Primjeri ugledanja na austrijske / njemačke uzore u području razvoja kućanstva u Zagrebu i Hrvatskoj i Slavoniji krajem 19. i početkom 20. stoljeća

DG Jahrbuch, Vol. 29, 2022. str. 277-285 Katarina Horvat: Primjeri ugledanja na austrijske / njemačke uzore u području razvoja...

Dr.sc. Katarina Horvat Državni arhiv u Zagrebu katarinah78@gmail.com UDK: 614(497.5)(091) Prihvaćeno: 1.09.2022

U radu će se navesti neki primjeri u kojima su se nositelji određenih razvojinih aktivnosti u sektoru kućanstva u širem smislu ugledali na takve akcije u današnjoj Austriji i Njemačkoj. Naveste će se i nekoliko primjera osoba s njemačkog govornog područja koji su kao pojedinci doprinijeli donošenju novih znanja i modernizaciji u sektoru kućanstva. Rad je nastao na temelju doktorskog rada o kućnoj posluzi u Zagrebu 1880.-1914. te sadrži njegove dijelove. I u području kućanstva, kao i u drugim područjima, utjecaji osoba i akcija iz njemačkog govornog područja doprinijeli su društvenom razvoju u Hrvatskoj i Slavoniji krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Ključne riječi: kućanstvo, društveni razvoj, austrijski i njemački uzori, kraj. 19. i početak 20. stoljeća, Zagreb, Hrvatska i Slavonija

DG Jahrbuch, Vol. 29, 2022. str. 277-285 Katarina Horvat: Primjeri ugledanja na austrijske / njemačke uzore u području razvoja...

UVOD

U promatranom razdoblju Hrvatska i Slavonija se u mnogim stvarima ugledala na razvijenija područja Monarhije unutar Austrije i Mađarsku te na razvijenije europske zemlje, kao što je Njemačka. Upravo je ovaj zajednički okvir države s razvijenijim dijelovima utjecao i na ubrazanje društvenih kretanja i na njihovom području kao što je već zaključila Mirjana Gross.1

Ovo je bio slučaj u raznim društvenim područjima, tako i sektoru unapređenja kućanstva u najširem smislu. Navesti ću nekoliko primjera kad su se nosioci raznih razina vlasti ugledali na austrijske i njemačke uzore u pokušajima uvođenja nekih modernizacijskih promjena, u čemu su nekad imali uspjeha, a nekad nisu. Navesti ću i primjere kad su osobe s njemačkog govornog područja kao pojedinci doprinijeli donošenju novih znanja i modernizaciji u sektoru kućanstva.

Ovom sam se temom bavila prilikom istraživanja za svoj doktorski rad o kućnoj posluzi u Zagrebu krajem 19. i početkom 20. stoljeća. U ovom su tekstu korišteni dijelovi ovog doktorskog rada.2

1. Propisi i ustanove po uzoru na današnju Austriju i Njemačku u sektoru unapređenja kućanstva

Pravni propisi

Kod donošenja raznih novih pravnih propisa hrvatska se vlada ugledala na uzore u austrijskim i drugim razvijenijim zemljama u Monarhiji, u kojima su oni već postojali. Takav je bio slučaj i kod prijedloga donošenja novog propisa o posluzi, služinskog reda.

U Hrvatskoj i Slavoniji je u cijelom promatranom razdoblju bilo aktualno donošenje novog služinskog reda, kojim bi se zamijenili stariji iz sredine 19. stoljeća za koje je već bilo zaključeno da su zastarijeli te ne odgovaraju rješavanju raznih problema u odnosima gospodara i posluge. Iako je ovo pitanje bilo često na dnevnom redu, ipak do kraja postojanja Monarhije, a ni kasnije Kraljevine SHS / Jugoslavije, nije riješeno. Moguće je da se radilo o nepoznatom poslu za Vladu s kojim nije do sada imala iskustva pa ga nije znala obaviti.3

