Tomislav Levak Osječke novine na njemačkom jeziku od 1848. do kraja Prvoga svjetskog rata

DG Jahrbuch, Vol. 20, 2013. str. 247-266 Tomislav Levak: Osječke novine na njemačkom jeziku od 1848. do kraja Prvoga...

Tomislav Levak

Osijek UDK: 070(497.5)(091) pregledni rad Primljeno: 5.10.2013. Prihvaćeno: 6.10.2013.

Osječke novine na njemačkom jeziku od 1848. do kraja Prvoga svjetskog rata

Autor se u radu osvreće na razdoblju od 1848. do završetka Prvoga svjetskog rata 1918. godine, kada su listovi na njemačkom jeziku, različitih koncepcija te političkih i stranačkih usmjerenja, činili su većinu novinskih izdanja u Osijeku.

Ključne riječi: osječke novine, njemački jezik, Osijek, 1848.-1918., Martin Divald, Carl M. Benda

DG Jahrbuch, Vol. 20, 2013. str. 247-266 Tomislav Levak: Osječke novine na njemačkom jeziku od 1848. do kraja Prvoga...

Uvod

Od kraja 17. stoljeća, kada Osijek, nakon izgona Turaka Osmanlija, ponovno ulazi u sastav Habsburške Monarhije, pa sve do protjerivanja većine folksdojčera1 nakon Drugoga svjetskog rata, njemačko stanovništvo, koje je u to vrijeme činilo gotovo polovicu građana Osijeka, imalo je značajnu ulogu u njegovu političkom, gospodarskom i kulturnom životu i djelovanju. Stoga je velik udjel Nijemaca na području novinstva i tiskarstva, počevši od prvih osječkih novina objavljenih 1848. godine do izdanja u prvoj polovici 20. stoljeća.

U tom politički i društveno burnom vremenu na osječkom području, više ili manje redovito, tiskan je i objavljivan niz novinskih izdanja različitoga sadržaja, trajanja i ritma izlaženja. Premda ih je, naravno, bilo i na hrvatskom i srpskom jeziku, u ovom radu fokusirane su samo tiskovine koje su izlazile u Osijeku na njemačkom jeziku, i to iz dva razloga. U prvom redu, ovaj rad bio je namijenjen za izlaganje na 20. znanstvenom skupu "Nijemci i Austrijanci u hrvatskom kulturnom krugu" koji je u Zagrebu održan od 9. do 11. studenoga 2012. Također, željelo se pokazati da u navedenom, gotovo stogodišnjem rasponu, njemačke novine, koje su tiskane u Osijeku, su uređivane po uzoru na ondašnje njemačke listove, te da su imale osjetan utjecaj na život Osijeka i njegovih građana.

Odmah na početku treba naglasiti kako ovaj zadatak nije bio nimalo lagan, ponajprije jer dobar dio podataka i tiskovina iz toga vremena uopće nije sačuvan ili je sačuvan tek djelomice. Razloga je više: podaci o promjenama vlasnika i tiskara u pravilu se nisu redovito bilježili, kroničari toga doba su povijest i sadržaj novina uglavnom pratili fragmentarno i neredovito, dio arhivske dokumentacije nestao je iz više razloga ili ratnih zbivanja... Istina, velik posao u popisivanju, sortiranju i analiziranju njemačkih novina u Osijeku obavile su dr. sc. Marina Fruk iz Zagreba i dr. sc. Marina Vinaj, voditeljica Knjižnice i Odjela hemeroteke2 Muzeja Slavonije u Osijeku (slika 1., slika 3.), na čijim je istraživanjima i objavljenim radovima ponajviše i temeljen ovaj rad. Osim toga dr. sc. Vinaj je omogućila uvid u bogatu i iznimno vrijednu zbirku novina u Hemeroteci Muzeja Slavonije, s više od tri stotine naslova osječke periodike koji su većinom izlazili u Osijeku i Slavoniji.

Iz navedenoga obilnoga novinskoga fonda, ali i drugih datoteka poput, recimo, zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, izdvojeno je više od 30 naslova koji su na njemačkom jeziku u Osijeku objavljeni / otisnuti između 1848. i 1945. godine. Većina je samo nabrojana i ukratko opisana, a posebna pozornost posvećena je

1 Folksdojčer – dolazi od njem. Volk – narod + Deutsche – Nijemac; naziv za Nijemca rođenoga u nekoj drugoj zemlji (Klaić, Bratoljub. Rječnik stranih riječi. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 2002., str. 441.) 2 Hemeroteka – dolazi od grč. hemera – dan + theke – spremnica; značenje: zbirka novina i časopisa (Klaić,

Bratoljub. Rječnik stranih riječi. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 2002., str. 529.)

DG Jahrbuch, Vol. 20, 2013. str. 247-266 Tomislav Levak: Osječke novine na njemačkom jeziku od 1848. do kraja Prvoga...

Slika 1. Zgrada Isusovačke klasične gimnazije u Osijeku, gdje je trenutačno privremeno smješten Odjel hemeroteke Muzeja Slavonije novinama koje su objavljivane u prvoj etapi, zaključno sa 1918. godinom, tj. završetkom Prvoga svjetskog rata. Naime, baš u tom razdoblju, uz nekoliko hrvatskih izdanja kratkoga vijeka, u Osijeku su dominirale novine na njemačkom jeziku, među kojima npr. Die Drau i Slavonische Presse. One se izdvajaju svojim kontinuitetom izlaženjai utjecajem na tadašnje javno mnijenje pa će biti zasebno obrađene.

Pregled osječkih novina na njemačkom jeziku3

U ovome je dijelu napravljen pregled i presjek svih osječkih novina objavljivanih na njemačkom jeziku (slika 2.), a o kojima je pronađen bilo kakav trag ili zapis. Pritom su podijeljene u tri skupine naslova – od 1848. do 1918. godine; od 1918. do 1941. i od 1941. do 1945. godine - jednako kako je to u svojem znanstvenom članku "Njemačko novinstvo u Osijeku" učinila dr. sc. Marina Fruk. Takva je, naime, podjela, poslagana kronološki, prema početnoj godini izlaženja, ali i prema sličnosti sadržaja4 .

