Gospodarski učinci Albrechta Friedrich Herzog von Teschena (1817.- 1895.) izgradnja kudjeljare u Grabovcu 1867. godine

DG Jahrbuch, Vol. 29, 2022. str. 245-252 Milan Ivanović: Gospodarski učinci Albrechta Friedrich Herzog von Teschena...

dr. sc. Milan Ivanović PANON - institut za strateške studije, Osijek, Hrvatska E-mail: panon.institut@gmail.com UDK: 338.2(497.5-3Baranja)”18” Stručni članak Prihvaćeno: 17.07.2022.

Prilozi za povijest industrije (1)

Gospodarski učinci Albrechta Friedrich Herzog von Teschena (1817.- 1895.) - izgradnja kudjeljare u Grabovcu 1867. godine

U seriji radova ‘Prilozi za povijest industrije’ na ovom simpoziju obrađuju se doprinosi pripadnika Njemačke i Austrijske nacionalnosti razvoju industrije na području Hrvatske. U ovom se radu ukazuje na početke industrijske prerade konoplje u Jugoističnoj Europi te izgradnju prve kudjeljare u tom dijelu kontinenta.

Ključne riječi: Albrecht Friedrich Herzog von Teschen, Baranja, Grabovac, Industrijska konoplja, Kudjeljara, Prerada konoplje

DG Jahrbuch, Vol. 29, 2022. str. 245-252 Milan Ivanović: Gospodarski učinci Albrechta Friedrich Herzog von Teschena...

1. Uvod

Habsburškom pobjedom kod Slankamena 1691. godne zaustavljena je osmanska protuofenziva u kojoj su oni povratili Beograd i ponovno se učvrstili na Dunavu, a pobjeda princa Eugena Savojskog kod Sente 1697. suzbila je tursku ekspanziju. Zemlja u predjelu trokuta na granici Slavonije i donje Ugarske, između Dunava i Drave (današnja hrvatska Baranja i dio mađarske) u najvećoj mjeri razdijeljena je dvojici istaknutih carskih vojskovođa - Eugenu Savojskom i Friedrichu Veteraniju; Savojski je dobio posjede u podunavskom dijelu, a Veterani uz Dravu, nasuprot gradu Osijeku.[4] Baranja je u 18. stoljeću slabo naseljeno močvarno područje podložno čestim poplavama te su krajem stoljeća vlastelinstva poduzimala zahvate na izgradnji nasipa i isušivanju zemljišta. Županija Baranja je u to vrijeme pripadala Mađarskom dijelu Habsburške Monarhije.

Komorski popis 1766. kao i popis Baranjske županije iz 1785. opisuju područje Beljskog vlastelinstva kao močvarno i podložno čestim poplavama. U tome razdoblju vlastelinstvo je gradilo niz mostova i nasipa s ciljem osiguravanja puteva i prometa. U opisu Beljskog vlastelinstva Josipa Payra iz 1824. godine primjećuju se poboljšanja po pitanju izgradnje kanala i nasipa. Payr navodi niz kanala koji su izgrađeni, ali kako ih ne navodi sustavno čini se da su oni građeni postupno radi zaštite od poplava na lokalnoj razini. Najraniji podaci o obrani od poplava i odvodnji potječu iz 17. stoljeća kada je na području Darde izgrađen zaštitni nasip. Intenzivnija izgradnja započinje krajem 18. stoljeća, odnosno 1790. kada je započela izgradnja nasipa od mjesta Gordisa, preko Darde do utoka Drave u Dunav. Do 1830-ih godina izvedeni su brojni radovi, ali oni nisu bili sustavni. Njihov osnovni cilj bio je odvođenje velikih poplavnih voda i sprječavanje erozije obale. [2]

Sredinom 1830-tih na beljskom vlastelinstvu je započeta sustavna regulacija potoka Karašice i rijeka Drava i Dunav. Nakon izgradnje tzv. Albrechtovog nasipa od Zmajevca do Kopačeva (1868.) i isušivanja ritova dobivene su nove površine poljoprivrednog zemljišta. [3]

