Aktualno
‘Stalnima’ dođe promijeniti prebivalište i prijaviti se na posao kao ‘sezonci’
Imamo slučajeve da dolaze stranci i ističu plaću koju žele primati. Govore samo jedan jezik i možda imaju mjesec ili dva iskustva u konobarenju ili kuhinji, a s druge strane stavljaju plaće minimum tisuću eura. To su sve neki zahtjevi koje će poslodavci morati ispuniti jer im u suprotnom neće imati tko raditi – Nikolina Trojić
Smještaj, topli obrok, veća plaća, putni troškovi pa i auto – sve su to neki od zahtjeva koje tijekom posljednjih nekoliko godina sezonski radnici traže
Piše Maria Prkut Foto Zvonimir Pandžaod poslodavaca, posebno u ugostitelj skom sektoru. Riječ je o uvjetima koje će u većini slučajeva vlasnici objekata prihvatiti jer je i dalje na snazi problem
koji se zove – nedostatak radne snage. Poslodavci su tako i ove godine suo čeni s ‘krpanjem’ sezone. Komentira jući trenutnu situaciju, predsjednik Udruge ugostitelja Dubrovnik Ante Vlašić istaknuo je kako postoje zahtjevi radnika koji su za poslodavce nekad nemogući za ispuniti. No realno, kaže Vlašić, to je zakon ponude i potražnje.
Kad nemate do voljno radnika, sasvim je normalno da radnik traži najbolje moguće za sebe, odnosno da traži više novaca da bi došao na jednu poziciju. Nije to ništa loše. To je sasvim legitimno pravo – naglasio je. Ističe kako kronično nedostaje radne snage te da smo lošiji nego 2017. godine po tom pitanju.
Ne možemo se ekipirati, ne možemo se sastaviti. Još uvijek traje taj problem i mislim da će to ove godine biti – kritično – kazao je. Radna snaga, rekao je, dolazi ‘sa svih strana’ – iz inozemstva, s drugih kontinenata, a iz ostatka Hrvatske sve rjeđe.
Jednostavno, u cijeloj Hrvatskoj nedostaje radne snage. Mislim da ne postoji dio Hrvatske gdje je ne nedo staje, kao i u cijeloj Europskoj uniji – istaknuo je. Postoje, navodi dalje, dvije opcije koje bi promijenile situa ciju. Jedna se neće nikada provesti, a druga ostaje kao jedino rješenje.
Opcija koja se nikada neće dogo diti je ta da država prestane više uhlje bljivati ljude i da otpusti najmanje 50 tisuća nepotrebno zaposlenih u javnim upravama, jedinicama lokalne samo uprave i tvrtkama u državnom vla sništvu. Puno bi se olakšala situacija
na tržištu. Druga opcija je uvoz radne snage iz inozemstva.
‘Nije se ništa spektakularno dogodilo’
Područna povjerenica Sindikata turizma i usluga Hrvatske i pravnica u Savezu samostalnih sindikata Hrvat ske Dolores Lujić ističe kako ne izne nađuje nedostatak radne snage budući da se radi o izrazito sezonskim poslo vima koji nisu rješenje za trajnu egzi stenciju ljudi.
Dakle, radi se o poslovima za koje postoji potreba tri, četiri ili pet mjeseci i koji kako god da su plaćeni, ne osi guravaju egzistenciju radnicima. To su poslovi koji su prihvatljivi uglavnom učenicima i studentima, ali da bi neki radnik trajno riješio pitanje svog rad nog statusa – nije opcija. Mislim da će toga biti sve više. Nekad je, ne tako davno, nezaposlenost bila 25 posto pa se još uvijek moglo naći radnika u sezoni koja je trajala pola godine. Međutim, danas imamo stopu neza poslenosti od 6 posto, tako da se jed nostavno iscrpilo tržište rada u našem okruženju – rekla je Lujić. Mišljenja je kako se došlo u situaciju u kojoj, pri likom pronalaska radne snage, nema nekih prevelikih kriterija tijekom sezone.
Zaposlit će se onaj koji se prijavi za to radno mjesto – navela je. Što je dovelo do toga, Lujić kaže:
U biti, nije se ništa spektakularno dogodilo. Dogodilo se da su inače ti poslovi bili potplaćeni. Međutim, bila je i velika nezaposlenost te su ljudi iz okruženja dolazili jer im je tu bila bolja plaća. Danas toga više nema. Otišli su u druge zemlje, našli su neki drugi svoj put. Tržište rada je ‘presušilo’ – nagla sila je. Ističe kako poslodavci uglav nom plaćaju radnicima smještaj i topli obrok te im ponude prosječnu plaću.
S posebnim prohtjevima koje rad nici traže, nisam upoznata. No, uvjeti za sezonske radnike u sezoni su nekad puno bolji nego za domaće radnike. Domaći radnik na istom radnom mje stu nema smještaj, i nema topli obrok. Odnosno, nekad ga može imati. Među tim, čak sam čula od ponekih stalnih radnika da im dođe promijeniti pre bivalište i da se u sezoni prijave kao sezonski radnici. Dogodi se da zbog nedostatka radne snage sezonski rad nik na istom radnom mjestu ima veća primanja od stalnog radnika, što se ne bi smjelo dogoditi, ali se dogodi.
Kad nema te dovoljno radnika, sasvim je normalno da radnik traži najbolje moguće za sebe, odnosno da traži više novaca da bi došao na jednu poziciju. Nije to ništa loše. To je sasvim legiti mno pravo –Ante Vlašić
Žurit ćemo polako, jer i najtamnija noć završava svitanjem Željko Raguž
Financijski ‘iznad vode’ Predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić ističe kako se trenutno operativno vode problemi s ‘krpanjem’ sezone.
Kao što je već nekoliko puta ista knuto u ovoj sezoni, veliki je opera tivni izazov pronaći uopće ikakvu radnu snagu. Naprosto, teško je uopće pričati o kvalitetnoj radnoj snazi jer kvalitetne je sve manje. I naravno, brojčano stanje je uopće upitno. Tako da su naši poslodavci, posebno ugo stitelji, počeli dosta rano podnositi zahtjeve za radne dozvole i provoditi procedure preko Zavoda za zapošljava nje i policije. Te su procedure ubrzane u odnosu na prijašnje godine. Među tim, u odnosu na potrebe, još uvijek je to relativno dugo razdoblje jer i u policiji nemaju dovoljno kadrova da bi mogli odjednom sve te zahtjeve odraditi – rekla je Trojić. S obzirom na situaciju, određeni radnici traže nešto bolje radne uvjete i imaju veće zahtjeve.
– naglasila je. Iscrpio se, navodi dalje, ‘bazen’ radne snage iz BiH, Srbije, Sje verne Makedonije, ali i Hrvatske...
Svi kadrovi koji su bili kod nas za vrijeme pandemije koronavirusa, pošli su dalje na zapad. Mi smo bili ‘most’ koji je njih povezao s nekim idućim tržištima. Nije ovo ništa neobično što se nama događa. Na sve smo ovo upo zoravali ima već desetak godina jer sve je vodilo u tom smjeru. Posebno je tome doprinijela naša isključiva usmjerenost na sektor turizma. I da imamo ne znam koliki broj nezaposle nih na Zavodu za zapošljavanje, teško je očekivati da bi se svi ti ljudi htjeli baviti turističkom djelatnošću. Više nije pitanje niti ulaganja u kadrove niti promjene obrazovnog sustava, ovo je doista jedan strukturni problem koji se jedino uvozom radne snage može riješiti – naglasila je. Pritom, ističe, treba voditi računa da poslodavci doi sta sada preuzmu ulogu ‘odgajatelja’ svojih kadrova.
Dogodi se da zbog nedo statka radne snage sezon ski radnik na istom radnom mjestu ima veća primanja od stalnog radnika, što se ne bi smjelo dogoditi, ali se dogodi – Dolores Lujić
Riječ je o zakonu tržišta ponude i potražnje. U trenutku kada nedostaje radne snage, naravno da će se cijena te radne snage podizati. Imamo slu čajeve da dolaze stranci i ističu plaću koju žele primati. Govore samo jedan jezik i možda imaju mjesec ili dva iskustva u konobarenju ili kuhinji, a s druge strane stavljaju plaće minimum tisuću eura. To su sve neki zahtjevi koje će poslodavci morati ispuniti jer im u suprotnom neće imati tko raditi. Onda kad tome dodate da za te rad nike treba platiti i smještaj i hranu, doista su poslodavci u teškoj situaciji. K tome dodajte i veće troškove energe nata i povećanje cijena namirnica. Ove će godine poslovni sektor, uz sreću da će biti turističke sezone i da će imati prihode, operativno voditi probleme kako učiniti da budu financijski ‘iznad vode’ – kazala je Trojić. Često puta je čula od poslodavaca da nije problem platiti radnika, već je problem platiti onoga tko nema adekvatne sposobno sti, a mora mu se dati visoka plaća.
‘Odgajatelji’ kadrova
Vidljivo je povećanje trenda dolaska radne snage iz trećih zemalja s nagla skom na izvaneuropsko tržište.
Za sada vidimo dobre komen tare. Naši ugostitelji su manje-više zadovoljni s radnicima, primjerice, iz Nepala i Filipina koje su imali pri liku zaposliti u svojim objektima
U suprotnom, sami će se dovesti u situaciju da nude lošu uslugu, što nikako sebi ne bismo smjeli dozvo liti. To je oduvijek bila naša odlika i na tome poslodavci trebaju još više i angažiranije raditi, ali im sve potporne situacije moraju pomoći napraviti pro grame edukacija.
Spas u voucherima?
Isto tako, ono što je posebno ista knula jest mogućnost povremenog zapošljavanja.
Uočili smo kod naših poslovnih subjekata, bilo da je riječ o ugostite ljima ili hotelijerima, kako postoji periodična potreba za većim brojem radnika. Međutim, ta potreba nije per manentna da bi im poslodavac nudio stalni radni odnos, a primjeri za to su svadbe ili neki eventi. Tada posloda vac u jednoj ili dvije večeri treba pove ćani broj kadrova. HGK se zalaže da se na neki način omogući zapošljavanje po principu vouchera gdje će se pla ćati po odrađenim satima bez obveze da ide prijava na mirovinsko i zdrav stveno. Taj sustav bi uključivao i stu dente, školarce, ali i umirovljenike. U tom ‘bazenu’ vidimo jedan od izlaza iz trenutne situacije. Takav model koji bi pratio moderne potrebe tržišta rada ‘doskočio’ trenutnoj situaciji manjka kadrova, ali posebno manjka kvalitet nih kadrova. Više ne možete pronaći kadar koji ima adekvatne vještine –zaključila je.
Zbog pomorske tradicije, urođene ljubavi prema moru i genetike smo u vrhu svjetskog pomorstva
Svjedoci smo posljednjih mjeseci sve većeg broja potpisivanja memoranduma između agencija za ukrcaj pomoraca i pomorskih fakulteta u smislu trenutnog zapošljavanja njihovih diplomanata. Ovo je svakako dobar način da se privuče još veći broj studenata pomorskih zvanja, jer na neki način garantira siguran posao nakon školovanja
Hrvatski pomorci najbolji su hrvatski ‘izvozni proizvod’ – o tome se priča već godinama pa i desetljećima. Međutim, danas se događa svojevrsni ‘boom’ na ovom polju. Na ponos Lijepe naše, upravo naši pomorci itekako su traženi. Koji su glavni razlozi za to, reći će nam Romano Perić, it F koordinator Inspektorata i voditelj ureda Sindikata pomoraca Hrvatske u Dubrovniku, za ovaj broj našeg tjednika.
Niz je faktora koji su utjecali na trenutnu visoku potražnju hrvatskih pomoraca na svjetskom tržištu rada. Jedan od dva najznačajnija faktora je svakako početak rata u Ukrajini. Znamo da su Rusi i Ukrajinci činili ozbiljan postotak pomorskih časnika u svijetu, a prema nekim pokazateljima on je iznosio oko 15 posto. Rat je znatno otežao ukrcaj i iskrcaj ovih pomoraca, ali i dodatno zakomplicirao i isplatu njihovih plaća zbog nestabilnosti u financijskim sustavima tih dvaju država. Nadalje, stroži vizni režim za ruske pomorce i naposljetku stres koji pomorci proživljavaju na brodu zbog ratnih događanja može dovesti do ozbiljnih posljedica zbog možebitnog manjka produktivnosti i fokusiranosti na svakodnevne radne zadatke – kao prvi razlog navodi nam naš sugovornik.
Kao drugi najznačajniji faktor navodi pak povećanu gospodarsku aktivnost prestankom pandemije.
Ta aktivnost automatizmom dovodi do povećane potražnje za brod skim teretnim prostorom te samim tim i rastom cijene vozarina. Ako znamo da su tijekom pandemije mnogi nekvali tetni brodari posrnuli, pogotovo oni s lošijom poslovnom strategijom onda se to manifestiralo dodatnim manjkom teretnog prostora – ističe nam dalje. Kombinacija navedenih čimbenika, napomenut će nam Perić u razgovoru, je rezultirala ozbiljnim rastom potra žnje za hrvatskim pomorcima, pogo tovo časnicima i to u svim segmentima pomorske industrije.
Veliki postotak – časnički kadar Naši pomorci redovito su najtraženiji na tržištu rada u svjetskom pomor stvu. Istodobno, među najbolje su pla ćenima. Razlog je u kvalitetnoj eduka ciji kao jednom od najbitnijih faktora.
Da, složio bih se da su naši pomorci jedni od najtraženijih u svjetskom pomorstvu. Veliki postotak naših pomoraca je časnički kadar, koji je dobro educiran i fakultetski obrazo van. Pomorskom tradicijom, urođe nom ljubavi prema moru i genetikom kao našom se može pohvaliti vrlo mali broj zemalja i zbog toga smo u vrhu. No, međutim nema nas puno. 18 tisuća hrvatskih pomoraca u međunarodnoj
Ako znamo da su tijekom pandemije mnogi nekvalitetni brodari posrnuli, pogotovo oni sa lošijom poslovnom strategijom onda se to manifestiralo dodatnim manjkom teretnog prostora
Piše Mia Njavro Banić Foto Zvonimir Pandžaplovidbi je naizgled impozantna brojka, ali samo u okvirima hrvatskih postotaka zbog toga što čini 1.5 posto ukupno zaposlenih u domovini. Kada to prenesemo u svjetske okvire i uspo redimo s Filipinima – 230 tisuća, Indi jom – 220 tisuća, Rusijom – dvjesto tisuća i Ukrajinom – osamdeset tisuća, onda nam je jasno da mi kvalitetom samo popunjavamo kadrovske puko tine vrhunskih i vrlo dobrih kompanija. Mi, konkretno, nemamo mogućnost da trenutno opskrbimo neku vrhun sku kompaniju sa 200, 300 pomoraca koji su slobodni na tržištu rada – napo menut će Perić te detaljnije naglašava kako je ‘dostupnost naših pomoraca mala, a većina ima uglavnom dobar posao s kompanijama s kojima su duže vrijeme.’
školovanja – dodat će nam Romano Perić. Potrebno, je, kaže, iskoristiti ovaj moment za zapošljavanje u ure dima brodarskih kompanija, na pozi cijama poput inspektora ili dijela managementa.
To bi dodatno učvrstilo naše šanse za stabilnošću budućih zaposlenja –dodaje – smatram da će vrlo brzo doći do stabilizacije na tržištu rada, pogo tovo kad dođe do smirivanja sukoba, ali potražnja za radnim mjestima će biti stalno prisutna – prognozira dobru budućnost.
Odlazak na kopno za vrijeme ugo vora – misaona imenica
Poboljšavaju li se uvjeti za naše pomorce na brodovima diljem svijeta i gdje ima prostora za dodatno pobolj šanje? Nije lako uopćeno promatrati priču.
Nema nas puno. 18 tisuća hrvatskih pomoraca u međunarodnoj plovidbi je naizgled impozantna brojka, ali samo u okvi rima hrvatskih postotaka zbog toga što čini 1.5 posto ukupno zaposlenih u domovini
S obzirom da je ovo itekako povo ljan momenat za naše pomorce, na koji način mogu ‘iskoristiti’ ovu situaciju? Odgovor je jednostavan.
Ovo je svakako dobar moment za naše pomorce jer im omogućuje da biraju bolje kompanije s kvalitet nijim uvjetima rada i primanjima te da se učvrste na dobrim pozicijama. Svjedoci smo posljednjih mjeseci sve većeg broja potpisivanja memo randuma između agencija za ukrcaj pomoraca i pomorskih fakulteta u smislu trenutnog zapošljavanja njiho vih diplomanata. Ovo je svakako dobar način da se privuče još veći broj stu denata pomorskih zvanja, jer na neki način garantira siguran posao nakon
Nezahvalno je generalizirati poboljšanje uvjeta za naše pomorce diljem svijeta. Sigurno je da će defici tarnim zanimanjima poput pomoraca sigurno rasti plaće kroz sljedeće razdo blje. Veća je povezanost pomoraca sa svojim obiteljima putem Interneta, što su pomorci naveli kao jednu od bitni jih stavki. Svakako ćemo se i mi sindi kati truditi da još poboljšamo uvijete pomoraca preko naših međunarodnih kolektivnih ugovora – dodaje nam naš sugovornik. Ali, napominje, situacija nije ni izbliza idealna kao što bi htjeli!
Prekomjerni ugovori ili njihovo produžavanje uzrokovano pandemi jom, pogotovo na dalekom istoku, je još prisutno, tako da pomorac nije siguran u datum svog povratka kući. Cijepljenje pomoraca te putne i medi cinske isprave još stvaraju probleme kao i dodatne troškove. Odlazak na kopno za vrijeme ugovora je još uvijek misaona imenica za mnoge pomorce, a direktno i negativno utječe na men talno zdravlje pomoraca. Nama sva kodnevno dolaze upiti za pomoć na osnovu gornje navedenih problema i s tom problematikom se borimo zajedno s pomorcima – dodaje jednu mračnu stranu cijele priče. Za kraj, zamolili smo Romana Perića komentar oko angažmana resornog Ministarstva.
Vjerujem da resorno Ministarstvo pozdravlja povećanu potražnju hrvat skih pomoraca, a ono što je pravi tre nutak za riješiti – a o čemu smo kon stantno razgovarali – je svakako tema državnih poticaja za ukrcaj vježbe nika na strane kompanije čime bi se dodatno stimulirala potražnja naših mladih pomoraca na vrhunske strane kompanije – zaključuje naš sugovornik, it F koordinator Inspektorata i voditelj ureda Sindikata pomoraca Hrvatske u Dubrovniku, Romano Perić.
U sezonu ulazimo s 1200 postelja više nego lani
Ove godine, uspoređujući brojke s lipnjem 2021., situacija je nešto bolja pa Dubrovnik raspolaže s više soba i apartmana namijenjenih ugošćivanju turista. Naime, danas, dubrovački objekti u domaćinstvu, odnosno privatnom smještaju raspolažu s 5.808 smještajnih jedinica. U njima je 15.401 redovni i 1.321 pomoćni krevet
GRADSKI MUZEJI I GALERIJE
Pomorski muzej (Tvrđava sv. Ivana): 9-18, srijedom zatvoreno
Etnografski muzej (žitnica Rupe): 9–18, srijedom zatvoreno
Kulturno-povijesni muzej (Knežev dvor): 9-18, srijedom zatvoreno
Tvrđava Revelin: 9–18, srijedom zatvoreno
Suočeni S pandemijom korona viru S a dio privatnih iznajmljivača je u posljednje dvije godine odjavio svoje smještajne jedinice. Dio ih se tada, zbog neizvjesnosti koju nam je donijela pandemija, okrenuo iznaj mljivanju svojih objekata na dulje vri jeme. Zanimalo nas je stoga kakva je danas situacija s brojem smještajnih jedinica i njihovim kapacitetima u objektima u domaćinstvu, odnosno privatnom smještaju uspoređujući te brojke s onima iz lipnja prethodnih godina. Svakako treba istaknuti kako je Dubrovnik 2019. godine raspolagao sa 6.133 smještajne jedinice s 15.952 redovna i 5.204 pomoćna kreveta. Iz Turističke zajednice grada Dubrov nika ovdje su se osvrnuli na veliki broj pomoćnih kreveta. Naime, do 1. siječ nja 2020. godine bilježeni su pomoćni kreveti koji su bili navedeni u obrazlo ženju rješenja iznajmljivača pa su 1. siječnja 2020. takvi kreveti bili otpisani.
Od tog datuma pomoćni kreveti se bilježe samo ako su pomoćni kreveti navedeni u izreci rješenja.
Za razliku od pretpandemijske 2019. godine, Dubrovnik danas ima 325 smje štajnih jedinica manje te 551 redovnu postelju manje.