3 Radi potpunije slike cjeokupnih tiskanih novina na njemačkom jeziku objavljivanih u Osijeku dajem, neovisno o glavnom naslovu, pregled izdanja do Drugoga svjetskog rata iako je rad naslovljen i koncipiran tematski do Prvoga svjetskog rata. 4 Marina Fruk, „Njemačko novinstvo u Osijeku“, Godišnjak Njemačke narodnosne zajednice 1997. – VDG

Jahrbuch 1997. / uredio Goran Beus Richemberg. Osijek: Njemačka narodnosna zajednica Osijek -

Zemaljska udruga Podunavskih Švaba u Hrvatskoj, Osijek, 1997., 29.

DG Jahrbuch, Vol. 20, 2013. str. 247-266 Tomislav Levak: Osječke novine na njemačkom jeziku od 1848. do kraja Prvoga...

Jedina je razlika što Fruk u tom članku nabraja ukupno 27 naslova, utvrđenih do vremena njegova objavljivanja (1997.), dok je ovdje popis proširen s još nekoliko u međuvremenu otkrivenih listova, koji se barem šturo spominju u različitim proučavanim izvorima, te je ukupno navedeno njih 35. Valja naglasiti da zbog manjkavosti ili nedostataka pojedinih dijelova dokumentacije, vjerojatno ni ovo nije njihov konačan popis, a za dio novina trenutačno je teško ili nemoguće utvrditi sve vlasnike i urednike, pa čak i početne i završne brojeve, odnosno precizne termine izlaženja. Stoga je ova podjela napravljena na osnovu do sada poznatih činjenica, uz napomenu kako su ovdje u pravilu Slika 2. Naslovnica kataloga izložbe samo navedeni listovi i vremena

“Povijest osječkih novina 1848. – 1945.” Marine Vinaj, organizirane 1998. godine u Muzeju Slavonije u Osijeku njihova objavljivanja, dok je za poneku tiskovinu, koju su stručnjaci ocijenili važnijom i utjecajnijom, izneseno i nekoliko podrobnijih podataka. To se, naravno, ne odnosi na novine za koje detaljnije informacije trenutačno nisu dostupne ili jednostavno - ne postoje.

Prva skupina novinskih naslova (od 1848. do 1918.)

Tijekom toga razdoblja u Osijeku je zabilježeno tiskanje i objavljivanje ukupno 12 novinskih naslova na njemačkom jeziku. To su: 1. Der Volksredner, s podnaslovima fűr Vaterland, Freiheit und Gesetz; fűr Kunst, Gewerbe und Wissenschaft – prve osječke novine; prvi put objavljene 21. travnja 1848. godine, ukupno izišlo navodno samo 17 brojeva 2. Theaterjournal – izlazi 1856. godine, posvećen kazališnom životu Osijeka 5 3. Esseker Lokalblatt und Landbote, s podnaslovom Belletristische wochenschrift fűr Kunst, Industrie, Handel, Gewerbe und Landwirtschaft – prvi broj objavljen 3. siječnja 1864. godine, a posljednji 12. prosinca 1869. godine

5 Isto, 30.

DG Jahrbuch, Vol. 20, 2013. str. 247-266 Tomislav Levak: Osječke novine na njemačkom jeziku od 1848. do kraja Prvoga...

Slika 3. Unutrašnjost Odjela hemeroteke Muzeja Slavonije u Osijeku

4. Esseker Zeitung – prvi broj objavljen 1. studenoga 1867. godine, navodno izlazio kratko (pronađen samo u bilješkama) 6 5. Die Drau, s podnaslovom Organ fűr Politik und Volkswirthschaft – prvi put objavljen 19. srpnja 1868. godine, s prekidima izlazi najvjerojatnije sve do 1938. godine 6. Esseker allgemeine illustrierte Zeitung – prvi put objavljen 19. siječnja 1869. godine, ukupno izišlo samo 27 brojeva 7. Slavonia Fruher Der Syrmier Bote – u Osijeku prvi put tiskane 11. ožujka 1869. godine, izlazile tek nešto više od dva mjeseca, do 27. svibnja iste godine 8. Esseker Tagblatt, s podnaslovom Organ fűr Volksinteressen – izlazi samo mjesec dana, od 1. do 30. srpnja 1874. godine, tiskano ukupno samo 26 brojeva 9. Esseker Zeitung, s podnaslovom Organ fűr Politik, Volkswirtschaft und

Unterhaltung, prvi broj tiskan 1. listopada 1874., a posljednji 1. listopada 1879. godine (slika 4.)

6 Marina Vinaj, „Povijest osječkih novina 1848. – 1945.“, Katalog izložbe, / urednici: Mladen Radić,

Marina Vinaj, Muzej Slavonije, Osijek:, 1998., 18.

DG Jahrbuch, Vol. 20, 2013. str. 247-266 Tomislav Levak: Osječke novine na njemačkom jeziku od 1848. do kraja Prvoga...

Slika 4. Naslovnica novina Esseker Zeitung, s podnaslovom Organ fűr Politik, Volkswirtschaft und Unterhaltung, iz 1877. godine 10. Esseker Wochenblatt, s podnaslovom

Organ für Volkswirtschaft und

Unterhaltung – prvi broj objavljen 17. travnja 1881. godine, navodno izlazio vrlo kratko, sačuvano samo pet brojeva (posljednji 15. svibnja 1881. godine) 11. Slavonische Presse, s podnaslovom

Organ für Politik und

Volkswirtschaft – prvi broj objavljen 1. listopada 1885. godine, s prekidom izlazi najvjerojatnije do 1929. godine 12. Volksrecht, s podnaslovom Organ der Socialdemokratischen Partei – prvi broj objavljen 5. rujna 1907. godine, s prekidom izlazio do 23. srpnja 1914. godine

Druga skupina novinskih naslova (od 1918. do 1941.)

