Dulist #537

Vikendi u Nacionalnom parku Mljet do kraja ožujka uz posebne pogodnosti!

Uživanje u prirodnim i kulturnim vrijednostima NP Mljet je moguće po cijeni od 70 kuna za odrasle, 35 kuna za djecu od 8 do 18 godina te 50 kuna za studente. Ulaz za djecu ispod 7 godina je besplatan.

Ulaznica uključuje vožnju brodom po Velikom jezeru i besplatno vođenje! NP Mljet možete posjetiti od petka do nedjelje od 8 do 15 sati do kraja ožujka, a ulaznice možete kupiti na prodajnom mjestu Info punkt na Velikom jezeru. Posjetiteljima je besplatan parking omogućen na ulazu Vrbovica.

Aktualno

ROK ZA IZGRADNJU SE BLIŽI, A ZA MNOGE JE AVANS PREVISOK

Gotovo 300 ljudi odustalo od Dupca, grob će dobiti tko uspije ‘iskeširati’ 90 posto cijene

Pred nama je izgradnja druge etape za koju je projektantska procjena vrijednosti izgradnje samo grobnica 76 milijuna kuna plus PDV. U tijeku je javna nabava – Đuro Lonza

Točno je da je dio ljudi odustao od grobnog mjesta na Dupcu. Od ukupno 1900 zahtjeva, odustalo je trenutno 290 ljudi. Naime, dio ljudi se snašao kroz sve ove godine kroz koje su čekali na grobno mjesto te su to riješili na drugi način, na drugom groblju –Đuro Lonza

Bliži se početak gradnje grob nica na groblju Dubac, a do prvih dana travnja svi oni koji su se prijavili za grobno mjesto na ovom novom gro blju obavljaju razgovore s uredu Gro blja Dubac kako bi dogovorili završne

Piše Leona Rašica Foto Zvonimir Pandža

korake. Međutim, ono što je sugrađa nima trenutno problematično, a što nam je nekolicina njih nakon razgo vora na Dupcu istaknula, avansna je uplata od 90 posto, umjesto počet nih 10 posto koliko je bilo dogovoreno

prilikom prvih razgovora oko izražava nja interesa za kupnju grobnog mjesta na Dupcu. Pojavile su se tako i infor macije kako je dosta ljudi i odustalo od grobnog mjesta na Dupcu upravo jer nisu u mogućnosti trenutno isfi nancirati navedenih 90 posto uplate. Istaknuo nam je to i jedan naš sugra đanin (podaci poznati redakciji) koji se nemalo iznenadio kada je saznao da će morati uplatiti 90 posto iznosa kako bi potvrdio kupnju grobnog mje sta. Iako se ta informacija o povećanju avansa komunicirala u javnom pro storu, izgleda da nije direktno dospjela do svih koji pretendiraju kupiti grobno mjesto na ovom novom groblju.

Malo je reći da sam se šokirao. Nemam te novce spremne, nisam oče kivao da će me toliko tražiti. Saznao sam da situaciju mogu riješiti dizanjem kredita pa me je to umirilo. Međutim, kada sam došao u banku, ipak sve nije bilo tako jednostavno. Kredit se može dobiti, ali ako si kreditno sposoban i ako nemaš već neki drugi kredit. Ja sam ga imao pa nisam mogao dobiti te novce. Morao sam se snaći drukčije i posuditi ih kako bih riješio tu situa ciju – istaknuo nam je ovaj Dubrovča nin koji, kao i mnogi drugi, već dugi niz godina čeka na rješenje grobnog pitanja kako za sebe tako i za obitelj. Ovaj sugrađanin samo je jedan u nizu onih koji su se našli u istoj situaciji, a s obzirom na sve glasnije teze kako je investicija Dupca upitna zbog odusta janja ljudi nakon razgovora na groblju, provjerili smo s direktorom Đurom Lonzom jesu li glasine točne i kako će se situacija riješiti. On je pak za DuList

CIJENE I VRSTA KAMENIH PLOČA

Hoće li Dubac biti ‘tipsko’ groblje?

Ono što treba naglasiti jest da sugrađani koji trenutno dobivaju rješenja, plaćaju samo grobna mjesta. Sve ostalo poput nadgrobne ploče ili kamenice plaćat će se dodatno. Zanimalo nas je je li groblje Dubac već formi ralo cijene, ali i hoće li Dubac biti ‘tipsko’ groblje, odno sno hoće li u ponudi biti samo određene vrste kamena koje će korisnici moći koristiti za nadgrobne ploče ili će ih pak svatko moći izraditi ‘po volji’. Što se tiče opremanja grobnica za sada nemamo cijenu kamenih ploča jer će to biti tek krajem sljedeće godine kada se grobnice izgrade. Za sada je stav da se korisni cima pruži izbor nekoliko vrsta kamena različite cijene i kategorije, ali oni to mogu odraditi i s nekim drugim, ali uz prethodnu pismenu suglasnost uprave groblja –zaključio je za DuList direktor groblja Dubac Đuro Lonza.

komentirao kako se ne radi o velikom broju sugrađana koji su odustali te da svakim danom zaprimaju nove upite.

Odustalo 290 ljudi

Točno je da je dio ljudi odustao od grobnog mjesta na Dupcu. Od ukupno 1900 zahtjeva, odustalo je trenutno 290 ljudi. Naime, dio ljudi se snašao kroz sve ove godine kroz koje su čekali na grobno mjesto te su to riješili na drugi način, na drugom groblju. Neznatan broj ljudi odustaje jer nije u mogućno sti osigurati financiranje od 90 posto avansa koliko mi, nažalost, moramo uzeti da bismo uopće pokrenuli grad nju grobnica. Međutim, činjenica je da svaki dan zaprimimo i po neko liko novih zahtjeva. Otkad smo kre nuli s pozivima, imamo čak 120 novih zahtjeva. Vjerujem da će se to još zna čajnije intenzivirati kada krenemo s gradnjom i da će potražnja za grob nicama porasti, a posebno jer vjeru jem da će sljedećih nekoliko godina kad novi korisnici dođu sa zahtjevom, cijena biti veća jer cijene neprestano rastu. Siguran sam da sugrađani neće nikada imati povoljniju cijenu za kup nju grobnice – ističe Đuro Lonza.

Dodaje kako do nekih ljudi još uvi jek nisu uspjeli doprijeti, a koji su pret hodno podnijeli zahtjeve, ali i da je dio korisnika ili odselio ili pak preminuo te još moraju utvrditi kako riješiti taj dio.

U nekoliko smo navrata apelirali na one koji su podnijeli zahtjev i znaju da su ga podnijeli prije dosta godina, a da ih nismo kontaktirali, da nam se jave kako bi im dodijelili termin. Ter mine smo zadali na samom početku

sukladno datumu prijave, svakih 15 minuta nam ljudi dolaze naizmjenično. Ako su podnijeli zahtjev, a nismo ih kontaktirali, neka nam se jave i dobit će termin – apelirao je Lonza.

‘Kad osiguramo sredstva, idemo u gradnju’

Prema sadašnjem terminskom planu, naglasio je direktor groblja Dubac, zadnji dan za razgovore i javljanje jest 5. travnja, ali, s obzirom da svakim danom pristižu i novi zahtjevi, izgled niji datum za zaključivanje ove faze jest 6. travnja. To je dan kada bi gro blje Dubac trebalo budućim korisni cima izdati zadnja rješenja.

Nakon toga moramo ostaviti neko vrijeme da ljudi koji su zadnjih dana dobili rješenja izvrše uplatu. Koncem travnja računamo donijeti odluku o odabiru izvođača radova. Javnu nabavu smo već pokrenuli, koncem ožujka će biti otvaranje ponuda za

Otkad smo krenuli s pozivima, imamo čak 120 novih zahtjeva. Vjerujem da će se to još značajnije intenzivirati kada krenemo s gradnjom i da će potražnja za grobnicama porasti – Đuro Lonza

DUGOGODIŠNJA AGONIJA S KUPNJOM ZEMLJIŠTA

Sjećate li se Salahudina Muslića i njegovog ‘po sebnog opunomoćenika’?

Na svoje mjesto na groblju Dubac sugrađani su se godi nama ‘načekali’. Projekt je prošao kroz mnoge pre preke, a treba svakako podsjetiti kako je najveća muka u početku bio uopće otkup zemljišta za buduće groblje i pristupnu cestu čiji je veliki dio bio u vlasništvu Sala hudina Muslića. Njegovo se ime spominjalo kao glavna prepreka ovog projekta, ali i ime njegovog ‘posebnog iza slanika’ Pera Vićana koji se i sam tako svojedobno dekla rirao. U javnosti se tijekom niza godina stvorilo ozračje kako Muslić i Vićan ucjenjuju kako Grad Dubrovnik, nji hove građane, ali i bošnjačku zajednicu kojoj Muslić pri pada. Muslić je 2014. ekskluzivno za DuList progovorio o svom odnosu s Vićanom te je otkrio što se skriva iza ‘kočenja’ ovog projekta. Istaknuo je tada kako zemlja na Dubcu nije Vićanova te da je laž da je ne želi prodati. Naglasio je tada da je problem nastao kada je granica obuhvata relativno nelogično postavljena pa su se od njegovih osam parcela koje se nalaze u obuhvatu gro blja i pristupne ceste željele otkupiti samo dvije parcele u cjelosti. Cijela priča riješena je u lipnju 2016. kada je Općinsko vijeće Župe dubrovačke jednoglasnim usvaja njem Sporazuma sa Salahudinom Muslićem, ali i ugovo rima o kupoprodaji zemljišta te za zamjenu nekretnina riješilo ovu dugogodišnju agoniju.

izgradnju grobnica i tada moramo imati osigurana stredstva. Ne smijem donijeti odluku o odabiru izvođača niti ugovoriti radove dok nemamo osigu ran novac – naglašava Lonza te pod crtava kako investicija groblja Dubac nije ugrožena zbog odustajanja ljudi od grobnih mjesta.

Natječaj smo koncipirali tako da ćemo prvi ugovor s izvođačem koji bude odabran zaključiti za onoliki broj grobnica za koliko sredstva budu uplaćena. Drugi ugovor je predviđen za onaj ostatak, ukoliko odmah ne bude sve uplaćeno. Dok budemo gradili prvi dio grobnica, vjerujem da će se i sve ostalo prodati, da neće biti problema –rekao je Đuro Lonza te dodao da svi oni koji nisu u mogućnosti isfinancirati 90 posto avansne uplate za grobnicu, mogu podići za to predviđeni kredit u svojoj banci.

Uložena ukupno 93 milijuna kuna

Svojevremeno sam bio razgovarao sa svim poslovnim bankama u gradu i sve su izrazile interes da će, kada dođe do trenutka dodjele grobnih mjesta, imati kreditnu liniju pomoću koje će kupci moći realizirati kredit za kupnju grob nica sukladno svojim kreditnim spo sobnostima – naglasio je Lonza.

Pitali smo ga i koliko je ukupno novaca uloženo u groblje Dubac od početka realizacije projekta do sada. Radi se, ističe Lonza, o 93 milijuna kuna koji su do sada uloženi iz prora čuna Grada Dubrovnika i Općine Župa dubrovačka.

Naravno, tu govorimo o ulože nim novcima svih ovih godina koliko posluje groblje Dubac, počevši od pripremnih radnji, kupnje zemljišta, infrastrukture koja je išla iz poslovne zone, preko projektne dokumenta cije, planova, pristupnih cesta, zidova unutar obuhvata i prve etape koja je dovršena kao i svih materijalnih troš kova koji su u ovih 10-ak godina pra tili društvo. Pred nama je izgradnja druge etape za koju je projektantska procjena vrijednosti izgradnje samo grobnica 76 milijuna kuna plus PDV U tijeku je javna nabava. Pred nama je i izgradnja objekata na groblju – cen tralnog poslovnog objekta s dvoranom za ispraćaj, kapelicu, trg. Projektant ska procjena vrijednosti radova je 26 milijuna kuna koji se trebaju isfinan cirati iz proračuna Grada Dubrovnika i Općine Župa dubrovačka – zaključio je za DuList Đuro Lonza.

Francuski avioni će nam pomoći u obrani zračnog prostora Andrej Plenković

Gradski

DEŽURNE LJEKARNE

‘Puno će koštati, a mi ćemo se i dalje smrzavati’

Za te pare mogli su i placu napraviti kao ribarnicu. Tamo su krasni zimski uvjeti. Ako je bočni dio otvoren, što smo dobili s tendama? Ništa. Eno, u petak smo se smrzavali od 5 sati, to je katastrofa – mišljenja je gospar Miše Miloslavić

Placa se PriPrema više za drugoga nego za placare – čuli smo u utorak ujutro u điru gruškom placom. Dobar dio prodavača koje smo zatekli u malom broju, nije želio ništa komentirati oko rekonstrukcije place, čija je cijena posljednjih dana podigla veliku pra šinu u dubrovačkoj javnosti. Podsjetimo, DuList je prošlog tjedna pisao kako je, otkako je na čelu tvrtke Sanitat direk torica Klaudia Barčot, a predsjednik Nadzornog odbora Pero Vićan, cijena rekonstrukcije i uređenja gruške place sa 7,5 milijuna kuna porasla do vrtogla vih 18,5 milijuna kuna! Zaputili smo se stoga među prodavače ne bismo li čuli njihovo mišljenje o cijelom projektu.

‘Puno će koštati, a mi ćemo se i dalje smrzavati’ ‘Nemoj mene’, ‘Oni tamo će vam bolje znati’ – pravdali su nam se redom sim patični prodavači na placi, a potom su nas uputili na ‘glasnogovornika’ za Postranje. Gospar Miše Miloslavić spre mno nam je dao izjavu, no požalio se kako s novom placom prodavači neće dobiti – ništa!

Puno će koštati, a mi ništa ne dobi vamo kao prodavači jer će staviti gore

Piše Andrea Falkoni Račić Foto Zvonimir Pandža

tendu i bočni dio ostaje otvoren. Što smo dobili kad puše bura? Ništa! Ostaje kao i dosad – mišljenja je gospar Miše.

Za te pare mogli su placu napraviti kao ribarnicu. Tamo su krasni zimski uvjeti. Ako je bočni dio otvoren i tamo otvoreno, što smo dobili s tendama? Ništa. Eno, u petak smo se smrzavali od 5 sati, to je katastrofa – ističe dalje ovaj Župljanin.

Pitali smo ga i misli li da ćemo konačno dočekati obnovu place o kojoj se govori već nekoliko godina.

Tko zna. Naslušali smo se svaka kvih projekata. Čas idu u škrabicu, čas iz škrabice. Kako koji dođe, tako vodi svoju politiku – dodaje nam.

Pratio je zadnjih dana i medijske izvještaje o odlascima Blaža Peza i Nika Kapetanića iz Nadzornog odbora Sanitata.

tko zna.

Oni su ljuti jedan na drugoga, a onda opet svi zajedno piju kafu, a mi glasamo za njih – poručio je.

Kad se jednog dana i krene s rado vima, iz Sanitata su još prije godinu dana objavili kako će nedavno rekon struirana ribarnica uobičajeno raditi i dok budu trajali radovi. No, zelena placa seli – u Lapad.

Gospar Miloslavić mišljenja je kako će to biti katastrofa.

Da ide u Lapad i riba i povrće, to je ok, ali ribarnica ostaje. Tko će ići tamo ako je riba tu? Hoćete li, evo vi prvi, doći ođe kupiti ribe i onda poći u Lapad? Malo je to grubo – mišljenja je gospar Miloslavić. Začudio se i kad je u medijima čuo informaciju kako će radovi trajati 9 mjeseci pa je napome nuo: ‘Japanac ili Kinez načinio bi sve za četiri dana!’

Ništa bez parkinga

Porazgovarali smo potom i s gosparom Antunom Moretićem iz Orašca.

Bilo bi lijepo da naprave jednu primjerenu placu koja će služiti građanima, na kojoj će se građani okupljati

‘Tu nisu čisti posli’

Dvojica su otišla iz nadzornog odbora. Vidi se da se tu nešto događa, tu po meni nisu čisti posli. Očito nekome nešto ne odgovara – mišljenja je gospar Miloslavić. Na opasku našeg fotografa Zvone ‘bit će su ljuti na Pera (Vićana, op. a.)’, gospar Miše je dodao: E, da. A

Placa je žila kucavica za svaki grad, a ne za Dubrovnik. Bilo bi lijepo da naprave jednu primjerenu placu koja će služiti građanima, na kojoj će se gra đani okupljati i koja će biti centar života ovdje. Po meni, a i dosta ljudi ovdje raz mišlja tako, ako u sklopu place ne bude adekvatan parking, to neće profunkci onirati. Toliki se novci ulažu, ne znam o ciframa niti me interesiraju, ali to ne složiti s ovijem, to će biti promašena

GRADSKI MUZEJI I GALERIJE

Pomorski muzej (Tvrđava sv. Ivana): 9-16, srijedom zatvoreno

Etnografski muzej (žitnica Rupe): 9–16, srijedom zatvoreno

Kulturno-povijesni muzej (Knežev dvor): 9-16, srijedom zatvoreno

Tvrđava Revelin: 10–16, srijedom zatvoreno

Tvrđava Imperijal na Srđu: 9-20 svaki dan

Dom Marina Držića: 9–20.30, ponedjeljkom zatvoreno

Umjetnička galerija Dubrovnik: 9-20, ponedjeljkom zatvoreno

Atelijer Pulitika 9-15, ponedjeljak zatvoreno

više ljudi pa se skupi, ali evo danas, imam pet kila zeleni, a nemam je kome prodati – požalio nam se te nam iznio i računicu koja glasi ovako: Placarina s vagom je 60, 70 kuna, parking je 50–60 kuna jer je ura vremena ispred Robne kuće 10 kuna. Ili možete uzeti mjesečnu kartu pa auto ostaviti u Radeljeviću. I sve je to bez sendviča i bez benzine.

Ja imam 150 kuna troška danas pa hi vi zaradite, a pet kila zeleni je 100 kuna ako je prodate – ističe nam gos par Moretić.

investicija – mišljenja je gospar Moretić.

Budući da je gospar Miše istaknuo kako se uvjeti, posebno tijekom zime, za prodavače neće promijeniti ni nakon obnove, i njega smo o tom problemu pitali.

Bit ćemo i dalje na vjetrometini. Mi smo naučili na vjetrometinu, nas nitko ne žali i o nama nitko ne razmi šlja. Sigurno postoji još neki cilj reali zacije pored ovoga. Dobit ćemo nešto, novo je novo, ali najbitnije bi bilo sklo piti parking i placu i da bude to repre zentativno za grad kakav je Dubrovnik. Ako se neće i staro i mlado tu nalaziti, nema od tega ništa – mišljenja je.

Sve je manje i kupaca i prodavača Zanimalo nas je i ima li kupaca.

Ovdje sam 13 godina dva puta tjedno. Po tradiciji od kuće, prije smo hodili u Grad, a od rata smo ovdje i moram reći kako je svaki dan sve manje i manje ljudi. I prodavača i kupaca, cen tri nose svoje, stari ljudi koji su nau čili na nešto domaće, njih je svaki dan manje i manje, a mladi... Nemam o mladima što govoriti – rekao je, a na to je stigla i opaska sa strane kako mladi danas ni ne kuhaju.

To vam je ukratko realnost ovog ovdje. Petkom i subotom bude nešto

Naslušali smo se svakakvih projekata. Čas idu u škrabicu, čas iz škrabice. Kako koji dođe, tako vodi svoju politiku

Inače, prodavačima su kraj place osi gurana tri parkirna mjesta za iskrcaj i ukrcaj robe, ali samo na 10 minuta.

Toga se nitko ne pridržava jer tko dođe prvi, tu i ostane. Netko se poma kne, netko ne. Drugo mi nemamo ovdje

Galerija Dulčić Masle Pulitika: 9-20, ponedjeljkom zatvoreno

Prirodoslovni muzej: ponedjeljak-petak 10-17, subotom 10-14, nedjeljom zatvoreno

Svi stanovnici DNŽ ostvaruju pravo besplatnog posjeta svim postavima i izložbama.

ništa – poručio nam je nakon što smo pitali hoće li se barem njima u sklopu obnove osigurati parkirna mjesta.

I za kraj je dodao: ‘Ne daj bože da nam se vremena okrenu. Naučili smo lagodno živjeti, a ništa ne raditi.’

‘Više ništa ne vjerujem’

U Gružu smo za bankom susreli i gos pođu Mirjanu Vukić iz Lovornog. Poža lila nam se kako još uvijek, od kad je bila korona, nemaju mogućnost rezervacije banka i to im, govori nam, predstavlja veliki problem. Inače, na placu njena obitelj dolazi već 50 godina, baba 40, a ona 10.

Ako pođemo u Lapad, nećemo se tamo imati gdje parkirati. Grozno. Nisu nam ništa govorili što ćemo kad počnu radovi. Samo je tu jednom preko place bila direktorica, rekla je da će biti rekon strukcija i da ćemo ići u Lapad i to je sve – rekla nam je.

Pitali smo je i misli li da će se konačno dočekati obnovu o kojoj se već duže vre mena govori.

Ja više ništa ne vjerujem – dodala je.

Za kraj smo se našalili i pitali je jesu li i njihove cijene ‘skočile’ kao što je u samo godinu dana ‘skočila’ cijena rekonstrukcije.

Ne možemo mi nego isto. Balica je vazda pet kuna i još govoru da je i ovo skupo – zaključila je gospođa Vukić.

Stigle dvije ponude za radove

Za radove rekonstrukcije place u Gružu javila su se dva ponuditelja, a javno otvaranje ponuda obavljeno je ovog utorka, 15. ožujka. Ponudu je dostavila tvrtka Alfaplan građenje, koja bi placu gradila za 13.596.662,60 kuna bez PDV a, odnosno za 16.995.828,25 kuna s PDV-om. Druga ponuda je veća i iznosi 14.787.123,63 kune bez PDV-a, odnosno s PDV-om 18.483.904,53 kune. Nju je dostavila zajednica ponuditelja Magnum Supra d.o.o. i Elektrocentar Petek d.o.o. Procijenjena vrijednost radova je, podsjetimo, iznosila 18,5 milijuna kuna bez PDV-a. Inače, u dokumentaciji otvorenog poziva javne nabave, objavljenoj u cijelosti na službenim stranicama tvrtke Sanitat, određeni su i kriteriji za odabir eko nomski najpovoljnije ponude. Iz iste je razvidno kako će cijena ponude imati najveću ulogu pri odabiru. Od ostalih parametara za izbor najbolje ponude značajno će biti iskustvo stručnjaka. Za razliku od cijene radova za koju će se moći dobiti maksimalnih 70 bodova, stručnjak će nositi 30 bodova, a traže se i dva izvršitelja i to voditelj radova građevinske struke te voditelj radova strojarske struke. Premda za voditelja radova građevinske struke, pisali smo ranije, nije traženo nikakvo specifično iskustvo, dovoljno je da to bude čovjek s iskustvom inženjera gradilišta, nešto će se veća pažnja posvetiti odabiru vodi telja radova strojarske struke budući da će on biti odgovoran za postavljanje čelične konstrukcije i tende, pa će ovaj stručnjak u svom životopisu morati dokazati da je već ranije kao voditelj radova postavljao ‘čelične konstrukcije s hidrauličnim mehanizmom.’

Antun Moretić

Miše Miloslavić

TKO ĆE OBNAVLJATI PLACU ?

Mirjana Vukić

Upoznati ste s našom boli, baš kao što smo mi upoznati s vašom poviješću. Proživjeli smo isto!

U našim je gradovima relativno mirno. Imali smo tek nekoliko bombardiranja. Do sutra, ne znamo... – iako nam pričaju smireno, sjena tuge vidi se na njihovim licima. Zahvalni su svim ljudima koji su ih primili u našem gradu, iako su tu tek dva dana. Zabrinutost ne mogu sakriti...

Razgovarala/Foto Mia Njavro Banić

Od trenutka kad sm O došli, prije nekoliko dana, osjetili smo tu nevjero jatnu ljubaznost. Mislim da je to zbog toga što ste itekako upoznati s našom boli, baš kao što smo mi upoznati s vašom poviješću. Proživjeli smo isto – priča nam Saša. Oleksandr Belikov, ukrajinski top košarkaš, s obitelji je –ženom Natom Belikovom i kćeri Emi liom, u Dubrovniku već nekoliko dana. Potpisao je ugovor s Košarkaškim klu bom Dubrovnik, a što će biti za dva mjeseca, kad istekne – ne zna.

Zbilja ne znam. Ugovor ima svoj

UKRAJINCI U GRADU I ŽUPANIJI

Slični smo mentalitetom

Znamo da nemate puno Ukrajinaca u gradu i županiji, ali vjerujemo, silom prilika, da će ih biti sve više i više. Slični smo mentalitetom, razmišljanjima, a nažalost sada i poviješću – kaže nam Saša. Njegova obitelj u Dubrov niku živi mirno.

Dva puta dnevno je trening, svaki dan idemo do plaže Sunset. Veselim se dubrovačkom iskustvu – kaže ovaj ‘dvometraš’ – kako sportskom tako i životnom – zaključuje.

rok, a hoću li kasnije dobiti poziv, vratiti se u Ukrajinu... Zasad smo tu, idemo dan za dan – priča nam dalje Saša. Njegovi su roditelji u Berdyan sku, Natini u Odessi.