Postelja više nego lani
No, ove godine, uspoređujući brojke s lipnjem 2021., situacija je nešto bolja pa Dubrovnik raspolaže s više soba i apar tmana namijenjenih ugošćivanju turi sta. Naime, danas, dubrovački objekti u domaćinstvu, odnosno privatnom smještaju raspolažu s 5.808 smještaj nih jedinica. U njima je 15.401 redovni i 1.321 pomoćni krevet. U lipnju prošle godine smo pak imali čak 340 smje štajnih jedinica manje u privatnom smještaju, a kad je riječ o krevetima (redovnim) bilo ih je 1.224 manje nego ove godine. Naime, prema evidenciji Turističke zajednice grada Dubrovnika, u 2021. godini raspolagali smo s 5.468 smještajnih jedinica s 14.177 redovnih i 911 pomoćnih kreveta.
U lipnju prve pandemijske godine su pak brojke bile veće nego danas. Tako smo 2020. godine imali 6.085 smje štajnih jedinica sa 15.757 redovnih i 689 pomoćnih kreveta. To je 277 smje štajnih jedinica više nego ove godine, odnosno 365 postelja više.
Dobre turističke brojke
S popuštanjem epidemioloških mjera, počeli su nam se vraćati i turisti, što je
Tvrđava Imperijal na Srđu: 9-20 svaki dan Dom Marina Držića: 9–20.30, ponedjeljkom zatvoreno
Umjetnička galerija Dubrovnik: 9-20, ponedjeljkom zatvoreno
Atelijer Pulitika 9-15, ponedjeljak zatvoreno
vidljivo u svakom kutku grada. O tome svjedoče i dobre turističke brojke. Tako je u Dubrovniku u svibnju ostvareno 316 tisuća noćenja, čak 590 posto više nego u istom razdoblju lani. Tijekom svibnja, strani turisti ostvarili su 92.117 dolazaka i 301.929 noćenja, dok su domaći turisti ostvarili 6.058 dolazaka i 14.081 noćenja. U odnosu na rekordnu 2019. godinu, u svibnju je ostvareno 66 posto turističkog prometa u noćenjima te 62 posto u dolascima. Porast je osje tan i u prvih pet mjeseci godine. Tako je od 1. siječnja do 31. svibnja, prema sustavu eVisitor, u Dubrovniku ostva reno 209.081 dolazaka, 567 posto više nego u istom razdoblju prošle godine te 630.111 noćenja, odnosno 547 posto više prošle godine. U odnosu na rekor dnu 2019. godinu od početka godine do kraja svibnja, riječ je o 63 posto ostva renog turističkog prometa.
Spomenimo i to kako su objekti u domaćinstvu rekordne 2019. godine u lipnju ostvarili 77.851 dolazaka i 249.310 noćenja. Prve pandemijske godine, 2020. pad je bio i više nego osjetan.
Tada su objekti u domaćinstvu, naime, ostvarili svega 4.719 dolazaka i 15.753 noćenja, dok su te brojke 2021. godine bile 15.561 dolazaka i 54.453 noćenja.
Snažan skok
Inače, privatni smještaj, do 2019. godine bilježio je snažan porast kako
Objekti u domaćinstvu rekordne 2019. godine u lipnju ostvarili 77.851 dola zaka i 249.310 noćenja. Prve pandemijske godine, 2020. pad je bio i više nego osjetan
Galerija Dulčić Masle Pulitika: 9-20, ponedjeljkom zatvoreno
Prirodoslovni muzej: ponedjeljak-petak 10-18, subotom 10-14, nedjeljom zatvoreno
Svi stanovnici DNŽ ostvaruju pravo besplatnog posjeta svim postavima i izložbama.
u broju smještajnih kapaciteta, tako i u broju dolazaka i noćenja. O tome najbolje svjedoči i podatak kojega je još 2016. godine objavio tadašnji gra donačelnik Andro Vlahušić: privatni smještaj je od 2011. narastao za deset tisuća ležajeva. A nastavio je rasti sve do 2019. godine.
Prisjetit ćemo se ovdje i brojki iz 2016. kada je u administrativnim okvi rima grada postojalo ukupno 2.594 domaćinstva, a zbrojeno s raznim obrtima i tvrtkama ta brojka se pela, pisali smo tada, na 2.738. Na predjelu samog grada 2016. bilo je registrirano 2.142 domaćinstva s 927 soba te 2.594 apartmana. U njima je ukupno bilo 8.879 redovnih kreveta i 2.749 pomoć nih kreveta, odnosno ukupno 11.519 ležajeva. Godinu dana kasnije se ta ukupna brojka popela na 14.752. Spo menimo i brojke privatnog smještaja unutar zidina. Tako su 2017. godine u zidinama bila registrirana 462 doma ćinstva sa 187 soba i 512 apartmana pri čemu je ukupan broj kreveta iznosio 2.139. Brojke su do ožujka 2018. godine, kada smo radili usporedbu narasle te smo već tada imali 470 domaćin stava, 189 soba i 522 apartmana, a ukupan broj kreveta iznosio je 2018., do početka ožujka, 2.173. Spomenimo i to kako je godine 2016. broj domaćin stava u Gradu bio 392 sa 160 soba i 453 apartmana.
će domaći i turisti ako im ‘prigusti’ između 3 i 7 ujutro?
DULJE RADNO VRIJEME Radno vrijeme javnih WC-ova na Pilama, Pločama i Peskariji bit će od 7.00 do 3.00 sata, počevši od 10. lipnja 2022. godine. No, i dalje jedan WC na Pilama stoji pod ključem.
Javni WC-ovi bili su tema rasprave nekoliko prethodnih sjednica Grad skog vijeća. Potaknuli su ih nezavi sni vijećnici Ivica Roko i Ivan Cetinić. Pitali su, naime, zašto ne rade dulje, odnosno tijekom 24 sata, ali i zašto javni WC na Pilama, u blizini platana, nije u funkciji već dulje razdoblje.
Taksisti navečer i svi noćni dostavljači robe nemaju gdje obaviti nuždu, kao ni ja. Nego sa strane. A pogotovo u parku u Gružu, na igra lištu, majke s djecom moraju ići po kafićima, a imate dva direktora i četiri zamjenika – naglasio je Roko. Grado načelnik Mato Franković je tada ista knuo kako će upozoriti na navedeno.
Imamo javni WC u Gružu, napravili smo ga prije par godina i treba raditi i biti na usluzi našim sugrađanima. Imamo i WC na Pilama i on treba raditi i biti na usluzi sugrađanima, isto kao javni WC u Portu. Imamo ga i na placi u Lapadu. Moraju raditi i mora se pro naći tehničko rješenje da rade 24 sata. Nema čovjek potrebu do 8 navečer ili 10 nego i dalje. Netko se diže rano kao ja i vi pa rano dolazi u grad, WC treba raditi – kazao je gradonačelnik.
Mijenja se radno vrijeme Od navedenih rasprava na sjednicama pa do danas, došlo je do promjena po pitanju radnog vremena javnih WC-ova.
Radno vrijeme javnih WC-ova na Pilama, Pločama i Peskariji bit će od 7.00 do 3.00 sata, počevši od 10. lip nja 2022., dok će radno vrijeme osta lih biti određeno sukladno uočenim
potrebama – ističe u odgovoru glasno govornica Grada Dubrovnika Marijana Aksić Vitković.
Ne isplati se popravljati
Još jedan javni WC postoji na Pilama, no on već dulje vrijeme stoji pod klju čem. Riječ je o WC -u pokraj platana koji svojom vanjštinom, možemo reći, ‘narušava’ izgled Pila. Također, prostor ispred WC-a postao je dio na kojem se redovito parkiraju motori. Aksić Vit ković ističe kako je on izvan funkcije
JOŠ JEDAN WC U GRADU
Imat će i garderobu
Tijekom godina uporabe došlo je do propada nja kompletne keramike, zahodske opre me, gipsanih pregrada do točke neisplativosti popravljanja – Marijana Aksić Vitković
VJEČNI PROBLEM Poslodavci su suočeni s ‘krpanjem’ sezone zbog nedostatka radne snage. Predsjednik Udruge ugostitelja Dubrov nik Ante Vlašić ističe kako je riječ o problemu koji vlada u cijeloj Hrvatskoj.
ŠEST JAVNIH WC -OVA
Skoro 120 tisuća kuna prihoda Mreža javnih WC -ova pod nadležnošću Čistoće sastoji se od šest javnih WC -ova. Nalaze se na području Pila (ispod Minčete), Peskarije, Ploče, parka Luja Šoletića, kod place u Lapadu i na Kalamoti.
Tri od njih su pod sustavom naplate te je u razdoblju od 1. siječnja do 31. svibnja 2022. godine Čistoća ostva rila 119.718,38 kuna prihoda od korištenja istih – navodi u odgovoru glasnogovornica Grada Dubrovnika Marijana Aksić Vitković.
zbog lošeg stanja unutrašnjosti WC-a.
Izgradnja novog javnog WC -a u povijesnoj jezgri Dubrov nika planirana je kroz 2022. i 2023. godinu s ciljem otva ranja pred turističku sezonu 2023. godine. Novi, reprezentativni i prostrani javni sanitarni čvor s garderobom za privremenu pohranu prtljage planira se urediti unutar zidina, u prostoru koji se nalazi na križa nju ulica Između polača i Marojice Kaboge, u prizemlju zgrade ukupne površine 123,80 metara kvadratnih. Pro stor će sadržavati muški i ženski sanitarni čvor, kabinu za osobe s invaliditetom, prostoriju za njegu djece, pro storiju za djelatnike te uslužnu garderobu za privremenu pohranu prtljage. Upravo se za prostor povijesne jezgre pokazala potreba za dodatnim sanitarnim čvorom stoga je ovaj projekt trenutačno prioritet u tom smislu – rekla je glasnogovornica Grada Dubrovnika Marijana Aksić Vitković.
6javnih WC-ova je pod nadležnošću Čistoće
Kako se radi o mobilnom, kon tejnerskom objektu, tijekom godina uporabe došlo je do propadanja kom pletne keramike, zahodske opreme, gipsanih pregrada do točke neisplati vosti popravljanja jer je riječ o troško vima koji prelaze 70 posto vrijednosti novog kontejnerskog zahoda – rekla je. Navodi također kako je u planovima Grada Dubrovnika ujedno i uređenje cijelog prostora u blizini platana na Pilama.
Već je izrađeno idejno rješenje krajobraznog uređenja ovog prostor, u okviru kojeg je predviđena izgradnja čvrstog objekta namjene javnog WC-a, što svakako više priliči ovom prostoru od ranijeg kontejnerskog objekta –istaknuto je u odgovoru.
Maske su pale, novinarima i dalje zatvorena vrata
Vijećnice
Iz Gradske uprave naglašavaju kako medijima nije zabranjeno praćenje sjednice jer su omogućili video link. No, to nikako nije isto kao kad se sjednica i izlaganje vijećnika prati u samoj Gradskoj vijećnici. To nam je pak, unatoč ukidanju svih epidemioloških mjera, bilo onemogućeno na sjednicama u svibnju i lipnju
Maske su pale još početkom trav nja, no dubrovačkim medijima i dalje je zabranjeno fizičko prisustvo na sjed nicama Gradskog vijeća. Naime, prije dva mjeseca vratili smo se na predpan demijske postavke, odnosno na stari način života kakvog smo vodili prije ožujka 2020. godine kada je korona virus ‘pokosio’ svijet. Bez maski, bez covid potvrda, bez zabrane okuplja nja većeg broja ljudi, bez održavanja socijalne distance... Krajem svibnja
‘pale’ su i zadnje mjere, a koje su se odnosile tek na zdravstveni i socijalni sustav, no bez obzira na to sjednicama Gradskog vijeća mediji i dalje ne mogu prisustvovati uživo, odnosno ne mogu sjednice pratiti iz Gradske vijećnice.
U to se uvjerio i fotoreporter DuLista, koji je proteklog četvrtka došao pred Gradsku upravu s ciljem da konačno, nakon dvije godine, ‘napuca’ fotogra fija novog saziva Gradskog vijeća. No, nije uspio ući u Vijećnicu, a dobio je odgovor kako se o dolasku medija još nije dogovorilo (!).
Dvije sjednice održane bez mjera, ali i novinara
Treba podsjetiti kako su se dvije posljednje sjednice dubrovačkog pred stavničkog tijela održale 9. svibnja i 2. lipnja, dakle u trenutcima kada nika kve epidemiološke mjere nisu sprječa vale da na istima uživo sudjeluju i novi nari i fotoreporteri, koji su već dvije godine osuđeni na praćenje, često maratonskih sjednica, putem vide olinka. No, prilagodili smo se i tome iako smo kroz te dvije godine bili ‘osu đeni’ na fotografije koje nam je dostav ljala p R služba Grada. Ne treba zabora viti ni kako su prošle godine održani lokalni izbori pa su se mnogi vijećnici prvi put našli u vijećničkim klupama, ali takvim fotografijama i portretima mediji oskudijevaju. K tome, često se rasprave vijećnika pretvore i u dobaci vanje iz klupa, a nerijetko se zna dogo diti i da vijećnici, koji su neko pitanje postavili za govornicom, odgovor na
svoje pitanje dobiju upravo iz klupe što se u prijenosu uživo teško može razabrati. Svemu tome treba dodati i činjenicu kako kod prijenosa uživo, odnosno praćenja sjednica putem videolinka ovisimo o kvaliteti inter netske veze, ali i samog prijenosa pa je često dolazilo do prekida, ‘zamrza vanja’ i naravno zbog svega toga pro puštanja određenih dijelova rasprave. ‘Preživjeli smo’ naravno i to, poštivali smo mjere koje su u određenim trenut cima bile na snazi, no kad su sve uki nute očekivalo se kako će se i novinari vratiti među vijećnike. To će se dogo diti tek na idućoj sjednici, rečeno nam je iz Gradske uprave, a zbog čega su nam vrata ostala zatvorena u svibnju i lipnju, ne znamo.
Predstavnicima medija nije zabra njeno praćenje sjednice. Naime od početka koronakrize cijeloj javnosti, uključujući medije, praćenje je omo gućeno putem videolinka. Sjednice su se uživo prenosile na službenoj stranici i društvenim mrežama Grada Dubrov nika, a svakom mediju na zahtjev je bio dostupan i link kako bi sadržaj direk tno publicirali svojoj publici. Također, svim medijima dostavljane su i foto grafije u tijeku sjednica – odgovorili su na naš upit iz Grada Dubrovnika.
Online demokracija
Istina, prijenos uživo omogućen je odmah u trenutku kad smo se našli u sasvim novoj i dotad nepoznatoj situa ciji, no o svim njegovim nedostatcima već smo ranije napisali. Ovdje ćemo se svakako spomenuti i ‘virtualne demo kracije’ kakvoj su vijećnici svjedočili u travnju 2020. godine i sjednice na kojoj ni njima samima nije bilo omo gućeno komentirati odluke koje su se donosile. Mogli su tek uživo pratiti gradonačelnika koji je bio u Gradskoj vijećnici te o točkama i glasovati. Bez rasprave i komentara. Tu smo sjed nicu popratili s tadašnjim vijećnicima Mosta Marom Kristićem i Dolores Lujić, kojima ta online demokracija nije najbolje sjela. Po njihovu mišlje nju, rekli su nam tada, morao se iznaći način da vijećnici mogu komentirati, davati mišljenje, prijedloge i zamjerke. Ovako su glasali za mnoge mjere protiv svoje volje, da ih ne optuže da ne žele pomoći sugrađanima i poduzetnicima. Ne ponovilo se, prokomentirali su nam tada. Srećom po vijećnike, i taj se pro blem brzo premostio pa su u trenutku povratka u Vijećnicu, mogli sudjelovati
IZABRAO TRIP ADVISOR Dubrovnik se našao na petom mjestu liste najboljih, ‘trendi’ destina cija na svijetu. Riječ je o listi koja se sastoji od ukupno 22 destinacije, a predvodi je Mallorca.
u sjednicama i iz udobnosti svog doma ako su primjerice bili u izolaciji ili spri ječeni doći.
Što misle vijećnici?
Za komentar povratka medija među vijećnike, upitali smo i njih same.
Po meni više nema dileme s obzi rom da su ukinute epidemiološke mjere. Unutar Gradske vijećnice nema nikakvih epidemioloških stan darda koji se postavljaju pred gradske vijećnike te nema apsolutno nikakvog razloga da se u Gradsku vijećnicu ne omogući pristup i novinarima – sma tra gradski vijećnik Mosta Maro Kristić.
Gradska vijećnica HSU -a Olga Muratti, koja je u prošlosti bila i pred sjednica Gradskog vijeća, ističe kako nije dio ekipe koja o tome odlučuje te da ne zna postoji li još neki napu tak zbog čega mediji ne mogu biti na sjednicama.
Meni je bilo draže kad su mediji bili prisutni jer je onda svatko imao mogućnost na svoj način izvijestiti sa sjednice. Svatko stvari gleda drugim očima. Istina, to se i zlorabilo, nekad je bilo i previše toga. Nisam nikad voljela one fotografije i kadrove koji su se uhvatili u određenim situacijama i koji nisu primjereni. Međutim, ne vodim politiku održavanja sjednica i ne bih se u to petljala. Naime, prihva tila sam da je zbog covid situacije, kao što ste i sami rekli, došlo do ovakvih mjera. Istina je i to da su prestali ti posebni uvjeti. Smatram da je to pita nje za predsjednika Gradskog vijeća i da on treba odgovoriti na to. Osobno mi je bilo drago da su se novinari inte resirali, da su nas ponekad i pitali, bila je to obostrana komunikacija i to je po meni realniji prikaz stanja. Koliko god nisu uvijek dobronamjerni, dio našeg političkog rada i djelovanja je i surad nja s medijima – rekla je Muratti te
‘Smješten između Jadrana i Dinarskih Alpa, grad pruža pristupačan gradski odmor za mnoge europske putnike’, navedeno je za naš grad.
Dok su mjere bile na snazi davali smo vam svima link prijenosa uživo. Sad smo mjere počeli popuštati i od sljedeće sjednice se može ulaziti – Marko Potrebica
napomenula kako je COVID -19 pro mijenio naša životna pravila te da ona poštuje mjere.
Ma, poštujemo ih i mi i poštovali smo ih kad su bili na snazi, dodali smo, te se prisjetili i kako su se u ranijim sazi vima Gradskog vijeća često znale tije kom sjednice odražavati i konferencije za medije, vrlo često oporbe nezado voljne radom vladajućih. To bi danas, u ovim uvjetima, bilo teško izvedivo. Znali smo svjedočiti i demonstrativ nom napuštanju sjednica, što bi nam uz online praćenje putem video linka, vrlo vjerojatno i promaklo budući da su kadrovi ‘centrirani’ na dio Vijećnice s govornicom.
Vijećnica SDP -a Anita Bonačić Obra dović ističe kako zbog epidemioloških mjera nitko osim vijećnika nije dola zio na sjednice, a istaknula je, što su nam rekli i iz Grada Dubrovnika, kako su 2. lipnja prvi put na sjednici bili svi pročelnici.
Ni oni dosad nisu bili u Gradskoj vijećnici, već su pratili sjednicu s malih ekrana iz ureda. Drago mi je da će svima biti dozvoljen dolazak i praćenje – rekla je vijećnica Bonačić Obradović, s kojom smo se čuli nakon što smo iz Grada dobili odgovor kako će se vrata medijima otvoriti od iduće sjednice.
Epidemiološke mjere su još uvijek aktivne samo u ljekarnama i bolnici. Žao mi je što niste mogli biti na zadnje dvije sjednice s obzirom da su već bile prekinute mjere. Stoga se radujem većem broju medija ubuduće jer sma tram kako se na licu mjesta sjednica može bolje pratiti – rekla je.
‘Dobrodošli’ Predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica rekao je kako ova gradska vlast ne bježi od medija.
Dok su mjere bile na snazi davali smo vam svima link prijenosa uživo. Sad smo mjere počeli popuštati i od sljedeće sjednice se može ulaziti, s tim da ćemo vjerojatno zadržati opciju s jednom kamerom i jednim prijeno som kako bismo smanjili broj ljudi u Vijećnici – rekao nam je Potrebica te još jednom poručio kako ne bježe od medija te da smo dobrodošli.
Od protekle, 12. sjednice Grad skog vijeća, i pročelnici upravnih odjela Grada Dubrovnika opet fizički nazoče sjednici, a isto to predviđeno je i za predstavnike medija od sljedeće odnosno 13. sjednice Gradskog vijeća –zaključili su na ovu temu.
