Dulist #554

Aktualno

Zovite komunalne redare, ali samo do dva ujutro?!

Tijekom ljetnih mjeseci, odnosno već od 1. lipnja pa sve do 31. listopada, radno vrijeme komunalnih redara Grada Dubrovnika ‘pojačano’ je na razdoblje od 7 do 2 sata u noći, svaki dan, što znači da su dostupni i tijekom noćnih sati. U preostalom dijelu godine radno vrijeme je od 8 do 22 sata. Za to vrijeme komunalni redari mogu se kontaktirati na telefon 099 388 2729 – naglasili su nam iz Grada Dubrovnika. Je li iza dva ujutro ‘piši propalo’?

Njavro Banić

Ka K ve veze imaju sta K len e boce, koferi, stranci i dječje plakanje? Odgo vor na to trebali bi znati dubrovački komunalci, njih – premalo, a koje se uporno doziva svaku noć tijekom dubrovačkog ljeta. Ne treba čak niti biti u večernjim satima na Stradunu

– građani mole, apeliraju i vriše putem nas, medija, putem radijskih emisija, putem društvenih mreža... Pa i stra nica Gradski kotar Grad odavno se pre tvorila u svojevrsni kolektivni dnevnik noćnih horora koje trpi taj maleni broj dubrovačkih ‘domorodaca’ smještenih

u Zidinama. Ljudi kojima se životni krug sve više sužava, a nikoga nemaju za pozvati u pomoć. Zapravo, imaju –naše komunalce. Sudeći po njihovim reakcijama, ali i službenim odgovo rima iz Grada Dubrovnika, od toga imaju jako malo koristi.

Piše

Svaki poziv ima svoje ‘ali’

Ova priča počela je kada nam se dio stanovnika u Zidinama obratio isti čući kako u noćnim satima uopće ne mogu dobiti komunalne redare. Mada iz gradske uprave ističu kako su dostu pni i to ima svoje ‘ali’. Naime, kako su naglasili u službenom odgovoru, ‘poja čali’ su rad komunalaca čak do 2 uju tro. Prije nego prenesemo cjelokupni odgovor grada Dubrovnika na ovu ite kako bolnu temu, donosimo iskustva iz prve ruke, nezadovoljne stanovnice stare gradske jezgre.

Duša me boli! Ne zbog buke, ne zato što ne spavamo, na to smo već ‘oguglali’, već zbog roncanja limenih bačava od pive, plinskih i staklenih boca, svega onoga što se baca po Stra dunu. Uopće je prisutna jedna apso lutna nebriga za Grad, što se vidi po prometu na Stradunu. A Stradun i Grad su postali jadni. Zašto nema niti jednog komunalnog redara u šest uju tro kad dolaze istovarači, pretovarači i tko sve ne od dostave, zašto ne gle daju, apeliraju i kažnjavaju lomljavu boca, bacanje roba i najvažnije, ošte ćivanje Straduna? – za početak se pita naša sugrađanka. Žalosno je kako je ona, kao i većina stanovnika gradske jezgre, svoje kriterije spustila jer je, dodat će ‘to gotovo pa uzaludna bitka’. Na strance je ogorčena, smatra ih naj gorima dosad koji su stigli u Grad.

Povijesna jezgra uopće nema dežurstva. Zvala sam ih opet neku večer. Ma stalno ih zovem, zadnji put kad sam morala slušati pripadnike Hare Krishna koji su urlali s mikro fonom i pojačalom a pridružila im se balica pijanih Britanaca, što je sve skupa bilo toliko užasno da nisam mogla uopće razgovarati s gostima, objasniti im što se događa. Kakav pri mitivizam! Komunalnih redara nije bilo. Neki dan gradonačelnik je gosto vao na radiju, pitala sam koliko je zaposleno komunalnih redara – tri! A nije rekao koliko je bilo prije redara? Po meni, premalo! A fali ih i to se itekako osjeti. Ma i ne može svatko biti komu nalni redar, on mora biti prezenca, imati svoj stav i sa tim stavom riješiti probleme. Od pijanih stranaca, pa do zbijenih stolova. Prođite Prijekom, ako ima metar između... Ništa to oni ne

73. Igre su prilika koja će nas potaknuti na promišljanje o vrijednosti slobode i solidarnosti Nina Obuljen Koržinek MINISTRICA

rješavaju. Problema je previše i treba sustavno ući u njih. Međutim, Komu nalno je već niz godina u rasulu. Gra donačelniče, dva komunalna redara moraj biti non-stop, 24 sata na Stra dunu, a ne sjedat u betuli ili izbjegavati svoj posao – oštro će naša sugrađanka, vidno ogorčena. Ona je glas cijelog Grada jer svi građani imaju manje višee iste primjedbe. Primjerice: ‘Sram bilo gradske vlasti! (...) je li ovo nama treba, ovakav turizam? To je taj elitni turizam! Turistička strategija – dovest grupno gomiletinu pijančina i onda tura opijanja po betulama?’ – zapisat će pak druga sugrađanka, ističući kako je zvala policiju neku noć zbog navija nja i urlanja nakon kojeg je uslijedio dječji plač. ‘Sram vas bilo gradske vla sti za ijedno probuđeno dijete!’, među ostalim je istaknula druga sugrađanka. Većina stanovnika gradske jezgre ‘spušta kriterije’ i žele samo osnovno poštovanje prema domaćima. S obzi rom na trenutnu situaciju – ne teško, nego neizvedivo. Zaista, ističu nam, vrijeme je za ‘žestoke promjene’.

Cijelo vrijeme jer je veliki nered, a ljudi su bez kulture. Ovi stranci koji su došli, ma to više nisu gosti, to je mla dost koja je došla divljati, ništa drugo! Pa vidite samo kako su obučeni, odno sno nisu. Goli po butigama u kojima se prodaje hrana. Žalosno – zaključit će naša prva sugovornica.

Na koji telefon zvati redare?

Idemo prema Gradu, Gradu Dubrov niku. Zamolili smo odgovore na upite postoji li organizirana služba komunalnih djelatnika, redara Grada Dubrovnika tijekom noćnih sati u smislu dostupnosti na broj telefona i ako da, na koji telefon građani mogu zazvati komunalnog redara?

To pitanje postavili smo upravo zbog žalbi mnogih građana koji ne mogu doći do redara. Ne mogu jer – ne rade cijelu noć!

Tijekom ljetnih mjeseci, odnosno već od 1. lipnja pa sve do 31. listopada, radno vrijeme komunalnih redara Grada Dubrovnika ‘pojačano’ je na razdoblje od 7 do 2 sata u noći, svaki dan, što znači da su dostupni i tije kom noćnih sati. U preostalom dijelu godine radno vrijeme je od 8 do 22 sata.

Za to vrijeme komunalni redari mogu se kontaktirati na telefon 099 388 2729 – naglasili su nam iz Grada Dubrovnika. Je li iza dva ujutro ‘piši propalo’?

Cijelo vrijeme jer je veliki nered, a ljudi su bez kulture. Ovi stranci koji su došli, ma to više nisu gosti, to je mladost koja je došla divljati, ništa drugo! Pa vidite samo kako su obučeni, odnosno nisu. Goli po butiga ma u kojima se prodava hrana. Žalosno

raspolaganju i Pododsjek za hitne intervencije, formiran u sklopu Uprav nog odjela za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu. Upravo kako bi se građanima omogućila što lakša i neposrednija komunikacija na raspolaganju su im dva broja telefona –0800 203020 i 020/333–792 s mogućno šću ostavljanja govornih poruka izvan radnog vremena te e-mail adresa hitneintervencije@dubrovnik.hr.

Otvorena je i Facebook stranica Hitne intervencije na komunalnoj infrastrukturi Grada Dubrovnika, gdje je također moguće uputiti poruku –naglasili su iz Grada Dubrovnika te još jednom podsjetil ina Dubovačko oko, uslugu koja ‘omogućuje građa nima jednostavnu prijavu komunal nih problema i nepravilnosti koje je potrebno sanirati, dostupnu i kao aplikacija za pametne telefone’. Ipak nedostatno, ako se uzme u obzir kako neke probleme ipak treba rješavati u trenutku kad se događaju, poput pro blema koje u noćnim satima stvaraju nepristojni gosti Grada.

U nadležnosti policije

Ovlasti komunalnih redara propi sane su Odlukom o komunalnom redu Grada Dubrovnika. Za narušavanje javnog reda i mira, kakva se eventu alno mogu događati u noćnim satima, komunalni redari nemaju ovlasti za postupanje već su takvi slučajevi u nadležnosti policije – odgovorili su nam iz Grada Dubrovnika na pitanje u kojim slučajevima se problemi koje građani prijavljuju prebacuju na PU dubrovačko-neretvansku.

broj je dežurnih redara

Građanima je o d ove godine na

Za narušavanje javnog reda i mira, kakva se eventualno mogu događati u noćnim sati ma, komunalni redari nemaju ovlasti za postupanje već su takvi slučajevi u nadležnosti policije

Prisjetimo se slučaja od prije točno mjesec dana, kada su komunalni redari intenzivno tragali za muškar cima koji su iza 23 sata uzeli stol i stolice iz zatvorenog ugostiteljskih objekta u Zamanjinoj ulici te ih pre mjestili na Stradun. Slučaj je to koji je podigao prašinu ali je nažalost – tek jedan u moru problema.

Možda bi se zaista poblem sanirao do minimalnih granica da Stradun i događanja na njemu ‘kontrolira’ više komunalnih redara. Trenutno ih je, navode u odgovoru iz gradske uprave, zaposleno osam te tri pripravnika za komunalna redara, a oni u prosjeku imaju dvadesetak dojava dnevno. Velik posao s kojim se, bez kompro misa, treba uhvatiti ukoštac. Sezona je u punom jeku, a problemi se gomi laju. Dokad?

Tko vozi Harleyja, a tko ima ‘pola’ Banića?

Krajem prošle godine znatno je proširen broj dužnosnika koji javnosti moraju podastrijeti imovinsko stanje, a među njima su i direktori te članovi uprava gradskih komunalnih tvrtki, ali i ravnatelji županijskih zdravstvenih ustanova

Novim Zako N om o sprječava N ju sukoba interesa znatno je proširen broj dužnosnika koji javnosti moraju poda strijeti svoje imovinsko stanje. Tako su dužnosnicima primjerice postali i direktori, odnosno predsjednici i čla novi uprava trgovačkih društava u većinskom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ali i ravnatelji lučkih uprava, županijskih lučkih uprava te ravnatelji ustanova u zdravstvu kojima je osnivač županija. Stoga još od travnja ove godine pro vjeravamo jesu li objavljene imovinske kartice novih dužnosnika s dubrovač kog područja, a podsjetit ćemo i kako nam je tada iz Povjerenstva za odluči vanje o sukobu interesa rečeno kako je pred njima veliki posao.

Kada će iste biti objavljene teško je procijeniti s obzirom da za svaku imo vinsku karticu treba provesti admini strativnu provjeru i istu odobriti prije objave. Za taj posao bit će potrebno daljnje vrijeme koje je teško procije niti s obzirom na veliki broj imovinskih kartica koji će biti zaprimljene u rela tivno kratkom razdoblju i s obzirom na mali broj ljudi u Povjerenstvu koji pro vode provjeru – odgovorili su nam tada iz Povjerenstva.

Za sad ‘samo’ pet Početkom ovog tjedna naišli smo tako na imovinske kartice pet rav natelja, odnosno direktora i članova

Popis nekretnina ravnatelja OB Dubrovnik poprilično je dug, budući da je na području Banića darov nim ugovorom stekao razna zemljišta

Uprave zdravstvenih ustanova i trgo vačkih društava s dubrovačkog pod ručja. Riječ je ravnatelju Opće bolnice Dubrovnik dr. Mariju Bekiću, ravnate lju Županijskog zavoda za hitnu medi cinu Luki Luliću, ravnateljici Ljekarni Dubrovnik Marini Svilokos, direkto rici Vrtlara Almi Majstorović te članu uprave dubrovačkog Vodovoda Vicku Begoviću.

Ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik Marijo Bekić, ujedno je i izvanredni profesor Sveučilišta u Dubrovniku, što je naveo u svojoj imovinskoj kar tici. Ravnateljska plaća mu mjesečno iznosi 50.407,84 kuna bruto, odnosno 34.344,50 kuna neto. Naveo je i plaću koju prima sa Sveučilišta u Dubrov niku, a koja je u neto mjesečnom iznosu od 2.165,92 kuna.

Bekić je naveo i ostale prihode, dva od edukacijske djelatnosti (1.179,36 kuna i 702 kune) te jedan od drugog dohotka u visini od 1.458 kuna. Svi su na godišnjoj razini. Ravnatelj Bekić nema kreditno zaduženje, no u imo vinskoj kartici naveden je leasing

osobnog automobila marke Merce des-Benz GL e 350 d 4maT i C , a nositelj obveze je njegova supruga. On, pak, ima ugovorenu policu osiguranja.

Od apartmana do vrtova i pašnjaka Popis nekretnina ravnatelja Opće bolnice Dubrovnik poprilično je dug, budući da je na području Banića darov nim ugovorom stekao razna zemljišta na kojima je u većini slučajeva suvla snik s trećim osobama. Tako u suvla sništvu ima oranice, vinograde, vrtove, pašnjake, šume... Većinom su izvan granica građevinskog područja, osim njih sedam koji se nalaze unutar gra nica građevinskog područja. Ukupno je čak 46 nekretnina na području Banića unio ravnatelj u svoju imovinsku kar ticu te bi njihovo nabrajanje potrajalo. Treba naglasiti kako je za svaku nekret ninu stavio napomenu u kojoj je među ostalim naveden i njegov suvlasnički dio kao i ukupna površina zemljišta, ali i napomena o kojem je zemljištu riječ (vrt, pašnjak...) te je li u zemljišnim

ISPUNJENI UVJETI Hrvatska ispunila uvjete za korištenje 6,8 milijardi eura iz nove financijske omotnice. Naime, 8. srpnja 2022. poslani su Europskoj komisiji Operativni programi Kon kurentnost i kohezija te Integrirani teritorijalni program.

Piše Andrea Falkoni Račić Foto DuList

TRAŽI SE NOVA STRATEGIJA Mreža ‘Zero Waste Hrvatska’ upozorava na posljedice nerazumnog forsiranja neadekvatnih sustava gospodarenja otpadom diljem Hrvatske, a koji

knjigama upisana površina određene nekretnine ili je uzeta površina iz kata starskog operata.

Ovom prilikom izdvojit ćemo, kad je riječ o nekretninama na području Banića, tek dva stana, koja su nje govo osobno vlasništvo, stečeno tako đer darovnim ugovorom. Jedan ima površinu od 48,97 metara kvadratnih te je vrijednosti 750.000,00 kuna, a drugi ima 57,58 ‘kvadrata’ vrijednosti 870.000,00 kuna. Tu je i ruševna kuća, koju dijeli sa suvlasnicima stečena također darovnim ugovorom. Naime, kako je naveo u napomeni pod ovom nekretninom, radi se o zemljištu upi sane kulture Kuća stojna, kuhinja i avlija koje se nalazi izvan granica gra đevinskog područja. U naravi je riječ o staroj ruševnoj kući, a njena jedna tre ćina pripada dr. Bekiću.

No, dr. Bekić ima i apartman te dva garažna mjesta na području Dubrov nika. Za apartman je naveo kako je riječ o površini od 58,74 metra kvadratna, a pod načinom stjecanja naveo je na neki drugi način, zaduženjem kod banke (kredit), a dio novca za kupnju su obvezniku darovali njegovi roditelji. Njegova približna tržišna vrijednost u trenutku podnošenja imovinske kar tice iznosila je 1.650.000,00 kuna. U napomeni navodi pak kako ukupna izvanknjižna površina stambenog pro stora iznosi 92,70 m2. Navedena povr šina je dobivena, objasnio je, na način da je uknjiženi apartman proširen na parkirališna mjesta koja su također u njegovom vlasništvu, a koja je također naveo u imovinskoj kartici (jedno je površine 11,07, a drugo 15,15 ‘kvadrata’). Nakon izvršene adaptacije stambenog prostora kroz postupak legalizacije je novosagrađeni i novouređeni stam beni prostor legaliziran.

U imovinskoj kartici ravnatelja Opće bolnice navedena su i dva osobna auto mobila te jedan motocikl. Automo bil marke BMW X5 30d je vlasništvo supruge, a stečen je kupnjom iz pri mitaka ostvarenih od nesamostalnog rada, zaduženjem kod banke (kredit). Ravnatelj ima pak Škodu Octaviu 1.9 TDI koju je stekao kreditom te moto cikl Yamaha MT 125, kojega je kupio iz primitaka ostvarenih od nesamostal nog rada.

Suvlasnik kuće i vlasnik stana Ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije Luka Lulić na mjesečnoj razini ima

Lulić je suvla snik kuće s okućnicom u Dubrovniku, a sa suprugom ima stan u Kuparima

20.493,20 kuna bruto primanja, što je u neto iznosu 14.602,76 kuna. Lulić je suvlasnik kuće s okućnicom u Dubrov niku ukupne površine 549 ‘kvadrata’, koju je stekao darovnim ugovorom.

Njena približna tržišna vrijednost u trenutku podnošenja imovinske kar tice iznosila je 5.000.000,00 kuna.

Sa suprugom je vlasnik stana u Kuparima površine 66,42 metra kva dratna, koji je, kako se navodi, ste čen kupnjom iz primitaka ostvarenih od nesamostalnog rada, kupnjom od drugih izvora dohotka, kupnjom od kapitala i zaduženjem kod banke (kre dit). Njegova vrijednost je 1.000.000,00 kuna.

Od pokretnina, supruga ima osobni automobil VW Golf iz 2017. godine, koji je stečen kupnjom iz primitaka ostva renih od nesamostalnog rada, kup njom od imovine i imovinskih prava i prodajom imovine.

Lulić je naveo i štednju. Tako od pri mitaka ostvarenih od nesamostalnog rada ima kunske štednje u iznosima od 50.001,00, 60.000,00, 30.000,00 i 100.000,00, a supruga 16.510,00 eura i 25.000,00 eura štednje od primitaka ostvarenih od nesamostalnog rada te od imovine i imovinskih prava.

Nekretnine na Grudi Magistra farmacije Marina Svilokos, ravnateljica Zdravstvene ustanove lje karna ‘Dubrovnik’, na mjesečnoj razini ima neto primanja od 15.611,26 kuna (22.990 kuna bruto), s tim da je navela i napomenu kako je riječ o prosjeku na razini godine. Kod ostalih prihoda naveden je na godišnjoj razini neto

sve izraženije štete okolišu, zdravlju i ekonomiji. Udruge traže izradu nove krovne Strategije gospodarenja otpadom.

Novim Zako nom o sprječa vanju sukoba interesa znatno je proširen broj dužnosnika koji javnosti moraju podastrijeti svoje imovinsko stanje

iznos od 71.000,00 kuna od samostalne djelatnosti, odnosno iznajmljivanja apartmana u kući.

Vlasnica je kuće s okućnicom u Dubrovniku površine 550 ‘kvadrata’, koju je, kako se navodi, stekla nasljed stvom i zaduženjem kod banke (kre dit). Njena približna tržišna vrijednost bila je u trenutku podnošenja kartice 6.000.000,00 kuna. Ima i kuću s okuć nicom na Grudi površine 2.569,00 metara kvadratnih, stečenu ugovorom o doživotnom/dosmrtnom uzdržava nju, a čija je vrijednost 2.000.000,00 kuna. Na isti način je na Grudi stekla i zemljišta, njih 20 (livade, šume, ora nice (njive) i vinogradi).

U vlasništvu ima i garažu u Dubrov niku od 25 kvadrata koju je stekla nasljedstvom.

Kad je riječ o pokretninama, ima dva osobna automobila, Citroen c4 iz 2006. godine kojega je kupila iz primitaka od nesamostalnog rada te Peugeot 3008 iz 2016. godine kojega je stekla kup njom iz primitaka od nesamostalnog rada, kupnjom od imovine i imovin skih prava te zaduženjem kod banke (kredit). Sa suprugom ima i štednju: 300.000,00 kuna od primitaka ostva renih od nesamostalnog rada, od imo vine i imovinskih prava, prodajom imovine; 110.000,00 američkih dolara od primitaka ostvarenih od nesamo stalnog rada te 2.000,00 eura od imo vine i imovinskih prava i samostalne djelatnosti.

Štednja i apartman

Direktorica Vrtlara Alma Majstoro vić ima na mjesečnoj razini primanja

Osim kuće u Dubrovniku, Marina Svilokos ima i kuću s okućnicom na Grudi. Nju je stekla ugovorom o doživotnom/ dosmrtnom uzdržavanju

prava, novčanom pozajmicom te pro dajom imovine. Vrijednost stana je 750.000,00 kuna.

Njegova supruga pak ima u suvla sništvu pet nekretnina na području Šumeta koje su zavedene kao druge nekretnine i šuma te građevinsko zemljište u Platu. Nekretnine u Šumetu je naslijedila, dok je zemljište u Platu stečeno prodajom imovine.

Zanimljivo, Begović je vlasnik Har ley Davidsona iz 2017. godine vrijed nosti 75 tisuća kuna, a kupio ga je kre ditnim zaduženjem. Supruga mu je pak vlasnica Nissan Qashqaija iz 2010. godine kojega je kupila iz primitaka od nesamostalnog rada.

od 17.680,00 kuna bruto, odnosno 13.232,32 kuna neto. Na godišnjoj razini od sportske djelatnosti prima 2.760,00 kuna te 31.689,00 kuna od nesamo stalnog rada. Vlasnica je apartmana u Dubrovniku površine 34,68 kvadrata, kojega je stekla zaduženjem kod banke (kredit). Njegova približna tržišna vri jednost bila je 682.155,60 kuna. Majsto rović je u imovinsku karticu unijela i štednju od 100.000,00 kuna od pri mitaka ostvarenih od nesamostalnog rada, od imovine i imovinskih prava. Pokretnina nema.

Od Harleyja do nekretnina u Platu Vicko Begović, član uprave dubrovač kog Vodovoda, na mjesečnoj razini ima primanja od 21.375,00 kuna bruto, odnosno 15.453,00 kuna neto. Među podatke o potraživanjima naveo je dvije jednokratne pozajmice (jedna njegova, jedna supruge) u iznosima od 329.897,95 kuna i 50.000,00 kuna.

S trećim je osobama suvlasnik kuće s okućnicom u Platu površine 914 ‘kvadrata’ koju je stekao nasljedstvom, a čija je približna tržišna vrijednost 3.500.000,00 kuna. Nasljedstvom je u Platu stekao i suvlasništvo nad gospo darskim objektom od 111 ‘kvadrata’ pri bližne tržišne vrijednosti od 111.000,00 kuna, kao i četiri oranice (njive) s tim da su dvije u suvlasništvu, a dvije u vlasništvu. U imovinsku karticu zaveo je i nekretninu (druge nekretnine) od 123 kvadrata također u Platu, stečenu nasljedstvom, a koju posjeduje osobno, dok je darovnim ugovorom stekao i suvlasništvo nad 35 ‘kvadrata (druge nekretnine) u istom župskom mjestu.