U ovom razdoblju kroničari na osječkom području bilježe ukupno 9 novina i časopisa na njemačkom jeziku, različite tematike i dinamike izlaženja. Iz ranije navedene skupine naslova i dalje izlaze Die Drau i Slavonische Presse (slika 5.), a pojavilo se i 7 novih listova. To su: 13. Volkszeitung, kasnije Christliche Volkszeitung, s podnaslovom Sonntagsblatt fűr das katholische Landvolk – tjednik koji se zalaže za državu utemeljenu na kršćanskoj vjeri i moralu te često kritizira komunizam; prvi broj objavljen je 1919., izlazi navodno do kraja 1941. godine (uz prekid od 3. Travnja do 5. lipnja 1941. godine) 7 14. Wochenrundschau – izlazi 1926. godine, nema podrobnijih podataka o njemu 15. Der Volksbote – tjednik koji se u prvom redu zalaže za ideje iz programa njemačke stranke Partei der Deutschen des Königreichs SHS; prvi broj

7http://icon.crl.edu/detail.php?language=German&country=&title=&oclcno=&begindate=&institution =&sort=&sortOrder=ASC&item=-1&recIndex=243&recCount=1650 (17. 05. 2012.)

DG Jahrbuch, Vol. 20, 2013. str. 247-266 Tomislav Levak: Osječke novine na njemačkom jeziku od 1848. do kraja Prvoga...

objavljen je 5. ožujka 1927. godine 8, a najvjerojatnije je izlazio samo tijekom te godine 16. Organisiert Arbeiter, s podnaslovom Organ der unabhängigen

Gewerkschaftszentrale

Jugoslawiens – list koji se u prvom redu obraća njemačkim radnicima, nadničarima i siromašnim seljacima čitave

Jugoslavije; pojavio se 1928. godine, ali je prestao izlaziti nakon samo tri broja jer su njegovi urednici i kolporteri uhićeni 9 17. Der Abend, s podnaslovom

Unabhägiges Tagblatt: Organ für Politik und Volkswirtschaft Slika 5. Naslovnica cijenjenih i važnih osječkih – nasljednik lista Die Drau, novina Slavonische Presse iz 1886. godine prestankom njegova izlaženja Osijek više nema niti jednoga njemačkoga dnevnika10; prvi broj objavljen je 1. ožujka 1929. godine, a posljednji 11. siječnja 1930. godine11 18. Neue Zeit, s podnaslovom Illustriertes Blatt fűr die deutsche Familie – navodno izlazi samo 1940. godine 19. Slawonischer Volksbote, s podnaslovom Wochenblatt der Deutschen in der

Savebanschaftund Baranja 12 - nema puno podataka o njemu; prvi broj objavljen je 6. rujna 1936. godine, a izlazio je sve do Božića, 25. prosinca 1941. godine

8http://icon.crl.edu/detail.php?language=Any&country=&title=Volk&oclcno=&begindate=&institutio n=&sort=&sortOrder=DESC&item=-1&recIndex=55&recCount=261 (23. 05. 2012.) 9 M. Fruk,. „Njemačko novinstvo…“, n. dj., 33. 10 M. Vinaj, “ Građa za bibliografiju osječkih novina : 1848.-1945.“, Glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje, br. 1-2, Društvo knjižničara Slavonije i Baranje, / Osijek, 2003., 30. 11 http://hr.wikipedia.org/wiki/Der_Abend_%28dnevni_list,_Osijek%29 (26. 05. 2012.) 12 http://www.dksb.hr/knjiznicarstvo/materijali/03_1-2_Vinaj_7.pdf (28. 05. 2012.)

DG Jahrbuch, Vol. 20, 2013. str. 247-266 Tomislav Levak: Osječke novine na njemačkom jeziku od 1848. do kraja Prvoga...

Treća skupina novinskih naslova (od 1941. do 1945. )

Treće razdoblje, kako navodi Marina Fruk, obuhvaća niz novina na njemačkom jeziku koji izlaze za vrijeme postojanja Nezavisne države Hrvatske. Nakon propasti NDH gotovo svi arhivski primjerci tih listova uništeni su ili im se zametnuo trag pa o većini ne postoje cjelokupni i provjereni podaci. Ipak, već iz njihova trajanja - u pravilu manje od godinu dana, ponegdje i tek nekoliko tjedana - jasno je kako su posrijedi tiskovine nevelikoga utjecaja i vjerojatno uglavnom niske kvalitete. Zbog toga je tu samo nabrojano ukupno 16 tadašnjih naslova, otkrivenih u ovome istraživanju. To su: 20. Landesbefehl der deutschen Jugend in Kroatien – izlazi 1941. godine 21. Deutsche Pressebriefe aus Kroatien – izlazi 1942. godine 22. Deutsche Volksgruppe im Unabhängigen Staate Kroatien – izlazi 1942. godine 23. Deutsche Frauenschaft – izlazi 1942. godine 24. Allgemeine Frauen Gemeinschaft – izlazi 1942. godine 25. Schulungsblätter – izlazi 1942. i 1943. godine 26. Schulungsheft der deutschen Mannschaften in Kroatien – izlazi 1942. godine 27. Unsere Schule, s podnaslovom Fachschrift der Deutschen Erzieherschaft im Unabhängigen Staate Kroatien – izlazi 1942. godine 28. Deutsche Wirtschaft – izlazi 1942. godine 29. Die Fanfare – polumjesečnik (dvotjednik) koji izlazi 1942. godine 30. Die Fanfare, s podnaslovom Zeitschrift der deutschen Jugend in Kroatien – izlazi 1943. godine 31. Soldatenbrief – izlazi 1943. godine 32. Volk und Pflug, s podnaslovom Wochenblatt – tjednik koji izlazi 1943. godine 33. Der Schaffende Deutsche – izlazi 1943. godine 34. Der Schaffende Mensch – izlazi 1943. godine 13 35. Merkblatt (Beilage zur Volk am Pflug) – izlazi 1944. godine

Počeci tiskarstva - općenito

Početak i razvoj hrvatskoga novinarstva poprilično su kasnili za Zapadnom Europom, a usko su vezani uz pojavu tiskoslovlja i tiskara. One pak uvode novi pojam standardizacije u proizvodnju novina, počevši od priređivanja tekstova pa sve do oblikovanja slova, rubrika, kao i uređivanja tiskovina.14

Prve novine u Hrvatskoj, Ephemerides Zagrebiense (Zagrebačke novine), bile su na latinskom jeziku i počele su izlaziti 1771. godine.15 Premda je prva mala tiskara u

13 M. Vinaj, „Građa za bibliografiju…n. dj.,, 32. 14 Marko Sapunar, Opća povijest novinarstva. ITG, Zagreb, :2002., 49. 15 M. Vinaj, „Povijest osječkih novina 1848…“, n. dj., 5.

