17 minute read
Dubravko Habek Nijemci liječeni u bjelovarskoj bolnici za vrijeme II. svjetskog rata i poraća
DG Jahrbuch, Vol. 20, 2013. str. 207-218 Dubravko Habek: Nijemci liječeni u bjelovarskoj bolnici za vrijeme II. svjetskog rata...
Dubravko Habek
Advertisement
Hrvatsko katoličko sveučilište u Zagrebu Klinika za ginekologiju i porodništvo Kliničke bolnice „Sveti Duh“ u Zagrebu UDK: 614.2(497.5 Bjelovar)”1941/1945”
Prethodno priopćenje Primljeno: 11.9.2013. Prihvaćeno: 15.9.2013.
Autor je u radu naveo nove i proširene podatke o liječenim pripadnicima njemačke vojske i njemačkoga naroda u bjelovarskoj bolnici tijekom II. svjetskoga rata i poraća, obradivši dostupnu i očuvanu bolničku medicinsku dokumentaciju. Obrađen je bolnički pobol i pomor pripadnika njemačke vojske i naroda u navedenom razdoblju i druga zbivanja.
Ključne riječi: Drugi svjetski rat, Nijemci, vojska, bolnica u Bjelovaru, bolnički pobol, bolnički pomor
DG Jahrbuch, Vol. 20, 2013. str. 207-218 Dubravko Habek: Nijemci liječeni u bjelovarskoj bolnici za vrijeme II. svjetskog rata...
Uvod
Tijekom II. svjetskoga rata u Bjelovaru su postojale slijedeće zdravstvene ustanove: Državna bolnica s kirurško-ginekološkim, internističko-zaraznim i dermatovenerološkim odjelom, bivša „Vila Maria“, privatni sanatorij prim. dr. Karlića koja je djelovala kao antituberkulozni dispanzer, ali ju je njemačka vojska prenamijenila tijekom rata u pričuvnu bolnicu, te domobranska bolnica, bivša vojna bolnica.
Ravnatelj Državne bolnice bio je prim. dr. Josip Jagodić, koji je bio više puta smjenjivan s funkcije i ponovno vraćan, nerijetko hapšen sa svih zaraćenih strana. Njega je zamjenjivao prim. dr. Franjo Fanton, internist i dr. Bogdan Brückner kao v.d. ravnatelja. Domobransku bolnicu vodio je dr. Franz Benedičič. Sekundarni liječnici su bili malobrojni i nerijetko nakratko radili i odlazili u druge bolnice ili različite postrojbe: kirurginja dr. Ljubica Bosner, dr. Đorđe Bastaić, dr. Emilija Holik, dr. Hellena von Hellenbach, dr. Svetozar Begić, dr. Stanislav Stebnicki, dr. Josip Erak, dr. Eduard Predanić, dr. Neda Kraljek Koršić, dr. Marko Koršić i dr. Blanka Vidoša. Upravitelj bolnice tijekom rata bio je izvjesni Rukavina. Zdravstvenu njegu bolesnika, kuhinju, praonicu, šivaonicu i gospodarstvo vodile su časne sestre milosrdnice, njih dvanaest, koje su stanovale u bolnici, a nadstojnica tijekom rata bila je č. s. Elizabeta Mariach (Marija Janušić), instrumentarka na kirurško-ginekološkom odjelu. Radilo je i desetak pomoćnih priučenih bolničara i bolničarki te vratar, vrtlar i ložač.1
Njemačka je vojska ušla u grad Bjelovar 10. travnja 1941. i ostala do kraja II. svjetskog rata kao jako vojno uporište u sjeverozapadnoj Hrvatskoj2, pa su bolesni i ranjeni pripadnici njemačke vojske liječeni u bjelovarskoj bolnici, a oporavljani kao lakši ranjenici u „Villi Mariji“ cijelo vrijeme rata. Nisu poznati njemački vojni liječnici koji su bili namještenici postrojbi i radili u pričuvnoj njemačkoj vojnoj bolnici, kao niti bolesni i ranjeni Nijemci hospitalizirani u toj bolnici jer je dokumentacija za sada nedostupna istraživanju. Kako je poznato iz prethodnih istraživanja, umrli ili poginuli pripadnici njemačke vojske i njemačkoga naroda sahranjivani su na dijelu bjelovarskoga gradskog groblja namijenjenog za ratno njemačko groblje tijekom i nakon rata, koje je po svršetku rata preorano i kao takvo danas ne postoji.3
Za ovo istraživanje korištena je neobrađena i postojeća obrađena medicinska dokumentacija pohranjena u Državnome arhivu u Bjelovaru, kao i prethodni radovi
1 Dubravko, HABEK, Kirurgija bjelovarske bolnice tijekom Drugoga svjetskog rata, Prilozi za povijest bjelovarske bolnice, Bjelovar, 2011., 49-62. 2 T. HERES, „Bjelovarski ustanak i proglašenje Nezavisne Države Hrvatske 8. travnja 1941.“, Bjelovarski zbornik 4-5, Bjelovar, 1994., 109-117. 3 R. TRIBUSON, „Nekoliko podataka o njemačkom vojnom groblju u Bjelovaru 1941.-1945.“,
Bjelovarski zbornik 4-5, Bjelovar, 1994., 145-147.
