11 minute read
Esseker Weichselhof - njemački toponimi i esekerski govor u brendiranju Osijeka 2012.-2022
DG Jahrbuch, Vol. 29, 2022. str. 269-275 Darko Mrkonjić: Esseker Weichselhof - njemački toponimi i esekerski govor...
Darko Mrkonjić, mag.cult. Društvo za interpretaciju baštine u turizmu istočne Hrvatske, Osijek dmrkonjic1@gmail.com UDK: 811.112.2’282(497.543Osijek) Prihvaćeno: 15.09.2022
Advertisement
U cilju brendiranja Osijeka i njegovanja kulturnog nasljeđa, stručni tim Društva za interpretaciju baštine u turizmu istočne Hrvatske 2012. godine osmislio je i izradio novi urbani suvenir, liker od višnje, kojem je nadjenut naziv Esseker Weichselhof, ili hrvatski, Osječki Višnjevac. Naziv sažima staru (njemačku) i novu toponimiju zapadnog dijela Osijeka, koji se do 1948. zvao Adolphshoff ili Adolfovac, po grofu Adolfu Pejačeviću, a nakon 2. svjetskog rata preimenovan je u Višnjevac prema tradiciji uzgoja tog voća koja je i danas vidljiva na njegovim ulicama. Suvremenom kovanicom, Weichselhof, kao spojem starog i novog toponima izraženog na njemačkom jeziku, oživljava se prepoznatljivi essekerski govor, koji je već prepoznat kao osječko obilježje. Pritom, sam liker, nekad piće imućnih koje se služi uz slastice, naglašava bogatstvo slavonske prijestolnice i njezin urbani identitet, te lokalnu tradiciju proizvodnje žestokih pića i razvijenost poljoprivrede. Istraživanjem provedenim među istaknutim osječkim ugostiteljima, te stručnjacima za proizvodnju pića na širem području, potvrđena je potreba i ekonomska osnovanost pokretanja proizvodnje, a tako i izvrsnost samog proizvoda, odnosno recepture. Također, dopadljivim i originalnim
DG Jahrbuch, Vol. 29, 2022. str. 269-275 Darko Mrkonjić: Esseker Weichselhof - njemački toponimi i esekerski govor...
umjetničkim rješenjem vizualnog identiteta, proizvod postaje i prepoznatljiv suvenir. Ključne riječi: Višnjevac, Adolphshoff, kulturna baština, turizam, liker, suvenir
U kontinuiranom djelovanju na planu brendiranja Osijeka i njegovanja kulturnog nasljeđa, stručni tim Društva za interpretaciju baštine u turizmu istočne Hrvatske 2012. godine osmislio je i izradio novi urbani suvenir, liker od višnje, kojem je nadjenut naziv Esseker Weichselhof, ili hrvatski, Osječki Višnjevac. Sama ideja da se naziv osječkog naselja poveže s popularnim pićem nastala je nekoliko godina ranije, dok je dio sirovinske osnove pribavljen 2011. godine, no tek naredne godine oblikovan je proizvod u svim svojim aspektima. Naziv, dizajn i organoleptička svojstva (poglavito udio alkohola i sladora) kojima se prema savjetima stručnjaka smješta u specifičnu tržišnu nišu.
Projekt se pokazao se vrlo složen, kako u pogledu rješenja vizualnog identiteta (boce i etikete), prigodne priče, a tako i u pogledu kreiranja okusa (slatkoće, alkohola, odabira destilata i dr.) u kojem je do konačnog predstavljanja gotove
Glas Slavonije, srijeda, 27. veljače 2013. god, str. 16.
