Zlatko (Osvald) Bender Barun Alfred von Jelson idejni tvorac banjalučkih aleja

DG Jahrbuch, Vol. 19, 2012. str. 391-396 Zlatko (Osvald) Bender: Barun Alfred von Jelson idejni tvorac banjalučkih aleja

Zlatko (Osvald) Bender

"DABIH" - Društvo prijatelja Austrijanaca u BiH Banja Luka UDK 94(497.6 BanjaLuka)

Barun Alfred von Jelson idejni tvorac banjalučkih aleja

U radu autor daje kratku biografiju baruna Alfreda von Jelsona, generala austro-ugarske vojske. Potom ističe njegovo značenje za Banja Luku u nastojanju da u gradu uredi drvorede i aleje, koji su s vremenom osigurali tom gradu na rijeci Vrbas epitet „Ljepotice na Vrbasu“ te tako ostali i u 21. stoljeću trajan spomen na njega.

Ključne riječi: Barun Alfred von Jelson, general austrougarske vojske, Banja Luka, drvoredi, aleje

DG Jahrbuch, Vol. 19, 2012. str. 391-396 Zlatko (Osvald) Bender: Barun Alfred von Jelson idejni tvorac banjalučkih aleja

Ukratko o barunu Alfredu von Jelsonu

Barun Alfred Franz Philipp Freiherr von Jelson rođen je 30. kolovoza 1831., a preminuo u Beču 23. srpnja 1913. godine. Kao srednjoškolac upisao je austrijsku, carsku i kraljevsku Akademija genija, koju je završio s izvrsnim uspjehom. Odmah je potom stupio u vojsku 14. rujna 1849. kao potporučnik. U potonjim godinama se na istoj akademiji usavršavao. Bio je plemenitaškog, barunskog podrijetla pa nije bilo nikakvog problema pri izdvajanju 12.000 kruna

General Alfred barun Jelson za buduću njegovu izabranicu u vrijeme njihova vjenčanja. U tom je braku imao kćerku. Budući da je bio sposoban i zapažen u vojnoj službi uzdignut je na čin generala 1880. godine. Umirovljen je sedam godina kasnije.

Jelsonov boravak u Banja Luci i stvaranje novog drvoreda

U vrijeme boravka u Banja Luci u razdoblju od 1882. do 1885. Jelson je dao posaditi uz glavne banjalučke ulice čak 17 kilometara drvoreda sa 4.700 stabala. Prvotno su tu bile voćke koje su po Jelsonovu naređenju uklonjene.

Inače, na samom početku ostvarenja Jelsonove zamisli sadnje drvoreda nije bilo mnogo onih koju su odobravali, kao su isticali, „Švabu što je uklonio dotadašnje drvorede” koje su činile voćke, tj. stabla šljiva, krušaka i jabuka, čijim plodovima su se u

DG Jahrbuch, Vol. 19, 2012. str. 391-396 Zlatko (Osvald) Bender: Barun Alfred von Jelson idejni tvorac banjalučkih aleja

Razglednice (nekad) - Pogled na banjalučki drvored (danas)

DG Jahrbuch, Vol. 19, 2012. str. 391-396 Zlatko (Osvald) Bender: Barun Alfred von Jelson idejni tvorac banjalučkih aleja

ljeti krijepili umorni putnici, ali i sami Banjalučani. Doduše, pri branju voća učinjene su na stablima velike štete (lomljene su grane), a bilo je i težih nesretnih slučajeva, tj. mnogi su pri branju i penjanju na stabla padali s njih te lomili ruke i noge, ali se i znatno teže ozljeđivali. Stoga je general Jelson odlučio izmijeniti stabla te umjesto voćaka posaditi drvorede lipa, borova, divljih kestenova, omorika i platana pa je po njegovoj naredbi s obje strane široke ceste, koje su od šetališta s obje strane rastavljali široki i duboki jarci, zasađene su sadnice mahom lipe dopremljene iz planine Kozare, i to na dijelu ulice od zgrade današnjeg Arhiva Bosanske krajine do tenkovskog vojnog učilišta “Petar Drapšin”.

Bitno je istaknuti da ti drvoredi u početku nisu rado prihvaćeni od mještana pa su stabla preko noći bila posjećena. Naime, nakon prve sadnje lipa u današnjoj glavnoj banjalučkoj ulici, gdje su većinom bile kuće i trgovine imućnih trgovaca vlasnici su svojim slugama i kalfama (obrtničkim pomoćnicima) naredili da noću drveće posijeku, što je i učinjeno. No, Jelson je bio još uporniji – sutradan je vojska ponovo zasadila stabla, ali je napisana i javno objavljena tzv. obznana, da pred čijom se kućom pronađe slomljeno ili posječeno stablo, vlasnik te kuće morat će ponovo stablo zasaditi i za to stablo platiti 10 dukata. Zbog toga su u sljedećim danima, nakon obznane, sluge noću čuvale stabla ispred kuća svojih gazda ložeći vatru i tako čuvajući stabla da ih nitko namjerno ne posiječe.