DG Jahrbuch, Vol. 20, 2013. str. 207-218 Dubravko Habek: Nijemci liječeni u bjelovarskoj bolnici za vrijeme II. svjetskog rata...
koji su istraživali poginule i umrle, te sahranjene na spomenutome njemačkome ratnom groblju u Bjelovaru.4
Istraživanje će upotpuniti prazninu i dati cjelovitost prethodnim istraživanim radovima o ovoj tematici. Radi bolje preglednosti, podatci su podastrti u tablice od 1941.-1945. godine. u koje su upisivani izvorni podatci iz dokumentacije, tako da neki mogu biti nepotpuni ili izvorno krivo napisani (prepisani). Upisivani su osobni podatci bolesnika / ranjenika s mjestom rođenja, godinama starosti ili godištem (kako je izvorno upisano), te bračnim stanjem i vjeroispovijesti ukoliko je upisana, zatim pripadnost postrojbi s činom ili dužnosti koju je obnašao, zatim prijem na odjel s datumom i odjelom gdje je zaprimljen i liječen, dijagnoza i eventualna operacija ako je operiran na kirurškom odjelu (uz anesteziju i operatera), te otpust iz bolnice i njegovo stanje pri otpustu (izliječen, nepromijenjeno, poboljšano, umro) te eventualno, ako je upisan, bolnički mrtvozornik.
Tablica 1.
Pojedinačni prikaz pobola i pomora pripadnika njemačke nacionalnosti u bjelovarskoj Državnoj bolnici od 1941. do 1945.
1941. godina
RBR. IME I PREZIME, MJESTO ROĐENJA, GODIŠTE, BRAČNO STANJE
POSTROJBA ČIN / DUŽNOST PRIJEM ODJEL
1. Rudolf Onkenrand, Beč, 40, oženjen Redov, Zagreb 9.4.1941. INTERNI 2. Jakob Eshnek, Vranojelje, 1901., oženjen Uznički stražar 22. 10.1941. KIRURGIJA DIJAGNOZA OPERACIJA
Grippa
Appendicitis ac. gangraenosa Op:Appendectomia
OTPUST IZ BOLNICE / STANJE Poboljšano 12.4.1941. Izlječen 11.11.1941.
1942. godina
RBR. IME I PREZIME, MJESTO ROĐENJA, GODIŠTE, VJEROISPOVJEST, BRAČNO STANJE
POSTROJBA ČIN / DUŽNOST PRIJEM ODJEL
3. Hartmann (ostali podatci nepoznati) Njemački časnik 22.1.1942. KIRURGIJA
4. Sven Fridl, 22. god., Daruvar, rkt., neoženjen Ustaški zastavnik 20.7.1942. KIRURGIJA DIJAGNOZA OPERACIJA
Cholecystitis gangraenosa perforativa. Peritonitis diffusa. Op: Cholecystectomia. Drainage Anest: Rachi Fecit: prim. dr.Jagodić Vulnus sclopetarium antebrachii dex. Retentio globuli
OTPUST IZ BOLNICE / STANJE
Nije umro
Izlječen 23.7.1942.
4 Matične knjige bolesnika bolnice u Bjelovaru, 1941.-1946. Državni arhiv u Bjelovaru; Mrtvarnik bolnice u Bjelovaru, 1941.-1946. Državni arhiv u Bjelovaru; Operacijski protokol kirurško-ginekološkog odjela bolnice u Bjelovaru 1937.-1943. Privatno vlasništvo.; Matica Hrvatska ogranak Bjelovar. Jugoslavensko nasilje i prešućivane žrtve II. svjetskog rata i poraća s područja današnje Bjelovarske-bilogorske županije.