Pavić: U pet godina uložili smo 95 milijuna kuna u dubrovačko područje
turizam – naglasila je ministrica Brnjac.
Predsjednik Uprave ACI-ja Kristi jan Pavić istaknuo je kako dubrovačka marina ima veliki značaj u najvećem lancu marina na Mediteranu – ACI-ju, ali isto tako i u hrvatskoj nautici općenito.
Činjenica je da je marina već ‘dama koja je ostarila’ i zahtijevala je ulaga nja značajnijih sredstava. Pred nama su još značajnija ulaganja od dosadaš njih. Marina je djelomično rekonstrui rana poslije Domovinskog rata, među tim ovo je bilo prvo ozbiljno ulaganje u komunalnu infrastrukturu marine. Ula ganja su izvršena s ciljem odgovaranja na zahtjeve tržišta. Zadovoljan sam što su radovi završeni i zahvalio bih izvođa čima na trudu i završetku radova prije ugovorenog roka te prije početka ‘srca’ sezone – rekao je Pavić. Rekonstrukci jom i uređenjem marine, dodao je, odgo vorilo se i na energetske zahtjeve koje su imali nautičari s većim plovilima.
Proširili smo područje vezova
Zadovoljan sam što su radovi završeni i zahvalio bih izvođačima na trudu što su sve napravili u razdoblju prije početka ‘srca’ sezone – Kristijan Pavić
U ACI mArInI DUbrovnIk ovog je utorka svečano obilježen početak nove nau tičke sezone. Prvi nautičari su, podsje timo, već u ožujku pristigli u marinu koja je od ove sezone bogatija za novu rivu dugu više od 230 metara te se sada u njoj mogu privezati za četiri do pet metara duži brodovi. Na otvorenje sezone u ACI-ju stigla je i ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac koja je izrazila zadovoljstvo rekonstruiranom ACI marinom Dubrovnik, a marinu je ocijenila prekrasnom. Naglasila je kako
je nautika poseban oblik turizma te ima posebno mjesto i u strategiji održivog turizma koja je u razvoju.
Kako bismo imali nautički turizam, moramo poštovati naš prostor, poštovati klimu i okoliš, moramo staviti naglasak i na obnovljive izvore enegrije te kružno gospodarstvo. Važno je da smo upravo završili e-savjetovanje za javnu turi stičku infrastrukturu, a uskoro krećemo i s pozivima za privatnu infrastrukturu za koje ćemo izdvojiti 1,2 milijarde kuna i tu će se naći i sredstva za nautički
koje može energetski udovoljiti većim brodovima – naglasio je Pavić. Kad govori o budućim ulaganjima u dubro vačku marinu, ističe kako postoje dva segmenta; proširenje marine te uređe nje postojećeg dijela.
Voljeli bismo odvojiti charter od vlasničkih brodova s obzirom na to da se radi o različitoj klijenteli s različi tim navikama i zahtjevima. Proširenje marine jedan je od segmenata koje će sigurno zahtijevati dodatne investicije. Kad govorimo o postojećim sadržajima, višestoljetni ljetnikovac Sorkočević ono je što dubrovačku marinu izdvaja i čini je jedinstvenom, ne samo na našem prostoru, već u cijelom svijetu. Aktivno tražimo neki od odgovarajućih fondova koji će se iskoristiti za njegovu rekon strukciju. Radimo na novom master planu – od servisnog dijela do rekon strukcije objekata, ali i izgradnje novih na području marine – kazao je.
Čeka nas dobra sezona Izrazio je i zadovoljstvo trenutnom situ acijom u poslovanju ACI marina.
Prema prvim najavama, mogu reći kako očekujemo dobru sezonu. Teško je očekivati sezonu na razini rekordne 2019. godine, no očekujemo sezonu barem na razini 2018. godine, koja je bila itekako dobra sezona. Za sada, ne bude li nekih iznenađenja na tržištu, mislim da ćemo ostvariti dobre rezul tate – naglasio je. Nautika je, kako kaže, tijekom posljednje dvije godine pande mije pokazala svoje prednosti.
ACI ima svoj dio tržišta i mi smo ga zadržali. Nadam se da ćemo privući i onu klijentelu koju dosad nismo imali – rekao je.
Ljepota i čar Što se tiče ostalih ACI marina, Pavić ističe kako dubrovačko područje ima svoje specifičnosti i udaljeno je od glav nine nautičkih tijekova.
Nautičari koji prilaze splitskim
bazenom, dolaze rubno do Korčule, malo teže prema jugu. U jednom dijelu tranzita ovisimo o bazama koje se nalaze tu, te o vlasničkim brodovima. No, naše, Elafitsko otočje ima svoju ljepotu koja neosporno privlači nautičare – rekao je. Na naše pitanje o realizaciji nove pum pne stanice u ACI marini Slano, Pavić je istaknuo kako nažalost za to još uvijek nisu uspjeli pronaći rješenje.
To nam predstavlja jedan od opera tivnih problema. Na toj poziciji postoji nedostatak pumpi i da ona postoji, sigurno bismo ostvarivali veći broj tran zita. Što se tiče popunjenosti marine, ona je zadovoljavajuće puna prema planu godišnjih i tranzitnih vezova. Korčula je, pak, jedna specifična grad ska marina. Lani smo završili investi ciju rekonstrukcije lukobrana koji, ne samo da je pružio novu razinu nautičke usluge, već se i kamenim popločenjem estetski savršeno uklopio u grad.
Važne su nam koncesije
No, ono oko čega imaju problem i što posebno naglašava jest pitanje koncesija. Nužno nam je produljenje kon cesija da bi se sve investicije koje smo planirali mogle isplatiti. Prema današ njem zakonu, investiciju morate vratiti do isteka koncesija. To u kratkom roku
Infrastrukura je osnova za sve daljnje inve sticije. Malo pomalo idemo tamo gdje pripadamo. Drago mi je što smo privu kli i domaće ljude novim sadržajima
s velikim kapitalnim ulaganjima nije moguće – rekao je Pavić te dodao kako je ACI u proteklih pet godina u marine na području Dubrovačko–neretvanske županije investirao više od 95 milijuna kuna.
Direktor ACI marine Dubrovnik Leo Ajduković naglasio je kako su radovi u marini bili naporni, ali da je i više nego zadovoljan napravljenim.
Trebalo nam je šest mjeseci kako bismo napravili novu rivu. Riječ je o ključnom projektu. Zahvalio bih tvrtki Texo Molior koja je napravila odličan posao i s kojima smo nastavili odličnu suradnju. Zahvalio bih i svim gostima koji su imali razumijevanja i strplje nja tijekom izvođenja radova na rivi. Bili su itekako svjesni činjenice koliko će rekonstrukcija podići razinu usluge u marini – naglasio je Ajduković. Pod sjetio je kako se tijekom posljednjih 30 godina nije rješavalo pitanje infrastruk ture marine.
Rekonstrukacija infrastrukture je osnova za sve daljnje investicije. Malo pomalo idemo tamo gdje pripadamo. Drago mi je što smo privukli i domaće ljude novim sadržajima – rekao je. —Obnova ljetnikovca Sorkočević bit će kruna ove marine. Imamo nešto što nema nijedna marina na svijetu –kazao je Ajduković i dodao kako oče kuju dobru sezonu te zaključio kako je ACI marina Dubrovnik već sada u znatno boljem financijskom položaju nego 2021. godine.
Vaša županija izvrsno prati trendove u obnovljivim izvorima energije, a prava priča se tek ima pokrenuti!
Sektor vjetroelektrana djeluje kao da je jednostavno područje, no zapravo uključuje veliki broj tema koje se mijenjaju iz dana u dan i kojima se iz dana u dan treba baviti. Moj posao je, među ostalim, praćenje regulativa kako na nacionalnoj, tako i na europskoj razini. Savjetnik sam za elektrifikaciju, odnosno bavim se elektrifikacijom potrošnje – prije svega elektrfikacijom transporta, grijenja, hlađenja, industrije i najnovijim segmentom obnovljivih izvora energije – vodikom
Piše/Foto Mia Njavro BanićIvan Komušanac od 25 godine života živi i radi u Bruxellesu, za svjetski poznatu tvrtku WindEurope, gospo darsko-interesno udruženje na razini Europe s preko 400 članova. Naš mladi, uspješni sugovornik boravio je u Dubrovniku u sklopu konferencije Dani dobroga vjetra, koju su u hotelu Valamar Lacroma organizirali Obnov ljivi izvori energije Hrvatske, a čiji je fokus na dionicima energetske tran zicije i budućnosti energetike kako u Hrvatskoj, tako i u E u, svijetu... Upravo je Ivan Komušanac važan sudionik tog procesa, a o svemu će nam više reći za ovaj broj našeg tjednika.
Ukratko, bavim se lobiranjem u E u WindEurope je udruženje s preko 60 tvrtki u kojem svatko ima svoju ulogu u tom velikom spektru. Primje rice, moje područje su vjetroelektrane. Sektor vjetroelektrana djeluje kao da je jednostavno područje, no zapravo uključuje veliki broj tema koje se mije njaju iz dana u dan i kojima se iz dana u dan treba baviti. Moj posao je, među ostalim, praćenje regulativa kako na nacionalnoj, tako i na europskoj razini. Savjetnik sam za elektrifikaciju, odno sno bavim se elektrifikacijom potroš nje – prije svega elektrfikacijom tran sporta, grijenja, hlađenja, industrije i najnovijim segmentom obnovljivih izvora energije – vodikom.
Kako je počeo Vaš energetski put?
Počeo sam sa studijem u Zagrebu na Sveučilištu strojarstva i brodograd nje, nakon toga magistrirao sam ener getiku na Tehničkom Sveučilištu u Münchenu. Zaputio sam se šest mje seci u Kinu pisati diplomski rad na temu električnih autmomobila, bio sam kratko konzultant za energetiku u Zagrebu i dobio sam dobru ponudu iz Bruxellesa, gdje sam, evo četiri godine. Počeo sam kao analitičar, osoba koja istražuje, piše izvješća i slično. Tre nutno se malo više bavim javnim poli tikama, a moj dnevni opis posla ‘kaže’ kako se redovito moram sastajati s članovima EU parlamenta, zastupni cima, našim atašeima… Oni imaju jako puno legislative kojom se bave, a ja im moram približiti ovu tematiku. Naša uloga je pojasniti koliko jedna dvije riječi ili cijela rečenica znači za jedan sektor. Razlika može biti velika. S njima komuniciramo i analiziramo neke nove članke u zakonu, te njihov utjecaj na ovo područje.
Postoji li još uvijek određeno ‘nepo vjerenje’ prema obnovljivim izvo rima energije? Osjećate li poboljša nje na tržištu?
Definitivno se poboljšava situacija, jedino što se svi ostali poboljšavaju brže nego mi. Puno se izgradilo na našem području, pogotovo vjetroe lektrana. Počelo se sa solarima, a tre nutno je potrebno malo ubrzati priču. Ali, u razdoblju smo učenja. Svježi smo i relativno mala država s malom administracijom koja malo teže prati sektor koji se jako brzo mijenja. Naši problemi zapravo su dosta slični kao u drugim zemljama i pokušavaju se riješiti na EU razini. Dosta dobro sto jimo s obnovljivim izvorima energije u samoj proizvodnji električne energije. U cijelom energetskom sektoru, jedna trećina je proizvodnja energije, druga trećina transport i treća trećina odlazi na zgrade. Veliki je potencijal u dijelu zgradarstva i transporta, tu ne stojimo baš najbolje u odnosu na ostatak EU, ali tu je ogroman potencijal, prije svega kad se elektrificira transport.
Na koji način?
Prije svega, fokus je na privatnim auto mobilima, radi se o ogromnom poten cijalu prelaska s fosilnih goriva na električnu energiju. Svijet više gleda u smjeru energetske sigurnosti, odnosno kako povećati energetsku efikasnost. Razloga je više, prije svega napad na Ukrajinu. Električni automobili četiri su puta efikasniji od motora s unu trašnjim izgaranjem gdje se gubi dosta topline. Time elektrificirani transport troši manje energije. Više struje, da, ali
Dubrovačko-neretvanska županija radi dobar posao u smislu elektrifikacije vjetrozona. Druge županije bi trebale malo bolje pratiti priču, primjerice Istarska županija, koja jako loše stoji po tom pitanju. Potencijala ima, pogotovo na jugu, za sunce i vjetar. Jedna i druga tehnologija su komplementarne, a plan je fuzirati energije i stvoriti manje opterećenje na sustav
manje se energije sagorijeva. Naravno, ekološki segment je također ključan.
Spomenuli ste zgrade. Gdje je tu prostor za obnovljive izvore energije?
Trenutno imamo značajan udio kori štenja obnovljivih izvora energija u smislu grijanja i hlađenja, ali prije svega u korištenju biomase. S dola skom dizalica toplina mogli bismo postići još efikasnije ciljeve, što je nama kao sektoru bitno. Radi se o napajanju iz vjetroelektrana ili solara. Ukupno gledajući, cilj je energetska neovisnost. Da bi se to postiglo, potrebno je ubr zati dobivanje dozvola, svi procesi bi se trebali pojednostaviti. To je problem većine zemalja EU. Potrebno je ubrzati elektrifikaciju u grijanju i hlađenju i maknuti se od plina u grijanju te plin skih boca. To će definitivno biti novi trend, a novac za njega bit će osiguran.
Dubrovačko-neretvanska županija ima potencijala?
Definitivno, novi trend odnosit će se prije svega za Dubrovačko-neretvan sku županiju i generalno primorsku Hrvatsku. Tu će se tek pokrenuti priča! Zapravo na ovom uskom području imamo sve obnovljive izvore energije?
Može li se poboljšati situacija?
Dubrovačko-neretvanska županija radi dobar posao u smislu elektrifika cije vjetrozona. Druge županije bi tre bale malo bolje pratiti priču, primjerice Istarska županija, koja jako loše stoji po tom pitanju. Potencijala ima, pogotovo na jugu, za sunce i vjetar. Jedna i druga tehnologija su komplementarne, a plan je fuzirati energije i stvoriti manje opterećenje na sustav. Inače, postoji veliki broj investitora zainteresiranih za izgradnju vjetroelektrana južno od Zadra.
Kako će se odvijati ti procesi?
Postavlja se pitanje kakav to utjecaj ima na mrežu. HOPS dosta radi na izgrad nji prijenosne mreže, dijelu hrvatskog elektroenergetskog sustava koju čine transformatorske stanice, rasklopna prijenosna postrojenja te zračni vodovi i kabeli, HEP radi na distribucijskom nivou, međutim, sa elektrifikacijom transporta, grijenja i hlađenja bit će
Puno se izgradilo na našem područ ju, pogotovo vjetroelektra na. Počelo se sa solarima, a trenutno je potrebno malo ubrzati priču. Ali, u razdoblju smo učenja
potrebno i – više potrošnje.
Na koji način će se u tu priču uklo piti korporativni ugovori? Na koji način funkcionira jedan korpora tivni ugovor?
Kao ugovor između dvije strane – pro izvođača električne energije, primje rice vjetroelektrana koje žele proda vati električnu energiju – i druge strane, primjerice nekog kompleksa hotela.
Tu se sklapaju korporativni, direktno dogovoreni ugovori. Europski i svjet ski primjer za to svakako bi bili veliki data centri kao što su Google, Ama zon... Ili pak automobilske i farmace utske industrije. Takve tvrtke žele sve svoje procese elektrificirati, koristiti što manje plina. Zato se, primjerice, sklapaju ugovori s vjetroelektranama uz korištenje solara, najčešće se tu radi o otkupu skoro sve energije koju odre đeni obnovljivi izvor energije pruža. Postoji veliki prostor za korporativne ugovore u turizmu ili pak u teleopera terskim tvrtkama.
Za kraj, možemo li sumirati kon ferenciju Dani dobroga vjetra? Zapravo se u Hrvatskoj događa jedan vrlo zanimljiv trenutak na tržištu obnovljivih izvora energije. Uvodi se premijski sustav poticanja proizvodnje iz obnovljivih izvora. Dugotrajan je to proces. Prije svega, ti se natječaji trebaju pripremiti od strane Vlade. Mi smo vršili konzulta cije, a stvar je što u biti ima jako puno interesa za razvijanje projekta, pa i čak previše, dakle moramo slagati naj bolje projekte i natječaje. Hrvatska je krenula s malim premijskim mode lom, sad kreće s većim od 630 MW za vjetroelektrane i solare, infrastruktira koja bi trebala biti izgrađena tijekom iduće četiri godine. Ovo što se događa u Hrvatskoj je dobro ne samo za eko nomiju, već i za dugoročno ostvariva nje ciljeva obnovljive energije, sve kroz tržišnu konkrentnost.
DANI DOBROGA VJETRA
‘Mjesto gdje vjetar stvara sinergiju’ Konferencija ‘Dani dobroga vjetra’ u Dubrovniku je oku pila predstavnike europskih i međunarodnih institucija, kao i predstavnike ministarstava i financijskog sektora iz regije, proizvođače turbina, proizvođače električne energije, predstavnike fosilne industrije koja planira OIE projekte, predstavnike akademske zajednice. Organiza tor su Obnovljivi izvori energije Hrvatske uz partnersku podršku WindEurope i pokroviteljstvo Ministarstva gos podarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske. Cilj konferencije bio je zajedničko promišljanje i rasprava o trendovima u vjetroenergiji Europe s naglaskom na Jugo istočnu Europu, mjesto sinergije znanja i inventivnosti.
Moramo se izboriti da Općina ne plaća struju po poslovnoj tarifi. Cijena je porasla za 150 posto
Zajedno s Gradom Dubrovnikom i općinama Dubrovačko primorje i Konavle sudjelujemo u tom mehanizmu koji se tiče urbanog područja Dubrovnika. Radi se o financijskoj perspektivi 2021.2027.. Do sada smo osnovali koordinacijsko i partnersko vijeće, a sada smo u fazi izrade strategije koja je preduvjet za korištenje sredstava
Općina Župa dubrOvačka uspješnO je nastavila ‘broditi’ unatoč dvogo dišnjoj pandemijskoj ‘stanci’ koja je zahvatila cijeli svijet. Potvrđuje nam to općinski načelnik Silvio Nardelli ne skrivajući zadovoljstvo projektima, nastavku svih socijalnih mjera, ali i nadajući se kako će Župa uskoro biti podignuta na još višu razinu kada u nju, prvu u Hrvatskoj, stigne svjetski poznati brand Four Seasons.
Dvije godine pandemijske krize su iza nas. U kakvom je stanju Općina iz njih izašla, kako ih je prebrodila? Držim da smo određenim uštedama kroz prethodne dvije godine kom pletno održali razinu koju smo do sada imali, a najviše po pitanju soci jalne skrbi i svih vrsta pomoći za naše stanovnike. Svi su naši pravilnici, koji su usmjereni prema najugrože nijem dijelu stanovnika od umirov ljenika do ostalih socijalnih katego rija, ostali na razini na kojoj su bili i prije. Moram naglasiti da smo imali i pomoć Vlade koja nam je pomo gla oko manjka prihoda zbog krize, a ponajviše zbog poreza na dohodak, ali i prihoda općine. Zato nam je Vlada za 2020. i 2021. dala beskamatnu pozaj micu sukladno izračunu Ministarstva financija. To nam je uvelike pomoglo u normalnom funkcioniranju. Mogu reći da se zbog svega toga kriza praktično nije ni osjetila.
Je li kriza utjecala na neke od proje kata ili razvojnih trenutaka u Župi dubrovačkoj?
Zasigurno je kriza utjecala na neko liko projekata. Ne bih rekao da smo od njih odustali, već su se njihovi rokovi prolongirali. U toj kategoriji je i finan cijski najzahtjevniji projekt groblja Dubac. Radovi su bili nastavljeni, ali su prolongirani kako bismo ih lakše isfinancirali.
U travnju je nastupilo i poskupljenje
Razgovarala Leona Rašica Foto Zvonimir Pandžaenergenata. Kako se Općina s time trenutno nosi te kakve su buduće projekcije po tom pitanju?
Ove godine cijene energenata posku pile su i za više od 100 posto. To nam stvara ogroman problem za normalno funkcioniranje Općine. Uzmimo za primjer javnu rasvjetu čiju potrošnju financiramo. Ono s čime se apsolutno ne slažem i što tražimo putem Zajed nice općina jest da se ti energenti ne tretiraju kao da ih mi plaćamo kao poslovni subjekt. Općina plaća poslovnu tarifu koja je porasla za 150 posto i koja je inače skuplja, to nema logike. Cijene su strahovito porasle u odnosu na prijašnje godine i to je za Općinu financijski udar.
Na kojim projektima trenutno radite, a s kojima uskoro planirate započeti?