U našim je gradovima relativno mirno. Imali smo tek nekoliko bom bardiranja. Do sutra, ne znamo – iako nam pričaju smireno, sjena tuge vidi se na njihovim licima. Zahvalni su svim ljudima koji su ih primili u našem gradu, iako su tu tek dva dana. Zabrinutost ne mogu sakriti...

Roditelji su nam u redu, prepla šeni su naravno – odgovara na pitanje jesu li razmišljali o tome da ih pozovu u Dubrovnik.

‘Više su roditelji zabrinuti za nas, čini mi se’

Oni ne žele doći. Zapravo, oni su više zabrinuti za nas nego mi za njih, čini mi se! Na sigurnom su i zato se boje za našu budućnost, manje više kao i svi roditelji na ovom svijetu. Ali ovdje je mirno i sigurno. Svaki dan se čujemo, a i za to vam mogu reći –zasad. Situacija se mijenja iz sata u sat, Kijev je ponovno bombardiran, a prvim danom rata stao je život – reći će nam Saša. Povremeni reprezentati vac, iznimno uspješan košarkaš, done davno je bio igrač SC Prometeya, ukra jinskog prvoligaša koji je u sezoni 2022. držao prvo mjesto u Prvenstvu Ukra jine. I sport je stao, dodaje.

Čak su i informacije iz Ukrajine prema svijetu malo ‘zagušene’, a i pro paganda radi svoje. Čini mi se da ste i u tom segmentu i vi imali sličnu situ aciju. Zbog svega toga ništa ne plani ramo, ništa ne promišljamo za buduć nost, a nadamo se samo jednome

NIJE JEDNOSTAVAN

Znate li hrvatski?

Mia nije svjesna što se događa. Bili smo u Pragu kad je počeo rat tako da s ovom situacijom nije imala apsolut no nikakvih do dirnih točaka

– kraju rata. A nitko ne zna kad je rat gotov – naglasit će oboje, i Saša i Nata. Dok razgovaramo, planiraju mali izlet – Omiš gdje KK Dubrovnik igra utakmicu. Oleksandr ne može još igrati, dok ne prođe sistematski pre gled. Već se upoznao sa suigračima, ali kaže nam i to kako je ‘došao pri premljen’. Naime, Saša Belikov bio je suigrač Hrvata Mira Bilana upravo u Prometeyu.

Tek smo dva dana tu zapravo, ali moji suigrači divni su ljudi, kao i treneri. Dubrovnik je prekrasan grad i mislim da reflektira tu ljuba znost njegovih stanovnika. Kako sam igrao s Milom, rekao mi je sve najbo lje o gradu i klubu, a moj agent odra dio je ovaj ‘birokratski’ dio. Iznimno se veselim suradnji s KK Dubrovnik. Nata i ja susrećemo samo dobre ljude koji suosjećaju, a istodobno nas ohra bruju. Momci u klubu su fantastični, kratko se znamo, ali imam osjećaj da se znamo cijeli život. Treneri su tako đer sjajni ljudi – naglasit će. Emilia, mala Mia, igra se kraj njega i Nate dok pričamo, a odgovor je Nata pružila i prije pitanja samog...

‘Mia nije svjesna’

Ne, nije svjesna što se događa. Bili smo u Pragu kad je počeo rat tako da s ovom situacijom nije imala apso lutno nikakvih dodirnih točaka. Njeno djetinjstvo srećom je netaknuto. Ima tri godine i donedavno je išla u vrtić. Nadamo se da će nastaviti, a to ovisi o onome što će se događati za dva mje seca – sjetno govori Nata.

Sve što možemo je čekati. To je ono najstrašnije. Najveća želja, pitate me... Da rat stane i sve se unormali.

Tri puta prvak Ukrajine!

Oleksandr Belikov je 29-godišnji ukrajinski igrač, visok 201 cm, težak 88 kg, koji je donedavno bio igrač SC Pro metey-a, ukrajinskog prvoligaša koji je u sezoni 2022. držao prvo mjesto u Prvanstvu Ukrajine.

Karijera: BC Khimik Yuzhne (2010–2017), BC Odessa (Bipa-Odessa) (2017–2019), BC Cherkasy Mavpy (2019–2020), Ukrajina U-18 (2009.–2010), Ukrajina U-20 (2011–2012), Ukrajina (2020 – kvalifikacije za Eurobasket).

Trofeji: Prvak Ukrajine – tri puta (2014/2015, 2015/2016, 2020/2021),pobjednici Ukrajinskog Kupa(2015/2016), Pobjednik Ukrajinskog Superkupa (2020/2021).

Nakon što je osiguran plasman u ligu za prvaka, KK Dubrovnik je odlučio u ovom prijelaznom roku koji traje do 17. ožujka 2022. ojačati ekipu s ukrajinskim krilnim igračem – Oleksandrom Belikovim – pohvalili su se iz KK Dubrovnik nedavno na svojim službenim stranicama. Oleksandar Belikov je bio i povremeni ukrajinski repre zentativac, koji već 11 godina igra u Ukrajinskoj prvoj ligi, a u prošloj sezoni se sa svojim klubom natjecao i u FIBA Europe Cup-u.

Znate li hrvatski? Ne baš! Neke su nam riječi poznate kad ih čitamo, ali kad ih čujemo ne možemo ih zapravo prepoznati – kaže nam Nata, koja je pori jeklom Bugarka. Ona i Oleksandr upoznali su se u Odessi prije šest godina i otad funkcioniraju kao obitelj, prije tri godine okrunjena malom Emiliom.

Rat je strašan, ali ono što do lazi nakon nje ga je još gore. Nadamo se da ćemo imati dovoljno snage otuprijeti se toj velikoj sili

Rat je strašan, ali ono što dolazi nakon njega je još gore. Nadamo se da ćemo imati dovoljno snage oduprijeti se toj velikoj sili. Oni su veliki, ali mi se ne damo. Ne damo našu zemlju i poku šat ćemo pobijediti. Imamo razlog za borbu. Uostalom, cijeli svijet je, manje više, uz Ukrajinu – reći će nam oboje, pa iz malenog Dubrovnika poručiti svijetu: ‘Zaustavite rat!’. Mi ćemo im na kraju ovog razgovora poželjeti isto. Poželjeti stari život natrag i dom kojemu se mogu vratiti.

BIOGRAFIJA MLADOG UKRAJINCA

Dosad smo spasili više od 3 tisuće majki i djece. Kako ostati ravnodušan?

Na sve me ovo ponukalo majčinstvo, moj dječji san i osjećaj odgovornosti. Imam glas i želim ga koristiti kako bih pomogla ljudima

majke i djecu na granici Ukrajine sa Slovačkom, a koja su odlučila pronaći mir i sklonište u drugim državama. Svojim radom, snalažljivošću, nov cima i vezama te uz veliku potporu supruga, suradnika i određenih orga nizacija, dosad je uspjela spasiti više od 3 tisuće majki i djece iz ratom pogo đene Ukrajine. Pokazala je veliko srce svojim dobrotvornim radom i ne misli s time stati.

Što su oni Bogu skrivili?

Upoznala se s velikim brojem izbje glica kojima je pružila smještaj, među ostalim, u objektima na području Beča koji su u vlasništvu nje i supruga. Preko svojih društvenih profila nepre stano upućuje apel ljudima da to isto naprave. Sudbine majki i njihovih obitelji nisu je ostavile ravnodušnom. Tijekom iznošenja svih tih bolnih priča, redovito bi zaplakala.

Jedan dječak je ušao u stan i rekao svojoj mami: ‘Ovdje je kao u crkvi’. Drugi dečko me zagrlio toliko čvr sto dok smo stajali na nogama. Tijelo mu se samo opustilo i zaspao je sto jeći na nogama. Imamo i jednu mamu koja je došla s petero djece. Imali su sa sobom samo svoje violine. Dakle, nemaju ništa, ali su donijeli glazbu sa sobom. Kako ostati ravnodušan? Što su oni Bogu skrivili? Užasna je situacija. Treba čovjek raditi što god može kako bi pomogao – rekla je.

Jedan dječak je ušao u stan i rekao svojoj mami: ‘Ovdje je kao u crkvi’. Imamo i jednu mamu koja je došla s petero djece. Imali su sa sobom samo svoje violine. Nemaju ništa, ali su donijeli glazbu sa sobom…

Martina Kojić r eiter, Dubrov K i nja s londonskom i berlinskom adre som, užasnuta ratnom situacijom u Ukrajini, odlučila je bez razmišljanja, i samo dan nakon invazije, pružiti pomoć tamošnjim ljudima. Uloživši vlastite financijske resurse i vlastito vrijeme, u vrlo kratkom vremenu uspjela je organizirati prvi autobus za

Oni pješače i po pet dana. Uspiju doći do vlaka, no u njega se moraju gurati i bacati jer nema mjesta. Neki od njih u toj gužvi izgube svoju djecu te ih zatim pokušavaju pronaći! Dođu istraumatizirani! Nemaju uopće kufere, dođu s jednom plastičnom vrećicom i imaju jedino tu odjeću na sebi. Djeca su stvarno grozno, boje se izaći vanka,

BRAVO Juniori VK Jug AO prvaci su Hrvat ske! Na gruškom su bazenu

pobjedu

finalnoj utakmici.

ovom

Đanija

Piše Maria Prkut Foto Martina Kojić Reiter, privatna arhiva

AVANS PREVISOK Bliži se početak gradnje grobnica na groblju Dubac te svi oni koji su se prijavili za grobno mjesto obavljaju razgovore kako bi dogovorili završne korake. Međutim, doznali su da je avansna uplata sada 90 posto, umjesto početnih 10 posto.

ma boje se otvoriti prozor. Strah ih je raznih zvukova. Ne smiješ bubnuti vra tima. Tresu se, sakrivaju se ispod kre veta i zatvaraju u ormare. Neke žene ne žele ništa reći, niti jednu jedinu riječ, samo stoje i gledaju u prazno – ista knula je. Tuga ju posebno hvata priča jući o bolesnoj djeci.

Upoznala sam 4-godišnjeg dječaka koji ima rak, a tri dana se vozio auto busom. Toliko djece ima upalu pluća zato što su danima i noćima pješačili na minusima. Te žene, i ta mala stvo renja, nisu ništa krivi, a umiru svake sekunde! Non-stop ginu – kazala je. Na samom je početku svih ovih zbivanja, kako kaže, bila u jako teškom psihič kom stanju.

Dobivala sam poruke kao što su: ‘Trudna sam, imam još dvoje djece, supruga su mi jutros ubili. Molim te pomozi mi’. Zamislite da stalno, iz dana u dan, primate takve ili slične poruke…

‘Nemam dobar osjećaj’

No, unatoč svemu, i dalje pronalazi snagu koju usmjerava u pomoć lju dima. Naime, objašnjava nam kako je kao dijete sebi dala jedno obećanje.

Svake godine bismo u školi gle dali dokumentarce o ratu te bismo slušali priče branitelja. Meni je to bilo užasno. Samoj sebi, sa svojih sedam ili osam godina, rekla sam: ‘Ne dao Bog da se ovo više ponovi. Jer, ako se ponovi, napravit ću sve što mogu sa svojim rukama i nogama kako bih pomogla! Roditelji su me odgojili na način da što si uspješniji, educiraniji i imaš više utjecaja, imaš i više odgovor nosti. Uz sve to, postala sam majka te sam pomajka dvjema curicama. Tako đer, imam i puno prijatelja te zaposle nika iz Ukrajine – priča nam. Prisjeća se kako je dan prije napada, zvala sve ljude koje zna u Ukrajini i rekla im da pođu iz države.

Ponavljala sam: ‘Molim vas idite ća, nemam dobar osjećaj’. Svi su rekli: ‘Martina, nemoj se brinuti, možda će kasnije napasti, ali neće još. Tako je bilo svih ovih godina’. Nisu htjeli živjeti u strahu, i razumijem ih jer mislim da smo i mi bili takvi. Znam da je moja mama govorila: ‘Ja neću otići iz Dubrovnika’. Kad sam čula da je krenuo ruski napad na Ukrajinu, počela sam razmišljati kako pomoći. Na svom Instagram profilu sam sta vila objavu da mi se jave žene i djeca iz Ukrajine, a da ću po njih na granicu

Upoznala sam 4-godišnjeg dječaka koji ima rak, a tri dana se vozio autobusom. Toliko djece ima upalu pluća zato što su danima i noćima pješačili na minusima. Te žene, i ta mala stvorenja, nisu ništa krivi, a umiru svake sekunde

OPET POSKUPLJENJE Gorivo je opet jako poskupilo. Osnovni benzin ‘eurosuper 95’ na većini se benzinskih postaja prodaje po 13 kuna što je 82 lipe skuplje, osnovni ‘eurodizel’ posku pio je za 1.40 kunu, dok su dizelska premium goriva skuplja od 15 kuna po litri.

poslati autobus. Nakon toga, stavila sam objavu koja je bila usmjerena prema ljudima u Austriji i Njemač koj te da se jave ako imaju smještaj. Otvorite svoje domove, trebamo spa siti ljude iz Ukrajine! Taj prvi auto bus, sa 65 putnika, stigao je u Beč te smo ih smjestili u naše stanove koje inače iznajmljujemo. Od svih sam tra žila isprave kako bih ih mogla registri rati, što je bilo užasno na početku jer nitko nije vjerovao da jedna žena koja nije Ukrajinka, pruža pomoć izbjegli cama – naglašava Martina. U svakom trenutku bila je u komunikaciji s čla novima neprofitnih organizacija kao što je Crveni križ, a kako bi preko njih prenijela poruke ohrabrenja majkama i djeci koji čekaju autobuse na grani cama. Na sve je načine pokušavala ubr zati prolazak autobusa preko granica, a sve kako bi olakšala putovanje već dovoljno istraumatiziranim majkama s djecom.

pomoći! Nije znanstvena fantastika pomoći čovjeku! – jasno će istaknuti.

‘Ovo je velika kriza’

Sve informacije možete pronaći na web stranici www.mademoisellemartina. org

Trenutno djelujemo na slovačkim, rumunjskim i poljskim granicama s Ukrajinom. Sve smo žene dosad doveli u Austriju i Njemačku. Na dnev noj razini imamo od 5 do 7 autobusa. U svakom autobusu može biti oko 65 žena s dječicom. S druge strane, za svih njih pokušavamo naći smje štaj na najmanje mjesec dana te im davamo budžet da prežive. Isto tako, pokušavamo stupiti u kontakt s lokal nim ljudima kako bismo im pomogli po pitanju registriranja i dobivanja financijske pomoći. Trudimo se to sve napraviti, zasada s novcima iz moga džepa, i džepa moga supruga. Mi smo stvarno u cijelom procesu jako brzo reagirali tako da pojedine države u tom trenutku nisu bile ni spremne! I opet, kad bi me ljudi pitali: ‘Zašto to radim?’. Moj odgovor je uvijek bio: ‘Jer želim

Naša sugovornica je studirala modu i menadžment u Parizu i New Yorku te je djelovala kao poduzetnica i modna dizajnerica, nedavno u ‘Zalandu’. Netom prije ove situacije, usmjerila se na podizanje vlastite kompanije te stvaranje jedinstvene online platforme za žene naziva ‘Mademoiselle Martina’. Na njoj su se mogle naći teme o modi, ljepoti, majčinstvu i poduzetništvu. Trebala sam je ‘lansirati’ prošli ponedjeljak. I onda se dogodilo sve ovo i krenula sam u novom smjeru. Na platformi se sada objavljuju sve potrebne informacije za osobe kojima je potrebna pomoć. Također, na njoj se nalaze informacije o tome na koji se način može donirati novac. Inače, već sam bila registrirala jedan dio kompanije i kao neprofitnu, dobro tvornu organizaciju, misleći kako se nešto ovako neće dogoditi – rekla je. Trenutno su u razgovorima s Airbn bom, po pitanju otvaranja stanova, ali i sa zrakoplovnim kompanijama u cilju organiziranja prijevoza ljudi avio nima do udaljenijih država. Naglašava i kako im je potrebno još prevoditelja koji će im pomoći u prevođenju objava i poruka na ukrajinski jezik.

Ovo je velika kriza. Tim ljudima treba pomoć. To su ljudi, to nisu živo tinje! Imaju svoje dostojanstvo, koji imaju svoje poslove, koji su pametni, žele biti dio zajednice i doprinijeti svi jetu. Educirani su, imaju svoje zanate i profesije. Imali su normalne živote do prije tjedan dana. Jedna žena mi je rekla: ‘Martina, ja sam kuharica, imala sam najljepšu slastičarnicu u svom gradu. Molim te pomozi mi u prona lasku posla. Želim prehraniti svoju obi telj. Meni nedostaje moja država, želim se vratiti doma, ali nemam gdje. Nema više naše kuće, ulice, nema više nikoga živoga u našoj ulici’. Znate li koliko me njih pita mogu li se vratiti u Ukrajinu uskoro, ako rat završi?! – ističe nam.

Na sve me ovo ponukalo majčin stvo, moj dječji san i osjećaj odgovor nosti. Imam glas i želim ga koristiti kako bih pomogla ljudima. Naša ili njihova djeca, to nema veze. Trudimo se pomoći na bilo koji način, ali nikad nije, niti će biti dovoljno. Ako smo pou čeni našim iskustvom, trebamo napra viti sve što možemo. Nadamo se kako će se uključiti što više ljudi i pomoći!

Sve više ljudi nam dolazi u potrebi, a njihovo ‘hvala’ dira u srce

Našim volonterima na srcu je biti dio Caritasa, to je dio njih. To je jako lijepo. Zajedništvo ih ‘gura’ dalje –Tereza Buconić

Piše/Foto

Leona Rašica

Jednom kad počnete volontirati u Caritasu, nema povratka. Ne možemo zamisliti dan bez da barem nekoliko sati ne provedemo zajedno pomažući drugima – ističu gotovo jednodušno vrijedni volonteri Caritasa Dubrovačke biskupije. Sortiranje i slaganje odjeće, briga o prehrambenim namirnicama i njihovo raspodjeljivanje, javljanje korisnicima na telefon, organiziranje dostave medicinskih pomagala samo

su neki od segmenata kojima se ova vrijedna ekipa mladih, ali i onih nešto malo starijih svakodnevno bavi i to s velikom ljubavlju i srcem. U posljednje vrijeme Caritas ‘niže’ akciju za akcijom kojom pomaže pojedinačno sugrađa nima ili pak, prateći aktualnu situaciju, izbjeglicama koji nam pristižu iz Ukra jine. Sve ove mnogobrojne aktivnosti bile su i više nego dobar povod za posjet našem Caritasu kroz koji nas je provela voditeljica projekata Tereza Buconić. U ovom vremenu kad je pomoć potrebna na sve strane, odlučili smo je pružati tako da ona dopre do što više ljudi. Krenuli smo tako s platformom ‘Čini pravu stvar’ i s našim ambasa dorima, a putem te akcije moguće je

donirati i online. Imamo tako nekoliko javnih osoba koje pozivaju sugrađane da doniraju Caritasu za pomoć nekome. Uvijek akcije usmjeravamo na više dobnih skupina i više potreba. Riječ je uglavnom o nabavci onih potrepština koje mi ne možemo osigurati kroz redovne programe. Tako smo, primje rice, s Mihovilom Španjom imali akciju za kupnju električnih kolica za jednog mladog sugrađanina, a trenutno privo dimo kraju akciju za automobil za jed nog našeg sugrađanina s invaliditetom, u suradnji s našom tenisačicom Anom Konjuh. To nam je prekrasno i lijepo nam je vidjeti veliki odaziv ljudi na te akcije. Ta priča je tek počela, a namje ravamo je nastaviti i razvijati – govori nam Tereza Buconić.

Caritasove ‘jake snage’ Caritas radi i na poboljšanju svojih redovnih programa. Primjerice, po pita nju posudionice medicinskih pomagala, pokušavaju ljudima posvijestiti da se i za taj segment mogu donirati novci pa se tako jednom donacijom od 50 kuna osigurava prijevoz bolesničkog kreveta u dom osobe kojoj je potreban. Naime, volonteri Caritasa pomagala dovezu, ali i sami montiraju. Donacije su itekako dobrodošle i po pitanju drugih redovi tih aktivnosti. Caritas tako i dijeli hranu korisnicima, a za to su im potrebna velika sredstva na dnevnoj bazi. Tu su svakako i korizmene te adventske akcije Caritasa ‘Dodaj u košaricu’, kada se prikupljaju hrana i potrepštine koje se onda podijele potrebitim sugrađa nima. A, za hranu i higijenske potrep štine tijekom našeg posjeta Caritasu zaduženi su bili volonter gospar Tonći Carević i zaposlenik Marko Marijano vić – Caritasove ‘jake snage’. Marko je u Caritasu godinu dana i zadovoljan je svojim poslom, a društvo mu pravi Tonći koji volontira već dvije godine.

Ovdje sam stekao drugu obi telj. Moja je parola vazda bila da je puno ljepše davati nego primati, zato

Lijepo nam je ovdje, volimo biti tu i družiti se. Organiziramo se da ne dolazimo nužno svaki dan i sve štima. Dok možemo, dolazit ćemo – Maja Brailo

i volontiram. Izuzetna je radost kad nekome nešto doniraš ili pokloniš, a ta osoba ti kaže ‘hvala’ pet, šest puta. Te riječi stvarno dirnu u srce – otkriva nam gospar Tonći.

A, otkako je nastupila pandemija, gospar Tonći je zasigurno i više nego inače čuo tu riječ ‘hvala’. Upravo je u pandemiji, ističe Tereza Buconić, došlo i do porasta broja korisnika Caritasovih usluga.

Sada baratamo s podatkom od 750 korisnika za hranu i oko 350 za posu dionicu medicinskih pomagala, što bi ukupno činilo 1100 korisnika pomoć. To je na području naše biskupije i županije velik broj s obzirom na omjer s brojem stanovnika. Ljudi su nam se javljali i kad su izgubili posao. Veliki nam broj dođe i preko Centra za socijalnu skrb s kojim imamo dobru suradnju. Veliki broj ljudi koji nam je tijekom pande mije prvi put došao, nastavio je i dalje dolaziti po pomoć u Caritas. Naša vrata su otvorena svima. Što se tiče pomoći u hrani, nastojimo uvijek da onaj tko po nju dođe hranu i dobije – naglašava Buconić.

Dodaje i kako je Caritas dodatno

prepoznat kao institucija koja pomaže upravo u razdoblju pandemije.

Caritas i znači djelotvornu ljubav prema drugoj osobi. Imamo i Obitelj sko savjetovalište koje djeluje u sklopu Caritasa pa tako ne pomažemo samo u materijalnim potrebama nego i onim psihološke i emocionalne naravi. U ovom razdoblju došlo je do sve veće potrebe za nekim drugim stvarima zbog socijalne isključenosti i nemo gućnosti druženja. Pružamo pomoć i na tom polju, nije Caritas samo za odjeću i hranu. Caritas nije ni samo za one osobe za koje mislimo da nemaju osnovne stvari za preživjeti, već nam se mogu obratiti i ostali, posebno u našu posudionicu medicinskih poma gala. Tu mogu pomoć zatražiti svi naši sugrađani jer uz bolest člana obitelji dolazi i jako puno dodatnih troškova i izdataka. Caritas je tu za sve sugrađane, ne samo za jednu skupinu ljudi – pod crtava Tereza Buconić.

Širi se baza volontera Caritas inače broji 57 redovitih volon tera, a i njihov se broj tijekom razdoblja pandemije povećao, a narasla je i baza

Ovdje sam stekao drugu obitelj. Moja je parola vazda bila da je puno ljepše davati nego primati, zato i volon tiram – Tonći Carević

onih koji su se ovoj instituciji javili da bi željeli nekada volontirati.

Što se tiče naših redovnih aktivno sti poput slaganja odjeće, oko toga su kroz jutro najviše angažirani naši umi rovljenici koji su u Caritasu već domaći. Imali smo akciju branja lulica ‘Buket ljubavi’ i tu smo pozvali sve one volon tere koji su nam se javili putem obrasca na našoj internetskoj stranici. Tko god želi biti volonter, to ne znači da on za to mora izdvajati cijeli dan. Može se upi sati u našu bazu i kad imamo prigodne akcije i prikupljanje sredstava, mi ćemo ih kontaktirati – govori Buconić.