Bjelovar 2010.; D. HABEK, „Njemačko ratno groblje u Bjelovaru 1941.-1945.“, Godišnjak - DG
Jahrbuch 2011., Osijek, 2011., 109-118.
DG Jahrbuch, Vol. 20, 2013. str. 207-218 Dubravko Habek: Nijemci liječeni u bjelovarskoj bolnici za vrijeme II. svjetskog rata...
5. Prel Martin, 1906., rkt. oženjen, St. Sivac-Sombor Domobran 13.8.1942. KIRURGIJA
6. Filip Jung, 31., evang., oženjen, NijemciVinkovci, student medicine Njemački vojnik 10.9.1942. KIRURGIJA
7. Friedrich Tesch, 1919., Frankfurt, evang., neoženjen
Bjelovar, njemački vojnik
31.10.1942. KIRURGIJA 8. Heinrich Rampe, 1911., Rettenau, evang., oženjen isto 7.11.1942. INTERNI 9. Anislav Eiersterer, 1919., Zaborž, rkt., neoženjen isto 7.11.1942. INTERNI 10. Wilhelm Winamer, 1915., rkt., rastavljen, Sant Valentin isto 7.11.1942. INTERNI Vulnus sclopetarium femoris sin. Fractura complicata. OP: Amputatio femoris. Anest: Aether. Fecit: dr. Begić.
Vulnus sclopetarium abdominis. Laesio coeci. Op: Revisio vulneris. Suturae coeci. Anest: Aether, Fecit: prim. dr. Jagodić
Furunculosis regionis inguinalis et colli
Umro 15.8.1942. (br. 2758/42)
Umro 12.9.1942. (br. 3192/42)
Izlječen 17.11.1942.
Erisypelas
Izlječen 4.12.1942. Dyphtheria Izlječen 5.12.1942. Otitis media supp. dex. Hepatitis acuta. Icterus. Poboljšan 5.12.1942.
11. Alois Trinkbauer, 18., rkt., neoženjen., Hochdorf isto 9.11.1942. INTERNI Diphtheria
Izlječen 5.12.1942. 12. Norbert Wolfmayer, 18., rkt., neoženjen, Helfenberg isto 9.11.1942. VENEROLOGIJA Gonorrhoea Izlječen 20.11.1942. 13. Franz Kruspel, 33., rkt., oženjen, Wien isto 9.11.1942. INTERNI Pneumonia bilateralis recidivans Izlječen 10.12.1942. 14. Oskar Kreutz, 30., evang., oženjen, Lutzendorf isto 9.11.1942. KIRURGIJA Fractura malleoli lat. pedis dex. Izlječen 10.12.1942. 15. Paul Sindlauer, 18., rkt., neoženjen, Oberhofer isto 10.11.1942. INTERNI Grippe (Typhus ?) Izlječen 9.12. 1942. 16. Norbert Kogler (ostali podatci nepoznati) isto 15.11.1942. INTERNI Diphtheria. Nephritis post diphteriam Izlječen 10.12.1942. 17. Antun Milinger, 19., rkt., neoženjen, Frankenmarkt isto 16.11.1942. KIRURGIJA Abscessus peritonsillaris Izlječen 24.11.1942. 18. Alois Freitag, 1922., rkt., neoženjen, Heil Franz Kirche isto 16.11.1942. INTERNI Diphtheria. Nephritis post diphteriam Izlječen 10.12.1942.
19. Kurt Rambor, 28. rkt., oženjen, Schtetin obergefreiter 18.11.1942. KIRURGIJA
Gingivitis Neizlječen 20.11.1942. 20. Georg Emmrich, 27., evang., oženjen, Lugau unterofizier 18.11.1942. KIRURGIJA Contusio pedis sin. Izlječen 22.11.1942.
21. Renadus (Ronatus) Diemunsch, 1924., rkt., neoženjen. Milhausen Njemački vojnik Bjelovar 19.11.1942. KIRURGIJA
Appendicitis acuta Op: Appendectomia Anest: Rachi Fecit: Prim. dr. Jagodić
Izlječen 5.12. 1942.
22. Renatus Dalast, 18., rkt., neoženjen, Milhausen Njemački vojnik Bjelovar 20.11.1942. KIRURGIJA Appendicitis subacuta Op: Appendectomia Anest: Rachi Fecit: Prim. dr. Jagodić
Izlječen 5.12.1942.
