9 minute read
Zlata Živaković-Kerže Ivan Flod – zapažena osoba osječkog društvenog i inog života
DG Jahrbuch, Vol. 20, 2013. str. 313-318 Zlata Živaković-Kerže: Ivan Flod – zapažena osoba osječkog društvenog i inog života
Zlata Živaković-Kerže
Advertisement
Hrvatski institut za povijest – Zagreb, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod Osijek UDK: 070(497.5 Osijek)”19”
U radu je autorica nastojala prikazati Ivana Floda, novinara, dramskog pisca i kroničara, kao zapaženu i značajnu osobu vezanu uz društveni, kulturni, umjetnički, ali i sportski život grada Osijeka.
Ključne riječi: Ivan Flod, novinar, dramski pisac i kroničar, grad Osijek, društveni, kulturni, umjetnički i sportski život, 20. stoljeće
DG Jahrbuch, Vol. 20, 2013. str. 313-318 Zlata Živaković-Kerže: Ivan Flod – zapažena osoba osječkog društvenog i inog života
Kratki biografski podaci
Ivan Flod rođen je u Osijeku 8. siječnja 1903. kao drugi sin Ivana i Elizabete rođene Kovačević. Njegov otac Ivan rođen je 1876. u mađarskome mjestu Lipovu. U knjizi Zavičajnika grada Osijeka 1901. – 1945. navedena je samo njegova majka Nijemica Barbara. 1 Nakon što je u rodnom mjestu završio krojači zanat 90-ih godina 19. stoljeća dolazi i naseljava se u Osijeku i u Gornjem gradu otvara krojačku radnju. Godine 1897. u gornjogradskoj župnoj crkvi sv. Petra i Pavla oženio se Osječankom Elizabetom Kovačević. U braku su imali dva sina – Ivan Flod, novinar, Stanka, rođenog 16. veljače 1900., koji je od kasne književnik, kroničar mladenačke dobi bio namještenik na željeznici te (Crtež, olovka – autorica službovao od 1. svibnja 1932. godine u Karlovcu2, i
Zlata Živaković-Kerže) Ivana3 .
Budući da je obitelj živjela u Gornjem gradu oba su sina završila pučku školu Sv. Ane (današnja škola istoga naziva). Ivan je potom nastavio srednjoškolsko obrazovanje, a 1930. je u Pragu diplomirao na Visokoj političkoj školi novinarstva.4 Vrativši se u rodni Osijek oženio se 21. lipnja 1931. u župnoj crkvi Sv. Petra i Pavla Osječankom židovskog podrijetla Elzom Haas rođenom 16. ožujka 1914. od oca Emanuela Haasa i majke Erne rođene Büchler. Njihov je brak razvrgnut 28. ožujka 1942. godine kod Biskupskog ženidbenog suda u Đakovu. Nakon završetka Drugoga svjetskog rata sklopio je građanski brak 20. lipnja 1945. oženivši se u Osijeku s Vjerom Krunoslavom Puklavec, koja je rođena u Slavonskoj Požegi 3. siječnja 1923. godine. U braku su imali sina Vladimira, koji je rođen 31. siječnja 1947. u Osijeku.5
Preteći njegovu svestranost poznato je da se novinarstvom počeo baviti od 1919. kada je pisao priloge kao novinar u osječkom glasilu Socijalističke radničke partije Radnička riječ, koje je prestalo izlaziti sljedeće godine. Od 1921. se bavio sportskim novinarstvom pišući brojne i zanimljive priloge u Slavonskom športu, a
1 Zavičajnici grada Osijeka 1901. – 1946., priredili Stjepan Sršan i Vilim Matić, Osijek, 203., 216. 2 Vidi opširnije: Zavičajnici grada Osijeka 1901…, n. dj., 216. 3 Zavičajnik grada Osijeka postao je 23. ožujka 1923. na temelju dekreta izdanog u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Do toga je bio – po ocu – zavičajnik mađarskoga grada Lipova. (Vidi opširnije: Zavičajnici grada
Osijeka 1901…, n. dj., 216.) 4 Hrvatski biografski leksikon, 4, E-Gm, Zagreb, 1998., 298, 299. 5 Zavičajnici grada Osijeka 1901…, n. dj., 216.