DG Jahrbuch, Vol. 29, 2022. str. 269-275 Darko Mrkonjić: Esseker Weichselhof - njemački toponimi i esekerski govor...
ideje sudjelovalo više vrhunskih sommeliera, vinara, enologa, povjesničara, dizajnera te drugih stručnjaka1
Naziv sažima staru (njemačku) i novu toponimiju zapadnog dijela Osijeka. Imanje grofa Adolfa Pejačevića, koje se prema najstarijem pronađenom izvoru, karti iz 1846. godine koja se čuva u Državnom arhivu u Osijeku2, zvalo Allod Adolphshoff, tj. hrvatski Adolfovac. Nakon 2. svjetskog rata i znatnog priljeva stanovništva 1948. godine, naselje je preimenovano u Višnjevac, sukladno tradiciji uzgoja tog voća koja je i danas vidljiva na njegovim ulicama i okućnicama. Suvremena kovanica Weichselhof, smišljena kao spoj starog i novog toponima izraženog na njemačkom jeziku, oživljava se prepoznatljivi esekerski govor3, koji je već prepoznat kao osječko obilježje, a što potvrđuje i prof. Velimir Petrović, istaknuti osječki germanist i autor Esekerskog rječnika4 .
Također, dopadljivim i originalnim umjetničkim rješenjem vizualnog identiteta, proizvod postaje i prepoznatljiv suvenir. Prednja etiketa uz zlatom ispisan naziv prikazuje stilizirani plod višnje koji ujedno predstavlja i stablo, dok stražnja etiketa donosi kratku priču, sažetu povijest Osijeka od prapovijesti do suvremenog doba, te opis pića i njegovih svojstava5. Uz to, grlić boce maštovito je i originalno ukrašen višnjama vezenim od crvenog svilenog konca vezanih zelenom vrpcom i stiliziranim listićima od istog materijala.6
1 Stručnu pomoć u razradi projekta su pružili: Hrvatski sommelier klub: Robertino Marinjak sommelier;
Vinarija Josić: Damir Josić Damir vinar, Igor Deak enolog; OPG Siber: Mladen Siber vinar; OPG Kolar:
Lajoš Kolar vinar, Kinga Kolar, enolog; Erdutski Vinogradi: Slobodan Čapin enolog; Hotel Waldinger:
Berislav Mlinarević, direktor, Edgar Haspe sommelier; Hotel Osijek: Sandra Đurđević, direktorica, Mladen
Mešćić, šef restorana-sommelier, Feravino: Jadranka Bilandžić vod.turizma, Jenete Šimić ing., Mladen Perak ing., Miroslav Ivanković enolog. Za vizualno rješenje proizvoda zaslužni su grafički studio 3D, Zvonimir
Bonjaj, dr.sc. Zlata Živaković-Kerže i Ivana Kocsis, dizajnerica. 2 Državni arhiv u Osijeku, karta područja Višnjevca iz 1846. (zahvaljujući dr.sc. Dražen Kušen) 3 Njemački dijalekt grada Osijeka, nastao od razgovornog njemačkog jezika austrijske varijante, hrvatskoga, srpskog i mađarskog. 4 Prepiska s prof. Velimirom Petrovićem, e-mail. 5 Tekst etikete: “O iznimnoj plodnosti tla osječke terase, govori i činjenica da je baš to područje, blage lesne uzvisine iznad rijeke Drave, jedno od najranije nastanjenih područja Europe, još prije gotovo 8000 god. u vrijeme starčevačke kulture, a u čijim tragovima nalazimo poljodjelske alatke, dakle dokaz da je ovdje već tada s tim razlogom bila razvijena poljoprivreda (Mažuran 1978:10). Tu pogodnost položaja i kakvoću tla za uzgoj voća, radi čega je naselje kasnije i prozvano Višnjevcem i koje su milenijima koristile različite civilizacije, prepoznali su i pripadnici grofovske obitelji Pejačević te je dio njihovog Rumsko-retfalačkog gazdinstva,
Višnjevac, tada Adolfovac ili Adolfov dvor bio posjed poznat po pecari, dakle proizvodnji alkoholnih pića.