23. Heinrich Bauer, 21., rkt., neoženjen., Bad Eamstadt Njemački vojnik Bjelovar 26.11.1942. KIRURGIJA Abscessus peritonsillaris Izlječen 4.12.1942.
24. Antun Wink, 1921., rkt., oženjen, Semeljci Njemački vojnik Garešnica 26.11.1942. KIRURGIJA Abscessus calcanei sin. Izlječen 14.12.1942.
DG Jahrbuch, Vol. 20, 2013. str. 207-218 Dubravko Habek: Nijemci liječeni u bjelovarskoj bolnici za vrijeme II. svjetskog rata...
25. Johann Brummer, 1924., rkt., neoženjen, Hochburg 26. Johan Heimel, 1924., rkt., neoženjen, Mitterkirchen Njemački vojnik Bjelovar Njemački vojnik Bjelovar 27.11.1942. ZARAZNI 27.11.1942. ZARAZNI Diphtheria
Diphtheria
Izlječen 10.12.1942.
Isto
27. Joseph Kröpl, 18., rkt., neož., Enn……. Njemački vojnik Bjelovar 28.11. 1942. ZARAZNI Diphtheria Isto
28. Joseph Weilhartner, rkt., oženjen, Hriedl oberleitnant 28.11.1942. KIRURGIJA Commotio cerebri Izlječen 5.12. 1942.
29. Ludwig Rapp, 19., rkt., neoženjen, Milhausen Schütze (strijelac) 30.11.1942. KIRURGIJA Vulnus sclopetarium suprarenalis et recti. Peritonitis diffusa Op: Laparotomia. Anest: Aether. Fecit: prim. dr. Jagodić
Umro 1.12.1942. pokopan po stranci.
30. Eduard Schneider, 20., rkt., oženjen, Milhausen Njemački vojnik 30.11. 1942. KIRURGIJA
31. Felix Reinezeder, 18., Njemački vojnik 2.12.1942. KIRURGIJA
32. Hubert Weber, 18., rkt., neoženjen, Angelbach isto 3.12. 1942. ZARAZNI Vulnus sclopetarium reg. glutei dex. Vulnus sclopetarium femoris sin. Op: Revisio vulneris Anest: Rachi. Fecit: prim. dr. Jagodić
Diphtheria
Izlječen 10.12.1942.
Izlječen
Izlječen 9.12.1942. 33. Ernest Köringer, 18. rkt., neoženjen, Ebensee isto 3.12. 1942. KIRURGIJA Paraphymosis Izlječen 5.12.1942.
34. Clement Schnitzhofer, 18., evang., neožejen, Goiser isto 28.12. 1942. KIRURGIJA Hernia ing. dex. Op. sec. Brenner - Hackenbruch Anes: Aether Fecit: Prim. dr. Jagodić Izlječen 9.1.1943.
1943. godina
RBR. IME I PREZIME, MJESTO ROĐENJA, VJEROISPOVJEST, GODIŠTE
POSTROJBA ČIN / DUŽNOST PRIJEM ODJEL
35. Obengruber Njemački vojnik 11.1.1943. KIRURGIJA
36. Karl Bürchel, 19., 1924., rkt., neoženjen, Milhausen Njemački vojnik 13.1.1943. KIRURGIJA DIJAGNOZA OPERACIJA
Appendicitis chronica Op: Appendectomia Anest: Aether Fecit: dr. Begić Appendicitis chr. Op:Appendectomia Anest: Aether Fecit: dr. Stebnicki
OTPUST IZ BOLNICE / STANJE
Izlječen
Izlječen 21.1.1943.
37. Ronatus Greber, 18., Njemački vojnik 28.1.1943. KIRURGIJA
Appendicitis chr. Op:Appendectomia
Anest: Aether Fecit: dr. Stebnicki Izlječen
38. Georg Schnitzberger, 34., rkt., oženjen, Neukirchen Njemački vojnik 12.2.1943. KIRURGIJA Empyema thoracis lat. dex. Izlječen 22.3.1943.
39. Ernest Heister Njemački vojnik 21.7.1943. KIRURGIJA Vulnus sclopetarium cruris sin. Op: Amputatio cruris sin. Anest: Aether Fecit: dr. Stebnicki Izlječen
DG Jahrbuch, Vol. 20, 2013. str. 207-218 Dubravko Habek: Nijemci liječeni u bjelovarskoj bolnici za vrijeme II. svjetskog rata...