DG Jahrbuch, Vol. 20, 2013. str. 313-318 Zlata Živaković-Kerže: Ivan Flod – zapažena osoba osječkog društvenog i inog života
od 31. siječnja 1923. sa Stjepanom Zwinglom pokrenuo je, i dvije godine uređivao Slavonski športski list, koji je tiskan u Prvoj hrvatskoj dioničkoj tiskari u Osijeku. U tom tjedniku Osječkog nogometnog podsaveza objavljivao je opširne feljtone u nastavcima vezanim za „Razvoj sporta u Slavoniji“. U tom je razdoblju i vrlo agilni tajnik osječkog nogometnog Hrvatskog građanskog športskog kluba te je 1929. napisao „Spomen-spis zagrebačkog nogometnog podsaveza 1919. – 1929.“. Knjigu „Dvadeset godina HGŠK u Osijeku“ objavio je 1937. godine.6 *
Istodobno se u tom međuratnom razdoblju ogledao i u lijepoj književnosti objavljujući od 1922. kratke priče i crtice u Hrvatskoj obrani te u Obzoru putopise po Albaniji 1926., po Crnoj Gori u Narodnoj slozi 1926. godine, po Grčkoj u Straži godinu dana potom i putopis po Čehoslovačkoj objavljen 1929. u novinama Narod i država. Godine 1926. uređivao je časopis Eros, koji je izlazio u Osijeku.7
*
Budući da je bio ljubitelj i zaljubljenik u sedmu umjetnost još je za vrijeme studentskih dana u Pragu prevodio filmove za američku kompaniju MGM, a vrativši se u Osijek objavljivao je tijekom 1929. i 1934. godine brojne članke o filmu u časopisu Kulisa. Tijekom 1931. je pisao u novinama Filmski kurir, kada je uređivao i časopis Film.
Kao novinar osječkih novina Hrvatski list, Narodni glas, Straža, Narod i država te u poslijeratnom razdoblju novina Slavonija danas pisao je kazališnu, književnu i likovnu kritiku.
Budući da su mu kazalište i zbivanja u njemu bili opsesija njegovi tekstovi na tu temu mogu podijeliti u dvije skupine:
Kazališna kritika i Povijest kazališta.
Recentnu kazališnu kritiku pisao je za Hrvatski list (1921.), Hrvatsku obranu (1922., 1923.), Stražu (1927, 1928.), časopis Kulisa (od 1927. do 1929.), osječke radikalne novine Jugoslavenska zastava (1939.) te u poslijeratnom razdoblju za novine Slavonija danas (1954., 1955.).8
Povijest osječkog Narodnog, tj. od 1972. Hrvatskog narodnog, kazališta sustavno je obrađivao u kazališnom časopisu Kazalište od 1966. do 1968., 1970., te od 1975. do 1978. godine. U Spomen-knjizi o pedesetoj godišnjici Narodnog kazališta u Osijeku 1907. – 1957. napisao je tri članka: „Osječko kazalište od 1907. do 1941.“, „Kazališna
6 Zlata ŽIVAKOVIĆ-KERŽE, Osječka sjećanja, 2. dio, Osijek 2011., 120. 7 Božo PLEVNIK, „Ivan Flod, novinar, dramski pisac i publicist, Prilog, br. 12, 1980., 99, 100. 8 Z. ŽIVAKOVIĆ-KERŽE, Osječka sjećanja…, n. dj., 120.