DG Jahrbuch, Vol. 20, 2013. str. 247-266 Tomislav Levak: Osječke novine na njemačkom jeziku od 1848. do kraja Prvoga...

Osijeku – otvorili su je franjevci u sklopu svojeg samostana za potrebe provincije – osnovana 1735., dakle puna tri i pol desetljeća prije objavljivanja ovih novina, na pojavu prvoga osječkoga novinskoga naslova na njemačkom jeziku, čekat će se sve do 1848. godine.

Prva tiskanja novina u Osijeku

Želja za tiskanjem novina na osječkom području iskazana je puno prije sredine 19. stoljeća. Spomenutu franjevačku tiskaru 1775. kupuje Martin Divald (slika 6.) i otvara prvu svjetovnu tiskaru u Osijeku, u kojoj su otisnuti brojni kalendari i knjige. Potonji upravitelj Divaldove tiskare, Friedrich Christian Zink, 5. svibnja 1813. upućuje Gradskom poglavarstvu Osijeka pismenu zamolbu da mu dopuste tiskanje tjednika naslovljenog Wochenschrift fűr alle Stände in Essek und der umliegeden Gegend. Nebst einem Slika 6. Martin Divald, koji je kupio i pokrenuo Intelligenzblatt (Tjednik za sve staleže prvu osječku svjetovnu tiskaru u Osijeku i u okolnim krajevima. Uz obavještajni list). Bio je to prvi zabilježeni pokušaj pokretanja novina u Osijeku, a Zink je želio izdavanjem lista komercijalne naravi, koji bi pisao isključivo o zanimljivostima iz gospodarstva, kulture, prirode i društva (bez uplitanja u politiku), tiskaru izvući iz financijske krize u koju je upala. U nacrtu tjednika i obrazloženju zamolbe naveo je da takve novine ne postoje u cijeloj tadašnjoj Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji, ali i šire. Međutim, Ugarsko / Mađarsko namjesničko vijeće, kojemu je proslijeđen zahtjev, odbilo ga je s objašnjenjem "ovo kraljevstvo i njemu pridružene pokrajine zasada su snabdjeveni dovoljnim brojem časopisa pisanih u jezicima koji vrijede na njihovu području i, prema tome, nema potrebe da se broj takvih časopisa poveća".16

Do idućega pokušaja moralo je proći više od 20 godina, a on je 1835. stigao iz istoga izvora kao i prvi. Sada je dopuštenje za izdavanje novina – također tjednoga izdanja na njemačkom jeziku, ovaj put pod naslovom Wochenblatt von und fűr Essek (Tjednik o Osijeku i za Osijek) – pokušao ishoditi Alois Divald. Zamislio ga je kao

16 Kamilo Firinger, „Jedan pokušaj izdavanja novina u Osijeku 1813.“, Historijski zbornik V, br. 1-2,

Društvo za hrvatsku povjesnicu, Zagreb:, 1952., 190.

DG Jahrbuch, Vol. 20, 2013. str. 247-266 Tomislav Levak: Osječke novine na njemačkom jeziku od 1848. do kraja Prvoga...

informativni list privrednog karaktera o prodaji različitih proizvoda, ali i njemu je stigla odbijenica. Tadašnje Namjesničko vijeće u Zagrebu svoju je odluku objasnilo zaključkom da njegova imovina nije dostatno jamstvo za potencijalne pretplatnike, no iza toga se, tvrdi poslijeratni osječki povjesničar i arhivist Kamilo Firinger, „krila nesklonost centralističke vlasti prema novinama u udaljenoj provinciji, dakle izvan njihove kontrole“.17

Malo je nedostajalo da prve osječke novine ipak budu objavljene na hrvatskom jeziku. Dapače, na krilima Hrvatskoga narodnoga preporoda, osječki ilirac Matija Topalović već je tiskao Oglas k predplati na narodni zabavnik za godinu 1842. pod nazivom Jeka od Osijeka 18 koji je najavljivao istoimeni književni časopis, ali on će se pojaviti tek 76 godina kasnije. Treći pokušaj izdavanja osječkih novina na njemačkom jeziku pak bio je uspješan.

Novine na njemačkom jeziku od 1848. do 1918. Der Volksredner – prve novine objavljene u Osijeku

Uporni vlasnici i djelatnici Divaldove tiskare konačno su 21. travnja 1848. svoje dugogodišnje nakane proveli u djelo. Toga dana Osječani su mogli pročitati prvi (točnije, nulti) broj novina tiskanih u njihovom gradu (slika 7., slika 8.), a nosile su naziv Der Volksredner, te podnaslove fűr Vaterland, Freiheit und Gesetz; fűr Kunst, Gewerbe und Wissenschaft (Pučki govornik; za domovinu, slobodu i zakon; za umjetnost, obrt i znanost ). Kao nakladnik i tiskar potpisan je ondašnji vlasnik Dragutin (Carl) Divald, a odgovorni urednik bio je nekadašnji glumac Emanuel Dornau. List je trebao izlaziti dva ili tri puta tjedno, ali slijedeći broj svjetlo dana ugledao je tek 5. lipnja te godine. Bio je omiljen među većinskim njemačkim stanovništvom u Donjem gradu i Tvrđi, no čitali su ga i ostali pismeni Osječani.