Čekamo na suglasnost Ministarstva znanosti i obrazovanja za idejni projekt za dogradnju osnovne škole na Mljekari. Planiramo sa županijom pokušati naći novac za izgradnju te škole
sa Županijskom upravom za ceste na rekonstrukciji županijskih cesta kroz našu Općinu. Od važnijih i većih aktiv nosti po pitanju cestogradnje, izdvojio bih planiranu izgradnju spoja ulice dr. Ante Starčevića i Puta Pera Kojakovića. Od početka godine izvode se i radovi na izgradnji tri dionice nogostupa uz državnu cestu D8. Radove ćemo obu staviti po početku turističke sezone, a nakon sezone oni će biti i nastavljeni. Izdvojio bih i manje projekte na vodo opskrbi, odvodnji oborinskih voda, javnoj rasvjeti, ali i rješavanju pro storno-planske dokumentacije.
Ima li novih trenutaka po pitanju nadogradnje Osnovne škole u Župi dubrovačkoj?
Na dobrom smo putu prema realizaciji projekta. Riječ je o ozbiljnom investitoru, renomiranoj tvrtki koja ima 18 hotela u svijetu u brendu Four Seasons. Brend Four Seasons ne postoji nigdje u Hrvatskoj, a Župa dubrovačka prva će ga dobiti i time smo vrlo zadovoljni
Tu je ponajprije financijski najzahtjev niji projekt izgradnje groblja Dubac na kojem radimo s Gradom Dubrovnikom. Prije nekoliko dana uspješno je zavr šena prva etapa izgradnje, a potpi sali smo i ugovore za izgradnju druge etape koja se tiče samih grobnica. Radovi se financiraju putem sredstava koja su uplatili građani u 90 postnom iznosu cijene grobnica. Želimo u slje dećoj godini osigurati financijska sred stva kako bi s Gradom Dubrovnikom krenuli u realizaciju izgradnje svih objekata koji su predviđeni projek tom groblja. Cilj je paralelno raditi na drugoj etapi i objektima kako bi gro blje u cijelosti bilo završeno. S druge strane, ovih dana upravo završavamo izgradnju kanalizacijske mreže Čibača, a radi se o prvoj fazi. Paralelno radimo na dobivanju građevinske dozvole za drugu te treću fazu kanalizacijske mreže Čibača. Očekujem da ćemo do kraja ove godine početi s radovima na drugoj fazi koja će ići kroz ulicu dr. Ante Starčevića prema centru Čibače i Poslovnoj zoni. Uspješno smo završili igralište na Brašini za koje je projek tantica dobila i strukovnu nagradu. To je bio pun pogodak. Ove godine pla niramo izgradnju dva dodatna dječja igrališta u Mandaljeni i Čibači. Želja nam je i kupiti zemljište za izgrad nju dječjih igrališta na području Postranja i Lazina. Trenutno radimo na rekonstrukciji županijske ceste u Postranju, a planiramo i dalje raditi
Čekamo na suglasnost Ministarstva znanosti i obrazovanja za idejni pro jekt za dogradnju osnovne škole na Mljekari. Planiramo sa županijom pokušati naći novac za izgradnju te škole. Škola u Župi trenutno broji preko 900 učenika i najveća je u cije loj županiji. Uspjeli smo i ove godine osigurati jednosmjensku nastavu. Otvorili smo nove prostore zahvalju jući razumijevanju Zaklade pokojnog Antuna Miloslavića koja nam je ustu pila prostore koje smo prošle godine prilagodili školskim potrebama. Nastavili smo i s produženim borav kom u školi za djecu prvog i drugog razreda.
Uskoro će započeti i nova peda goška godina u župskom vrtiću. Kakva je situacija s vrtićkim kapa citetom, postoje li liste čekanja?
Naš vrtić ogroman je pogon, imamo preko 85 zaposlenika i preko 500 djece u jaslicama i dječjem vrtiću. Očeku jem i da će se u ovoj godini kao i u prethodnima osigurati mjesta za svu djecu koja navršavaju godinu dana do početka pedagoške godine. Ove godine smo imali male liste čekanja, međutim, to smo uspješno riješili te su sva djeca bila primljena. Nadam se da će tako biti i u buduće. Koristimo europska sredstva za Dječji vrtić Župa dubrovačka. Ukupni proračun vrtića iznosi oko 12 milijuna kuna. Općina izdvaja oko 7 i pol milijuna kuna, 2 i pol milijuna kuna vučemo kroz pro jekt poboljšanja boravka djece u vrtiću,
dok roditelji sufinanciraju s 2 milijuna i 250 tisuća kuna. Unatoč krizi nismo kroz cijelo ovo vrijeme mijenjali cijene vrtića.
U kojoj je fazi realizacija ‘better menta’ kroz Općinu?
Projekt ‘bettermenta’ nažalost nije dovršen. Hrvatske ceste su ga ugovo rile, međutim, mi smo se u međuvre menu uspjeli angažirati oko rješava nja problematike po pitanju državne ceste D8 kroz Župu dubrovačku tako da smo kroz zimu imali radove na izgradnji nogostupa uz državnu cestu u Platu te u Mlinima gdje smo reali zirali i kolni prilaz. Nakon završetka turističke sezone, kada prometa bude manje, nastavit ćemo daljnje ugovo rene radove koji se također tiču izgrad nje nogostupa u Mlinima. Očekujemo da će Hrvatske ceste do kraja godine započeti i realizaciju projekta sana cije klizišta Crvenih stijena između Astaree i Solina. Bez obzira na sve to, radimo na prometnoj studiji te ćemo pokušati sukladno našim moguć nostima i u suradnji s Hrvatskim cestama napraviti sve što je moguće po pitanju prometa. Ipak, svjesni smo da je stanje u prometu neodrživo i da će se prometni problemi jedino rije šiti izradnjom ceste od Zračne luke do Dubrovnika. Sve što radimo služi tome da se dočeka taj trenutak. To su sve naša nastojanja da se napravi mak simum za sigurnost pješaka i vozača.
Kako ste zadovoljni razvojem situ acije s Kuparim, jesu li pobliže definirani neki rokovi? Izrazio bih ponovno zadovoljstvo što je tvrtka HPL iz Singapura preuzela u prvom dijelu 50, a naknadno i 40 posto udjela od tvrtke Avenue ulaganja. S time je u cijelosti istisnut i ruski kapi tal pa više nema priče o eventualnim sankcijama prema ruskim investito rima. Držim da je tvrtka HPL itekako sposobna realizirati taj projekt. Nji hovim dolaskom su stvari u mnogo segmenata krenule nabolje. Očekujem da će ga oni i realizirati. O rokovima
Uspješno smo završili igralište na Brašini za koje je projektanti ca dobila i strukovnu nagradu. To je bio pun pogodak. Ove godine planiramo izgradnju dva dodatna dječja igrališta u Mandaljeni i Čibači. Želja nam je i kupiti zemljište za izgradnju dječjih igrališta na području Postranja i Lazina
u ovom trenutku ne bih mogao ništa reći. Mogu potvrditi da se radi punom parom na projektiranju i rješavanju ostalih problema poput toka potoka Tarante. Na dobrom smo putu prema realizaciji projekta. Riječ je o ozbilj nom investitoru, renomiranoj tvrtki koja ima 18 hotela u svijetu u brendu Four Seasons. Brend Four Seasons ne postoji nigdje u Hrvatskoj, a Župa dubrovačka prva će ga dobiti i time smo vrlo zadovoljni.
Spominjala se i mogućnost ulaska novog investitora u Hotele Plat. Je li se to realiziralo?
Volio bih kada bih vam mogao potvr diti da postoji zainteresiranost za kupnju Hotela Plat, ali nažalost, već tri godine sadašnji većinski vlasnik ne uspijeva ih prodati mada je bilo više pokušaja. Još se uvijek nažalost nije pojavio investitor koji bi ih otkupio i krenuo s investicijom. Govorimo o višemilijunskim iznosima. Sa strane Općine napravili smo sve što smo mogli po tom pitanju.
Nedavno ste s gradonačelnikom razgovarali i o provođenju ITU mehanizma u kojem sudjeluje i Župa dubrovačka. Kolike moguć nosti Župi pruža ovaj mehanizam?
S Gradom Dubrovnikom i općinama Dubrovačko primorje i Konavle sudjelujemo u tom mehanizmu koji se tiče urbanog područja Dubrovnika. Radi se o finan cijskoj perspektivi 2021.–2027.. Do sada smo osnovali koordinacijsko i partner sko vijeće, a sada smo u fazi izrade strategije koja je preduvjet za korište nje sredstava. Na razini države odlučuje se koji gradovi i općine dobi vaju novac. Na raspola ganju je preko pet mili jardi kuna za 22 urbana područja. Ako dobijemo novac, morat ćemo ga znati pametno iskoristiti kroz konkretne projekte.
U kojoj je fazi aglomeracija Župe dubrovačke? Aglomeracija je konačno došla na red. Imali smo dva javna savjetovanja kako bismo izbjegli probleme oko žalbi. Procijenjena vrijednost za izradu studijske dokumentacije je 8 milijuna kuna bez PDV-a. Vodo vod je objavio natječaj početkom ožujka 2022. i tu smo dobili jednu žalbu koja je pošla DKOM-u te je prije 10-ak dana došlo rješenje
Volio bih kada bih vam mogao potvrditi da postoji zainteresiranost za kupnju Hotela Plat, ali na žalost, već tri godine sadašnji većinski vla snik ne uspije va ih prodati mada je bilo više pokušaja
kojim je u većoj mjeri žalba odbačena kao neosnovana. To znači da je naš natječaj dobro napravljen. Produljio se time samo rok natječaja. Itekako ima zainteresiranih tvrtki koje bi radile na Aglomeraciji, a to znamo jer su se ras pitivali kako kod nas, tako i kod Vodo voda. Trenutno smo na izradi doku mentacije pa će onda krenuti i tenderi za izgradnju pročistača.
Je li donesena odluka o novom direktoru/direktorici Turističke zajednice Župe dubrovačke? Natječaj je bio raspisan sukladno zakonu. Rokovi su istekli, a na natje čaj je pristigla jedna jedina prijava i to ona aktualne direktorice župske Turističke zajednice Ana marije Kusalo. Ona zado voljava uvjete i sada se samo čeka odluka Turi stičkog vijeća.
Tko će naslijediti Vladimira Bakića?
U turističkim su krugovima već počela šuškanja o mogućim kandidatima koji razmišljaju poslati prijavu, a među imenima ‘isplivalo’ je i ono Julija Srgote, predstojnika Zavoda za zapošljavanje Područnog ureda Dubrovnik
Traži se nasljednik dugogodiš njeg direktora Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije Vladimira Bakića. Turističko je vijeće, naime, početkom tjedna raspisalo natječaj za izbor i imenovanje direk tora ili direktorice županijskog TZ -a na mandat od četiri godine. U turističkim su krugovima već počela šuškanja o mogućim kandidatima koji razmišljaju poslati prijavu, a među imenima ‘ispli valo’ je i ono Julija Srgote, predstojnika
Kao moguća kandidatkinja spominje se i Matea Bošković
Zavoda za zapošljavanje Područnog ureda Dubrovnik. Srgota je prije dola ska u Zavod, početkom prošle godine, bio dugogodišnji zaposlenik Hotela Maestral gdje je, među ostalim, od rujna 2017. obnašao funkciju predsjed nika Uprave. Za komentar o tome hoće li se javiti na natječaj, nismo ga uspjeli dobiti. Spominje se i ime Matee Boš ković, no kako je natječaj tek raspisan, treba vidjeti tko će prijavu i poslati te koliko će ukupno biti kandidata.
Raspisivanje natječaja za direktora ili direktoricu Turističke zajednice dubrovačko-neretvanske komentirao je ovog utorka i župan Nikola Dobro slavić ne otkrivajući pak koga bi želio vidjeti na toj poziciji te ima li već pri javljenih kandidata.
Odluka o raspisivanju natječaja donesena je u okviru zakonskih pro pisa. Držali smo se svih pravila, natje čaj je u tijeku i na njega se može javiti svatko tko zadovoljava uvjete. Bit će procijenjene sve prijave na Turistič kom vijeću te će vijeće donijeti odluku o izboru najboljeg kandidata ili kandi datkinje. Natječaj ciljamo završiti do 30. lipnja kada je i rok za izbor direktora Turističke zajednice – rekao je župan.
Prema tekstu natječaja, posebni uvjeti koje kandidati moraju ispuniti odnose se na završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integri rani preddiplomski i diplomski sveu čilišni studij ili specijalistički diplom ski stručni studij. Tu su i najmanje tri godine radnog iskustva na rukovode ćim poslovima u turizmu, ili najmanje šest godina radnog iskustva na poslo vima koji odgovaraju stupnju stečene stručne spreme, zatim znanje jednog i poznavanje još jednoga stranog jezika te znanje rada na osobnom računalu.
Uz dokaze o ispunjavanju poseb nih uvjeta, prilikom prijave na javni natječaj, kandidat za direktora TZ -a mora priložiti i svoj prijedlog četvero godišnjeg programa rada Turističke zajednice. Inače, dugogodišnji i aktu alni direktor županijske Turističke zajednice Vladimir Bakić u nekoliko je navrata u javnosti istaknuo kako se više ne planira kandidirati za novi mandat na čelu ove organizacije. Pod sjetimo i da su, sukladno Zakonu o turističkim zajednicama, svi direktori turističkih zajednica morali ići na novi natječaj ukoliko ponovno žele bit na toj poziciji. Također, umjesto ugovora na neodređeno koje su svi do tada imali, sada će se sklapati ugovori na odre đeno, na 4 godine trajanja mandata.
Županija
Župan Nikola Dobroslavić naglasio je važnost suradnje naše županije s drugim regijama pa tako i Katalonijom
ŽUPANIJA Ministrica vanjskih odnosa i otvorene vlade Katalonije
U županiji ostvareno 343 posto više noćenja
Smatram da naše dvije regi je imaju zajed ničke interese i predlažem i razgovor i možda osniva nje jedne vrste radne skupine kako bismo suradnju učvrstili – Victoria Alsina Burgues
Victoria Alsina Burgues boravila je u radnom posjetu Dubrovačko-nere tvanskoj županiji. Ministrica Burgues županu Dobroslaviću istaknula je svoje oduševljenje ljepotama Dubrovnika te naglasila kako veliki broj Katalonaca posjećuje Dubrovačko-neretvansku županiju koju smatraju idealnim mje stom za odmor. Župan Nikola Dobro slavić naglasio je važnost suradnje naše županije s drugim regijama pa tako i Katalonijom.
Mediteransko područje, na kojem živi više od 500 milijuna stanovnika, oduvijek je bilo strateško područje za Europsku uniju. Posebno je osjetljivo na globalno zatopljenje i ekološke iza zove, kao i na socio-ekonomske iza zove – rekao je župan Dobroslavić.
Ministrica Burgues naglasila je kako se raduje budućoj suradnji s Dubrovačko-neretvanskom župani jom, posebno u vidu makroregionalne strategije.
U usporedbi s istim razdobljem 2021. godine ostvareno je 343 posto više noćenja
ŽUP anija t ij eko M s vibnja 2022. godine na području Dubrovačko-nere tvanske županije ostvareno je 141.257 dolazaka i 511.795 noćenja. Najviše noćenja ostvarili su gosti iz Ujedinje nog Kraljevstva, Njemačke, Francu ske, Sjedinjenih Američkih Država i Hrvatske. Od početka godine do kraja svibnja ostvareno je 964.761 noćenje. U usporedbi s istim razdobljem 2021. godine ostvareno je 343 posto više noćenja. Najviše noćenja od siječnja do kraja svibnja ostvarili su turisti iz Ujedinjenog Kraljevstva, Hrvatske, Njemačke, Francuske, Sjedinjenih
Američkih Država i Bosne i Hercego vine. U usporedbi s 2019. godinom ostvaren je porast noćenja s domaćeg tržišta i Irske, dok je iz Ujedinjenog Kraljevstva ostvareno 77 posto, iz Nje mačke 67 posto, Francuske 78 posto i Sjedinjenih Američkih Država 62 posto noćenja.
Najviše noćenja ostvarili su gosti iz Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Francuske, Sjedinjenih Američkih Država i Hrvatske
Grad Dubrovnik
Potpisan ugovor o izgradnji druge etape Groblja Dubac
Rečeno je kako su javne naba ve za izvođača i nadzor trajale skoro tri mjeseca te nije bilo žalbi
Direktor Groblja Dubac Đuro Lonza prošlog je utorka u zgradi Općine Župa dubrovačka potpisao ugovor s izvođačem radova tvrtkom Trag i stručnim nadzorom, tvrtkom Trames za drugu etapu izgradnje groblja Dubac koja uključuje gradnju 1686 grobnica. Potpisivanju su nazo čili i gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i pročelnica Upravnog odjela za izgradnju i upravljanje pro jektima Paula Pikunić Vugdelija te načelnik Općine Župa dubrovačka Sil vio Nardelli. Gradonačelnik Franković
Općina Župa dubrovačka i Grad Dubrovnik dosada su u projekt uložili 94 milijuna kuna.
osvrnuo se na proteklih desetak godina u kojima su dva najveća komunalna problema za građane Grada Dubrov nika bili nedostatak pročistača za vodu i grobnih mjesta. Nakon izgradnje pro čistača, izrazio je zadovoljstvo ulaskom projekta Groblja Dubac u završnu fazu i skorim početkom radova na korist stanovnika Grada Dubrovnika i Župe dubrovačke. Rok za završetak grad nje grobnica je 18 mjeseci, a za dese tak dana očekuje se početak grad nje. Rečeno je kako su javne nabave za izvođača i nadzor trajale skoro tri mjeseca te nije bilo žalbi. ‘Druga etapa obuhvaća izgradnju 1686 grob nih mjesta s popratnim objektima, ali ne uključuje izgradnju glavne poslovne zgrade i kapelice. Nadam se da ćemo u
narednih 18 mjeseci dobro i uspješno surađivati, da ćemo projekt uspješno privesti kraju i da neće biti nekih pro blema iako nas čeka izazovnih 18 mje seci po pitanju rokova i po pitanju nestabilnog tržišta, cijena materijala i svega što nas zadnjih mjeseci tišti’, istaknuo je direktor Đuro Lonza. Izvi jestio je i o postupcima dodjele grobnih mjesta koji su prethodili raspisivanju javne nabave. ‘Dosad smo donijeli 1486 rješenja, koje se odnose na ukupno 1280 grobnih mjesta. Ukupno zaduže nje prema našim sugrađanima je bilo 67 milijuna i 400 tisuća kuna, a napla tili smo 64 milijuna i 550 tisuća kuna, što je dobar postotak naplate i što nam je omogućilo kretanje u izgradnju druge etape’, rekao je Lonza.
Pred izdavanjem lokacijska dozvola za prometnicu iza ‘Kineskog zida’
Nako N što je izra Đ e N idejni pro jekt za izgradnju javne prometnice s uzdužnim parkiralištem na predjelu gradskog naselja Montovjerna, Grad Dubrovnik uputio je i zahtjev za izda vanje lokacijske dozvole za ovu cestu.
Riječ je o novoj prometnici kroz nase lje, iza zgrada ‘Kineskog zida’, koja će rasteretiti promet ovog dijela Monto vjerne. Trasa je ucrtana u GuP Grada Dubrovnika. Spojna jednosmjerna gradska prometnica povezat će Ulice Mihajla Hamzića i kneza Branimira, čiji se kolnik i nogostup trenutačno kori ste i za parkiranje i za dvosmjerno pro metovanje vozila. Na taj način dobit će se kružni protok oko zgrada i dodatna parkirališna mjesta. Novoplanirana prometnica dužine je oko 630 metara, minimalne širine kolnika 3 i pol metra, s jednostranim nogostupom širine 1,6 metara i novih 30 parkirališnih mjesta,
Spojna jedno smjerna grad ska prometnica povezat će Ulice Mihajla Hamzića i kne za Branimira
na predjelima gdje terenske prilike to dopuštaju. Kroz trup prometnice polo žit će se potrebna komunalna infra struktura – kolektor oborinske odvod nje, vodoopskrbni cjevovod, nova instalacija javne rasvjete i distributivna telekomunikacijska kanalizacija. Po ishođenju lokacijske dozvole potrebno je pristupiti parcelaciji i izvlaštenju, što je preduvjet za podnošenje zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole.
Samom realizacijom ovog projekta značajno će se poboljšati promet ovog dijela grada.