1 Gross Mirjana, „O društvenim procesima u sjevernoj Hrvatskoj u drugoj polovici 19. stoljeća“, Društveni razvoj u Hrvatskoj od 16. do početka 20. stoljeća, ur. Mirjana Gross, Zagreb 1981., 369. 2 Horvat Katarina, Kućna služinčad u gradu Zagrebu 1880.-1914., doktorski rad, Filozofski fakultet u Zagrebu, 2018. Kasnije objavljeno u izdavačkoj kući Srednja Europa kao Kućna služinčad u Zagrebu 1880.-1914.,

Zagreb 2021. 3 Horvat Katarina, Kućna služinčad u Zagrebu 1880.-1914., Zagreb 2021., 88. Ovaj zaključak temeljim na dokumentaciji u vezi donošenja statute osječkog Gradskog zavoda za posredovanje službe i rada jer takav još nije postojao u Hrvatskoji Slavoniji.

DG Jahrbuch, Vol. 29, 2022. str. 277-285 Katarina Horvat: Primjeri ugledanja na austrijske / njemačke uzore u području razvoja...

U Varaždinskoj su županiji bili nezadovoljni i poslugom i postojećim propisom i htjeli su moderniji kojim bi se većim brojem odredbi pojedine okolnosti služinskog odnosa preciznije odredile, te je 1890. Županijska skupština Varaždinske županije izradila novi prijedlog ovog propisa na osnovu dosadašnjih služinskih redova te uporabom glavnih načela donjo – austrijskog Služinskoga reda od 22. siječnja 1877.4

Prijedlog ovog propisa poslan je i zagrebačkom Poglavarstvu iz kojega je na njega negativno odgovoreno, tj. odgovoreno je da donošenje ovog strožeg reda ne bi bilo u skladu s duhom vremena i zakonodavstva koje nosi u sebi biljeg uljudbe i pravičnosti i čovječnosti pa bi stoga taj biljeg trebale nositi i odredbe novog služinskog reda.5 Iz zagrebačkog Poglavarstva su se, među ostalim, pozvali na novi prijedlog služinskog reda za grad Beč iz 1896., kao i na, tada aktualan u Beču, prijedlog o preuzimanju posredovnih zavoda za poslugu u državnu upravu. Naveli su da se o toj ideji raspravljalo čak i u mjerodavnim ugarskim krugovima.6

Ovo nije bio jedini prijedlog ovog propisa u ovom razdoblju. Za sada mi je poznato i da je poseban slavonski odbor Hrvatsko – slavonskog gospodarskog društva 1887. sastavio prijedlog novog služinskog reda, po uzoru na onaj tada aktualan u Ugarskoj.7

Zavodi za zapošljavanje

Drugi primjer ugledanja na austrijske i njemačke uzore je osnivanje Gradskog zavoda za posredovanje rada u Zagrebu, 1907., prilikom čega se Zagrebačko poglavarstvo pozvalo na dva sistema – njemački i austrijski.

Zagrebački Gradski zavod za posredovanje radnje i službe otvoren je 23. studenog 1907. kako bi se unaprijedila organizacija ponude i potražnje posla u Zagrebu. Iz Poglavarstva su se kod uzora iz stranih zemalja pozvali na dva sustava: njemački komunalni i austrijski provincijalni. Provincijalni sustav ima široko područje djelovanja – u kotarima i provincijama (kao što su Češka i Galicija), a komunalni djeluje u gradovima (gdje smatraju da je najpotrebnije), a naročito u industrijskim centrima kao što su Beč, Ljubljana, München. Pojedini komunalni zavodi mogu se slagati u saveze čime se može ostvariti i svrha provincijskog sistema. Zato su iz zagrebačke uprave smatrali da je komunalni sistem bolji i da bi bolje odgovarao Zagrebu.8