40. Gal Ludwig, 36. god. Njemački vojnik 7.8.1943. KIRURGIJA
41. Rikard Letzel, 1916., protest., neoženjen, Bochom unterofizier 12.8.1943. KIRURGIJA
42. Otto Martinson, 1914., 29. god., rkt., Bückenberg Njemački vojnik 9.9.1943. KIRURGIJA
43. Walter Phajtlur, Körlin, 1896., protest, oženjen Njemački oficirporučnik
22.9.1943. KIRURGIJA 44. Enrich Mochinger Njemački vojnik 22.9.1943. KIRURGIJA Vulnus laceratum pedis dextri. Conquassatio pedis dextri. Op: Amputatio cruris dextri. Anest: Aether Fecit: dr. Stebnicki Appendicitis ac. Op:Appendectomia Anest. Aether Fecit: Prim. Jagodić
Vulnus sclopetarium capitis. Prolapsus cerebri.
Vulnera sclopetaria cruris utquae et colli. Anaemia gravis. Vulnus sclopetarium thoracis l. dex. Izlječen
Izlječen 21.8.1943.
Umro 11.9.1943. pokopan po stranci Umro 22.9.1943. Neizlječen 23.9.1943.
45. Schotz Arnold Njemački vojnik 19.10.1943. KIRURGIJA
46. Franz Fessel Njemački dočasnik 10.11.1943. KIRURGIJA
47. Johan Walter, 40., Njemački vojnik 20.10.1943. KIRURGIJA Vulnus sclopetarium thoracis et abdominis
Vulnus sclopetarium abdominis. Laesio colonis sygmoidei. Op: Transfusio sanguinis. Laparotomia. Suturae colonis Anest: Aether Fecit:Prim.dr.Jagodić Appendicitis ac. Tumor perityphliticus Op: Laparotomia explorativa Anest: Aether Fecit: dr. Stebnicki
Umro 10.10.1943. (br. 3527/43)
Umro 10.11.1943.
Nije umro
48. Heinrich Schefer, 1916., evang., neoženjen, Weindenau Njemački dočasnik 29.11.1943. KIRURGIJA Vulnus sclopetarium thoracis Poboljšan 14.12.1943.
49. Helmut Rausch (Raissch), 19. evang, neoženjen Njemački vojnik 29.11.1943. KIRURGIJA Vulnus sclopetarium capitis
Umro 4.12.1943. (dr. Stebnicki) (br. 3909/43)
50. (Bigent) Migand Werner, 19., evang., neoženjen, Welcherbst Njemački vojnik 29.11.1943. KIRURGIJA
Vulnus sclopetarium abdominis et antebrachii dextri. Laesio intestini crassi Op: Laparotomia. Suturae intestini. Resectio ommenti Anest: Aether Fecit:prim. dr.Jagodić
Izlječen 14.12.1943.
51. Jung Karl, 38., evang., oženjen, Šidski banovci Njemački oružnik 30.11.1943. KIRURGIJA Vulnus sclopetarium femoris sin. Anaemia acuta. Insufficentio cordis ac. Op: Transfusio sanguinis 500 ccm. Anest: N.S. Fecit:prim.dr.Jagodić.
Umro 30.11.1943. (dr. Stebnicki (br. 3892/43). Pokopan po stranci. 52. Franz Liederer, 35., rkt., oženjen, Oborau ? isto 1.12.1943. KIRURGIJA Vulnus sclopetarium thoracis Poboljšano 14.12.1943. 53. Pietrau Wolter, 1924., evang., neoženjen, Weidermau isto 1.121943. KIRURGIJA Vulnus sclopetarium thoracis Poboljšano 14.12.1943.
DG Jahrbuch, Vol. 20, 2013. str. 207-218 Dubravko Habek: Nijemci liječeni u bjelovarskoj bolnici za vrijeme II. svjetskog rata...
1944. godina
RBR.
IME I PREZIME, MJESTO ROĐENJA, VJEROISPOVJEST, GODIŠTE
POSTROJBA ČIN / DUŽNOST PRIJEM ODJEL DIJAGNOZA OPERACIJA
54. Winger Kever, 1898., evang., oženjen, Vel. Wied Njemački oružnik (meister) 21.1.1944. INTERNI Sepsis typhosa. Meningitis
55. Matthias Lang, 19., rkt., neoženjen, Oben Dorf Njemački vojnik 22.1.1944. KIRURGIJA
56. Karl Stadinger, 35., rkt., oženjen, Straznig Njemački vojnik V. Pisanica
22.1.1944. KIRURGIJA 57. Josef Wimleitner, 1913., rkt., neoženjen, Burgkirchen gefreiter 17.2.1944. KIRURGIJA Vulnus sclopetarium antebrachii dex. Fractura complicata radii dex. Vulnus sclopetarium mani sin. Fract. compl. metatars. V. et phalangae I. dig. IV. man. sin. Vulnus sclopetarium thoracis sin. Retentio globuli Fractura cruris supramaleolaris dex.