Rim, znak Božjeg očitovanja svome narodu
Hodočasnici su uživali u noćnim šetnjama, obilazeći rimske trgove i fontane te večernjim druženjima u mnogobrojnim restoranima na Piazza Navona s pogledom na fontane, kao i pored samog Panthenona, Trasteveru – poznatoj umjetničkoj četvrti, te mnogim drugim zanimljivim lokacijama Rima
Krajem svibnja dubrovač K i vjer nici, njih trideset, otputovali su na hodočašće u Rim pod duhovnim vod stvom fra Stipana Juriča, umirov ljenog profesora biblijskih znanosti, na inicijativu dubrovačke umjetnice Ivane Jovanović Trostmann. Fra Juriča dubrovački hodočasnici opisali su kao osobu koja je ‘u radosti i nesebičnom
davanju svoje osobe dubokog duha i iznimne osobnosti, vodio hodočasnike kroz svetišta i znamenitosti Rima. Uvi jek srdačnog i neumornog duhovno – kulturnog pratitelja, vrsnog profe sora biblijskih znanosti koji odlično poznaje začetke ranokršćanske religije u Rimu, te njene kulturne i sakralne umjetnosti sve do danas’.
Uvijek nasmijan i druželjubiv, rado je odgovarao na pitanja znatiželjnih hodočasnika iz različita župa, koje je spojila žeđ za Isusom i potraga za ‘Isti nom’ u Rimu, koljevki ranokršćanske civilizacije. Fra Stipan je proveo gotovo četiri desetljeća svoga života u Rimu, ponajviše na Papinskom sveučilištu Sv. Tome Akvinskog (Angelicum) gdje je kroz pune 33 godine predavao biblijske znanosti i obavljao mnoge druge duž nosti. Tako je primjerice kroz dva man data bio dekan Teološkog Fakulteta. Objavljuje u domovini i inozemstvu. Specijalnost mu je knjiga Otkrivenja (Apokalipsa) koju na osobit način pro učava i istražuje. Autor je više studija i knjiga iz biblijskih znanosti, kao što su: Apokalipsa. Knjiga koja svršava Božji razgovor s ljudima; 1260 dana u skloni štu. Kušnja i spas Crkve u knjizi Otkri venja; Biblija: misterij Boga i čovjekova spasenja izražen ljudskim jezikom; Što je Bog rekao o patnji. Problem patnje u Starom zavjetu; Križ daje jakost letu prema vječnoj ljepoti. Problem patnje u Novom zavjetu; Rodoslovlje Isusa Krista. Ljudsko podrijetlo Isusa Krista prema Mt 1,1–17; Božja riječ, uporište životna snaga; Ženska ljepota – najača ljudska želja; Biser biblijske mudro sti. Mudrost lijepa govora u knjizi
Sirahovoj; Blagoslivljanje i zahvaljiva nje najuzvišenija molitva... – istaknula je organizatorica putovanja, vlasnica agencije Divine Dubrovnik Travel Renata Karlić. Neizmjerno su, dodaje, zahvalni doprinosu fra Stipana Juriča tijekom cijelog hodočašća na duhov nom obogaćenju i zajedništvu vjernika Dubrovačke biskupije.
Hodočašće je započelo jutarnjom misom u Mađarskoj kapelici u bazilici sv. Petra. Razgled bazilike sv. Petra, Vatikanskih špilja, ostataka Konstan tinove bazilike, groba Ivana Pavla II . Iznimno zanimljivo za hodočasnike je bio uspon na kupolu bazilike sv. Petra, s 551 stepenicom ukupno. Prvu veću polovicu od više od 300 skala su se uspeli s liftom, a ostalih nešto više od 200 skalina su uz iznimni fizički napor po velikoj vrućini prešli pješke. Na vrhu kupole sv. Petra čekala ih je nagrada, najljepši panoramski pogled Rima na rijeku Tiber, Anđeosku tvr đavu i predivne parkove...
Lijepo razveden i zanimljiv pro gram po Rimu s iznimno puno sadr žaja, četiri papinske bazilike, sv. Petar, Ivan Lateranski – najstarija i prva po
Pošto se ispunila bogoštovna težnja mnogih hodočasnika da dođu u Rim, iz njihove reakcije, ushita i dojmova bremenitih dinamizmom, može se zaključiti da su doživjeli nešto veličaj no, neopisivo, nadnaravno
važnosti, Marija Velika (Maria Maggi ore), Sv. Pavao izvan zidina, uključene u program i Kalistove katakombe na zadnji dan. Slavili smo sv. Misu u bazi lici Ivana Lateranskog, rimskoj kate drali, službeno crkveno sjedište rim skog biskupa, odnosno pape te u crkvi
sv. Jeronima, gdje je don Marko Đurin, rektor Papinskog hrvatskog zavod sv. Jeronima, izlagao o zavodu. Na radost svih okupljenih hodočasnika, posljed nji dan na sv. Misi pridružio nam se dubrovački bogoslov Mario Tošić, koji studira na Papinskom sveučilištu
Gregoriani u Rimu. Neizostavni dio posjeta Rimu bili su obilasci i zajed ničko fotografiranje kod poznatih zna menitosti kao što su Piazza Navona, Panteon, Piazza di Spagna, Fontana di Trevi, Piazza Venezia, Španjolske stube i druge. Hodočasnici su uživali u predivnom smještaju, pored parka u blizini Vatkana s terasom i nestvarno lijepim pogledom na vrhove borova i kupolu bazilike sv. Petra prepričavajući dojmove proteklog dana. Geslo hodo čašća ‘U Rimu ću vam biti milostiv’, sv. Ignacije je dobio od Boga kao poticaj za odlazak u Rim gdje je potom osnovao red Isusovaca. Možemo reći da je za sve hodočasnike Rim bio milostiv. Izvrsno vođen program, razdragani i ugodni hodočasnici, predivna noćna druže nja uz agape. Hodočasnici su uživali u noćnim šetnjama, obilazeći rimske trgove i fontane, te večernjim druže njima u mnogobrojnim restoranima na Piazza Navona s pogledom na fontane, kao i pored samog Panthenona, Traste veru – poznatoj umjetničkoj četvrti, te mnogim drugim zanimljivim lokaci jama Rima, Piazza di Spagna, Piazza Venezia...
U nastavku pročitajte osvrt fra Sti pana Juriča.
Prema Gospodinu, da ih on vodi U većini su se religija obavljala hodo čašća. Čitajući starozavjetne tekstove, zapaža se u Izraelu postojanje brojnih hodočasničkih središta, svetih mje sta vezanih uza svetu povijest, mje sta kamo je narod dolazio tražiti svoga Boga. Spomenimo samo neka najvaž nija: Betel, Šekem, Beer Šeba, Šilo. Ali otkako je David uveo Kovčeg saveza u Jeruzalem (oko 1000. g. pr. Kr.) i kad je sagrađen Salomonov hram (oko 950. g. pr. Kr.) hodočašća u Jeruza lem dobivaju premoćni značaj, da bi nakon povratka iz izgnanstva zakonici Saveza propisali svemu muškom sta novništvu da se triput na godinu imaju
pokazati pred Jahvom Gospodinom u jeruzalemskom Hramu. Tako Isus ‘uzlazi’ u Jeruzalem sa svojim rodite ljima kad mu je dvanaest godina da ispuni odredbu Zakona (usp. Lk 2,41) i kroz cijelo vrijeme svoga poslanja on opet ‘uzlazi’ onamo o raznim blagda nima. Čak je i Pavlu, više od 25 godina nakon Kristove smrti i uskrsnuća, stalo da obavi hodočašće o Duhovima – o Blagdanu sedmica – u Jeruzalemu (usp. Dj 20,16; 24,11). Također i Crkva već od prvih stoljeća pridaje veliku vrijednost hodočašćima prema mje stima Isusova zemaljskog života ili mjestima njegovih očitovanja u životu apostola, kršćanskih mučenika i sve tih. Ona u ovim okupljanjima na mje stima Kristova djelovanja i djelovanja svetih vidi prigodu da vjernici zajed ništvuju u vjeri i molitvi; ona ih na tim mjestima iznad svega nastoji podsje titi da su na proputovanju prema Gos podinu te da ih on vodi. U tom smislu smo i mi, zajednica vjernika sa šireg dubrovačkog područja, krenuli u Rim na hodočašće, k mjestim očitovanja
Neizostavni dio posjeta Rimu bili su obilasci I zajedničko fotografiranje kod poznatih znamenitosti kao što su Piazza Navona, Panteon, Pi azza di Spagna, Fontana di Trevi, Piazza Venezia, Španjolske stube...
našega Gospodina Isusa Krista u životu i djelovanju njegovih apostola i prvaka rimske Crkve – Petra i Pavla, te brojnih mučenika i svetih, u namjeri da ondje prikažemo svoje zajedničke i osobne molitve u izuzetno povoljnom oko lišu. Pohod Rimu prema kojem je bilo usmjereno naše putovanje započeli smo i završili zajedničkom molitvom, što je vjernicima predočilo religioznu zajednicu kojoj pripadaju. Jednom riječju, naše je hodočašće bilo traže nje Boga i susret s njime u bogoštov nom ozračju. Ono se odlično uklapa u stanje našega ljudskog života na zemlji koji je ispunjen naporima i kušnjama, da bismo na koncu života stupili u Obećanu zemlju ili u Izgubljeni raj, u stan Božji. Kao kršćanin, svaki od nas se naime osjeća strancem u sredini u kojoj živi; u njoj je tek na prolazu u tra ženju idealnoga grada, Božjeg grada, svetog grada, nebeskog Jeruzalema. To je stan Božji među ljudima. On će sta novati s njima: oni će biti njegov narod, i on sam, Bog, bit će s njima. On će otrti svaku suzu s njihovih očiju. Smrti više neće biti; neće biti ni tuge, ni jauka, ni boli (usp. Otk 21,2–4). Zato smo sretni jer znamo da je naš život, koliko god
Geslo hodočašća ‘U Rimu ću vam biti milostiv’, sv. Ignacije je dobio od Boga kao poticaj za odlazak u Rim gdje je potom osnovao red Isusovaca. Možemo reći da je za sve hodočasnike Rim bio milostiv
bio kao život došljaka i putnika, odno sno kao kratak boravak u tuđini, usmje ren prema nebeskom Jeruzalemu, zahvaljujući Kristu po kojemu imamo pristup k Ocu.
Bogoštovna težnja mnogih hodočasnika
Rim je stari grad, prijestolnica Italije, centar kulture, uz to i ‘sakrament’, tj. znak Božjeg očitovanja svome narodu, onima koji ga priznaju i prizivaju, kroz život njegovih brojnih svetih učenika i mučenika koji su svjedočili svoju pri padnost Kristu i kršćanstvu. Ono što je ponajviše budilo naš ponos i izazi valo naše divljenje nije bila samo arhi tektonska ljepota njegovih bazilika i palača, ili sjaj i raskošnost njegovih nebrojenih djela sakralne umjetnosti, nego i činjenica da su ta djela simbol ljepote Božjega nebeskog prebivali šta. Naime, za nas kršćane crkve su najsvetija mjesta čitave zemlje jer u njima boravi pravi, živi Bog, posebice u euharistijskom sakramentu, tako da u njima čovjek vjernik može susre sti Boga, može vidjeti njegovo lice. Nijedno ga mjesto ne može obuhvatiti,
ali on se ipak nastanio u svom narodu, u našim crkvama, na korist svim lju dima, radost zemlji svoj.
Pošto se ispunila bogoštovna težnja mnogih hodočasnika da dođu u Rim, iz njihove reakcije, ushita i dojmova bre menitih dinamizmom, može se zaklju čiti da su doživjeli nešto veličajno, neopisivo, nadnaravno, da su ostali preporođeni, da su se kulturno obo gatili i u isto vrijeme susreli s misteri jem Boga, čija je prisutnost čitavo vri jeme bila među njima i uz njih, osjetna i zastrta, da su osjetili božansku slavu koja ispunja crkve i bazilike koje su posjetili, da su osjetili da im je Bog bio milostiv i milosrdan također u Rimu. Otuda u njima osjećaj nečega što je pomiješano s osjećajem strahopošto vanja i sreće. Zamijetio sam da hodo časnici osjećaju radost, snagu, oslonac, sigurnost – što ublažuje njihov umor, ali i poticaj da to ne drže za sebe, već da govore o ugodnom putovanju i udob nom smještaju, dobrom programu i lijepom iskustvu kako s organizatorima hodočašća, agenciji Divine Dubrovnik Travel, tako isto i s duhovno-kultur nim pratiteljem, da to razglašuju, ali ne
samo svojim ukućanima, već svima, napose onima koji nisu bili povlašteni i imali sreće kao oni da odu u Rim.
Edensko stanje
Baš zato što je cvijet simbol ljubavi i sklada koji su vladali u praiskon skoj prirodi, slike Mirande i Ivane su nas na određeni način vratile u edensko stanje
Naše razgledanje Rima, jednog od naj jačih rasadnika kulture u svijetu, nje govih znamenitosti i nebrojenih djela sakralne umjetnosti od neprocjenjive vrijednosti te Vatikana, središta svjet skog katolicizma i sjedišta poglavara Katoličke crkve, obogatile su naše dvije hodočasnice, gđa. Miranda Rako Kuzmanić i gđa. Ivana Jovanović Trostmann. One su naime od 20. do 27. svibnja upriličile izložbu svojih slika pod naslovom ‘Il fascino del colore’ u čuvenoj rimskoj galeriji Augusto Con sorti. Došli smo na izložbu jer volimo umjetnost i sve lijepo u Božjem svi jetu koji nas okružuje. Samo nezna lica mrzi umjetnost (Artem non odit nisi ignarus). I ne samo da su uljep šale naš boravak u Rimu nego su nas uzdigle putem boja do Stvoriteljeve svjetlosti. I dok smo se divili ljepoti slika, pokušali smo shvatiti značenje i poruku njihovih boja. Boja je naime sudjelovanje stvorene i nestvorene svjetlosti i ona simbolizira uzlaznu snagu u transcendenciju, u sferu s onu stranu osjetilnosti i iskustva. A jer slike na osobit način govore da je cvjetna čaška stjecište nebeske aktiv nosti, mi zajedno s umjetnicima i sve cima možemo kazati da je cvijet slika duševnih vrlina, a kita cvijeća slika duhovnog savršenstva. Baš zato što je cvijet simbol ljubavi i sklada koji su vladali u praiskonskoj prirodi, slike Mirande i Ivane su nas na određeni način vratile u edensko stanje. A kako nitko nikada nije postao velik umjet nik bez božanskog nadahnuća odno sno dara, kako to kaza najveći rimski govornik, filozof i književnik Cicero, u slikama smo prepoznali Božju dare žljivost i poduzetnost. Hvala mu na svemu.
Dubrovčani izvan Grada
Vraćamo se u Grad svaku noć, svako ljeto, a ta ljeta postaju sve duža i duža...
ste na neki način osvijestili kako više niste na jugu, već ‘daleko’?
Nikša: Negdje u tim zimskim mjese cima bih se najviše osjetila čežnja za domom. Tad su bile u upotrebi tele fonske kartice koje sam obilato koristio pozivajući meni drage ljude i caffe bar Piccolo u Cavtatu, gdje su se okupljali moji prijatelji. S druge strane tri velika dubrovačka umjetnika bili su moji pro fesori na Akademiji dramske umjet nosti – profesor Tonko Lonza, profe sor Izet Hajdarhodžić i profesor Joško Juvančić. Tako da sam od njih dobivao ‘ekstra-djevičanske’ doze zavičaja. Mara: Tek nedavno sam osvijestila da zapravo imam dva doma. Dugo je to bio samo Dubrovnik, u Zagrebu sam već toliko dugo da je s vremenom i on postao moj dom, osobito s rođenjem naše kćeri Pavle.
Vaši počeci u Zagrebu bili su ipak snažnim sponama vezani za Grad, Cavtat, more, jug... I dan danas su. Je li veza bljeđa, snažnija ili...? Pla nirate li neke projekte vezane za Grad?
Tek nedavno sam osvijestila da zapravo imam dva doma. Dugo je to bio samo Dubrovnik, u Zagrebu sam već toliko dugo da je s vremenom i on postao moj dom, osobito s rođenjem naše kćeri Pavle – kaže nam Mara Bratoš
Mara Bratoš i Nikša Kušelj – lju bavnici, roditelji, umjetnici, kreativci, nezaustavljivi... Dubrovački par od kojih mnogi ‘vuku’ inspiraciju, živi u Zagrebu, ali priznat će nam kako ih san i večer svaku noć odvedu na jug. Svi novi projekti, bile to snažne Marine
Razgovarala
Mia Njavro Banić
Foto
DuList/privatna
fotografije ili pak nove kantautorske uspješnice Nikše, uvijek imaju onu finu dubrovačku notu...
Različitim putevima i smjerovima život vas je odveo u metropolu. Možete li se prisjetiti trenutka kad
Nikša: Već na prvoj godini Akade mije počeo sam igrati na Dubrovač kim ljetnim igrama. U to vrijeme to je bila izuzetna kombinacija. Sljede ćih – puno – godina bio je uobičajen taj tempo i to mi se jako sviđalo, bilo je tu vremena za divna luda druženja, za rad s velikim i iskusnim umjetni cima i za poprilično neprospavanih noći jer smo poslije voljeli dočekivati rana jutra u Dubrovniku. Imam film ski projekt koji je vezan za Grad i koji radimo već neko vrijeme. Polako ga privodimo kraju. Radi se o čuvenom
DUBROVČANI IZVAN GRADA Iz tjedna u tjedan donosimo priče i razgovore s našim sugrađanima koji su poslom, iz ljubavi ili zbog znatiželje, privremeno, a neki malo stalnije,
odlučili Dubrovnik zamijeniti drugim gradom ili državom. Oni poznati, a i nešto manje poznati široj javnosti, naći će se u našoj rubrici i podijeliti svoj životni put.
Tri velika dubrovačka umjetnika bili su moji profe sori na Akade miji dramske umjetnosti –profesor Tonko Lonza, profesor Izet Hajdarhodžić i profesor Joško Juvančić. Tako da sam od njih dobivao ‘ekstra-djevi čanske’ doze zavičaja – Nik ša Kušelj
LIJEVO Početak romanse - s premijere Ekvinocija DESNO U kolovozu 2021. Mara i Nikša izrekli su sudbonosno DA
‘Odredu naoružanih brodova’… Na nosaču zvuka koji sam snimio za Aqu arius Records – ‘Incognito i in fla granti’ – nalaze se dvije pjesme koje se bave ovom temom. Ima tu malo ironije, malo alegorije, ali ispale su neodoljive.
Mara: Moja veza s Gradom je uvi jek snažna, tim više što naša kćer već poslije Uskrsa počne pitati: ‘Kada
U ovom trenutku, oboje radite na novim poslovno-umjetničkim projektima. Možete li nam napisati više o njima? Nikša: U Hrvatskom narodnom kazali štu u Zagrebu radim projekt kojeg smo nazvali ‘Zagrebački novi val’ s ekipom
U planu je moja samo stalna izložba u Umjetničkoj galeriji Du brovnik pod nazivom ‘Istina’ – Mara
iz ansambla drame HNK i dvojicom gitarističkih heroja, Antom Gelom i Matom Matišićem.
Mara: U planu je moja samostalna izložba u Umjetničkoj galeriji Dubrov nik pod nazivom ‘Istina’.
Divno, veselimo se projektima!
Biste li se ikad vratili trajno natrag na jug? Sve važne životne trenutke, one najljepše, ipak ste ‘pozicioni rali’ ovdje.
Nikša: Vraćam se ja svaku noć, a onda se probudim ovdje...
Mara: Vraćam se u Grad svako ljeto, s tim da ta ljeta postaju sve duža i duža.
Kako izgledaju vaši dubrovački momenti i ono što im prethodi –dolazak doma, odmor...?
Nikša: U rano jutro trčim u Gospino polje, onda na placu u Gružu – ma naj bolja! Preplivavam Uvalu u Lapadu s Pavlom i radim objed s nonom Mari nom. Popodne sam u Cavtatu – Kamen mali, iza Croatije ili na Supetru na kupanju… I, naravno, u društvu mojih Cavtaćana.
Mara: Uz prelijepe obiteljske trenutke, vrijeme provodim i s prijateljicama Dubrovkinjama koje tijekom godine ne stignem viđati. Također, obožavam posjećivati kulturni program Grada!
Cvijete Zuzorić 4 Dubrovnik
OIB 78788393386
Klasa: 100-01/22-01-01
Ur. broj: 2117/01-22-02 Dubrovnik, 8. lipnja 2022.