Liker Osječki Višnjevac odnosno (dijalektom starih Osječana) Esseker Weichselhof, odlikuje iznimna punoća boje, mirisa i ukusa, koja se postiže potpuno prirodnom metodom maceracije pažljivo probranih najkvalitetnijih plodova domaće višnje u finom voćnom destilatu i sladoru. Postupak se provodi, bez ikakvih kemijskih dodataka uz primjenu suvremenih spoznaja o potrebi i načinu očuvanja vitamina, minerala i enzima, a naročito antioksidansa kojima plod višnje obiluje.” 6 Idejno rješenje Ivana Kocsis, izvedbeno rješenje prof. dr. sc. Zlata Živaković-Kerže
DG Jahrbuch, Vol. 29, 2022. str. 269-275 Darko Mrkonjić: Esseker Weichselhof - njemački toponimi i esekerski govor...
Kod toga, liker, nekad piće imućnih koje se služi uz slastice, naglašava bogatstvo slavonske prijestolnice i njezin urbani identitet, te lokalnu tradiciju proizvodnje žestokih pića i razvijenost poljoprivrede. Time je proizvod, uz brendiranje regije, istovremeno ciljan i na poticanje poljoprivredne proizvodnje, razvijanje prehrambene industrije, te konačno i ruralnog turizma, s obzirom na to da se radi o proizvodu koji se temeljen na domaćim plodovima tradicionalno spravlja u kućanstvima.
Istraživanjem provedenim među istaknutim osječkim ugostiteljima, te stručnjacima za proizvodnju pića na širem području, potvrđena je potreba i ekonomska osnovanost pokretanja proizvodnje, a tako i izvrsnost samog proizvoda, odnosno recepture7. Naime, prema tvrdnjama stručnjaka potražnja za voćnim likerima općenito raste, a u ponudi regije ih nema dovoljno, te nema onih koji bi bili prepoznati kao gradski odnosno slavonski brand. Zanimljiv je i podatak koji daje jedan od konzultanata na kreiranju predmetnog proizvoda, Robertino Marinjak, nastavnik Ugostiteljsko turističke škole u Osijeku, te predstavnik Hrvatskog sommelier kluba, da je višnjevac najtraženiji liker na svjetskom tržištu. Uz to, u suradnji s osječkim Hotelom Waldinger planirana je proizvodnja osječke griote bazirane na likeru “Osječki Višnjevac”.
U istom kontekstu valja napomenuti da su osmišljena još dva slična proizvoda koja bi s Osječkim Višnjevcem činila paletu, a to su, liker orahovac, Slavonska Orahovica, te pelinkovac, pod nazivom Gradski Pandur oba naslonjena na tradiciju proizvodnje pića u Slavoniji. Pritom, Gradski Pandur, naziv je konotiran s povijesnim redarstvenicima osječke Tvrđe iz doba Austro-Ugarske Monarhije. No ta dva proizvoda, osim rješenja vizualnog identiteta, zbog nedostatka sredstava nisu dovedena do izvedbene faze.
Liker i suvenir Esseker Weichselhof javnosti su predstavljeni 2013. godine u Muzeju Slavonije, te nakon toga u brojnim svečanim prigodama i većim okupljanjima. Grad Osijek ga je tijekom narednih godina poklanjao gostima u različitim službenim prigodama, a od strane više sastavnica osječkog Sveučilišta odabran je za predstavljanje Osijeka povodom znanstvenih skupova.
U smislu potpore brendiranju Osijeka i novom proizvodu Vijeće Mjesnog odbora Višnjevac razmatralo je postavljanje ploča na ulazu u Višnjevac koji je ujedno i zapadni ulaz u Osijek s natpisom “Esseker Weichselhof” (Eberhardt 2013), što je iznimno ilustrativan primjer autentifikacije suvenira, dakle skladne suradnje na brendiranju u koju moraju biti uključeni svi, od institucija, nevladinog sektora, lokalne samouprave, gospodarstva i stanovništva, kada ono jedino daje optimalne učinke odnosno za uspostavljanje i održavanje ciljanog vrijednosnog sustava (Schouten 2005:200).