U Platu ima i dvije kuće u svom vla sništvu. Jedna je površine 129 ‘kva drata’ vrijednosti od 750 tisuća kuna, koju je stekao kupnjom iz primitaka ostvarenih od nesamostalnog rada, novčanom pozajmicom i prodajom imovine, a druga površine 72 ‘kvadrata’

Begović je vla snik Harley Da vidsona iz 2017. godine vrijed nosti 75 tisuća kuna, a kupio ga je kreditnim zaduženjem

vrijednosti 425 tisuća kuna, stečenu darovnim ugovorom. Nasljedstvom je u vlasništvo dobio i garažu u Platu od 39 ‘kvadrata’. Begović ima i stan od 45,29 ‘kvadrata s garažom u Zagrebu koje je kupio iz primitaka ostvarenih od nesamostal nog rada, od imovine i imovinskih

Na svoje ime ima 333.409,07 kuna štednje koju je stekao darovnim ugo vorom, od primitaka ostvarenih od nesamostalnog rada, od imovine i imovinskih prava i prodajom imo vine. Supruga ima štednju u kunama (243.000,00) i eurima (12.000) koju je stekla od primitaka ostvarenih od nesamostalnog rada i prodajom imo vine, dok je 2.000 američkih dolara navela kao novčani poklon.

Alma Majsto rović vlasnica je apartmana u Dubrovniku površine 34,68 kvadrata, kojega je stekla zaduženjem kod banke (kredit)

Kod Mljeta potonuo izletnički brod, Mario Orlandini spasio putnike, kapetan preminuo

otočića Glavat i hridi Crna Seka, u mljet skom arhipelagu.

Voditelj brodice preminuo Prema izjavama spašenih i očevidaca, na izletničkoj brodici imena ‘Kača’ u trenutku nesreće nalazilo se ukupno 10 osoba, uključujući voditelja brodice. Nedugo nakon prevrtanja brodica je potonula, dok je devetero putnika iz mora spašeno od strane službenika Lučke uprave Dubrovnik, posade gli sera mjesnoga ronilačkog kluba i posade broda u vlasništvu lokalne hotelske kuće. Voditelj izletničke bro dice nažalost nije preživio, a o uzrocima njegove smrti, kao i uzrocima prevrta nja brodice provodi se očevid. Spa šeni putnici nakon izvlačenja iz mora prevezeni su u sigurnu luku, dok oče vid o uzrocima ove pomorske nesreće provodi nadležna Lučka kapetanija Dubrovnik, u suradnji s Policijom. Put nike je spasio Mario Orlandini, voditelj ronilačkog centra Aquatica Mljet koji se nalazio u brodici upućenoj na mje sto nesreće. Nažalost, nije uspio spasiti i kapetana, čovjeka kojeg je poznavao 20 godina.

Teška pomorska nesreća dogodila se u blizini Mljeta u poslijepodnevnim satima nedjelje. U ovoj nesreći, izvi jestili su iz Nacionalne središnjice za usklađivanje traganja i spašavanje na moru (mrCC Rijeka), u prevrtanju izlet ničke brodice život je izgubio voditelj brodice, državljanin Republike Hrvat ske, dok su putnici, njih devetero svi spašeni neozlijeđeni. Službenici Lučke kapetanije Dubrovnik u okviru očevida izvijestili su o detaljima pomorske nesreće, koja se dogodila u nedjelju, 10. srpnja u 16.40 sati, na poziciji između

Mario Orlandi ni ukracao je brodolomce, ali su ga uskoro izvijestili da im nedostaje jedan

Kako je Orlandini istaknuo u svojim izjavama za medije, dojavu je dobio od kriljanskog broda da se brod prevrnuo te da se ljudi nalaze u moru. Ukrcao je brodolomce, ali su ga uskoro izvi jestili da im nedostaje jedan. Bio je to voditelj brodice, ali ga nažalost nije uspio spasiti. Naglasimo kako se okol nosti nesreće još uvijek utvrđuju, ali, prema njegovim riječima, jedan je val nezgodno zahvatio ovu brodicu te se uslijed toga i prevrnula. Orlandini je u svojim izjavama za nacionalne medije, među ostalim istaknuo i kako je na brodu bilo četvero slovenskih držav ljana i petero Francuza.

Prema izjavama spašenih i očevidaca, na izletničkoj brodici imena ‘Kača’ u trenutku nesreće nalazilo se ukupno 10 osoba, uključujući voditelja brodice

Stanari uselili, zgrada još bez uporabne dozvole

Trgovačko društvo Oštrice d.o.o. je odustalo od zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole za poslovno-stambenu građevinu za koju je tehnički pregled izvršen u travnju 2021. godine te je podnijelo zahtjev za izdavanje izmjene i dopune građevinske dozvole – naveli su za DuList iz Grada Dubrovnika

Iako smo još u travnju prošle godine pisali kako je izvršen tehnički pre gled za poslovno-stambenu zgradu ispod Burbona, čiji je investitor tvrtka Oštrice, ona do danas nije dobila upo rabnu dozvolu. No, unatoč tome, ova je zgrada, koja je posebno 2019. godine

GRADSKI MUZEJI I GALERIJE

Pomorski muzej (Tvrđava sv. Ivana): 9-18, srijedom zatvoreno

Etnografski muzej (žitnica Rupe): 9–18, srijedom zatvoreno

Kulturno-povijesni muzej (Knežev dvor): 9-18, srijedom zatvoreno

Tvrđava Revelin: 9–18, srijedom zatvoreno

Tvrđava Imperijal na Srđu: 9-20 svaki dan

Dom Marina Držića: 9–20.30, ponedjeljkom zatvoreno

Umjetnička galerija Dubrovnik: 9-20, ponedjeljkom zatvoreno

Atelijer Pulitika 9-15, ponedjeljak zatvoreno

punila novinske stupce zbog urušava nja Ulice bana Josipa Jelačića, dobila svoje prve stanare. Vidi se to posebno u večernjim satima, po svjetlu koje gori po stanovima / apartmanima.

Izvršen tehnički, investitor odustao od zahtjeva

Da zgrada nema uporabnu dozvolu potvrdili su nam i iz Grada Dubrov nika, odakle su nam još u travnju prošle godine, istaknuli kako je druš tvo Oštrice d.o.o. iz Dubrovnika zatra žilo izdavanje uporabne dozvole za poslovno-stambenu građevinu na novoformiranoj čest. zem. 617/10 k.o. Gruž te je od strane Upravnog odjela za izdavanje i provedbu dokumenata pro stornog uređenja i gradnje i ostalih jav nopravnih tijela izvršen tehnički pre gled u postupku izdavanja uporabne dozvole za predmetnu zgradu.

Nakon što sva javnopravna tijela dostave svoje zabilješke, u zakonski propisanom roku obavijestit će tvrtku Oštrice o ispunjenju ili neispunjenju

svih potrebnih uvjeta – istaknuli su prije više od godinu dana iz Grada Dubrovnika. No, u međuvremenu je investitor odustao od svog zahtjeva za uporabnom dozvolom te zatražio izmjene i dopune građevinske dozvole.

Novi pregled nakon izmjena građevinske dozvole

Trgovačko društvo Oštrice d.o.o. je odustalo od zahtjeva za izdavanje upo rabne dozvole za poslovno-stambenu građevinu na novoformiranoj čest.zem. 617/10 k.o. Gruž za koju je tehnički pre gled izvršen u travnju 2021. godine, te je podnijelo zahtjev za izdavanje izmjene i dopune građevinske dozvole. Izmjena i dopuna građevinske dozvole za predmetnu zgradu je izdana u lipnju 2022. godine te je tijeku postu pak izdavanja uporabne dozvole po navedenoj izmjeni i dopuni građevin ske dozvole – istaknuli su u svom odgo voru za DuList početkom ovog tjedna iz Grada Dubrovnika. Navode i kako je u tijeku tehnički pregled građevine koji

Izmjena i do puna građe vinske dozvole za predmetnu zgradu je izdana u lipnju 2022. godine te je tijeku postupak izda vanja uporabne dozvole po navedenoj iz mjeni i dopuni građevinske dozvole

Galerija Dulčić Masle Pulitika: 9-20, ponedjeljkom zatvoreno

Prirodoslovni muzej: ponedjeljak-petak 10-18, subotom 10-14, nedjeljom zatvoreno

Svi stanovnici DNŽ ostvaruju pravo besplatnog posjeta svim postavima i izložbama.

Tijekom grad nje ove poslov no-stambene zgrade 2019. godine svje dočili smo zatvaranju Bourbona, kojim se nije prometovalo šest mjeseci

je započeo 7. srpnja 2022. godine.

Inače, tijekom gradnje ove poslovnostambene zgrade 2019. godine svjedo čili smo zatvaranju Bourbona, kojim se nije prometovalo šest mjeseci. Naime, Grad Dubrovnik je donio takvu odluku zbog sigurnosti građana i imovine, s obzirom da je nakon oštećenja vodo vodne cijevi u trupu ceste došlo do ispiranja materijala postojećeg nasipa uslijed čega je moglo doći do uruša vanja ceste. Sudski vještak Zvonimir Franić je, podsjetimo, 11. svibnja 2019. izašao na teren kako bi se stekao uvid u štetu koja je nastala uslijed radova na osiguranju pokosa padine brda na gradilištu. Tek u studenome, nakon što je otklonjena opasnost, Ulica bana Jelačića ponovno je otvorena za pro met, a na predjelu koji je bio ponajviše oštećen, poviše gradilišta zgrada kod Grawea, nanesen je novi sloj asfalta. Prema projektu Gravosa Residen ces, koji se može pronaći na Internetu, predstavlja stambeno-poslovni cen tar kojeg čine dva objekta s ukupnom korisnom površinom od 19.543 m2. Poslovno-stambena građevinu u kojoj su smještene lamela A i B ima ukupnu korisnu površinu od 16.147 m2 i pro teže se, istaknuto je u opisu projekta, na dvije podrumske etaže, prizemlje i 7 katova (-2Po+P+7). Lamela A i dio Lamele B (prizemlje i 1. kat) poslovne su namjene s apartmanima površine od 30 do 78 m2. Lamelu C pak čini samostalna građevina, ukupne kori sne površine 3.396 m2, koja se pro teže na podrum, prizemlje, 6 katova i potkrovlje (Po+Pr+6+Potk.). Poslovne je namjene s poslovnim prostorima i apartmanima.

Ne da su se refali, već su višestruko povećali prihode! Sezona na uzlaznoj putanji za Lokrum, zidine, žičaru...

U prvih šest mjeseci 2022. godine na Lokrumu je ostvaren primitak od 9 547 117 kuna, više od osam milijuna usporedno s 2021. Naime, u prvih šest mjeseci 2021. godine ostvaren je primitak od 985 120 kuna, naglasila nam je ravnateljica Nikolina Grković

Zamislite da ste turist u Dubrov niku. Ili, još bolje, imate goste koji vam stižu u najljepši grad na svijetu na odmor. Što biste im prvo preporučili za posjetiti? Dubrovnik ima bezbroj prekrasnih lokacija, no mi smo za ovaj

broj našeg tjednika izabrali tri ‘glavne’ – žičaru, Lokrum i nekoliko glavnih atrakcija kojima upravlja Društvo pri jatelja dubrovačke starine. Ono što nas je zanimalo je jesu li se u ovoj godini, u srcu sezone, uspjeli ‘refat’ u odnosu na

2021. godinu, odnosno kako posluju u prvih šest mjeseci 2022. godine. Predsjednik Uprave ‘Excelsa nekret nina’ Anto Rusković istaknuo nam je kako je u prvih 6 mjeseci 2022. godine žičara prevezla gotovo osam puta više putnika nego u istom razdoblju 2021. godine.

U 2021. godine žičara je započela s radom tek 15. svibnja dok je ove godine žičara radila prvih šest dana u mjesecu siječnju te se potom ponovno otvorila 9. travnja – naglasio nam je Rusković.

Da bi se rezultat prvih šest mjeseci

2022. godine mogao staviti u kontekst, potrebno je kazati da broj putnika u prvih 6 mjeseci 2022. godine predstav lja svega 51 posto broja putnika iz prvih šest mjeseci 2018. godine – dodao nam je u svom odgovoru.

Inače, naglasio je Rusković, u samom lipnju 2022. godine prevezeno je 3,3 puta više putnika nego u lipnju 2021. godine i više nego dvostruko manje putnika nego u lipnju 2018. godine, dok je u cijeloj 2021. godini žičara pre vezla 168 tisuća putnika.

Lokrumske brojke

Zanimalo nas je i koliko je ukupno posjetitelja zabilježeno na otoku Lokrumu u prvih šest mjeseci 2022. godine. Podatke su iz JU Rezervat Lokrum usporedili s onima iz 2021. godine. Tako je, reći će nam ravna teljica Nikolina Grković, u prvih šest mjeseci 2022. godine zabilježeno uku pno 63 571 posjetitelja. Pet puta manje, točnije 11 770 posjetitelja, bilježi ovaj čarobni otok tijekom istog razdoblja 2021. godine. Porast koji govori – opo ravak je sjajan...

U prvih šest mjeseci 2022. prodano je ukupno 47 922 povratnih brodskih karata i 1 964 ulaznica u rezervat –naglasit će nam dalje. Primjerice, u

prošloj godini u prvih šest mjeseci pro dano je ukupno 8 740 povratnih brod skih karata i 859 ulaznica u rezervat –naglasit će nam dalje.

U prvih šest mjeseci 2022. godine ostvaren je primitak od 9 547 117 kuna, više od osam milijuna usporedno s 2021. Naime, u prvih šest mjeseci 2021. godine ostvaren je primitak od 985 120 kuna, naglasila nam je Grković.

Lipanj na čarobnom otoku

Samo u lipnju zabilježeno je 30 410 posjetitelja, 23 054 prodanih povrat nih brodskih karata, 1 093 ulaznica u rezervat te prihod od 5 065 784 kuna, naglasila nam je Grković. ‘High peak’ datum lipnja bio je 29., kada je zabilje ženo 1 397 gostiju.

U lipnju 2021. godine zabilježeno je 9.811 posjetitelja, 7.167 prodanih povratnih brodskih karata te 769 ulaznica u rezervat te primitak od 816.260,00 kuna. Protekle godine naj veći broj posjetitelja od 521 zabilježen je 30. lipnja.

S obzirom na velike razlike u ostvarenim prihodima u odnosu na 2021. godinu, izuzetno smo zadovoljni rezultatima – naglasit će nam naša sugovornica. Pogotovo ako se uzmu u obzir prošlogodišnje brojke od ukupno

Predsjednik

Uprave ‘Excel sa nekretnina’

Anto Rusković istaknuo nam je kako je u prvih 6 mjeseci 2022. godine

žičara pre vezla gotovo osam puta više putnika nego u prvih 6 mjeseci 2021. godine

posjetitelja koje je čarobni otok bilježio u 2021. Bilo ih je 103 992, a prihod od prodaje roba i pružanja usluga iznosio je 13 334 102 kuna.

DPDS bilježi odlične rezultate Svakako nezaobilazne poste u Gradu i okolici su lokacije Društva prijatelja dubrovačke starine. I one bilježe izni man porast, što daje vjetar u leđa cjelo kupnom gospodarstvu Dubrovnika. Iz Društva nam šalju statistiku...

Gradske zidine uprihodile su u 2022. godini u prvih šest mjeseci rada 36 784 900 kuna s ukupnim prihodom od 29 427 920 kuna za Društvo prijatelja dubrovačke zidine, a 17 656 752 kuna za Grad Dubrovnik. Neto prihod Druš tva u prvih šest mjeseci 2022. godine bio je 11 771 168 kuna. Brojke su i više nego ohrabrujuće s obzirom na 2021. godinu, za koju smo također dobili statistiku – u prvih šest mjeseci 2021. zidine su uprihodile ukupno 5 568 600 kuna podijeljeno na prihod DPDS -a 4 454 880 kuna, a prihod Grada 2 672 928 kuna, čime je neto prihod društva bio 1 781 952 kuna.

Zapadno preziđe u 2021. uprihodit će u istom razdoblju 11 750 kuna, dok je neto prihod društva 9 400 kuna. U 2022. prihod raste za tri puta i on je

u prvih šest mjeseci 42 500 kuna, od kojih 34 000 odlazi DPDS -u, a ostatak Gradu Dubrovniku.

Konavle, Slano, Ston...

Sokol grad uprihodio je 2021. godine 64 370 kuna s neto prihodom za Društvo 51 496 kuna. Prihod je u 2022. dvostruk pa i veći – 139 430 kuna s neto priho dom Društva 111 544 kuna.

Knežev dvor u Slanome u 2021. upri hodit će 4 050 kuna s neto prihodom Društva 3 240 kuna. Godine 2022. u prvih šest mjeseci prihod se penje na 23 020 kuna s neto prihodom Društva 18 416 kuna.

Svjetska atrakcija Stonske zidine u 2021. uprihodit će 362 450 kuna s neto prihodom Društva 289 960 kuna. Pri hod se ‘poduplava’ u 2022. i raste na 770 680 kuna s neto prihodom Druš tva 616 544 kuna.

Izuzetak od usporedbe svakako je nova atrakcija kojom upravlja Društvo prijatelja dubrovačke starine – Knežev dvor u Pridvorju. Otvoren 1. travnja, nekadašnji knežev dom, danas mjesto za mini izlet, ove godine uprihodio je 7 850 kuna s neto prihodom za Društvo 6 280 kuna.

Lipanj u znaku oporavka

Iz DPDS -a su nam ustupili podatke i za sami lipanj 2022. godine. Mjesec iza nas pokazao je i u slučaju baštine kojom Društvo upravlja kako je sezona u znaku oporavka. Nadamo se kako će tako i ostati!

Dakle, u lipnju 2022. gradske zidine uprihodile su 5 405 408 kuna od 94 197 posjetitelja. Zapadno preziđe u lipnju je posjetilo 318 ljudi, a prihod je bio 12 720 kuna.

Sokol grad u mjesecu iza nas posje tilo je 818 ljubitelja starine, a prihod je bio 39 512 kuna. Knežev dvor Slano zabilježio je 291 posjetitelja, uz prihod od 6 796 kuna. Stonske zidine u lipnju je posjetilo 5 192 posjetitelja uz prihod od ukupno 250 032 kuna.

Novootvoreni Knežev dvor u Pridvorju u lipnju bilježi 37 posjetite lja, uz prihod od 1 224 kuna.

Sokol grad uprihodio je 2021. godine 64 370 kuna s neto prihodom za Društvo 51 496 kuna. Prihod je u 2022. dvostruk, pa i veći – 139 430 kuna s neto prihodom Društva 111 544 kuna

Grad bez opskrbe, a rješenje za karićare

Gradske zidine uprihodile su u 2022. godini u prvih šest mjeseci rada 36 784 900 kuna s ukupnim pri hodom od 29 427 920 kuna za Društvo pri jatelja dubrovačke zidine a 17 656 752 kuna za Grad Dubrovnik

Još uvi J ek S e ne nazire rješenje situacije koja je nastala krajem lip nja između koncesionara u Pretovar noj zoni na Pločama i Grada Dubrov nika. Nakon što su komunalni redari u ranim jutarnjim satima pristupili uklanjaju ograde u Pretovarnoj zoni krajem lipnja, poduzeti su i daljnji koraci oko najavljenog uređenja ove zone. Koncesionari s karićima najprije su zbijeni u 40-ak kvadrata, a sada su i prestali s opskrbom grada robom jer, kako ističu, ‘u Pretovarnoj zoni više nemaju uvjeta za rad’. Grad je ostao bez opskrbe koju su oni vršili i to u srcu

sezone, a vlasnici butiga i ostalih obje kata unutar Grada itekako negoduju pa i po društvenim mrežama. Butige im, naglašavaju, ‘prazne jer im roba nije dostavljena’. Sugrađani naglašavaju da su svi svjesni nereda kakav je vladao u Pretovarnoj zoni na Pločama te ističu kako nitko nije protiv njezina uređenja, ali stava su da to ne treba raditi u srcu sezone, već početkom listopada.

Opet ispaštaju ljudi koji žive unu tar zidina, obični ‘mali’ ljudi koji rade unutar zidina i turisti kojima dajemo materijala za predivne recenzije jer nemaju u trgovinama što kupiti – jer su nam trgovine prazne jer roba nije dostavljena. Franković se prepucava s karićarima, karićari s Frankovićem i

Franković se prepucava s karićarima, karićari s Frankovićem i tako jedno drugima prkose dok je ljudima onemogućen rad. Hoće li Franković ili karićari obeštetiti poslodavce koji gube promet – pitaju se sugrađani

Piše Leona Rašica Foto Zvonimir Pandža

opskrbe, butige poluprazne, karićare se ne nazire!

tako jedno drugima prkose dok je lju dima onemogućen rad. Hoće li Fran ković ili karićari obeštetiti poslodavce koji gube promet, hoće li ti isti poći u Gruž ili Lapad kupiti ljudima iz Grada spenzu pa donijeti? Pustite ljude da žive i rade kao i do sada do 1. listopada, a kad dođe zima, rješavajte ruglo koje traje godinama – napisala je na druš tvenim mrežama jedna sugrađanka, a u njezinom se komentaru itekako zrcali stav naših sugrađana o situaciji između karićara i Grada u kojoj su se i oni sami našli u sredini.

Karićari traže opremu nazad Gradonačelnik Mato Franković ista knuo je na svome Facebook profilu pred otvaranje Dubrovačkih ljetnih igara, da je zaprimio pismo odvjetnika koncesionara kako će karićari obusta viti dostavu jer im je njihov rad one mogućen. U tom dopisu koji je DuListu dostavio odvjetnik koncesionara Bojan Lujak koncesionari zahtijevaju da Grad pod hitno osigura koncesionarima zatvoreni prostor primjerene površine namijenjen pretovaru te privremenom odlaganju robe za opskrbu Povijesne jezgre Grada Dubrovnika, kao i parki ranju posebnih vozila kojima se roba dovozi do pješačke zone, da se nave deni prostor ogradi s mogućnošću otvaranja i zatvaranja te koncesiona rima predaju ključevi kao i da vrate nužnu opremu koju je iz pretovarne zone odvezao kamion Čistoće.

S obzirom da Koncesionarima više nije moguće vršiti opskrbu una toč njihovoj najboljoj volji i pokuša jima da usklade svoj rad s jednostrano i nezakonito izmijenjenim uvjetima od strane Grada Dubrovnika, ovim putem se obavještavate da se Koncesionari više neće izlagati daljnjoj opasnosti od nastanka štete preuzimanjem robe za koju ne mogu svojim klijentima garantirati sigurnu opskrbu i to sve dok im se ne omogući rad u skladu s ugovorom o koncesiji, zakonima i odlukama Grada Dubrovnik – stoji u dopisu koncesionara koji su preko odvjetnika uputili Gradu. Opskrba je

Grad je ostao bez opskrbe koju su oni vršili i to u srcu sezone, a vlasnici butiga i ostalih obje kata unutar Grada itekako negoduju. Buti ge im, nagla šavaju, ‘prazne jer im roba nije dostavljena’

stala, a u Pretovarnoj zoni vlada privre meno zatišje. Jedan od koncesionara Božo Pulić za DuList je samo kratko prokomentirao, vidno razočaran, da u Pretovarnoj zoni više ništa ne rade jer nemaju uvjeta za rad. Prethodno nam je istaknuo kako ih je Grad ‘zbio u 40 kvadrata’ te da oni tu ne mogu obav ljati svoju djelatnost. Naglasio nam je i da će najvjerojatnije tražiti raskid koncesijskog ugovora s obzirom da ih se tretira na takav način. Odvjetnik koncesionara Bojan Lujak za DuList tumači kako je dojma da se prema kon cesionarima koraci poduzimaju ‘stihij ski i neodgovorno’.