Prvotno se smatralo da je objavljeno samo 9 brojeva Der Volksrednera, sve dok nije pronađen i 17. broj tih novina s datumom 19. kolovoza 1848. godine. Po nekim kroničarima, postoji i broj 19, možda i još koji. Što god bilo točno - podaci trenutačno još nisu potpuni - prve su se osječke novine, po svemu sudeći, "ugasile" već u jesen 1848.19

Der Volksredner se svojim izgledom, usmjerenjem i sadržajem uklopio u smjernicu koja će u hrvatskom novinarstvu vladati sve do konca 19. stoljeća, što je na osječkom

17 K. Firinger,. „Ponovno spriječen pokušaj izdavanja novina u Osijeku 1835.“, Historijski zbornik VII, br. 1-4, Društvo za hrvatsku povjesnicu, Zagreb,:1954., 227. 18 M. Vinaj, „Povijest osječkih novina 1848….“, n. dj., 7. 19 M. Vinaj, „Novine na njemačkom jeziku tiskane u Osijeku do početka Drugog svjetskog rata“, Godišnjak

Njemačke narodnosne zajednice 2002. – VDG Jahrbuch 2002. / uredio Goran Beus Richemberg.,

Njemačka narodnosna zajednica Osijek - Zemaljska udruga Podunavskih Švaba u Hrvatskoj, Osijek, 2002., 172.

DG Jahrbuch, Vol. 20, 2013. str. 247-266 Tomislav Levak: Osječke novine na njemačkom jeziku od 1848. do kraja Prvoga...

Slika 7. Preslik naslovne stranice prvoga (nultoga) broja prvih osječkih novina Der Volksredner, objavljenoga 21. travnja 1848. godine

Slika 8. Preslik posljednje stranice prvoga (nultoga) broja prvih osječkih novina Der Volksredner, objavljenoga 21. travnja 1848. godine području osobito izraženo u glasilima na njemačkom jeziku koja su prevladavala. Naime, ona su u pravilu njegovala stil tzv. časopisnog pisanja i predstavljaju svojevrstan spoj novina i časopisa. To je vrijeme tzv. sjedinjenih informacija i u podnaslovima gotovo svih pisanih medija izričito je navedeno da su oni posvećeni znanosti, umjetnosti, gospodarstvu, politici ili drugim društvenim granama.20 Tako je ostalo sve do početka 20. stoljeća, kada se osnivaju nove tiskare, novine se počinju profilirati i pojavljuju se politički, dnevni listovi (sada i na hrvatskom jeziku) koje karakterizira tzv. obavijesnopolitički pristup.

Ostale novine na njemačkom jeziku

Nakon "gašenja" Der Volksrednera, izlazi Theaterjournal, i to najvjerojatnije samo tijekom 1856. i bavio se kazališnim stvaranjem i kulturnim životom Osijeka.

Međutim, kontinuitet osječkoga novinstva uspostavlja se tek pokretanjem prvih lokalnih novina, Esseker Lokalblatt und Landbote (Osječki lokalni list i zemaljski vjesnik), čiji je podnaslov Belletristische wochenschrift fűr Kunst, Industrie, Handel, Gewerbe und Landwirtschaft. Za to je ponajviše zaslužan Dragutin (Carl) Lehmann, knjižar, knjigoveža i vlasnik tiskare koju je prethodno kupio od Dragutina Divalda i potom je

20 Ista, „Građa za bibliografiju…“, n. dj., 2003., 7.

DG Jahrbuch, Vol. 20, 2013. str. 247-266 Tomislav Levak: Osječke novine na njemačkom jeziku od 1848. do kraja Prvoga...

locirao u Tvrđu. U vremenu od 3. siječnja 1864. do 12. prosinca 1869. godine, što su službeni datumi početka i završetka njegova izlaženja (Lehmann je bio i glavni urednik, naizmjence s J. F. Wawerkom), ovo glasilo se redovito i neprekidno objavljuje dva puta tjedno. Osim književnih, zabavnih i popularnoznanstvenih članaka, oglasa i izvještaja s burze, čitateljima pruža i niz korisnih informacija lokalnoga karaktera, kao što su cijene prehrambenih proizvoda ili programi kulturnih ustanova. Imao je i stalne rubrike zaokupljene svakodnevicom Osijeka i njegovih građana – Esseker Bummler (Osječki šetač) i Wochen Cronic (Tjedna kronika) – kao i dopisnike iz Beča

Slika 9. Naslovnica jednoga broja lista i Pešte. Esseker Lokalblatt und Landbote, Još dok je postojao Esseker Lokalblatt sačuvanoga u Odjelu hemeroteke und Landbote (slika 9.), 1. studenoga 1867. Muzeja Slavonije u Osijeku počinje tiskanje Esseker Zeitung (Osječke novine), koji je svojom orijentacijom (politički dnevnik) i idejama izlazio iz okvira tadašnjih strujanja. O njemu postoje tek šture informacije sačuvane u bilješkama osječkoga bibliofila Oskara Frimla-Antunovića i tekstovima drugih novina, a one govore da se taj list, kao ni mnogi drugi, nije dugo održao.21

Kronološki gledano, 1868. godine uslijedila je pojava osječkoga / mađaronskog političkoga lista Die Drau (Drava) koji će se, s prekidom, održati čak 7 desetljeća. Na početku iduće, 1869., godine, 19. siječnja, također u tiskari Dragutina (Carla) Lehmanna, pak kreće i objavljivanje tjednika Esseker allgemeine illustrierte Zeitung (Osječke opće ilustrirane novine). Iako je dosegao samo 27 brojeva, ostavio je značajan trag, ponajprije jer su to prve ilustrirane novine ne samo u Osijeku, već i u cijeloj Kraljevini Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji. Stvorene su po modelu glasovitoga lista Illustrierte Zeitung iz njemačkoga grada Leipziga i zato imaju europski "štih". Dapače, knjižničarka i voditeljica Knjižnica Muzeja Slavonije u Osijeku Marija Malbaša je u svojoj knjizi tvrdila da je Lehmann za svaki broj u inozemstvu kupovao gotovih 7 otisnutih araka s tekstovima i ilustracijama, između ostaloga i romanima u nastavcima i etnografskim prilozima. Na 8-oj stranici novina objavljivao je lokalne vijesti i oglase, a na još jednoj, dodatnoj, stranici prijevode pjesama i članaka s temom Slavonije.22

21 M. Vinaj, “ Povijest osječkih novina 1848….“, n. dj., 18. 22 M. Malbaša, Povijest tiskarstva u Slavoniji, Hrvatsko bibliotekarsko društvo, Zagreb,1978.