1.1. Vlasnici Beljskog vlastelinstva

Vlasnici Beljskog vlastelinstva u 18.i 19. stoljeću bili su nadvojvoda Karl von Österreich-Teschen (1771. - 1847.) i kasnije njegov sin nad-vojvoda Albrecht Friedrich Herzog von Teschen. Karl von Österreich -Teschen bio je austrijski feldmaršal, treći sin cara Leopolda II. i mlađi brat Franje II. Iako epileptičar Karl je stekao poštovanje kao vojni zapovjednik i kao reformator austrijske vojske. Smatran je jednim od najvećih generala francusko-austrijskih ratova. [7]

Nadvojvoda Albrecht Friedrich Herzog von Teschen (1817.-1895.) bio je general i jedan od glavnih vojnih savjetnika cara Franje Josipa I. Punih 36 godina bio je generalni vojni inspektor. Također je patio od blagog oblika epilepsije, ali to

DG Jahrbuch, Vol. 29, 2022. str. 245-252 Milan Ivanović: Gospodarski učinci Albrechta Friedrich Herzog von Teschena...

nije ometalo njegovu vojnu karijeru. Nakon očeve smrti (1847.) naslijedio je Palais Weilburg u Badenu kod Beča, koja je postala obiteljski ljetnikovac; zimi je obitelj živjela u Beču. Na glasu kao najbogatiji Habsburgovac, Albrecht je posjedovao oko 300.000 hektara obradive zemlje u Mađarskoj. Bio je vrlo popularan u narodu zbog svoje velikodušnosti prema siromašnima. [8]

1.2. Uzgoj konoplje na području Baranje

Uzgoj i prerada konoplje na području Baranje datira iz druge polovice XIX. stoljeća; kao i u susjednoj Vojvodini i ovdje je pokrenuta proizvodnja konoplje. U to vrijeme već se naveliko uzgaja konoplja u Mađarskom podunavlju i Portret Karl von Österreichsusjednoj Vojvodini (Bački okrug) te se izvozi u Njemačku i Englesku. Klimatološki i agrotehnički uvjeti na području Teschena (autor Anton Einsle) [7] Baranje (kao i Bačke i Slavonije) su najpogodniji za uzgoj konoplje; ostale regije u (današnjoj) Hrvatskoj nisu uzgajale konoplju. [1 ][10]

Industrijska konoplja je vrlo korisna ratarska kultura koja se koristila u prehrani ljudi i domaćih životinja te kao sirovina u kućnoj radinosti, obrtničkim djelatnostima i, kasnije, kao u industriji. Kao uljana kultura konoplja je iznimno korisna u plodoredu za čišćenje oraničnog tla. Uzgoj konoplje ne zahtjeva velika financijska ulaganja.

Dr. Heinrich Ditz piše 1867. godine o uzgoju konoplje Albrecht Friedrich Herzog na Beljskom vlastelinstvu; pored duhana, u Panoniji je (1890.) [9] pogodna proizvodnja konoplje, a time se omogućuje ublažavanje prevelike proizvodnje žitarica i omogućuje promjena plodoreda. Može se sa zadovoljstvom smatrati povećanje proizvodnje konoplje koja je tipična za Bačku. Tu postoje i tvornice za preradu sirovine. Ditz, nije imao prigode upoznati se s proizvodnjom i preradom konoplje u Bačkoj, ali daje podatke u Beljskom nadvojvodskom vlastelinstvu. Piše Ditz: „Beljsko nadvojvodsko vlastelinstvo i nakon dvije godine s velikim zadovoljstvom se bavi proizvodnjom konoplje. Trude se da to bude glavna proizvodna grana, a na imanju 1867. g. žele pokrenuti rad tvornice za preradu konoplje. Neće pokrenuti proizvodnju velikih razmjera prije nego će ispitati mogućnosti plasmana i naći poslovne partnere u inozemstvu. Ovo mogu ostvariti samo velika vlastelinstva, a manji proizvođači to mogu teže ostvariti i naći nova tržišta.“ U tome Ditz vidi značaj velikih vlastelinstava i naglašava kako je već u ranijim poglavljima knjige na to upozorio. U proizvodnji konoplje, među vlastelinstvima, naročito ističe Futog (Futok) mjesto u južnoj Bačkoj, kraj Novog Sada..[3] [5]

DG Jahrbuch, Vol. 29, 2022. str. 245-252 Milan Ivanović: Gospodarski učinci Albrechta Friedrich Herzog von Teschena...