Nismo neprijatelji Gradu

Svaki dan kada moje stranke dođu u Pretovarnu zonu, ne znaju što će im komunalni redar to jutro reći. Prvo su im rekli da stave ormare na parking ispred Gimnazije, a potom su se pre domislili, došao je kamion i maknuo je ormare. Onda je bilo rečeno da će moći koristiti dio za pretovar, ali je potom komunalni redar rekao da ne smiju nagaziti crtu koja je tamo nacrtana ili će im pisati kazne. Neprihvatljivo je da se iz dana u dan mijenjaju pravila igre. Ti ormari su im bitni jer u njima drže dio opreme, a sad su im ih odni jeli. Imamo dojam kao da Grad smatra da se pretovar vrši u zrakopraznom

Svaki dan kada moje stranke dođu u Pretovarnu zonu, ne znaju što će im komunalni redar to jutro reći. Prvo su im rekli da stave ormare na parking ispred Gimnazije, a potom su se predomislili, došao je kamion i maknuo je ormare – Bojan Lujak

prostoru, što je nemoguće. Nakon svega toga kada su vidjeli da nije moguće raditi u tim uvjetima i kada su im digli i opremu nužnu za pora vak karića i izdavanje računa, shvatili su da im nije moguće obavljati njihovu djelatnost. Ništa im ne dozvoljavaju pa kako bi trebali u tim uvjetima raditi? –pita se Lujak.

Naglašava kako do 23. lipnja, dok komunalni redari nisu došli ukloniti ogradu u pretovarnoj zoni, nitko se nije žalio na karićare te da se pretovar vršio normalno.

Pretovarna zona ne izgleda ovako od lipnja, već de facto oduvijek. 23. lipnja u sred sezone netko je odlučio uletiti tamo i sve poremetiti bez ika kvog alternativnog plana. Dio ispred Gimnazije su uspjeli dobiti nakon prvog sastanka u Gradu. Kao odvjet nik savjetovao sam im da ne ulaze u sukob, što oni i ne žele, ali će nas na kraju dovesti do toga da moramo ići u sudske postupke iako to ne želimo. Koncesionari nisu neprijatelji Gradu i žele da ih se tako i tretira – zaključuje odvjetnik Lujak.

Dodajmo i da smo Gradu Dubrov niku poslali upit o načinu na koji će se opskrba odvijati ukoliko koncesio nari zaista raskinu ugovore o koncesiji, međutim, do trenutka zaključena ovog teksta, odgovor nam nije pristigao.

Cijena parkinga u Cavtatu skočila na 20 kuna. Opravdano?

Cijena parkinga u svim primorskim mjestima značajno je veća nego naša. Konkretno, u Dubrovniku je primjerice 45 kuna cijena parkinga, na nekim mjestima u gradu i više, dok je u nas trenutno 20 kuna. To je prvi argument. Drugo, išli smo s pretpostavkom da tu većinom parkiraju stranci – načelnik Lasić pojašnjava odluku o novoj cijeni parkinga

‘Vidim da se općina nije pohvalila da je poskupio parking u Cavtatu. 20 kn sat. Živjeli’, komentar je koji oštro kritizira novu odluku Općine Konavle, a na koji se u grupi Zavazda Konavle

nadovezalo oko 40 komentatora, mahom ljutitih stanovnika Cavtata i Konavala.

Većina njih svoj komentar je počela riječju ‘sramota’, neki oštrije nastavili,

neki su tek ogorčeni. ‘(...) Za odve sti dijete na sladoled i u parkić tre baš kredit dići’ ili pak komentar kojeg je jedna korisnica Facebooka uputila drugom komentatoru: ‘Mislila sam ti

Za sve one koji će radi posku pljenja odustati od limenog lju bimca i preći na javni gradski prijevoz vrijedi dodati i kako je legendarna ‘desetka’ pojačana od prvog dana lipnja

reć da dođeš u Cavtat na kafu pa da usput vidiš kako nam je lijep parking, ali jeftinije je meni doć’ u grad, a bome imam i plaćen parking!’

Skuplji parking od kafe Dio komentatora i stanovnika Cavtata i Konavala koji su nam se obratili ista knuli su i kako drugu zonu u gradu plaćaju 120 kuna, odnosno kako je u Cavtatu ‘skuplji parking of kafe’. Dio je ‘udario’ direktno na Općinu uz poruku kako ‘ovo nisu poeni koji grade kari jeru’ i kako bi ‘nadležnima stanovnici općine trebali biti važni’.

‘Zapitajte se malo vi koji ste doni jeli ovu odluku!’, bio je komentar zbog kojeg smo se odlučili ‘okrenuti’ na tele fon prvog čovjeka Konavala, načelnika Boža Lasića uz zamolbu da nam argu mentira povećanu cijenu karte koja je Konavljanima nadošla kao svojevrsni šok. Nije se, istaknuo je Lasić, radilo bez promišljanja.

Lasić: Pokrit ćemo cijeli niz troškova

Cijena parkinga u svim primorskim mjestima značajno je veća nego naša. Konkretno, u Dubrovniku je primjerice 45 kuna cijena parkinga, na nekim mje stima u gradu i više, dok je u nas tre nutno 20 kuna. To je prvi argument. Drugo, išli smo s pretpostavkom da tu većinom parkiraju stranci, odnosno gosti koji dolaze u Cavtat. No, zaista ne želim da ovaj sad argument ispadne u smislu ‘eto, gulimo goste’. Isto tako želio bih naglasiti nešto što prije nije postojalo kao opcija – svi stanovnici Konavala mogu kupiti kartu za parking koja iznosi 200 kuna mjesečno. Dakle, za deset sati parkinga od 20 kuna moći

Na stranicama Općine Konavle pronašli smo podatak kako se 28. srpnja 2020. godine cijena parkirne karte promijenila s pet na deset kuna po satu

će parkirati cijeli mjesec za 200 kuna –naglašava Lasić.

Svakome tko se ide kupati u Cavtat isplati se dati 200 kuna mjesečno za parking, doći parkirati u Cavtat i cijeli dan ostaviti auto, ma mjesec dana ga može ostaviti u Cavtatu. Mislim da je to korektna, fer opcija – istaknut će dalje načelnik Lasić, napominjući kako se ovim potezom pokriva cijeli niz troš kova nastalih u proteklom razdoblju. Za kraj, pojasnio nam je i nekoliko detalja oko lokacije parkinga.

Proširili smo parking i plaćamo dio parkinga i fit – koristimo parking od privatnika kao bismo imali više par king prostora. Sve je to uzrokovalo da se s dosadašnjih deset kuna cijena par kinga poveća na 20. Ponavljam, omo gućili smo mjesečnu kartu za sve sta novnike Konavala – zaključuje Lasić.

Promjena cijene parkinga u Cavta tu, vol. 1 Na stranicama Općine Konavle pro našli smo podatak kako se 28. srpnja 2020. godine cijena parkirne karte pro mijenila s pet na deset kuna po satu. Čistoća i zelenilo Konavle obavijestili su korisnike parkinga u Cavtatu da se od 30. srpnja 2020. cijena s 5 kuna po satu mijenja na 10 kuna po satu, a bilo je to i razdoblje kad su vladale stroge epidemiološke mjere pa se tako zbog istih kontakt obavljao preko kliznog prostora na parking kućici.

Za sve one koji će radi poskupljenja odustati od limenog ljubimca i preći na javni gradski prijevoz vrijedi dodati i kako je legendarna ‘desetka’ pojačana od prvog dana lipnja, što nije niti blizu dovoljno ukupnom prometu ljudi koji se tom linijom vozi.

U Gruž uplovio Norwegian Escape

Impres I vn I n orweg I an e scape, cru I ser klase Breakaway Plus kojim upravlja Norwegian Cruise Line (nc L ), stigao je u utorak u Grušku luku oko 8 sati.

Norwegian Escape, brod duljine čak 325 metara i bruto tonaže nevjerojat nih 165157 g T bio je prvi brod klase Breakaway Plus u floti koji je isporu čen i dizajniran je s većim dimenzi jama i bruto tonažom od svojih starijih sestrinskih brodova, Norwegian Brea kaway i Norwegian Getaway.

Nakon što je nc L naručio brod kod njemačkog brodograditelja Meyera Werfta u listopadu 2012. po procijenje noj cijeni od 700 milijuna eura, brod je zaplovio u kolovozu 2015. godine, a zanimljivo je dodati kako mu je kum bio i popularni pjevač Pitbull u Mia miju 9. studenog 2015. godine!

POLICIJA IZVJEŠTAVA Tjedno izvješće za promet

u pro T ek L om Tjednu na području Policijske uprave dubrovačko-nere tvanske zabilježeno je 14 promet nih nesreća u kojima je jedna osoba smrtno stradala, 4 osobe su teže, a 17 ih je lakše ozlijeđeno. S materijalnom štetom zabilježeno je 10 prometnih nesreća.

NOVI JAVNI POZIV ZA STANOVE U MOKO ŠICI Na temelju provedenog Javnog poziva od

veljače 2022., pravo na stan ostvarilo je 17 dubrovačkih obitelji. Za preostalih 26 stanova

Grad Dubrovnik će raspisati novi Javni poziv koji će biti otvoren za podnošenje zahtjeva 45 dana počevši od 15. rujna 2022. godine, javljaju iz Gradske uprave.

Na isporuku novih auta čeka se i preko 400 dana!

Električna vozila su poskupila od 10 do 20 posto

Neki modeli auta se uopće ne mogu ni konfigurirati, a neki se auti uopće ne mogu ni naručiti. Možete doći u salon, i s trgovcem konfigurirati auto kakav hoćete i onda će vas oni obavijestiti kad krenu narudžbe za taj model auta. S druge strane, oni koji otprilike garantiraju isporuku – ne mogu garantirati hoće li cijena koja je dogovorena biti i konačna

Bez oBzira na to što su, zbog svih ovih okolnosti koje se trenutno doga đaju, automobili poskupili, potražnja je svuda pa i kod nas u Hrvatskoj, veća od ponude. Trgovci jednostavno nemaju auta za isporučiti kupcima. Ako imaš gotovinu, i ideš kupiti auto, čudo je ako negdje uspiješ naći auto približan onakvome kakvog želiš. Sad doslovno

VEČER

Piše Maria Prkut Foto DuList (Ilu stracija) / Privatna arhiva

PREMALO IH JE... Iako dnevno prime dvadesetak poziva, dubrovački komu nalni redari ne stižu rješavati sve pro bleme, premalo ih je. Uz to, radno vrijeme im je samo do dva ujutro.

trebaš ići od salona do salona i pitati: ‘Što imate za isporučiti?’ – ističe Mato Pavličević, novinar i vrsni poznava telj automobilskog svijeta i svega što se veže uz tu temu, komentirajući tre nutnu, generalnu situaciju na tržištu, konkretno za kupnju novih automobila. Takav ‘trend’ bilježi se još od početka pandemije koronavirusa, prvenstveno zbog nastalih poremećaja u lancima dostave.

Na takav ‘trend’ veliki utjecaj tre nutno ima rat u Ukrajini. Naime, ne samo što se u toj zemlji proizvode neke komponente za auto, već se isto tako proizvodi i plin neon. Ukrajina izvozi najveću količinu neona u svijetu, a koji je opet nusprodukt proizvodnje ruskog čelika. Neon u potpunosti ovisi o Ukra jini i Rusiji. Neon je najbitniji u proi zvodnji čipova za automobile. Mislim da se tri četvrtine svjetskog neona kori sti za proizvodnju čipova, a jedna četvr tina za optičku industriju – rekao je Pavličević. Dakle, nedostatak dijelova i poremećaj u opskrbi dijelovima stva raju problem u proizvodnji automobila.

Kina isto proizvodi dijelove, no Šangaj je nekoliko mjeseci bio u pot punom lockdownu. Zbog toga ništa nije plovilo izvan Šangaja. Dok se sad to sve distribuira, potrebno je dosta vremena, ali i brodova.

Ništa ni na lageru Također, kako ističe dalje, isporuka novih automobila se jako usporila.

Neki modeli auta se uopće ne mogu ni konfigurirati, a neki se auti uopće ne mogu ni naručiti. Možete doći u salon, i s trgovcem konfigurirati auto kakav hoćete i onda će vas oni obavijestiti kad krenu narudžbe za taj model auta. S druge strane, oni koji otprilike garan tiraju isporuku – ne mogu garantirati hoće li cijena koja je dogovorena biti i konačna! Dakle, auta trenutno nema, a uz to, isporuka je izrazito usporena. Na neke se automobile čeka od godine preko 400 dana! Takva se situacija bilježi na razini Hrvatske, ali i izvan zemlje, u Europi. Primjerice, ako netko želi naručiti auto u srpnju ove godine, prije prosinca se ne garantira isporuka. Govorimo o minimalno šest mjeseci čekanja za isporuku auta – kazao je Pavličević. Ako trenutne podatke uspo ređujemo s vremenom prije pandemije koronavirusa, naš sugovornik ističe kako se tada na isporuku novog auto mobila čekalo maksimalno tri mjeseca. I to u slučaju ako se napravi

narudžba po želji. Također, bilo je uvi jek auta na lageru i moglo se izabrati nešto što već imaju. Sada nema auta niti na lageru, a niti se mogu naručiti – istaknuo je.

Cijene otišle u nebo

Od ove godine bilježi se i povećanje cijena novih automobila. Riječ je o trendu koji se odvija u isto vrijeme, kad i sva ostala poskupljenja, kako u Hrvat skoj, tako i u svijetu.

Tržište auta prati trend inflacije. Plus, uvijek kad je potražnja veća od ponude – cijene rastu. To je jedan logi čan slijed – jasno će Pavličević. Tako da su, u odnosu na lani, auti poskupili od 10 do 15 posto.

Nema ni rabljenih auta Isto tako, osobe koje žele kupiti rabljeni auto, nekoliko godina star, teško će ga naći u Hrvatskoj, kao ni u inozemstvu. Naime, svi trgovci novih auta –imaju rabljene aute. Njihova su parkira lišta prazna. Ili su rabljeni auti po cije nama koje su sada malo manje nego u vrijeme kad su bili novi. Znači, dogodio se jedan apsurd. Rabljeni auto nakon, primjerice, pet godina košta još skuplje ili je zadržao svoju cijenu ili je cijena minimalno pala. Rabljeni auti koštaju koliko su unazad nekoliko mjeseci koštali novi. Gledaš cijene rabljenih i ne vjeruješ da toliko koštaju! – rekao je. Također, ovdje spominje kako je potra žnja još uvijek veća od ponude i oni će se prodati jer – ljudima trebaju auti. Pogotovo tvrtkama koje puno kori ste aute u svom poslovanju – dodao je.

TRAGEDIJE U teškoj pomorskoj nesreći u blizini Mljeta, život je izgubio voditelj brodice, dok je ostalih devetero putnika spašeno. Također, prošlog tjedna u pro metnoj nesreći u Ulici Andrije Hebranga smrtno je stradao vozač.

Električni automobili

Uz sve navedeno, došlo je i do pora sta potražnje za električnim automo bilima, i to zbog cijena goriva.

Dogodio se jedan apsurd. Rabljeni auto nakon, pri mjerice, pet godina košta još skuplje ili je zadržao svoju cijenu ili je cijena minimalno pala

Ipak, malo je pao interes kad se krenula naplaćivati struja na puni onicama. Dakle, trgovci su shvatili da imaju manje zanimanje za takvu vrstu automobila nakon što su ope rateri, koji su postavili punionice za električna vozila, počeli naplaćivati usluge. Odjednom na punionicama nije bilo ljudi.

No, kad su vidjeli da cijene goriva idu u nebo i da neće baš tako lako pasti, izračunali su da električni auto nije tako loša ideja pa čak i oni koji su bili njihovi najzagriženiji protivnici. Shvatili su da ako pune električni auto doma, 100 kilometara ih, primje rice, košta 11 do 12 kuna. I još ako se oduzmu poticaji, to se pokazala kao isplativa opcija. No, i električna vozila su naravno – poskupila, i to od 10 do 20 posto – naglasio je.

Rekao je i kako su u Hrvatskoj prošli tjedan bili raspisani poticaji za kupnju električnih auta i hibrida.

Za sat vremena je ‘planulo’ 103 milijuna kuna poticaja, odnosno već je rezervirano – rekao je.

Cijene goriva neće lako pasti Ljudi se, kako kaže, ne smiju zavara vati niti nadati da će cijene goriva tako lako pasti.

Možda će pasti neznatno, ali da će se cijena vratiti na 11 ili 12 kuna – to sigurno ne, barem ne u neko dogledno vrijeme – zaključio je.

Tržište auta prati trend inflacije. Plus, uvijek kad je potražnja veća od ponude –cijene rastu. To je jedan logičan slijed – Mato Pavličević

Dvije šarmantne Lucije i vječni mladić Andrija pripremaju ‘happening’ za pamćenje!

20+30

– saznajte zašto je broj 50 važan za dvije umjetnice!

Sebe više ne gledam kao kustosa, već organizatora, PR , čovjeka koji će cijelu tu igru zavrtjeti, napraviti svojevrsni entertainment – zabavu uz izložbu. Nastupit će Duo Libertas, izložba će se odvijati na skalinima od Dominikanaca, zamislili smo jednu finu postavu koja će biti atraktivna i za gledatelje iz daljine – Andrija Seifried će nam uvodno reći...

ARs longA , vitA bRevis – uistinu je tako. Potvrđuju ove riječi i dubrovački umjetnici življenja – dvije šarmantne Lucije i jedan vječni mladić Andrija. Njih troje već 28. srpnja pripremit će nam večer za pamćenje – izložbu koja izlazi iz sfere klasičnog izlaganja.

Ova senzacionalna informacija bila je i više nego odličan povod za sje sti s našim sugovornicima – umjet nicama Lucijom Perojević i Lucijom Luči Orešić te kustosom i kultur nim magom, Andrijom Seifriedom na taracu obitelji Perojević u Portu.

Uvodnim riječima, za ovaj broj našeg tjednika, gospar Andrija opisao je put do izložbe – no i onaj malo duži i sva kako mu puno draži – put prijateljstva ovog kreativnog trojca. Uz prvotnu opasku, onako iskreno, kako svaki put reče sam sebi da neće raditi više

izložbi! Ali...

... Ali p ostojao je izazov o kojem smo Lucija i ja razgovarali još prije dvije godine. Naravno, budući da ne volim klasična otvaranja izložbi, došao sam na ideju da napravim pravi happening, da se nešto ipak događa uz samu izložbu. Bio mi je to veći iza zov nego sama izložba. Malo sam i iza šao iz tog štosa ‘same izložbe’, htio bih više prašine oko događaja. A i taj spoj dvije Lucije i njihovih pola stoljeća je također jedna igra. Mada nemaju one pola stoljeća, nikako (smijeh)! – pojaš njava nam gospar Andrija kako jedna Lucija, gospođa Orešić bilježi dvade set godina od otvaranja Dubrovačke kuće, gospođa Lucija Perojević pak trideset godina rada iza sebe!

Te prekrasne obljetnice bile su izazov za stvaranje ovog lijepog doga đaja. Naravno, sve je spojeno onim najvažnijim – nas troje smo prija telji. Nisam osjećao pritisak, išlo je lagano. Zapravo, jedini pritisak bio je krenuti u priču. Pa već prije mjesec dana napisao sam tekst! Zaokružili smo koncept, cjelinu. Sebe više ne gledam kao kustosa, već organiza tora, PR, čovjeka koji će cijelu tu igru zavrtjeti, napraviti svojevrsni enterta inment – zabavu uz izložbu. Nastupit će Duo Libertas, izložba će se odvi jati na skalinima od Dominikanaca, zamislili smo jednu finu postavu koja će biti atraktivna i za gledatelje iz daljine. Uz par prigodnih riječi nas troje, nastupit će i dramski umjet nik Andrej Dojkić govoreći stihove Luka Paljetka, a priču ćemo preseliti u Dubrovačku kuću naše Luči. Vidimo se 28. srpnja u 22 sata – naglasit će nam još detalja naš dragi sugovornik o izazovu kojeg kuju od prošle godine, no kojeg je pandemija koronavirusa usporila.

Svi su dobrodošli!

Z aokružili smo cjelinu koja će biti atraktivna kako za Dubrovčane, tako i za strance koji budu prolazili. Sva kako, svi su dobrodošli, a važno je bilo oplemeniti skaline od Domini kanaca. Pribjegao sam jednoj ideji, a ta je postav Lucijine keramike na crna platna, kako bi ona bljesnula. Publika će biti udaljena, a prirodni nastavak dogodit će se u Dubrovačkoj kući, mjestu koje je Dubrovčanima otvo rilo svoja vrata prije dvadeset godina – naglašava gospar Andrija. O tome će nam, ali i o velikom prijateljstvu dvije Lucije, više pričati gospođa Luči, a gospođa Lucija otkriva nam lijepu crticu svog života – prvu samostalnu izložbu koju je imala upravo kod svoje prijateljice – u galeriji ‘Ars Longa, Vita Brevis’ kraj Katedrale, šarmantnom

mjestu kojeg se mnogi ljubitelji umjetnosti itekako sjećaju.

Bilo j e to poratno vrijeme, 1993. godine i sve je bilo zakovano. Inače, godine 1987. sam se umjetnički poja vila u javnosti, kad sam izlagala na biennalu u Umjetničkoj galeriji Osi jek. Tako je krenulo... – iskreno nam gospođa Lucija priznaje kako nije ‘baš rječita’. Ipak, saznat ćemo fascinan tan umjetnički put.

Dijele ime Lucija i umjetničke početke

Upoznale smo se početkom osam desetih i osim što dijelimo ime Lucija i naši su počeci kronološki nekako posloženi u isto vrijeme. Ona je u tom trenutku ostavila svoj sigurni posao i krenula u umjetnički put koji je neizvjestan – i lijep i izazovan – a ja sam postajala voditeljica Galerije kulturnog programa na Babinom kuku. Svaka na svoj način, radile smo žestoko, osvajajući tehnike, tehnolo gije i forme. Došlo je do prve samo stalne izložbe, svakako ne i jedine, a suradnja nas prati do dan danas. Veselim se, iznimno, ovoj skoraš njoj – iskreno će Lucija Orešić Luči. S obzirom da se njena prijateljica bavila pedagoškim radom, i to s djecom s posebnim potrebama, Dubrovačka kuća i za njih je otvorila svoja vrata, davajući time još jednu nijansu važ nosti ovim posebnim umjetnicima. Time je Dubrovačka kuća dodatno ‘zapečatila’ svoju involviranost u sva kodnevicu Grada. Osmišljena kao, reći će nam gospođa Luči, ‘odgovor na uvoženje svega i svačega’, Dubro vačka kuća otvorena je kao beskom promisno – naš prostor.

O tvorena je kao prostor za kulturu življenja – od umjetnosti do primje njenih zanata ili pak delicija. Kultura življenja Dubrovnika akcent je Dubro vačke kuće, ali smo se ‘brijemenu ako modavali’ uz jednu beeskompromi snu stavku – uvijek hrvatsko, uvijek autentično. Danas i sam Grad poči nje zreti, Dubrovačka kuća više nije iznimka. To mi je beskrajno drago! i gosti su upućeniji, osjeća se lijepi pomak. Voljela bih da se obnovi izlož bena djelatnost, da zima u Dubro vačkoj kući postane mjesto druženja, malih lokalnih izložbi – priča nam gospođa Luči.

Prate se već dugo Galerija Sebastijan, Galerija Stradun, Rozario, Kazalište Marina Držića uz izložbi žena umjetnica... Gospođa Lucija Perojević i gospar Andrija Sei fried prate se već dugo. Stigavši iz Osi jeka, gospođa Lucija polako je, kako već to radi i sa svojim djelima, kreirala

Važno je bilo oplemeniti skaline od Dominikanaca. Pribjegao sam jednoj ideji, a ta je postav Lucijine kera mike na crna platna, kako bi ona bljesnula. Publika će biti udaljena, a pri rodni nastavak dogodit će se u Dubrovačkoj kući, mjestu koje je Dubrovčanima otvorilo svoja vrata prije dvadeset godina

svoj umjetnički izričaj.