Ipak i nakon brojnih medijskih objava, te javnih prezentacija likera i njegova korištenja u reprezentativne svrhe u različitim zvaničnim prigodama8, te konačno
7 Istraživanje organoleptičkih svojstava provedeno je na 20 ispitanika koji su kušali 40 različitih receptura. 8 Promotivne degustacije likera: obilježavanje Dana MO Višnjevac za oko 300 posjetitelja u razdoblju 2013.2016. god., te za oko 100 sudionika Znanstvenog skupa Nijemci i Austrijanci u hrvatskom kulturnom krugu
DG Jahrbuch, Vol. 29, 2022. str. 269-275 Darko Mrkonjić: Esseker Weichselhof - njemački toponimi i esekerski govor...
njegova uvrštenja u Strategiju kulturnog razvitka Grada Osijeka 2014.-2020. (Osijek 2014:130), sustav TZ, koji je do 2013. osigurao sredstva za pokriće manjeg dijela troškova razvitka proizvoda9, nije isti uvrstio u svoje strateške dokumente i projekte, te prešutno otkazao potporu projektu.
Dakle, i nakon što je proizvod uspješno osmišljen u svim aspektima, ispitan i potvrđen u praksi, te je kao gotovo rješenje ponuđen bez naknade, do 2022. godine nije usvojen prijedlog da Turistička zajednica, u skladu sa zakonskim mogućnostima, osnuje poslovni subjekt koji bi bio nosioc proizvodnje za ugostiteljsko i turističko tržište.
Esseker Weichselhof, stražnja etiketa.
u razdoblju 2013.-2016. god., Noć Muzeja u Muzeju Slavonije Osijek, 2013. god., te u brojnim drugim prigodama u organizaciji: Turističke zajednice grada Osijeka, Ekonomskog fakulteta u Osijeku, Državnog arhiva u Osijeku, Osnovne škole Višnjevac, Grada Osijeka. U razdoblju 2013.-2016. ukupno je utrošeno više od 1000 boca različite zapremine (prema računima za potrošni materijal i otpremnoj dokumentaciji 2013.2016. god. BIT - pismohrana). 9 TZOBŽ i TZGOS podmirili su dio troškova projekta u iznosu od 10.000 kn, što je 2013. predstavljalo oko 1/3 izravnih novčanih troškova, te neznatan dio ukupnih ulaganja, uzimajući u obzir dobrovoljni rad, korištenje poslovnog prostora, prijevoza, pribora i energenata (prema knjigovodstvenim podacima BIT).
DG Jahrbuch, Vol. 29, 2022. str. 269-275 Darko Mrkonjić: Esseker Weichselhof - njemački toponimi i esekerski govor...
Sažetak
U cilju brendiranja Osijeka i njegovanja kulturnog nasljeđa, stručni tim Društva za interpretaciju baštine u turizmu istočne Hrvatske 2012. godine osmislio je i izradio novi urbani suvenir, liker od višnje, kojem je nadjenut naziv Esseker Weichselhof, ili hrvatski, Osječki Višnjevac. Naziv sažima staru (njemačku) i novu toponimiju zapadnog dijela Osijeka, koji se do 1948. zvao Adolphshoff ili Adolfovac, po grofu Adolfu Pejačeviću, a nakon 2. svjetskog rata preimenovan je u Višnjevac prema tradiciji uzgoja tog voća koja je i danas vidljiva na njegovim ulicama. Suvremenom kovanicom, Weichselhof, kao spojem starog i novog toponima izraženog na njemačkom jeziku, oživljava se prepoznatljivi essekerski govor, koji je već prepoznat kao osječko obilježje. Pritom, sam proizvod, liker, nekad piće imućnih koje se služi uz slastice, naglašava bogatstvo slavonske prijestolnice i njezin urbani identitet, te lokalnu tradiciju proizvodnje žestokih pića i razvijenost poljoprivrede. Istraživanjem provedenim među istaknutim osječkim ugostiteljima, te stručnjacima za proizvodnju pića na širem području, potvrđena je potreba i ekonomska osnovanost pokretanja proizvodnje, a tako i izvrsnost samog proizvoda, odnosno recepture. Također, dopadljivim i originalnim umjetničkim rješenjem vizualnog identiteta, proizvod postaje i prepoznatljiv suvenir. Etiketa koja uz naziv prikazuje stilizirani plod višnje koji ujedno predstavlja i stablo, te crvenim svilenim koncem vezenih kuglica (‘višanja’), na zelenoj vrpci (peteljci) kojima je ukrašen grlić boce. Liker i suvenir javnosti su predstavljeni 2013. godine u Muzeju Slavonije, te nakon toga u brojnim svečanim prigodama i većim okupljanjima. Grad Osijek ga je tijekom narednih godina poklanjao gostima u različitim službenim prigodama, a od strane više sastavnica osječkog Sveučilišta odabran je za predstavljanje Osijeka povodom znanstvenih skupova. Ipak, i nakon što je proizvod uspješno osmišljen u svim aspektima, ispitan i potvrđen u praksi, te je kao gotovo rješenje ponuđen bez naknade, do 2022. godine nije usvojen prijedlog da Turistička zajednica, u skladu sa zakonskim mogućnostima, osnuje poslovni subjekt koji bi bio nositelj proizvodnje za ugostiteljsko i turističko tržište.