2. ALBRECHTOVA KUDJELJARA U GRABOVCU

U tekstu „Izvješće s Prve dalmatinsko-hrvatsko-slavonske izložbe u Zagrebu 1864.“ barun Arthur Hohenbruck piše o dobrim prinosima konoplje u Bačkoj: „Konoplja uspijeva na svim mjestima, a naročito dobro uspijeva u Slavoniji i morala bi se i trebala proizvoditi u Slavoniji na veliko, jer je to važan proizvod koji se može izvoziti“.

Legenda

a) upraviteljev stan, b) upraviteljeva štala, c) štale posluge, d) stanovi za namještenike, e) skladište materijala f) radnički stanovi, g) kovačka radionica h) zgrada tvornice, i) češljaonica kudjelje k) ostava za snopove kudjelje, l) sušara, m) bazeni za natapanje, n) vaga, o) stogovi , p) željeznica (pruga) Slika 1: Tlocrt Albrechtove kudjeljare u Grabovcu [5]

DG Jahrbuch, Vol. 29, 2022. str. 245-252 Milan Ivanović: Gospodarski učinci Albrechta Friedrich Herzog von Teschena...

Hohenbruck u izvješću daje i opis Albrechtove kudjeljare u Grabovcu (Albertsdorf). „Godine 1867. izgrađena je kudeljara pored Grabovca (Albertfalva), na rubu tršćaka, a pošto u blizini nije bilo vodenica - mehaničku snagu daju parni kotlovi koji koriste pozder tj. ostatke od lomljene konoplje. U tvornici je 1880. godine radilo 70 radnika, a kudjelja se izvozila u Belgiju, Englesku, Njemačku i Švicarsku. Prijevoz je bio jako skup; iz luke u Bezdanu do Londona troškovi su bili 4 forinte (za pola tone). Godine 1880. Vrijednost kudeljare bila je 326.000 forinti.“ Osim prerade konoplje s beljskog vlastelinstva kudjeljara je obrađivala i sirovinu iz Apatina. [6][12]

Na slici 1 prikazan je tlocrt Albrechtove kudjeljare u Grabovcu godine 1867.

Treba naglasiti da je u to vrijeme u Grabovcu radio i jedan od dva parna mlina na Beljskom gospodarstvu te da je postojao i pogon prerade drveta koji je proizvodio od 500 do 600.000 komada krovne šindre koja se koristila na veleposjedu. [12]

Zaključak

U ovom je radu ukazano na početke industrijske prerade konoplje te izgradnju prve kudjeljare u ovom dijelu Europe na prostorima tadašnje županije Baranja – danas istočne Hrvatske. Kudjeljara je izgrađena na Beljskom vlastelinstvu koje je tada pripadalo nadvojvodi Albrechtu Friedrich Herzog von Teschenu (1817.-1895.) koji je bio habsburški general i jedan od glavnih vojnih savjetnika cara Franje Josipa I. Prema biografskim podacima Albrecht von Teschen živio je u Beču, a ljeti je koristio imanje kod Baden kod Beča. Ne postoje podaci da je nadvojvoda Albrecht boravio u Baranji, mada je kao najbogatiji Habsburgovac posjedovao oko 300.000 hektara obradive zemlje u južnoj Mađarskoj.

