7 minute read
Zlatko (Osvald) Bender, Jugoslav Brujić, Dragan Lukač Na austrijskim temeljima dva poticaja za izgradnju uskotračne pruge
DG Jahrbuch, Vol. 20, 2013. str. 371-376 Zlatko (Osvald) Bender, Jugoslav Brujić, Dragan Lukač: Na austrijskim temeljima...
Zlatko (Osvald) Bender
Advertisement
Jugoslav Brujić, Dragan Lukač
Društvo za zaštitu prirodnog nasljeđa „Arbor magna“, Banja Luka UDK: 630(497.6)
Autori u radu nastoje istaknuti dva poticaja – Društva prijatelja Austrijanaca u Bosni i Hercegovini i Društva za zaštitu prirodnog naslijeđa „Arbor magna“ – za izgradnju uskotračne pruge u Potocima na planini Klekovači. Posebice naglašavaju da ju je izgradio bavarski industrijalac Otto von Steinbeis početkom 20. stoljeća i da je na relaciji Srnetica – Šipovo imala veliko prometno i industrijsko značenje do 80-ih godina 20. stoljeća.
Ključne riječi: Dva poticaja, šumarstvo, Društvo prijatelja Austrijanaca u Bosni i Hercegovini, Društvo za zaštitu prirodnog naslijeđa „Arbor magna“, uskotračna pruga u Potocima na planini Klekovači, industrijalac Otto von Steinbeis
DG Jahrbuch, Vol. 20, 2013. str. 371-376 Zlatko (Osvald) Bender, Jugoslav Brujić, Dragan Lukač: Na austrijskim temeljima...
Uvodne napomene
Bavarski industrijalac Otto von Steinbeis izgradio je početkom 20. stoljeća u Bosni i hercegovini uskotračnu željezničku prugu na relaciji Srnetica – Šipovo, u dužini od 76 km. Pruga je prolazila kroz najljepše predjele planina Klekovače i Bobije. Iako već desetljećima ne prometuje vlak, tada popularno zvan „Ćiro“, stanovništvo toga kraja nastoji sačuvati uspomene na to razdoblje.
Naime, budući da i danas tu postoje sjećanja iz drevnog vremena kada se živjelo za tu željezničku prugu i od te pruge potaknuta je inicijativa za osnivanje Muzeja šumarstva i uskih pruga u Potocima na planini Klekovači. Zamisao i poticaj pokrenuti su od Društva prijatelja Austrijanaca u Bosni i Hercegovini i Društva za zaštitu prirodnog nasljeđa „Arbor magna“, kojeg danas čini stručni tim u sastavu MSc. Jugoslav Brujić, BSc Dragan Lukać, BSc Milivoj Ivanković, MSc Dušan Miodragović i DSc Zoran Stanivuković. U tom projektu zapaženo značenje ima Društvo prijatelja Austrijanaca koje pored ostalih programskih ciljeva ima i zadatak da u granicama svojih mogućnosti njeguje tradicije njemačke i austrijske kulture koja je u Bosni i Hercegovini ostavila značajne tragove i doprinos u razdoblju industrijalizacije, tj. kraja 19. stoljeća, i vremena snažne izgradnje prometnih komunikacija i drugih infrastrukturnih objekata diljem Austro-Ugarske Monarhije.
Zamisli i poticaji
Navedena društva su zamisao i poticaj za taj muzej vezali za mjesto Potoci (općina Istočni Drvar) na planini Klekovača, što je već ugrađeno u postojeći regulacijski plan tog šumskog naselja. Budući muzej bi organizacijski bio vezan za Muzej Republike Srpske u Banja Luci, a vlasnički za „Javno preduzeće šumarstva“.
Inače uzore ima u muzejima tog tipa kojih ima sve više u svijetu. Tako su danas poznati sljedeći muzeji:
Forestry Museum Gutenstein Austria Central New Brunswick Woodsmen's Museum Canada, Boiestown, New Brunswick Prince George Railway & Forestry Museum Canada, British Columbia Muzej šumarstva Krasno Croatia Danish Museum for Hunting & Forestry Denmark Andaman and Nicobar Islands Forest Museum India Gass Forest Museum India, Coimbatore, Tamil Nadu Forest Research Institute India, Dehradun in Uttarakhand Jaunmokas Manor Latvia, Manors Penang Forestry Museum Malaysia, George Town Bukit Nanas Malaysia, Kuala Lumpur
DG Jahrbuch, Vol. 20, 2013. str. 371-376 Zlatko (Osvald) Bender, Jugoslav Brujić, Dragan Lukač: Na austrijskim temeljima...