ESSEKER WEICHELSHOF – DEUTSCHE TOPONYME UND DIE ESSEKERISCHE SPRECHART IN DER ERSTELLUNG DES MARKENZEICHENS VON OSIJEK 2012-2022
Zusammenfassung Zwecks Erstellung des Markenzeichens von Osijek und der Pflege des Kulturerbens entwarf und fertigte das Fachteam zur Interpretation des Erbens im Tourismus von Ostslawonien im Jahr 2012 ein neues städtisches Souvenir, Sauerkirschenlikör, der den Namen Esseker Weichselhof, oder in Kroatisch Osječki Višnjevac, erhielt. Der Name fasst die alte (deutsche) und neue Toponymie des westlichen Teiles von Osijek zusammen, welcher bis 1948 Adolphshoff oder Adolfovac, nach dem Grafen Adolf Pejačević, hieß, und nach dem 2. Weltkrieg in Višnjevac umbenannt wurde, wegen der Tradition der Produktion dieses Obstes, welche auch heute auf seinen Straßen sichtbar ist. Mit dem modernen zusammengesetzten Wort, Weichselhof, als Verbindung des alten und neuen Toponyms, ausgedrückt in deutscher Sprache, wird die
DG Jahrbuch, Vol. 29, 2022. str. 269-275 Darko Mrkonjić: Esseker Weichselhof - njemački toponimi i esekerski govor...
erkennbare essekerische Sprechweise, welche schon als osijeker Eigenheit erkannt wurde, zum Leben erweckt. Dabei betont das Produkt selbst, der Likör, einst ein Getränk der Reichen das zu Süßigkeiten kredenzt wurde, den Wohlstand der slawonischen Metropole und deren städtische Identität sowie die lokale Tradition der Produktion von Spirituosengetränken und die Entwicklung der Landwirtschaft. Durch Erforschung unter hervorragenden osijeker Gastwirten sowie Fachleuten auf dem Gebiet der Getränkeproduktion auf weiterem Gebiet wurde der Bedarf und wirtschaftliche Begründung der Anregung einer solchen Produktion und so auch die Vorzüglichkeit bzw. der Rezeptur des Produktes, bestätigt. Das Produkt wird durch attraktive und originelle künstlerische Lösung der visuellen Identität auch ein erkennbares Souvenir. Das Etikett, das neben dem Namen eine stilisierte Frucht der Sauerkirsche, welche gleichzeitig auch den Stamm darstellt, vorzeigt, sowie die aus rotem Seidenfaden gefertigte Kugeln („Sauerkirschen“) an grünem Band (Stiel), welche den Flaschenhals schmücken. Der Likör und das Souvenir wurden 2013 im Museum von Slawonien der Öffentlichkeit, sowie danach bei zahlreichen festlichen Anlässen und größeren Versammlungen vorgestellt. Die Stadt Osijek schenkte ihn im Laufe der kommenden Jahre ihren Gästen bei offiziellen Anlässen und seitens mehrerer Teile der osijeker Universität wurde er zur Präsentation von Osijek anlässlich wissenschaftlicher Versammlungen gewählt.