DG Jahrbuch, Vol. 20, 2013. str. 313-318 Zlata Živaković-Kerže: Ivan Flod – zapažena osoba osječkog društvenog i inog života
misao u Osijeku“ te „Prilozi uz povijesni dio – Osječki kazališni kalendari i kazališni listovi; Problemi kazališne zgrade; Bibliografije osnivača, intendanta i istaknutih rukovodilaca osječkog kazališta“. Objavio je i dvije studije o povijesti kazališta u Hrvatskom primorju: „Hrvatsko glumište na stranicama riječkih novina“ (Kamov, br. 8/9, Rijeka, 1970.) i „Hrvatsko glumište na riječkom području u svjetlu izgradnje igraćih prostora 1873. – 1914.“ (Kamov, br. 12, Rijeka, 1971.).
Pisac je i kazališnih djela pa su mu u Osijeku izvedene dvije komedije, i to u Narodnom kazalištu – Pisat ću vam kad se udam u kazališnoj sezoni 1953./1954. i Gornjovaroška čast u Radničkom amaterskom kazalištu 1955. godine. Rukopisna građa o osječkom i riječkom kazalištu pohranjena je kod njegove obitelji u Rijeci.9
*
Prateći njegovo prijeratno djelovanje nakon proglašenja Nezavisne Države Hrvatske 10. travnja 1941. poznato je da je zbog svog projugoslavenskog stava i veza s radikalima bio nepodoban. Međutim, budući se kao Nijemac aktivirao u Njemačkoj narodnosnoj skupini njemačke su ga vlasti namjestile u Osijeku u Novinskom uredu Velike župe Baranja, i tu je dočekao završetak Drugoga svjetskog rata. Zbog toga je kratkotrajno bio pod paskom UDBE, koja ga je saslušavala, ali i ubrzo oslobodila svake krivnje pa je do 1950. radio u Kotarskom zadružnom savezu u Osijeku, a potom je šef propagande u Narodnom kazalištu. U sezoni 1954./55. urednik je kazališnog lista Kazalište. Sljedeće godine je postavljen za šefa propagande u riječko kazalište „Ivan Zajc“ i tu je radio do umirovljenja.10
U poslijeratnom vremenu je napisao rukopis11, jednu vrstu kronike ratnoga Osijeka, koji je naslovljen „Opkoljeni Osijek“. Taj rukopis od 170 stranica napisan 60-ih godina 20. stoljeća nastao je kao Flodova želja na poticaj jednog dijela njegovih suvremenika da se uz djelovanje drugih autora i povjesničara stvori neka vrsta fonda sjećanja od ljudi koji znaju zbivanja i život u Osijeku za vrijeme Drugoga svjetskog rata s osnovnom smjernicom davanja slike Nijemaca koji su tu živjeli i koje su značenje imali u tim ratnim zbivanjima kroz promatranje grada na Dravi u kojem je u travnju 1941. godine od ukupnog broja stanovnika živjelo 50% Nijemaca. Da je Flod tom pisanju pristupio odgovorno i stručno vidi se po navođenju literature – osoba, ustanova, dokumenata i drugo dajući uvid odnosa njemačkih vlasti i NDH, ponašanja vlasti i njemačkog stanovništva, naglašavajući značenje ovdašnjih Nijemaca u organiziranju i potpunom preuzimanju vodećih mjesta u privredi opisujući i smjernice koje su dane
9 Goran Beus RICHEMBERG, Nijemci, Austrijanci i Hrvati, Osijek, 2003., 103 10 Z. ŽIVAKOVIĆ-KERŽE, Osječka sjećanja…, n. dj., 120. 11 Iz ostavštine Vladimira Oršanića, dugogodišnjeg glavnog i odgovornog urednika Glasa Slavonije, rođenog 13. veljače 1926. i živi u Osijeku, Vukovarska 27.
DG Jahrbuch, Vol. 20, 2013. str. 313-318 Zlata Živaković-Kerže: Ivan Flod – zapažena osoba osječkog društvenog i inog života
za razvoj i rekonstrukciju poljoprivrede kao i ostala ratna zbivanja i neprilike npr. provedbu kontribucije osječkih Židova i slično. Cijeli je rukopis napisan korektno. U cjelini gledano u odmaku od 70 godina taj je rukopis dragocjeni dokument jednog, za grad Osijek i njegove stanovnike, teškog ratnog vremena. Međutim, ni vlasnik ovoga rukopisa, Flodov suvremenik, nema ni danas odgovor zašto to djelo nije objavljeno.