SAFCOL Forestry Industry Museum Černi Balog Muzej gozdarstva in lesarstva S.Africa, Sabie Slovakia Slovenia, Nazarje
Baggböleri
Sweden, Lycksele Camp Five Museum U.S, Laona, Wisconsin Mississippi Agriculture & Forestry Museum U.S., Jackson, Mississippi The World Forestry Center Portland U.S., Oregon Texas Forestry Museu U.S., Texas, Lufkin Chippokes Farm and Forestry Museum U.S., Virginia
Osnovni ciljevi takve ustanove bili bi: • Edukacija; • Dokumentacija; • Rekreacija i turizam; • Znanstveni rad.
Koncepcija budućega Muzeja
Navedena društva na planini Klekovača planiraju taj muzej koncipirati kao ustanovu koja prikazuje razvoj šumarstva na prostorima Bosne i Hercegovine, i to od davnina do suvremenog doba. Osnovni princip idejnog projekta je da postavke budu u operativnom stanju, tj. da uživo demonstriraju tehnologije u šumarstvu i tangentnim djelatnostima.
Postavke bi se temeljile na: • Povijesti šumarstva na području Bosne i Hercegovine, i to od prapovijesti, vladavine Turaka Osmanlija, razdoblju Austro-Ugarske Monarhije, Kraljevine Jugoslavije, poslijeratne Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, razdoblju raspada druge Jugoslavije i konačno od 80-ih godina 20. stoljeća do danas; • Selo i šume (razne vrste alata – kose, srpovi, lampe, fenjeri, nakovnji, ograde, hambari, kuruzane, pojate, te restoran s tradicionalnom hranom); • Umjetnost i šume (slikarstvo, kiparstvo, grafika, te izrađeni različiti muzički instrumenti); • Iskorištavanje šuma – smještaj radnika (kolibe, bajte, vagoni…), sječa i obrada trupaca (sjekire, capini, macole, brusilice..), prijevoz drva, utovar i istovar (vitla, kliješta, točila, riže i dr.), smolarenje (noževi, posude, smolarena stabla…), ljekovita stabla i bilje te alati i slično za obradu i pripremanje (avani, prese, češljevi, sušare);
DG Jahrbuch, Vol. 20, 2013. str. 371-376 Zlatko (Osvald) Bender, Jugoslav Brujić, Dragan Lukač: Na austrijskim temeljima...
• Geodezija (teodoliti, padomjeri); • Željeznica (lokomotive, vagoni, putni znakovi, šumske pruge, koturače, žičare, čekrci) i ostala prometna sredstva (kamioni kamioni, autobusi); • Uzgoj šuma (kolobroji, doznačarski čekići, meteorološki uređaji); • Uređivanje šuma (izrada elaborata, pravnih dokumenta i spisa); • Dendrometrija (visinomjeri, pantljike, prečnice, relaskopi); • Ekologija šuma (mineraloška zbirka, petrografska zbirka, tematski herbari, terarij, insektarij, a u perspektivi muzej bi se kombinirao s alpinetumom); • Zaštita šuma (klopke, lovna stabla…); • Lovstvo (lovački eksponati, oružje, pištaljke, čeke, mrciništa, hranilice...); • Turizam (turistički vlakići, dječja igrališta…) • Zaštita prirode (planina Klekovača je 1910. predložena za Nacionalni park); • Zanatstvo (drvna galanterija, kočije, fijakeri…) • Željeznička oprema (odijela, signalni rekviziti, razni predmeti koji su se upotrebljavali u vrijeme kada se prometovalo tom prugom, posebice od samog početka, tj. austro-ugarskog vremena i života osnivača i graditelja Otta fon Steinbeisa.); • Drvna industrija (žage, testere, brente…); • Šumarstvo u svijetu (razni oblici prezentacije).