Ovdje je korisno napomenuti da je upravo Osijek (a ne Zagreb) bio prvi grad u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji koji je osnovao svoj Zavod za zapošljavanje, tj. zavod za posredovanje službe i druge radnje. Prilikom opsežnih radova na pripremi statuta za ovaj zavod koji su trajali od 1902. do 1905. konzultirano je više već postojećih

4 Isto, 84. 5 Isto, 85-86. 6 Isto, 86, 144. 7 Isto, 83. 8 Isto, 147.

DG Jahrbuch, Vol. 29, 2022. str. 277-285 Katarina Horvat: Primjeri ugledanja na austrijske / njemačke uzore u području razvoja...

statuta iz Austro-Ugarske i drugih zemalja. (Zavod za zapošljavanje u Ljubljani bio je otvoren još od 1900., a ured u Sarajevu vjerojatno od 1901.)9

Tako je Osijek za uzor prilikom pripreme statuta dobio pravne propise o djelovanju ovakvog zavoda u Beču, u Galiciji i Lodomeriji i Velikom vojvodstvu Krakov, Pragu, Strassburgu, Lavovu, Štajerskoj, Sarajevu i dr. Gradska uprava Osijeka željela je da ovaj zavod što prije započne s radom kako bi se popravilo stanje u posredovanju posluge, kao i stanje posluge općenito. Statut je odobren 1905. Prema podacima iz 1907. takav je zavod u Osijeku postojao, ali prema podacima iz 1908. nije pa je možda ubrzo nakon osnivanja prestao s radom.10

Statut zagrebačkog zavoda za posredovanje gotovo je isti kao osječki tako da se može zaključiti da je zagrebačka gradska uprava imala u stvari već riješen posao oko izrade statuta tj. da je korišten predložak osječkog.11 Najveći će broj posredovanja u zagrebačkom zavodu za zapošljavanje biti obavljen sa ženskom poslugom.

Blagajne za zdravstveno osiguranje

Treći primjer ugledanja na austrijske i njemačke uzore je pokušaj osnivanja posebnog odjela za osiguranje posluge kod Okružne blagajne u Zagrebu, kao i posebne Gradske blagajne za poslugu.

Kako su zagrebački službodavci muku mučili s plaćanjem bolničkih troškova za poslugu, koje su po propisima bili dužni namiriti, ubrzo nakon početka djelovanja Okružne blagajne za osiguranje radnika u Zagrebu (1893.) htjeli su 1894. osnovati u njoj i poseban Odsjek za osiguranje služinčadi. Svrha osiguranja bila je da Blagajna preuzme obavezu plaćanja bolničkih troškova za poslugu koja je oboljela u službi.12 Odsjek je zamišljen je po uzoru na slične ustanove u austrijskim gradovima, posebno Beču. Pravila za osiguranje služinčadi su bila izrađena po uzoru na osiguranje posluge u Beču i Grazu.13 Iz Vlade je odgovoreno da se ovo, za sada, neće prihvatiti, već da se odgađa. Prema do sada poznatim podacima, poseban odsjek za služinčad neće se na posljetku ni organizirati.14

Nešto kasnije, 1906., ponovo je pokrenuta inicijativa za ustrajanje posebne blagajne za zdravstveno osiguranje posluge. Tada se u Zagrebačkom poglavarstvu započelo s radom na osnutku posebne gradske bolno – opskrbne blagajne za poslugu. Prilikom

9 Isto, 146. 10 Isto, 146. 11 Isto, 147. 12 Isto, 188. 13 Isto, 189. 14 Isto, 190.

DG Jahrbuch, Vol. 29, 2022. str. 277-285 Katarina Horvat: Primjeri ugledanja na austrijske / njemačke uzore u području razvoja...

obrazloženja ove inicijative spomenut je i primjer Beča koji već od 1864. u vezi ovoga ima ustrojen poseban zavod.15