Na temelju članka 31. Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti (Narodne novine, broj 17/19 i 98/19), Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (NN 28/11., 16/14., 107/21), članka 22. Statuta Dubrovačkih knjižnica, članka 19., točka 5 i članka 22. Pravilnika o unutarnjem ustroju i načinu rada Dubrovačkih knjižnica i članaka 12., 15., 16. i 17. Pravilnika o radu Dubrovačkih knjižnica, ravnateljica raspisuje
NATJEČAJ
za zasnivanje radnog odnosa na radnom mjestu:
KNJIŽNIČARSKI TEHNIČAR
- Jedan (1) izvršitelj - rad na neodređeno vrijeme u punom radnom vremenu (40 sati tjedno) - probni rad u trajanju od dva (2) mjeseca
Uvjeti:
1. završena četverogodišnja srednja škola (prednost Gimnazija općeg smjera)
2. položen stručni ispit za knjižničarskog tehničara u skladu sa Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti i Pravilnikom o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci Ukoliko se na natječaj ne prijavi kandidat koji posjeduje položen stručni ispit za zvanje knjižničarskog tehničara, u radni odnos može se primiti i kandidat bez položenog stručnog ispita, uz obvezu polaganja u roku propisanom Zakonom o knjižnicama i Pravilnikom o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci.
Uz vlastoručno potpisanu prijavu na natječaj (u kojoj je potrebno navesti broj telefona, adresu elektroničke pošte te adresu prebivališta ili boravišta) potrebno je priložiti sljedeće dokumente:
1. Životopis,
2. Dokaz o stručnoj spremi, sukladno natječaju (svjedodžba o završenom obrazovanju, uvjerenje o položenom stručnom ispitu),
3. Dokaz o hrvatskom državljanstvu (domovnica ili preslik osobne iskaznice),
4. Elektronički zapis ili potvrda o podacima evidentiranim u Matičnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, 5. Uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi kazneni postupak (ne starije od 30 dana).
Ako kandidat ostvaruje pravo prednosti pri zapošljavanju prema poseb nom zakonu, dužan se je u prijavi na natječaj pozvati na to pravo i priložiti svu potrebnu dokumentaciju iz koje je vidljivo navedeno pravo. Ako kandidat ostvaruje pravo prednosti pri zapošljavanju prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obi telji (NN 121/17, 98/19), dužan se je u prijavi na natječaj pozvati na to pravo i priložiti svu potrebnu dokumentaciju iz koje je vidljivo navedeno pravo. Dokazi potrebni za ostvarivanje prava prednosti pri zapošljavanju objav ljeni su na stranici Ministarstva branitelja Republike Hrvatske na pove znici: https://branitelji.gov.hr/zaposljavanje-843/843
Prijave se podnose poštom ili neposredno dostavom u tajništvo usta nove, na adresu: Ustanova Dubrovačke knjižnice
Cvijete Zuzorić 4, 20000 Dubrovnik uz naznaku ‘natječaj za radno mjesto knjižničarski tehničar –ne otvarati’
Prijavu na natječaj mogu podnijeti osobe oba spola, sukladno čl. 13. stavak 3. Zakona o ravnopravnosti spolova, a izrazi u ovom natječaju odnose se jednako na osobe muškog i ženskog spola.
Prijavom na natječaj kandidati su suglasni da Dubrovačke knjižnice, kao voditelj zbirke osobnih podataka, mogu prikupljati, koristiti i dalje obra đivati osobne podatke u svrhu provedbe natječajnog postupka sukladno Zakonu o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (Narodne novine, broj 42/18) i Uredbe (EU ) 2016/679.
Natječaj je otvoren 8 (osam) dana od dana objave u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, lokalnom tjedniku ‘DuList’ i mrežnim stranicama Dubrovačkih knjižnica.
Kandidatom prijavljenim na natječaj smatrat će se samo osoba koja je podnijela pravovremenu i potpunu prijavu te ispunjava formalne uvjete iz natječaja. Nepravovremene i nepotpune prijave neće se razmatrati. Kandidati koji ispunjavaju formalne uvjete pozvat će se na razgovor koji će biti bodovan. Ako kandidat ne pristupi pozivu na razgovor u dogovo reno vrijeme, smatrat će se da je povukao prijavu na natječaj. Prilikom razgovora kandidati su dužni predočiti na uvid originale dostavljenih isprava.
O rezultatima natječaja kandidati će biti obaviješteni u zakonskom roku te će im priložena dokumentacija biti vraćena. Izabrani kandidat dužan je, prije sklapanja ugovora o radu, priložiti doku mentaciju u izvorniku ili ovjerenom presliku.
Ustanova Dubrovačke knjižnice zadržava pravo obustaviti postupak natječaja odnosno ne odabrati nijednog kandidata, ako nijedan od kan didata nije zadovoljio ili ako se bitno promijene okolnosti nakon objav ljivanja natječaja.
Lucija Bjelokosić ravnateljica
Cvijete Zuzorić 4 Dubrovnik
OIB 78788393386
Klasa: 100–01/22–01–01
Ur. broj: 2117/01–22–01 Dubrovnik, 8. lipnja 2022.
Na temelju članka 31. Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti (Narodne novine, broj 17/19 i 98/19), Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (NN 28/11., 16/14., 107/21), članka 22. Statuta Dubrovačkih knjižnica, članka 19., točka 5 i članka 22. Pravilnika o unutarnjem ustroju i načinu rada Dubrovačkih knjižnica i članaka 12., 15., 16. i 17. Pravilnika o radu Dubrovačkih knjižnica, ravnateljica raspisuje
NATJEČAJ
za zasnivanje radnog odnosa na radnom mjestu: KNJIŽNIČAR
Jedan (1) izvršitelj rad na neodređeno vrijeme u punom radnom vremenu (40 sati tjedno) probni rad u trajanju od šest (6) mjeseci
Uvjeti:
1. završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddi plomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij odnosno VSS, stečeno stručno zvanje knjižničara u skladu sa Zako nom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnost i Pravilnikom o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci
2. položen stručni ispit za knjižničara u skladu sa Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti i Pravilnikom o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci Ukoliko se na natječaj ne prijavi kandidat koji posjeduje položen stručni ispit za zvanje knjižničara, u radni odnos može se primiti i kandidat bez polo ženog stručnog ispita, uz obvezu polaganja u roku propisanom Zakonom o knjižnicama i Pravilnikom o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci.
Uz vlastoručno potpisanu prijavu na natječaj (u kojoj je potrebno navesti broj telefona, adresu elektroničke pošte te adresu prebivališta ili boravišta) potrebno je priložiti sljedeće dokumente: 1. Životopis,
2. Dokaz o stručnoj spremi, sukladno natječaju (diploma ili svjedodžba o završenom obrazovanju, uvjerenje o položenom stručnom ispitu), 3. Dokaz o hrvatskom državljanstvu (domovnica ili preslik osobne iskaznice), 4. Elektronički zapis ili potvrda o podacima evidentiranim u Matičnoj evi denciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, 5. Uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi kazneni postupak (ne starije od 30 dana).
Ako kandidat ostvaruje pravo prednosti pri zapošljavanju prema posebnom zakonu, dužan se je u prijavi na natječaj pozvati na to pravo i priložiti svu potrebnu dokumentaciju iz koje je vidljivo navedeno pravo. Ako kandidat ostvaruje pravo prednosti pri zapošljavanju prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (NN 121/17, 98/19), dužan se je u prijavi na natječaj pozvati na to pravo i prilo žiti svu potrebnu dokumentaciju iz koje je vidljivo navedeno pravo. Dokazi potrebni za ostvarivanje prava prednosti pri zapošljavanju objavljeni su na
stranici Ministarstva branitelja Republike Hrvatske na poveznici: https:// branitelji.gov.hr/zaposljavanje-843/843
Prijave se podnose poštom ili neposredno dostavom u tajništvo ustanove, na adresu:
Ustanova Dubrovačke knjižnice Cvijete Zuzorić 4, 20000 Dubrovnik uz naznaku ‘natječaj za radno mjesto knjižničar – ne otvarati’
Prijavu na natječaj mogu podnijeti osobe oba spola, sukladno čl. 13. stavak 3. Zakona o ravnopravnosti spolova, a izrazi u ovom natječaju odnose se jednako na osobe muškog i ženskog spola.
Prijavom na natječaj kandidati su suglasni da Dubrovačke knjižnice, kao voditelj zbirke osobnih podataka, mogu prikupljati, koristiti i dalje obra đivati osobne podatke u svrhu provedbe natječajnog postupka sukladno Zakonu o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (Narodne novine, broj 42/18) i Uredbe (EU) 2016/679.
Natječaj je otvoren 8 (osam) dana od dana objave u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, lokalnom tjedniku ‘DuList’ i mrežnim stranicama Dubro vačkih knjižnica.
Kandidatom prijavljenim na natječaj smatrat će se samo osoba koja je pod nijela pravovremenu i potpunu prijavu te ispunjava formalne uvjete iz natje čaja. Nepravovremene i nepotpune prijave neće se razmatrati. Kandidati koji ispunjavaju formalne uvjete pozvat će se na razgovor koji će biti bodovan. Ako kandidat ne pristupi pozivu na razgovor u dogovoreno vrijeme, smatrat će se da je povukao prijavu na natječaj. Prilikom razgovora kandidati su dužni predočiti na uvid originale dostavljenih isprava. O rezultatima natječaja kandidati će biti obaviješteni u zakonskom roku te će im priložena dokumentacija biti vraćena.
Izabrani kandidat dužan je, prije sklapanja ugovora o radu, priložiti doku mentaciju u izvorniku ili ovjerenom presliku. Ustanova Dubrovačke knjižnice zadržava pravo obustaviti postupak natje čaja odnosno ne odabrati nijednog kandidata, ako nijedan od kandidata nije zadovoljio ili ako se bitno promijene okolnosti nakon objavljivanja natječaja.
Lucija Bjelokosić ravnateljica
Popratni ‘faktori’
BONSAI Udruga Bonsai u partnerstvu s dva naest organizacija, a pod vodstvom Udruga za razvoj civilnog društva iz Ljubljane sudjelovala je u projektu European Alliance For Volunteer Support – ERAS financiranog kroz program
sunčanja
Europa za građane. Glavni cilj ERAS projekta je dugoročno partnerstvo trinaest gradova iz trinaest različitih zemalja u cilju poboljšanja uvjeta za razvoj volonterstva.
Šanse da ste izgorjeli na suncu od 1. lipnja do danas se povećavaju za 1000 posto! Šalimo se, ali nerijetko s prvim banjama kao popratni ‘faktor’ dođu i crvena ramena i lice. Stoga, oprez. Nekoliko je ključnih savjeta – ne sunčati se po najjačem suncu, staviti dobru kremu s visokim zaštitnim akto rom, piti puno vode i nositi šešir su oni najbitniji. Pridržavate li ih se?
Kolumne
TJEDNE MUDROSNICELijenost je glas nemoći huka, za lijenost ostaje kraća Božje volje ruka
Lijenost je i jedan od sedam smrtnih grijeha. Ona je nepozvana gošća za stolom čovjeka koji živi svoj uzbudljiv život
Ka Ko je lijepo K ad se obavi odre đeni posao! Skupe se prijatelji, zapjeva se... jer loza je okopana, maslinici su obrani. Svi su sretni i zadovoljni. Tamo gdje prebivaju red i rad, nema mjesta lijenosti. A lijenost je mača na lozi čovječanstva. Lijenost je i jedan od sedam smrtnih grijeha. Ona je nepozvana gošća za stolom čovjeka koji živi svoj uzbudljiv život. Mislim da je Bog kada je stvarao svijet i kada je u svojem planu imao i Sotonu, postavio lijenost za brvno u ljud skom oku vječne egzistencije. Iz gri jeha zvanoga lijenost liježu se i drugi grijesi, jer kada čovjek ima puno vre mena, s vragom druguje. Znano je da poroci, kao što su alkohol, duhan i razne droge, dolaze kao posljedice raznoga slobodnog vremena pa stoga moramo uvidjeti da zajednice koje liječe osobe s navedenim porocima ponajprije upućuju štićenike na rad.
Još davno netko je uzviknuo: ‘Rad je dar!’. I bio je u pravu jer samo se radom može uništiti grijeh zvan Lije nost pa time i njezine posljedice koje se očituju u porocima. Lijenost je glas nemoći huka, za lijenost ostaje kraća Božje volje ruka. Zašto kažem da za lijenost ostaje kraća Božje volje ruka?
To kažem zbog toga što bi i sâm Bog s nama napravio velika lijepa djela, ali samo ako mi to hoćemo. Moramo se
hrabrost
veća znaj-
lijenost
podsjetiti na to da je Bog čovjeku dao slobodu i da čovjek sam odlučuje što će napraviti sa svojim slobodnim vre menom. Ako izabere dokoličarenje, onda ga obuzima lijenost koja skra ćuje Božju milostivu ruku... ‘Ah, Bože, zar me lijenost obuzme gorka, zar da me neman uzme šporka... Ne dam se težnjama što moju unutrašnjost žanju, ja stavljam se u Božju službu, a nudim se molitvi i kontemplativnom stanju.’ Lijenost je bakterija ljudskoga duha jer svi kreativci koji za umjetnost imaju imalo sluha, kazat će vam da se osje ćaju dobro dok lijenost ih ne obuzme pusta – kreativnost lijenost otklanja sa svojih beskrajnih usta. Stara poslo vica kaže: ‘Svaki put od sto metara počinje prvim metrom.’ Ako zaposta vimo prvi metar ili ako cilj ne možemo dosegnuti zbog toga što ne možemo upregnuti svoje od Boga dane sposob nosti, znači da smo dobrano zagazili u glib zvan lijenost. Lijenost nas do grla drži u blatu, jer ako je oholost preteča ratu, onda lijenost svoje prste u smrti ima jer ona ne odobrava proljeće – za nju je uvijek na snazi zima. Klonimo se velikoga slobodnog vremena jer ono je podij koji očekuje naše korake. Iako baš i nismo dobri plesači, zakoračimo na ponuđeni podij i pokažimo publici svoja znanja jer što hrabrost bude veća znajmo – lijenost će bivati manja.
Kolumne
STAVI NA JAVNOO AUTORU Rođen u Gradu, odrastao u Gradu, pomalo stari u Gradu. Nekad davno studirao u Zagrebu, rekreativno igrao mali nogomet, spavao do podne. Danas se diže rano, radi vježbe istezanja, poslije posla razvozi djecu na
slobodne aktivnosti, puno šeta i premalo čita, do kasnih sati bindža TV serije. Za njega kažu da je neprilagođen, namrgođen, asocijalan, a u biti je samo oženjeni, neispavani, na trenutke kreativni muškarac u krizi srednjih godina.
Iz neslužbenih, ali pouzdanih izvora
iako ne posjedujemo neke posebne vještine i talente, i ničim se ne možemo posebno istaknuti, na svom putu prema gore dobivamo pomoć stilista i fotografa, botova, lažnih pratitelja, oglašivača. nitko se od nas ne opterećuje pitanjima identiteta, samopoimanja, ekonomskih modela koji stoje iza naših uspjeha na društvenim mrežama. jedino je bitno zvati se selebom, i kad skrolaš instagramom, da ti ispod objave nije reklama za lijek protiv gljivica, jer to te baš onak’ iznervira, (više nego emotikon faza nestajanja leksika, tog brutalnog reduciranja ljudske inteligencije). joj kad biste samo znali, koliko se malo prave slave, glamura i popularnosti krije iza tih savršenih fotki, sladunjavih komentara i vojske pratitelja.
iz neslužbenih, ali pouzdanih izvora, saznali smo, da je oženio svoju dugogodišnju partnericu, da očekuju prinovu (ime i spol objavit će na prigodnom tratamentu, uz balone, omanji vatromet i piknik na travi), na fejsu je podijelio nove slike iz milana, stajlingom dostojnim crvenog tapita, svojom je pojavnošću opet svima oduzeo dah, raspametio svoje obožavatelje. za prelijepi sunčani dan ovaj markantni dubrovčanin izabrao je modri paletun, ispod kojeg dolazi bijela ralf loren šulja, a čitavu kombinaciju upotpunile su plave kelvin klajn isprane rebatinke. najljepši si, zgodni, vau, kakva prirodna ljepota i šarm, samo su neki od komentara na njegovom profilu. u ovu modnu priču savršeno se uklapa i frizura, romantični, zaigrani, a dovoljno muževni, valovi u kosi.
on je bloger, vloger, influenser, on je henesi s malo kole.
fotkam se pokraj robe koju ne nosim, hrane koju ne jedem, auta koje ne vozim (fotošopom skidam zimski pojas za spašavanje). svo vrijeme od ovoga svijeta provodim u provodu, putovanja, premijere, filmski festivali, utakmice, najsretniji sam u društvu obitelji i bliskih prijatelja, svoj rodni grad najčešće mijenjam londonom, poziram u kućnom ogrtaču u luksi penthausu, u drugom pariškom arondismanu, sa starbaks kavom u ruci i čukom oko vrata, i bučnim tulumima diljem grada, padaju stalno nove fotke
(u pozadini uvijek ista slika, oskudno odjevene slavenke i tragovi lajne). predivan si, koji stajling, gore društvene mreže, nama si osobno totalna inspiracija.
ovaj prezgodni mljećanin pohvalio se fotkom s mora, vitamin si, samer sizn, ko’ ovo more platit, pratitelje je naravno oduševio i pivski trbušić koji se lagano nazirao ispod ti šrta, pažnju su ukrale njegove kratke kargo hlače, sa crnim minimalističkim detaljima polo majice. iskombinirani sa zlatnim nakitom, osigurali su mu maksimalni dojam, i istakli preplanuli ten. za ovu prigodu iz kolekcije je izvukao jedan od najupečatljivijih modnih komada dosad, klasik gotik stimpank cvike, vješto gradeći svoj autfit, koji odmah postaje viralan. ha, ha, ha, kak’ si lud frende, koji si ti lik, legenda, bolji si od deana kotige, najjači si glumac, hoćemo službeni fan klab, samo su neki od komentara arajdanih prijatelja.
ponosno svima pokazujem svoj dom, okitio sam najljepši bor prošle godine i ledicama majstorski okitio balkon, u sekundi sam skupio sedam tisuća lajkova, za svaki blagdan stavljam hešteg najljepše vrijeme, a publika uzvraća, zar si sve sam ukrasio, divan si, poseban, kreativan. cijena mojih novih tena iznosi pet tauzenki, odmah stavljam cijenu i u eurima i funtama, (na službenim stranicama brenda već su rasprodane), opet se nižu brojni komplimenti, bez naznaka kurtoazije, prelijepo, bajkovito, drugačije, posebno, ikono stila, avangardo, urbani mitu.
a čuj, gle, bez lažne skromnosti, puno vremena i truda ulažem u svoje storije, stalno muljam, plaćam portale, fejkam emocije, reklame me koriste kao sredstvo približavanja krajnjem korisniku, jer se mojim preporukama vjeruje više nego vlastitoj obitelji. potpuno sam apstraktan od prvog dana, kao nekad tristan tzara, dok riječi mijenjam emojima, a stvarni život filterima i insceniranim spontanostima. prosidbama, zarukama i djevojačkim zabavama.
36 Kultura
I PRAVDA SKULPTURI KNEŽEVA DVORAKamene ‘ilustracije’
Izložba je artikulirana kao itinerar kroz Knežev dvor sa šest motiva, kroz koje posjetitelje vodi tiskani letak, a na otvorenju sve je okupljene kroz izložbu provela autorica. Svaki se motiv odnosi na jedan kapitel ili skulpturu, koji pripadaju ikonografskom programu Kneževa dvora
‘Statut u kamenu: Pravo i pravda na skulpturi Kneževa dvora’ naziv je izložbe otvorene protekli četvrtak u Kneževom dvoru. Riječ je o izložbi koja je otvorena u sklopu programa obilježavanja 750 godina Dubrovač kog statuta, a ostvarili su je Dubrovački muzeji u suradnji sa Zavodom za povi jesne znanosti H a Z u u Dubrovniku.
Autorica stručne koncepcije izložbe je akademkinja Nella Lonza, a likovni postav potpisuje viša kustosica Ivona Michl.
Izložba je artikulirana kao itinerar kroz Knežev dvor sa šest motiva, kroz koje posjetitelje vodi tiskani letak, a na otvorenju sve je okupljene kroz izložbu provela autorica. Svaki se motiv
odnosi na jedan kapitel ili skulpturu, koji pripadaju ikonografskom pro gramu Kneževa dvora, a koji pronose ideale ‘dobre vlade’, pravde i građan skih vrlina, koji se odražavaju i u Sta tutu. Iste se poruke ponavljaju u dva medija, tj. skulpture su poput neke ilu stracije Statuta čija se visoka godišnjica slavi. Organizatori programa proslave
KUĆA DIDE MARKA U Lapidariju Arheološkog muzeja u Zagrebu otvorena je Godišnja izložba ostvarenja hrvatskih arhitektica i arhitekata u 2021. godini, a na otvorenju su dodije ljene godišnje nagrade Udruženja hrvatskih
arhitekata. Nagradu Drago Galić za najuspješ nije ostvarenje na području stambene arhitek ture u 2021. godini dobio je Davor Bušnja za Kuću dide Marka.
obilježavanja 750 godina Dubrovačkog statuta su i Grad Dubrovnik, Državni arhiv u Dubrovniku, Hrvatska akade mija znanosti i umjetnosti i Turistička
zajednica grada Dubrovnika.