DG Jahrbuch, Vol. 20, 2013. str. 247-266 Tomislav Levak: Osječke novine na njemačkom jeziku od 1848. do kraja Prvoga...

Dugoga vijeka nije bilo ni sljedeće osječko glasilo, punoga naziva Slavonia Fruher Der Syrmier Bote (Slavonska zora srijemskoga glasnika). Kuriozitet je da se ono, pod prvotnim imenom Der Syrmier Bote, inicijalno od 30. kolovoza 1868. do kraja te godine tiskalo u Vukovaru, u tiskarnici čiji je vlasnik bio Vatroslav Mederšicki (Ignat Mederschitzky). Nakon što je on zbog manjka tiskarskih poslova preselio iz Vukovara, novine su u Osijeku izlazile još nešto više od dva mjeseca, od 11. ožujka do 27. svibnja 1869. godine, a vlasnik, izdavač i odgovorni urednik bio je J. F. Wawerka (prije toga glavni urednik i lista Esseker Lokalblatt und Landbote).23 U to vrijeme stanovnici Osijeka imaju širok čitalački izbor između četiri lista: Esseker Lokalblatt und Landbote, Esseker allgemeine illustrierte Zeitung, Die Drau i Slavonia Slika 10. Naslovnica prvoga broja tjednika Esseker allgemeine illustrierte Zeitung, Fruher Der Syrmier Bote. objavljenoga 19. siječnja 1869. godine

Međutim, ponuda je tih godina očito veća od potražnje na osječkom medijskom tržištu jer se novine i dalje često ne tiskaju ubrzo nakon što su pronašle svoj put do čitatelja. Najbolji primjer je osječki dnevnik za narodne interese Esseker Tagblatt. Organ fűr Volksinteressen, koji je uspio "preživjeti" samo mjesec dana, od 1. do 30. srpnja 1874. godine. Tiskano je samo 26 brojeva toga lista (objavljivan je svakoga dana izuzev ponedjeljka), od kojih niti jedan nije sačuvan, pa ne postoje niti osnovni podatci o njegovom vlasniku ili glavnom uredniku.

U osječkoj tiskari Dragutina Sandora, u kojoj je tiskan Eseeker Tagblatt“ počinje se stvarati novi Esseker Zeitung. Za razliku od neuspješnoga istoimenoga prethodnika iz 1867. to je glasilo imalo odrednicu Organ fűr Politik, Volkswirtschaft und Unterhaltung, a dvaput tjedno (nedjeljom i utorkom) izlazilo je pet godina, od 1. listopada 1874. do 1. listopada 1879. godine. Posrijedi je bio opozicijski list koji potpisuje vlasnik i glavni urednik I. V. Hamann, a najveći medijski i ideološki protivnik mu je Die Drau. Sastavni dijelovi Esseker Zeitunga su nedjeljni prilog i roman u nastavcima Zwei Spieler.

Nova kratkotrajna tiskovina na njemačkom jeziku, Esseker Wochenblatt: Organ für Volkswirtschaft und Unterhaltung (Osječki tjednik: Glasilo za gospodarstvo i zabavu), građanima Osijeka pak predstavljena je 17. travnja 1881. godine, a dostupni izvori

23 M. Fruk, „ Njemačko novinstvo…“, n. dj., 31.

DG Jahrbuch, Vol. 20, 2013. str. 247-266 Tomislav Levak: Osječke novine na njemačkom jeziku od 1848. do kraja Prvoga...

Slika 11. Zgrada tiskare Dragutina (Carla) Laubnera u kojoj se tiskao Slavonische Presse govore kako je izlazio nedjeljom, i to vrlo kratko. Danas se može vidjeti tek pet njegovih brojeva, a posljednji datira od 15. svibnja 1881. godine.

Osjetno dugovječnije i utjecajnije novine pak bile su Slavonische Presse (Slavonski tisak), koje će se od 1885. i izlaska iz tiskare Dragutina (Carla) Laubnera (slika 11.), na osječkoj i hrvatskoj medijskoj sceni s prekidima zadržati ukupno gotovo pola stoljeća.

Dolaskom 20. stoljeća, uz sve izraženiju promjenu profila novina iz tzv. časopisnog novinarstva u tzv. obavijesno-politički pristup, u Osijeku se, kao i drugdje u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji, događa prava "poplava" pisanih medija na hrvatskom, a djelomice i na srpskom jeziku. Do tada dominantni njemački jezik i kultura u Osijeku gube svoj značaj pa su u tom razdoblju registrirane samo jedne prave njemačke novine, i to političkoga pravca: Volksrecht, Organ del Socialdemokratischen Partei (Narodno pravo, časopis Socijaldemokratske stranke). Prvih 12 brojeva toga stranačkoga glasila objavljeno je u Zagrebu, a od 13. broja tiska se u osječkoj obiteljskoj tiskari Leopolda Friedmanna. Tjednik Volksrecht izlazio je neprekinuto četvrtkom od 5. rujna 1907. do 1. travnja 1913. godine, kada je ukinut banskom naredbom, ali obnavlja se 23. prosinca. Posljednji sačuvani broj nosi datum 23. srpnja 1914. godine. 24

24 M. Vinaj, „ Povijest osječkih novina 1848…“, n. dj., 28

DG Jahrbuch, Vol. 20, 2013. str. 247-266 Tomislav Levak: Osječke novine na njemačkom jeziku od 1848. do kraja Prvoga...