Među dugogodišnjim volonterkama koje marljivo rade upravo na sortira nju i slaganju odjeće dvije su gospođe Lidija Stamoran i Maja Brailo. Kolika god ‘hrpa’ bila pred njima, one je spre mno, radosno i vješto pospreme.

redovitih vo lontera trenut no broji Caritas Dubrovačke biskupije

57Došle smo pomoći na samom početku. Bilo je nekih naznaka da će se otvoriti nešto poput ‘second hand’ butige i željele smo pomoći. Kasnije se to ipak nije moglo organizirati, ali počele su dolaziti gomile robe pa smo svi došli pomoći. To je bilo još na autobusnom kolodvoru u ogromnim

Tereza Buconić voditeljica je Caritasovih projekata

Marko Marijanović i Tonći Carević vrijedno dijele hranu korisnicima

Nasmiješeno lice gospođe Nede Ćutuk sa zaštitnicom Caritasa

Suradnja s našim sugrađanima uvijek je bitan dio i ovim putem, još jednom, želimo zahvaliti svim donato rima, ljudi koji donose odje ću i različite potrepštine, jednako po mažu Caritasu kao i netko tko uplati novac –Tereza Buconić

pratiti i djelovati u koordinaciji Hrvat skog Caritasa. Oni su odmah na početku objavili račun za uplatu sredstava za Ukrajinu. Sve smo donatore i ljude koji su nam se javljali, usmjeravali na to. Ako Crveni križ skuplja hranu, onda lju dima govorimo da se njima to i odnese, želimo djelovati koordinirano. Angaži rani smo bili i putem naše akcije s luli cama u sklopu koje će sav novac koji je prikupljen biti namijenjen onim izbje glicama koje su u putu potrebne pomoći ili će stići na naše područje. Slali smo i obrazac za smještajne kapacitete i sada se prave baze onih koji mogu ponu diti smještaj. Djelujemo po naputcima Hrvatskog Caritasa i tako je najbolje jer oni dogovaraju na višim razinama pa to spuštaju na lokalne – naglašava Tereza Buconić.

skladištima. Ovo današnje skladište je jedna dvadesetina po veličini u odnosu na to. Počeli smo tako sortirati, slagati, slati dalje. Kad tako kreneš, ne možeš prestati dolaziti, sve ni da hoćeš. Ovo nam je kao druga obitelj. Ponekad smo više ovdje nego doma – govori nam gos pođa Lidija Stamoran.

Njezina draga kolegica gospođa Maja Brailo u Caritasu volontira dese tak godina.

Počela sam malo iza Lidije. Lijepo nam je ovdje, volimo biti tu i družiti se. Organiziramo se da ne dolazimo nužno svaki dan i sve štima. Dok možemo, dolazit ćemo – ističe gospođa Maja. Nakon bogatog iskustva u volon tiranju svoj put u Caritasu započela je i naša ‘vodička’ kroz Caritasov rad Tereza Buconić. U Caritasu je započela pola godine nakon završetka fakulteta, 2021. Završila je politologiju, ali se i na drugom diplomskom Studiju socijalnog rada još dodatno okrenula i socijalnoj politici.

Odlično mi je što sada na konkretan način mogu taj dio koji sam naučila pri mjenjivati u praksi. Sad sam ovdje već godinu dana i zanimljivo mi je pratiti taj rast. Prije sam isto puno volontirala pa je lijepo spojiti taj volonterski i teoretski dio s nečim što mi je sada posao, kao da imaš uvide iz raznih kuteva. U Cari tasu nam je aktualan europski projekt ‘Ruke dobrote’, javljamo se trenutno na lokalne natječaje, a svakako pratimo i sve ostale. Dosta je prilika za projekte u smislu tvrtki koje žele raditi za dobro bit zajednice pa i to pratimo. Želja nam je nastaviti prijavljivati se i na projekte koji pojačavaju vidljivost te nas dižu na višu razinu i povezuju s drugim dioni cima – ističe ova mlada voditeljica pro jekata u Caritasu koja je ovog ožujka na prvoj hrvatskoj fundraising edukaciji je

predstavila fundraising plan ‘Nahrani ljubavlju’.

To je jedna super priča. Hrvatska zajednica županija pokrenula je natje čaj i sve udruge koje su željele sudjelo vati trebale su se predstaviti videom. Nedavno smo snimili video o predstav ljanju Caritasa pa smo se s time prija vili. Naš Caritas je jedini Caritas koji je u tome sudjelovao i jedina dobrotvorna organizacija iz naše županije koja je u tome sudjelovala. To je bio super pro gram, prvi put u Hrvatskoj se kroz razli čite module – odnose s javnošću, mar keting, prikupljanje sredstava, željelo saznati i kako privući donatore i zadr žati ih. Dobili smo puno znanja i isku stva i mislim da će za Caritas puno zna čiti da se na taj organizirani način prate donatori i da se zna da svaka donacija konkretno pomaže ljudima u potrebi –podcrtava Buconić koja se potom osvr nula i na nekoliko aktualnih akcija kroz koju Caritas želi doprijeti i do mladih te i u njima dodatno potaknuti tu ‘iskru dobrote’.

Pomoć i za Ukrajinu

Kroz korizmu smo podijelili uče nicima po školama kutijice za dona cije, a to smo napravili preko vjerou čitelja. Tako učenici umjesto kune za kavu ili neku čokoladicu, mogu doni rati za Caritas, malo se odreći. Na kraju korizme će to sve kao razred ili škola uplatiti Caritasu. Doniranjem putem malog odricanja i njih učimo kako pomoći onima koji su u potrebi – ističe Buconić, a pojašnjava i na koji način su uključeni u pomoć izbjeglicama iz ratom pogođene Ukrajine u koju su se odmah uključili.

Taj problem nije na lokalnoj razini pa ni mi ne možemo nešto izravno tu napraviti na nekoj višoj razini, već

Počeli smo tako sortirati, slagati, slati dalje. Kad tako kreneš, ne možeš prestati dolaziti, sve ni da hoćeš. Ovo nam je kao druga obitelj. Ponekad smo više ovdje nego doma – Lidija Stamoran

I pomoć koja se prikuplja za Ukrajinu bila je još jednom lijepa prilika da se ostvari suradnja s lokalnom zajednicom s kojom su u Caritasu jako zadovoljni.

Suradnja s našim sugrađanima uvi jek je bitan dio i ovim putem, još jed nom, želimo zahvaliti svim donato rima, ljudi koji donose odjeću i različite potrepštine, jednako pomažu Caritasu kao i netko tko uplati novac. Objav ljujemo ono što nam taj tjedan treba. Korisnici nam dolaze po odjeću prvi dio mjeseca, a drugi po hranu. Što nam traže i mi dalje to tražimo da nam ljudi donesu. Lijepo je dizati svijest o potre bama koje postoje u našem gradu. Često je to nekako zanemareno. Kad krene sezona, svi smo u njoj i čini se da je sve lako, ali to nije baš tako. Cilj nam je omogućavati našim sugrađanima da konkretno pomažu onima koji su im najbliži, a u potrebi su. Osobno je lijepo znati da mogu biti ‘posrednica’ između njih, posebno i putem naših objava. Našim volonterima na srcu je biti dio Caritasa, to je dio njih. To je jako lijepo. Zajedništvo ih ‘gura’ dalje – zaključila je za DuList Tereza Buconić.

Ivana Papac uvijek je spremna pomoći

Usred Solituda još stoji ruglo od ‘okupljališta’

Prošlo je točno tjedan dana od objave apela stanovništva i upita komunalnom redarstvu Grada Dubrov nika i našoj PU oko okupljališta u Soli tudu. Objavom fotografija, izazvane su brojne, različite reakcije građana. Neki smatraju kako je okupljalište u Soli tudu, vrlo zabrinjavajuće u više ‘smje rova’, neki će reći kako je okupljalište tek puki ‘dječji logor’, dok drugi ite kako podržavaju uklanjanje. Na spornom mjestu zatekli smo pravi ‘Trainspotting’, smeće, neumje sne poruke i grafite, tragove koječega, a sve to skupa u kućici sklepanoj na azbestnim pločama.

Prošlo je tjedan dana. Uklonjena je ‘kućica’ u kojoj se mladež okuplja, ali smeće i ostaci koječega još uvijek su tu. Nadamo se da će kroz koji dan ovo mjesto ipak osvanuti čisto i mirno!

Zatekli smo pravi ‘Tra inspotting’, smeće, neumje sne poruke i grafite, tragove koječega, a sve to skupa u ku ćici sklepanoj na azbestnim pločama

Na naše upite odgovorili su i komu nalci i policajci, istaknuvši kako će izaći na teren (komunalno redarstvo) i ‘pojačano obilaziti navedeno područje’ (policijski službenici).

Prošlo je tjedan dana. Uklonjena je ‘kućica’ u kojoj se mladež okuplja, ali smeće i ostaci koječega još uvijek su tu. Nadamo se da će kroz koji dan ovo mje sto ipak osvanuti čisto i mirno!

Vlasnica sama sebi iznajmila Hotel Šipan i – otišla u stečaj!

Činjenica da je Ugovor o zakupu raskinut prije isteka ugovorenog roka, bez dublje analize, dokazuje da poslovni pothvat dužnika nije bio uspješan – i to je praktički razlog njegovog poslovnog sloma, odnosno stečaja koji je posljedično i nastupio –istaknuo je u svome izvješću stečajni upravitelj

Vlasnica Hotela Šipan, nje mica

Ines Grosse sama je sebi iznajmila ovaj elafitski objekt te istoimenu tvrtku, zbog lošeg poslovanja, dovela do stečaja. Naime, još krajem 2018. godine Grosse je s tvrtkom Ombla Ragusa d.o.o. hotel u Luci Šipanskoj

BIVŠA TVORNICA ULJA

Obnovljen 2007.

Ovaj smještajni objekt u Luci Šipanskoj se još 1979. godine ‘tran sformirao’ u hotel iz tvornice ulja. Već spomenuta tvrtka Casalinus d.o.o koja je hotel prodaja Nje mici Grosse, u njegovo je vlasniš tvo došla 2012. godine, nedugo nakon što je hotel pripao Reiffei sen banci. Treba podsjetiti kako je u studenom 2011. godine, kako je DuList tada pisao, Raiffeisen banka postala novi vlasnik Hotela Šipan, koji se tada drugi put prodavao na javnoj dražbi. ‘Šipan’ se, naime, na bubnju našao zbog ovrhe koju je zatražila upravo RBA – Raiffeisen banka Hrvatska nakon što vlasnik hotela, tvrtka Petral projekti, nije podmirila svoje dugovanje po kre ditu. U vlasništvu Petral projekta, odnosno poduzetnika Stjepana Markobašića bio je od 2004. godine. Veliku obnovu ovo hotelsko zdanje doživljava 2007. godine na temelju projekta arhitekta Tonija Pokovića i tvrtke ‘AP Projekt’, pisali su mediji 2009. godine.

kupila od tvrtke Casalinus, da bi ga svega nekoliko mjeseci kasnije dala u zakup samoj sebi, odnosno svojoj drugoj tvrtki, Hotel Šipan d.o.o.. Nju je pak osnovala krajem siječnja 2019. godine. Tvrtka Hotel Šipan imala je s tvrtkom Ombla Ragusa Ugovor o zakupu od 5. travnja 2019., a koji je vrijedio od 1. svibnja do 31. prosinca 2019. godine. Da se to iščitati iz izvje šća stečajnog upravitelja o gospodar skom položaju dužnika, tvrtke Hotel Šipan, nad kojom je sredinom pro sinca prošle godine otvoren stečajni postupak.

Hotel od samog početka kori štenja od strane zakupnika (duž nik – Hotel Šipan d.o.o.) nije poslo vao stabilno iz čega slijedi i procjena i odluka zakupnika da sporazumom sa zakupodavcem sklopi spora zum o raskidu navedenog ugovora o zakupu i to je formalizirano (potpi sano) dana 31. listopada 2019. godine. Samo ova činjenica (da je Ugovor o zakupu raskinut prije isteka ugovo renog roka) bez dublje analize doka zuje da poslovni pothvat dužnika nije bio uspješan – i to je praktički razlog

njegovog poslovnog sloma, odnosno stečaja koji je posljedično i nastupio –istaknuo je u svome izvješću stečajni upravitelj Ivan Rude. Navodi i kako je prema njegovim informacijama, duž nik, odnosno njegovi njegovi zakon ski zastupnici, imao poslovne pla nove i za buduće razdoblje sklapanjem novog Ugovora o zakupu, ali je nakon nastupa korona krize početkom 2020. godine dužnik potpuno odustao od planiranog poslovnog projekta.

Zanimljivo je i kako dužnik, prema navodima stečajnog upravitelja, ne raspolaže imovinom koja bi se mogla tržišno unovčiti po cijeni kojom bi mogao barem dijelom namiriti vjerovnike.

Dužnik se ponašao lakomisleno i neodgovorno Dugovi objektivno nisu veliki, ali je činjenica da se dužnik ponašao (pogla vito u fazi koja je prethodila raskidu ugovora) lakomisleno i neodgovorno. Među inim, nije ni platio dospjele obveze prema knjigovodstvenom ser visu i što je posljedično otežalo stečaj nom upravitelju dobivanje relevantnih podataka o stanju imovine dužnika –navodi u izvješću stečajni upravitelj.

Stoga je, a prema sadašnjem stanju imovine dužnika, procijenio da nema temelja za daljnje vođenje stečajnog postupka i stoga će i formalno predlo žiti da se aktualni stečaj obustavi.

Inače, ukupna vrijednost stečajne mase Hotela Šipan iznosi 12.677,88 kuna, a ukupna vrijednost obveza iznosi 136.989,94 kuna.

Dužnik u vlasništvu nema nekret nina – hotel je koristio temeljem Ugo vora o zakupu od dana 5. travnja 2019. godine. Dužnik nema druge imovine (sitni inventar je knjigovodstveno u cijelosti otpisan), a niti ostale imovine u vidu prava koja se mogu unovčiti, a niti potraživanja prema dužnikovim dužnicima – navedeno je u popisu predmeta stečajne mase dužnika, odnosno tvrtke Hotel Šipan.

Uvidom u sudski registar, kao osni vači, odnosno članovi društva ove tvrtke navedeni su već spomenuta

Ines Grosse i Alexander Matthias Hans Pohle, koji je ujedno i član uprave koji društvo zastupa samostalno i neo graničeno. Tu je i Julius Maximilian Fritz, koji društvo zastupa samo stalno i pojedinačno. Hotel Šipan 2020. godine poslovao je s gubitkom većim od 130 tisuća kuna.

Ukupna vrijed nost stečajne mase Hotela Šipan iznosi 12.677,88 kuna, a ukupna vrijednost obveza iznosi 136.989,94 kuna

Treba podsjetiti i kako smo o ovom šipanskom hotelu pisali u sezoni 2021. godine. Tada hotel svoja vrata gostima nije otvarao već dvije godine. Šipanci su nam tada izrazili zabrinutost jer se činilo kako vlasnik hotela, odnosno Ines Grosse s tvrtkom Ombla Ragusa, uopće nema volje hotel i otvoriti. No, i tada su nam potvrdili kako je stvarni čelni čovjek tvrtke Reinhard Allan Rade, navodni životni partner Ines Grosse. Njih dvoje povezuje i već spomenuti Fritz, koji je osim u tvrtki Hotel Šipan, i u Libertas Elaphites, koju je osnovao upravo Rade.

Upravo je direktor Hotela Šipan Fritz na prošlogodišnji upit DuLista naveo četiri glavna razloga zbog kojih je hotel i prošle godine bio zatvoren. Najistaknutiji razlog bila je pandemija COVID -19.

Budući da je naš hotel na istaknu tom položaju, potrebni su veliki napori da bi se doveo u funkciju za vrlo usko razdoblje sezone. Sezona na otoku od tri mjeseca trajanja je izuzetno kratka pa je za profitabilnosti potreban visok interes posjetitelja. Trenutno se ona ne može osigurati pa je stoga jedina ekonomska mogućnost bila ostaviti hotel zatvoren ovu godinu – poručio je tada Fritz. Uz pandemiju koronavi rusa naveo je i tri preostala razloga na čijim rješenjima, tumačio je tada, rade.

Na prvom mjestu spomenuo je pro blem opskrbe električnom energi jom, dok se drugi problem odnosio na sigurnost od požara.

Hotel Šipan 2020. godine poslovao je s gubitkom većim od 130 tisuća kuna

Objasnio je tada i kako vlasnici pla niraju smanjiti kapacitet hotela i ori jentirati se na ponudu paket aran žmana za posjetitelje s djecom čiji bi minimalni boravak bio sedam dana s naglaskom na provođenje vremena u prirodi i vodene sportove. Restoran bi, objasnio je dalje, trebao biti odvo jen od smještajnog objekta i nudio bi obroke napravljene od namirnica nabavljanih od lokalnih proizvođača, odnosno malih OPG -ova s adresom na otoku Šipanu kako bi posjetitelji stekli uvid u tradicionalni način pri prave hrane, a koji se u našim kraje vima, kako je lani istaknuo direktor Hotela Šipan Julius Fritz, njeguje još od razdoblja Dubrovačke Republike kad je Šipan bio jednim od vrtova srednjovjekovne državice. No, vjeru jemo kako se do danas ništa od toga nije ostvarilo, jer na stranicama Hotela Šipan piše kako rezervacije smještaja nisu moguće.

PETO DIJETE U OBITELJI BARABAN U Župi Presvetoga Spasitelja u Mokošici biskup dubro vački mons. Roko Glasnović krstio je peto dijete

u obitelji Ivice i Ivane Baraban. Obitelj Baraban ima jednog sina i četiri djevojčice od kojih je najmlađa, novokrštena Nika Marija.

Kratke

Oduvijek sam imala ogromnu ljubav prema učenju, a činilo mi se da doktori znaju sve!

Moj znanstveni put je počeo prije više od deset godina kada sam volontirala kao student, a nakon studija sam upisala i završila poslijediplomski doktorski studij iz Neuroznanosti. Usavršavanje u različitim svjetskim znanstvenim institucijama je uobičajen korak prije osnivanja vlastite istraživačke grupe. Mene je put odveo u London, na King’s College (KCL ) gdje se bavim validacijom pet markera za rano otkrivanje Parkinsonove bolesti

Razgovarala Mia Njavro Banić Foto Katarina Ilić

Moj dubrovački put započeo je 2004. godine kada se moja majka pre selila na jug radi posla, a cijela obitelj ju je slijedila. Tada sam upisala drugi razred opće gimnazije koju sam potom i završila te upisala medicinu. Moja obitelj se ponovno preselila na konti nent 2011. godine, ali ja se i dalje gotovo redovito svake godine vraćam barem na kratko kako bih posjetila prijatelje i brata koji i dalje živi u Dubrovniku – priča nam u jednom dahu Katarina Ilić, naša posebna ‘Dubrovkinja izvan Grada’, čiji je znanstveni put počeo prije više od desetljeća, a životni put odveo ju je u London, na King’s College (kCL ). Katarinin privatni i medicinski put se već, eto, desetljeće prožimaju, a

GORIVO Osnovni benzin ‘eurosuper 95’ od utorka se na većini benzinskih postaja u Hrvat skoj prodaje po 13 kuna što je 82 lipe skuplje nego dan prije, osnovni ‘eurodizel’ poskupio je za 1,40 kuna, dok su dizelska premium goriva skuplja od 15 kuna po litri.

Katarini smo zahvalni što ga je odlu čila podijeliti i s nama u ovom broju DuLista.

Otkud ljubav prema medicini? – tako kratko pitanje iziskuje veliki odgovor. I odmah pritom prvom vidimo zaista da ‘ljubav je to’. Od samih početaka. Oduvijek sam imala ogromnu lju bav prema znanju, a činilo mi se da doktori znaju sve. S obzirom na široko znanje koje mi je omogućila gimna zija, nisam imala nikakvih problema s upisom na bilo koji fakultet. Tije kom studija sam polako otkrivala da je moj interes više vezan uz otkriva nje mehanizama bolesti i potencijal nih novih terapija, a pogotovo istraži vanja vezana uz bolesti mozga. Moja ljubav prema neuroznanosti traje od druge godine medicine, kada sam počela volontirati u Laboratoriju za molekularnu neurobiologiju i neuro kemiju Hrvatskog instituta za istraži vanje mozga (HIIM ) pri Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Moj studentski rad tada je nagrađen i Rektorovom nagradom za znanstveni rad. Nakon diplome i obveznog staža sam ipak odlučila raditi prvo u Objedinjenom

APEL AUTOBUSERA Autobusni prijevoznici

traže donošenje četiri mjere pomoći zbog novog poskupljenja goriva koje se očekuje u utorak te ionako teškog stanja u sektoru. U strahu od ograničenja točenja goriva žele da se

prijevoznike obvezno izuzme – bude li takvih odluka. Traže i prijevoznički plavi dizel – kako imaju ribari i poljoprivrednici, navode nacionalni mediji.

Selectively Stabilized in GM 1-Con taining Lipid Rafts) objavljen prošle godine djelomično sadrži rezultate iz moje doktorske disertacije te rezultate suradnje s našim partnerima iz Leibniz Institute for Neurobiology iz Magde burga i Sveučilišta John’s Hopkins iz Baltimorea, a objašnjava važnost pra vilnog lipidnog sastava neuronalne membrane za adekvatno pozicioni ranje i funkciju različitih proteina membrane koji sudjeluju u signaliza ciji i komuniciranju među stanicama –naglasitt će dalje mlada znanstvenica. Izrazito teško joj je, ističe, rangirati svoje projekte, radove, po privatnoj ili poslovno važnosti.

hitnom bolničkom prijemu, a potom u Zavodu za hitnu medicinu, među tim ljubav prema znanosti je ipak pre vladala. 2016. godine mi je ponuđeno mjesto asistenta na HIIM -u te od tada radim u nastavi i istraživanju – ističe nam dalje naša vrijedna mlada sugo vornica. Na njenom LinkedIn profilu zapisano je ‘Katarina Ilić: Research Associate at King’s College London’, a mi smo je zamolili i da nam pobližee objasni o čemu se radi.

Moj znanstveni put je počeo prije više od deset godina kada sam volon tirala kao student, a nakon studija sam upisala i završila poslijediplom ski doktorski studij iz Neuroznanosti. Usavršavanje u različitim svjetskim znanstvenim institucijama je uobiča jen korak prije osnivanja vlastite istra živačke grupe. Mene je put odveo u London, na King’s College (KCL ) gdje se bavim validacijom PET markera za rano otkrivanje Parkinsonove bolesti –ističe nam Katarina. Opisala je jedan od projekata za primjer svog rada.

Jedan od posljednjih radova naše grupe (Plasma Membrane Calcium ATP ase-Neuroplastin Complexes Are

Moja trenutna pozicija poslijedoktoranda na KCL-u je uslijedila nakon godina rada i iskustva u području i taj projekt je više orijentiran na translaciju i uporabu markera za rano otkrivanje bolesti u ljudi. Svaki od projekata ima svoju osobitost i važnost

Od nagrada svakako bih istaknula nagradu za Lab heroja 2020.

Svaki projekt nosi svoje izazove i različite uspone i padove. Doktorat je poseban po tome što je kulminacija četverogodišnjeg istraživanja, radovi objavljeni u znanstvenim časopisima su završne faze različitih projekata. Moj znanstveni rad u Hrvatskoj je plod timskog rada Laboratorija za moleku larnu neurobiologiju i neurokemiju ali naša istraživanja su također u sklopu Znanstvenog centra izvrsnosti za temeljnu, kliničku i translacijsku neu roznanost koji okuplja stotinjak vrhun skih hrvatskih znanstvenika iz pod ručja neuroznanosti. Moja trenutna pozicija poslijedoktoranda na KCL -u je uslijedila nakon godina rada i iskustva u području i taj projekt je više orijenti ran na translaciju i uporabu markera za rano otkrivanje bolesti u ljudi. Svaki od projekata ima svoju osobitost i važ nost – unatoč impresivnim informaci jama Katarina će skromno zaljučiti ovu lijepu znanstvenu priču.

Očevi žele biti više uključeni, ali se nekad osjećaju manje kompetentnima u roditeljskoj ulozi

Primijetila sam da će majke nerijetko reći: ‘Želim da bude više uključen’, ali kada dođe do neke stvarne situacije, često kažu: ‘Daj ja ću...’

Razgovarala Maria Prkut Foto Zvonimir Pandža

Poslovna Ponuda zadržala je psi hologinju Tenu Erceg prije sedam godina na samom jugu Hrvatske. Tražio se psiholog u Dječjem vrtiću Konavle. Prihvaća ponudu te rodne Vinkovce zamjenjuje Cavtatom, u kojem je zadnji put boravila na ‘maturalcu’, u osmom razredu osnovne škole. Simpatična Erceg tijekom svojih se godina rada i djelovanja u vrtiću posebno istaknula provodeći, s kolegicom, radionice za očeve djece u predškolskoj dobi. Tjed nom očeva u Dječjem vrtiću Konavle raznim se događanjima obilježava Dan očeva koji se svake godine slavi 19. ožujka, na Blagdan svetog Josipa.