Kao i kod drugih feudalnih vlastelina – Beljskim imanjem upravljali su imenovani upravitelji – naravno uz suglasnost vlasnika. Tako je, u skladu s tadašnjim kretanjima u gospodarstvu, proveden niz hidromelioracijskih zahvata na uređenju obradivog zemljišta i povećanja površina. U skladu s naprednom poljoprivrednom politikom te nastojanjima da se na europsko tržište iznose finalizirani proizvodi započeo je uzgoj konoplje te pokrenuta izgradnja kudjeljare u selu Grabovac u Južnoj Baranji.

Dakle kao prvi gospodarski učinak vlasnika Beljskog imanja treba se navesti izvođenje hidromelioracijskih radova nakon kojih su smanjene poplavljene površine i ritovi; tako je uz sigurnost i dobrobit stanovnika dobiven i novi kontigent obradivog zemljišta. To je, pak, omogućilo značajno veću poljoprivrednu proizvodnju na ovom području i uzgoj industrijske konoplje; to je drugi značajni učinak u našoj analizi. Ubrzo je u nastavku uvođenja novog sortimenta u poljoprivrednu proizvodnju izgrađena i tvornica kudjelje što je u skladu s razvojem manufaktura toga doba te usvajanja i razvoja novih tehnologija – što je treći značajan gospodarski učinak Beljskog vlastelinstva kojeg je vlasnik bio Albrechtu Friedrich Herzog von Teschen.

DG Jahrbuch, Vol. 29, 2022. str. 245-252 Milan Ivanović: Gospodarski učinci Albrechta Friedrich Herzog von Teschena...

Literatura

[1] Bićanić Rudolf: Doba manufakture u Hrvatskoj i Slavoniji, Izdavački zavod JAZU, Zagreb, 1951. [2] Bogović, Božić, Dubravka, Drava u opisima vlastelinstva Belje u drugoj polovici 18. i početkom 19. Stoljeća, Podravina, Vol. 86, br. 24, Koprivnica, 2013. str. 88 [3] Ditz Dr. Heinrich: Die ungarische Landwirtschaft, Volkswirtschaftlicher Bericht an das königbayerische Staatsministerium des Handels und der öffentlichen Arbeiten, Verlag von Otto

Wigand, Leipzig, 1867 pp 427 [4] Đuričić Siniša, Nasljeđe grofa Veteranija i vlastelinstvo Darda krajem 17. i početkom 18. Stoljeća; Scrinia Slavonica 17 (2017), str 35-52 [5] Főherceg Albrecht: Ő Fensége bellyei uradalmának leirása, Országos magyar gazdasági egyesület,

Frick Vilmos, Beč, 1883., 273. [6] Foldvari Janos: Sistem i organizacija upravljanja privredom gazdinstava; „Tri stoljeća Belja“,

JAZU, str 232.242; Centar za znanstveni rad Osijek, Osijek, 1986. [7] https://en.wikipedia.org/wiki/Archduke_Charles,_Duke_of_Teschen [8] https://www.britannica.com/biography/Archduke-Albert [9] https://en.wikipedia.org/wiki/Archduke_Albrecht,_Duke_of_Teschen [10] Ivanović, M.; Varga, D. Škaro, M.; Processing Factories of Industrial Hemp in Slavonia and

Baranja; 4th International scientific conference „Economy of Easter Croatia“, Osijek, May, 2325, 2015; ISBN 978-953-253-106-0, Proceedings, pp 145 – 157 [11] Ivanović, Milan Varga, Darko;Proizvodnja i prerada industrijske konoplje na području Baranje, 5. Simposij Kopački rit - jučer,danas,sutra. Tikveš, 29.-30.09.2016. [12] Merey T. Klara: Razvoj inustrije i trgovine na teritoriji beljsko-darđanskog gospdrstva od polivine XIX. stoljeća do I. Svjeskog rata; „Tri stoljeća Belja”, str.111 –119, JAZU; Zavod za znanstveni rad, Osijek, 1986..

DG Jahrbuch, Vol. 29, 2022. str. 245-252 Milan Ivanović: Gospodarski učinci Albrechta Friedrich Herzog von Teschena...