Kako bi se ovo pitanje što bolje riješilo, iz Poglavarstva su 1909. zamoljena poglavarstva Beča i Graza da pošalju sve tiskanice i formulare koji se odnose na osnivanje i upravu tamošnje bolesničke blagajne za poslugu. Iz Beča i Graza su stigli odgovori i pripadajući formulari koji su uzeti u razmatranje, međutim od ove se inicijative u zagrebačkom Poglavarstvu naposlijetku ipak odustalo jer će se u međuvremenu donijeti novi provedbeni propisi zakonu o radničkom osiguranju pa će se ustrojavanje ove blagajne smatrati nepotrebnim.16

Ustanove za djecu

Ženske udruge početkom 20. stoljeća osnivaju posebne ustanove za djecu po uzoru na takve u Austriji i Njemačkoj, kao što su Kolijevka Franje Josipa i Sklonište za djecu.

Potpredsjednica Udruge učiteljica Vera Tkalec je prije namjeravanog otvaranja ustanova za djecu otputovala u Beč kako bi proučila tamošnje ustanove za djecu kako bi se po tom uzoru uredile nove dječje ustanove Udruge. U Zagrebu su tako 1909. otvoreni Kolijevka Franje Josipa I (za dojenčad) i Sklonište za djecu (za školsku djecu) na Josipovcu. U njima su zaposlene majke mogle privremeno ostaviti svoju djecu, a vodila ih je Udruga učiteljica.17

Ustanove za obrazovanje u kućanstvu

U ovom je razdoblju zagrebačku i hrvatsku javnost zaokupljalo i pitanje obrazovanja seoskih i gradskih djevojaka za dobre kućanice. Poseban se naglasak stavljao na potrebu obuke u kuhanju. U pojedinim se novinskim napisima sugeriralo ustrajanje škola i tečajeva za kućanstvo za sve slojeve stanovništva po uzoru na Njemačku, Češku i druge europske zemlje.18

Gospojinska udruga u Zagrebu je 1906. otvorila Školu za kućanstvo s internatom uređenu po uzoru na takve zavode u Beču, Pragu i Stuttgartu. U svim većim gradovima Njemačke i Austrije osnovane su već prije mnogo godina škole za kućanstvo i brzo se razvile pa je najzad ovakva škola otvorena i u Zagrebu. Osoblje Škole bilo je obučeno u inozemstvu. Učiteljica Ljuba Gregorčić, kćerka banskog savjetnika, prva domaća ispitana učiteljica za kućanstvo, pohađala je škole za kućanstvo u Optuju i Karlsruheu. Učiteljica Szalai je u Pragu završila tečaj škole za kućanstvo. Članica Udruge Gabrijela pl. Rakodczay je o svom trošku otputovala u Beč, Budjeovice i Olomuc da prouči uređenje tamošnjih škola za kućanstvo. Pregledala je škole za kućanstvo u Brnu,

15 Isto, 192. 16 Isto, 194. 17 Isto, 224. 18 Isto, 248.

DG Jahrbuch, Vol. 29, 2022. str. 277-285 Katarina Horvat: Primjeri ugledanja na austrijske / njemačke uzore u području razvoja...

Olmucu, Tropavi i Budjeovicama. Zbog prevelikih troškova koje Udruga nije mogla podmirivati Škola je ubrzo nakon otvaranja prestala s radom.19

I privatne su osobe, obučene u inozemstvu, pružale djevojkama poduku u kućanstvu i drugim poslovima. Primjerice, oglas Marije Tauscher navodio je da prima na stan i opskrbu djevojke koje polaze licej, a koje se kod nje mogu i osposobiti za kućanstvo, kao i naučiti krojenje ženskih oprava, pravljenje šešira i umjetnog cvijeća. Za ove tri je struke navodno bila osposobljena u Beču.20

Jedna od tadašnjih vodećih hrvatskih intelektualki, učiteljica Marija Jambrišak je još 1892. iznijela potrebu organiziranja večernjih tečajeva za poslugu. Ovo je, među ostalim, prihvaćeno na sjednici Saveza hrvatskih učiteljskih društava. Navela je da u Njemačkoj već postoje mnoge večernje škole za poslugu koje su jako posjećene i smatraju se velikom blagodati. Nije mi poznato jesu li se tečajevi održavali u ovom razdoblju.21