Već nekoliko godina, raznim radio nicama, podižete svijest o važnosti sudjelovanja očeva u odgoju djece. Kada smo se 2017. educirale za provo đenje programa i organizirale radio nice za očeve pod nazivom ‘Klub očeva Rastimo zajedno’ i u našoj Ustanovi, bilo je komentara, u smislu: ‘Nema šanse da ćete u jednoj ruralnoj sre dini skupiti kritičnu masu očeva koji će htjeti pričati o očinstvu’. Mi smo, na svu sreću, to opovrgnuli. I od tada samo proširujemo rad s očevima i imam samo lijepa iskustva. ‘Klub očeva

Rastimo zajedno’ je zamišljen kao mje sto susreta gdje očevi mogu razmje njivati svoja iskustva o tome kako je njima u njihovoj očinskoj, roditeljskoj ulozi, ali i koji su načini ophođenja koje mogu implementirati u odgoju svoga djeteta. S druge strane, sve je potkri jepljeno znanstvenim istraživanjima koje govore što je zaista dobro za dijete, a onda i za majku te oca. Nakon četiri tjedna ciklusa radionica, došlo bi do toga da bi očevi tražili dodatne radio nice. Zbog toga se taj program na naci onalnoj razini osuvremenio i obogatio te se sada sastoji od pet radionica, od kojih na četiri dolaze samo tate, a u petoj radionici otac dolazi s djetetom ili djecom. Osmišljena je i radionica za majke jer su očevi istaknuli kako bi htjeli da sve što oni čuju, čuju i njihove partnerice. Inače, u svom iskustvu i radu sam primijetila da će majke neri jetko reći: ‘Želim da bude više uključen’, ali kada dođe do neke stvarne situacije, često kažu: ‘Daj ja ću... Zašto si ga tako obukao... Nemoj ga voditi tamo’. Dakle, htjele bi veću uključenost, no u većini slučajeva iznose prijedloge kako bi očevi trebali ili mogli djelovati. Dosta očeva ističe upravo ova razmišljanja na radionicama.

Što označava ta uključenost koju spominjete?

Radi se o uključenosti u sve segmente brige i odgoja, a ne samo u ‘tehničke stvari’, o tome tko će odvesti dijete u doktora, presvući mu pelenu ili ga nahraniti. U pitanju je i emocionalna dostupnost oca u životu djeteta i pove zivanju s njim. Otac bi trebao stvoriti okruženje u kojem mu se dijete može uvijek obratiti. Čak i kada se ne dogodi stvarna interakcija, da dijete stvori osjećaj: ‘Moj tata je tu’. Uključenost u ‘tehničke stvari’ i emocionalna dostu pnost predstavljaju, prema stručnoj literaturi, dvije uloge oca, a treća je ta stvarna interakcija, odnosno koliko se otac stvarno igra s djetetom i koliko zai sta sudjeluje u nekim aktivnostima kao što su šetnje i pričanje, maženje, odno sno u bilo čemu što djetetu pričinjava zadovoljstvo.

Jesu li unatrag nekoliko godina uočene promjene po pitanju uklju čenosti očeva u odgoj djece?

Jest, došlo je do promjena. U određe noj literaturi se spominje kako je došlo i do svovjevrsne ‘emancipacije očinstva’. Realno, prije četrdeset godina puno više žena bile su kućanice. Sada i majke češće rade i više izbivaju iz kuće, zbog čega je došlo do situacije u kojoj očevi moraju fizički biti više prisutni uz svoju djecu, a time češće preuzimaju i druge spomenute uloge. Također, promijenila su se i uvjerenja o rodnim ulogama. U nekim istraživanjima ističu se izjave očeva kako bi oni htjeli više vremena provoditi sa svojom djecom i biti više uključeni, ali da se osjećaju manje kom petentnima u roditeljskoj ulozi, odno sno u odgoju i brizi o djetetu od najra nijih dana. Pokazalo se da manje, nego majke, dolaze na roditeljske sastanke ili upise u vrtiće. Mislim da se to u posljed nje vrijeme mijenja, što mogu potvrditi i iz svojega rada u vrtiću. Također, što se više i priča o očinstvu, čini mi se kako se ide u smjeru sve većeg uključivanja očeva u odgoj djece.

Iza nas su čak dvije godine pande mije. Na temelju dosadašnjih opa žanja, na koji način je cijela situacija utjecala na djecu?

Dugotrajna izolacija nije dobra ni za koga, a pogotovo za djecu koja se i kroz interakciju s vršnjacima razvijaju i uče te stvaraju odnose koji su im kasnije bitni i za mentalno zdravlje. Promije nile su im se rutine, izvanškolske aktiv nosti, druženja. Mnogo djece je imalo nekog člana obitelji koji je imao koro navirus ili možda preminuo, možda su i sami oboljeli, a sve su to stresni doga đaji. Također, neki roditelji su izgubili posao te se tu stvaraju egzistencijalne poteškoće. To djeca sve posljedično osjete, a pitanje je hoće li posljedice

biti kratkoročne ili dugoročne. No, da ne bude sve ‘crno’, nedavno sam srela jednu djevojčicu iz prvog razreda koja je sama sjedila za vrijeme odmora. Pitala sam je li sve u redu, a ona mi je na to odgovorila: ‘Da, da, tu se igram, smislila sam ovu igru dok sam bila u izolaciji i bilo mi je dosadno’. Možda će se netko sažaliti nad djevojčicom jer je sama, no, ona zapravo pokazuje svoju spo sobnost olakšavanje ‘teških vremena’, svoj mehanizam nošenja za dosadom, možda i strahom za vrijeme izolacije. Dodala bih, da uz pandemiju koja još uvijek zapravo traje, imamo i trenutnu situaciju po pitanju ratnih zbivanja koja nije stresna samo za odrasle nego može biti stresna i djeci. Netko će dopustiti djeci da bez ograničenja preko razli čitih medija dolaze do informacija o svemu što se događa što za dijete može biti uznemirujuće. Drugi će pak htjeti u potpunosti zaštititi djecu od tih infor macija, no tada postoji mogućnost da će doći u školu ili društvo i saznati o zbi vanjima od nekoga drugoga. Ukratko, optimalno bi bilo konkretnim pita njima provjeriti s djecom jesu li čuli ili vidjeli nešto, ponuditi informacije pri mjerene djetetovoj dobi i pružiti osjećaj da se mogu obratiti za razgovor kada to budu željeli.

A koliko je pandemija utjecala na odgojitelje predškolske djece? Vjerujem da nikome nije bilo lako dje lovati prvo u virtualnom svijetu te održavati na taj način povezanost s djecom i roditeljima, a nakon toga i u, zbog epidemioloških mjera, izmjenje nim uvjetima rada. No, nije bilo i nije nemoguće što su odgojitelji i pokazali i pokazuju kroz svoj rad, i to ne samo odgojitelji nego i svi drugi zaposlenici predškolske ustanove. Mislim da kada pričamo o uvjetima rada u predškolskoj ustanovi, smatram kako će se na rad u većoj mjeri odraziti ono što se sprema kroz izmjene Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju.

Nedavno su odgojiteljice mirno prosvjedovale zbog prijedloga pro mjene Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju, a kojima bi došlo i do ukidanja Državnog pedagoškog standarda. Time bi, među ostalim, došlo do povećanja broja djece u grupama. Stignu li se odgo jiteljice uopće baviti odgojno-obra zovnim radom djece u već prepunim grupama?

Cijeli taj proces izmjena traje već duže vrijeme. Prije nekoliko mjeseci bilo je javno e-savjetovanje na tu temu u koje sam se osobno, kao i drugi pojedinci iz struke i znanstvene zajednice, uklju čila. Davali smo argumente, u interesu

Nedavno sam srela jednu djevojčicu iz prvog razreda koja je sama sjedila za vrijeme odmo ra. Pitala sam je li sve u redu, a ona mi je na to odgovorila: ‘Da, da, tu se igram, smislila sam ovu igru dok sam bila u izolaciji i bilo mi je dosadno’

djeteta, zašto se ne bi trebalo ići u nave dene izmjene. Većina tih argumenata, nažalost, nije prihvaćena. Ide se, dakle, za tim da se što više djece uključi u predškolski odgoj i obrazovanje. To bi zapravo i trebalo biti tako. Zaista, rani i predškolski odgoj je prva stepe nica u odgoju i obrazovanju djeteta te ako je kvalitetan doprinosi njegovom razvoju. No, već se sada krši državni pedagoški standard po pitanju broja djece u odgojno-obrazovnoj skupini čime se neminovno smanjuje kvali teta rada. Ne bih rekla da je to problem jednog vrtića. To je problem na razini cijele države. Nema dovoljno objekata niti odgojno-obrazovnih radnika. Tu ne mislim samo na odgojiteljice, već i na djelatnike stručno-razvojne službe u vrtiću. Ako se povećava broj djece, mora doći i do povećanja kadra i osigu ravanja prostornih uvjeta. Ako se ukine državni pedagoški standard, i poveća se broj djece, zasigurno će doći do sve težeg obavljanja odgojno-obrazovnog rada jer to je ono što odgojitelji rade te kroz njega učvršćuju temelje za optima lan djetetov razvoj.

Sve veći naglasak se u posljednje vri jeme stavlja na poteškoće u razvoju djeteta. S čime se po tom pitanju susrećete u svom radu?

Ako se ukine državni pedagoški standard, i poveća se broj djece, zasi gurno će doći do sve težeg obavljanja odgojno-obra zovnog rada jer to je ono što odgojitelji rade te kroz njega učvršćuju temelje za optimalan djetetov razvoj

Pretpostavljam kako se sve više o tome priča jer se polako, barem deklarativno, miče stigma s te teme. Također, možda i zbog činjenice kako je sve veći broj identificirane djece s poteškoćama u razvoju. U svojem radu u predškol skoj ustanovi najčešće se susrećem s govorno-jezičnim, komunikacijskim, senzornim poteškoćama, poteško ćama iz spektra autizma, ali i socioe mocionalnim poteškoćama. Komuni kacijske i govorne-jezične prednjače. Zašto je tomu tako? Uz druge razloge, čest je razlog izloženost ekranima od najranije dobi. Neki će roditelji reći da smo ‘dosadni’ s ponavljanjem o utje caju ekrana i medija. No, znanstveno je dokazano kako se rana izloženost elektroničkim medijima može odra ziti u vidu niza poteškoća, a ponajprije u području pažnje i koncentracije te govorno – jezičnom razvoju. Kada rodi teljima predložimo smanjenje korište nja ekrana, i to provedu, nerijetko se dogodi veliki ‘skok’. Kod neke djece se to ne dogodi jer ‘u pozadini’ mogu biti dodatne poteškoće na kojima treba raditi. Većina roditelja sudjeluje i spre mni su čuti, no s druge strane dolazimo do još jednog problema. To je općeniti problem manjka stručnjaka. Roditelji se nemaju kome obratiti. Liste čekanja su jako duge, ne samo u predškolskim i zdravstvenim ustanovama, već i kod ‘privatnika’.

170 godina ne jenjava ljubav mladih prema pomorstvu

koji su iz ove škole izašli – dodaje na početku razgovora ravnatelj Lučić. Iako će 170. godišnjicu obilježiti skro mno i radno jer ipak je Dan škole i velika proslava 6. prosinca, pričat ćemo o svemu onome što je školu unaprije dilo u posljednje vrijeme i konačno je smjestilo na zasluženi tron ispunjenih strukovnih srednjoškolskih ustanova našeg grada. Od fantastičnih Erasmus projekata pa do novih ideja, kabineta, opreme…

Ključne točke na kojima je škola radila

Cilj nam je da, kad naši učenici završe srednju školu, u tom trenutku postaju konkurentniji na tržištu. Imali smo dobre projekte i tako povlačili novce iz javnih poziva Ministarstva mora, prometa i infrastrukture

Razgovarala/Foto Mia Njavro Banić

On O š t O če st O vO lim reći rodite ljima na prvom roditeljskom sastanku je kako su u našu školu došla djeca, momci do 15 godina, koji u ove četiri godine, koje će im brzo proletiti, moraju odrasti. To i roditelji moraju shvatiti. Naši učenici završavaju školu krajem lipnja, a već u srpnju mogu dobiti poziv za ukrcaj Brazil, Singapur

ili bilo koju svjetsku luku i već u srp nju dobiti poziv i ukrcati se u Kuala Lumpur, Brazil, Singapur… I biti spre man pozdraviti roditelje, izgrliti ih u Čilipima, a već sutradan biti u nekom sasvim drugom kraju svijeta. Ogroman je to korak, te četiri godine – reći će nam Antonio Lučić, ravnatelj Pomor sko-tehničke škole Dubrovnik, u našem ovotjednom razgovoru. Škola 16. ožujka obilježava veliku obljetnicu, 170 godina od osnutka tadašnje ‘Nautike’, a evo već gotovo dva stoljeća uspješan su most između te prve ljubavi prema pomorstvu do ozbiljnih, uspješnih mladih ljudi.

Trudimo se pokazati i predočiti to teško iskustvo koje ih čeka. Jer, nije lako, ali ponosimo se svima onima

Postoji nekoliko ključnih točaka na kojima je škola radila posljednjih godina. Jako su nam zanimljivi europ ski projekti u koje smo se maksimalno uključili, odnosno programi Erasmus+. Zašto ne, kad već imamo priliku povla čiti ta sredstva? Trenutno smo ‘usred’ trećeg Erasmus projekta u kojim nastavnici usavršavaju svoja znanja u nekoliko europskih država. Znanja koja stječu prenose kako kolegama, tako i učenicima tijekom nastave –ističe ravnatelj, spominjući tri ključna projekta – UP !, CAt i stručna praksa učenika u Italiji. Učenici su sudjelo vali na tom fantastičnom programu CAt (Cybernetic Advantage Tehno logy) – Kibernetička napredna tehno logija, realiziranom u suradnji s Ško lom elektrotehnike i računalstva u sklopu Školskog centra Ptuj u Sloveniji. Potonji projekt posebno je važan jer je unio novine u našu ‘Pomorsku’.

S tim smo proj ektom u školu modenizirali fakultativni predmet Robotika, nešto što je danas nužno. Sukladno tradiciji, poznati smo kao ‘Pomorska škola’, ali ne smijemo zane mariti ni ovaj tehnički dio iz naziva škole. Trenutno upisujemo učenike u pomorska zanimanja-pomorski nau tičar i tehničar za brodostrojarstvo i tehnička zanimanja-elektrotehničar i strojarski računalni tehničar. Uvidjeli

smo nedostatke u tehničkom dijelu i htjeli smo ih unaprijediti. Primjerice, nastavni plan i program smjera elek trotehničar dijelom je još sazdan po programu iz devedesetih godina proš log stoljeća. Nisu uvedene novine i dugo nije mijenjan. Cilj nam je nastav nike i program uvesti u nove stvari, programe i znanja. Svakako se i rad s učenicima u toliko godina i promijenio, općenito se elektrotehnika promijenila i treba te promjene pratiti i usklađivati s nastavnim planom i programom. U planu je da s novim projektima sudje lujemo i u kreiranju novih kurikula –ističe dalje ravnatelj Lučić.

Što se tiče pomorskog dijela, škola je iznimno puno tijekom proteklih godina, pa čak i onih pandemijskih, ulagala u opremu.

Cilj nam j e da, kad naši učenici završe srednju školu, u tom trenutku postaju konkurentniji na tržištu. Imali smo dobre projekte i tako povlačili novce iz javnih poziva Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Ti pro jekti traju već četiri godine, a u njima Ministarstvo daje sredstva za nabavku opreme. Na taj način svake godine obogaćujemo naše kabinete i radio nice simulatorima i strojevima, prateći smjernice STCW pravilnika o izobrazbi pomoraca – napominje dalje ravnatelj, ističući kako resorno Ministarstvo ite kako ima sluha prema srednjim ško lama koje obrazuju učenike u pomor skim zanimanjima.

Kraljica mora i ‘pomorska socijalizacija’

Nedavno je opremljen i brod za stručnu praksu, Kraljica mora. Projekt je to Ministarstva pomorstva, a brod koriste učenici svih srednjih škola. Korištenje broda kreće jedne godine iz Dubrovnika, pa Korčula, Split, Šibe nik, Zadar, Rijeka. Potom obratno iduće godine. Učenici po nastavnom planu i programu imaju 40 sati prak tične nastave na brodu. Ranije bi išli primjerice na Postiru, ali bez nastav nika, a posada broda ima svoje obaveze prema putnicima. Zato je Kraljica mora bolja solucija. Brod ima svoju posadu, učenici su 24 sata na brodu sa svojim nastavnicima, odrađivaju osim nastave i druge razne obaveze od pomoći u brodskoj kuhinji do držanja straže na brodu, odnosno dosta toga što je nemoguće odraditi unutar učionice. Također imaju i ‘pomorsku’ socijaliza ciju koja im je izuzetno bitna. Imamo dosta opreme i simulatora, s dosta toga se upoznaju u školi, ali ipak – ovo je stvarni život. U principu, školujemo učenike na način da, kad izađu iz srednje škole, mogu odmah navega vati – naglašava.

Čak 170 godina nakon još uvijek ne jenjava ljubav mladih prema pomor stvu. Vidljivo je to i pri upisima u školu. Učenika je manje, ističe ravnatelj Lučić, ali ne zbog nezainteresiranosti…

Imamo o dređenu kvotu upisa koju bez problema realiziramo. Dva su razreda ‘Nautičara’. Prije ih je bilo puno više i po tri, četiri razreda Nau tike, Brodostrojara... U tim vremenima je bilo više djece, veći broj učenika po razredima. Trenutno upisujemo po 22 učenika u razred i sustav upisa ne dozvoljava veći broj. Broj učenika se formira na županijskoj razini prema broju učenika koji završavaju osme razrede. Imamo i jedan problem pre poznat u posljednje vrijeme, a to je da nam opada broj učenika s Pelješca i Korčule koji su tradicionalno upisivali našu školu. Toj djeci je postalo brže, jednostavnije, lakše i jeftinije putovati i pronalaziti smještaj u Splitu nego u Dubrovniku. Za povećanje u broju razreda, uz opravdane uvjete, postro žili su se i kriteriji Ministarstva zna nosti i obrazovanja. Za bilo koje pove ćanje broja odjela/razreda treba imati ekonomski opravdanu računicu. Svako povećanje broja sati dovodi do potrebe za zapošljavanjem novih nastavnika, a na to se trenutno, na veliku žalost, ne gleda blagonaklono u našem Ministar stvu – naglašava. Vraćamo se na spre mnost učenika koji s 18 godina odlaze u svijet.

Oni su završetkom srednje škole spremni za kadeturu. Ukratko, to i jest plan današnje škole. Dalje će, kroz usavršavanje, stjecati šira, bolja znanja, biti kvalitetniji i konkurentniji. Nama je bitno da se ti momci u lipnju, kad dobiju papire, mogu ukrcati na brod. Teško je uputiti se kad si tako mlad, a mi se trudimo olakšati taj prelazak –naglasit će.

Ima li naznaka za međunarodnu suradnju mladih pomoraca i velikih komapnija? – pitamo.

To nam je cilj, htjeli bismo isko ristiti kvalitetu naših bivših učenika i njihove uspjehe u životu. Mnogi su vrlo uspješni u svojoj struci i visoko cijenjeni. Htjeli bismo iskoristiti nji hova znanja i iskustva i uz njihovu pomoć pronaći zajednički interes s brodarskim kompanijama. Mislim da bismo tu mogli pronaći obostrani inte res – naglašava.

Dodatna osposobljenost pomoraca

U brojnim državama školovanje pomo raca se odvija kroz tečajeve i kako bi naši učenici bili konkurentniji na svjetskom težištu. Uveden je i imple mentiran standard kvalitete prema zahtjevima međunarodne norme ISO

Uveden je i implementiran standard kvalitete prema zahtjevima međunarodne norme ISO 9001. Time je omogućeno priznavanje i izdavanje svjedodžba o dopunskoj osposobljenosti, odnosno tzv. ‘breveta’. U zanimanju Pomorski nautičar trenutno ih je, od ove školske godine moguće dobiti osam, a kod brodo strojara sedam, odnosno ovo je prva genera cija koja će ih dobiti

9001. Time je omogućeno priznavanje i izdavanje svjedodžba o dopunskoj osposobljenosti, odnosno tzv. ‘bre veta’. U zanimanju Pomorski nautičar trenutno ih je, od ove školske godine moguće dobiti osam, a kod brodo strojara sedam, odnosno ovo je prva generacija koja će ih dobiti. U Naci onalnim planovima i programima postoje sadržaji koji se poklapaju sa sadržajem Pravilnika o obrazovanju kadrova u pomorstvu te se uvidjelo da postoje preklapanja u 11, 12 breveta, pa se gleda koje škole ispunjavaju koje uvjete – pojašnjava nam ravnatelj. Vra ćamo se na novosti unutar unaprjeđe nja nastave.

Moderni simulatori u kabinetima

I nautičke i br odostrojarske kabi nete opremili smo modernim simula torima. To je nešto izuzetno bitno za nastavu i sutradan za život jer na tim simulatorima imaju stoposto vjernu sliku – prikaz dvadesetak najpozna tijih i najvećih svjetskih luka. Sutra dan, kad budu uplovljavali recimo u Rotterdam ili Istanbulski prolaz, već će znati kako on zapravo izgleda –dodaje. Brodostrojari također imaju simulatore gdje se učenicima kroz nastavu mogu prikazati razni izazovi koje na brodu mogu doživjeti od cure nja ulja, raznih kvarova, eksplozija, uzbuna i slično, ali i pravila i postupci u slučaju pojave istih. Mogu vidjeti sve opasnosti koje brod može doživjeti, od curenja, eksplozije, uzbune i slično. Takav način rada učenicima je jako zanimljiv i zabavan jer se u tom vir tualnom svijetu odlično snalaze, a s druge strane je poučan i svrsishodan mišljenja je ravnatelj.

Imamo odre đenu kvotu upisa koju bez problema realiziramo. Dva su razreda ‘Nautičara’. Prije ih je bilo puno više i po tri, četiri ra zreda Nautike, Brodostrojara... U tim vreme nima je bilo više djece, veći broj učenika po razredima. Tre nutno upisuje mo po 22 učenika u razred i sustav upisa ne dozvoljava veći broj

Vir tualni dojam puno im je izra ženiji. Razmišljali smo i o nabavci VR naočala jer edukacije u svijetu također idu u tom smjeru. Tako se još više poja čava dojam bivanja u stvarnoj situaciji. Brodostrojarima je potpuno opremljen kabinet hidraulike i pneumatike kojeg do sada nisu imali, a u strojarskoj radi onici smo nabavili potpuno nove stro jeve za obradu materijala koji ispunja vaju sve uvjete za siguran rad učenika na stroju – dodaje.

Toliko je novina u školi, a zapravo malo prostora. Naime, Pomorsko-teh niška škola Dubrovnik još uvijek funk cionira dvosmjenski i najveća im je želja ‘okrenuti se u jednosmjenski rad’.

Trebat će nam još više prostora i učionica, kao i kabineta praktične nastave, ali to ćemo ostaviti za 175. godišnjicu! – kroz osmijeh će zaklju čiti naš sugovornik, ravnatelj Antonio Lučić, a mi ćemo svim našim mladim pomorcima, uz 170. obljetnicu poželjeti – jednom kad zaplove – mirno more.

REPUBLIKA HRVATSKA DUBROVAČKO- NERETVANSKA ŽUPANIJA GRAD DUBROVNIK

Na temelju čl. 5. Odluke o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora (’Sl. gl. Grada Dubrovnika’ br. 15/17., 12/18.i 11/19.) i zaključka Gradonačelnika Klasa: 372–01/22–01/01, Urbroj: 2117–1-01–22–02 od 11. ožujka 2022. godine raspisuje se

JAVNI NATJEČAJ za davanje u zakup poslovnih prostora I.

Predmet natječaja su:

1. poslovni prostor na adresi Obala Stjepana Radića 29, dio čest. zgr. 161/1 k.o. Gruž - površine....................................................... 41,43 m2 - početni iznos mjesečne zakupnine…………. 8.286,00 kn + PDV - namjena ……………………………………………... prema prijedlogu ponuditelja (osim ugostiteljstva) - vrijeme zakupa………………………………........ do 1. travnja 2027. god. - jamčevina.................................................... 31.073,00 kn - sadašnje stanje............................................ prazan prostor - instrument osiguranja plaćanja.................. bjanko zadužnica s jamcem platcem na iznos zakupnine + PDV za cjelokupno trajanje zakupa

2. poslovni prostor na adresi Od Pustijerne 2, dio čest. zgr. 912 k.o. Dubrovnik - površine....................................................... 27,00 m2 0 - početni iznos mjesečne zakupnine…………. 5.400,00 kn + PDV - namjena ……………………………………………... magazin (isključivo za skladištenje, bez obavljanja uslužnih djelatnosti) - vrijeme zakupa………………………………........ do 1. travnja 2027. god. - jamčevina.................................................... 20.250,00 kn - sadašnje stanje............................................ prazan prostor - instrument osiguranja plaćanja.................. bjanko zadužnica s jamcem platcem na iznos zakupnine + PDV za cjelokupno trajanje zakupa Napomena: prostor nema struju i vodu.