Umjesto zaključka

Kako je vrijeme odmicalo aleja je bivala sve reprezentativnija pa su njeni drvoredi s vremenom osigurali tom gradu na rijeci Vrbas epitet „Ljepotice na Vrbasu“. U razdoblju između dva svjetska rata nazivana je i Aleja vojvode Mišića i bila je prva banjalučka ulica s drvoredima, kako se tada isticalo, „zasađenim po špagi“. Prateći, po Jelsonovoj zamisli, sadnju drvoreda nastajali su i drugi banjalučki drvoredi – npr. drvored od Vakufske palače do raskrižja u Bojića hanu (današnje mljekare) ili drvored u Aleji braće Pavlić, iako je bila udaljenija od samog centra, ali idealna za ugodne šetnje zaljubljenih, pa je dobila ime i „Aleja uzdisaja “.

Tako je u potonjim godinama i desetljećima, pa i stoljeću i više godina, dalekovidni naum generala Jelsona postao pravi banjalučki biserni lanac, „ljepotica grada“ kojeg u desetljeću 21. stoljeća čini više od 20.000 stabala u oko 50-ak aleja i drvoreda.

Inače, zelenilo u Banja Luci je značajno višestoljetno obilježje. Da je to zaista tako svjedoče zapisi poznatog turskog putopisca Evlije Ćelebije, koji je 60-tih godina 17. stoljeća u dva navrata pohodio ovaj grad. Pri tome je zapisao: “… Svaka bolja kuća ima vinograd, vrt i ružičnjak, divan kao zemaljski raj “.

To bujno zelenilo, obilježje Banja Luke spominje se i u potonjem stoljeću u mnogim dokumentima – zakladnicama, zadužbinama i slično.

DG Jahrbuch, Vol. 19, 2012. str. 391-396 Zlatko (Osvald) Bender: Barun Alfred von Jelson idejni tvorac banjalučkih aleja

Međutim, uređenost zelenila i drvoreda vezana je uz razdoblje uprave AustroUgarske Monarhije u Bosni i Hercegovini što potvrđuje i S. Bijelić koji je u svojim istraživanjima istaknuo da Banja Luka za taj svoj lijepi “okvir “ ima zahvaliti razumijevanju i velikoj energiji baruna Alfreda von Jelsona, generala i komandanta divizije austro-ugarske vojske, koja je bila smještena u Banja Luci početkom 80-tih godina 19. stoljeća.

Iz toga vremena potječe opis banjalučkih drvoreda iz pera putopisca Henricka Rennera, koji je svoje putopisno djelo po Bosni i Hercegovini objavio u Berlinu 1896. godine. On je vrlo slikovito i lijepo opisao Banja Luku: „Velike široke ceste, zasađene; kestenima, lipama, platanom i drugim drvećem, dijele park, a uz njih idu pješački putovi s rascvjetanom živicom…”

Banjalučki drvoredi i aleje opisani su i u godišnjacima. Tako npr. „Bosnicher Bote”, koje su izlazile krajem 19. stoljeća i u prvom desetljeću 20. stoljeća, često opisuju „šetnje od Hotela Bosne“ opisujući zorno zgrade koje su smještene u prvim dvjema banjalučkim alejama“. Slijede često i opisi lijepih vrtova, parkova i aleja za šetnje i uživanje u prelijepom ambijentu.

Važno je spomenuti da je “D A B I H “ (Društvo Austrijanaca Banja Luke) prema gradskoj upravi grada predalo pisani poticaj da se na razini grada pokrene akcija za dostojnim obilježavanjem i postavljanjem odgovarajućeg spomen-obilježja u čast generala Alfreda von Jelsona, čijoj viziji grad Banja Luka može i mora danas biti neizmjerno zahvalan.

DG Jahrbuch, Vol. 19, 2012. str. 391-396 Zlatko (Osvald) Bender: Barun Alfred von Jelson idejni tvorac banjalučkih aleja

Sažetak

Baruna Alfreda von Jelsona, generala austro-ugarske vojske, s pravom nazivaju idejnim tvorcem drvoreda i aleja u Banjaluci jer je svojim nastojanjem da u gradu uredi drvorede i aleje s vremenom osigurao tom gradu na rijeci Vrbas epitet "Ljepotice na Vrbasu". Tako su drvoredi i aleje ostale i u 21. stoljeću trajan spomen na njega.

Baron Alfred von Jelson geistiger Schöpfer der Alleen von Banjaluka

Zusammenfassung

Der Baron Alfred von Jelson, General des österreichisch-ungarischen Heeres, wird mit Recht als der geistige Schöpfer der Baumreihen und Alleen in Banjaluka bezeichnet, weil er durch sein Bemühen, in der Stadt Baumreihen und Alleen anzulegen, mit der Zeit dieser Stadt an dem Fluss Vrbas den Titel der "Schönen am Vrbas" verschaffte. So blieben die Baumreihen und Alleen auch im 21. Jahrhundert ein dauerhaftes Andenken an ihn.

Schlüsselwörter: Baron Alfred von Jelson, General der K.u.K. Armee, Banja Luka, Baumreihen, Alleen