2. Pojedinci iz njemačkog govornog područja kao nositelji novih znanja u sektoru domaćinstva

Nisu samo napredni primjeri propisa i raznih organizacija i praksi bili ono na što su se organi i pojedinci u hrvatskim zemljama ugledali. Na cijeni su bili i razni stručnjaci iz austrijskih i njemačkih zemalja. Oni su bili vrlo poželjni i traženi zbog nedostatka istih u domaćim redovima. Upravo su kuharice, kuhari i drugo kućansko osoblje u kućama imućnijih pojedinaca bili nositelji razvoja i novih znanja u ovim područjima života. Za sada su u historiografiji poznati samo malobrojni ovakvi pojedinci, a sigurna sam da će ih se daljnjim istraživanjima otkriti još puno više.

Poznata je tako kuharica Anna Beck iz poznate bečke hotelijerske obitelji koja je bila glavna kuharica kod plemićke obitelji Jelačić u Novim Dvorima. Upravo je kod nje kao pomoćnica u kuhinji došla raditi danas relativno poznata Hanika Skurjeni r. Gašparič, porijeklom Slovenka, čiji je stric Ignac Gašparič bio upravitelj imanja u Novim Dvorima. Ona je naučila kuhati od starije kuharice Beck te se i sama kasnije proslavila svojim kuharskim umijećem.22

Bogatiji građani su za vrlo svečane prigode uposlili i posebnog kuhara ili kuharica. Prema sjećanju Vilme Vukelić, kad su u njezinu dobrostojeću roditeljsku kuću

19 Horvat Katarina, Kućna služinčad u gradu Zagrebu 1880.-1914., doktorski rad, Filozofski fakultet u Zagrebu, 2018., 277-280. 20 Horvat Katarina, Kućna služinčad u Zagrebu 1880.-1914., Zagreb 2021., 255-236. 21 Horvat Katarina, Kućna služinčad u gradu Zagrebu 1880.-1914., doktorski rad, Filozofski fakultet u Zagrebu, 2018., 287. 22 Horvat Katarina, Kućna služinčad u Zagrebu 1880.-1914., Zagreb 2021., 117, 309. Na temelju njezinih starih recepata objavljena je Novodvorska kuharica. Božica Mirić i Ljerka Vladović, prir., Novodvorska kuharica,

Što se jelo u dvorima bana Jelačića, šest kuharskih bilježnica Hanike Skurjeni (Zaprešić: Pučko otvoreno učilište Zaprešić, 2001.).

DG Jahrbuch, Vol. 29, 2022. str. 277-285 Katarina Horvat: Primjeri ugledanja na austrijske / njemačke uzore u području razvoja...

Miskolczyjevih u Osijeku u posjetu bile strane deputacije, dolazila je za ispomoć kuharici još jedna kuharica, gđa Althofer. Ona je svoje umijeće stekla u Beču kod Sachera te je odlično kuhala.23

Jedan od vrlo zanimljivih primjera je i onaj kuharice Myse Bugel koja je bila dugogodišnja kuharica kod obitelji Vraniczany u Oroslavju. Sačuvano je vrlo zanimljivo pismo na njemačkom jeziku koje je ona pisala svojim nekadašnjim gospodarima, a u kojima se osvrće na nove gospodare, iz obitelji Prpić, koji, iako bogati, ne zadovoljavaju njezine standarde u gospodskim manirama i kuhanju, na koje je navikla. Vidljivo je iz njega da je Mysa Bugel bila vrlo pismena, navikla na određeni nivo u kuhanju i kućanstvu koji novi gospodari nisu ispunjavali, iako je Milan Prpić bio tada jedan od vodećih industrijalaca koji si je mogao priuštiti dvorac te se družio i s ljudim iz najviših upravnih, političkih i gospodarskih krugova.24