3. poslovni prostor na adresi LUŽA br. 1, dio čest. zgr. 1846 k.o. Dubrovnik - površine....................................................... 63,00 m2 - početni iznos mjesečne zakupnine…………. 34.650,00 kn + PDV - namjena ……………………………………………... trgovina (osim suvenira i prehrane) - vrijeme zakupa………………………………........ do 1. travnja 2027. god. - jamčevina.................................................... 129.938,00 kn - sadašnje stanje............................................ prazan prostor - instrument osiguranja plaćanja.................. bjanko zadužnica s jamcem platcem na iznos zakupnine + PDV za cjelokupno trajanje zakupa

4. poslovni prostor na adresi Marojice Kaboge bb, dio čest. zgr. 1294 k.o. Dubrovnik - površine....................................................... 30,36 m2

- početni iznos mjesečne

+

(isključivo za skladištenje, bez obavljanja uslužnih djelatnosti) - vrijeme

- namjena

1. travnja 2027.god. - jamčevina.................................................... 22.770,00 kn - sadašnje stanje............................................

koji se nalazi u prostoru nije predmet natječaja i prethodni korisnik je dužan iznijeti ga iz prostora prije nego novi odabrani ponuditelj stupi u posjed - instrument osiguranja plaćanja.................. bjanko zadužnica s jamcem platcem na iznos zakupnine + PDV za cjelokupno trajanje zakupa

5. poslovni prostor na adresi Marojice Kaboge bb, dio čest. zgr.1294 k.o. Dubrovnik - površine....................................................... 15,12 m2 - početni iznos mjesečne zakupnine…………. 3.024,00 kn + PDV - namjena ……………………………………………... magazin (isključivo za skladištenje, bez obavljanja uslužnih djelatnosti) - vrijeme zakupa………………………………........ do 1. travnja 2027.god. - jamčevina.................................................... 11.340,00 kn - sadašnje stanje............................................ inventar koji se nalazi u prostoru nije predmet natječaja i prethodni korisnik je dužan iznijeti ga iz prostora prije nego novi odabrani ponuditelj stupi u posjed - instrument osiguranja plaćanja.................. bjanko zadužnica s jamcem platcem na iznos zakupnine + PDV za cjelokupno trajanje zakupa

6. poslovni prostor na adresi Braće Andrijića 7, dio čest. zgr. 906 k.o. Dubrovnik

- površine....................................................... 27,25 m2

- početni iznos mjesečne zakupnine…………. 272,50 kn + PDV - namjena ……………………………………………... prostor za rad udruge - vrijeme zakupa………………………………........ do 31. 12. 2024., odnosno do početka radova obnove zgrade - jamčevina.................................................... 1.022,00 kn - instrument osiguranja plaćanja.................. bjanko zadužnica s jamcem platcem na iznos zakupnine + PDV za cjelokupno trajanje zakupa - poslovni prostor daje se u zakup u zatečenom stanju

7. poslovni prostor na adresi Braće Andrijića 7, dio čest. zgr. 906 k.o. Dubrovnik - površine....................................................... 25,42 m2 - početni iznos mjesečne zakupnine…………. 254,20 kn + PDV - namjena ……………………………………………... prostor za rad udruge - vrijeme zakupa………………………………........ do 31. 12. 2024., odnosno do početka radova obnove zgrade - jamčevina.................................................... 953,00 kn - instrument osiguranja plaćanja.................. bjanko zadužnica sa jamcem platcem na iznos zakupnine + PDV za cjelokupno trajanje zakupa - poslovni prostor daje se u zakup u zatečenom stanju

8. poslovni prostor na adresi Braće Andrijića 7, dio čest. zgr. 906 k.o. Dubrovnik - površine....................................................... 13,66 m2 - početni iznos mjesečne zakupnine…………. 136,60 kn + PDV - namjena ……………………………………………... prostor za rad udruge - vrijeme zakupa………………………………........ do 31. 12. 2024., odnosno do početka radova obnove zgrade - jamčevina...................................................... 512,00 kn - instrument osiguranja plaćanja.................. bjanko zadužnica s jamcem platcem na iznos zakupnine + PDV za cjelokupno trajanje zakupa - poslovni prostor daje se u zakup u zatečenom stanju

9. poslovni prostor na adresi Braće Andrijića 7, dio čest. zgr. 906 k.o. Dubrovnik - površine....................................................... 21,30 m2 - početni iznos mjesečne zakupnine…………. 213,00 kn + PDV - namjena ……………………………………………... prostor za rad udruge - vrijeme zakupa………………………………........ do 31. 12. 2024., odnosno do početka radova obnove zgrade - jamčevina.................................................... 799,00 kn - instrument osiguranja plaćanja.................. bjanko zadužnica s jamcem platcem na iznos zakupnine + PDV za cjelokupno trajanje zakupa - poslovni prostor daje se u zakup u zatečenom stanju

10. poslovni prostor na adresi Braće Andrijića 7, dio čest. zgr. 906 k.o. Dubrovnik - površine....................................................... 25,35 m2 - početni iznos mjesečne zakupnine…………. 253,50 kn + PDV - namjena ……………………………………………... prostor za rad udruge - vrijeme zakupa………………………………........ do 31. 12. 2024., odnosno do početka

poslovni

mjesečna

uplaćuje

ista

vraća sudionicima

II

III

iznos zakupnine

vrijednost

kompenzacija).

za cjelokupno

modelom

s pozivom na broj

natječaja, u nominalnom

iznosu, radi čega molimo u ponudi obvezno navesti naziv banke i broj računa na koji se vraća jamčevina te kontakt broj telefona.

Jamčevina sudionika natječaja čija je ponuda prihvaćena zadržava se i uračunava u zakupninu. Ukoliko odabrani ponuditelj u ostavljenom roku, bez opravdanog razloga, ne potpiše ugovor o zakupu poslovnog prostora, smatrat će se da je odustao od zaključenja ugovora o zakupu i nema pravo na povrat uplaćene jamčevine.

U slučaju da ponuditelj koji je ponudio najviši iznos zakupnine, a udovoljava svim uvjetima iz natječaja, odustane od svoje ponude nakon provedenog postupka otvaranja ponuda, ne izabire se drugi najpovoljniji ponuditelj, već se za predmetni prostor raspisuje novi javni natječaj, a ponuditelj nema pravo na povrat uplaćene jamčevine.

Sudionik natječaja koji bude izabran dužan je, u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka odluke o izboru, uplatiti razliku do tromjesečnog iznosa ponuđene zakupnine za navedeni poslovni prostor u korist PRORAČUNA GRADA DUBROVNIKA , IBAN HR 35 24070001 809800009, u protivnom smatrat će se da je odustao od zakupa i nema pravo na povrat jamčevine.

IV.

Instrument osiguranja plaćanja zakupnine, tj. bjanko zadužnica/e s jamcem platcem na iznos zakupnine za cjelokupno trajanje zakupa, odabrani ponuditelj je dužan prilikom zaključenja ugovora o zakupu instrument osiguranja dostaviti zakupodavcu.

Odabrani ponuditelj dužan je osigurati poslovni prostor od požara i drugih štetnih događaja za cjelokupno razdoblje korištenja istog, te policu vinkulirati na ime Grada Dubrovnika te je predati zakupodavcu prilikom zaključenja ugovora.

V.

Pravo sudjelovanja na natječaju imaju sve fizičke osobe koje su državljani Republike Hrvatske i pravne osobe registrirane u Republici Hrvatskoj, a ispunjavaju zakonom propisane uvjete za obavljanje tražene djelatnosti.

VI

Sudionici natječaja poslovne prostore mogu razgledati dana 17. ožujka 2022. god. (četvrtak) i to: - poslovni prostor pod rednim brojem 1. od 08.00 do 08.15 sati - poslovni prostor pod rednim brojem 2 od 09,00 do 09.15 sati - poslovni prostor pod rednim brojem od 09.15 do 09.30 sati - poslovni prostor pod rednim brojem 4 i 5 od 09.30 do 09.45 - poslovni prostori pod rednim brojem 6,7,8,9 i 10 od 10.00 do 10.15

VII

Poslovni prostori se daju na korištenje u zatečenom stanju. Odabrani ponuditelj ima pravo na uređenje poslovnog prostora o svom trošku, isključivo uz prethodno pribavljenu pismenu suglasnost Grada Dubrovnika, a sve na način kako će biti utvrđeno ugovorom o zakupu poslovnog prostora.

VIII

Rok za dostavu ponuda na natječaj je zaključno s danom 24. ožujka 2022. godine (četvrtak) u pisarnici Grada Dubrovnika do 12,00 sati, ili putem pošte do 24,00 sata.

Ponude se podnose na adresu GRAD DUBROVNIK , Pred Dvorom br. 1, 20000 Dubrovnik, osobno ili poštom preporučeno, u zatvorenoj omotnici, s OBVEZNOM naznakom ‘PONUDA ZA DAVANJE U ZAKUP POSLOVNOG PROSTORA – NE OTVARATI ’.

IX .

Pisana ponuda obvezno mora sadržavati: precizni opis djelatnosti koja će se obavljati u poslovnom prostoru; nominalni neto iznos ponuđene zakupnine – bez PDV-a.

Ponuđena visina mjesečne zakupnine mora biti izražena u kunama u apsolutnom i nominalnom iznosu, a ne u postotku ili u opisnom iznosu u odnosu na druge ponude.

X.

Uz ponudu sudionici natječaja dužni su dostaviti:

1. dokaz o plaćenoj jamčevini – izvornik

2. upis u obrtni registar (za fizičke osobe) – ne stariji od 30 dana od dana raspisivanja ovog Natječaja

3. dokaz o državljanstvu Republike Hrvatske – osobna iskaznica ili domovnica (za fizičke osobe),

4. upis u sudski ili drugi registar (za pravne osobe)- ne stariji od 30 dana od dana raspisivanja ovog Natječaja

5. rješenje o upisu u registar (za udruge građana) – ne stariji od 30 dana od dana raspisivanja ovog Natječaja

6. uvjerenje o nepostojanju dugovanja prema Gradu Dubrovniku iz svih osnova,

7. izjavu sudionika natječaja koji žele koristiti pravo temeljem članka 132. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (‘’Narodne novine’’ broj:121/17. i 98/19.) pod materijalnom i kaznenom odgovornošću da dosada nisu ostvarivali prava na temelju članka 132. naprijed navedenog Zakona, ovjerovljenu kod javnog bilježnika.

Sve naprijed navedene isprave moraju biti izvorne ili ovjerovljene kod javnog bilježnika.

Članovi uže i šire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i članovi uže i šire obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata moraju dostaviti pravovaljanu ispravu o pripadnosti obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja ili nestalog hrvatskog branitelja, hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata moraju dostaviti pravovaljanu ispravu o stupnju tjelesnog oštećenja, sve naprijed navedene isprave moraju biti izvorne ili ovjerovljene kod javnog bilježnika.

Dragovoljci iz Domovinskog rata i ostali hrvatski branitelji iz Domovinskog rata moraju dostaviti pravovaljani dokaz o sudjelovanju u Domovinskom ratu, koji mora biti izvornik ili ovjerovljen kod javnog bilježnika.

Braniteljske socijalno-radne zadruge za obavljanje registrirane djelatnosti koje su evidentirane u evidenciji braniteljskih socijalno-radnih zadruga koju vodi Ministarstvo branitelja Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) ili koje su korisnice poticaja Ministarstva moraju dostaviti potvrdu Ministarstva o upisu u evidenciju braniteljskih socijalno-radnih zadruga ili potvrdu o korištenju poticaja.

Djeca hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata moraju dostaviti izvod iz Matične knjige rođenih.

Osobe navedene u 3.,4. i 5. stavku ove točke uz ispunjenje svih natječajnih uvjeta imaju prvenstveno pravo na sklapanje ugovora o zakupu poslovnog prostora za obrtničku ili samostalnu profesionalnu djelatnost

Izbor najpovoljnijeg ponuditelja će se obaviti u skladu s Odlukom o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora (’Službeni glasnik Grada Dubrovnika’ broj 25/17, 12/18 i 11/19.) i zakonodavstvom Republike Hrvatske iz ove oblasti prava.

XI

Nepravovremene i nepotpune ponude, kao ni ponude sudionika javnog natječaja koji nisu podmirili sve svoje financijske obveze prema Gradu Dubrovniku neće se razmatrati.

Zahtjev za izdavanje uvjerenja o nepostojanju dugovanja spram Grada Dubrovnika podnosi se u pisarnici Grada Dubrovnika, Gundulićeva poljana 10, a neposredno se preuzima u Upravnom odjelu za proračun, financije i naplatu Grada Dubrovnika, Odsjek naplate, Ćira Carića 3 (ex. zgrada Pentagona).

XII

Grad Dubrovnik zadržava pravo poništiti natječaj ili dio natječaja, bez obrazloženja i snošenja bilo kakve odgovornosti spram natjecatelja ili drugih osoba.

XIII .

Sudionici natječaja bit će pismeno obaviješteni o rezultatima natječaja.

GRAD DUBROVNIK

Brže i efikasnije prikupljanje odvojenog otpada

Cilj ovog projekta je doprinijeti po većanju udjela odvojenog prikupljenog komunalnog otpada te na taj način doprinijeti smanjenju količine miješanog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagalište

Nabava vozila realizirana je kroz projekt ‘Nabava komunalnih vozila za odvojeno prikupljanje otpada’ ukupne vrijednosti 1.671.566,67 kuna, od čega Europska unija putem Kohezijskog fonda sufinancira 1.297.498,50 kuna

TvrT ka Čis T oć a bogaT ija je za novo specijalno komunalno vozilo –kiper s grajferom koje je nabavljeno s ciljem što bržeg i efikasnijeg pružanja usluge sakupljanja odvojeno odlože nog otpada.

Riječ je o kamionu marke M a N T g M nadograđeno grajferom dohvata čak 8 metara i volumenom kiperskog san duka od 22 m3. Svojim karakteristi kama ovo vozilo će značajno olakšati

i

ubrzati operativne mogućnosti saku pljanja odvojenih komponenti komu nalnog otpada, posebno papira i kar tona, staklene i plastične ambalaže.

Nabava vozila realizirana je kroz projekt ‘Nabava komunalnih vozila za odvojeno prikupljanje otpada’ ukupne vrijednosti 1.671.566,67 kuna, od čega Europska unija putem Kohezijskog fonda sufinancira 1.297.498,50 kuna.

Cilj ovog projekta je doprinijeti pove ćanju udjela odvojenog prikupljenog komunalnog otpada te na taj način

doprinijeti smanjenju količine miješa nog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagalište.

U Čistoći ne kriju zadovoljstvo obno vom voznog parka, te naglašavaju kako su razvoj i promjene nužne, a sve s ciljem unapređenja sustava gospoda renja otpadom, ali i ispunjavanja oba veza zadanih kroz Plan gospodarenja otpadom r H

Sadržaj teksta je isključiva odgovor nost Čistoće d.o.o. Dubrovnik

Grad Dubrovnik

Gradi se obalni zid na Lapadskoj obali

u sk L opu radova rekonsT rukC ije i proširenja Lapadske obale u tijeku je vrlo zahtjevna izgradnja obalnog zida. Montiraju se prethodno betonirani segmenti armiranobetonskih zavjesa, od kojih je prvi postavljen u petak, a planira se postaviti i prvi vertikalni segment. Ovi radovi će napredovati od Batale prema Fakultetu i trajat će do ljeta, a paralelno će se izvoditi i preo stali piloti, koji bi trebali biti pobijeni u idućih mjesec dana. Riječ je o izuzetno složenim radovima koji se izvode uz

pomoć dizalice, na jako uskom pro storu, stoga za vrijeme izvođenja ovih radova Lapadskom obalom nije moguć promet ni pješaka ni vozila. Realizaci jom projekta izmijenit će se regulacija prometa iz jednosmjerne ulice u dvo smjernu, izgradit će se nova obalna konstrukcija, komunalna infrastruk tura, šetnica sa zelenilom i bicikli stičkom stazom, povećat će se razina sigurnosti prometa i kvaliteta javnog gradskog prijevoza te rasteretiti posto jeći dominantni pravci.

Rekonstrukcija i proširenje Lapadske obale kapitalna je investicija koja predstavlja najveće ulaganje u prometnu infrastrukturu užeg centra grada u posljednjih pedeset godina.

Dubrovnik izabran kao jedna od 50 turističkih destinacija

Grad dubrovnik je od strane ini cijative Smart Tourism Destinations izabran među 50 turističkih odredi šta koja će dobiti priliku sudjelovati u nizu aktivnosti s ciljem unapređe nja praksi održivog turizma. Naime, Grad Dubrovnik prijavio se na poziv ‘eu Destination Managers’ u okviru

Kroz tehnološke inovacije Smart Tourism Destinations inicijativa je usmjerena prema potpori gradovima EU -a u olak šavanju pristupa turističkim i ugostiteljskim proizvodima i uslugama.

inicijative Smart Tourism Destinati ons Europske komisije, a kriteriji koje je trebalo zadovoljiti odnosili su se na prethodna iskustva, motivaciju i očeki vanja te tehničke kapacitete destinacije. Korištena su iskustva i znanja dobivena kroz implementaciju projekata aLTe reCo i Poštujmo Grad, stoga je izbor Grada kao dionika u ovom projektu još je jedna opipljiva potpora transfor maciji destinacije u promotora i pred vodnika održivosti i odgovornosti u turizmu. Izabrani dionici ovog projekta će imati priliku sudjelovati na raznim radionicama koje će voditi prepoznati stručnjaci iz raznih područja vezano uz tematiku ‘pametnog turizma’.

d ječji vrT ić b ubamara uvodi produljeno radno vrijeme i poslijepodnevnu smjenu u svom vrtiću u sklopu projekta ‘Dječji vrtić Bubamara – jedinstveno mjesto odgoja i obra zovanja djece’ s ciljem usklađivanja radnog vremena vrtića sa stvarnim potrebama roditelja. U partnerstvu s Gradom Dubrovnikom, Dječji vrtić Bubamara potpisao je Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava ukupne vrijednosti u iznosu od 1.991.430,70 kuna koji je u potpunosti financiran sred stvima Europskog socijalnog fonda kroz Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014.–2020. U sklopu projekta uvodi se produljeno radno vrijeme od 16 do 19 sati te poslije podnevni rad od 16 do 21:30 sati, a dodijeljena sredstva isko ristit će se za angažiranje dva odgojitelja potrebnih za odr žavanje novouvedenih programa, pet djelatnika iz stručnog osoblja te jednog iz tehničkog osoblja. S ciljem unaprjeđenja usluga, uvest će se i provedba novih posebnih programa –program učenja stranog jezika i glazbeni program.

U sklopu projekta uvest će se i ‘Program rada s rodi teljima – kabinet za savjetovanje roditelja’, a finan cirat će se i brojne edukacije usmjerene ka jačanju stručnih kompetencija te nabavka opreme.

BESPOVRATNA EUROPSKA SREDSTVA Uvodi se produljeno radno vrijeme u Dječjem vrtiću Bubamara

Dubrovčani izvan Grada

MATO PAVLIČEVIĆ, AUTOMOBILSKI NOVINAR I NOVINSKI IZDAVAČ

Danas s ispod sto tisuća kuna u džepu možete u auto salonu samo popiti kavu

svega što se veže uz tu temu.

Nemojte staviti samo da sam stručnjak – istaknuo je kroz smijeh. Već 24 godine živi u metropoli, a tamo ga je odveo posao.

Počeo sam raditi za Jutarnji list. Bio sam u ekipi koja je u listu radila tri mjeseca prije nego što je uopće izašao prvi broj. Zvali su me i rekli da dođem raditi na auto prilogu. Na taj način sam ispunio svoj san. Naime, od djetinjstva sam zaljubljen u aute. Oni su moj život, ljubav i hobi – priča nam Pavličević. Inače, prije preseljenja u Zagreb, radio je skoro pet godina u dopisništvu Večernjeg lista u Dubrov niku. Redakcija je bila u starom sudu, kod Preparandije.

Na stolu i dalje imam tu svoju prvu Večernjakovu press iskaznicu iz 1993. godine. To se nekad zvalo ‘redakcij ska legitimacija’. U tom nas je razdo blju bilo deset u dopisništvu. Imali smo dopisnike iz Konavala, s Pelješca, Korčule, Mljeta... Sad, koliko znam, nema dopisništva već ‘sto godina’. Tada je, kroz 1993. i 1994. godinu, u Večernjem izlazio feljton ‘Ljudi i rat’, a u kojem su se donosile ljudske priče iz rata. Bilo je, nažalost, puno materijala za odrađivati. To me tada zanimalo, i po tome sam dosta ‘tamburo’.

Živio sam u povijesnoj jezgri, u Ulici od Buže. Fali mi čut’ zvona. Fali mi na proljeće, u jutarnjim satima, čut’ zvuk čiopa. Znam da ljudi to u Gradu ne vole, ali mi stvarno nekad zafale južine, i onaj zvuk mora kako tuče od zidine

U Zagreb U s am skoro pola svoga

– govori

na neki način, čudeći ovoj iznesenoj informaciji. Kolega novinar, vrsni je poznavatelj automobilskog svijeta i

Kolekcija od 1200 autića Te 1998. godine, kad se odlučio na selidbu u Zagreb, imao je 24 godine.

Nije me bilo teško nagovoriti da sjednem u auto, sa svim svojim stvarima, ostavim uplakanu majku u Gradu i odem za Zagreb. Trebalo se usuditi to napraviti. Zapravo, lju dima je nekad teško napraviti taj prvi korak. No, neće ti nitko odsanjati tvoj

DUBROVČANI IZVAN GRADA Iz tjedna u tjedan donosimo priče i razgovore s našim sugrađanima koji su poslom, iz ljubavi ili zbog znatiželje, privremeno, a neki malo stalnije,

san, nego moraš sam krenuti i ostva riti željeno. To sam ja i napravio. Na kraju se pokazalo kako nikad nisam bio bolji sa svojima nego kad sam odse lio! – kazao je Pavličević. Samo neko liko godina kasnije, prelazi u specijali zirani magazin o automobilima ‘Auto moto trend’, a ujedno je počeo raditi za tvrtke koje se bave vanjskom TV produkcijom.

Sve je to dalje išlo kao lopta od snijega. S vremenom se sve razvi jalo brže i sve više toga se ‘lovilo’ na tu kuglu. Tako već četrnaest godina imam svoju vlastitu izdavačku tvrtku. Izdajemo specijalizirane magazine o automobilima, kamionima, terencima, ali i o prometu. Također, ekskluzivni smo isporučitelj kataloga za ‘Zagreb Auto Show’ – naveo je. Druga tvrtka se bavi TV produkcijom i logistikom za strane produkcije koje dolaze sni mati u Hrvatsku, najviše kad je riječ o organizaciji automobila za ekipu, ali i onih za snimanje što zna biti jako zahtjevno. Iako je u korona-krizi, kako ističe, ‘teško spojiti 1. i 31.’, sretan je što radi posao koji je htio raditi otkad je bio dijete.

Sj ećam se kad sam s 12 godina boravio u Lovranu kod rodice Sonje. Kad sam vidio vitrinu njenog supruga, punu malih auta, cijele zimske pra znike se nisam odvajao od nje. Uvi jek se mogao vidjeti trag mog nosa na staklu (smijeh). Kad sam se vratio u Dubrovnik, prikupio sam sve autiće koje sam imao i počeo sam ih spre mati u vitrinu. Trenutno imam kolek ciju od oko 1200 komada. To je još i mali broj. Imam kolege kolekcionare koji broje oko 10 tisuća primjeraka! No, s druge strane, oni su u gadnim pro blemima sa ženama zbog rečenica kao što su: ‘Sorry draga, nema shoppinga u outletu, izašli su novi Hot Wheelsi’ –kazao je kroz smijeh.

‘Teško je odvojiti nekoga od mora...’

Na samom početku, s glavnim gradom Hrvatske najviše ga je upoznao Marijo Bekić, tada student, a danas ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik.

Bio je moj prvi domaćin u metro poli i osoba koja je oduvijek bila divna prema meni. To je moj prijatelj otkad smo bili djeca. Razgovaramo o svemu, osim o politici. I bolje – rekao je. Inače, kad je došao u Zagreb, to je bila ‘ljubav na prvi radijator’.

Kad sam shvatio da se sve grije,

odlučili Dubrovnik zamijeniti drugim gradom ili državom. Oni poznati, a i nešto manje poznati široj javnosti, naći će se u našoj rubrici i podijeliti svoj životni put.

od spavaće sobe do banje, mojoj sreći nije bilo kraja. Tu sam već 24 godine i na sve živo sam se naviknuo, osim na hladnoću. Niti ću ikad. Užasno sam zimogrozan – istaknuo je. I mislio je da nikad neće moći živjeti u gradu u kojem ne može vidjeti more svaki dan.

Tij ekom prvih nekoliko godina, znao bih poći na Jarun, sjesti i gledati odsjaj svjetala na vodi te zamišljati da sam negdje uz more. Teško je odvojiti nekoga od mora, a kome je ono u krvi. Inače, kao dijete sam trenirao jedre nje. Tako da sam vremenom ispunio još jedan svoj san. Kupio sam jedrilicu! Trenutno se nalazi u Šibeniku, a ne u Dubrovniku jer mi je ipak malo teže poći na jug preko vikenda. Možda se to promijeni nakon izgradnje Pelješ kog mosta. Jedrilica, ali i privatni auto imaju dubrovačke registracije.

‘Fali mi čut’ zvona’ Postoje neke situacije iz Grada koje mu itekako nedostaju, i nešto je što ne može svakodnevno doživjeti u Zagrebu.

Živio sam u povijesnoj jezgri, u Ulici od Buže. Fali mi čut’ zvona. Fali mi na proljeće, u jutarnjim satima, čut’ zvuk čiopa. Znam da ljudi to u Gradu ne vole, ali mi stvarno nekad zafale južine, i onaj zvuk mora kako tuče od zidine – prisjeća se Pavličević koji je posljednji put u Dubrovniku bio za Božić. Od češćih dolazaka u Dubrovnik, odbija ga jedan problem, a koji muči većinu stanovnika. To je – problem parkinga.