Surađivala sam s Majom Jug Peca rić, mojom mentoricom, koja me odvela kod Dragutina i Karin Fradl, u njihovu radionicu u Lapadu. Karin je bila majstorica keramike, a Dragu tin više kiparski orjentiran – prisjeća se svojih početaka s glinom gospođa Lucija. Pod mentorstvom Pecarić, a u radionici pokojne gospođe Karin je, kaže ‘itekako pekla zanat’.

To nikad neću zaboraviti – u svom vrtu imali su zakopanu glinu, koju sam morala iskopavati. Dakle, od početka sam imala široku bazu i početak iz samog korijena. Tu sam glinu čistila i shvatila – ne može se ‘startati’ s visoka, već iz temelja. Put me dalje vodio pod mentorstvo Dijane Sokolić u Zagrebu, iza toga sam bila na nekoliko edukacija u Italiji u Nove di Bassano, centru keramike koji ima pet tisuća stanovnika, no 20 tvornica keramike! – gospođa Lucija učila je dugo i sustavno, a nije izlazila u jav nost, sve dok joj upravo njena prijate ljica, koja se smiješi dok pričamo, nije rekla: ‘Ovo mora ići u javnost!’ Inače, fascinantno je i iznimno rijetko raditi glinu bez vrćenja, što mogu zaista samo pravi majstori, kao što gospođa Lucija i jest.

Ova senzacio nalna informa cija bila je i više nego odličan povod za sjesti s našim sugovornicima – umjetnicama Lucijom Pero jević i Lucijom Luči Orešić te kustosom i kulturnim magom, Andrijom Seifriedom na taracu obitelji Perojević u Portu

Vještina kakva se rijetko viđa Velike su mogućnosti gline, a ona je odabrala bijelu i na njoj akvarel pre ciznost i vještinu kakva se rijetko viđa u svijetu. Prije bijele gline, koristila je onu petrinjsku, koju je dovozila u Dubrovnik, tešku terracottu. Ipak, finoća porculanske bijele gline bilo je nešto čemu je gospođa Lucija nagi njala, nešto njeno i unikatno, nikako ukalupljeno. A na bijeloj glini akvare lno slikarstvo posebne ljepote, potez toliko dobar da vas zaista ostavlja bez daha. Veselimo se vidjeti njene radove na mitskom mjestu skalina od Dominikanaca, a završimo ovo dru ženje riječima gospođe Luči koje su ujedno dodatni poziv na druženje 28. srpnja: ‘Umjetnost Lucije Perojević u svojoj krhkosti je upravo zato toliko čvrsta. Takva je kao umjetnica, kao žena, kao majka. Beskompromisna u svom radu!’

JOŠ JEDNA IZLOŽBA

‘Nikad viđeno’ Gospar Andrija Seifried s vremena na vrijeme voli reći, kao i nama u razgovoru, kako neće više raditi izložbe. Ipak, ne staje! Osim happeninga kojeg priprema za svoje dvije Lucije, priprema i izložbu ‘Nikad viđeno’ velikana dubrovačkog slikarstva Josipa Pina Trostmanna. Uskoro više...

Mama i kći violončelistice stvaraju lijepu glazbenu priču

Doma često sviram violončelo, i ona me uvijek pratila i slušala. Počela je svirati kroz neku igru, a kasnije je sve krenulo ozbiljnije. Sjećam se, nismo mogli poći njenoj rodici na rođendan tijekom pandemije koronavirusa te smo joj odlučili snimiti glazbenu čestitku! U čestitki je sudjelovala i druga kći s violinom. I tako je nekako krenulo...

Naša vrhu N ska violo N čelistica va N d a Đanić te njena najmlađa kći Gabriela zajedno stvaraju predivnu glazbenu priču. Naime, Gabriela, koja

ima osam i pol godina, krenula je umjetničkim stopama svoje majke te se već neko vrijeme bavi sviranjem vio lončela. Ovaj glazbeni dvojac privukao

nam je pozornost kad smo pogledali videozapis njihovog nastupa na satu glazbenog u Gabrielinoj osnovnoj školi. Inače, već su nekoliko puta zajedno svirale na nastupima u Muzičkoj školi, kao i na promociji knjige ‘Krijesnica’ gospođe Marije Đanović.

Posebno je zadovoljstvo kad svi rate sa svojim djetetom. Učiteljica me zamolila da dođem na sat glazbenog kako bih učenike uživo upoznala s vio lončelom. Predložila sam Gabrieli da zasvira sa mnom i ona se odmah razve selila. Nisam mislila da će imati takvu

Piše Maria Prkut

Pandža

reakciju! Stvarno se osjećala sretno jer je dobila mogućnost pokazati svoje znanje pred prijateljima – naglasila je. Kad smo pitali mladu violončeli sticu kako joj je bilo svirati s majkom, s velikim je osmijehom na licu rekla: ‘Odlično!’

Ljubav prema glazbi Đanić, dugogodišnja profesorica vio lončela i pročelnica gudačkog odjela Umjetničke škole Luke Sorkočevića, spominje kako inače često svira sa svojim đacima, posebno kad su u mla đoj dobi.

Kad dijete svira samo za sebe i pazi na ono na što je potrebno paziti – od intonacije do ritma, ali kad svira s nekim drugim, to u početku zna biti zbunjujuće. No, na to se treba s vre menom naviknuti, a za to treba dosta zajedničkog rada. Zbog toga smatram da, dok su manji, trebaju raditi i svi rati s profesorom s kojim su stalno u kontaktu i koji im većinu vremena pre nosi znanje. U ovom slučaju, kad svi raju majka i kći, to je još jedna dodatna dimenzija. Ali, uvijek ostajem profesi onalna, kao i sa svakim drugim učeni kom – naglasila je. Na samom početku podučavanja budućih mladih umjet nika, bitno je, kako kaže, razviti ljubav prema glazbi i instrumentu.

Ako netko nešto zavoli, kasnije će lakše učiti i razvijati svoje mogućno sti. Ako je sve na silu, i ako je djetetu neugodno, od toga ne može biti ništa. Također, mislim da je bitan iskreni odnos. Uvijek kad sviram s njima, važno mi je da smo ravnopravni. Tako đer, trebaju znati kako se kroz cijeli život, svakodnevno uvijek nešto novo uči, kao što to i ja radim.

Rođendanske čestitke Gabriela je odrasla u velikoj, glazbe noj obitelji. Ukupno ih je pet braće i sestara.

Samo se najstariji sin nikad nije htio okušati u glazbi. Drugi sin je svi rao violončelo četiri godine i dvije godine flautu, no od toga je odustao i sad svira gitaru u bendu s prijateljima. Starija kći je svirala violončelo, zavr šila je nižu školu, no odlučila se baviti nečim drugim. Trenutno studira sto matologiju. Druga kći svira violinu, završila je treći srednje i sad će biti maturantica i želi se baviti ozbiljno glazbom – objasnila je. A, Gabriela, najmlađa u obitelji, odlučila se za vio lončelo, kao mama.

Doma često sviram violončelo, i ona me uvijek pratila i slušala. Počela je svirati kroz neku igru, a kasnije je sve krenulo ozbiljnije. Sjećam se, nismo mogli poći njenoj rodici na rođen dan tijekom pandemije koronavirusa

te smo joj odlučili snimiti glazbenu čestitku! U čestitki je sudjelovala i druga kći s violinom. I tako je nekako krenulo – rekla nam je Đanić te se sje tila još jedne divne situacije.

Nedavno je Gabi bila bolesna i zbog toga danima nije vježbala svira nje violončela. U tom razdoblju njen je prijatelj iz razreda slavio rođendan. Sjećam se da sam svirala nešto svoje, a ona je došla u sobu i pitala me: ‘Mogu li vježbati čelo?’. Rekla sam joj: ‘Naravno da možeš, tko ti brani’. Čudila sam se da me to pita s obzirom na to da je imala febru. Nakon nekog vremena je došla i pitala: ‘Dođi me snimi’. A, ona je navježbala pjesmu ‘Sretan rođen dan’ za svoga prijatelja. To smo mu poslali, a on je kasnije rekao da mu je to bila najljepša rođendanska čestitka! Predivno – dodala je. Gabriela spomi nje kako bi htjela svirati violončelo, ali i da bi voljela biti nogometašica i – učiteljica.

Nastojim se na neki način distan cirati od njihovog izbora, odnosno ne želim utjecati na njih. Želim da ono što osjećaju – bude njihov izbor. Podrža vam ih u svemu!

Obitelj Cobenzl

Inače, treba istaknuti kako i Vandu Đanić glazba prati od djetinjstva.

Ako netko nešto zavoli, kasnije će lakše učiti i razvijati svoje moguć nosti. Ako je sve na silu, i ako je djetetu neugodno, od toga ne može biti ništa

Rođena je u poznatoj dubrovačkoj glaz beničkoj obitelji Cobenzl.

U obitelji je bilo 12 braće i sestara. Moj otac je jedan od njih. Sedam ih se profesionalno bavilo glazbom. Bili su članovi Dubrovačkog simfonijskog orkestra, a jedan od njih je bio profe sor na Akademiji. Od malena sam slu šala te zvukove vježbanja po kući. I to je sve imalo utjecaja na mene. Nekako je bilo logično da se time bavim – rekla je. Đanić je i stalna vanjska suradnica u Dubrovačkom simfonijskom orke stru, a članica je velikog broja malih koncertnih ansambla. Dosta puta joj ljudi postavljaju pitanje – kako za sve poslovne i privatne obveze ima vremena.

Bitno je biti dobro organiziran u svemu. Čovjek se pomalo prilagođava i navikne da ne može sve iskontroli rati, već da nekad mora nešto pre pustiti u Božje ruke. Napraviš najbo lje što možeš! Često me ljudi pitaju: ‘Kako sve stižeš?’, a na što im odgovo rim: ‘Ne stižem!’ (smijeh). Ne stižem nikad sve što bih htjela, ali mislim da je bitno ne zanemariti nešto na dulje vrijeme. Uvijek treba izabrati što je važnije u tom trenutku. Jako je važna organizacija unutar obitelji – sve uvi jek na vrijeme promisliti, organizirati i dogovoriti se.

Nastojim se na neki način distancirati od njihovog izbo ra, odnosno ne želim utjecati na njih. Želim da ono što osjećaju – bude njihov izbor. Podržavam ih u svemu

Županija

UGOVORI POTPISANI U JANJINI Županija sufinancira projekte na pomorskom dobru

Završena rekonstrukcija i nadogradnja luke Drače

Riječ je o ugovorima potpisanima nakon provedenog javnog poziva, a za koji je ove godine osigurano 2,5 milijuna kuna

ŽUPANIJA Župan nikola Dobroslavić potpisao je proteklog petka u Janjini ugovore o sufinanciranju projekata na pomorskom dobru s čelnicima jedinica lokalne samouprave. Riječ je o ugovo rima potpisanima nakon provedenog javnog poziva, a za koji je ove godine osigurano 2,5 milijuna kuna.

Poznato je da smo županija koja veoma uspješno gospodari pomorskim dobrom. I ovaj javni poziv i ovi ugovori to pokazuju. Svim jedinicama lokalne samouprave koje su se prijavile dodi jeljena su sredstva jer su svi udovoljili uvjetima. Ovo sufinanciranje svakako ćemo nastaviti i dalje – istaknuo je ovom prilikom župan Nikola Dobroslavić.

Podsjetimo, već ranije u Metkoviću su potpisani ugovori o sufinanciranju pro jekata iz ovog javnog poziva za jedinice lokalne samouprave s tog područja. Pot pisivanju su nazočili i zamjenik župana Joško Cebalo te pročelnik Upravnog odjela za poduzetništvo, turizam i more Ivo Klaić.

Svim jedinicama lokalne samouprave koje su se prijavile dodijeljena su sredstva jer su svi udovoljili uvjetima – Nikola Dobroslavić

U sklopu projekta uređena su 44 komunalna veza za lokalno stanovništvo te je tamošnja riva zaštićena od udara vjetra

ŽUPANIJA Župan n ikola Dobrosla vić sa suradnicima obišao je završeni projekt rekonstrukcije i dogradnje luke Drače. Riječ je o projektu vrijed nom gotovo četiri milijuna kuna koji su zajedno sufinancirali Lučka uprava Dubrovačko-neretvanske županije, Ministarstvo mora, prometa i infra strukture te Općina Janjina. U sklopu projekta uređena su 44 komunalna veza za lokalno stanovništvo te je tamošnja riva zaštićena od udara vje tra. Tehnički pregled završenog pro jekta odrađen je proteklog četvrtka te se očekuje ishođenje uporabne dozvole.

I ovaj projekt ponajprije je nami jenjen našim sugrađanima ovdje s

područja Janjine. I ovi komunalni vezovi dio su našeg programa kojim ćemo, do kraja ovog mandata, ukupno izgraditi 1500 komunalnih vezova. Podsjetit ću na završeni projekt luke Porto Uš, tu je još i Račišće i, naravno, projekti u pripremi poput izgradnje vezova u Dubrovniku ili luke Kneže na Korčuli – istaknuo je župan Nikola Dobroslavić.

U obilasku luke Drače, uz župana Dobroslavića, bili su i zamjenik župana Joško Cebalo, načelnik Općine Janjina Vlatko Mratović, pročelnik Upravnog odjela za poduzetništvo, turizam i more Ivo Klaić i ravnatelj Lučke uprave Dubrovačko-neretvanske županije Antun Banovac.

SASTANAK S PLENKOVIĆEM Župan Nikola Dobroslavić i gradonačelnik Mato Franković sastali su se s predsjednikom Hrvatskog sabora Gordanom Jandrokovićem i premijerom Andre jem Plenkovićem. Na sastanku je bila riječ o povratku turizma.

VRIJEDAN GOTOVO

MILIJUNA

Grad Dubrovnik

Izrađuje se projekt za novi vrtić u Gospinom polju za 122 djece

Završena prva faza uređenja

Grad d ubrovnik izradio je idejni projekt za vrtić u prostoru Biskup skog dvora u Gospinom polju koji će primati 122 jasličke i vrtićke djece, čime će se dugoročno riješiti problem nedostatka kapaciteta u Dječjim vrti ćima Dubrovnik. Zgrada na četiri etaže, bruto građevinske površine 1147 kva dratnih metara, s oko 100 kvadratnih metara otvorenog prostora, primit će ukupno sedam skupina od čega šest vrtićkih i jednu jasličku. Osigurana su financijska sredstva za izradu glav nog projekta koji se očekuje do 1. listo pada nakon čega će se provesti javna nabava i započeti radovi, a novi vrtić trebao bi 1. rujna 2023. otvoriti vrata za male polaznike. Ravnateljice su izvijestile gradonačelnika kako se tre nutno na listi čekanja za upis u vrtić nalazi 82 djece s 80 bodova i više, koja udovoljavaju svim propisanim uvje tima za upis i kojima su oba roditelja zaposlena. Kako je istaknuto, posljed njih godina nije zabilježen značajan porast broja prijava. Na optimalan broj djece u skupini utječe značajan porast djece s poteškoćama u razvoju kojima je potreban asistent. U svaku odgojnu skupinu gradskih vrtića uključeno

U posljednjih pet godina u dječje vrtiće i osnovne škole ukupno je uloženo više od 200 milijuna kuna.

je barem jedno dijete s teškoćama u razvoju, s ciljem njihove socijalizacije i integracije u skupini. Gradska uprava svakodnevno poduzima korake u cilju pronalaska adekvatnih prostora koji bi se mogli prenamijeniti u objekte za obavljanje djelatnosti predškolskog odgoja i obrazovanja te premostio tre nutni nedostatak kapaciteta. U tijeku su dogovori za dva nova prostora koje je moguće adaptirati do 1. rujna 2022., jedan se nalazi na užem području grada, a drugi prostor je u Mokošici. Svi prostori moraju ispunjavati stroge pedagoške standarde i minimalne teh ničke uvjete. Grad Dubrovnik u svibnju je već otvorio dodatni prostor u vrtiću Pile 2 gdje je upisano 26 djece jasličke dobi, od kojih četvoro s poteškoćama u razvoju. U Mokošici će se urediti doda tan prostor s pripadajućim dvorištem za 15 djece, a vrtić Izviđač također će proširiti kapacitet za dodanih desetoro djece u novoj pedagoškoj godini. Isto vremeno, Grad Dubrovnik nastavlja realizaciju novih kapitalnih ulaganja u objekte predškolskog odgoja, prven stveno nadogradnju vrtića Pčelica, za koji je ishođena građevinska dozvola, i novi vrtić u Komolcu.

z avršeni su radovi prve faze ure đenja pretovarne zone na Pločama, u neposrednoj blizini istočnog ulaza u povijesnu jezgru. S ciljem uređe nja prihvatno-pretovarne površine u gradskom središtu, prethodno neu gledno područje hortikulturno je revi talizirano i ozelenjeno. U potpunosti su uklonjeni građevinski i ambalažni otpad, kao i pokretne i nepokretne stvari unutar paravana te sami para vani, a površina je podijeljena na pri hvatno-pretovarnu zonu i otvorenu javnu površinu. Nadalje, na cijeloj površini koja obuhvaća oko 400 metara kvadratnih izveden je novi asfaltni zastor, a obnovljena je i postojeća hori zontalna prometna signalizacija. Kon tejneri miješanog komunalnog otpada postavljeni su uz potporni zid prema Gimnaziji Dubrovnik, dok se pozicija autobusne čekaonice i pješačkog pri jelaza u Ulici Frana Supila zadržala kakva je i bila prije početka radova na Pločama. Oko postojeće autobusne sta nice ugrađeni su kameni rubnjaci, arle, zasađeno je zelenilo čime je formiran zeleni pojas koji će se navodnjavati sustavom ‘kap po kap’ odnosno spo rim i ravnomjernim doziranjem vode pomoću integriranih kapaljki. Uvede nim promjenama prostor je rasterećen te je osiguran odgovarajući pristup jav nom sanitarnom čvoru, a sami ulaz u područje unes C o -vog zaštićenog kul turnog dobra poprimio je adekvatan i jedinstven izgled.

U drugoj fazi planirano je ure đenje platoa kao trga koji će biti dostupan javnosti uz pristup fontani ‘Međed’ koja ima svojstvo kulturnog dobra i javnom sanitarnom prostoru.

Hodočašće u Svetu Zemlju duboko se ureže u srce. S njega se nitko ne vraća isti

Većina se teologa slaže da je samo hodočašće u Svetu zemlju peto Evanđelje. Svatko od nas na poseban način doživljava određenu lokaciju u Svetoj zemlji

Piše Leona Rašica Foto Privatna arhiva

Svako hodočašće po Sebno je na svoj način, ali ono u Svetu Zemlju, svje doče mnogi hodočasnici, donosi jednu sasvim drugu dimenziju i ostavlja još dublji dojam na srca i živote vjernika. Sedam dana kročiti stopama Isusa Kri sta, nikoga ne ostavlja ravnodušnim pa se s tog gotovo mističnog putovanja nitko od hodočasnika ne vraća isti. Svje doči to za DuList i Davor Ljubić, direk tor putničke agencije G-tour Međugorje koji je u Svetu Zemlju u proteklih 15 godina odveo preko tisuću dubrovačkih hodočasnika, a upravo je od 28. lipnja

do 5. srpnja vodio i grupu iz Župe sve tog Mihajla. Ljubićeva agencija s Dubro vačkom biskupijom inače radi od 2008. kada je organizirano i prvo biskupijsko hodočašće u Svetu Zemlju s tadašnjim biskupom Želimirom Puljićem. Osim hodočašća u Svetu Zemlju, Dubrovčani su posjetili i mnoga druga svetišta s gos parom Ljubićem poput svetišta Gospe Guadalupske, San Giovanni Rotondo, Monte Sant’Angelo, Lourdes, Fatimu...

Sveta Misa u prvom planu Kada kre ćemo u Svetu Zemlju,

naravno, napravimo određeni plan i program, ali najvažnije je da sveta Misa bude u središtu. Ona je centar svih zbi vanja na našem hodošasničkom putu. Sve se ostalo organizira oko tog sata u danu. Najprije posjetimo Galileju, a pokušavamo što je više moguće krono loški pratiti put Isusa Krista, od njego vog odrastanja u Nazaretu, samog navi ještanja, odlaska u Judeju, posjetimo i Betlehem. Idemo preko Jeruzalema i svih onih mjesta, njih 40-ak, koje je Isus posjećivao, a koja su zapisana u Svetom Pismu. Pokušavamo sve to ispratiti do samog kraja, do Golgote, do groba. O hodočašću se na prvom mjestu brinu duhovni voditelji koji su uvijek sveće nici, a uz to i biblijski vodiči. Pokuša vamo koliko god je moguće izbjegavati svjetovne vodiče jer malo će tko tko prenijeti hodočasnicima Sveto pismo kao vrhunski teolog i poznavatelj Sve tog pisma. Većina se teologa slaže da je samo hodočašće u Svetu zemlju peto Evanđelje. Postoje četiri Evanđelja koje Crkva priznaje, a to peto Evanđelje pišemo mi sami. Svatko od nas na pose ban način doživljava određenu lokaciju u Svetoj zemlji. Svakodnevno se susre ćem s raznim vrstama izlijeva emocija na tim mjestima počevši od lokacija koje eventualno nikome ništa ne znače, a nekoga se dojme pa do poznatih mje sta koje ostave poseban trag, od mjesta Posljednje večere, do Brda blaženstva koje je po meni jedna od najljepših loka cija u Svetome pismu gdje je Isus dao jedan od svojih najupečatljivijh govora –osam blaženstava i to podijelio sa svima nama – otkriva za DuList Ljubić.

Svi hodošasnici, naglašava, ističu kako je to hodočašće neopisivo, da je jedno ono što čita u Svetom pismu, a drugo što se doživi na tom putovanju i da po povratku s hodočašća nijedan

Ljubića

hodočasnik više ne može biti isti.

Svatko to doživi na svoj način, a na prvom je mjestu uvijek priča o tome što sam ja učinio za Svetu zemlju, za Sveto pismo, gdje sam griješio i hoću li opet griješiti. Biti hodočasnik sedam dana je vrlo jednostavno. Tih sedam dana funk cionirate po zakonitostima koje vladaju na tom putu. Svi smo isti. Može netko biti predsjednik države ili ministar, ali je jednako velik u tih sedam dana kao onaj što nema ništa u špagu osim onoga što mu je netko platio za taj put. Kroz tih sedam dana svi se oni stapaju u jednu cjelinu i to je bit hodočašća, to zajedniš tvo kojim odiše. Sve je tako posebno, od jutarnje molitve, do pozdrava Gospi kad krećemo iz Nazareta, do onog ‘Veliča’ u Ein Karemu. Sve su to stvari koje se duboko urežu u sjećanja i srca hodoča snika i to nose sa sobom u srcu – govori Ljubić.

Jesmo li bolji ljudi?

Dodaje kako nije uvijek važno hodo šastiti nekamo daleko, već da je bitno uopće hodočastiti.