Pri tome je konačni cilj da se od zaborava istrgne industrijsko šumarstvo koje je na ovim prostorima ostavilo dubok trag od kraja 19. stoljeća s dolaskom vlasti i upravljanja Austro-Ugarske Monarhije u Bosni i Hercegovini. Stoga je to razdoblje vrlo bitno, pa ga je potrebno pravovaljano valorizirati te arhivistički i dokumentarno prikazati / prezentirati.
Umjesto zaključka
Promatrajući sve u cjelini dolazi se do konačnoga cilja vezanog za očuvanje povijesnoga i prirodnog nasljeđa, zaštite šuma i javno predstavljanje biodiverziteta toga područja. U povezivanju znanstvenoga i povijesnoga (austrijski temelji industrijskog i inog napretka) navedena društva su potaknula inicijativu za pokretanje nastavne baze Šumarskog fakulteta u Potocima. Pri tome bi navedeni fakultet bilo i edukativno središte za školovanje kvalitetnih stručnjaka šumarske struke. Prostori bi se nalazili u naselju Potoci na trasi bivše željezničke uskotračne pruge Drvar – Jajce1 .
1 Udaljeno od Drvara 55 kilometara, a od Jajca 93 kilometra (mjereći po trasi bivše uskotračne pruge).
Naselje Potoci je smješteno na 1.040 metara nadmorske visine i još uvijek egzistira zahvaljujući šumskom gazdinstvu „Klekovača“, čije se sjedište nalazi u tom mjestu.
DG Jahrbuch, Vol. 20, 2013. str. 371-376 Zlatko (Osvald) Bender, Jugoslav Brujić, Dragan Lukač: Na austrijskim temeljima...
U cilju ostvarenja tog projekta općina Istočni Drvar izradila je regulacijski plan naselja Potoci na površini od 22 hektara. Tim planom je određena lokacija nastavne baze s potrebnim sportskim terenima.
U nastupajućem razdoblju općina planira urediti prostor kao i izgraditi infrastrukturu neophodnu za nastavnu bazu. Prilog na slici:
U suradnji sa šumarskim fakultetima iz Banja Luke i Beograda društva su priredila projektnu dokumentaciju budućeg nastavnog centra neophodnog za rad studenata, kako šumarskog, tako i ostalih fakulteta, učenika, šumarskih stručnjaka, lovaca, ljubitelja prirode, sportaša, turista i svih ostalih zaljubljenika u prirodu.
Izgradnja nastavnog centra u Potocima dala bi doprinos razvoju šumarske prakse u Bosni i Hercegovini, ali i šire, te bi pridonijela valorizaciji prirodnih potencijala ovog područja.
DG Jahrbuch, Vol. 20, 2013. str. 371-376 Zlatko (Osvald) Bender, Jugoslav Brujić, Dragan Lukač: Na austrijskim temeljima...
Sažetak
Na austrijskim temeljima su Društvo prijatelja Austrijanaca u Bosni i Hercegovini i Društvo za zaštitu prirodnog naslijeđa „Arbor magna“ potaknuli izgradnju uskotračne pruge u Potocima na planini Klekovači. Pri tome su posebice naglasili važnost oživljavanja te pruge koju je izgradio bavarski industrijalac Otto von Steinbeis početkom 20. stoljeća na relaciji Srnetica – Šipovo i koja imala veliko prometno i industrijsko značenje do 80-ih godina 20. stoljeća.
Auf österreichischen Grundlagen zwei Förderungen des Ausbaues der Schmalspurbahn
Zusammenfassung
Auf österreichischen Grundlagen förderten die Gesellschaft der Freunden der Österreicher in Bosnien und Herzegowina und die Gesellschaft zum Schutze des Naturerbens „Arbor magna“ den Bau der Schamlspurbahn in Potoci auf dem Berg Klekovača. Dabei betonten sie besonders die Wichtigkeit der Revitalisation dieser Bahn, die von dem bayerischen Industriellen Otto von Steinbeis Anfang des 20. Jahrhundertes auf der Strecke Srnetica – Šipovo erbaut wurde und die bis in die 80-ger Jahren des 20. Jahrhundertes eine sehr große Bedeutung für den Verkehr und die Industrie hatte.