58. Johannes Schott, 1898.
Njemački satnik-oružnik u Gimnaziji 24.6.1944. KIRURGIJA
59. Otto Wüttig, 41., evang., oženjen, Cassen-Oder Njemački vojnik 10.7.1944. KIRURGIJA
60. Otto Süss, 1889., evang., udovac, Zeishaum, Frankfurt / Oder Njemački satnik 16.7.1944. KIRURGIJA V. sclopetarium abdominis. Laesio lienis, hepatis et art. mesentericae Operiran ?
Appendicitis chronica exacerbata Operiran ?
Vulnus sclopetarium antebrachii dextri et brachii dex.
OTPUST IZ BOLNICE / STANJE
Umro 25.1.1944. (br. 160/44.)
Poboljšano 23.1.1944.
Poboljšano 25.1.1944. Poboljšano 25.2.1944.
Umro 25.6.1944. (dr. Stebnicki) (br. 1471/44.) Izlječen 20.7.1944.
Poboljšano 27.7.1944.
1945. godina
RBR.
IME I PREZIME, MJESTO ROĐENJA, VJEROISPOVJEST, GODIŠTE POSTROJBA PRIJEM ODJEL DIJAGNOZA
61. Knip Roza, 35. god., rkt., udata, rodom iz Subotice logorašica iz Velike Pisanice 25.9.1945. KIRURGIJA Sepsis. Anaemia gravis
OTPUST IZ BOLNICE / STANJE
Umrla 7.10.1945. (dr. Stebnicki) (br. 990/45.) Sahranjena 8.9.1945.
Ukupno je hospitalizirano tijekom II. svjetskoga rata prema istraživanoj građi 61 pripadnik njemačke vojske ili njemačkoga naroda u drugim postrojbama ili kao civili. Tijekom 1941. godine zaprimljena su i liječena 2 pripadnika, tijekom 1942. njih 32, tijekom 1943. godine 19, tijekom 1944. godine njih 7, a u rujnu 1945. godine jedna pripadnica njemačke nacionalnosti koja je dopremljena u septičnom stanju iz logora Velika Pisanica i u bolnici umrla.
Na kirurški odjel zaprimljeno je najviše bolesnika / ranjenika, njih 46, više od polovice, na interni odjel njih 10, na zarazni 4, a na venerološki odjel jedan pripadnik zbog gonoreje. Ratne strijelne rane bile su razlogom u 22 prijma na kirurški odjel
DG Jahrbuch, Vol. 20, 2013. str. 207-218 Dubravko Habek: Nijemci liječeni u bjelovarskoj bolnici za vrijeme II. svjetskog rata...
(polovica ukupnih prijema na kirurški odjel), a u 10 slučajeva učinjena je apendektomija (odstranjenje crvuljka) zbog apendicitisa (akutne, subakutne ili kronične upale crvuljka). Ostali su prijemi na kirurški odjel bili razlogom operacijskoga zahvata, kao što su parafizmoza, hernija, empijem prsišta, lokalne gnojne tvorevine (apscesi, furunkuli), prijelomi, gangrenozni perforirani kolecistitis. Za 1944. i 1945. godine ne postoje operacijski protokoli, pa operacijski zahvati nisu upisani, no s obzirom na dijagnoze i duljinu hospitalizacije zasigurno su učinjeni.
Na interni odjel zaprimljeno je deset bolesnika zbog gripe, difterije i nefritisa iza difterije, žutice, crvenoga vjetra, sepse i upale pluća. Nekomplicirani slučajevi difterije zaprimljeni su na zarazni odjel koji je bio dio odjela, ali u zasebnom paviljonu u dvorištu bolnice i izoliran od ostatka bolnice.
Umrlo je 12 zaprimljenih na liječenje, a od toga 11 je umrlo na kirurškom odjelu, dok je jedan bolesnik umro od meningitisa i tifusne sepse na internom odjelu.