Izložbom ‘Statut u kamenu: Pravo i pravda na skulpturi Kneževa dvora’ koja će biti otvorena do prosinca 2022. godine, Dubrovački muzeji nastav ljaju i s programom obilježavanja 150. obljetnice svog osnutka.
Zagrebačka promocija monografije Dubravke Lošić
Podršku umjetnici i njenom timu svojim dolaskom dale su brojne osobe hrvatske kulturne scene kao Dagmar Meneghello, Goranka VrusMurtić, Ranko Murtić, Vedrana i Ivica Prlender, Paulina Jazvić, Joško Eterović, Boris Ljubičić, Vladimir Gojun, Josip Tešija...
Nako N velike dubrovačke pro mocije, u prepunoj dvorani Nacional nog muzeja moderne umjetnosti odr žano je proteklog tjedna i zagrebačko predstavljanje monografije Dubravke Lošić.
Uz pozdravnu riječ ravnatelja Naci onalnog muzeja moderne umjetnosti Branka Franceschija, o monografiji su govorili Tonko Smokvina, ravna telj Umjetničke galerije Dubrovnik, Margarita Sveštarov Šimat, povjesni čarka umjetnosti i autorica monogra fije, Dominic Horn, grafički dizajner, Damir Fabijanić, fotograf te umjetnica Dubravka Lošić.
Podršku umjetnici i njenom timu svojim dolaskom dale se brojne osobe hrvatske kulturne scene kao Dagmar Meneghello, Goranka Vrus- Murtić, Ranko Murtić, Vedrana i Ivica Prlender, Paulina Jazvić, Joško Eterović, Boris Ljubičić, Vladimir Gojun, Josip Tešija i mnogi drugi.
Rad na monografiji počeo je 2016. godine.
To je bilo istraživanje vlastitoga rada, više od 2000 fotografija. Vra ćala sam se u prošlost što sam stvarno mislila da neću nikada. Sam rad na knjizi shvatila sam kao izazov koji je postao svojevrsni užitak – naglasila je umjetnica Dubravka Lošić.
Njezino je stvaralaštvo bezmjesno (atopično), plutajuće, imaginarno; teško se opisuje; ne može se svrstati u doživljaju, po stilskoj pripadnosti i osjetilnosti. Stvarala ga je i stvara
O monografiji su govorili
Tonko Smokvina, ravnatelj Umjetničke ga lerije Dubrov nik, Margarita
Sveštarov
Šimat, povje sničarka umjet nosti i autorica monografije, Dominic Horn, grafički dizajner, Damir Fabijanić, fotograf te umjetnica Dubravka Lošić
opsesivno: kao nužnost da se pronađe oblik neiskazivom, onom što se buni, uzbuđuje, traumatizira ili usrećuje; onom što živi u nesuglasju s nama, u nama i dolazeći izvana, raspozna jući se u dubini i zadobivajući smisao samo kada dobije oblik; kao ‘kontejner’ oblika i u njemu sadržanog onoga što nadopunjuje naš manjak ili vraća izgu bljeni višak; iz ‘drugosti’ prostora koji je u nesvjesnom i intuitivnom, a izve den na površinu postaje metaforički dišući stvor svijeta – zapisat će povje sničarka umjetnosti Margarita Svešta rov Šimat o radu Dubravke Lošić.
Monografija Dubravka Lošić kapi talno je dvojezično izdanje na hrvat skom i engleskom jeziku od 480 stra nica, autorice teksta povjesničarke umjetnosti Margarite Sveštarov Šimat, bogato ilustrirano s više od 500 foto grafija čiji je autor umjetnički fotograf Damir Fabijanić uz još niz fotografskih imena poput Veronice Arevalo, Damila
Njezino je stvaralaštvo bezmjesno (atopič no), plutajuće, imaginarno; teško se opisuje; ne može se svrstati u doživljaju, po stilskoj pripadnosti i osjetilnosti – Margarita Sve štarov Šima
Kalogjere, Mile Kovača, Željka Šoletića, Nine Šolića i Željka Tutnjevića. Autor je grafičkog dizajna Dominic Horn, mladi njemački dizajner i arhitekt. Fotografije su pripremljene za tisak u fotostudiju Iće i piće. Redaktorice su Dunja Pavlović i Dubravka Lošić, a lek torica je i korektorica Dunja Pavlović. Graham McMaster preveo je monogra fiju na engleski jezik, a suradnik je za engleski jezik Davor Lilić. Monografija, koja izlazi u ekskluzivnom izdanju od 500 primjeraka, tiskana je u tiskari Printera Grupe iz Zagreba, a naklad nik je Umjetnička Galerija Dubrovnik. Knjiga je objavljena uz potporu Grada Dubrovnika i Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.
‘Ostavljeni’
To je bilo istraživanje vlastitoga rada, više od 2000 fotografija. Vraćala sam se u prošlost što sam stvarno mislila da neću nikada – Dubravka Lošić
Nako N osam k N jiga p oezije, dubrovački autor Stanko Krnjić nedavno je objavio svoj prvi roman ‘Ostavljeni’, ‘priču o ljudima u ratu, ali i priču o ratu u ljudima zbog samog rata’, kroz dvanaest samostalnih, ali temom i likovima povezanih priča koje poredane jednim kronološkim redom čine zaokruženu cjelinu. Roman prvi jenac predstavljen je proteklog tjedna u dvorani hotela Kompas, uz autora predstavili su ga akademik Luko Palje tak, u ime izdavača Društva dubro vačkih pisaca Boris Njavro, te uz glaz benu potporu mladi dubrovački band Bloombox.
Krnjić je već za svoje zbirke pjesama dobivao nagrade, a dvije priče iz ovog romana već su nagrađene; Ostavljeni i Otkupnina, što ovaj roman čini vrlo zanimljivim za čitatelje, objavljen je u nakladi Društva dubrovačkih pisaca, urednica romana je Julijana Adamo vić, a predgovor je napisao znani i štovani književnik Josip Mlakić, zapi savši među ostalim kako ‘Krnjićev tekst pripada onom hemingvejev skom proznom korpusu koji proizlazi iz osobnog iskustva rata, što je netko slikovito nazvao ‘tetoviranjem vlastite kože’, što je za ovaj tip proze od neiz mjerne važnosti.’
Krnjić je već za svoje zbirke pjesama dobivao nagrade, a dvije priče iz ovog romana već su nagrađene; Ostavljeni i
Otkupnina
Svakodnevni dodir s morem
Izložba ostaje otvorena do petka, 24. lipnja radnim danima od ponedjeljka do petka od 8 do 19 sati
dosta toga. Volim reći da je ovo rezultat slučaja tolikog vremena provedenog u moru, da sam uspjela s tako skromnom opremom uloviti ovako lijepe trenutke. – objasnila je Miljan Popović.
Najviše fotografija nastalo je upravo na Jadranu, ‘ima tu bistrinu, boje i svjetlost – neusporediv s bilo čim dru gim’. Fotografije s izložbe nastale su tijekom posljednje tri godine, upravo na dubrovačkom području, u cavtat skom arhipelagu gdje autorica živi i provodi najviše vremena.
Ines Miljan Popović odnedavno radi u Muzeju morskih školjaka, a ljubav prema fotografiji započela je u trenutku kada joj je instruktor ronjenja s bocama dao svoj fotoaparat da zabilježi ‘nešto u mnoštvu boja’
Izložba fotograf I ja ‘Stanovn I c I mora’ Ines Miljan Popović, inženjerke pomorskog prometa i zaljubljenice u more, otvorena je ovog ponedjeljka u prizemlju Narodne knjižnice Grad.
Izložbu je, s autoricom fotografija, otvorila knjižničarka Katarina Palinić.
Ines je inače velika ljubiteljica mora, kada mislim velika, mislim stvarno stvarno velika. Njezina ljubav prema moru traje od najranijih dana. Tu ljubav, kako ona kaže, pokušala je ovjeriti odlaskom na pomorski fakultet što je i dan danas dosta neobičan izbor za djevojke, ali nakon tog fakulteta shvatila je da joj to nije bilo dovoljno, da nije uspostavila tu vezu intenzivno koliko je htjela pa se kroz svoj privatni život i kroz svoje hobije nastavila pove zivati s morem. Tako se Ines bavi ronje njem, skiperica je, ribanjem, kupa se kroz cijelu godinu – kako ona kaže, svaki dan ima dodir s morem i to joj je očito jako važno – istaknula je Palinić
o autorici fotografija.
Ines Miljan Popović odnedavno radi u Muzeju morskih školjaka, a lju bav prema fotografiji započela je u tre nutku kada joj je instruktor ronjenja s bocama dao svoj fotoaparat da zabilježi ‘nešto u mnoštvu boja’.
Ta prva kamera mi je dala znanje da nije strašno i da se može ‘uloviti’
Izvor DKD
Mi smo obitelj koja živi s morem, nisam samo tu ja u pitanju, već i suprug i djeca – posložile su se koc kice – njegova ljubav prema školj kama je prerasla jednu kućnu atmos feru i dobili smo priliku da iskoristimo prostor u Cavtatu kojeg mislim da smo oplemenili usput i ponudili jedan kulturni sadržaj koji je zanimljiv i za domaće i za goste. Nudi priliku da se i oni kroz nas spoje s prirodom, s morem – istaknula je Miljan Popović o novo otvorenom Muzeju morskih školjaka.
Cilj izložbe je bio prikazati autori činu ljubav prema moru, ali i osvije stiti ljude da se ova priroda nalazi u bliskoj okolini, ali oni ne pronalaze vrijeme primijetiti sve te ljepote koje ih okružuju.
Samo to da smo svjesni da ljudi iz cijelog svijeta dolaze tu, plaćaju velike novce da bi pokušali doživjeti ovo što mi imamo – zaključila je Miljan Popović.
Između kamena
OvOgOdišnje dubrOvačke ljetne igre održat će se pod okriljem novog vizualnog identiteta naslova Između kamena, kojeg potpisuje dizajner vizu alnih komunikacija Zoran Đukić.
Tijekom 73 godine postojanja Dubro vačkih ljetnih igara, renomirani umjet nici poput Eda Murtića, Fedora Vaića, Branka Kovačevića, Iva Grbića, Eda Kovačevića, Toma Gusića, Luke Gusića, Borisa Ljubičića, Orsata Frankovića, kreirali su plakate i naslovnice, a neki i cjelokupni vizualni identitet pojedi nih godišta. Nakon dvije pandemijske godine, Igre se ponovno vraćaju koncep tualizaciji vizuala kao nositelja komuni kacije koji ovaj put biva inspiriran ambi jentalnošću i prirodnim elementom, biljem između kamena, koje je važan dio scenografije Grada. – U izvedbenoj umjetnosti većinom se uživa u potpuno kontroliranim uvjetima – klimatiziranim dvoranama s projekti ranom akustikom i rasvjetom. Dubro vačke ljetne igre posebne su upravo po svojoj čarobnoj atmosferičnosti, koju dijelom duguju scenografiji Grada, ali dijelom i nečem zanemarenom i naoko nevidljivom – elementu prirode koji je sastavni dio svake izvedbe. Miris smole, soli, cvrčci, šišmiši, bura, zalaz sunca, puni mjesec ili kapi mora u zraku – sve to doprinosi stvaranju jedinstvenih
i neponovljivih iskustava. Kroz por trete samoniklog lokalnog bilja koje se može naći kako izbija iz(među) bije log kamena, vizualni identitet Igara skreće pažnju upravo na taj nježni, efe merni sloj, pružajući drugi kut gleda nja. Gotovo crno-bijele siluete bilja sni mljene u kontralihtu postaju simboli, otvarajući promatraču mogućnost upi sivanja širokog polja značenja. Kombi nirane s vedrim tonovima tipografskih elemenata, one evociraju osjećaj ljeta u zenitu. Taj nevidljivi dio Grada, uvijek u drugom planu u odnosu na impozan tnu vizuru zidina, može se čitati i kao metafora za građane, koji isto tako žive između kamena – više kao nešto spo redno, stiješteni poviješću nabijenim bijelim blokovima – ističe Đukić pojaš njavajući koncept svog dizajna zaklju čivši kako su plakati za 73. Igre oda dubrovačkom ljetu u svoj njegovoj pre zasićenosti bojama, teksturama, miri som i svjetlom.
Zoran Đukić je dizajner vizualnih komunikacija s preko 15 godina iskustva rada, specijaliziran za stvaranje promi šljenih i inovativnih vizualnih identiteta, publikacija i izložbi za širok spektar kli jenata iz kulturnog sektora. Osnivač je i voditelj studija đkć d.o.o., a najviše voli oblikovati vizualne identitete i kazališne plakate.
Dubrovačke ljetne igre posebne su upravo po svojoj čarobnoj atmosferičnosti, koju dijelom duguju scenografiji Grada, ali dijelom i nečem zanemarenom i naoko nevidljivom – elementu prirode koji je sastavni dio svake izvedbe. Miris smole, soli, cvrčci, šišmiši, bura, zalaz sunca, puni mjesec ili kapi mora u zraku – sve to doprinosi stvaranju jedinstvenih i neponovljivih iskustava
Mali oglasi
AUTOMOBILI
Prodajem VW Passat 1.9 TDI comfor tline 2005. g. Prvi vlasnik, uredno sta nje, prešao 290 000 km. Svi servisi u ovlaštenom servisu. Cijena 5000 eura. Kontakt: 091 253 6350
RAZNO
Prodajem povoljno usisavač za dubin sko usisavanje i pranje /nikad nije kori šten/. Za dubinsko čišćenje madraca, jogija kauča, fotelja. Dubinski usisava tepihe, skida sve mrlje, fleke i suši u kratkom vremenu. Pere zidne i podne pločice, kamene površine, izbjeljuje fuge. Pere sve vrste tkanina, vrlo funk cionalan i ekonomičan, posebno tko ima veći broj apartmana. Kontakt: 091 798 8626
IZNAJMLJIVANJE
Iznajmljujem stan kod škole u Cavtatu. Jednosobni namješteni stan s borav kom i kuhinjom s terasom i parkingom. Velika okućnica, mogućnost korištenja roštilja. Dvije odvojene spavaće sobe,
HUMANITARNI PRILOZIOglas zaprimljen do ponedjeljka u 12 sati bit će objavljen u broju od srijede. Sve informacije na telefon 020 350 670 ili na e-mail marketing@ dulist.hr
dvije kupaonice s tušem. Klima uređaj.
Stan se daje u najam na godinu dana. Kontakt: 099 221 6621
Tražim jednosoban stan na području Dubrovnika (poželjna okućnica) na duže vrijeme. Kontakt: 091 543 2086
Iznajmljuje se dugoročno stan s dvije zasebne sobe, kuhinjom, kupaonicom i terasom u Župi dubrovačkoj (Kupari). Stan je pogodan i za smještaj radnika do 4 osobe. Kontakt: 00491 773 093 695
Iznajmljujem garsonijeru u Staroj Mokošici građevinskim ili sezonskim djelatnicima. Dvije sobe, kuhinja, kupaonica, hodnik, balkon, zaseban ulaz. Kontakt: 099 212 4085
NEKRETNINE
Prodajem trosoban stan 89 m2 na mir noj lokaciji. Lokacija: Hladnica, stan je okrenut prema istoku i gleda na Gos pino polje. Ispred zgrade se nalazi igra lište i vrtić. Prehrambena trgovina je na nekoliko metara od zgrade. Opis stana: nalazi se na drugom katu zgrade. Sastoji se od dnevnog boravka koji ima
Svi materijali u DuListu objavljeni su u dobroj namjeri, stoga uredništvo i izdavač ne preuzima odgovornost za istinitost oglasa. Svi predani materijali moraju sadržavati ime, prezime, adresu i OIB.
dva izlaza do prednjeg balkona, kuhi nje, hodnika koji vodi do dvije sobe koje su u stanu i jednom vanjskom sobom. Ima kupaonicu s WC -om i jedan dodatni WC . Cijena 210.000 eura. Kontakt: 099 669 7379
USLUGE
Uređujem vrtove, đardine i okućnice. Orezivanje maslina agruma, navrtanje, polijevanje, košnja trave i slično. Kon takt: 091 614 3946
UMRLI (OD 1. 6. - 8. 6. 2022.)
ĐURO DADIĆ pok. Mata (1938.)
NIKE RADIĆ ud. Nikole rođ. Vlaste lica (1929.)
PERICA RADIŠ (1985.)
STANE CAPUT pok. Mata (1930.)
RUŽA MATIĆ rođ. Butigan (1932.)
TOMISLAV KRKIĆ (1966.)
STIJEPO BRADAŠ (1941.)
SOFIJA GALOV ud. Nedjeljka rođ. Glavinić (1942.)
KATARINA CARIĆ rođ. Kipke (1933.) ŽELIMIR MARKOVIĆ (1963.)
DVA SKALINA – UDRUGA RODITELJA DJECE S POSEBNIM POTREBAMA : u spomen na pok. Branku Bokić Kukolj, 150 kuna prilaže obitelj Šantić; Davor Pujo donacija 400 kuna; Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara i medicinskih tehničara donacija 300 kuna; Magdalena Aerlić donacija 1 200 kuna; u spomen na pok. Anu Vidojević, 400 kn prilaže obitelj Mare Kordić; umjesto cvijeća za pok. Jelenu Štrok, majku našeg kuma Branka, 200 kn pri laže obitelj Vlaha Sjekavice; umjesto vijenca za pok. Đura Dadića, donacija 500 kn od Bajca, Perića, Matkovića, Ševe i Makija. Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr. Tel: 312 315 od 9 do 14 sati. Mob: 095 368 9227 (ranim danom od 9:00 – 17:00).
C ARITAS D UBROVAč KE BISKUPIJE darovali su: Ambrozije Čivljak 400 kuna, umjesto cvijeća za pok. Mladena Novaka; Ambrozije Čivljak 400 kuna, umjesto cvijeća za pok. prof. Pavicu Šundrica; Ambrozije Čivljak 400 kuna, umjesto cvijeća za pok. Darka Bratičevića. Zahvaljujemo na ljubavi pretočenoj u dar potrebitima Caritasa Dubrovačke biskupije: Samo dijeljenjem, naša Ljubav postaje djelotvorna! Hvala od srca na vašim donacijama potrebitima! Tekst za objavu molimo slati na: karitativni.rad.caritas@db.hr Sve info na: https:// caritas.db.hr IBAN: HR 8024070001100367971 OTP banka.
D JE č JEM DOMU MASLINA D UBROVNIK darovali su: Maro, Rea i Romana za dragu nonu Daniru Smoje umjesto cvijeća prilažu 300 kuna; obitelj Gjaja, u spomen na dragu gospođu Daniru Smoje umjesto cvijeće prilaže 200 kuna. Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima! Mole se darovatelji koji svoje pri loge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN broj: HR 8223900011100019232 da dostave tekst uplate na fax: 312 218 ili na e-mail: dom.maslina@outlook.com.
NAPOMENA UREDNIŠTVA Istinitost
rješenja
20 kn
je cijena oglasa. Uplatu izvršiti na IBAN: HR032407000-1100365865. DuList zadržava pravo uvrštavanja malih oglasa s portala dulist.hr
Ured ovlaštenog
inženjera geodezije ILIJA PENDO Močići 67, Močići, Čilipi, 20215 Gruda mob.: 098 / 777 – 181 e-mail: pendo.ilija@du.t-com.hr
na zahtjev stranke Vicko Vojvodić, u sklopu izrade geo detskog elaborata za evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica 656 i 673 u novoj izmjeri K.O. Gornji Brgat odnosno 460/1 i 460/3 u staroj izmjeri K.O. Brgat Gornji, sve sukladno Praviliniku o geodetskim elaboratima, poziva, nosite lje prava navedenih i susjednih kat. čestica K.O. Gor nji Brgat na predočenje geodetskog elaborata koje će se obaviti u prostorijama ureda: Dr. A.Starčevića 20 u Dubrovniku, do 23.06.2022.g. do 12 sati (najaviti se može i na telefon ili e-mail).