Umjesto zaključka
Ivan Flod proživio je bogat društveni i kulturni život, ispunjen predanim novinarskim radom i zalaganjem za dobrobit svoga rodnog grada. Svojim predanim novinarskim radom (bilo kao novinar, kazališni kritičar ili urednik kazališnog lista) dao je znatan doprinos osječkom novinstvu kao i bogatom kazališnom životu grada na Dravi. Okupljanjem oko sebe znatnog broja istomišljenika iz svih društvenih i narodnosnih sredina obogatio je život prijeratnog i poslijeratnog multinacionalnog i multikonfesionalnog Osijeka. Flodu je, što se može iščitavati iz njegovog bogatog novinarskog i kazališnog opusa, veliko zadovoljstvo pružala kultura i umjetnost. I u toj je djelatnosti dao svoj doprinos i ostavio dubok trag, i to u prvom redu na korist svoga rodnog grada.
DG Jahrbuch, Vol. 20, 2013. str. 313-318 Zlata Živaković-Kerže: Ivan Flod – zapažena osoba osječkog društvenog i inog života
Sažetak
Ivo Flod, novinar, književnik, urednik, dramski pisac i kroničar, proživio je bogat društveni i kulturni život, ispunjen predanim novinarskim radom (objavljivao je u prijeratnim novinama Hrvatski list, Narodni glas, Straža, Narod i država i druge, te u poslijeratnom razdoblju u novinama Slavonija danas) i zalaganjem za dobrobit svoga rodnog grada. Svojim predanim novinarskim radom (bilo kao novinar, kazališni kritičar ili urednik kazališnog lista) dao je znatan doprinos osječkom novinstvu kao i bogatom kazališnom životu grada na Dravi. Okupljanjem oko sebe znatnog broja istomišljenika iz svih društvenih i narodnosnih sredina obogatio je život prijeratnog i poslijeratnog multinacionalnog i multikonfesionalnog Osijeka. Flodu je, što se može iščitavati iz njegovog bogatog novinarskog i kazališnog opusa, veliko zadovoljstvo pružala kultura i umjetnost. I u toj je djelatnosti dao svoj doprinos i ostavio dubok trag, i to u prvom redu na korist svoga rodnog grada.
Ivan Flod – angesehene Person des osijeker gesellschaftlichen und sonstigen Lebens
Zusammenfassung
Ivo Flod, Journalist, Schriftsteller, Redakteur, Dramatiker und Chroniker lebte ein reiches gesellschaftliches und kulturelles Leben, erfüllt von hingabevoller journalistischen Tätigkeit (er veröffentlichte in den Vorkriegszeitungen Hrvatski list, Narodni glas, Straža, Narod i država und anderen, sowie in der Nachkriegszeit in der Zeitung Slavonija danas) und vom Einsatz zu Gute seiner Geburtsstadt. Durch seine ergebene journalistische Tätigkeit (so als Journalist wie auch als Theaterkritiker oder Redakteur der Theaterzeitung) trug er bedeutend zum osijeker Journalismus sowie dem reichhaltigem Theaterleben der Stadt an der Drau bei. Durch Versammlung zahlreichen Gleichgestimmten aus allen gesellschaftlichen Schichten bereicherte er das Leben der multinationalen und multikonfesionalen Stadt Osijek vor und nach dem Krieg. Flod bedeutete die Kultur und die Kunst einen großen Genuss, was aus seinem reichhaltigen journalistischen und Theaterwerk ersichtlich ist. Auch in dieser Tätigkeit gab er seinen Beitrag und hinterließ eine tiefe Spur und zwar in erster Reihe zu Gunsten seiner Geburtsstadt.
Schlüsselworte: Ivan Flod, Journalist, Dramatiker und Chroniker, die Stadt Osijek, gesellschaftliches, kulturelles, künstlerisches und sportliches Leben, 20. Jahrhundert