Samostalnost sa člancima na njemačkom jeziku

Izuzimajući Die Drau i Slavonische Presse, socijaldemokratski politički list Volksrecht bio je posljednja prava tiskovina na njemačkom jeziku uoči 1918. godine i završetka Prvoga svjetskog rata, odnosno razdoblja koje je primarno razmatrano u ovom seminarskom radu. No, njemačko stanovništvo u Osijeku je članke na jeziku koji je najbolje razumijevalo tada moglo čitati i u jednom listu koji nije bio njemačkoga usmjerenja. Naime, pred kraj rata, u listopadu 1918. godine pojavljuje se tjednik Samostalnost (slika 12.) kojega iz već spomenute tiskare Dragutina (Carla) Laubnera uoči izbora plasira HrvatskoSlika 12. Naslovnica jednoga broja političkog tjednika Samostalnost iz 1918. Godine srpska koalicija, a vlasnik i odgovorni urednik je Franjo Frank. Poznato je ukupno 18 brojeva u kojima je Samostalnost predstavljala svoje kandidate i ideje, donoseći članke i na njemačkome jeziku, a povremeno je bila tiskana i ćirilicom.

Ukratko o najznačajnijim novinama na njemačkom jeziku Die Drau

Ni jedne osječke novine na njemačkom ili nekom drugom jeziku u vremenu od 1848. pa nadalje nisu ostvarile takav kontinuitet izlaženja i utjecaj na javnost kao mađaronski list Die Drau (Drava) koji, s podnaslovom Organ fűr Politik und Volkswirthschaft, u ruke osječkim građanima prvi put izlazi 19. srpnja 1868. godine.

Njegovi osnivači, vlasnici, izdavači i glavni urednici su Gustav Wagner i Jakob Frank, a prvih godina objavljuje se tri puta tjedno (srijedom, petkom i nedjeljom), na četiri stranice.25 S osječkim listovima Esseker Lokalblatt und Landbote i Esseker allgemeine illustrierte Zeitung dijele mjesto tiskanja – tada iznimno zaposlena tiskara Dragutina (Carla) Lehmanna – ali ne i koncepciju i ideje. Dok ta dva glasila više njeguju prevladavajuću književnu i časopisnu formu, Die Drau je prva u Osijeku imala sva obilježja modernih političkih novina s aktualnim prilozima.26 Na njezinim stranicama mogu se pronaći vijesti i teme iz politike, gospodarstva te kulturnog i društvenog života Osijeka, Slavonije, Hrvatske i svijeta, kao i korisne informacije

25 M. Fruk, „Počeci njemačkog novinstva…“, n. dj., 81. 26 M. Vinaj, „Novine na njemačkom jeziku tiskane…“, n. dj.,173.

DG Jahrbuch, Vol. 20, 2013. str. 247-266 Tomislav Levak: Osječke novine na njemačkom jeziku od 1848. do kraja Prvoga...

poput vodostaja rijeka, vremenskih uvjeta te izvještaja s bečke burze, osječke štedionice i o tečajevima valuta. Uvodi i rubriku "Journalschau", u kojoj se prenose komentari i zanimljive vijesti iz drugih novina, što je danas ustaljena praksa u gotovo svim tiskovinama. Vidno mjesto u tržišno orijentiranom Die Drau (slika 14.) zauzimaju i reklamni oglasi tvrtki s teritorija Austro-Ugarske Monarhije. Zanimljivo je istaknuti kako su izdavači i uredništvo Die Drau i Esseker Lokalblatt und Landbote ubrzo postali konkurenti, a nedugo zatim i oštri protivnici koji se neprestano međusobno javno prozivaju i napadaju, sve dok krajem 1869. godine Osječki lokalni list nije prestao postojati. Unatoč čestim zabranama za vrijeme režima mađarskog vladara Khuena Hedervaryja

Slika 13. Naslovna stranica jednoga broja lista Die Drau iz 1868. godine Slavonische Presse i cenzurama zbog političkih napisa protiv vlasti, kao i stalnim promjenama vlasnika, izdavača i tiskara; Die Drau idućih nekoliko desetaka godina uspijeva opstati zahvaljujući stalnim prilagodbama potrebama čitatelja. U tu svrhu, primjerice, 1873. broj stranica podvostručava na osam, a 1885. godine (kada sve više jača hrvatska nacionalna svijest) izdaje nedjeljni prilog na hrvatskom jeziku, naslovljen Osječki list, pučki organ za narodno-gospodarstvenu politiku, pouku i zabavu. Od 1907. godine Die Drau postaje dnevnik, a njegovo originalno izdanje prestaje izlaziti 1929. godine. (No, list se ponovno pojavljuje 1932. godine, u nešto izmijenjenom obliku. Oživjeli su ga konzorcij Die Drau na čelu s Belom Frankom te odgovorni urednik Stjepan Frauenheim, od ranije poznat kao posljednji glavni urednik novina Slavonische Presse. Podnaslov mu je Unabhängiges Tagblatt, a objavljuje se svakoga dana izuzev nedjelje i blagdana, donoseći raznovrsne priloge. Između ostaloga, prilagođavajući se okolnostima, uvodi i prijevode hrvatskih tekstova na njemački jezik. Koliko je danas poznato, Die Drau je izlazio do 1938. godine, dakle gotovo do samoga početka Drugoga svjetskoga rata.)27

Od 1. listopada 1885. Osječanin Dragutin (Carl) Laubner, stručno usavršen u Zagrebu, te u nekim mjestima u Njemačkoj i Austriji, počinje u gradu na Dravi

27 M. Fruk, „Njemačko novinstvo…“, n. dj., 32-33.

DG Jahrbuch, Vol. 20, 2013. str. 247-266 Tomislav Levak: Osječke novine na njemačkom jeziku od 1848. do kraja Prvoga...

objavljivati novine Slavonische Presse (Slavonski tisak), koje se tiskaju u njegovoj novootvorenoj tiskari u Kapucinskoj ulici. Jednako kao i Die Drau dobijaju podnaslov Organ für Politik und Volkswirtschaft i u početku izlaze tri puta tjedno, ali utorkom, četvrtkom i nedjeljom. Riječ je o pravom, suvremenom glasilu koje svoj procvat doživljava kada na mjesto glavnoga urednika 1889. godine dolazi Carl M. Benda (slika 13.), koji će tu ostati gotovo tri deseteljeća. On je ne samo kvalitetno uređivao, već i pisao za Slavonski tisak, transformirajući ga 1893. u dnevni list. Osobito su zanimljiva bila Bendina zapažanja o gradu pod nazivom Spaziergänge (Šetnje gradom), koja je redovito objavljivao nedjeljom.