Osobno se sjećam svih svojih

Kada krećemo u Svetu Zemlju, naravno, napravimo određeni plan i program, ali najvažnije je da sveta Misa bude u sre dištu. Ona je centar svih zbi vanja na našem hodošasničkom putu. Sve se ostalo organizira oko tog sata u danu – Davor Ljubić

hodočašća koje sam prošao kao dječak i mladić pogotovo kada sam odrastao. Kretao bih iz Širokog Brijega u Među gorje pa kad pješice prođete tih 30 kilo metara, s nekom strepnjom ili čežnjom iščekuješ onih zadnjih nekoliko kilo metara. A, kad ugledaš svoju destina ciju, nastaje ushit i to je vrhunac i bit hodočašća. Nije bit otići na neko skupo putovanje, već negdje najbliže nama, a u Dubrovniku ima jako puno mjesta na koja se može poći na hodočašće počevši od Gospinog polja pa do crkve sv. Vlaha. Ljudi se moraju vratiti iskonu, to nekom svom načinu na koji će poštivati Boga i staviti ga u prvi plan. Pitanje je kako ćemo se ponašati ostale dane u godini kad se vratimo s hodočašća. Tad je naša

vjera ponovno u iskušenju. Jesmo li postali bolji ljudi? Hodočašće i ispovi jed su vrlo slični po tom pitanju. Svatko od hodočasnika ide na putovanje iz nekog osobnog motiva, bilo zahvale za neko dobro ili molitve i zavjeta na neku nakanu – naglasio je Davor Ljubić.

Sam se u ovaj posao uputio još osam desetih godina kada je počeo raditi kao vodič u Međugorju. Stjecao je iskustvo u radu s ljudima i to mu je, ističe, bilo neprocjenjivo. Za njega su hodočašća, naglašava, prva i zadnja ljubav što se tiče turizma.

Svako hodočašće je i turističko putovanje samo što se u ovom slučaju u prvi plan stavlja duhovna hrana koja se dobiva. Prije 20 godina sam otišao prvi put u Svetu Zemlju s nakanom da dove dem iz nje hodočasnike i Međugorje i u tome sam uspio. 2003. sam na jedno od hodočašća poveo svog prijatelja svećenika fra Miljenka Stojića u Svetu zemlju i iz toga se izrodio njegov zavjet da se pokrenu hodočašća iz Hrvatske i BiH prema Svetoj Zemlji. Prije nekoliko sam dana za trud uložen u Svetu zemlju dobio i nagradu Kustodije Svete Zemlje, jedno odlikovanje za promicanje hodo čašća iz hratskog naroda – zaključuje Davor Ljubić te najavljuje kako i dalje nastavlja s planiranim aktivnostima, među kojima je i sudjelovanje u grad nji kapele hrvatskih svetaca i mučenika u Betlehemu.

Župljani sv Mihajla na Svetom grobu, foto: Siniša Hančić

GORE Crkva Navje štenja u Nazaretu

LIJEVO Zvijezda koja označava mjesto Isusova rođenja

Dubrovčani izvan Grada

Vječno sam zaljubljen u ‘komad’ zemlje na kojem sam odrastao

Znala me u medijima znala pratiti i površnija priča u kojoj se ne ističe ono čime se zapravo bavim, ali nikada nisam sumnjao da će glazba predanošću i kvalitetom prevladati. Jer, glazba je nešto što ja jesam i što me najvjernije predstavlja. Taj odnos s glazbom je oduvijek bio poseban. Usprkos životnim putevima koji su vodili u potpuno drugom smjeru od glazbe, ona se pokazala kao konstanta kojoj se uvijek vraćam

Jedan od na J per spektivni J ih hrvatskih glazbenika novije gene racije, Vlaho Arbulić, prvi se put iz rodnih Čilipa otisnuo u ‘daleki svijet’ tijekom srednjoškolskih dana. Proveo je godinu dana u Sjedinjenim Američ kim Državama. Reći će kako je tada bio dijete, ali i da mu je boravak u dru goj državi predstavljao veliku životnu prekretnicu. Nakon završetka srednje

Piše Maria Prkut Foto Privatna arhiva / Mislav Mesek

DUBROVČANI IZVAN GRADA Iz tjedna u tjedan donosimo priče i razgovore s našim sugrađanima koji su poslom, iz ljubavi ili zbog znatiželje, privremeno, a neki malo stalnije,

odlučili Dubrovnik zamijeniti drugim gradom ili državom. Oni poznati, a i nešto manje poznati široj javnosti, naći će se u našoj rubrici i podijeliti svoj životni put.

škole, upisuje Fakultet elektrotehnike i računarstva te jug Hrvatske zamjenjuje Zagrebom koji postaje njegovim dru gim domom – sada već skoro 15 godinu. Kroz cijelo to razdoblje, pratila ga je glazba, kao i on nju. Uvijek se provla čila kroz njegov život, na razne načine, a sada joj se (napokon) u potpunosti posvetio. Prije dvije godine, u siječ nju 2020. godine, netom prije početka pandemije koronavirusa, u suradnji sa Župljaninom Mihovilom Šoštarićem osniva glazbeni ‘Studio Républika’, sa sjedištem u glavnom gradu Lijepe naše. Iza ovog 32-godišnjaka je već nekoliko projekata i suradnji, a na tome ne misli stati.

Kad vjerujem u osobu i projekt... Upravo je s pjesmom ‘Pjesma za kraj’, za koju potpisuje tekst i glazbu, a koju izvodi Marko Bošnjak, nedavno osvojio dvije nagrade u finalu Splitskog festi vala. Bošnjak je nagrađen kao najbo lji debitant, a sama pjesma je dobila i treću nagradu žirija. Podsjetit ćemo kako je riječ o mladom glazbeniku koji se predstavio na Dori početkom godine kada je ostao drugi, iza Mie Dimšić.

Marko je mladi momak od 18

FESTA SV. VLAHA

Svi koji nosimo Parčevo ime...

Kad god na đemo slobod nog vremena, ‘zaletimo’ se do Grada kako bismo vidjeli rodbinu i malo se odmorili. Uvijek nam je drago doći

godina s posebnim darom, glasom i emocijom s kojom može napraviti puno. Sigurno ga čeka lijepa karijera. Jedan je od izvođača s kojima surađu jem na više područja, od pisanja pje sama pa do menadžmenta. Njegovom talentu u tim godinama potreban je poseban pristup. Iako sam preuzeo na sebe više od kreative kojom se pri marno bavim, kad vjerujem u osobu i projekt, moram biti uključen u pro ces od početka do kraja kako bi sve bilo na razini – rekao je. Imaju, kako

kaže, dobrih pjesama u najavi, kao i projekata.

Marko je trenutno u Bosni i Herce govini gdje snima spot za iduću pjesmu koja izlazi u rujnu. Radi se o izrazito jakoj video produkciji u kojoj sudjeluje odlična ekipa, ne samo iz Hrvatske, već i iz Srbije te Bosne i Hercegovine.

Glazba je konstanta Drago mu je što ga se u posljednje vri jeme u javnosti najčešće povezuje s glazbom.

Festa je velika stvar za svakoga iz našeg kraja, a pogotovo za nas koji nosimo Parčevo ime. To ime nosi neku odgovornost zbog svoje prepoznatljivosti i tradicije. Svaki Vlaho, gdje god živio, uvijek će biti iz ovoga kraja i tom kraju duguje nešto vratiti. Život će pokazati na koji sve način će to biti moguće napraviti, ali svakako bih želio ostaviti trag i nešto vratiti gnijezdu iz kojega sam potekao.

Lijepo mi je vidjeti što moje dijete samo od sebe neizmjerno voli Konavle, tradiciju i folklor. I to mi ispunjava srce

Znala me u medijima znala pra titi i površnija priča u kojoj se ne ističe ono čime se zapravo bavim, ali nikada nisam sumnjao da će glazba predano šću i kvalitetom prevladati. Jer, glazba je nešto što ja jesam i što me najvjer nije predstavlja. Taj odnos s glazbom je oduvijek bio poseban. Usprkos život nim putevima koji su vodili u potpuno drugom smjeru od glazbe, ona se poka zala kao konstanta kojoj se uvijek vra ćam – naglasio je. Kroz proteklo se

desetljeće istaknuo i po izvedbi vlasti tih pjesama, na engleskom jeziku. Prve pjesme na engleskom jeziku, prisjeća se, zapisao je tijekom boravka u SAD -u.

Tada su me preplavile razne emo cije i nostalgija za domom, što sam pre točio u pjesme. Od tada pa do danas engleski jezik je ostao jezik mog osob nog izričaja. S obzirom na to da pjevam na engleskom jeziku u Hrvatskoj, jasno je da za to postoji ograničena publika i ne mogu reći kako se radi o komerci jalnom projektu. No, jako sam sretan s time što radim, i to me u izvođačkom smislu – najbolje predstavlja – govori nam Arbulić, pritom najavljujući novu pjesmu u vlastitoj izvedbi. Ističe kako mu je posebno drago što se njegovo djelovanje u glazbi nije ograničilo samo na engleski, već se proširilo i na hrvatski jezik.

Priča oko glazbe je sada zaokuže nija. Jednako uživam u svojoj, autor skoj glazbi, i glazbi koju stvaram za druge. Otkrio sam sve aspekte glazbe kojima se mogu baviti i pronašao sam način kako – biti sretan u glazbi – kazao je. Rad na stvaranju pjesama, tekstova, glazbe i produkciji objedi nio je u već spomenuti ‘Studio Répu blika’. Za svog će suradnika Mihovila reći kako je izrazito svestrana osoba. Iako je u osobnim projektima usmje reniji na druge glazbene izričaje, u

Ja sam jako vezan za svoju obitelj. Imao sam prekrasno djetinjstvo, što dugujem upra vo njima, a koje su mi pružili, i u danima neima štine, i u dani ma sveobilja

POSEBNA VRIJEDNOST

Luce i glazba

Njegova kći Luce voli glazbu, i za nju je jako vezana. ‘No ne možda svjesno’, kako nam kaže kroz smijeh.

Drago mi je da je to tako i da tu ljubav prema glazbi razvija neovisno o meni. Trenutno je u fazi kad se kroz igru zabavlja uz glazbu, i s glazbom. Izni mno je talentirana, ali ona glazbu definira na svoj način. Sluša što ona želi slušati, izmišlja svoje pjesme i igra se u kući s instrumentima bez moje ini cijative. Baš u toj igri vidim posebnu vrijednost glazbe. I ne želim joj to odu zeti. Mislim da će ona najbolje i naposebnije stvari napraviti ako radi glazbu kako ona želi, a ne kako bih ju ja učio ili netko drugi. Za glazbene škole ima vremena. Sad, u ovim godinama, preferiram da radi glazbu kako je ona čuje u svojoj glavi. I da uživa – rekao je.

zajedničkoj suradnji se uvijek nado punjuju, navodi Arbulić. Osim glazbe, njegovu svakodnevicu obilježavaju i drugi privatni, poduzetnički ‘pothvati’ i poslovi.

Dosta često sam na putu, što mi razbije rutinu, ali mogu reći da mi to paše. Nisam tip koji uvijek voli biti na jednom mjestu. Pokušavam balansi rati glazbu i ostale poslove kako bih mogao sve odraditi u zadanim roko vima. Jedan radni dan u Zagrebu uvi jek započinjem s ranim treningom, nakon čega vodim kćer Lucu u školu i idem raditi. To je nekakva svakodne vica, a u koju je, naravno, uključeno i vrijeme za privatno te obiteljsko druže nje, kao i druženje s prijateljima.

Imao sam prekrasno djetinjstvo Kad smo ga pitali tko ili što mu fali u Konavlima, ali i u Dubrovniku, odmah je rekao – obitelj.

Ja sam jako vezan za svoju obi telj. Imao sam prekrasno djetinjstvo, što dugujem upravo njima, a koje su mi pružili, i u danima neimaštine, i u danima sveobilja. U njemu sam uži vao i skupio posebnu energiju koja me drži kroz cijeli život. Da nisam na taj način proživio svoju mladost, sigurno bih potpuno drukčije gledao na život. Takvu vrstu djetinjstva nastojim

pružiti svome djetetu, unatoč tome što živimo u Zagrebu. To za mene pred stavlja jedan izazov, posebno jer se nalazimo u vremenima koja su druk čija od vremena kad sam ja odrastao – naglasio je. Najveća podrška u njego vom životu je upravo njegova obitelj. ‘I ona u kojoj sam se rodio i ova koju sam stvorio’, navodi. S druge strane, fali mu konavoski zavičaj, kraj i priroda.

Jednostavno, vječno sam zalju bljen u ‘komad’ zemlje na kojem sam odrastao. Na njemu i gradim kuću. Tako da, definitivno u budućnosti namjeravam jedan dio svoga živora provesti tamo. I dalje me sve veže za Konavle – rekao je Arbulić. Također, posebno voli i cijeni tradiciju svoga kraja, a drago mu što će se to nastaviti i na buduće generacije.

Lijepo mi je vidjeti što moje dijete samo od sebe neizmjerno voli Konavle, tradiciju i folklor. I to mi ispunjava srce – naglasio je. Kad god može, uhvati vre mena i dođe u Grad, najčešće sa svo jom životnom partnericom Tatjanom i kćeri.

Radi posla to nije uvijek izvedivo, ali trudimo se! Kad god nađemo slo bodnog vremena, ‘zaletimo’ se do Grada kako bismo vidjeli rodbinu i malo se odmorili. Uvijek nam je drago doći!

Marko je mladi momak od 18 godina s po sebnim darom, glasom i emocijom s kojom može napraviti puno

Odlaze gospari...

Ime Miljenka

Jelače, ma koja god generacija slušatelja bili, većina naših sugrađana instiktivno veže uz pojam radija. Gos par Miljenko i Hrvatski radio jedno od drugog su bili neodvojivi

Gospar Ivica nosio je snažnu vezu s Dubrovnikom, osobito s Igrama na kojima je najprije bio asistent redatelja, potom redatelj, a zatim i ravnatelj dramskog programa

Dani iza nas proteki su u tužno, iznimno tužnom tonu – napustili su nas dva velikana, gospari Miljenko Jelača i Ivica Kunčević.

Miljenko Jelača, radijski voditelj i veteran, glazbeni publicist i pravni stručnjak napustio nas je u 77. godini života. Ime Miljenka Jelače, ma koja god generacija slušatelja bili, većina naših sugrađana instiktivno veže uz pojam radija. Gospar Miljenko i Hrvatski radio jedno od drugog su bili

neodvojivi. Kao petnaestogodišnjak je prvi put zakoračio u radijsku redakciju. Iza njega je bilo 60 godina bogatog i uspješnog radnog vijeka, kao glazbe nog urednika i voditelja. Tijekom svoje karijere imao je zanimljvih ‘ulomaka’, a koje je podijelio u razgovoru za DuList u veljači 2021. godine. Među njima djelovanje je pod uredničkom pali com Draga Britvića, potom suradnja s Arsenom Dedićem na Jelačinim kom pozicijama, ali i zanimljiva epizoda sa Zdenkom Runjićem te Oliverom 1975. kada je njihov Galeb tek raširio krila.

Nevjerica

Cijenjeni hrvatski kazališni redatelj Ivica Kunčević napustio nas je također u 77. godini života. Dobitnik nagrade Grada Dubrovnika i nagrade ‘Vladi mir Nazor’ za životno djelo, iza sebe je

ostavio značajan opus kazališnih djela te neizbrisiv trag u kulturnom i umjet ničkom životu, kako Grada, tako i cijele Hrvatske. Dubrovački i hrvatski glumci mahom su sjetni, s velikom nevjericom primili su ovu tužnu vijest.

Gospar Ivica nosio je snažnu vezu s Dubrovnikom, osobito s Igrama na kojima je najprije bio asistent redate lja, potom redatelj, a zatim i ravnatelj dramskog programa. Uz brojna uprizo renja klasičnih djela svjetske književ nosti te suvremenih hrvatskih pisaca, ustrajno je radio na scenskom pro maknuću djela iz dubrovačkog dijela hrvatske književne baštine, zapisali su jednom prilikom iz Igara. Jedan cijeli niz djela koja je promišljao, postavio, režirao i svojim jedinstvenim načinom uobličio ostat će kao trajni pečat ovoga velikana teatra.

Pedeset nijansi plave

BLAGOSLOV Četvrto i peto dijete obitelji Đanija i Mirele Ćumo, Tea i Leu, na petnaestu nedjelju kroz godinu, 10. srpnja, krstio je dubro vački biskup mons. Roko Glasnović u župnoj

crkvi sv. Nikole u Čilipima. Biskup je čestitao roditeljima koji već imaju dvije djevojčice i jednog dječaka, kao i cijeloj župnoj zajednici na ovom događaju.

Plavo more, P lavkaste stijene, plavi kupaći kostimi pa čak i plave prostirke. Sve je plavo... Divan je osje ćaj ‘uroniti’ u ljeto, kako to znaju i naše dvije ‘akterice’ sa slike. Ma nek’ uživaju... Do novih obaveza, treba ljeti ukrasti komadić mira za sebe i prepu stiti se toplim danima i osvježenju koje samo ljeto može donijeti!

Foto Zvonimir Pandža

Divan je osjećaj ‘uroniti’ u ljeto, kako to znaju i naše dvije ‘akterice’ sa slike. Ma nek’ uživaju...

Kolumne

O AUTORU Rođen u Gradu, odrastao u Gradu, pomalo stari u Gradu. Nekad davno studirao u Zagrebu, rekreativno igrao mali nogomet, spavao do podne. Danas se diže rano, radi vježbe istezanja, poslije posla razvozi djecu na

slobodne aktivnosti, puno šeta i premalo čita, do kasnih sati bindža TV serije. Za njega kažu da je neprilagođen, namrgođen, asocijalan, a u biti je samo oženjeni, neispavani, na trenutke kreativni muškarac u krizi srednjih godina.

Solilokvij jednog knjiškog konsilijera (II.dio)

odvaljujem na teorije urote, nadahnjujem se memoaristikom, popularnom publicistikom, ivanom orleanskom i džonom fidžeraldom kenedijem, vinsentom van gogom i metju mek konehijem, jutrima se hranim dijalektalnom poezijom, franom galovićem i dragom žerveom, i suvremenim američkim pjesništvom (u spin ofu sibile petlevski), večerivam špenglerovu propast zapada, rasnu segregaciju, spolnu diskriminaciju, majorizaciju, stigmatizaciju i indoktrinaciju. na kupanju, na belviju, smijemo se, ljubavnim prijedlozima izvjesne deidre, savjetnice portala san, dok na libertasu vrućina tjera gmazove iz stijena. zaljubio sam se u beletristiku, onako kako toneš u san, polako, a onda odjednom i potpuno. tajna su vrata podzemnih voda.

roman pod vulkanom priča je o propasti jedne epohe, prepuna lucidnih ispovijesti pisanih strujom svijesti. autobiografske rečenice razorna poput mezkala, kojom su natopljene stranice ovog neobičnog romana, govore o britanskom konzulu u meksiku, koji uništava svoj brak, karijeru, svoje bližnje i na koncu sebe. remek djelo malkolma laurija, nadarenog, obrazovanog i nesretnog pisca, prepun književnih reminiscencija, aluzija i citata. pijana božanstvena komedija našeg vremena. staklena menažerija, tramvaj zvan čežnja, tetovirana ruža, mačka na vrućem limenom krovu, opće su mjesto svakog repertoarnog kazališta koje drži do sebe. vilijamsove drame i danas su aktualne, jer korespondiraju sa suvremenim gledateljem, i bave se intimnim svjetovima svojih likova, njihovim psihološkim i emotivnim problemima. obično im se vraćam ljeti u miru prožurske luke, ne znam zašto, ali u toj mljetskoj vali mi zbog nečega najbolje leže.

iako nepretenciozno pisana, nevjerojatna je lakoća kojom osvaja ova antiratna,

nesvakidašnja priča o ljubavi i mržnji. toliko pomiješanih emocija na jednom mjestu, jedna od najtužnijih, ali i najljepših priča koje sam ikad čitao. roman pisan perom kabulskog doseljenika u ameriku, pruža autentičan portret modernog afganistana, od slavnih dana prije ruske invazije do danas. hoseinijeva cjelokupna književnost moralno je angažirana, ona je utopistički predosjećaj nade, da usred ratom poništene ljudske egzistencije, postoji ljubav, postoji utjeha, postoji smisao.

sjena vjetra i mjesečeva palača, različite su po književnoj estetici, mjestu radnje i stilu pisanja. u ovoj prvoj zapljusnuo me zanosni dah barcelone prošlog stoljeća, noarovska atmosfera tajnih istraga, galerija nezaboravnih likova i mračnih priča. zafon je napisao čarobno djelo, zaogrnuto mistikom i napetošću, maštovito, toplo, jezivo i dirljivo u isti mah. o polu osteru razmišljam još od filma dim. njegova mjesečeva palača, lucidna je studija o odsutnosti roditelja i djece, meditacija o sebi i drugima, samoći i ostavljenosti. oster je tako vješto pomiješao žanrove, pripovjedne tijekove, vremenske i prostorne okvire, u briljantno složenu fabularnu strukturu. originalno, mudro, snažno.

begbeder, pamuk, kundera, džon vilijams, nabokov, dostojevski, prust, krleža, slobodan i kristijan novak, uelbek, marinković, bariko, vojnović, puno je još toga, što me zna uznemiriti, isprovocirati, produhoviti, rastužiti i nasmijati. kad kakofonija materijalizma i ispraznosti, zagluši svaki smisao i otvori vrata nemiru, kad neizvjesno i nesigurno vrijeme zatitra mojim iskustvom bivanja u svijetu, dobra knjiga je ono što me uvijek iznova prene, osmisli i uravnoteži. opali šamar, prevrne namještaj, napravi propuh.

Piše Pavo Jančić, prof.

36 Kultura

Otvorene 73. Dubrovačke ljetne igre

Ministrica Obu ljen Koržinek u svom izlaganju istaknula je kako se festival odvija pod mo tom i porukom slobode, koja je utkana u este tiku i duh ovog Grada i festivala, posebno se osvrnuvši na trenutak u kojem živimo i okolnosti poput rata u Ukrajini

Ususret ceremoniji otvaranja, održala se u nedjelju i svečana sjednica Festivalskog vijeća. Sjednicom je predsjedala ministrica kulture i medija Republike Hrvatske, Nina Obuljen Koržinek

Podizanjem zastave Libertas uz stihove Himne slobodi ispred crkve sv. Vlaha otvorene su ove nedjelje 73. Dubrovačke ljetne igre. Nakon što je knez Maro Martinović tijekom cere monije izrekao slavne riječi: ‘Neka uđu’, Grad je duboko udahnuo ljeto.

Ceremoniji otvaranja Igara prisu stvovali su visoki državni predstavnici.

Foto Zvonimir Pandža

Uz gradonačelnika Mata Frankovića i župana Nikolu Dobroslavića, otva ranje Igara pratio je premijer Andrej Plenković s djecom, kao i predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroko vić, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Frano Matušić, potpredsjed nica Europske komisije za demokra ciju i demografiju Dubravka Šuica… Gradonačelnik Mato Franković, nakon tradicionalnog govora, proglasio je 73. Igre otvorenima.

Svečana sjednica Ususret ceremoniji otvaranja, odr žala se u nedjelju i svečana sjednica Festivalskog vijeća. Sjednicom je pred sjedala ministrica kulture i medija

Intendantica Dubrovačkih ljetnih igara Dora Ruždjak Podolski izrazila je ovom prilikom neizmjerno zadovolj stvo što se, nakon protekle dvije kri zne godine, ovogodišnji program odr žava u punom formatu i kapacitetu.