M oram ostaviti auto na uda ljenim lokacijama od Grada i doći pješke do doma. Stvarno ne mislim i ne želim ostaviti bogatstvo na par kiralištima. Inače, ljudima je teško i nepraktično živjeti u Gradu. Znam kako moja 77-godišnja majka, primje rice, za komad mesa mora poći u drugi dio Dubrovnika. I još dok sam živio u Gradu, nikad nije bila ovolika gužva –tijekom cijele godine! Nadam se da će se uskoro riješiti problem i uspostaviti neko optimalno rješenje.

Danas s ispod sto tisuća kuna.... Ruska invazija na Ukrajinu nepovolj no utječe na gospodarstvo, kako na europskoj, tako i na globalnoj razini. Jedan od zabilježenih utjecaja je i onaj na porast cijena goriva. Zbog navedenog se, među ostalim, uskoro očekuje i povećanje cijena autobu snih karata.

Tijekom prvih nekoliko go dina, znao bih poći na Jarun, sjesti i gledati odsjaj svjeta la na vodi te zamišljati da sam negdje uz more

Cij ena karte za put od Zagreba do Splita mogla bi poskupiti za otpri like pedeset kuna. Znači, još i više do Dubrovnika – komentira Pavličević. No, s druge strane, ističe kako je činje nica da će ‘sve naftne tvrtke naći razlog za podizanje cijena’.

Isto tako, cijena nafte pada vanka jer su Sjedinjene Američke Države rekle da neće uvoziti naftu iz Rusije. Zašto kod nas raste? Zato što može i država to odobrava jer ona najviše zarađuje od goriva. Kod nas cijena goriva puno brže skoči, sporije se snizi i nikad ne vrati na staru razinu – rekao je.

A po pitanju izbora automobila za kupiti, Dubrovnik predstavlja daleko i malo tržište. Zato i nema auto salona jer se nikome ne isplati ulagati u to na tako mali broj stanovnika – naglasio je. Na globalnoj razini nakon Covida, kako ističe, trenutna ratna situacija posebno utječe na proizvodnju čipova koji su važan dio svakog novog automobila.

Pr vo je koronavirus zadao veliki ‘udarac’ na proizvodnju automobila. Danas automobili imaju sve više elek tronike i samim time sve više navede nih čipova. Koliko god taj čip izgleda jednostavan, to nije tako. Riječ je o jako kompliciranoj tehnologiji. Dakle, kad je krenula korona, tržište je palo za 40 posto u odnosu na godine prije. Proi zvođači automobila nisu očekivali da će se sve brzo vratiti na ‘staro’. I nisu rezervirali termine u tvrtkama za proi zvodnju čipova, a kojih nije puno u svi jetu. Te termine preuzeli su proizvo đači potrošačke elektronike, kao što su tableti i laptopi, a koja je tijekom pan demije koronavirusa ‘buknula’. Čak i za njih fale čipovi! Također, treba ista knuti kako se čak 25 posto proizvodnje neona, koji je bitan za čipove, odvija u Ukrajini. Te tvornice su sada, zbog ruske invazije, prestale s radom. U isto vrijeme se događaju zastoji u lancima dostave u svijetu. Naime, za vrijeme pandemije ‘eksplodirao’ je online sho oping te ne postoji dovoljno kapaciteta za isporuku svih narudžbi. Isto tako, prema dosadašnjim najavama, doći će i do porasta cijene gume – rekao je Pavličević.

Danas s ispod sto tisuća kuna u džepu možete u auto salon poći samo –popiti kavu

Sve to na kraju, uz sve više oba vezne sigurnosne opreme i motora sa što manje CO2 rezultira višom cije nom automobila koju na kraju plate –vozači. Danas s ispod sto tisuća kuna u džepu možete u auto salon poći samo – popiti kavu – zaključio je.

Na

Stradunu, na

HRVATSKA MEĐU NJEMAČKIM TOP DESTI

NACIJAMA Prema istraživanju ‘Reiseanalyse’ instituta FUR, Hrvatska se prvi put popela na visoko četvrto mjesto top inozemnih destinacija Nijemaca. Također, kako su istaknuli iz FUR-a, Hrvatska je u 2021. bila jedina destinacija koja

je povećala svoj udio na tržištu u odnosu na 2019. godinu – naglasio je Romeo Draghicchio, direktor Predstavništva Hrvatske turističke zajednice (HTZ) u Njemačkoj povodom ITB Berlin sajma.

Stradunu

Na Stradu N u, gdje u krugu srećem radost, srećem tugu, šetam, šetam svaki sat, šetam, šetam svaki dan... – pjeva naša Tere. A neki se i voze! Malena beba, sigurna u kolicima i pod budnim okom, jedna je od tek nekoliko šetača koji Stradun ne zaobilaze niti u hladnim večerima. Do novog ljeta, gužve, điravanja, turista... Stradun je, čini se, samo njihov.

Foto Zvonimir Pandža

Malena beba, sigurna u kolicima i pod budnim okom, jedna je od tek nekoliko šetača koji Stradun ne zaobilaze niti u hladnim večerima

Županija

vijećnici zasjedaju prvi put u 2022.

Radovi na Luci Račišće u samoj završnici realizacije

Na sjednici će se naći i nekoliko točaka o dodjeli koncesija poput onih za Malostonski zaljev, privezište Skrivena luka, privezište Kućište, plaža Skrivena Luka. Tu su svakako i prvokupi, njih 14, a Županija je skupštini predložila neprihvaćanje navedenih ponuda

ŽUPANIJA Županijska skupština Dubrovačko-neretvanske župa nije održat će se ovog četvrtka s počet kom u 12 sati, a bit će to prvi put u ovoj godini da se županijski vijećnici sastaju. Pred njima će se naći 45 točaka. Među prvim točkama svakako je izvje šće župana Nikole Dobroslavića o radu za drugo polugodište 2021., a svoja izvješća vijećnicima će prezentirati i Zajednica tehničke kulture, Zajednica športa, Savjet mladih, mrtvozornici, a u prijedlozima je i donošenje odluka o suglasnosti za ulaganja u pojedine osnovne škole, učeničke domove, ali i raspodjeljivanje novaca planiranih za zdravstvene ustanove. Na sjednici će se naći i nekoliko točaka o dodjeli koncesija poput onih za Malostonski zaljev, privezište Skrivena luka, prive zište Kućište, plaža Skrivena Luka. Tu su svakako i prvokupi, njih 14, a Župa nija je skupštini predložila neprihva ćanje navedenih ponuda.

Među prvim točkama sva kako je izvješće župana Nikole Dobroslavića o radu za drugo polugodište 2021.

Luka Korču la na lokaciji Polačište jedan je od velikih projekata lučke infrastrukture koje realizira županija uz potporu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture

I ova 74 komunalna veza, kao i oni u Dubi Pelješkoj, dio su našeg programa i obećanja o ostvarenju

1500 novih vezova na području cijele županije –Nikola Dobroslavić

ŽUPANIJA Županijska lučka uprava Korčula realizira projekt uređenja komunalnog dijela Luke Račišće kojim se osiguravaju 74 komunalna veza namijenjena lokalnom stanovništvu. Projekt je vrijedan oko 2,5 milijuna kuna, a sufinanciraju ga Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Dubrovačkoneretvanska županija i Županijska lučka uprava Korčula. Radovi teku pla niranom dinamikom, a proteklog su ih četvrtka obišli župan dubrovačko-nere tvanski Nikola Dobroslavić i zamjenik župana Joško Cebalo sa suradnicima. I ova 74 komunalna veza, kao i oni u Dubi Pelješkoj, koje smo danas obišli, dio su našeg programa i obeća nja o ostvarenju 1500 novih vezova na području cijele županije u ovom man datu. Naša Županijska lučka uprava Korčula već je realizirala projekt

komunalne luke Porto Uš, a priprema i lučicu u Knežama – istaknuo je župan Dobroslavić te najavio skoro potpisi vanje ugovora s izvođačem radova za novu luku Korčula na lokaciji Polačište.

Dobili smo potvrde za sve naše odluke i vjerujem da ćemo u idućih mjesec dana potpisati ugovor i nakon toga, krenuti s radovima na izgrad nji Luke Polačište – rekao je župan Dobroslavić.

Podsjetimo, nova luka Korčula na lokaciji Polačište jedan je od velikih pro jekata lučke infrastrukture koje realizira Dubrovačko-neretvanska županija uz potporu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i sufinanciranje sred stvima Europske unije. Nakon obila ska radova u Račišću održan je sasta nak s čelnicima lokalne samouprave s Korčule i Lastova.

RADOVI U TRPNJU Rekonstrukcija i proširenje luke Trpanj bliži se kraju. Riječ je

projektu vrijednom više

milijuna kuna sufinancira nom europskim sredstvima. Trpanj će tako dobiti modernu luku s uređenim parkiralištem i dodat nim sadržajima među te novo istezalište za barke.

Kolumne

STAVI NA JAVNO

O AUTORU Rođen u Gradu, odrastao u Gradu, pomalo stari u Gradu. Nekad davno studirao u Zagrebu, rekreativno igrao mali nogomet, spavao do podne. Danas se diže rano, radi vježbe istezanja, poslije posla razvozi djecu na

Gdje ljudi letu, a ptice frču

u šminkeraju a&f majice i crnih birkenstokica, s uvijek istom neutaživom žeđi, stupam na tlo škoja, tog mitskog predmeta moje žudnje, gdje ljudi letu, a ptice frču, rano izjutra kad se bude najdivnije sjene, neposredno prije naleta podnevne ljetne žege, netom nakon prvog ushita pristajanja.

ko’ umirući sandi u novakovom ciganinu, otpetljavam gropove, u šutnji, u miru nataloženih godina, hodam tim neobičnim postajama jednog djetinjstva, konačno bez brnjice, neobrijan i sjetan. famozna mi je ta odsutnost riječi u svakodnevnom govoru, tih par fraza, unaprijed pripremljenih pitanja, ovdje se riječi ne troše uzalud. kad si došo, dokad stojiš, dolazili smo početkom ljeta i ostajali do njegovog kraja, preplanuli plivači, djeca soli i sunca, mali kradljivci djedove barke, opušteni i kreativni znali smo sve, koš nam je bio rota od bicikle, pokraj njega teniski teren, umjesto mreže drveni banci, vaterpolska bara stevova jedrilica, velika riva i brodske skale glavna skakaonica, nama tad deboto ko’ planica.

jesi li sam, gdje su tvoji, nikad ovdje nisam bio sam, svi ste vi moji, u sebi zborim dok mi grki sok rogača para grlo. davno nekad bio je taj fišpiknik, atlasovi vodiči koji su mlade (i one nešto starije) njemice dovodili do afana, uz igre hranjenja jogurtom zavezanih očiju, uz pečene vrnute iz japana i crno vino, kao i neizbježno kupanje na senjevcu, jedno teturavo, nudističko vrijeme. mi smo tada bili mali, prodavali im školjke i veselili se kad bi ih leutom ispraćali, tu jang za išta drugo, osim ranojutarnjeg salpavanja mreža, zavirivanja u ribnjake s jastozima, istraživanja starog puta do sela. slušali smo radijske prijenose nogometa na grundigovom kazetofonu s jednom glavom, selotejpom lijepili pokidane trake kazeta, obožavali onu borinu, snimljenu za slovence osamdeset i osme, pili mirindu i smijali se svima iznad četrdeset. već sam ispred prožurskog zadružnog magazina,

slobodne aktivnosti, puno šeta i premalo čita, do kasnih sati bindža TV serije. Za njega kažu da je neprilagođen, namrgođen, asocijalan, a u biti je samo oženjeni, neispavani, na trenutke kreativni muškarac u krizi srednjih godina.

ja, vonabi ribar, pitur, esteta, iskrivljene percepcije koji misli da mu je svejedno, a sve ga ovo dira, žicam španjulet i fulmine, nosim već treći šorc od dolaska, holi biru, ostaješ za svetog roka, opet zaron u prošlost, procesija, litanije, blagoslovi, nepriličan dječji kikot, opominjanje gomile, crkvica na brijegu, od kuge, gladi i rata, oslobodi nas Gospodine, poslije pjesma, pečenje, novo-načet pršut i sir iz uja. pamtim onaj upečatljivi vibrato, u glasu starijih pjevača, na mljetu su to zvali potresanje, pokušavali smo i mi to kasnije, onih poratnih ljeta, u vrijeme prvih izlazaka, ljubavi i gitara, sve dok se jednom nismo snimili diktafonom i uvidjeli svu bijedu naše intonacije. e, o, uuuu, ae, ma nemoj, oli jes, joh da što je, uz neizbježni kružni pokret ispruženih prsta šake, sve su to pitanja koja ne traže odgovora, to su riječi i geste koje označavaju sve i ništa, one su naša poezija i proza, naša siesta, dnevne novine, maks te-ve, naš (ne)verbalni hol of fejm, dok se u pozadini vrti oliver, lajv al olimpia.

dje ćeš, ideš li u selo, kad je vapor, neću ti reć, zašto, za despet, hodi sa mnom, nije važno dje, duga je noć, smijem se za funjestrom stare kuće svojim verbalnim ekshibicijama, uvijek su me smatrali pomalo neprikladnim, osebujnim i čudnim, dok mi se žena ruga zbog cijelog kufera punog nove robe, koju sam doremućo, nikako se načudit i shvatit da je ovo meni nekad bio cijeli svijet, moja la rambla, via monte napoleone, moj bond strit i fiftavenju. tako je i danas, mijenjam satove, kadene i očale na dnevnoj bazi, pretenciozno nosim knjigu svuda sa sobom, trudim se opet biti drugačiji, čudniji, osebujniji, kao nekad darko rundek, koliko god u mojim godinama to smiješno izgledalo, jer ovdje sam ja – ja, onakav kakav tu uvijek mogu biti, pompozan, samoživ, svoj, karizmatičan, provincijalan, neukusan, netaktičan i dekadentan. razvučen od saplunare do pomene.

Piše Pavo Jančić, prof.

36 Kultura

DVANAEST IMPRESIVNIH SKULPTURA IRIS LOBAŠ KUKAVIČIĆ

‘Odakle dolazimo?, Što smo mi?, Kamo idemo?’ ispred Umjetničkog paviljona u Zagrebu

Otvaranje izložbe realizirat će se 22. ožujka, na godišnjicu razarajućeg potresa koji je pogodio Zagreb 2020. i u kojemu je stradala i zgrada Umjetničkog paviljona. Ovom izložbom i znakovitim pitanjima koja su u ovom vremenu Covida i najnovijih zbivanja i prijetnji potpunog uništenja, postala jako znakovita i moglo bi se reći gotovo proročanska, ‘Odakle dolazimo?, Što smo mi?, Kamo idemo?’, Umjetnički paviljon započinje novi ciklus izložbi Umjetnici ispred paviljona te po završetku izložbe zgrada ide u cjelovitu obnovu

AmbijentA ln A m ultimedijA ln A instAlAcijA ‘OdAkle dolazimo?, Što smo mi?, Kamo idemo?’ bit će prezen tirana ispred Umjetničkog paviljona u Zagrebu u sklopu ciklusa Umjetnici ispred paviljona – istaknula nam je doc. dr. art. Iris Lobaš Kukavičić, pri znata dubrovačka umjetnica i profe sorica. Njenih 12 skulptura koje su postavljene u ljeto 2021. u prostoru između untarnjih i vanjskih Vrata od Pila sada putuju u metropolu. Više nam je otkrila za ovaj broj našeg tjednika.

Otvaranje izložbe realizirat će

se 22. ožujka, na godišnjicu razara jućeg potresa koji je pogodio Zagreb 2020. i u kojemu je stradala i zgrada Umjetničkog paviljona. Ovom izložbom i znako vitim pitanjima koja su u ovom vremenu Covida i najnovijih zbivanja i prijetnji potpunog unište nja, postala jako znakovita i moglo bi se reći gotovo proro čanska, ‘Odakle dola zimo?, Što smo mi?,

Sjećate li se Amige, Commodorea, Iskre..?

Novonastala situacija počela je oblikovati moj rad u potpuno novom smjeru, a postavljena pitanja postajala su sve glasnija i složenija. Povezivanjem skulpture, po kreta i glazbe stvoren je am bijent koji ne nudi odgovore na postavljena pitanja nego nudi poticaj da zastanemo i zapitamo se isto

Kamo idemo?’, Umjetnički paviljon započinje novi ciklus izložbi Umjet nici ispred paviljona te po završetku izložbe zgrada ide u cjelovitu obnovu – naglašava nam Lobaš Kukavičić.

Multimedijalna instalacija u Zagrebu će se moći pogledati od 22. do 26. ožujka. Podsjetimo, dvanaest impresivnih skulptura pratila je prote klo ljeto i animirana projekcija na zidi nama i zvučna kulisa koja zaustavlja i intrigira, postavljajući upravo tri pita nja kojima se autorica bavi.

Dvije godine prije dubrovačke izložbe Iris Lobaš Kukavičić razvi jala je instalaciju. Od ‘starog normal nog’, pojavom onog ‘novog’ u kojem i dan danas živimo i djelujemo, smjer oblikovanja skulpture počeo se mije njati. Od stiliziranih skulptura od

drva, kako će reći u ljeto 2021., ‘lišenih osobnosti, koje samo svojom gestom ili nekom naznakom otkrivaju da je riječ o ljudima koje možemo susresti u butigi, na Stradunu…’ stvaralački proces usmjerila je naša sugovornica sukladno iznenađujućim okolnostima u kojima se našao cijeli svijet.

Novonastala situacija počela je oblikovati moj rad u potpuno novom smjeru, a postavljena pitanja postajala su sve glasnija i složenija. Poveziva njem skulpture, pokreta i glazbe stvo ren je ambijent koji ne nudi odgovore na postavljena pitanja nego nudi poti caj da zastanemo i zapitamo se isto –tada je za DuList otkrila Iris Lobaš Kukavičić. Danas te skulture svoja pitanja proširuju i dalje, a pitanja koja postavljaju sve su glasnija... • MNJB/ZP

Među brojnim izloženim kalkulatorima svoje mjesto je našao i jedan mehanički kalkulator iz 1930. godine

U CentrU za mlade Dubrovnik otvo rila se ove subote zanimljiva izložba retro računala, igraćih konzola i kal kulatora u organizaciji Zajednice tehničke kulture Grad Dubrovnika i Peek&Poke muzeja starih računala iz Rijeke. U Centru za mlade Dubrov nik je izložen dio bogate kolekcije Peek&Poke muzeja. Među brojnim izloženim kalkulatorima svoje mjesto je našao i jedan mehanički kalkula tor iz 1930. godine. Od računala i igra ćih konzola među izlošcima su svoje mjesto našli z X Spectrum, Schnei der CPC 464, Amiga 500, Amiga 1200, Commodore 64c, Super Nintendo, Playstation2, Iskra Delta Partner, Orao i mnogi drugi. Izložba je otvorena svaki dan od 13. do 27. ožujka od 18 do 21 sat. Za grupne posjete svi zainteresirani se mogu obratiti Zajednici tehničke kul ture Grada Dubrovnika, za dogovor vremena posjete tijekom cijelog dana i izvan termina kada je izložba otvorena za posjetitelje. Izložba je organizirana kroz Program javnih potreba u tehnič koj kulturi Grada Dubrovnika za 2022.

UMJETNOST OD OTPADA Na Odjelu za arheologiju Muzeja i galerija Konavala održana je radionica Upcycling, jedna od aktivnosti u sklopu Erasmus projekta ‘Unnecessary – useful

and aesthetic’ u kojem kao partneri sudjeluju MiGK uz partnere iz Portugala, Austrije, Šved ske, a koordinator projekta je poljski institut za umjetnost ‘Poleski Osrodek Sztuki’ iz Lodža.

Sjajni umjetnici jedne nove generacije

Izložba pokazuje kako su učenici kroz upoznavanje s našim umjetničkim nasljeđem svladali crtačke i slikarske probleme i dodatno razvili vlastita kreativna promišljanja

Lucia Maria Bagavac, Do M i nik Čižek, Vito Jakobušić, Ana Kuž nin, Nika Masle, Amela Mešković, Nika Pavlović, Dora Peručić, Adelisa

Pezerović, Josipa Reškovac, Leona Šuljak i Petra Ujdur danas su mladi srednjoškolci, a već sutra sjajni umjet nici jedne nove generacije. Učenice i učenici drugog razreda u ŠLS su pro teklog četvrtka predstavili sebe i svoje radove, nastale u suradnji s krovnom

Foto

umjetničkom kulturnom institucijom grada.

Izložba, nazvana ‘Dijalog sa skulptu rama iz Umjetničke galerije Dubrov nik’, donosi radove nastale u sklopu radionice, a zamišljene kao vid upo znavanja učenika s vrhunskim ostva renjima moderne hrvatske skulpture iz fundusa UGD -a.

Kako smo saznali pred izložbu, u prvoj, spoznajno – teoretskoj, fazi muzejska pedagoginja UGD -a Ivona Šimunović, prof. prezentirala je učeni cima dio fundusa skulptura izloženih u vanjskom dijelu Galerije te ih upu tila na opće karakteristike razdoblja, a potom i na individualne karakteristike umjetnika odnosno djela. Učenike se potaknulo na aktivno sudjelovanje i istraživanje kako bi u sljedećoj fazi mogli prijeći na analitičko promatra nje i crtanje.

Druga, aktivno-stvaralačka, faza odvijala se kroz nekoliko mjeseci u školi, u sklopu redovne nastave

predmeta Crtanje i slikanje te Slikarske tehnike i materijali. Učenici su dekom ponirali asimilirani likovni sadržaj te ga uz pomoć mašte dovodili u nove zamišljene kontekste.

Učenike se potaklo na ak tivno sudjelo vanje i istra živanje kako bi u sljedećoj fazi mogli preći na analitičko promatranje i crtanje

Simfonijska bajka Petar i vuk oduševila 120 župskih drugaša

Nakon eduka tivnog koncer ta uslijedilo je i zajedničko fotografiranje župskih druga ša s Orkestrom, a glazbenicima su se mališani i njihove učiteljice zahvalili prigodnim poklonom

Priča o malenom Petru i njegovim dogodovštinama s vukom desetljećima se izvodi na pozornicama diljem svijeta uz glazbeno-vizualni doživljaj koji publika pamti i prepoznaje prilikom svakog sljedećeg slušanja

Čak 120 u Č enika O sn O vne škole Župa dubrovačka u subotu navečer zaputilo se sa svojim učiteljicama u Kazalište Marina Držića. U ovolikom broju okupila ih je Simfonijska bajka Petar i Vuk, koju su za učenike izveli glazbenici Dubrovačkog simfonijskog orkestra pod dirigentskom palicom

maestra Ivana Huta uz naraciju Marije Šegvić. Ovaj koncert naših Simfoni čara upotpunila je i animacija koju je izradila profesorica Sandra Poštić iz Osnovne škole Ljudevita Modeca u Križevcima.

Simfonijsku bajku Petar i vuk skla dao je slavni kompozitor Sergej Pro kofjev s ciljem pripremanja najmlađe publike na kazališno-glazbeni razvoj. U ovoj predstavi u kojoj su glumci instrumenti, a narator opisuje radnju, djeca imaju mogućnost prepoznati različite zvukove i na taj način doži vjeti priču na jedan sasvim novi način.

A kako su je doživjeli župski drugaši? Predstavnici razreda s nama su podi jelili svoje dojmove o ovom glazbenom djelu. Svi su nam uglas rekli kako im se koncert jako svidio, a na većinu je najviše dojma ostavio dio kada je Petar zarobio vuka. Inače, Petra dočaravaju

žičani instrumenti, a vuk su rogovi.

Našem se razredu jako svidjelo, voljeli bismo ovo opet ponoviti – rekla nam je Ana iz 2. d razreda. S nama je podijelila i savjet – nikad ne smijemo biti blizu vuka.

I Maria iz 2. a razreda rekla je kako joj se koncert svidio, posebno dio, baš kao i Ani, u kojem je zarobljen vuk. Budući da su u ovoj predstavi glumci instru menti, upitali smo je i je li nešto novo o njima naučila.

Naučila sam što je gudalo, to prije nisam znala – rekla nam je Maria. ‘Bilo je super’ – rekla nam je Marta iz 2. c razreda, koja se pohvalila kako ide u Glazbenu školu pa već zna ponešto o instrumentima. Njoj se najviše svidio zvuk ptice, odnosno flaute.

Predstava je bila odlična i jako lijepa – rekla nam je Antea iz 2. b razreda kojoj se posebno svidjela

Našem se razredu jako svidjelo, voljeli bismo ovo opet ponoviti – rekla nam je Ana iz 2. d razreda. S nama je podijelila i savjet – nikad ne smijemo biti blizu vuka

violina.

Simfonijsku bajku Petar i vuk poslu šali su ove subote svi drugi razredi žup ske škole, uključujući i Područnu školu Postranje. Njihov predstavnik Pasqual kratko je s nama podijelio dojmove uz poruku kako je naučio da se hrabri dečki ne boje vuka.