Znanje stranog jezika, osobito njemačkog, bilo je na cijeni. U ponekim se oglasima za posao tražilo i da posluga zna njemački ili mađarski jezik. Vjerojatno je zagrebačko imućnije građanstvo sa znanjem njemačkog ili ono njemačkog porijekla tražilo poslugu sa znanjem njemačkog jezika, kao poslugu više kategorije.Znanje njemačkog jezika bio je dobar bonus u znanju za služavke i u međuratnom razdoblju te su časopisi namijenjeni kućnim pomoćnicama objavljivali i članke posvećene učenju njemačkog jezika.25

Koliko je još ovakvih kuharica, sobarica, guvernanti i drugog kućanskog osoblja bilo zaposleno po domovima privatnika u hrvatskim zemljama, kako bi doprinijeli povisivanju standarda života i unošenju novih znanja iz područja kućanstva u hrvatske domove?

Prema statističkim podacima, kućnoj posluzi (kućnoj služinčadi) u Hrvatskoj i Slavoniji godina 1900. i 1910. materinji je jezik u najvećem dijelu bio hrvatski ili srpski, 65,97% (1900.) i 73,26% (1910.) nakon kojega je slijedio njemački, 13,61% i 10,32%, mađarski, 8,79% i 7,68%, slovenski, 6,07% i 4,30% pa zatim češki, slovački, ostali i rusinski.26

Materinji jezik najvećeg dijela kućne posluge u Zagrebu 1900. je bio hrvatski ili srpski (73,07%), zatim ostali jezici (18,85%), mađarski (4,41%), njemački (4,28%) te češki, 1,88%. Godine 1910. porastao je postotak hrvatskog ili srpskog (77,04%), zatim ostali jezici (13,96%), njemački (4,42%), mađarski (3,0% ) i češki (1,54%).27

23 Isto, 276. 24 Isto, 311. Zahvaljujem kolegici Marini Bagarić koja mi je ukazala na postojanje i dostavila kopiju ovog pisma i Dinku Brumenu koji ga je preveo s njemačkog. 25 Isto, 276. 26 Isto, 108. Podaci preuzeti iz Statističkih godišnjaka. Statistički godišnjak kraljevina Hrvatske i Slavonije I., 1905. Zagreb, 1913., Statistički godišnjak kraljevina Hrvatske i Slavonije II., 1906.-1910. Zagreb, 1917. 27 Isto, 107-108. Podaci preuzeti iz Statističkih godišnjaka.

DG Jahrbuch, Vol. 29, 2022. str. 277-285 Katarina Horvat: Primjeri ugledanja na austrijske / njemačke uzore u području razvoja...

Osim posluge, na razvoj kulture svakako su utjecale i strane odgajateljica. One su često bile njemačkog porijekla. Iz statističkih se podataka o materinjem jeziku odgajateljica i guvernanti za Hrvatsku i Slavoniju u popisu stanovništva 1910. (i to u kombinaciji s materinjim jezikom nastavnog osoblja ostalih učevnih zavoda, odgajateljima i privatnim učiteljima) može uočiti da je među odgajateljicama i guvernantama bio vrlo zastupljen i njemački materinji jezik. Oko 55% bilo ih je hrvatskog materinjeg jezika, a čak gotovo 24% njemačkog. Ostali su jezici bili prisutni u znatno manjim udjelima: mađarski 3,9% (1 muškarac i 16 žena), slovački 0,46% (1 muškarac i 1 žena), a 16,6% (17 muškaraca i 56 žena) ih je ulazilo u skupinu ostali jezici. 28

Nova istraživanja mogu otkriti i koliko je osoba iz njemačkog govornog područja na ovaj način došlo u hrvatske krajeve te ostalo živjeti u Hrvatskoj, stvarajući ovdje svoje obitelji i koliko su ti mikrosvjetovi obogaćivali svoju okolinu.