Prilozi za povijest industrije (1) GOSPODARSKI UČINCI ALBRECHTA FRIEDRICH HERZOG VON TESCHENA (1817.- 1895.) - IZGRADNJA KUDJELJARE U GRABOVCU 1867. GODINE

Sažetak

U radu se ukazuje na hidromelioracijske zahvate u Baranji nakon oslobođenja od Turaka koje su XVIII. stoljeću pokrenuli tadašnji vlasnici Beljskog vlastelinstva - Karl von ÖsterreichTeschen (1771. - 1847.) i njegov sin nadvojvoda Albrecht Friedrich Herzog von Teschen (1817.- 1895.) - temeljem kojih je, uz povećanu sigurnost za lokalno stanovništvo, dobiven i značajan kontigent novog obradivog zemljišta. Tako su stvoreni uvjeti za uzgoj konoplje – tada vrlo značajne poljoprivredne kulture. Nakon nekoliko godina dobrih prinosa konoplje izgrađena je i prva tvornica za preradu konoplje – kudjeljara u selu Grabovac. Radom je ukazano na tri važna gospodarska učinka vlasnika Beljskog imanja: (a) izvođenje hidromelioracijskih radova, (b) povećanje naseljenosti i veća poljoprivredna proizvodnju na ovom području posebno uzgoj industrijske konoplje, (c) izgradnja tvornice kudjelje u selu Grabovac što je pridonijelo razvoju manufaktura i novih tehnologija. To su vrlo značajni gospodarski učinci Beljskog vlastelinstva kojeg je vlasnik bio Albrechtu Friedrich Herzog von Teschen.

Ključne riječi: Albrecht Friedrich Herzog von Teschen, Baranja, Grabovac, Industrijska konoplja, Kudjeljara, Prerada konoplje

Beiträge zur Geschichte der Industrie (1) WIRTSCHAFTLICHES WIRKEN VON ALBRECHT FRIEDRICH HERZOG VON TESCHEN (1817- 1895) – BAU DER HANFFABRIK IN GRABOVAC 1867

Zusammenfassung

In der Arbeit wird auf die Hydromeliorationseingriffe in der Baranja (Branau) nach der Befreiung von den Osmanen hingewiesen, welche im XVIII. Jahrhundert von den damaligen Besitzer des Großgrundbesitzes Belje - Karl von Österreich-Teschen (1771 - 1847) und seinem Sohn Erzherzog Albrecht Friedrich Herzog von Teschen (1817- 1895) angeregt wurden - aufgrund deren, samt erhöhten Sicherheit für die Lokalbewohnerschaft, auch ein bedeutender Anteil von Ackerland geschaffen wurde. So entstanden Bedingungen zum Anbau von Hanf – einer damals sehr bedeutenden Landwirtschaftskultur. Nach einigen Jahren guter Erträge des Hanfes wurde auch die erste Fabrik zur Verarbeitung von Hanf gebaut – die Hanffabrik im Dorf Grabovac. Mit der Arbeit wurde auf drei wichtige wirtschaftliche Auswirkungen der Besitzer des Landgutes Belje hingewiesen: (a) Durchführung der Hydromeliorationseingriffe, (b) Bevölkerungswachstum und größere landwirtschaftliche Produktion in diesem Gebiet, insbesondere der Anbau des Industriehanfes, (c) Bau der Hanffabrik im Dorf Grabovac,

DG Jahrbuch, Vol. 29, 2022. str. 245-252 Milan Ivanović: Gospodarski učinci Albrechta Friedrich Herzog von Teschena...

was der Entwicklung von Manufakturen und neuer Technologien beitrug. Das sind sehr bedeutende wirtschaftliche Auswirkungen der Großgutes Belje, deren Besitzer Albrecht Friedrich Herzog von Teschen war. Schlüsselwörter: Albrecht Friedrich Herzog von Teschen, Braunau (Baranja), Grabovac, Industriehanf, Hanffabrik, Hanfverarbeitung