Nakon edukativnog koncerta uslije dilo je i zajedničko fotografiranje žup skih drugaša s Orkestrom, a glazbeni cima su se mališani i njihove učiteljice zahvalili prigodnim poklonom.

Priča o malenom Petru i njegovim dogodovštinama s vukom desetlje ćima se izvodi na pozornicama diljem svijeta uz glazbeno-vizualni doživljaj koji publika pamti i prepoznaje prili kom svakog sljedećeg slušanja. Vjeru jemo kako će je pamtiti i učenici drugih razreda OŠ Župa dubrovačka na koje je ostavila lijep dojam.

Simfonijsku bajku Petar i vuk poslušali su ove subote svi drugi razredi župske škole, uključu jući i Područnu školu Postranje

Mali oglasi

RAZNO

Prodajem Yamaha vanbrodski motor 5 KS, kupljen prije dvije godine, potpuno novi, samo 2 sata radna, odličan. Kon takt: 095 361 1316

USLUGE

Uređujem vrtove, đardine i okućnice. Orezivanje maslina, agruma, navrtanje, polijevanje, košnja trave i slično. Kon takt: 091 614 3946

IZNAJMLJIVANJE

Mladi par potražuje stan na području Grada od 1. travnja do 31. svibnja. Pred nost Lapad. Kontakt: 095 872 2583

Daje se u najam zemljište, Župa

HUMANITARNI PRILOZI

Oglas zaprimljen do ponedjeljka u 12 sati bit će objavljen u broju od srijede. Sve informacije na telefon 020 350 670 ili na e-mail marketing@ dulist.hr

dubrovačka – više parcela od 300 do 1000 metara četvornih. Blizina industrij ske zone. Cijena i kvadratura po dogo voru. Blizina glavne prometnice, direk tni pristup svim vrstama vozila (teži / lakši tereti). U pojasu građevne zone svih vrsta namjena. Kontakt: 099 547 3439

Iznajmljuje se dvosoban stan u Župi –Čelopeci – u stambenoj zgradi na prvom katu, na duže vrijeme. Sve informacije na broj mobitela. Kontakt: 091 522 1467

Daje se u najam poslovni prostor u pri zemlju obiteljske kuće u povijesnoj jez gri, adresa Za Rokom 1, u neposrednoj blizini Straduna. Prostor je površine 25m2 i ima svoj sanitarni čvor, zasebnu struju i ulaz. Pogodan je za razne trgo vačke djelatnosti. Cijena na upit. Prostor se iznajmljuje na dulji rok. Prostor se daje prazan i nije za ugostiteljski objekt. Moguć je razgled poslovnog prostora

20 kn

je cijena oglasa. Uplatu izvršiti na IBAN: HR0324070001100365865. DuList zadržava pravo uvrštavanja malih oglasa s portala dulist.hr

Svi materijali u DuListu objavljeni su u dobroj namjeri, stoga uredništvo i izdavač

odgovornost

oglasa.

uz prethodni dogovor. Kontakt: 091 799 5527

UMRLI

(OD 9. 3. – 15. 3. 2022.)

MIRJANA STIPIŠIĆ ud. Jerka rođ. Vranac (1947.)

ANA ŠVARC

VLAHO KORDA

PERE PAVLOVIĆ ud. Antuna rođ. Rudenjak (1926.)

NIKO HRDALO pok. Rade PAVO DALMATIN (1917.)

PERO IVANOVIĆ pok. Iva

MARIJA CRN č E VIĆ rođ. Skokandić (1935.)

ANKA VLAHUŠIĆ rođ. Kojić (1944.)

MILJENKO ( MILO ) UCOVIĆ pok. Luka (1937.)

MARIJA MATIĆ ud. Ivana rođ. Žanetić (1934.)

KARMEN KRISTOVIĆ ud. Luka rođ. Hladilo (1946.)

MARIJA ( SEKA ) PLASKOVIĆ ud. Mihajla rođ. Bianchi (1936.)

DVA SKALINA – UDRUGA RODITELJA DJECE S POSEBNIM POTREBAMA : u spomen na pok. Silvia Marketa, 500 kuna prilažu obitelji M. Majkovica, Mlina rić, Škrabo, Cvjetković i Šegedin; u spomen na dragog susjeda Silvia Marketa, 300 kuna prilaže obitelj Asić; u spomen na pok. Joza Galića, umjesto cvijeća, 200 kuna prilaže Bojka Obad; umjesto vijenca za pok. Mandaljenu Slade, 300 kuna prilažu Željka i Tonći Šeparović; u spomen na pok. Živka Šandića, 200 kuna prilaže Nadira Zekić; u spomen na pok. Živka Šandića, 200 kuna prilažu stanari Ulice Alberta Halera br.19, 21 i 23; u spomen na pok. Branka Vukovića, 200 kn prilažu Marija D. i Dina J.; Antun Daničić donacija 200 kuna; umjesto vijenca za pok. Balda Čupića, obitelj Kalafatović prilaže 300 kuna; Mila Kolu drović donacija 200 kuna; Maja Sršen donacija 100 kuna; Matej Bogdanović donacija 200 kuna. Djeca i roditelji zahvaljuju na donaci jama. IBAN: HR 7924070001100305036. Tekst za objavu molimo slati na:dva. skalina@du.t-com.hr. Tel: 312 315 od 9 do 14 sati. Mob: 095 368 9227.

C ARITAS D UBROVAč KE BISKUPIJE darovali su: Zahvaljujemo na ljubavi pre točenoj u dar potrebitima Caritasa Dubrovačke biskupije: Ambrozije Čivljak –umjesto cvijeća za pok. Silvia Marketa – 500 kuna; Ambrozije Čivljak – umjesto cvijeća za pok. don Stanka Lasića -500 kuna; u spomen na dragog susjeda Nika Hrdala – stanari zgrade Zlatni potok 12. – 400 kuna. Samo dijeljenjem, naša Ljubav postaje djelotvorna! Hvala od srca na vašim donacijama potrebitima! Tekst za objavu molimo slati na: karitativni.rad.caritas@db.hr. Sve info na: caritas.db.hr. IBAN: HR 8024070001100367971 OTP banka.

RINA MAŠERA Udruga za osobe s intelektualnim teškoćama, Dubrovnik: u spomen na dragog kuma i prijatelja pok. Joza Galića, prilaže 300 kuna obi telj Nikole Lovrića; gospođi Sidoniji Đurašić, 400 kuna umjesto vijenca od obitelji Pejović i Klekar; u spomen na gospara Mila Ucovića umjesto cvijeća prilaže 50 kuna, Tamara Krželj. Korisnici Udruge harno zahvaljuju na dona ciji. Udruga Rina Mašera Ulica od Čempresa 6, 20000, Dubrovnik 020 414 168 IBAN: HR 0624070001100021364.

POSEBAN PRIJATELJ: umjesto vijenca za pok. kuma i prijatelja Silvia Marketa, 200 kuna prilažu Anđela i Nikola Matana. Udruga se zahvaljuje na prilozima.

FRANO KLEŠKOVIĆ (1944.)

IVA KUKRIKA ud. Nikole rođ. Radić (1936.)

fra ANTE LOGARA (1945.)

EDUARD (KEN ) BOROVIĆ

Iznajmljujem jednosobni stan za dvije do četiri osobe (55 m2) u Zatonu Velikom (50 metara od mora) na dulje vrijeme, može i sezonski, zaseban objekt, kom pletno namješten, ima kontrolni sat za struju i vodu, parking, Wi-Fi, SAT, klima, perilica, cijena po dogovoru. Kontakt: 092 101 8770

Iznajmljuje se jednosoban stan u Čibači na duže vrijeme, opremljen, poseban ulaz s parkingom. Kontakt: 098 910 2474

Iznajmljujem dvosoban stan sa parking mjestom u Čibači. Novogradnja. Kon takt: 098 857 200

Iznajmljujem garsonijeru u centru Čilipa (predsoblje sa kuhinjom + kupa onica + soba). Ima klimu, besplatni flat Internet, perilicu rublja, TV, posuđe i posteljinu. Parking mjesto osigurano i zajednički vrtni kamin. Povoljno. Kon takt: 098 161 1134

Tražim jednosoban stan ili garsoni jeru od 1500 do 1800 kuna na području

grada, odmah useljiv. Možete me naći na Viberu. Kontakt: 097 626 7085

Iznajmljujem dva stana, svaki 50 metara četvornih, jedna soba, boravak i kuhinja i kupaonica. Ispred je zajednička terasa, parking osiguran, blizina autobusne sta nice. Cijena 2200 kuna plus režije. Kon takt: 098 916 8339

NEKRETNINE

Prodajem trosoban stan 89 metara četvornih na mirnoj lokaciji. Lokacija: Hladnica, stan je okrenut prema istoku i gleda na Gospino polje. Ispred zgrade se nalazi igralište i vrtić. Prehrambena trgovina je ne nekoliko metara od zgrade. Opis stana: nalazi se na drugom katu zgrade. Sastoji se od dnevnog boravka koji ima dva izlaza do prednjeg balkona, kuhinje, hodnika koji vodi do dvije sobe koje su u stanu i jednom vanjskom sobom. Ima kupaonicu sa WC-om i jedan dodatni WC. Cijena 220.000 eura. Kon takt: 099 669 7379

RUKOVATELJ GRAĐEVINSKIH STROJEVA (bager, rovokopač)

Svi zainteresirani mogu se javiti na kontakt broj 091 133 3045 ili poslati životopis na e-mail adresu info@alfaplan.hr

Prodajem zemljište uz more ispod zračne luke 22.000 m2. Cijelo zemljište je 44.000 metara četvornih. Kontakt: 098 161 1134

Tvrtka Alfaplan građenje d.o.o. potražuje radnika za radno mjesto

Priče iz Žrnova

SUDBINA BLAGA S OTOKA

Sretan kraj života koze tete Marije

Koze su s nama živile po šest, sedam godina u kućici u Roguji. Svaka se je zvala Bilača, jer je bila bijele boje, što je normalno. Sve su se koze u to doba u Postrani i u Žrnovu, pa i na otoku zvale Bilača, jer smedjih i šarenih koza službeno nije ni bilo

Evo zanimljiv E i originaln E priče o sudbina naših koza. Koza je bila dio obitelji, davala nam je kozliće koje je obično pokojna baba prodavala za prvi maja, jer je bila šteta ubit doma kozlića i izist ga. Takodjer nam je koza redo vito davala mliko koje je baba stavljala u malo crne kave, a didi Antonju bi sta vila u zdilicu pola mlika i pola vina pa je radi toga doživio 88 godina.

Koze su s nama živile po šest, sedam godina u kućici u Roguji. Svaka se je zvala Bilača, jer je bila bijele boje, što je normalno. Sve su se koze u to doba u Postrani i u Žrnovu, pa i na otoku zvale Bilača, jer smedjih i šarenih koza služ beno nije ni bilo.

Zašto su sve koze bile Bilače, pitaš se ti, kurijozni čitatelju? Za vrijeme druge petoljetke je narodna vlast odredila da se više koze ne mogu držat doma, jer da su one štetočine za naše šume. Sve koze, dakle, treba ubit, a uvest ple menite sanske koze iz Švicarske što jedu samo travu, a ne i šume. Kako ćeš dovest kozu iz Švicarske, pitao se je naš narod koji nije znao ni ima li puta do Švicarske ni koliko je to daleko. Rješe nje za naše koze je stiglo iznenada, kad su jednog proljetnog dana u Žrnovo banula dva muška obučena u bijele ogrtače. Oni su rekli da su državni

Koza je redovito davala mliko koje je baba stav ljala u malo crne kave, a didi Antonju bi stavila u zdilicu pola mlika i pola vina pa je radi toga doživio 88 godina

stručnjaci-procijenitelji jesu li naše koze plemenite pasmine ili nisu. Po selu se je odma pročulo da bijele koze prolaze ispit. Svaka je domaćica dovela svoju bijelu kozu (smedje i šarene su bile sakrivene po bašćinama) na pre gled. Stručnjaci su ih gledali sprida i straga, pa su s nekom ljubičastom bojom opiturali po jedno uho svakoj kozi, napisali neku potvrdu i tražili po deset dinara po pregledu. Deset dinara nije bio neki veliki novac, a ti kurijozni čitatelju pomnoži s deset dinarih oko 100 koza iz Postrane plus oko 300 iz Kampuša, Sela i Brda, da ne računamo Lumbardu, Pupnat, Čaru i Smokvicu, pa ćeš vidit da su njih dvojica bili zara dili lipe solde. Naše domaćice, a i koze, sretne su se vratile doma, a smedje i šarene su završile u kotlu, jer se je za bijele imalo dokumenat, a za smedje i šarene nije.

Nakon više dana smo čuli da su ih u Blatu pitali za papire i strpali u zatvor, jer stručnjaci za koze nisu, naravno, imali nikakva papira ni svidožbe, ni ovlasti od države.

Koze su nam bile veći prijatelji od ovaca, jer su znale doći za babon ili za teton Marijom sve do naše kuće, kao dresirani kučak. Imale su pravo doći na vrata od kuće pa bismo im dali po komad starog kruha ili list kupusa kojega bi u slast pojele. Bile su prave domaće životinje.

Ali jednog je dana i kozi morao doći kraj. Koza se nije ubijala kako gudin, jer nju nemaš di udrit sikirom, a osim toga koza je pametna pa bi vidila što joj se sprema i vjerojatno bi se nastojala

spasit velikim skokovima preko ograde. Zapravo ja i ne znam kako se je ubijala, jer mi djeca nismo imali volje ni želje gledati taj strašni čin. To su obično u drugim kućama činili samo muški, a ženske su otirale suze o traversu ne gledajući pred kućicu gdje se je to događalo.

Kako ćeš ubit svoju kozu a ne uči nit strašnu nevoju i plač? Za to je moja pokojna teta Marija našla originalno rješenje: u dogovoru s tetom Mili com Maslotovicom iz Prvog Sela bi ona odvela svoju staru kozu dan prije tog strašnog čina teti Milici i dovela bi Miličinu staru kozu u našu kućicu. S obzirom da mi u kući nismo imali nikakav osjećaj prema kozi tete Milice, nju bi dokrajčio barba Antonj i u kratko je vrijeme bila skuhana i pojedena bez imalo grižnje savjesti.

Tako su i u tete Milice njeni uku ćani mirne duše ubili i pojeli našu, a njima tudju kozu, i to je, eto, sretan kraj života nekoliko naših koza i onih tete Milice.

KORČULANSKO – FRANCUSKI PENZIONERSKI DANI

Turistički put gospara Ante

Gospar ante Curać rođen 1942. godine u Žrnovu na otoku Korčuli, u osnovnu školu išao u Žrnovu, u gimnaziju u Korčuli, završio Višu turističku u Dubrovniku. Cijeli radni vijek proveo u turizmu kojim se povremeno bavi i danas kao konzultant jedne receptivne turističke agen cije. Radio u hotelijerstvu u Korčuli, u Atlasu u Dubrov niku 15 godina, a od 1986. godine kao organizator puto vanja u Francuskoj, specijalist za Hrvatsku. Organizirao putovanja i ljetovanja za oko 180 tisuća gostiju iz Francu ske, najvećim dijelom u turizmu s kulturnim sadržajem, a od 2001 organizira turizam sa sadržajem šetnje u pri rodi s boravkom u selu Žrnovo i po nacionalnim parko vima po Hrvatskoj. Penzionerske dane provodi izmeđju Korčule i Francuske.

Šapa tjedna

VOLJENI LJUBIMAC

Ja sam Rocky i uskoro slavim svoj drugi Udomidan!

To je bila ljubav na prvi pogled između mene i moje vlasnice. Sad se ta ljubav pretvorila i u opsesiju, barem s moje strane – kud ona okom, ja skokom

Ime m I je Rocky, skroz suprotno mom karakteru. Udomljen sam kad sam imao četiri mjeseca te će uskoro moj drugi Udomidan. To je bila lju bav na prvi pogled između mene i moje vlasnice. Sad se ta ljubav pretvo rila i u opsesiju, barem s moje strane – kud ona okom, ja skokom. Ako ide do butige koja je dva minuta od kuće,

naravno da ću ja s njom, ali isto tako ako se ide penjati na Sniježnicu i to ću izdržati samo da se ne odvajamo.

Iako nikad ne lajem, u našem malom selu, svi me znaju i kažu da sam pose ban. Nitko ne može točno odrediti koja sam vrsta, ali zar je to bitno?

Najvažnije je da sam voljen i da je ta ljubav uzajamna.

PREDSTAVITE NAM VAŠE MEZIMCE! Dragi

Nitko ne može točno odrediti koja sam vrsta, ali zar je to bitno?

Sport

Jugaši su juniorski prvaci Hrvatske!

Dominantno kroz prve tri četvrtine

Dubrovčani su bili dominan tni kroz prve tri četvrtine. Obrana je sjajno funkcio nirala predvo đena Ivanom Jurišićem na golu

Dubrovčani su bili dominantni kroz prve tri četvrtine. Obrana je sjajno funkcionirala predvođena Ivanom Jurišićem na golu. U posljednjih osam minuta ušlo se s pet pogodaka predno sti, no uslijedio je pad u igri i Jadranaši su se primakli na samo pogodak zao statka. Minutu i 20 sekundi prije kraja Toni Mozara postiže odlučujući pogo dak i time zaključuje svoju odličnu izvedbu na ovoj utakmici.

Jugaši su u finalu nastupili u sastavu: Ivan Jurišić, Ivuša Burđelez (2), Mauro Prkoča, Vlaho Pavlić, Zvonimir Milo glav, Patrik Kolak, Toni Mozara (3), Luka Bjelopera, Dominik Lončarić (1), Hrvoje Zvono (2), Josip Tolja, Dominik Dumančić, Nikša Brzica i Jure Jarak.

Najbolji igrač turnira je Jadranov Robert Stojanac, dok je najboljim vratarom proglašen Jugaš Ivan Jurišić

Juniori Vaterpolskog kluba Jug Adriatic osiguranje prvaci su Hrvatske!

U nedjelju su na gruškom bazenu upisali pobjedu u finalnoj utakmici Prvenstva Hrvatske. U ovom su susretu izabranici Đanija Pecotića bili su bolji od splitskog Jadrana rezultatom 8:7 (2:1, 1:1, 4:0, 1:5).

Najbolji na turniru su...

Najbolji igrač turnira je Jadranov Robert Stojanac, dok je najboljim vrata rom proglašen Jugaš Ivan Jurišić. Naj efikasniji igrači ovog turnira su Patrik Kolak (Jug), Niko Čubranić (Primorje) i Luka Omrčen (Mornar). Sva trojica postigla su po 15 pogodaka. Pokal za fair play dobila je momčad Poška 1937.

Izvor: jug.hr

Foto Zvonimir Pandža

Kad Sharkovci

‘nastupaju’, medalje pljušte!

U ukupnom poretku zauzeli smo četvrto mjesto od 13 klubova i 200 natjecatelja. Nastavljamo s nizom vrhunskih rezultata –poručuju Sharkovci

Državno prvenstvo u p uli za Taekwon-do klub Shark značilo je čak 37 medalja! Sedam zlatnih, 23 srebrne i sedam brončanih medalja. Najveće pohvale zaslužuje Nina Vukanović koja je i u formama i u borbama ostala prva. Zadnjih mjesec dana skidanja kilaže, treninga i znoja urodilo je plo dom – kažu nam naši Sharkovci.

Četvrti ukupno

Ognjen Vulević, Toni Mužević, Tomi slav Birimiša, Ana Vukanović i Dora Sorić su isto zlatni u svojim

kategorijama. Srebrnim odličjima su se okitili Lucijana Tapalović, Vik toria Benković, Lucija Mršić, Roza Bukvić, Dora Sorić, Iris Radulj i Maroje Capurso. Brončane medalje su osvojili Karmen Tapalović, Bruna Petra Perić, Nikola Tomić, Ela Kusalo, Chiara Hrnić, Gabrijela Vidoš, Laura Obad, Dora Stahor, Klara Radulj, Lea Capurso i Dora Vicelić.

U ukupnom poretku zauzeli smo četvrto mjesto od 13 klubova i 200 natjecatelja. Nastavljamo s nizom vrhunskih rezultata. Čestitamo svim

natjecateljima na vrhunskim rezul tatima. Zahvaljujemo roditeljima na velikoj podršci i naravno našim spon zorima koji su vjerovali u naš rad i koji su nam pomogli da odemo na ovo prvenstvo. Veliko hvala od Sharkovaca – napisali su iz kluba.

Osvojili

Ragusa slavila protiv

Square svladao Universitas

19. kolu Premijer ženske lige na gosto vanju kod F sv -a. Slavila je Ragusa rezultatom 64:43.

Zaslužena pobjeda gošći iz Dubrovnika koje su u prve dvije četvr tine utakmice odigrale fenomenalno u napadu i posebno angažirano u obrani limitirajući naše igračice na (pre)mali broj koševa (18:41).

U drugom poluvremenu gošće sigurno održavaju stečenu prednost iz prvog dijela, ali i naše cure se bude u napadu i obrani i do kraja utakmice lakše stižu do poena koje postižu i naše najmlađe igračice (Jurčić 5 i Šporčić 4) – navode na Facebooku u izvještaju iz F sv-a.

U redovima Raguse najefikasnije su bile Miloglav 15, Vrsaljko 14 i Putica s 10 poena, a kod domaćina najviše ras položena Škare s 14 poena.

Kaštelanke bolje od Dubrovkinja

Kaštela je s 3:0 (18, 21, 22) slavila protiv Dubrovnika, u susretu 19. kola odbojkaške Supelige, koji je trajao 73 minute. Kako navodi Hrvatski odboj kaški savez, u ovom je susretu Nina Strize ponovno bila najučinkovitija s 20 poena.

Uoči susreta trenerica dubro vačkih odbojkašica Mirjana Vreća izjavila je da, iako su Kaštelanke favoriti, pogotovo kod kuće, bolje plasirane na tablici, ne idu s bije lom zastavom na ovo gostovanje. Idemo se boriti pa što bude… – poru čila je uoči susreta Vreća.

Square je slavio u 14.

1.

u 14. Kolu 1. HMN l slavio je na doma ćem terenu dubrovački Square. Svla dao je Universitas s 3:2 (1:1).

Prvo poluvrijeme bilo je prilično razočaravajuće, kako prenosi cro F utsal jer se vidio po jedan pogodak na svakoj strani. Nastavak utakmice donio je bržu i dinamičnu igru na obje strane, a pobjeda je na kraju pripala Squareovcima. Bila je to odlična uta kmica u kojoj je na kraju domaćinima pripala zaslužena pobjeda, poručili su iz cro futsala.

DVOBOJ

Košar K ašice r aguse slavile su u

Dječaci DU Talenta sa zlatom!

Dubrovački nogometaši bili su na pobjedničkom postolju, ostavivši iza sebe dva prvoligaška kluba

Dječaci Škole nogometa DU Talent, 2012. godište, osvojili su u svo joj uzrasnoj kategoriji Međunarodni nogometni turnir Međugorje Cup 2022. Momci su u polufinalu svladali svoje vršnjake iz Dinama, a potom je u finalu ‘pao’ i nk Osijek.

Dubrovački nogometaši tako su bili na pobjedničkom postolju, ostavivši

iza sebe dva prvoligaška kluba.

Do zlata su pod vodstvom trenera Hrvoja Šimunovića i trenera vratara Tomija Saltarića došli Ivano Kulaš, Lovro Njavro, Marko Baletić, Adrian Milin, Maroje Puzović, Bruno Šimu nović, Davor Šundrica, Jakov Bjeloš, Marino Maslać, Dominik Vukajlović, Luka Sorić i Mark Labaš.

No, veliki uspjeh postigle su i nji hove klupske kolege iz kategorije 2014. godište. Stigli su do srebra, a u finalu ih je na penale dobio HŠ k Zrinjski.

Momci su u polufinalu svladali svoje vršnjake iz Di nama, a potom je u finalu ‘pao’ i NK Osijek

Završnica Kupa Ružica Meglaj Rimac u Požegi!

U završnicu su se plasirali ŽKK Medveščak, ŽKK Plamen Požega, ŽKK Ragusa i KK Trešnjevka 2009.

Završnica Kupa ružica Megla jr i M ac igra se u Požegi. Naime, kako javljaju iz Hrvatskog košarkaškog saveza, temeljem Propozicija natje canja Kupa Republike Hrvatske za ženske ekipe ‘Ružica Meglaj-Rimac’, raspisan je natječaj za tehničku orga nizaciju završnog turnira Kupa. Nakon provedenog natječaja, Komisija za sustav natjecanja donijela je odluku da se organizacija završnog turnira Kupa dodjeljuje ž KK ‘Plamen Požega’ iz Požege. U završnicu su se plasirali ž KK Medveščak, ž KK Plamen Požega, ž KK Ragusa i KK Trešnjevka 2009.

Završni

Odigran drugi turnir Školske Lige Libertas

Završni turnir Kupa održat će se 9. i 10. travnja 2022. godine u Požegi, u Sportskoj dvorani ‘Tomislav Pirc’, A. Kanižlića 14, a finalna utakmica će se moći pratiti i u prijenosu uživo na HT v-u.