Zaključak

Hrvatska i Slavonija nalazile su se u istoj državi s razvijenijim područjima na koja su se često ugledale. Inicijative potekle iz udruga kao i inicijative od strane grada i države ugledale su se unutar zemalja Monarhije na područje današnje Austrije (vjerojatno najviše), ali i Mađarsku, Češku, kao i na Njemačku i druge zemlje. Osim organizacijskih i legislativnih inicijativa, na razvoj i modernizacijske procese u sektoru kućanstva utjecali su i brojni pojedinci koji su u ovom sektoru bili često austrijskog ili njemačkog porijekla i koji su svojim primjerom i svojim osobnim utjecajem doprinijeli uzdizanju raznih poslova iz sektora kućanstva na višu razinu.

LITERATURA

1. Gross Mirjana, „O društvenim procesima u sjevernoj Hrvatskoj u drugoj polovici 19. stoljeća“,

Društveni razvoj u Hrvatskoj od 16. do početka 20. stoljeća, ur. Mirjana Gross, Zagreb: Liber 1981. 2. Horvat Katarina, Kućna služinčad u gradu Zagrebu 1880.-1914., doktorski rad, Filozofski fakultet u Zagrebu, 2018. 3. Horvat Katarina, Kućna služinčad u Zagrebu 1880.-1914., Zagreb: Srednja Europa 2021.

28 Isto, 120-121.

DG Jahrbuch, Vol. 29, 2022. str. 277-285 Katarina Horvat: Primjeri ugledanja na austrijske / njemačke uzore u području razvoja...

PRIMJERI UGLEDANJA NA AUSTRIJSKE/NJEMAČKE UZORE U PODRUČJU RAZVOJA KUĆANSTVA U ZAGREBU I HRVATSKOJ I SLAVONIJI KRAJEM 19. I POČETKOM 20. STOLJEĆA

Sažetak

Nositelji raznih društvenih inicijativa krajem 19. i početkom 20. stoljeća u Hrvatskoj i Slavoniji su se umnogome ugledali na razvijenija područja Monarhije, kao što su područje današnje Austrije te na razvijenije europske zemlje, kao što je Njemačka. Ovo je bio slučaj u raznim društvenim područjima, tako i sektoru unapređenja kućanstva u najširem smislu. Osim organizacijskih i legislativnih inicijativa, na razvoj i modernizacijske procese u sektoru kućanstva utjecali su i brojni pojedinci koji su u ovom sektoru bili često austrijskog ili njemačkog porijekla i koji su svojim primjerom i svojim osobnim utjecajem doprinijeli uzdizanju raznih poslova iz sektora kućanstva na višu razinu.

BEISPIELE WIE MAN DEN ÖSTERREICHISCHEN/ DEUTSCHEN VORBILDER AUF DEM GEBIET DER ENTWICKLUNG DES HAUSHALTS IN ZAGREB UND KROATIEN UND SLAWONIEN ENDE DES 19. UND ANFANG DES 20. JAHRHUNDERTS FOLGTE

Zusammenfassung

Träger verschiedener gesellschaftlichen Initiativen zum Ende des 19. und Anfang des 20. Jahrhunderts in Kroatien und Slawonien nahmen in vielem Beispiel an den mehr entwickelten Gebieten der Monarchie, wie das Gebiet des heutigen Österreichs, und den mehr entwickelten europäischen Ländern, wie Deutschland. Das war der Fall auf verschiedenen gesellschaftlichen Gebieten, so auch im Sektor der Förderung des Haushaltes im breitesten Sinne. Außer organisatorischen und legislativen Initiativen wurden die Entwicklungs- und Modernisierungsprozesse auf dem Gebiet des Haushaltes auch von zahlreichen Einzelpersonen, die auf diesem Gebiet oft österreichischen oder deutschen Stammes waren und die mit ihrem Beispiel und persönlichem Einfluss der Erhebung verschiedener Arbeiten aus dem Gebiet des Haushaltes auf höhere Ebene beitrugen, beeinflusst.