Ministrica Obuljen Koržinek u svom izlaganju istaknula je kako se festival odvija pod motom i porukom slobode, koja je utkana u estetiku i duh ovog Grada i festivala, posebno se osvrnuvši na trenutak u kojem živimo i okolnosti poput rata u Ukrajini. Kazala je kako su 73. Igre prilika i trenutak koji će nas potaknuti na promišljanje o vrijedno sti slobode i solidarnosti. Zaželjela je svim umjetnicama i umjetnicima, kao i onima koji sudjeluju u realizaciji

Intendantica

ljetnih igara Dora Ruž

programa puno uspjeha u njihovim izvedbama koje će uslijediti, prenose iz Grada Dubrovnika u priopćenju.

Zahvala gradonačelnika

Gradonačelnik Mato Franković u ovoj je prigodi uputio zahvalu članovima vijeća i svima koji su posvetili svoje vrijeme i trud sa željom da se nakon pandemije festival vrati u prvotni oblik, na zadovoljstvo publike koja iz godine u godinu iskazuje zamje tan interes za nazočnošću na brojnim kulturnim, glazbenim i scenskim izvedbama.

dišnji program održava

Na Festivalskoj svečanoj sjednici sudjelovali su zamjenik župana Dubro vačko-neretvanske županije Joško Cebalo, državni tajnik u ministarstvu vanjskih i europskih poslova Frano Matušić te članica vijeća Sanja Putica.

‘DRŽIĆEVE

Domu

marame

likovne

Podolski izrazila je ovom prilikom neiz mjerno zado voljstvo što se, nakon protekle

krizne godine, ovogo

formatu

kapacitetu

Republike Hrvatske, Nina Obuljen Koržinek.

O vremenu kada je Lokrumom ‘vladalo’ više od 200 biljnih vrsta

Ova knjiga donosi nam dosad nepoznate podatke o vrtovima koje je austrijski nadvojvoda Maksimi ljian Habsburški dao urediti na otoku. Kolegica je donijela jako puno detalja, karata i samih priča o Maksimilijanu i njegovoj supruzi. Navode se biljne vrste koje je uveo i knjiga nam donosi godinu unošenja. No, ono što je bitno za formiranje maksimilijanovig vrtova je mreža njegovih suradnika, poput dvorskih vrtlara i osoblja, a ponaj prije se kao ime ističe čuveni hrvatski botaničar 19. stoljeća Roberto Visiani – naglasio je dalje Šimić.

— Radovi na lokrumskim vrtovima najintenzivniji su bili u razdoblju od 1859. do 1864., gdje su se utvrđivale pozicije raznih vrtnih prostora, obli kovali sadržaji i uspostavljala mreža komunikacija na otoku – među osta lim je naglasio.

Ova knjiga donosi nam dosad nepoznate podatke o vrtovima koje je austrijski nadvojvoda Maksimiljian Habsburški dao urediti na otoku

NakoN čitaNja kNijge, po cijelom Gradu vidim Maksimilijana… Bogu mila, kako Mara navodi u knjizi, je biljka koju je Maksimilijan reprodu cirao na područje Dubrovnika i mi sad zapravo ne možemo niti zamisliti dubrovačke vrtove bez nje – tijekom predstavljanja knjige ‘Otok na kojemu cvjetaju limuni – Vrtovi nadvojvode Maksimilijana Habsburškog na otoku Lokrumu’ doc. dr. sc. Mare Marić, predstojnice Zavoda za mediteran ske kulture Sveučilišta u Dubrovniku, rekao je njen kolega, dr. sc. Ivan Šimić.

Uz autoricu, knjigu su pred stavili prof. dr. sc. Joško Be lamarić, dr. sc. Ivan Šimić, dr. sc. Ana Šverko i Ivan Viđen, mag. art. hist. et arh.

Biranim riječima opisao je zapravo značaj ovog djela, ali nas i odveo u prošlost – u vrijeme kada je otokom vladalo preko 200 različitih biljaka, pomno biranih i uređenih, uzgoje nih i održavanih. Sve njih, ali i kro nologiju, priče, pisma i ideje velikog Maksimilijana autorica je pretočila u knjigu, a kroz dvanaest poglavlja, uz zaključak, prilog, ali i pisma Charlotti, oni koji knjigu budu čitali pronaći će i iznimnu tablicu hortikulturalnih vrsta sađenih na Lokrumu, od kojih je danas ostalo njih tridesetak.

Podsjetimo, predavanje i promocija knjige održani su u vrtu Rektorata (ljetnikovac Crijević-Pucić). Uz auto ricu, knjigu su predstavili prof. dr. sc. Joško Belamarić, dr. sc. Ivan Šimić, dr. sc. Ana Šverko i Ivan Viđen, mag. art. hist. et arh. Ova knjiga donosi do sada nepoznate podatke o vrtovima koje je austrijski nadvojvoda Maksimilijan Habsburški, kasnije car Maksimili jan I. Meksički, dao urediti na otoku Lokrumu u drugoj polovici 19. sto ljeća. Lokrumske vrtove je financijski i idejno podupirala njegova supruga belgijska princeza Charlotte.

Maksimilijan je na Lokrumu, kako je zapisao čuveni hrvatski botaničar 19. stoljeća Roberto Visiani, podi gao eksperimentalne vrtove za akli matizaciju egzotičnih vrsta. Iako se radi o ne tako davnoj prošlosti, ovi carski vrtovi, vrlo značajni u okviru onodobnog srednjoeuropskog kon teksta u kojem su pokazali svoj puni sjaj, gotovo su potpuno iščezli u svom izvornom obliku te nisu podrobnije istraživani.

‘World Music Peace Artist’

Prije samog koncerta DSOu je uručena nagrada World Music Peace Artist i Merit Award

Ravnatelj DSO -a Damir Milat po primitku nagrade istaknuo je da se nada da je ovaj koncert početak jedne poslovne i kulturne suradnje između naših zemalja

u k nežev O m D v O r u u četvrtak navečer je održan koncert EuroKo rean Soloist Ensemblea. Prije samog koncerta DSO -u je uručena nagrada World Music Peace Artist i Merit

Award. Ravnatelj DSO -a Damir Milat po primitku nagrade istaknuo je da se nada da je ovaj koncert početak jedne poslovne i kulturne suradnje između naših zemalja. Pročelnica za

Zidić dobitnik nagrade za životno djelo

P Ovje S ničar u mjetnOSti i likOvni kritičar Igor Zidić dobitnik je nagrade za životno djelo Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske. Riječ je o Udruzi koja okuplja struku povjesničara umjetnosti, a koja je osnovana još 1956. te je nastavila s uvriježenom praksom kako nagrađivanja u četiri kategorije, tako i svečane organizacije u Muzeju za umjetnost i obrt, navode nacionalni mediji.

Iako je prema vlastitim riječima kao pravi štreber govor unaprijed napisao, vidno počašćen Igor Zidić je bez čitanja

kulturu, Julijana Brautović zahva lila na nagradi u ime gradonačelnika Mata Frankovića i najavila početak koncerta.

Glazbenici su u manjim sastavima izveli djela nekoliko slavnih skladate lja, a uz to su izveli i Simfoniju br. 3 L. Sorkočevića. Zanimljivo je bilo poslu šati i koreansku narodnu glazbu uz tradicionalni instrument hae-geum.

kazao:

Ovo je svakako najbolja, najslađa nagrada koju mi povjesničari umjet nosti možemo dobiti jer je riječ o pri znanju vlastite struke – rekao je Zidić, potom je retorički dodao: ‘A što nam više treba i tko nam išta mjerodavnije može priznati?’ – istaknuo je Zidić ovom prigodom te se zahvalio svima koji su ga podržali, osvrćući se na zadovoljstvo životom u pluralistič kom, nejednoumnom društvu, svoje je hvale uputio i onima čija je podrška izostala.

DRUŠTVO

Pitanje prostora i sadržaja

Horizontalne, vertikalne i kose pravocrtne linije neujednačenog ritma koje umjetnica povlači ravnalom su prividno ograničene dimenzijama platna dok se u ljudskoj mašti protežu u beskraj, bilo da su paralelne, konvergentne ili divergentne

Izložba dubrovačke umjetn I ce Ive Laterze Obuljen, postavljena u atriju Palače Sponza u Dubrovniku probudila je interes nemalog broja posjetitelja koji su došli na otvorenje poslušati komentar kustosice Jelene Tamindžije Donnart. Radi se o prvoj samostalnoj izložbi autorice u svom rodnom gradu pa je ne manje bitan emotivni aspekt koji ova izložba ima

za nju. Naime, Iva Laterza Obuljen završila je umjetnost i arhitekturu u Sjedinjenim Američkim Državama, magistrirala je umjetnost (slikarstvo i fotografiju) na Goldsmiths-u u Lon donu te je u tim državama i izlagala većim dijelom na skupnim izložbama.

Sponza je radi svoje kulturno-povi jesne važnosti, dominantnog položaja na Stradunu te veličine atrija idealan

prostor za izlaganje umjetnosti jer je posjećenost ove institucije zavidna, osobito u ljetnim mjesecima. Golemi atrij bez problema ugošćuje radove većih dimenzija (u ovom slučaju neko licinu preko dva metra visine i preko 1,5 petara širine), a povrh svega odlična je odskočna daska za umjetnicu u usponu. Pitanje izložbenog prostora jedno je od prvih krucijalnih pitanja koje muči kustosa. Na ovoj izložbi dominiraju golemi akrili na platnu, a tek u manjem kutu velikog atrija, pri ulazu s desne strane, ‘čuče’ fotogra fije detalja napuštenog i devastiranog nekadašnjeg hotelskog kompleksa Kupari u Župi dubrovačkoj, unutar

Piše Valnea Martucci Jančić, povjesni čarka umjetnosti Foto VMJ/DuList

kojih umjetnica smješta svoja platna. Tko je upoznat s autoričinim životopi som ili je pročitao uvodni tekst kusto sice, shvatit će da je poveznica između fotografija i radova u akrilu arhitektura, koju je umjetnica studirala uz umjet nost. Nameće se pitanje kakvu kono taciju akrilima na platnu pridaje kon tekst napuštenog hotela, a kakvu atrij palače Sponza. Usudila bih se reći da budi posve oprečna afektivna stanja.

U ovom slučaju možda Sponza ispada kao neutralna, neki bi rekli sterilna, pozadina dok bi ovi radovi u ratom obilježenoj arhitekturi istoj dali jednu novu dimenziju. Podsjetimo, navedeni alternativni izložbeni prostor nadah nuo je i druge umjetnike koji su se u njemu odvažili izložiti svoje radove, kao npr. poznatu dubrovačku umjet nicu Dubravku Lošić 2021. godine.

Specifičan kolorit

Prilikom ulaska u Sponzu promatrača će pridobiti platna većeg formata karakterističnog likovnog izričaja na kojima se u tehnici akrilnog slikanja razabire mreža debljih i tanjih crta te specifičan kolorit koji se provlači kroz sve radove. Horizontalne, vertikalne i kose pravocrtne linije neujednače nog ritma koje umjetnica povlači rav nalom su prividno ograničene dimen zijama platna dok se u ljudskoj mašti protežu u beskraj, bilo da su paralelne, konvergentne ili divergentne. Una prijed zadane boje, koje se ponav ljaju na više radova, grupiraju se u mrljastim nakupinama, u pravilnim i nepravilnim oblicima, ispunjaju pro store između linija ili su tek njihova pozadina. Karakterističan je odabir suprotnih boja, plave i narančaste, žute i ljubičaste, crne i bijele. Poneg dje se javlja i crvena, a zelene gotovo da nema, osim pri slučajnom susretu žute i plave. U kontrastu su jednolično

obojane plohe jasnih bordura i mrljaste nakupine boja u tragovima nanesene brzim potezom kista ili sporim tapka njem poput oprezne životinje u strahu pred većim grabežljivcem ili dok traži plijen. Tu su jasne linije i one u nesta janju, kao trag putanje koja želi izmaći kontroli onoga koji je slijedi. Kao što miopična osoba jasne linije vidi mut nima, a u mentalnom sklopu pokušava ih prikazati jasnima, tako se proma trač ovih radova pita kako ih uklopiti u svoju svakodnevnicu, u svoje sjeća nje, u nešto što je njemu svojstveno i poznato. Boje u nama bude osjećaje poput parfema, dovode nas u stanje deja vu poput ponovnog čitanja davno pročitane knjige. Promatrač će tako u njima prepoznati zalazak sunca, more i nebo kroz zatvorene prozorske grilje ili pak razmaz mikroskopskih kultura na preparatu pod povećalom, a možda šare na tijelu ribe poput Vladike ili Smokve. Ljepota apstrakcije je u tome što je konotacija mnogo. Tko je pret hodno upoznat s umjetničinim radom, na platnima će tražiti srž arhitekture, obrise, zidove, konstrukciju, skelu ili, prema riječima kustosice, ulični raster grada.

Prepustila sam se osjećajima Linija i boja su definitivno lajtmo tiv slikarstva Laterze Obuljen jer ona pomoću njih gradi sliku. Ovog puta za mene susret sa slikama prethodio je poznavanju vizije umjetnice i čita nju osvrta iz kataloga. Prepustila sam se osjećajima i prva asocijacija bili su linija i boja. U ranijim radovima koji nastaju 2019. i 2020. odnosi linije i boje su pravilniji dok u kasnijima 2021., a posebno 2022. ti odnosi izmiču kon troli umjetničinog kista. Oni kao da se događaju sami od sebe. Ti odnosi reflektiraju događaje iz umjetničinog života u tim vremenima. Raniji radovi

Dominacija kraljevskoplave, grimizno crvene i bijele boje kao na britanskoj za stavi te brzina pokreta kojima je slika nastala sugerira kre tanja u jednom velikom užur banom gradu poput Londona. Slučajnost ili ne

Radi se o prvoj samostalnoj izložbi auto rice u svom rodnom gradu pa je ne manje bitan emotivni aspekt koji ova izložba ima za nju

(2019.) su pravilnijih linija i boja, u njima je kontrola odnosa na platnu restriktivnija, a kako se krećemo prema posljednjim (2022.) gubi se privid reda pa se linije rasipaju, boje miješaju, a linije povlače radije prostom rukom nego ravnalom. Boja na krajevima linija iščezava i na promatraču je da je mentalno dovrši. Na radovima iz 2020. ‘Vertigo’, ‘Under the skin’ i ‘Home’ koji su izloženi jedan pored drugog poput triptiha, predvladavaju pastelne boje i pravilne tanke linije koje se šire para lelno i zrakasto, poput ranojutarnjih ili kasnovečernjih sunčevih zraka koje se mješaju s bojama svojstvenim morskom krajoliku. Prozorske grilje u pravilnom ritmu cjepkaju te zrake i tvore mrežu linija i boja koje se reflek traju na zidu nasuprot prozoru. Odabir izlaganja u obliku triptiha dodatno me podsjetio na dubrovački prozor koji se otvara persijanama (griljama). Jedan potpuno drukčiji rad je ‘Abandonment of the solid’ 2022., ne samo po datumu, dimenzijama (ovaj je nešto viši i širi), nego i po izričaju. Slika je zaslu ženo dobila centralno mjesto u atriju Sponze, ispod središnje arkade nasu prot ulazu sa Straduna. Ovdje su linije izlomljene, isprekidane, zamućene, šire se zrakasto iz sredine platna prema sva četiri kuta slike. Dominacija kra ljevskoplave, grimizno crvene i bijele boje kao na britanskoj zastavi te brzina pokreta kojima je slika nastala sugerira kretanja u jednom velikom užurbanom gradu poput Londona. Slučajnost ili ne, dojam ostaje na promatraču.

Mali oglasi

AUTOMOBILI

Prodajem Audi Q7 2015 Quadro u odlič nom stanju, koža, elektronska kuka i još puno opreme. Kontakt: 098 987 0170

IZNAJMLJIVANJE

Tražim cimericu, samo žene! Smještaj u Lapadu. Mjesečna najamnina 300 eura mjesečno, soba je slobodna do listopada, nazovite me ili mi pošaljite poruku za dodatna pitanja. Kontakt: +385 95 894 0482

Iznajmljuje se jednosoban komforan stan u stambenoj zgradi, isključivo dugoročno/godišnje. Kontakt: 099 678 8935

Iznajmljuje se apartman na području

Oglas zaprimljen do ponedjeljka u 12 sati bit će objavljen u broju od srijede. Sve informacije na telefon 020 350 670 ili na e-mail marketing@ dulist.hr

Babinog Kuka. Kontakt: 091 564 3929

NEKRETNINE

Prodaje se, povoljno, kuća na Pelješcu s popratnim kućama (štale, komin, garaža...) i zemljištem. Kuća se nalazi u mjestu Putniković, zaseok Tomislavo vac, kuću na upit uvijek možete pogle dati, potrebna renovacija, ali i useljiva odmah, ‘papiri čisti’, vidljivo u katastru. Za sve dodatne informacije stojimo na usluzi. Kontakt: 091 543 0413

POSAO

Tražimo osobu za pomoć u održavanju kućanstva i oko dvoje djece (5 i pol i 8 god.) kad nisu u školi ili vrtiću (u slu čaju školskih praznika, bolesti…). Teta

Svi materijali u DuListu objavljeni su u dobroj namjeri, stoga uredništvo i izdavač

odgovornost

materijali moraju

oglasa. Svi

20 kn

je cijena oglasa. Uplatu izvršiti na IBAN: HR0324070001100365865. DuList zadržava pravo uvrštavanja malih oglasa s portala dulist.hr

nam treba od ponedjeljka do petka na cca 4 sata dnevno (od 8/9 do 12/13 sati po dogovoru, odnosno iznimno na 8 sati dnevno (u slučaju već spomenu tih dječjih bolesti i praznika) što bismo dodatno platili. Bitno nam je da je osoba pouzdana, odgovorna, nepušač i da možemo računati na tetu barem 3 mjeseca, ako budemo zadvoljni jedni i drugi onda i duže. Početak rada bi bio –što prije to bolje. Kontakt: 095 356 1122

Tražim studenticu iz Orašca i okolice za rad u suvenirnici u kolovozu i rujnu od 18 do 21 sat. Kontakt: 098 9593 769

TEHNIKA

Prodajem povoljno usisavač za dubin sko usisavanje i pranje (nikad nije kori šten). Za dubinsko čišćenje madraca, jogija kauča, fotelja. Dubinski usisava tapite, skida sve mrlje, fleke i suši u kratkom vremenu. Pere zidne i podne pločice, kamene površine, izbjeljuje fuge. Pere sve vrste tkanina, vrlo funk cionalan i ekonomičan, posebno tko ima veći broj apartmana. Kontakt: 091 798 8626

UMRLI (OD 6. 7. – 13. 7. 2022.)

MILJENKO JELAČA ANTE MEDVIDOVIĆ pok. Petra (1934.)

MIROSLAV ŠIMIĆ (1935.)

STJEPAN BOGDANOVIĆ (1940.)

ŠAĆIR ŠUJA KASUMOVIĆ (1955.)

DEŠA FABRIS (1933.)

ANE BRAJEVIĆ ud. Balda rođ. Bećir (1930.)

MARIJA STANKOVIĆ ud. Živojina rođ. Garvan (1935.)

KATE RUSTAN ud. Iva rođ. Bandžar (1932.)

KATE MIROŠEVIĆ rođ. Brbora (1948.)

MIHO KOTLIĆ (1947.)

KATE PERUŠINA rođ. Rajković (1934.)

JANE RAŠICA rođ. Domančić

MARTINA GLUHAN kći SLOBO

DANA (1991.)

IVICA KOŠTA (1936.)

LJUBICA BOŠNJAK rođ. Stojić

MERJEMA AVDIĆ (1944.)

PERO BRAJEVIĆ pok. Iva (1964.)

JOZO RESIĆ pok. Iva (1935.)

NAPOMENA UREDNIŠTVA Istinitost objavljivanja oglasa, vlasništvo nad autorskim pravima na tekstove, fotografije, design i ostala grafička rješenja koja se koriste u objavljenim oglasima u DuListu jamči naručitelj oglasa, kao i kvalitetu roba i usluga.

HUMANITARNI PRILOZI

DVA SKALINA – UDRUGA RODITELJA DJECE S POSEB

NIM POTREBAMA : u spomen na pok. Darka Mihovića, 200 kuna prilažu Olga i Ratko; u spomen na dunda Iza, tatu naše Jasminke, 350 kuna prilažu prijateljice iz Vino gradarske; Mario Kraljević donacija 500 kuna; Nikolina Kraljević donacija 500 kuna; Marina Sršen donacija 500 kuna; BOBAN D.O.O donacija 1.500 kuna; Ante Živković donacija 100 kuna; HRVATSKI STRU

KOVNI SINDIKAT MEDICINSKIH SESTARA I MEDICIN

SKIH TEHNIČARA donacija 300 kuna; Maja Sršen dona cija 100 kuna; Dubravka Vidaković Erdeljić donacija 600 kuna. Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donaci jama. IBAN: HR 7924070001100305036. Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na: mob: 095/368–9227 (radnim danom od 9 do 17 sati).

D JEČJEM D OMU MA SLINA D UB ROVNIK darovali su: sta nari zgrade I. Meštrovića 3, u spomen na Ahmeta Meta Drekovića, umjesto cvijeća prilažu 570 kuna. Djeca i dje latnici zahvaljuju darovateljima! Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN broj: HR 8223900011100019232 da dostave tekst uplate na fax: 312 218 ili na e-mail: dom.maslina@outlook.com.

LIGA ZA BORBU PROTIV RAKA : u spomen na pok. Tomi slava Pralasa, umjesto vijenca 200 kuna prilaže obitelj Blagoja Čorlije. u spomen na dragog Hrvoja Berkovića, Sonja i Nikola Pirjać umjesto cvijeća prilažu 300 kuna; u spomen na doktora Zdravka Ljevaka, Sonja i Nikola Pirjać umjesto cvijeća prilažu 300 kuna; u spomen na pok. Klaru Pasqualicchio, umjesto cvijeća Ivo Trojano vić prilaže 500 kuna; u spomen na gđu Dražić, Umjet nička škola Luke Sorkočevića umjesto cvijeća prilaže 300 kuna. Liga protiv raka zahvaljuje darovateljima HR 3724070001100021485. Sve informacije knjigovod stveni servis ‘IMA I ABA’ d.o.o., mail: imaiaba1@gmail. com. Telefon 020 321 051

Zahvaljujemo na ljubavi pretočenoj u dar potrebitima

C ARITASA D UBR OVAČKE BISKUP IJE : u sjećanje na dragu Klaru Pasqualicchio, umjesto vijenca platila obi telj D. Švarc 200 kuna; u spomen na dragog nam prijate lja Balda Šundricu umjesto cvijeća prilažemo 400 kuna Katija i Dada. Samo dijeljenjem, naša Ljubav postaje djelotvorna! Hvala od srca na vašim donacijama potre bitima! Tekst za objavu molimo slati na: karitativni. rad.caritas@db.hr. Sve info na: caritas.db.hr, IBAN : HR 8024070001100367971 OTP banka.

U DRUZI ZA D Ow N SINDROM D UBROVAČKO NERETVAN

SKE ž UPANIJE doniraju: umjesto cvijeća rođaku Vladu, 200 kuna prilažu Niko i Brigita s obitelji. Mole se daro vatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge IBAN HR 9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 0914753582 ili putem maila downdnz@gmail.com. Roditelji, djeca i mladi naše Udruge iskreno zahvaljuju svim darivateljima!

REPUBLIKA HRVATSKA DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA OPĆINA ŽUPA DUBROVAČKA Općinski načelnik

KLASA: 932-11/22-01/52 URBROJ: 2117-8-03-22-1 Srebreno, 11. srpnja 2022.