Mališani iz osam škola iz okolice Dubrovnika su se još jedan vikend natjecali, a roditelji, navijači i treneri su uživali s njima

Drugi T urnir šKols K e l i ge Liber tas odigran je u subotu. Kako navode iz Košarkaškog kluba Dubrovnik, opet je dan bio ispunjen veseljem, zabavom, druženjem i natjecanjem.

Mališani iz osam škola iz okolice Dubrovnika su se još jedan vikend natjecali, a roditelji, navijači i treneri su uživali s njima.

Ovoga puta smo se družili u

dvorani u oš Gruda, gdje je prvi put organizirano natjecanje školske lige u košarci. Kad smo vidjeli kako nam je bilo lijepo, odmah smo se dogovorili da opet dolazimo! – poručuju iz kluba.

Evo i rezultata: Gruž – Držić 28:18; Konavle – Montovjerna 6:30; Mon tovjerna – Mokošica 30:9; Držić –Konavle 38:7; Gruž – Lapad 12:17; Župa – Mokošica 11:9.

Karlovac s dva razlike slavio u Gospinom polju

Premda su Dubrovčani tri minute prije kraja imali minus jedan (23:24), tijesna završnica otišla je na stranu gostiju zahvaljujući Dominiku Smojveru

rukomet N i klub hrvatske mla deži Dubrovnik upisao je novi poraz i to u 4. kolu Paket24 Premijer lige – Lige za ostanak. Kako navode iz Hrvatskog rukometnog saveza, vrlo izjednačen bio je susret Dubrovnika i Karlovca. Dubrovnik je u Gospinom polju pora žen s 24:26.

Gosti su očigledno imali manje pritiska pa su vrlo rano poveli s četiri pogotka razlike 2:6. Ali domaćin se budi nakon 15-ak minuta i stiže na minus jedan. Karlovčani čuvaju vod stvo do 23. minute kad domaćin uspijeva povećati tri pogotka zare dom i na predah odnijeti plus dva, 12:10. Nedjeljko Jurković vukao je

poražen od unešićke Zagore

1919 upisali su na domaćem terenu proteklog vikenda prvi poraz u ovoj godini.

Na lapadskom stadionu slavila je Zagora u utakmici 21. kola Treće h N l Jug rezultatom 0:1.

S igračem manje Dubrovčani su ostali u 29. minuti, a u 40. minuti bili su i u rezultatskom zaostatku. Gosti su poveli iz kaznenog udarca kojeg je rea lizirao Ivan Krajina.

U drugom dijelu pokazali smo nešto bolju igru i imali nekoliko zaista dobrih prilika, ali rezultat se nije mije njao te Zagora nosi sva tri boda u Une šić – navode iz kluba.

Dubrovčane u početku drugog polu vremena. Ali, gosti nisu posustali. U 39. su stigli minus tri i izjednačili na 15:15. I sve tamo do ulaska u posljed njih deset minuta jedni su pratili druge. Bilo je tu pet izjednačenja prije nego su gosti u 52. pobjegli na dva razlike 20:22. I to je čini se bio ključni trenu tak susreta. Premda su Dubrovčani tri minute prije kraja imali minus jedan (23:24), tijesna završnica otišla je na stranu gostiju zahvaljujući Dominiku Smojveru koji je imao sjajnu večer s realizacijom sedam od sedam – navode iz hrs -a.

Kod domaćina Nedjeljko Jurković dao je 9 pogodaka.

Marinkolor i dalje u vrhu

S igračem manje Dubrovčani su ostali u 29. minuti, a u 40. minuti bili su i u rezultatskom zaostatku

Poručuju kako ih veseli povratak Josipa Zadra koji je u ovoj utakmici bio u zapisniku prvi put još od prvog kola kad je upisao posljednje minute na terenu.

Iduća utakmica očekuje ovaj klub već ove srijede. U sklopu četvrtfinala Županijskog nogometnog kupa gostuju kod N k Croatia Gabrile.

Nako N 17. kola prve lige 44. Prven stva Dubrovnika u stolnom tenisu na prvom mjestu nalazi se ekipa Marin kolor s osvojenih 32 boda. Druga je ekipa Dr Čolić s osvojenih 30 bodova i treća ekipa Soul caffe s osvojenih 30 bodova. Najbolji pojedinci nakon 17. kola su Marko Venier (Marinkolor), Vedran Đurđević (Šampinjoni Konavle) i Marko Šarić (Marinkolor). Najbolji parovi nakon 17. kola su Josip Mar tinović / Marko Venier (Marinkolor), Pavle Radonić / Milo Stražičić (Soul caffe) i Filip Mikulić / Dario Petković (Dr Čolić).

Najbolji pojedinci su Venier (Marinkolor), Đurđević (Šampinjoni Konavle) i Šarić (Marinkolor)

52 DuList IN

‘Ekskurzija’ s moje dvije gospođe, bez upadanja u ‘zamke’

Piše / Foto Ivan Vuković Vuka

Let za Istanbul pa za Baku, i dolazak u Baku u zoru. Prva stvar koju sam vidio u Bakuu bio je krevet. Inače, prvi put boravim u Azerbajdžanu, a riječ je o 125 državi svijeta koju sam dosad posjetio. Ovoga puta sam imao posebno druš tvo – mamu Milijanu i rodicu Doris. Mami je ovo bilo prvo putovanje od početka pandemije i prvo nakon smrti tate. Cijelo vrijeme smo mislili kako će se pojaviti s knjigom o Azerbajdžanu i dati nam koju lekciju. Mislim da je ponosan na nas. Ovo smo putovanje posvetili njemu.

Moje dvije gospođe

Prvi put boravim u Azerbajdžanu, a riječ je o 125. državi svijeta koju sam dosad posjetio

Nakon cijelog ‘veselja’ oko leta, doko pali smo se krajnje destinacije. Po dola sku nas je iznenadilo nepoznavanje engleskog jezika, i to onog osnovnog. Ali – još uvijek cappuccino svi razu miju (smijeh). A to mi je trebalo nakon dana i noći puta. Moje dvije gospođe sam nakon odmora odveo u stari dio

Za doviđenja od Azerbajdžana, zadnju večer smo ispijali njihovo najpoznatije i vrhunsko vino marke Meyseri. Mama i rodica su se osjećale kao na ekskurziji. Bilo im je ludo i nezaobravno

Azerb A jdž A n ili l jepotA put o vA njA zimi iz Dubrovnika. No, poče tak putovanja obilježilo je otkazivanje leta. Naime, došli smo na večernji let

za Istanbul i – poljubili smo šalter. Let je bio prebačen za Podgoricu, a to je značilo dodatnih panoramskih četiri sata i više do podgoričkog aerodroma.

grada koji je pod UNESCO -ovom zašti tom. Nakon što su pronašle vino, u većinski muslimanskoj zemlji, planovi za daljni razgled pali su u vodu (smi jeh). Azerbajdžanci ili skraćeno Azeri imaju vrhunsko crveno vino.

More ili nije?

Novinarima je lijepo živjeti u Azerbajdžanu. Država je svima dala stan u istoj zgradi. Naravno da ne maju slobodu govora jer ipak su dobili stan. Šutnju su lako kupili

Sheki je povi jesno poznati grad koji je bio važan na Putu svile

ČESTITKE! Stižu lijepe vijesti za najplaćenijeg hrvatskog košarkaša u NBA-u. Bojan Bogda nović i djevojka, Dubrovkinja Zrinka s kojom je u vezi pet godina čekaju prvo dijete. Sve što

se događa rođenom Mostarcu izvan parketa, doznaje se na kapaljku. Bojan i Zrinka zajedno žive u SAD-u, ali je košarkaš kupio nekoliko nekretnina u Dubrovniku.

Povijesno središte glavnog grada

Bakua, koji broji 4 milijuna stanov nika, lokalci zovu Icherisheher. Stranci to jednostavno nazivaju stari grad. Nji hov mi jezik zvuči izrazito težak, ima nekih primjesa turskog u istom, ali baš ništa ne razumijem. Gospođa mama zna ruski jezik pa nas to izvlači ako razgovaramo s generacijom Azera iz vremena SSSR-a. Inače, stalno smo u depresiji. Gadno zvuči, ali Kaspij sko jezero kojeg nazivaju i more, geo grafska je depresija na oko -28 metara ispod razine mora. I da, jezero je slano. Onda je ustvari more? Ili nije? Četiri je puta površinom veće od Jadranskog mora. Jedino je naš pogled na Jadran bolji jer je pogled na Kaspijsko more malo zaklonjen naftnim bušotinama i platforama. Riječ je o zemlji koja je bogata prirodnim resursima. Nakon prvog dana, vidno umorni tonemo u san.

Uz čaj – marmelada Hrana je, kao i uvijek, neizostavni dio svakog putopisa. Tradicionalno azer sko jelo je ‘shah plov’. Nisam znao što me čeka i onda je došlo jelo koje me više podsjeća na dezert, a ne na glavno jelo – sve dok ga konobar nije počeo rezati kao tortu. Unutra se nalazi riža s kurkumom, datulje, grožđice, piletina i marelice. U većini slučajeva prave jela u kebab stilu zbog velikog utjecaja Turske. Azeri prave i odličnu kavu, ali naručio sam ipak čaj. Uz čaj su mi ser virali marmeladu te imaju običaj poje sti ju iza čaja, bez kruha ili ubaciti u čaj. Platio sam sve njihovom valutom koja se zove Manat. Za jedan Euro dobijete

Tradicionalno azersko jelo je ‘shah plov’. Nisam znao što me čeka i onda je došlo jelo koje me više podsjeća na dezert, a ne na glavno jelo – sve dok ga konobar nije počeo rezati kao tortu. Unu tra se nalazi riža s kurku mom, datulje, grožđice, piletina i marelice

Moje dvije gospođe sam nakon odmora odveo u stari dio grada koji je pod UNESCO-ovom za štitom. Nakon što su pronašle vino, u većinski muslimanskoj zemlji, planovi za daljni ra zgled pali su u vodu (smijeh). Azerbajdžanci ili skraćeno Azeri imaju vrhunsko crveno vino

2 Manata. Novčanice čak i nalikuju na euro. Datum osmi ožujka, kada se slavi Dan žena u Bakuu je pravi doživ ljaj. Ekstremna gužva, žene s ružama i malo poznavanja ruskog, može vas dovesti daleko, kao na primjer do stola u restoranu, i to preko reda.

Mama je plakala od sreće Azerbajdžan zovu zemljom vatre, i svugdje gdje dođete sve je u znaku vatre. Tako je to kad sjedite na plinu i nafti. Inače riječ Azerbajdžan znači

Azerbajdžan zovu zemljom vatre, i svugdje gdje dođete sve je u znaku vatre

‘zaštitnik vatre’. Čak smo i jedno jutro doživjeli požar. Sve je, na sreću, zavr šilo dobro. Naime, bio se zapalio gor nji kat hotela. Imalo smo rano ‘emer gency’ buđenje. Tog istog dana uputili

smo se u povijesno poznati grad koji je bio važan na Putu svile. Riječ je o gradu Sheki, udaljenom 300 kilometara od glavnog grada Bakua, u južnom dijelu gorja Kavkaz. Nažalost, Kavkaz se tog

dana nije vidio zbog magle i nisam ga mogao fotografirati. Mama je plakala od sreće, priznavši da se nikad nije nadala da će vidjeti Put svile.

Treba istaknuti da se Sheki nalazi u blizini granice Rusije i Gruzije. Domi nantno vozilo u gradu je Lada, a dosta ljudi je na konjima. Sve je bilo okićeno za ‘Novruz’ – proslavu dolaska proljeća. Nije im baš neko proljeće na 2 Celzijeva stupnja (smijeh). Grad Sheki je poznat i po odmaralištima na Putu svile, tako zvanim ‘hanovima’. Tamo smo naišli i na kavkasko-albansku crkvu koja nema veze s Albancima s Balkana. Inače, na dosta mjesta se prodaju ručni radovi od gline pa tako nisam izostavio posjetiti i neke radionice.

Kao na ekskurziji

Za doviđenja od Azerbajdžana, zadnju večer smo ispijali njihovo najpoznatije i vrhunsko vino marke Meyseri. Mama i rodica su se osjećale kao na ekskur ziji. Bilo im je ludo i nezaobravno. Svi dio im se način na koji putujem, bez upadanja u turističke ‘zamke’. Iskustvo čini čuda, a one su sve pratile i uživale. Eto, Azerbajdžan ima sve adute da ga posjetite.

Gobustan arheološko nalazište i muzej

Ovogodišnji

‘Festival svjetla Zagreb’ ne smije se propustiti!

Zagreb će ove godine četvrti put proljeće dočekati i pozdraviti Festivalom svjetla koji će nas od 16. do 20. ožujka unijeti u čaroliju svijetla, u čijem će znaku oživjeti gornjogradski trgovi, ulice i pročelja

atrakcije posjetitelji će moći posjetiti tijekom Festivala svjetlosti u Zagrebu

32Još Jednom će se u Zagrebu ujediniti mašta, umjetnost i svjetlosna tehno logija šaljući poruke nade, zajedništva i mira. Uz Gornji grad, premijerno će se obasjati i lokacije Donjeg grada, a tijekom pet dana posjetitelji će moći posjetiti ukupno 32 atrakcije na 31 lokaciji. Zahvaljujući najmodernijim svjetlosnim rješenjima što ih omogu ćava najnovija rasvjetna tehnologija, u Donjem i Gornjem gradu, svakog

dana od 18 do 23 sata maštovitim svje tlosnim priredbama, audiovizualnim instalacijama i projekcijama popratit će se dolazak proljeća i ponovno uje diniti mašta, umjetnost i svjetlosna tehnologija šaljući poruke nade, zajed ništva i mira. Festivalom svjetla Zagreb, manifestacijom koja privlači brojne posjetitelje, glavni se grad Hrvatske pridružio nizu svjetskih gradova kao što su Lyon, Amsterdam, Helsinki,

Objavite

obasjana

uz tagove

Obuhvatilo se 16 lokacija Gornjeg grada i, prvi put, 15 lokacija Donjeg grada, a novost predstavljaju i dvije međunarodne suradnje s umjetnicima iz Berlina te iz Sarajeva

Prag i Berlin. Ovogodišnje izdanje Festivala svjetla Zagreb, uz kreativnu i inspirativnu umjetnost svjetla, šalje poruke jedinstva i mira. Obuhvatilo se 16 lokacija Gornjeg grada i, prvi put, 15 lokacija Donjeg grada, a novost pred stavljaju i dvije međunarodne suradnje s umjetnicima iz Berlina te iz Sarajeva. Tako će gosti iz Sarajeva na Europskom trgu postaviti interaktivnu svjetlosnu skulpturu – Srce Europe koje će uz 3D mapping, pratiti ritam otkucaja srca te svim posjetiteljima omogućiti da u proširenoj stvarnosti ispišu ili pro čitaju želje za bolju budućnost. Svje tlost će se preliti pročeljima zgrade Hrvatskog narodnog kazališta (HNK), Muzeja za umjetnost i obrt (MUO), dok

će pročelje Muzeja Mimara postati platno na kojem se kroz 3D mapping oslikava impresija hrvatske i zagre bačke povijesne i kulturne baštine. Na Trgu Petra Preradovića i u Tkalčićevoj ulici posjetitelji će moći uživati u ista lacijama Zemlje i Marsa, visokih preko četiri metra.

Tu je UNICEF -ov Muzej realnosti u Zagrebačkom plesnom centru kao i tematska utrku Glow run koja je zaka zana za subotu, 19. ožujka u 22 sata, sa startom na Marulićevom trgu. Dvije lokacije posvećene su ženama koje su obilježile hrvatsku povijest pa će se, tako, u velikom dvorištu Muzeja grada Zagreba (MGZ ) moći pogledati i poslušati svjetlosno-glazbena atrak cija s proslavljenim hrvatskim opernim divama. Na zidovima Strossmayerove škole, u Donjem gradu, posjetit će nas lica pojedinih važnih žena koje su ostavile svoj trag u hrvatskoj kultur noj povijesti. Za najmlađe spremna su tri svjetlosna igrališta i to na Dubrav kinom putu i Trgu Mažuranića te kod istočne strane zgrade HAZU

Festival svjetla Zagreb uvršten je u međunarodnu organizaciju Festival of Lights International, već od svog prvog izdanja 2017. godine, čime je stavljen u fokus diljem svijeta s gradovima kao što su Berlin, New York i mnogi drugi.

Program otvorenja zakazan je za srijedu, 16. ožujka, u 18 sati kod HNK , a, kao i prijašnjih godina, svjetlosne predstave će se održavati od 18 do 23 sata. Ulazak na sve programe je besplatan, a više informacija o poje dinim programima, kao i karta loka cija, dostupni su u Centrima za posje titelje te na službenoj online stranici www.festivalsvjetlazagreb.hr

Svi vole Janjine krafene!

Gastro blo G erica Jan Ja b enić, koju svi znamo kao ‘Janjolinka’ pro vela je lijepo vrijeme u Gradu! Razlog tomu bile su radionice, a na kojima su svi polaznici mogli saznati kako se izrađuju njeni, trenutno najpozna tiji krafeni, možemo reći – u državi. Obje radionice održale su se u Konobi Veranda gdje su sve prisutne ugo stili simpatični vlasnici Maja i Mirko

Andrić.

Riječ je, točnije, o radionicama izrade krafena s klasičnim kvascem s hladnom fermentacijom. Svi su nau čili sve korake u izradi krafena – od pripreme tijesta, oblikovanja, prženja i punjenja kremom od vanilije, a kao bonus su dobili i recept od ‘Male Trube’ za punjenje za Baileys kremu. Ugodno sam iznenađena što sam

Prezadovoljni

smo i sretni što je Janja došla i što smo mogli u Verandi organizirati ovakve radionice. Radujemo se ovakvim budućim suradnjama i kreativnim radionicama –Maja Andrić

uspjela popuniti dvije radionice u Dubrovniku! Maja i Mirko su odlični domaćini. Baš sam im zahvalna na tome kako su nas lijepo ugostili i koliko se odlično brinu o nama. Sigurna sam da ću opet doći, tijekom sezone, kako bih probala ono što oni spremaju –rekla je Benić.

Prezadovoljni smo i sretni što je Janja došla u Dubrovnik i što smo mogli u Verandi organizirati ovakve radionice. Radujemo se ovakvim budu ćim suradnjama i kreativnim radioni cama – istaknula je Maja Andrić.

Maja i Mirko su odlični domaćini. Sigurna sam da ću opet doći, tijekom sezone, kako bih probala ono što oni spremaju – Janja Benić

Sve boje sunčane nedjelje!

Netko sladoled, a netko kaput! Nedjelja nam je dala misliti o pravom proljeću, jer smo ipak na korak do njega, bez obzira na niske temperature proteklih dana. Sunčano vrijeme i Stradun ponovno su dobitna kombinacija, a kad joj se pridruži i pokoja fantastična modna kombinacija, mirita slikat’. Zna Zvone…

Nedjelja nam je dala misliti o pravom prolje ću, jer smo ipak na korak do njega, bez obzira na niske temperature proteklih dana

Vikinške metal ratnice

Vikinška kultura je o ravnopravnosti žena brinula puno više od drugih tadašnjih europskih naroda, možda više i od naših današnjih dana pa su se tako Skandinavke borile uz bok svojim muškim suborcima punih dvanaest stoljeća prije nego će netko drugi uopće i pomisliti o pripuštanju žena u vojnu službu

Piše Ivan Jelčić Foto KONVENT —Napalm Records

Ožujak nam je podao dva nor dijska albuma kreirano isključivo naporima vikinških metal ratnica

Netflix je Napravio d obar i pame tan potez financiranjem novih vikinš kih avantura u seriji ‘Vikings: Valhalla’, a još bolja i pametnija odluka bila im je prvu sezonu emitirati u ožujku, tako koincidirajući s proslavom Međuna rodnog dana žena i američkog Mjeseca ženske povijesti. Vikinška kultura je o ravnopravnosti žena brinula puno više od drugih tadašnjih europskih naroda, možda više i od naših današnjih dana pa su se tako Skandinavke borile uz bok svojim muškim suborcima punih dvanaest stoljeća prije nego će netko drugi uopće i pomisliti o pripuštanju žena u vojnu službu. Skandinavska kultura stoga je i danas plodno tlo za iskazivanje nove vrste ravnopravnosti u metalu – žanru tradicionalno veza nom za muške izvođače, a ovaj ožujak nam je podao i dva vrhunska nordijska albuma kreirano isključivo naporima vikinških metal ratnica.

Sylvaine je pseudonim norveške

multi-instrumentalistice Kathrine She pard, koja je na svojem četvrtom studij skom albumu ‘Nova’ zaslužna za cjelo kupni glazbeni materijal, od tekstova, aranžmana, glasa i svih instrumenata, s dodatkom dva počasna glazbena gosta – violinistom Lambertom Segu rom iz škotskog banda S aor i violonče listom Patrikom Urbanom koji nastupa pod pseudonimom Nostarion. Ova kla sično obrazovana glazbenica i kompo zitorica već puno desetljeće njeguje svoj specifičan blackgaze stil, možda najsličniji zlatnim danima Deafhea vena i ‘Sunbathera’, a odmah na prvo slušanje osjetite da su svaka nota, svaki šapat i svaki vrisak pažljivo i sa ljubav lju utkani u cjelokupnu kompoziciju albuma. Već njezin prethodni album iz 2018. ‘Atoms Aligned, Coming Undone’ bio je remek-djelo black metala, tako da je pomalo iznenađujuće da je Syl vaine na ‘Novi’ uspjela nadmašiti samu sebe, posebno na dvije najduže tvari

na albumu, desetominutnoj ‘Mono No Aware’ i dvanaest-minutnoj ‘For tapt’ koje svojom atmosferom odaju počast hladnim sjevernim zemljama skandinavskog poluotoka, a savršeno odgovaraju i našim marčanim burama pa će redovito večernje preslušavanje u potpunosti prekriti zvukove zavijanja sjevernog vjetra.

Odmah preko mora, na južnoj obali Skagerraka, pronalazimo izvrsni dan ski death/doom kvartet Konvent. Pje vačica Rikke Emilie List, basistica Heidi Withington Brink, gitaristica Sara Helena Norregaard i bubnjarica Julie Simonsen pažnju svjetske glaz bene scene privukle su već prije dvije godine svojim debitantskim albumom ‘Puritan Masochism’ koji je oduševio fanove svojom tipično skandinavskom žestinom i beskompromisnim pristu pom. Prije nekoliko dana izdaju svoj drugi album ‘Call Down the Sun’ koji nekako uspijeva biti još žešći i odvaž niji, a novopronađene dubine Rikki nog glasa ne bi se posramili niti naj žešći death metal pjevači. Bez sumnje pronalazeći nadahnuće u događajima proteklih nekoliko godina i bez oduška koji pružaju live nastupi, ovaj kopen hagenški kvartet na albumu prezen tira svoju mračnu i depresivnu viziju budućnosti. Od pjesama vrijedi ista knuti pesimističnu ‘In the Soot’, sabla sno-epsku ‘Harena’, spektakularnu death-doom stvar ‘Pipe Dreams’, a zemljotresni zacrnjeni doom sa dozom atmosferičnog post-metala u pjesmi ‘Grains’ definitivno je kreativni vrhu nac ove mlade grupe. Skandinavija je svoje granice već otvorila, pandemij ske mjere su prošlost, i čim vrijeme malo zatopli publika žedna glazbe uživo teško da može napraviti bolji potez od odlaska na neki od mnogih ljetnih festivala na kojima će Konvent nesumnjivo biti jedna od najvećih atrakcija, a album ‘Call Down the Sun’ možete bez imalo sumnje očekivati na vrhovima lista naj-albuma ove godine.

Kao što su Lagertha i Freydis nekoć svojim štitom i mačem parirale Francima i Saksoncima, tako će biti dovoljno samo jedno slušanje albuma kako biste i svojim ušima zaključili da Sylvaine i Konvent svojom glazbom stoje na samom vrhu heavy metal pla nine uz bok svojim puno razvikanijim kolegama.

Napustio nas je gospar Lukša Lucianović

Lukša Lucianović je u svom nizu publicističkih izdanja o povijesti dubrovačkog turizma, a time naravno i povijesti Dubrovnika, producirao na redovitoj bazi iznimna djela, kao rezultat dugogodišnjih proučavanja, arhiviranja i sakupljanja građe

Napustio Nas je mr. sc. Lukša Luci anović, doajen dubrovačkog turizma i iznimno plodonosan autor upravo na ovom polju.

Gospar Lucianović bio je i vanjski suradnik na Sveučilištu u Dubrovniku, a javnost ga zna upravo po brojnim knjigama i publikacijama vezanima za turizam. Naime, napisao je gotovo dvadeset knjiga.

Lukša Lucianović je u svom nizu publicističkih izdanja o povijesti

dubrovačkog turizma, a time naravno i povijesti Dubrovnika, producirao na redovitoj bazi iznimna djela, kao rezul tat dugogodišnjih proučavanja, arhivi ranja i sakupljanja građe naše najvaž nije gospodarske grane.

Od samih početaka onog pravog dubrovačkog turizma gospar Luciano vić je bio prisutan, bilo u Atlasu, bilo na predavanjima, proučavanjima… Dubrovnik je izgubio još jednu važnu osobu u svojoj povijesti.