Slika 14. Carl M. Benda, dugogodišnji glavni urednik i novinar lista Slavonische Presse

Za vrijeme Prvoga svjetskog rata, sve osječke novine imale su posebna izdanja, pa tako i Slavonische Presse, iako je bio lokalnoga usmjerenja. Zvao se Extra Ausgabe (Posebno izdanje ) i donosio je vijesti s bojišta vrlo brzo nakon što se događaj uopće zbio. Od 1. ožujka 1920. godine Slavonski tisak pretvara se u tjednik i smanjuje mu se opseg, a u srpnju iste godine Carl Benda prelazi u uredništvo Die Drau. Zamjenjuje ga Stjepan Frauenheim koji se potom ističe žestokim stilom pisanja i izbora vijesti. List se gasi 16. listopada 1921. godine.28

Sedam godina kasnije iz osječke tiskare Antuna Rotta opet izlazi tiskovina pod nazivom Slavonische Presse, ali s drukčijim podnaslovom i orijentacijom – nezavisni list za politiku i narodno gospodarstvo. Njegov posljednji broj zabilježen je u ožujku 1929. godine.

28 M. Vinaj, „Povijest osječkih novina 1848….“, 22.

DG Jahrbuch, Vol. 20, 2013. str. 247-266 Tomislav Levak: Osječke novine na njemačkom jeziku od 1848. do kraja Prvoga...

Zaključak

Brojni podaci i informacije prikupljeni u ovom radu potvrđuju često zanemarivanu i pomalo zaboravljenu činjenicu: u razdoblju od 1848. godine i nadalje, kada su tiskane prve osječke novine Der Volksredner, glasila na njemačkom jeziku, imala su iznimno zapaženu ulogu za razvoj novinstva u Osijeku.

To se u prvom redu odnosi na prvu vremensku fazu, od 1848. do završetka Prvoga svjetskoga rata 1918. godine, kada su listovi na njemačkom jeziku, različitih koncepcija te političkih i stranačkih usmjerenja, činili većinu novinskih izdanja u Osijeku. Makar je dio njih bio kratkoga vijeka trajanja, sve danas poznate novine - ponajviše one najdugovječnije i najbitnije, poput Die Drau i Slavonische Presse - "ogledalo" su tadašnjih prilika i okolnosti te pouzdani i dragocjeni svjedoci koliko su velik značaj općenito stanovnici njemačkoga podrijetla imali za život Osijeka u brojnim segmentima.

Jasno je i zašto je tako: Osijek je bio dijelom snažne Austro-Ugarske Monarhije, a njegova prometna i kulturna povezanost s Bečom bila je daleko bolja nego, primjerice, sa Zagrebom. Zbog toga je razumljivo da su i novine mahom izlazile na njemačkom jeziku, iako se, posebice netom uoči Prvoga svjetskog rata, sve češće pojavljuju glasila i na drugim jezicima, ponajprije hrvatskom, što je dokaz i multietničnosti i multikulturalnosti Osijeka i njegovih stanovnika.

DG Jahrbuch, Vol. 20, 2013. str. 247-266 Tomislav Levak: Osječke novine na njemačkom jeziku od 1848. do kraja Prvoga...

Osječke novine na njemačkom jeziku od 1848. Godine do kraja Prvoga svjetskog rata

Sažetak

Brojni podaci i informacije, prikupljeni iz niza izvora i izneseni u ovom radu, potvrđuju danas često zanemarivanu i pomalo zaboravljenu činjenicu: u razdoblju od 1848. godine, kada su tiskane prve osječke novine Der Volksredner, pa do protjerivanja većine folksdojčera s područja istočne Hrvatske nakon 1945. godine i završetka Drugoga svjetskoga rata; glasila na njemačkom jeziku imala su iznimno zapaženu, dapače presudnu ulogu za kvalitetan razvoj novinstva na osječkom području. To se u prvom redu odnosi na prvu vremensku fazu, od 1848. do završetka Prvoga svjetskoga rata 1918. godine, kada su listovi na njemačkom jeziku, različitih koncepcija te političkih i stranačkih usmjerenja, činili većinu novinskih izdanja u Osijeku. Makar je dio njih bio kratkoga vijeka trajanja, sve danas poznate novine - ponajviše one najdugovječnije i najvažnije, poput Die Drau i Slavonische Presse - "ogledalo" su tadašnje situacije i okolnosti te pouzdani i dragocjeni svjedoci koliko su velik značaj općenito stanovnici njemačkoga podrijetla imali za život Osijeka u brojnim segmentima.

Osijeker Zeitungen in deutsche Sprache von 1848 bis zum Ende des Ersten Weltkrieges

Zusammenfassung

Zahlreiche Angaben und Informationen, aus einer Reihe von Quellen versammelt und in dieser Abhandlung vorgetragen, bestätigen die heute oft vernachlässigte und schon ein wenig vergessene Tatsache: in der Zeitspanne von dem Jahre 1848, als die erste osijeker Zeitung Der Volksredner gedruckt wurde bis zur Vertreibung der meisten Volksdeutscher aus dem Gebiete von Ostkroatien nach dem Jahre 1945 und Ende des Zweiten Weltkrieges; Blätter in deutscher Sprache hatten eine sehr bemerkenswerte, sogar entscheidende Rolle in der guten Entwicklung des Journalismus im osijeker Gebiet. Das bezieht sich vor allem auf die erste Zeitspanne, von 1848 bis zum Ende des Ersten Weltkrieges 1918, als die Blätter in deutscher Sprache, verschiedener Konzepte sowie politischer und parteilichen Einstellung, den Großteil der Zeitungsausgaben in Osijek bildeten. Obwohl ein Teil von ihnen von kurzer Dauer war, sind alle heute bekannte Zeitungen – meistens jene, die am längsten dauerten und die wichtigsten waren, wie Die Drau und Slavonische Presse – der “Spiegel” der damaligen Lage und der Umstände und vertrauenswürdige und kostbare Zeugen, welche große Bedeutung die Bewohner deutschen Stammes im Leben von Osijek in zahlreichen Bereichen hatten.

266