Iz operacijskoga protokola kirurško-ginekološkog odjela bjelovarske Državne bolnice tijekom II. svjetskoga rata s prikazom operacije strijelne ozljede trbuha i peritonitisa u eterskoj narkozi.
Iz operacijskoga protokola kirurško-ginekološkog odjela bjelovarske Državne bolnice tijekom II. svjetskoga rata s prikazom operacije strijelne ozljede trbuha i transfuzije krvi u eterskoj narkozi.
Tablica 2.
Zbirni prikaz pobola i pomora pripadnika njemačke nacionalnosti prema dijagnozama i odjelu hospitalizacije u bjelovarskoj Državnoj bolnici od 1941. do 1945. godine
DG Jahrbuch, Vol. 20, 2013. str. 207-218 Dubravko Habek: Nijemci liječeni u bjelovarskoj bolnici za vrijeme II. svjetskog rata...
KIRURŠKI ODJEL Appendicitis Furunculus, abscessus Fractura Abscessus peritonsilaris Gingivitis Contusio pedis Commotio cerebri Paraphympsis Hernia Empyema thoracis Vulnus sclopetarium Vulnus laceratum et conquassatum Cholecystitis gangraenosa perforativa INTERNI ODJEL Grippe Erisypelas Diphtheria Nephritis post diphtheriam Icterus. Otitis. Diphteria Pneumonia Sepsis typhosa. Meningitis ZARAZNI ODJEL Diphtheria VENEROLOŠKI ODJEL Gonorrhoea Ukupno N=61 ukupno Umrlo
10 2 2 2 1 1 1 1 1 1 22 1 1 46 11
2 1 2 2 1 1 1
4
1 61 10 1
4 0
1 0
61 12 (18 %)
DG Jahrbuch, Vol. 20, 2013. str. 207-218 Dubravko Habek: Nijemci liječeni u bjelovarskoj bolnici za vrijeme II. svjetskog rata...
Umjesto zaključka
Bjelovarska je Državna bolnica bila središnja civilna zdravstvena ustanova bilogorsko-moslavačke regije tijekom II. svjetskog rata u kojoj su se liječili pripadnici svih zaraćenih strana. Budući da su se operacijski zahvati izvodili u bolnici i teži slučajevi hospitalizirani na internom i zaraznom odjelu, pa je za predmijevati da je spomenuta pričuvna bolnica u Karlićevoj „Vili Mariji“ bila samo svojevrsno oporavilište za rekonvalescente ili lakše bolesnike njemačke vojske, dok su teški bolesnici, kako je navedeno, liječeni i operirani u Državnoj bolnici u Bjelovaru. Teške ozljede i komplicirani operacijski zahvati, te teške infekcije (sepsa) odnosili su mlade živote, pa je pomor iznosio 18 % od svih hospitaliziranih bolesnika u bolnicu. Oni su najčešće sahranjivani na njemačkom vojnom dijelu bjelovarskoga gradskog groblja o kojemu je bilo više spomena u prethodnim i sadašnjem radu.
U sačuvanoj medicinskoj dokumentaciji razvidni su prijemi u bolnicu, te hospitalizacije po nekoliko tjedana pa i mjeseci. Danas je nevjerojatno pomisliti da su ustaše, Nijemci, civili i partizani ležali u zajedničkim velikim dvanaest-krevetnim sobama bjelovarske bolnice. Neki su bolesnici tako ležali dulje vrijeme kako bi sačuvali vlastiti život uz pomoć šefa kirurgije prim. dr. Josipa Jagodića i njegovih suradnika dr. Ljubice Bosner, dr. Begića i dr. Stebnickoga te časnih sestara milosrdnica Sv. Vinka Paulskoga. Bolesnici su zaprimani najčešće na kirurški odjel, operirani i potom ležali dok nisu napuštali grad kada su se za to stvorili uvjeti.
Upadljivi su podatci iz protokola operacija i višetjednoga ležanja, primjerice zbog upale crvuljka ili kile, pa nakon operacije i u mladih pripadnika njemačke vojske koji su potom otpuštani iz bolnice, a tada na kućnu njegu. Time su prepričavane priče od II. svjetskoga rata do današnjih dana našla potvrdu. Mladići natjerani u rat željeli su raznim putevima iz njega pobjeći, pa i glumeći možda po koji apendicitis. Nažalost, ratne rane odnosile su žrtve, s raznim ishodima iza operacija: neizliječeni sa šrapnelima u tijelu kroz čitavi život, izliječeni iza operacija i transfuzija krvi, oporavljeni i otpušteni kući, te umrli zbog iskrvarenja ili teških infekcija uzrokovanih ratnim ranama i nemogućnosti adekvatnog zbrinjavanja zbog tadašnjega nedostatka antibiotika. Možda će i ovaj rad pridonijeti rasvjetljavanju nekih činjenica iz „filozofije ratovanja“, nekim obiteljima pojasniti gdje su im članovi obitelji, a neki se možda još prisjećati u svojoj kasnoj trećoj dobi bjelovarskih ratnih dana.