Na temelju Zakona o cestama (Narodne novine broj: 84/11, 22/13, 54/13,148/13, 92/14, 110/19 i 144/21) Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (Narodne novine 112/18 i 39/22) i Pravilnika o geodetskim elaboratima (Narodne novine 59/18), Općina Župa dubrovačka kao tijelo nadležno za upravljanje nerazvrstanim cestama na svom području, objavljuje

JAVNI POZIV

nositeljima stvarnih prava na nekretninama na javni uvid u postupak evidentiranja nerazvrstane ceste

I.

U svrhu izrade geodetskog elaborata javnih i nerazvrstanih cesta i sređivanja katastarskog i zemljišnog stanja na području Općine Župa dubrovačka pozivaju se na javni uvid nositelji prava na sljedećim dionicama lokalnih nerazvrstanih cesta kao i nositelji prava na susjednim katastarskim česticama koje neposredno graniče s dionicama niže navedenih ulica:

• odvojak ulice Lazine (od kućnog broja 2 do kućnog broja 10) k.o. Čelopeci;

• dionica ulice Kupari (od turističke zone ‘Kupari I’ do spoja s D8) k.o. Brašina/k.o. Brašina Nova;

• put preko Goričine (od Šetališta dr. Franja Tuđmana do turističke zone ‘Kupari I’) k.o. Brašina;

• cesta Srebreno - Kupari (od Šetališta dr. FranjaTuđmana do turističke zone ‘Kupari I’) k.o. Brašina,

II

Javni uvid na terenu održati će se 20. srpnja 2022. godine na navedenim lokacijama u terminima 8.00-8.30, 8.45-9.15, 9.30-10.00, 10.15-10.45 sati, a prema gore navedenom redoslijedu. Nositelji stvarnih prava na zemljištu (stranke u postupku ili njihovi opunomoćenici) mogu također izvršiti uvid u geodetske elaborate izvedenog stanja predmetnih nerazvrstanih cesta te zatražiti eventualna dodatna pojašnjenja dana 20. srpnja 2022. godine od 11.00 do 12.00 sati u prostorijama Općine Župa dubrovačka. Izlaganje geodetskih elaborata izvršit će ovlašteni inženjer geodezije Petar Kovačević dipl. ing. geod. iz tvrtke ‘Geo Vrtine’ d.o.o..

Općinski načelnik Silvio Nardelli

Priče iz Žrnova

Kultura narodu!

Kazalište u Pavuletovoj K ući je inspirialo naše dide i babe da, pored subotnjih i nedjeljnjih plesova, tamo organiziraju i predstave pučkog kaza lista. U njima su, kao u pravom teatru, igrali mjesni glumci-amateri, među njim i moja dva djeda. U predstavi hrvatskog pisca Pavla Matijevića ‘Zača rano blago’ ulogu lika Joze (po naški Jozota), igrao je moj pokojni dida Antonj. Među dokumentima u njegovu bavulu našao sam i tekst uloge koju je Jozo izgovarao na pozornici negdje 1923.–1924. Kako se nije moglo za sva kog glumca kupiti po jednu knjigu da nauči svoju ulogu, netko je krasopisom prepisao svačiju repliku pa su glumci mali svaki svoju kopiju i iz nje su učili ulogu. Pogledajte kopiju dokumenta na kraju ove priče.

Poseban dogadjaj u toj dvorani je bila povijesna predstava ‘Nikola Šubić Zrinski’, koja se je izvela 1925. godine na 1000. obljetnicu krunjenja hrvat skog kralja Tomislava. Prilikom premi jere, na svečanu izjavu glavnog glumca: ‘Ja san kralj Petar Zrinski’, netko je iz publike replicirao: ‘Ti si govno, oli te mi ne poznamo!’ Eto, to je bio povi jesni početak interaktivnog teatra o čemu su teatrolozi govorili tek 30, 40 godina kasnije.

Neki su govorili da je treći sigurno zakasnio na željeznicu pa da će zato igrat bez njega.

Slabo se naš narod razumio u dija lektiku odnosa između dvoje-troje stranih osoba, ali su svi došli na pred stavu. Donijele su se stolice iz doma jer ih nije bilo dovoljno za svekoliko gledateljstvo. I zaista, na pozornicu u barba Pavuleta su izašli pravi glumci iz Zagreba i odigrali dramu našega pisca Milana Begovića, ‘Bez trećega’.

Nastavak u idućem broju DuLista....

Kako se nije moglo za svakog glumca kupiti po jednu knjigu da nauči svoju ulogu, netko je krasopisom prepisao svačiju repliku pa su glumci mali svaki svoju kopiju i iz nje su učili ulogu

KORČULANSKO – FRANCUSKI PENZIONERSKI DANI

Prilikom premijere, na svečanu izjavu glavnog glumca: ‘Ja san kralj Petar Zrinski’, netko je iz publike replicirao: ‘Ti si govno, oli te mi ne poznamo!’ Eto, to je bio povijesni početak interaktivnog teatra o čemu su teatrolozi govorili tek 30, 40 godina kasnije

Teatarska tradicija u dvorani barbe Pavuleta se je nastavila i nakon Drugog svjetskog rata. Domaći su glumci-ama teri izveli nekoliko predstava u tom kazalištu, a Žrnovo je imalo svoju kaza lišnu aktivnost sve do kraja sedamde setih godina prošlog stoljeća.

Negdje pri kraju druge petoljetke (Blaćani su već bili dovršili treću!) je narodna vlast iz Zagreba odlučila poslati malo kulture među narod. Meštar Oreb je obznanio taj događaj putem mjesnog razglasa iz kojega je narod čuo vijest da će u naše Žrnovo doći pravi kazališni glumci i odigrati predstavu ‘Bez trećega’.

‘Kako će igrat brez trećega’, pitao je pokojni Antonj Brbora?

‘Igrat će briškulu i tresetu, odgovori mu pokojni Jakov Karatilo, da imaju trećega igrali bi terciliju’.

Turistički put gospara Ante Gospar ante Curać rođen 1942. godine u Žrnovu na otoku Korčuli, u osnovnu školu išao u Žrnovu, u gimnaziju u Korčuli, završio Višu turističku u Dubrovniku. Cijeli radni vijek proveo u turizmu kojim se povremeno bavi i danas kao kon zultant jedne receptivne turističke agencije. Radio u hotelijerstvu u Korčuli, u Atlasu u Dubrovniku 15 godina, a od 1986. godine kao orga nizator putovanja u Francuskoj, specijalist za Hrvatsku. Organizi rao putovanja i ljetovanja za oko 180 tisuća gostiju iz Francuske, najvećim dijelom u turizmu s kul turnim sadržajem, a od 2001 orga nizira turizam sa sadržajem šetnje u prirodi s boravkom u selu Žrnovo i po nacionalnim parkovima po Hrvatskoj. Penzionerske dane pro vodi izmeđju Korčule i Francuske.

Šapa tjedna

JA SAM CAPO

Kad vidim loptu, ona mora biti moja!

Sad kad je ovako vruće, najdraže mi je leći ispod klime, ljenčariti i spavati po cijele dane. Iako, čim netko krene prema vratima, ja idem za njima jer volim ići u đir

Pravi sam Ca P o, Capo di tutti Capi. Moji doma misle da me mogu dresi rati, ali ustvari ja dresiram njih, a oni toga nisu ni svjesni. Tvrdoglav sam, kažu. Jesam, ne dam se ja lako. Otkad sam došao u Cavtat tjeram ih svaki dan, bilo ljeto, bila zima, na kupanje. Labrador sam koji obožava plivati i hvatati sve što mi bace u more. A tek kad vidim loptu, ona mora biti moja.

To mi je omiljena igračka. Sad kad je ovako vruće, najdraže mi je leći ispod klime, ljenčariti i spavati po cijele dane. Iako, čim netko krene prema vratima, ja idem za njima jer volim ići u đir. Kad se vozim autom, moram biti između mojih, samo tražim njihovu blizinu. Oni mi pružaju veliku ljubav, a ja njima vraćam duplo.

mjeseci

PREDSTAVITE

46 Sport Mjesto u glav nom turniru imaju Kamen mali, FUN H20 Mlini, Elita, Kokoti, Crvene stijene Orašac, PVG Gruški mul, Porporela i Pasjača Popovići

Veliki povratak Divlje lige!

Prijave za ovogodišnje Prvenstvo dubrovačkih kupališta u vaterpolu traju do 16. srpnja do 20 sati. Ždrijeb bi se trebao održati u nedjelju, 17. srpnja, a kvalifikacije neće početi prije utorka, 19. srpnja

Nako N dvije godi N e pauze zbog koronavirusa, Divlja liga se vraća na dubrovačka kupališta! U tijeku su, naime, prijave za ovogodišnje Prven stvo dubrovačkih kupališta u vater polu. Prijave momčadi za nastup, jav ljaju organizatori, primaju se do 20 sati u subotu, 16. srpnja, i to u Caffe baru Giro, koji se nalazi u sklopu Trgovačkog

centra Tommy. Na istom mjestu može se prijaviti i domaćinstvo terena. Ždri jeb bi se trebao održati u nedjelju, 17. srpnja, a kvalifikacije neće početi prije utorka, 19. srpnja. Glavni turnir kreće u subotu, 30. srpnja, i to utakmicama 1. kola u skupinama ‘A’ i ‘B’, koje će se igrati u Mlinima. Finale se igra u Portu, kad, odredit će se naknadno.

Turnir

U glavnom turniru igrat će 16 mom čadi raspoređenih u četiri skupine od kojih će svaka skupina brojati po četiri momčadi. Nakon igre svatko sa svakim u skupini (tri kola), u drugi dio natjeca nja, u kojem se igra po klasičnom kup sustavu, igrat će po dvije prvoplasirane momčadi svake skupine. Dakle, drugi

dio glavnog turnira sastoji se od četvrt finala, polufinala i finala, tj. utakmica za treće i prvo mjesto. U glavni turnir, u kojem je mjesta za 16 najboljih, izravni plasman ima osam najboljih momčadi posljednje Divlje lige, dok će ostalih osam mjesta popuniti najuspješnije momčadi kvalifikacija.

Ukoliko koja od osam najuspješni jih momčadi posljednje Divlje lige ne dostavi svoju prijavu, to mjesto tako đer će se popunjavati kroz kvalifikacije. S obzirom na plasman, mjesto u glav nom turniru imaju sljedeće momčadi: Kamen mali (prvak, nositelj skupine A), FUN H20 Mlini (doprvak, nositelj skupine B), Elita (treća, nositelj sku pine C), Kokoti (nositelj skupine C) te Crvene stijene Orašac, PVG Gruški mul, Porporela i Pasjača Popovići, koji su poraženi u četvrtfinalu. U četvrtfinalu glavnog turnira igraju A1-B2 (pobjed nik skupine A – drugoplasirani iz sku pine B), A2-B1, C1-D2 te C2-D1, a u polu finalu pobjednici susreta A1-B2 protiv C2-D1, a u drugom polufinalu pobjed nik susreta A2-B1 protiv pobjednika susreta C1- D2. Kvalifikacije se igraju po starom. Kup s repasažom. Dakle, imaju pravo na jedan poraz. Ne i na drugi.

Tko ima pravo nastupa?

Pravo nastupa u Divljoj ligi 2022. godine imaju svi građani grada Dubrovnika koji prebivalište imaju na području bivše općine Dubrovnik ili oni kojima je mjesto rođenja na

području bivše općine Dubrovnik, a koji nikad nisu igrali ili bili u zapisniku ni na jednoj službenoj vaterpolskoj utakmici bilo kojeg uzrasta. Ukoliko su igrali ili bili u zapisniku najmanje jedne službene vaterpolske utakmice bilo kojeg uzrasta, vrijede sljedeća pravila:

Igrač, član kluba Prve lige, koji je igrao ili bio u zapisniku službene uta kmice, ima pravo nastupa nakon dvije vaterpolske sezone bez nastupa, dakle, ako nije igrao u sezonama 2020./21. i 2021./22. Igrač, član kluba Prve ‘B’ lige ili Druge lige, koji je igrao ili bio u zapi sniku službene utakmice, ima pravo nastupa ako nije igrao ili bio u zapi sniku službene utakmice od 1. siječ nja 2021. Igrač, član kluba Treće lige i niže, koji je igrao ili bio u zapisniku službene utakmice, ima pravo nastupa ako nije igrao ili bio u zapisniku služ bene utakmice u tekućoj kalendarskoj godini, od 1. siječnja 2022. Igrač mlađe uzrasnih kategorija, koji je igrao ili bio u zapisniku službene utakmice, ima pravo nastupa ako nije igrao ili bio u zapisniku službene utakmice od 1. siječnja 2021.

Isto vrijedi i za igrače koji su nastu pali u ligama drugih država. Igrač iz kategorije veterana, rođen 1. siječnja 1983. i mlađi ima pravo nastupa ako nije igrao ili bio u zapisniku službene utakmice od 1. lipnja 2021. godine. Veterani rođeni prije 31. prosinca 1982.., bez obzira jesu li imali nastup ili ne nakon 1. lipnja 2021., imaju pravo

nastupa.

Kako sastaviti ekipu?

I dalje su na snazi pravila o kojima treba voditi računa prilikom sastav ljanja momčadi za nastup u Divljoj ligi. Svaka ekipa može prijaviti najviše 16 igrača. U ekipi od tog broja mogu biti najviše četiri igrača koja su prije igrala u Prvoj i Prvoj ‘B’/Drugoj ligi, a koji se još računaju kao prvoligaški i drugoligaški igrači, s tim da prvoli gaških igrača u zapisnik na jednoj uta kmici, gdje ekipa može prijaviti najviše 14 igrača, može biti najviše tri. U sva koj ekipi može biti najviše jedan igrač veterana, koji je igrao ili bio u zapi sniku službene utakmice od 1. lipnja 2021., a koji je rođen od 1. siječnja 1978. do 31. prosinca 1982. plus jedan igrač veterana koji je igrao ili bio u zapisniku službene utakmice od 1. lipnja 2021., a koji je rođen prije 31. prosinca 1977. Ili u svakoj ekipi može biti najviše tri igrača veterana koji su igrali ili bili u zapisniku službene utakmice od 1. lip nja 2021., a koji su rođeni prije 31. pro sinca 1977.

Tko se smatra igračem Prve lige odnosno Druge lige?

Igrač Prve lige (prvoligaški) je onaj igrač koji je posljednji put igrao ili bio u zapisniku jedne službene uta kmice u sezonama počevši od sezone 2012./2013. do zaključno sezone 2019./2020. Oni koji su posljednji put igrali ili bili u zapisniku prije početka sezone 2011./12., ne računaju se više kao prvoligaški igrači, tj. igrači Prve lige prilikom sastavljanja ekipe za nastup u Divljoj ligi 2022.

Igrač Prve ‘B’/Druge lige je onaj igrač koji je posljednji put igrao ili bio u zapi sniku jedne službene utakmice u sezo nama počevši od sezone 2018./19. do zaključno 1. siječnja 2021. Oni koji su posljednji put igrali ili bili u zapisniku prije početka sezone 2018./19., ne raču naju se više kao drugoligaški igrači, tj. igrači Prve ‘B’/Druge lige prilikom sastavljanja ekipe za nastup u Divljoj ligi 2022. Ukoliko je jedan igrač prvo nastupao u Prvoj ligi, a potom u Prvoj ‘B’/ Drugoj, računa se kao prvoligaški igrač ukoliko je igrao ili bio u zapisniku uta kmice Prve lige u sezonama od 2012./13. do sezone 2019./20. Naravno, sve ukoliko takav igrač danas nije aktivan veteran, koji je imao nastup od 1. lipnja 2021. U tom slučaju treba u obzir uzeti i pravila koja vrijede za igrače veterane.

‘LINO’ U MLINIMA VK Gusar iz Mlina organi zira međunarodni U12 vaterpolo turnir ‘Lino’. Turnir počinje u petak, 22. srpnja u 20 sati, a na njemu će sudjelovati pet vaterpolskih momčadi:

Divlja liga se zbog pandemije koronavirusa nije odigrala 2020. i 2021. godine

VK Gusar iz Mlina, VK Cavtat iz Cavtata, VK Jug iz Dubrovnika i dva strana kluba: AVK Triglav iz Slovenije i CNA Barceloneta iz Španjolske.

Hrvatska preko Srbije do zlata!

igračem više, Hrvatska ušla u zadnjih osam minuta s prednošću jednog pogotka (8:7).

Nakon sjajne igre u 3. kolu i pobjede nad Mađarskom 11:5, naši su mladići pod ravnanjem trenera Bruna Sabionija u finalu svladali reprezentaciju Srbije

Uspjehu U16 reprezentacije pridonijeli su i igrači VK Jug Adriatic osiguranja Ante Jerković, Bruno Đuho i Marko Glavinić te pomoćnik izbornika Frano Vićan

Hrvatska muška vaterpolska reprezentacija do 16 godina osvo jila je prvo mjesto na vrlo jakom tur niru Hep kup koji se igrao u Zagrebu. Nakon sjajne igre u 3. kolu i pobjede nad Mađarskom 11:5, naši su mladići pod ravnanjem trenera Bruna Sabionija u finalu svladali reprezentaciju Srbije i zasluženo pobjednički pokal zadržali u domovini, javlja Hvs. Uspjehu repre zentacije pridonijeli su i Jugovi igrači Ante Jerković, Bruno Đuho i Marko Glavinić, a u stručnom stožeru je i Dubrovčanin Frano Vićan kao pomoć nik izbornika.

U vrlo izjednačenoj utakmici, supar nici hrvatske reprezentacije, piše Hvs, vodili su kratko samo u prvoj četvrtini, u prve dvije minute (2:1 i 3:2 za Srbiju). Sredinom ove četvrtine, mladi su Hrvati preokrenuli rezultat u svoju korist (5:3) i prednost više nisu ispuštali do kraja utakmice, s iznimkom dva izjednače nja. Prvo osjetnije rezultatsko odvajanje bilježimo u prvoj minuti druge dionice kada je Gabrijel Burburan pogodio za hrvatsko vodstvo 7:4. Pola minute prije kraja ovog dijela igre, Srbija je uspjela izjednačiti (7:7), da bi samo tri sekunde do kraja dionice golom Andra Galića s

Sredinom treće četvrtine ponovno je bilo +3 za Hrvatsku (10:7), nakon pogo daka Karla Dragoševića te Josipa Kova čevića iz protunapada. Srbija međutim ne posustaje te su uspjeli smanjiti na 10:9, rezultat s kojim se ušlo u posljed nju četvrtinu. Slijedilo je najduže raz doblje na utakmici bez pogotka na obje strane, s puno ‘markiranja’, izrazite obostrane pozornosti u obrani. Dvije i pol minute prije kraja, Luka Gladović je za goste spretno i sretno poravnao. Šut s lijevog vanjskog, zakačio je malo ruku jednog od naših igrača u bloku te je lopta doslovno otplutala u hrvatsku mrežu – 10:10. Malo više od minutu kasnije ili točno 1.22 minute do kraja, završni udarac, ali Hrvatske. U napadu s igračem više, sa srednjeg vanjskog je lopta proslijeđena Gabrijelu Burburanu na lijevo krilo, a mladi Riječanin iz prve je nakon primanja lopte gađao i pogo dio bliži kut srpskog vratara kojeg ovaj još nije dospio pokriti.

U posljednjoj minuti, bilježimo još dvije obrane našeg vratara Matije Prižmića, kao i nešto ranije blok Bar tula Bučevića. Dostatno sve zajedno za veliko slavlje naše reprezentacije, pobjedničko kupanje u bazenu. Najbolji u našim redovima bili su vratar Matija Prižmić (14 obrana) i Karlo Dragošević (3 gola). Ujedno, Karlo Dragošević je zaslužio i nagradu mvp ili trofej za naj boljeg igrača turnira.

U stožeru U18 reprezentacije i Paulo Obradović

Na pripreme U18 vaterpolske reprezentacije pozvani su Jugovi igrači Ivuša Burđelez, Vlaho Pavlić, Patrik Kolak, Toni Mozara i Nikša Brzica

muška vaterpolska reprezenta cija do 18 godina okupila se u petak, 8. srpnja u Dubrovniku na pripremama. Riječ je o reprezentaciji pred kojom je u kolovozu nastup na Svjetskom

prvenstvu u Beogradu. Na dubrovačko okupljanje i prve pripreme pozvan je 21 igrač, a među njima je i pet igrača vk Jug Adriatic osiguranja. No, svakako je za istaknuti kako je u stručnom stožeru i Paulo Obradović.

Među 21 igračem koji su na pripre mama u našem gradu su dakle i Jugovi Ivuša Burđelez, Vlaho Pavlić, Patrik Kolak, Toni Mozara i Nikša Brzica. Stručni stožer čine Hrvoje Koljanin, Marin Kliškinjić, Andro Franičević i Paulo Obradović.

Kako navode iz Hrvatskog vater polskog saveza, ova će reprezentacija nakon Dubrovnika, gdje im na 3–4 dana na sparing dolazi srpska repre zentacija, daljnje pripreme imati – u Zadru (od 19. do 28. srpnja) te Varaž dinu (od 31. srpnja do 5. kolovoza), a potom završno okupljanje u Zagrebu i put za Beograd.

Hrvatska će u skupini A Svjetskog prvenstva u Beogradu (11. -19. kolovoza) igrati u skupini s Mađarskom, Kuvaj tom, Uzbekistanom i Kazahstanom.

Foto Leo Krstičević (Hrvatski vaterpol ski savez)

OKUPLJANJE

Ragusa u F i B a Europe Cupu!

52– poručuju iz Hrvatskog košarkaškog saveza.

kluba iz cijele Europe prija vila su se za sudjelovanje u ovosezonskom natjecanju

Čak 52 kluba iz cijele Europe prijavila su se za sudjelovanje u ovosezonskom natjecanju, a sa šest klubova koji se izravno pridružuju regularnoj sezoni iz kvalifikacijskih turnira Eurolige za žene, ukupan broj potencijalnih sudi onika doseže 58.

Ž kk Ragusa, prvakinje Hrvatske, automatski su se plasirale u regularnu sezonu ženskog Eurokupa, a viceprvakinje iz Plamen

Požege igrat će kvalifikacije za isto natjecanje, sve uz potporu Hrvatskog košarkaškog saveza

nakon lipanjski H prijava F i B a-i stigla je i potvrda: Ž kk Ragusa, prva kinje Hrvatske, automatski su se pla sirale u regularnu sezonu ženskog Eurokupa, a viceprvakinje iz Plamen Požege igrat će kvalifikacije za isto natjecanje, sve uz potporu Hrvatskog košarkaškog saveza.

Čestitamo Ragusi i Plamen Požegi na velikom istupu u Europu!

Sestre Jurković pete na Svjetskom kupu

Hrvatske veslačice, v eloluške i vana i Josipa Jurković zauzele su peto mjesto u finalu utrke dvojaca bez kormilara na regati Svjetskog kupa u Luzernu. One su dionicu dugu 2000 metara odveslale za 7:11.92 minuta. Pobijedile su veslačice Novog Zelanda s vremenom 6:56.51.

Inače, sestre Jurković, kako su za DuList istaknule još 2017. godine, od prvog razreda osnovne škole trenirale su rukomet, a u petom razredu su na nagovor prijateljice odlučile probati s veslanjem jer je to u Vela Luci tradicij ski sport.

U rukometu smo bile najbolji stri jelac i vratarka, ali kad smo vidjele da smo već na prvoj regati osvojile meda lju odlučile smo se za veslanje – podi jelila je s nama tada Ivana, dok se na to nadovezala Josipa istaknuvši kako uz veslanje, igraju i stolni tenis te trče.