DG Jahrbuch, Vol. 20, 2013. str. 207-218 Dubravko Habek: Nijemci liječeni u bjelovarskoj bolnici za vrijeme II. svjetskog rata...
Sažetak
U Državnoj bolnici u Bjelovaru tijekom II. svjetskoga rata hospitaliziran je 61 pripadnik njemačke vojske ili njemačkoga naroda iz drugih postrojbi te kao civili. Tijekom 1941. godine zaprimljena su i liječena 2 pripadnika, tijekom 1942. 32, tijekom 1943. godine 19, tijekom 1944. godine 7, a u rujnu 1945. godine jedna pripadnica njemačke nacionalnosti koja je dopremljena u septičnom stanju iz logora Velika Pisanica i u bolnici umrla.
Na kirurški odjel zaprimljeno je najviše bolesnika / ranjenika, njih 46, na interni odjel njih 10, na zarazni 4, a na venerološki odjel jedan pripadnik zbog gonoreje. Ratne strijelne rane bile su razlogom u 22 prijma na kirurški odjel (polovica ukupnih prijema na kirurški odjel), u 10 slučajeva učinjena je apendektomija (odstranjenje crvuljka) zbog apendicitisa (akutne, subakutne ili kronične upale crvuljka), a ostali su prijemi na kirurški odjel bili razlogom operacijskoga zahvata. Na interni odjel zaprimljeno je deset bolesnika zbog konzervativnoga liječenja gripe, difterije i nefritisa iza difterije, žutice, crvenoga vjetra, sepse i upale pluća. Nekomplicirani slučajevi difterije zaprimljeni su na zarazni odjel. Umrlo je 12 zaprimljenih na liječenje, od čega 11 na kirurškom odjelu zbog iskrvarenja ili infekcija ratnih rana, dok je jedan bolesnik umro od meninigitisa i tifusne sepse na internom odjelu.
Deutsche, die während des II. Weltkrieges und in der Nachkriegszeit im Krankenhaus von Bjelovar behandelt wurden
Zusammenfassung
Im Staatlichen Krankenhaus von Bjelovar wurden während des II. Weltkrieges 61 Angehörige des deutschen Militärs oder des deutschen Volkes aus anderen Einheiten sowie Zivilisten hospitalisiert. Im Laufe des Jahres 1941 wurden 2 Angehörigen aufgenommen und behandelt, im Jahre 1942 32, im Jahre 1943 19, im Jahre 1944 7 und im September 1945 eine Angehörige der deutschen Nationalität, die in septischem Zustand aus dem Lager Velika Pisanica eingeliefert wurde und im Krankenhaus auch verstarb.
In der chirurgischen Abteilung wurden die meisten Kranken/Verwundeten aufgenommen, 46 an der Zahl, in der Internistischen Abteilung 10, in der Infektivabteilung 4, in der Abteilung für Geschlechtskrankheiten eine Person wegen Gonorrhöe. Kriegsschusswunden waren der Grund für 22 Aufnahmen in die chirurgische Abteilung (die Hälfte der Gesamtaufnahmen in der chirurgischen Abteilung), in 10 Fällen wurde eine Apendektomie gemacht (Bllinddarmentfernung) wegen Appendizitis (akuter, subakuter oder chronischer Blinddarmentzündung), die anderen Aufnahmen in der chirurgischen Abteilung waren wegen chirurgischen Eingriffen. In der Internistischen Abteilung wurden zehn Kranken wegen konservativen Behandlung von Grippe, Diphtherie und Nefritis nach Diphtherie, Gelbsucht, Rotlauf, Sepsis und Lungenentzündung aufgenommen. Unkomplizierte Fälle von Diphtherie wurden in der Infektivabteilung aufgenommen. 12 der zur Behandlung aufgenommene verstarb, davon 11 in der chirurgischen Abteilung wegen Verbluten oder Infektion der Kriegswunden, während ein Kranker an Meningitis und Typhussepsis in der internistischen Abteilung starb.
218