Prema propozicijama natjecanja, regularna sezona EuroCupa za žene igrat će se u dvije konferencije s klubo vima podijeljenim na temelju kriterija geografske blizine, a sadržavat će naj više 48 momčadi sudionica, podijelje nih u 12 skupina od po četiri momčadi. Svaka od dvije konferencije uključuje 19 klubova koji su zaslužili izravan pla sman u regularnoj sezoni, na temelju klupskog poretka njihovih nacional nih saveza. Preostalih 10 mjesta (pet u svakoj konferenciji) bit će dodijeljeno pobjednicima odgovarajućih kvalifika cijskih susreta koji se igraju u dvije uta kmice u formatu kod kuće i u gostima.

Ždrijeb za obje skupine regularnog dijela sezone, kao i ždrijeb za kvalifika cije održat će se u Münchenu u petak, 15. srpnja.

Izvor: Hrvatski košarkaški savez

Bagarić i Daubnerova poražene su u polufinalnom susretu juniorskih parova na Wimbledonu

Du B rovkinja lucija Ćiri Ć Ba ga ri Ć i Slovakinja Nikola Daubnerova (treće nositeljice) poražene su u polu finalnom susretu juniorskih parova na Wimbledonu. Ćirić Bagarić ostala je tako bez finala parova na Wimble donu. Lucija i slovačka tenisačica izgu bile su od Nizozemke Rose Marie Nij kamp i Kenijke Angelle Okutoyi – 6:3, 6:4, javlja Hrvatski teniski savez.

WIMBLEDON Ćirić Bagarić bez finala u parovima

Ivana i Jospia Jurković zauzele su peto mjesto u finalu utrke dvojaca bez kormilara na regati Svjetskog kupa u Luzernu

Počeo je ‘Mali Wembley’

I prije samog početka turnira dvije su ekipe odustale od natjecanja

Jubilarno 30. izdanJ e na J d ugo vJečniJeg malonogometnog turnira na male barice ‘Mali Wembley’ počelo je proteklog ponedjeljka navečer na terenu u Čokolinu. Ukupno se prija vilo 56 momčadi, no još i prije samog početka dvije su ekipe odustale. Tako su u ponedjeljak odigrane tek tri od planiranih pet utakmica. Ekipa Gra vosa United pobijedila je Crvenog patuljka s 3:0. Slavila je i Krućica Uni ted protiv ekipe Vitoria Guimaraes dok je Zadnja 1B bila bolja od Caffe bara Antika.

Momčadi su podijeljene u 14 sku pina, a iz svake se skupine u završ nicu plasiraju prve dvije momčadi i četiri najuspješnije trećeplasirane momčadi.

U Čokolinu igraju i veteranske ekipe kojih je ove godine 12. vete rani su podijeljeni u dvije skupine s po šest momčadi pa se u završnici iz svake skupine plasiraju četiri najbolje plasirane momčadi iz svake skupine.

Prvog dana odigrane su tri od pet planiranih utakmica

Podsjetit ćemo kako je na ‘Malom Wembleyju’ prošle godine slavila ekipa konobe Popret, koja je u final nom susretu svladala Medvjediće dobrog srca. Treće mjesto pripalo je ekipi Sport caffe Balun koja je slavila protiv Caffe bara Retro.

U Dubrovnik stiglo

180 malih tenisača

Ovogodišnje, osmo izdanje turnira Dub Bowl okupilo je tenisače iz čak 70 zemalja svijeta

Osm O izdanje d ub rOvn ik dub Bowl International Tennis Championshipa, međunarodnog tenis prvenstva za juniore do 11 i 13 godina, svečano je otvoreno u ponedjeljak navečer u Gos pinom polju. U naš grad stiglo je čak 180 malih tenisača iz 70 država svijeta.

Organizatori su se pohvalili i kako imaju nove zemlje na popisu sudio nika, a riječ je o Novom Zelandu, Taj vanu, Bahreinu, Indoneziji i Namibiji. Napomenuli su i kako je Grad Dubrov nik prepoznao značaj ovog sportskog događaja, uvrstio ga je kao sportsku priredbu od važnosti za Grad Dubrov nik te ga kao takvog podržava.

Dubrovnik je tako osmu godinu zare dom postao centar juniorskog tenisa i dom najboljim mladim igračima svijeta.

Foto Zvonimir Pandža

DuList

Najdražu hrvatsku pjesmu nemamo jer ih jednostavno – volimo sve!

DuList

Nastupit ćemo s jednim ‘mixom’ različitih hrvatskih standarda iz cijele zemlje, ali i pjesmama koje smo tijekom naših boravaka u Hrvatskoj ‘pokupili’ i naučili

Oni su trenut no na putova nju kroz cijelu Lijepu Našu, a u Dubrovniku će biti nekoliko dana i htjeli bi, kažu, nastupiti još negdje ako se ukaže prilika

BECKHAMOVI NA LOPUDU Victoria i David Beckham ljetuju na Lopudu! Jedan od najslavnijih, ali i najdugovječnijih britanskih parova – svjetki poznati nogometaš i bivša članica Spice Girls oduševljeni su ovim predivnim otokom, a odsjeli su u kompleksu Lopud 1483, nekadašnjem

OVAKO SU O DUBROVNIKU GOVORILI IZA PRVOG SUSRETA!

‘Uistinu unikatan’

franjevačkom samostanu kojeg je grofica Fran cesca von Habsburg obnovila i danas je jedno od top lokacija na Jadranu. No, Beckhamovi su imali još jedan sjajan razlog za uživati ove dane – nji hova je kćer Harper proslavila rođendan, a Victo ria je proslavu objavila i na svom Instagramu.

Dubrovnik je nevjerojatan, pogotovo povijesna jezgra. Posjetili smo nekoliko mjesta na vašoj obali, ali ovaj grad je uistinu unikatan. Ono što je nama prelijepo u vezi Hrvatske, a pogotovo Dubrovnika, je kako vas nije strah zadržati i cijeniti povijest. Naravno da je sve prilagođeno novijim vremenima i ima dosta restorana i suvenirnica, ali ne bojite se čuvati i brinuti za povijest. Postoje mnoga mjesta u svijetu gdje ljude nije briga za povijest i bez problema bi porušili sve staro da naprave mjesta za nove građevine. To nije slučaj ovdje, ovaj grad je prelijep onakav kakav je.

Bili S mo u Du B rovni K u puno puta i iskreno uživali baš svaki put! Tako je dobro vratiti se ponovno u vaš pre krasni grad – pričaju nam članovi sada već legendarne klape Samoana, koja ‘žari i pali’ klapskim izričajem u sasvim neobičnom kontekstu. Samo ana su, naime, kako im samo ime govori – s Novog Zelanda. U Dubrov nik se vraćaju već u nedjelju, 17. srpnja, kada će s početkom u 20 sati nastupiti u Konobi Popret obitelji Nadramija na Gornjem Brgatu.

Nastupit ćemo s jednim ‘mixom’ različitih hrvatskih standarda iz cijele zemlje ali i pjesmama koje smo tijekom naših boravaka u Hrvat skoj ‘pokupili’ i naučili – dodaju nam

POČECI NEOBIČNE KLAPE

– najdražu pjesmu nemamo jer ih jed nostavno volimo sve! – kroz smijeh će veseli Samoanci. Oni su trenutno na putovanju kroz cijelu Lijepu Našu, a u Dubrovniku će biti nekoliko dana i htjeli bi, kažu, nastupiti još negdje ako se ukaže prilika.

Što se tiče večeri u Konobi Popret, koja će biti svojevrsni ‘mix’ tradicije,

17.7.

klapa Samoa na vraća se u Dubrovnik

Osnovani 2011., a danas imaju svoj trg u Zagvozdu!

Kako saznajemo na stranicama Festivala dalmatinskih klapa, Klapa Samoana osnovana je 2011. godine od strane nekolicine studenata St. Peters Collegea u Aucklandu i iste godine imala je premijeru na Božićnom koncertu Hrvatskog društva u Aucklandu. Inspirirani glazbom Antuna Poljanića krenuli su istraživati klapsku pjesmu kao njima posebno zanimljivi glazbeni stil. Klapa nje guje samoanski a capella zvuk i donosi publici doživljaj glazbe stare i nove pacifičke kulture. Godine 2013. klapa Samoana je odradila svoju prvu turneju po Hrvatskoj te nastupala kao posebni gosti na 47. FDK Omiš. Dvije godine kasnije vratili su se u Hrvatsku na drugu turneju. Glavni duet, Christian i Austin, prenosi ime klape u svo jim izvedbama Hrvatima u dijaspori ne samo u Novom Zelandu, Australiji i SAD -u, nego i u Francuskoj, Nje mačkoj i Švicarskoj. Na turneji prošle godine, Christian i Austin izvodili su hrvatske pjesme u svojoj domovini Samoi, čiji su stanovnici prepoznali kvalitetu u njiho vim nastupima. Klapa Samoana želi jačati veze između malih zemalja Hrvatske i Samoe te planira nastaviti svoju misiju okupljanja ljudi kroz glazbu dugo vremena.

Dvije zanimljivosti: nijedan član klape Samoana ne govori hrvatski i u Zagvozdu je 2015. godine jedan trg imenovan po njima.

Na Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu kao gosti nastupili su 2013., 2015. i 2019. godine.

modernog, veselih pjesama i još bolje atmosfere, pozivaju sve zainteresi rane da se jave na 091 602 8194 kako bi rezervirali svoje mjesto i uživali u večeri popraćenoj dobrim vinima i još boljim klapskim standardima u jed nom sasvim neobičnom aranžmanu.

Riječima Samoane: ‘Vidimo se na jednoj odličnoj večeri!’

Ono što je nama prelijepo u vezi Hrvat ske, a pogoto vo Dubrovnika, je kako vas nije strah zadržati i cijeniti povijest. Naravno da je sve prilagođeno novijim vremenima, ali ne bojite se čuvati i brinuti za povijest!

Svečani domjenak na taraci Umjetničke galerije

Uzvanici su se uputili na tara cu galerije kako bi pogledati vatromet

Na taraci Umjet N ičke Galerije Dubrovnik održao se svečani domje nak nakon otvaranja 73. Dubrovačkih ljetnih igara. Riječ je o događanju koje se protekle dvije godine nije odvilo

zbog pandemije koronavirusa. Visoki uzvanici, osobe iz društvenog, javnog i kulturnog života uputili su se na taracu galerije kako bi pogledati vatromet, ali i uživali u zajedničkom druženju.

Foto

Zvonimir Pandža

Zabava i smijeh na svakom kantunu!

Predivno je bilo u nedjelju navečer u Gradu. Dubrovačka noć ispunila je očekivanja mnogih. Nakon otvorenja Igara, domjenka, vatrometa domaći, ali i gosti ispunili su gradske ulice. Zabava i smijeh bili su na svakom kantunu

‘Četiri tenora’ šarmirala prepun Stradun

Vladimir Garić, Đani Stipaničev, Marko Pecotić i Filip Hozjak svojim su glazbenim izvedbama oduševili prepuni Stradun

‘Četiri tenora’ Vladimir Garić, Đani Stipaničev, Marko Pecotić i Filip Hozjak svojim su glazbenim izved bama oduševili prepuni Stradun. Već tradicionalno, nakon svečane cere monije otvorenja 73. Dubrovačkih ljet nih igara, u sklopu ‘Dubrovačke noći’, ispred crkve sv. Vlaha održao se kon cert za domaću čeljad, ali i goste Grada.

Riječ je o koncertu koji je nastao u organizaciji Turističke zajednice grada Dubrovnika i Grada Dubrovnika.

Riječ je o koncertu koji je nastao u organizaciji Turističke zajednice grada Dubrovni ka i Grada Dubrovnika

Foto Zvonimir Pandža

Noć Dubrovačkog primorja uz Bebeka, Stavrosa i klapu Iskon

Na ljetnoj pozornici domaću čeljad i goste zabavljali su klapa Iskon, Željko Bebek i Jasmin Stavros

Foto Tourist board of Dubrovačko pri morje

Pred mnogobrojnom P ublikom nakon dvije godine pauze u subotu se održala tradicionalna Noć Dubro vačkog primorja u Slanome. Na ljetnoj

pozornici domaću čeljad i goste zabav ljali su klapa Iskon, Željko Bebek i Jasmin Stavros.

Iz godine u godinu Slano postaje vrhunsko mjesto za zabavu na otvo renom, a točno u ponoć posjetitelji su mogli uživati i u vatrometu koji je ople menio nebo iznad slanjske vale – napi sali su iz Turističke zajednice Dubro vačko primorje.

Klapa Cambi otvorila

‘Ljeto u Lazaretima’

U ugodnoj atmosferi, uz klapsku pjesmu uživao je veliki broj naših sugrađana

Lijepo L i je s Luš ati klapu u ljetnu večer, a kad je to klapa Cambi na pla tou Lazareta, još je ljepše. U ugodnoj atmosferi, uz klapsku pjesmu uživao je veliki broj naših sugrađana. Klapa Cambi, osnovana 1986. godine, jedna je od najpoznatijih i najboljih dalma tinskih klapa te je kroz niz godina svog djelovanja osvojila niz nagrada i priznanja.

‘Ljeto u Lazaretima’

Koncert je označio početak ‘Ljeta u Lazaretima’. U sklopu ove manifestacije, Dubrovačka baština i Plesni studio Lazareti od 9. do 14. kolovoza u Laza retima organiziraju plesni festival pod

nazivom ‘Dance invasion’. Program je namijenjen svim zainteresiranima starijim od pet godina, a vodit će ga pet mentora/trenera različitih stilova pa će tako polaznici učiti jazz, latin i druge vrste plesova. Neki od men tora su Petra Ravbar, Gabriela Pilić, Helena Janjušević, Valentina Walme... Plesna invazija trajat će šest dana, a za posljednji dan bit će pripremljene koreografije u sklopu završne produk cije koja će se izvesti na platou Laza reta. Zatvaranje manifestacije obilježit će se 24. kolovoza 2022. na platou Laza reta koncertom Marka Pecotića Peca i benda uz slobodan ulaz!

Foto Zvonimir Pandža

Prva hrvatska klapa koja je uglazbila i izvela Shakespearove sonete

Sada ostaje jedna velika že lja, a to je da se ovaj program izvodi što više

Na projektu ‘Millions of Strange Shadows’ radilo se dugo i pomno. Imali smo više izazova ispred sebe, najprije glazbeni – kako naučiti, pripremiti pjevanje i sviranje, potom je došao najveći izazov u našoj glazbenoj karijeri, a to je izgovor Shakespeareanskog jezika – Vicko Dragojević

OsmO izdanje mid summer scene festivala završilo je nastupom dubro vačke klape Kaše na Lovrjencu. Nakon mnogo izazova, oni su prva hrvatska klapa koja je ikada uglazbila i izvela Shakespearove sonete ‘Millions of strange shadows’.

Na projektu ‘Millions of Strange Shadows’ radilo se dugo i pomno. Imali smo više izazova ispred sebe, najprije

glazbeni – kako naučiti, pripremiti pje vanje i sviranje, potom je došao najveći izazov u našoj glazbenoj karijeri, a to je izgovor Shakespeareanskog jezika. Bili smo jako nervozni prije koncerta među tim kada je sam koncert krenuo kao da nam je palo ne sto kila već tona s leđa. Mislim da je koncert bio dosta dobar, publika je uživala, a tome svjedoče i brojne pozitivne kritike. Sada ostaje

jedna velika želja, a to je da se ovaj pro gram izvodi što više – izjavio je Vicko Dragojević iz klape Kaše.

Soneti Williama Shakespearea, koji se smatraju jednima od najvažnijih lite rarnih djela u svjetskoj kulturnoj povi jesti i do sada su se mahom prevodili na brojne jezike u svijetu (u Hrvatskoj je isto napravio akademik Luko Palje tak), dok su se ipak rijetki glazbenici uputili prema smjeru uglazbljivanja. Do sada je snimljena tek nekolicina takvih projekata, a cilj klape Kaše i skladate lja Vicka Dragojevića, bio je ponuditi legendarnim sonetima novo glazbeno ruho – glazbu temeljenu na dubrovač koj – trubadurskoj glazbi kao i klapskoj pjesmi, zaštićenoj od unescO -a kao svjetska nematerijalna baština.

Foto Midsummer Scene festival

Urbano, samo urbano

Iako su objavljeni s dvije godine razmaka, obje ploče su drugi studijski radovi grupa koje možda najcjelovitije utjelovljuju urbano tkivo svojih sredina tog doba – Haustor su zvučna esencija zagrebačkog, a Vis Idoli beogradskog asfalta

Croatia r e C ords se isprsila i nedavno, unutar tjedan dana, obja vila dva neprikosnovena remek djela novog vala, album ‘Treći svijet’ (1984) Haustora i ‘Odbrana i poslednji dani’ (1982) Idola. Luksuzno opremljena izdanja dio su kampanje izdavača kojom obilježavaju 40 godina od ina uguracije glazbenog pravca koji je na ovim prostorima do danas ostao nedostižan prema broju utjecajnih bendova i ploča, a upravo ih je u zna čajnom obujmu izbacio današnji Cro atia Records, tadašnji Jugoton. Iako su objavljeni s dvije godine razmaka, obje ploče su drugi studijski radovi grupa koje možda najcjelovitije utje lovljuju urbano tkivo svojih sredina tog doba – Haustor su zvučna esencija zagrebačkog, a Vis Idoli beogradskog asfalta. S manje-više suptilnom kriti kom tadašnjeg društveno-političkog režima oba albuma bila su provoka tivna, a posebno onaj Idola. ‘Branili smo pravo na različitost, pravo na odmak od socijalističkog kolektivizma, pravo na rušenje tabua i pravo na iza zov odnosno postavljanje pitanja’, riječi su Vlade Divljana iz jednog od njegovih posljednjih intervjua, onog za hrvatsko izdanje Rolling Stonea 2015. godine. Iste godine ta je publika cija upravo ‘Odbranu i poslednje dane’

Piše

Petar Ipšić

Foto Croatia Records

Haustor na remasterira nom izdanju u produkciji Želj ka BrodarićaJappe (album je snimljen u legendarnom splitskom studiju ‘Tetrapak’) i 38 godina poslije zvuče opako dobro

proglasila najboljim diskografskih izdanjem s prostora bivše Jugoslavije. Idoli su njime izašli daleko izvan svo jih okvira, a abrazivna newwave i postpunk zvučna slika bila je dijametralno suprotna pop lepršavosti njihovog jed nako legendarnog ‘Mini lp ’ izdanja iz 1981., kojeg je također, kao i ostatak nevelikog opusa benda, objavio Jugo ton i tata-mata rocka tog vremena, veliki diskografski vizionar Siniša Ška rica. Nije ovdje bilo mjesta za ‘Malenu’ (koju je Divljan prema vlastitom kazi vanju inicijalno skladao negdje u pri vatnom smještaju u Dubrovniku), za šlager ‘Devojko mala’ ili za urnebe snu ‘Zašto su danas devojke ljute’. Ali je zato uvodna punkerska ‘Kenozoik’ jedan od neimenovanih klasika novog vala. Ista je uz ‘Nebesku temu’ najbliža zvuku ranih Idola koji ih je preko noći napravio najpoželjnijim novovalnim sastavom bivše države. Nezainteresi rani da nastave utabanim, dosadnim stazama, ali i motivirani da opovrgnu glasine kako bend ne svira svoje instru mente, Idoli su krenuli u ambicioznu avanturu. Istina je da članovi benda Srđan Šaper i Nebojša Krstić nisu znali svirati ništa osim povremenih udaraljki ili par tipki syntha, no njihov kreativni udio bio je instrumentalan za zvuk i dječački šarm Idola (posebno

Šaperov na ‘Odbrani’), dok u trojac Vlada Divljan, Zdenko Kolar i tadašnji bubnjar Boža Jovanović pod produ centskom palicom Pika Stančića (Film, Psihomodo Pop, Le Cinema…) odsvi rali sve na tom nastupnom izdanju. Pravoslavlje (omot na ćirilici i religijske teme) osmišljeno je kao provokacija jer je bilo posve nespojivo s rock’n’rollom), a političke ubodice (pjesma ‘Posljednji dani’ govori o Jugoslaviji nakon Titove smrti i izvorno je nosila naziv ‘Maršal je moj bog’, dok ‘Odbrana’ sadrži stih ‘Isus je naš maj’) dodatno su ograni čile potencijalnu tržišnu prođu na koju je izdavač računao. Dvije ključne pjesme – ‘Moja si’ (On bi voleo biti ta devojka, on bi voleo da ga vole dru govi) i ‘Rusija’ (Imala je snažnije ruke nego ja) bave se propitivanjem muško sti, čak i transrodnosti, temama koje ideološki snažno zaokupljuju i današ nje društvo. Album je izvorno odlično dočekan od strane kritike, ali je pro dana samo petina tiraže prethodnika pa je bend svjesno snimio ‘Čokoladu’ (1983.), jedan od najkomercijalnijih albuma ex-Yurocka.

Među prvih 10 naj albuma prema spomenutom izboru hrvatskog Rolling Stonea smjestila su se čak dva izdanja Haustora; istoimeni album iz 1981. na četvrtom je mjestu, dok je ‘Treći svi jet’ zauzeo osmo mjesto (osim Hau stora jedini bend koji je s dva izdanja ušao u Top 10 su Azra). Potonji, drugi album postave Haustora kojom su vladale dvije snažne autorske ličnosti – Darko Rundek i Srđan Sacher njihovo je najupečatljivije ostvarenje. Iako su ‘Bolero’ (1985) i ‘Tajni Grad’ (1988) imali više hitova, ovdje bend usavršava svoj jedinstveni amalgam post-punka i reggae/duba pomirujući ga s afrocen tričnim lutanjima i evokativnim tek stovima te Rundekovom upečatljivom vokalnom izvedbom. Društveno-poli tičku kontroverzu donijela im je ‘Rad nička klasa odlazi u raj’, dok ‘Zadnji pogled na Jeršaleim’, ‘Skriven iza laž nih imena’, ‘Neobičan dan’ i naslovna pjesma čine vrhušku kreativnog stva ralaštva grupe. ‘Ustani i kreni, stražari su otrovani, konji su spremni…’ vrlo moguće je ultimativni stih novog vala, a Haustor na ovom remasteriranom izdanju u produkciji Željka BrodarićaJappe (album je snimljen u legendar nom splitskom studiju ‘Tetrapak’) i 38 godina poslije zvuče opako dobro.

‘Za tebe grade moj najljepši!’

Za mene Hrvatska i Konavle znače sve, smatram ih svojim domovima. Kao povjesničarki, Dubrovnik ima posebno mjesto u mom srcu

Za tebe grade moj najljepši!

Master’s degree – posvetila je svoju objavu i svoj rad voljenom Dubrovniku Anna Pauline Uroš Sharma, djevojka koja je rođena u Norveškoj, no korijene vuče s našeg prelijepog juga.

Studentica sam nastavnog programa Fakulteta odgojno obrazovnih znanosti pri Sveučilištu u Oslu, i studirala sam španjolski i engleski jezik te povijest.

Trenutno sam na magiste riju te pišem diplomski rad na temu povije sti na Filozofskom fakultetu.

– Beskrajno sam zahvalna što sam mogla odabrati i pisati o temi tako bliskoj mome srcu. Pisanje ovog rada pružilo mi je i priliku učiti još i više o jedinstvenoj prošlosti Dubrovnika kroz petnaesto stoljeće u njemu – ističe mlada magistra, donedavno studen tica nastavnog pro grama Fakulteta odgojno obrazovnih znanosti pri Sveu čilištu u Oslu, gdje je studirala španjol ski i engleski jezik te povijest. Tema njenog rada bio je – Dubrovnik.

Paulinu srce vuče Gradu, ali i Kona vlima, kamo se vraća svako ljeto.