Iva Oberan i Matija Jurišić najuspješniji župski sportaši
Sport Najuspješnija župska ekipa u protekloj godini je Auto klub Župa dubrovačka
Iva Oberan i sama s ponosom ističe kako je 2021. bila najuspješnija godina u njenoj dosadašnjoj judo karijeri. Matija Jurišić je prije mjesec dana napunio 19 godina, a ovo mu je 11. godina u autosportu
Iva Oberan I Mat I ja Jurišić naj uspješniji su župski sportaši u 2021. godini. Nagrade su im uručene na svečanosti koja se proteklog petka u organizaciji Zajednice sportova Župe dubrovačke održala u Hotelu Sheraton.
Najbolja godina karijere
Iva Oberan i sama s ponosom ističe kako je 2021. bila najuspješnija godina u njenoj dosadašnjoj judo karijeri.
Početkom ožujka osvojila je svoju prvu medalju sa Svjetskog kupa, broncu u Pragu. Ona joj je omogućila nastup na prvom seniorskom europskom prvenstvu koje se održavalo u Lisa bonu. Slijedi Svjetski kup u Zagrebu gdje je došla do najvećeg uspjeha karijere – zlatne medalje. Na senior skom Prvenstvu Hrvatske drugi put postala je seniorska prvakinja Hrvat ske. Na europskom seniorskom kupu
u Orenburgu, došla je do bronce. U listopadu prošle godine Iva nastupa na Europskom kupu u Dubrovniku pred domaćom publikom i dolazi do zlata. S tom je medaljom na najbolji mogući način zaključila jako uspješnu godinu.
Već 11 godina u autosportu
Matija Jurišić dobio je nagradu za ostvarene prestižne rezultate u auto mobilizmu. Sa svojih 19 godina već je
njih 11 u autosportu. Startao je s kar tingom, a potom prelazi na automo bile. Godine 2021. godine nastupa na brdskim utrkama prvenstva Hrvatske i Europe. Sezona prolazi s četiri pobjede u grupi za prvenstvo Hrvatske i jed nom pobjedom u grupi na Europskom prvenstvu u Buzetu. Na kraju osvaja 2. uzastopnu titulu prvaka Hrvatske u grupi A, titulu viceprvaka Europe u grupi 4. i titulu najuspješnijeg juniora.
Viceprvaci!
Nagrada Zajednice sportova za naju spješniju ekipu otišla je u ruke Auto kluba Župa dubrovačka. Protekle 2021. godine auto klub je nastupio u svim disciplinama na prvenstvu Hrvatske uz pojedinačne izlete na Prvenstvo Europe i centralno europske zone. Jed nako kao i ove godine fokus je bio na najzastupljeniju i najjaču disciplinu –brdske utrke, gdje su već godinama u vrhu. Konstantnim nastupima u vrhu, župski vozači osigurali su još jednu titulu viceprvaka Hrvatske.
Judo nada
Najdarovitija mlada sportašica Župe je pak Andrea Kalacanović, članica judo kluba. Ova se osmašica judom bavi od prvog razreda. Na domaćim i inoze mnim natjecanjima osvojila je 20-ak medalja.
Zajednica sportova Župe dubro vačke uvela je i posebnu Nagradu izvršnog odbora za prestižne rezultate
Druga nagrada posthumno se dodi jelila Vidu Bogdanu, vaterpolskom treneru VK Gusar. Svoj vaterpolski put je počeo u Jugu gdje je trenirao kao junior, ali je vrlo rano krenuo u tre nerske vode upijajući znanje uz velika imena kao što su Dubravko Staničić, Božo Valjalo, Tomo Udovičić, Trifko Banđur. U najtežim vremenima Juga, tijekom ‘90-tih prošlog stoljeća ostao je u klubu, a koncem tog desetljeća bio je i izbornik hrvatske juniorske repre zentacije. Nakon Juga, trenira mlađe uzraste VK Bellevue, a jedno vrijeme i prvu momčad. U VK Gusar dolazi 2015. godine kao trener mlađih uzrasta, a zadnjih nekoliko sezona radio je kao trener svih mlađih uzrasta i seniora kluba iz Mlina.
ostvarene u prethodnoj godini, a koji ne ispunjavaju uvjete Javnog poziva, ali su bili od važnosti za lokalnu sport sku zajednicu.
Posebne nagrade Tako je posthumno nagradu dobio vaterpolist Đuro Savinović, koji je čitavu svoju karijeru proveo u Jugu. Nastupio je za reprezentaciju Jugo slavije 156 puta, igrao na dva Svjetska prvenstva, na Europskom prvenstvu u Beču 1974. godine također je osvojio brončanu medalju. Srebro je osvojio na Mediteranskim igrama 1975. u Alžiru. Sudionik je Olimpijskih igara 1976. u Montrealu, gdje je bio dio momčadi koja je osvojila peto mjesto. Trener Juga bio je od 1983. do 1989. godine, a momčad je vodio do naslova prvaka Jugoslavije 1983. i 1985. godine.
Sljedeća nagrada dodijelila se župa nijskom pobjedniku u boćanju dis ciplina – pojedinac klasično Luku Lediniću, članu boćarskog kluba ŠBK Rijeka Mandaljena. Sa svojim klubom je, kao jedan od glavnih igrača, ostva rio odličan uspjeh osvojivši 3. mjesto u III . Hrvatskoj boćarskoj ligi za sezonu 2020./2021.
Izvanredan uspjeh ostvario je u poje dinačnoj konkurenciji postavši prvak Dubrovačko-neretvanske županije u najzahtjevnijoj i najatraktivnijoj disci plini – pojedinac klasično.
Nagradu su dobili i župski ratnici, Rukometni klub Ardiaei, koji je niti godinu dana od svog osnivanja osvojio naslov prvaka Druge rukometne lige.
I generacije U12 NK Župa dobila je nagradu. Suvereno su osvojili naslov županijskog prvaka pobijedivši u polu finalu završnice ONK Metković 4:1 te u finalu NA Konavle 3:0! Imali su i najbo ljeg strijelca županije Lovra Vugdeliju.
Nagrađen je i Bridž klub Astarea, seniorski prvaci Hrvatske u bridžu za 2021. godinu. U konkurenciji 22 para,
Posthumno su nagradu dobili vaterpolist Đuro Savinović te Gusarov trener Vido Bogdanzavršnom turniru pobijedili ekipu Gruža. Treće mjesto je pripalo ekipi Montovjerne, koja je u borbi za 3. mjesto pobijedila Lapad.
s napravljenih 62,14 posto, osvojili su prvo mjesto ispred nekadašnjih repre zentativaca Davora Rusa i Dubravka Diklića te nakon 3 sata igre postigli jedan od najvećih uspjeha dubrovač kog bridža. Gospari Stjepo Ćubela i Pero Jemo igraju bridž dugi niz godina, sudjeluju na državnim prvenstvima te svim važnijim turnirima u Hrvat skoj. Bridž klub Astarea osnovan je 1998. godine i jedan je od najstarijih u Hrvatskoj.
U društvu nagrađenih našle su se i tri igračice Juga, Župke Lana Korać, Nea Matičević i Nina Jazvin, koje su postale članice ženske vaterpolo reprezenta cije. Sve su one učenice Osnovne škole Župa dubrovačka koje treniraju vater polo zadnje tri godine. Počeci ih vežu za VK Gusar, a zatim prelaze u Ženski vaterpolski klub Jug. Dobrim igrama u Juga, stekle su status reprezentativki.
Duga sportska tradicija Sljedeće dvije nagrade pripale su klu bovima koji u Župi imaju dugu tra diciju postojanja. Prvi od njih ima 70 godina, a riječ je o VK Gusar. Godina 1951. se drži službenom godinom osni vanja ovog kluba. U prvim godinama postojanja klub osvaja drugo, treće i peto mjesto na prvenstvima Hrvatske te dolazi na prag ulaska u prvu save znu ligu bivše države. Nova generacija Gusarovih vaterpolista je 1973. odigrala prvu međunarodnu utakmicu s repre zentacijom Malte koja završava nerije šenim rezultatom 4:4. Jedna od najvaž nijih godina u povijesti kluba je 1976. kad se dovršava izgradnja klupskog plivališta u Mlinima. Formiranjem prve B savezne lige 1988. godine, klub je s promjenjivim uspjehom nastupao u tom natjecanju. Nakon Domovin skog rata, 1993. vraća se natjecanju u drugoj hrvatskoj ligi. Poslijeratni
oporavak kluba kulminira 2001. pla smanom u prvu hrvatsku ligu, gdje se zadržao dvije sezone. Gusarovi seni ori trenutno nastupaju u 1B hrvatskoj vaterpolo ligi, a juniori na regionalnim i državnim natjecanjima.
Za 50 godina djelovanja kluba nagrada je otišla i u ruke NK Župa dubrovačka. Ovaj klub danas broji preko 400 aktivnih igrača, od čega je 347 djece i mladeži od vrtićke dobi do 18 godina, a ostalo čine seniori i vete rani kluba, što NK Župu dubrovačku svrstava među veće klubove u Dal maciji. Prije dvije godine, prvi put u povijesti kluba osnovana je i ženska seniorska ekipa i ekipa početnica koje okupljaju 50-ak djevojčica i djevojaka. U rad s djecom uključeno je 14 tre nera, a ponašanje i rezultati koja djeca postižu na svim razinama natjecanja su na ponos cijeloj Župi dubrovačkoj.
Jugašima osmo mjesto na finalnom turniru
Kad se podvuče crta pod ovu sezonu, glavni cilj je postignut osvajanjem naslova prvaka Hrvatske, nekolicina mlađih igrača iskočilo je u prvi plan, prije svih Marko Žuvela i Filip Kržić, što je zalog za svijetlu budućnost – poručuju iz Juga
Na fi N al N om tur N ir u l EN Lige prvaka vaterpolisti Jug Adriatic osi guranja završili su na osmom mjestu.
Turnir odigran u Beogradu počeli su susretom s Ferencvarosom. No pora ženi su rezultatom 14:13 (6:4, 3:4, 1:3, 4:2). Tako im je ‘za dlaku’ izmaklo polu finale Lige prvaka.
Za momčad Juga po tri gola postigli su Marko Žuvela i Stylianos Argyropo ulos, po dva su gola dali Loren Fatović i Alex Papanastasiou, dok su po pojedan pogodak postigli Konstantinos Kaka ris, Ivan Vukojević i Maro Joković. Za ekipu Ferencvarosa po tri su pogotka postigli Deses Andor Varga, Daniil Merkulov, Marton Gyorgy Vamos, dva gola dao je Szilad Janisk, a po jedan su dali Zoltan Pohl, Nemanja Ubović
U domaćim redovima Kostas Kakaris postigao je pet, a Alex Papanstasiou tri pogotka
i Luca Damonte.
Fatovićeva pobjeda
Dan kasnije igrali su s Barcelonetom koju vodi Dubrovčanin Elvis Fato vić i to za plasman od 5. do 8. mjesta. Momčad Barcelonete bila je bolja s 12:9. Zanimljivo je spomenuti kako je kape tan Juga inače Fatovićev sin Loren, a prema pisanju HVS -a, ovo je ujedno bio i sraz Rudićevih učenika – Vjekoslava Kobešćaka i Elvisa Fatovića.
U redovima Juga u ovoj su utakmici po tri pogotka dali Argyropoulos i Kakaris, dva je postigao Papanastasiou te jedan Žuvela.
Uslijedio je susret za sedmo mjesto s ekipom Marseillea. Francuski prvak slavio je rezultatom 15:13.
U domaćim redovima Kostas Kaka ris postigao je pet, a Alex Papanstasiou tri pogotka. Filip Kržić je bio precizan dva puta, dok su Stylianos Argyropou los i Hrvoje Zvono postigli jedan pogo dak. Toni Popadić ponovo odličan s 15 obrana. Jug je tako završio turnir bez pobjede i ostao na osmom mjestu.
Postignut je glavni cilj Kako navode iz Juga na svom portalu, usprkos posljednjem mjestu na završ nom turniru Jugaši mogu biti zado voljni pokazanim. Pokazali su kako se mogu nositi sa svima jer su na svim utakmicama bili u egalu s protivni cima i samo su sitni detalji odlučivali o pobjedniku.
Kad se podvuče crta pod ovu sezonu, glavni cilj je postignut osvaja njem naslova prvaka Hrvatske, neko licina mlađih igrača iskočilo je u prvi plan, prije svih Marko Žuvela i Filip Kržić, što je zalog za svijetlu buduć nost – poručuju iz dubrovačkog vater polskog kluba.
‘Lero’ uletio u cilj 57 sekundi prije limita
Lero je prvi, Outsider drugi (Vedran Kosović) i Limonca treća (Hrvoje Obradović), gledajući ukupnu sezonu
Odradili sm O če trnaest regata na kojima je u prosjeku bilo prisutno desetak jedrilica. Radi se uglavnom o kraćim regatama – do 10, 12 milja. Pobjednika imamo, prošlogodišnjeg Lera s Ivom Kvestićem, a s obzirom da je Ivo na putu, na regati Sušac, njegova posada je nastupila bez njega. Umjesto njega je Leon Njirić na kormilu. Uplo vili su prije limita, točnije 57 sekundi prije ograničenja vremena. Dakle, Lero je prvi, Outsider drugi (Vedran Koso vić) i Limonca treća (Hrvoje Obrado vić), gledajući ukupnu sezonu. Osim O rC imamo i nagrade za Open, otvo renu klasu u kojoj nema korekcije
REZULTATI REGATE DAN DRŽAVNOSTI
OP en
REZULTATI LIGE
Liga O rC
Lero (19)
Outsider (20)
Limonca (48)
Liga Open Outsider (11)
Južni vjetar (25)
Lero (41)
– naglasio je Maroje Kurajica, pred sjednik jedriličarske komisije, nakon regate Dan državnosti održane prote kle nedjelje.
Dogodine slijedi deseta, jubilarna sezona Lige Orsan, inače trening lige, za koju se iz JK Orsan nadaju kako će također biti s dobrim odazivom!
Regata Dana državnosti 2022. održa vala se protekle nedjelje u dubrovač kom akvatoriju. Jedriličari JK Orsan krenuli su s Grebena prema Lokrumu, jedrilo se s ograničenjem do 16 i 30 sati.
Benić propušta i Svjetsko prvenstvo
Hrvoje Benić zbog ozljede ramena propušta i Svjetsko prvenstvo u Mađarskoj
Jugov igrač Hrvo J e Benić zbog ozljede ramena propušta Svjetsko prvenstvo u Mađarskoj koje se odi grava od 18. lipnja do 3. srpnja. Već nakon prve informacije o Benićevoj ozljedi zbog koje nije otputovao ni sa svojom momčadi u Beograd na završni turnir Lige prvaka, postojala je opa snost da se radi o ozljedi teže naravi, piše H vS. Prve pretrage u Dubrovniku
i daljnje u Zagrebu, samo su potvrdile te strahove.
Našem Beni želimo što brži i dakako potpuni oporavak ne bi li se mogao ponovo priključiti reprezen tativnim kandidatima Barakuda za drugu ovoljetnu veliku akciju, Europ sko prvenstvo u Splitu (27. kolovoza –10. rujna) – poručuju iz H vS -a.
Izvor: hvs.hr
BORILAČKA VJEŠTINA
Matej Raguž seniorski prvak Hrvatske u sambu
SPINEL KUP Četiri medalje za župske judaše
Višestruki prvak Hrvatske u judu Matej Raguž postao je i prvak Hrvatske u sambu u kategoriji preko 98 kilograma
č lanovi Judo klu B a d u B rovnik nastupili su na prvenstvu Hrvatske u sambu za seniore koje se održalo u organizaciji Hrvatskog sambo saveza u dvorani sportskog centra ‘Sava sport’, te su još jednom ostvarili izvrsne rezul tate. Višestruki prvak Hrvatske u judu Matej Raguž postao je i prvak Hrvat ske u sambu u kategoriji preko 98 kilograma.
Još su nastupili Niko Čeović i Ivan Prce.
Članovi Dubrovnika, navode iz kluba, prvi put su nastupili na natjeca nju u Sambu koji je borilačka vještina stilistički slična tradicionalnom judu.
Još su nastupili Niko Čeović i Ivan Prce
č lanovi J udo klu B a Župa dubro vačka osvojili su četiri medalje na međunarodnom turniru za mlađe uzraste Spinel kup 2022. Na njemu je, naime, nastupilo preko 600 natjecate lja iz 28 klubova. Za Judo klub Župu dubrovačku nastupilo je 18 natjeca telja. Zlatnu medalju osvojio je Lukša Bračić. Srebrne medalje osvojili su Antea Kristović, Ivan Grbić i Andrea Kalacanović.
Ćirić Bagarić zaustavljena u polufinalu Roland Garossa
d u B rovačka teni S ač ica luc i Ja ćirić Bagarić zaustavljena je na korak do finala juniorskog Roland Garrosa. Lucija ja, naime, u paru sa Sofiom Costoulas za polufinale s turnira ispratila 3. nositeljice, Hovde i Lopez. U polufinalu ih je čekao još teži posao, prve nositeljice Bejlek i Havlickova. No, prekinule su njihov sjajan niz. Inače, Ćirić Bagarić i Costoulas bile su 7. nosi teljice ovog turnira.
52 DuList IN
VJENČANJEAdriana i Duje ĆaletaCar izrekli sudbonosno
‘da’ u Dubrovniku!
Glamurozno vjenčanje godine, koje su odgodili zbog pandemije, započelo je u Vrtu palmi u hotelu Excelsior na piću dobrodošlice u popodnevnim satima. Kasnije su se mladenci, uz pratnju zaštitara, i uzvanici uputili na Jezuite, u crkvu sv. Ignacija na crkvenu ceremoniju gdje su se zakleli jedno drugom na vječnu ljubav. Prilikom izlaska iz crkve, mladenci su iz ruku ispustili dvije bijele golubice
2017.
godine Adriana i Duje započeli su svoju vezu
Dubrovkinja aD riana Ćaleta-Car (30) i hrvatski nogometni reprezenta tivac Duje Ćaleta-Car (25) izrekli su još jednom sudbonosno ‘da’ u Dubrovniku.
Glamurozno vjenčanje godine, koje su odgodili zbog pandemije, započelo je u Vrtu palmi u hotelu Excelsior na piću dobrodošlice u popodnevnim satima. Na taraci ih je zabavljao split ski pjevač Marko Pecotić Peco. Uz kumove, obitelj i prijatelje, s mladen cima je bio i mali sin Mauro.
Kasnije su se mladenci, uz pratnju zaštitara, i uzvanici uputili na Jezuite, u crkvu sv. Ignacija na crkvenu cere moniju gdje su se zakleli jedno drugom na vječnu ljubav. Peco je u crkvi izveo pjesmu Ave Maria. Adriana je za svoje crkveno vjenčanje odabrala haljinu koju je kreirala poznata dizajnerica Matija Vuica. Gornji dio bio je opto čen kristalićima ušivenima na tkanini boje kože, a donji dio bio je asimetri čan i voluminozan. Veliku pozornost privukle su njene plave cipele brenda
Adriana i Duje izveli su prvi ples uz pjesmu ‘Sigurni’ i po sebno osmišljenu koreografiju za što su mladenci dobili veliki pljesak
Adriana je za svoje crkveno vjenčanje oda brala haljinu koju je kreirala poznata diza jnerica Matija Vuica
Na društvenim mrežama vjenčanica Adriane izazvale je ‘dvojake’ komentare. Kreacija nije ‘legla’ svima, a neki su se pitali kako je mogla tako odjevena ući u crkvu
Tada je također nosila kreaciju koju je osmislila s Matijom Vuica, a inspiri ranu rimskim božicama. U kolovozu iste godine postali su roditelji malog Maura. Mladenci su tako nakon godinu dana odlučili organizirati i crkveno vjenčanje za veći broj ljudi, svoju širu obitelj i prijatelje.
Djevojačka u Dubrovniku
‘Mach & Mach’. Ipak, na društvenim mrežama vjenčanica Adriane izazvale je ‘dvojake’ komentare. Kreacija nije ‘legla’ svima, a neki su se pitali kako je mogla tako odjevena ući u crkvu.
Adrianina sestra Antonela Đurđević Bujak također je nosila kreaciju Matije Vuica, u tonovima plave boje. Mladen kin je buket bio napravljen od bijelih tulipana. Duje je izabrao jednostavno crno odijelo od baršuna.
Prilikom izlaska iz crkve, mladenci su iz ruku ispustili dvije bijele golubice. Vjenčanju su prisustvovali i poznati hrvatski nogometaši Bruno Petković, Lovre Kalinić i Dejan Lovren. Veliki i značajan dan za mladence nastavio se u tvrđavi Revelin gdje su uzvanike zabavljali Jole i Petar Grašo. Adriana i Duje izveli su prvi ples uz pjesmu ‘Sigurni’ i posebno osmišljenu koreo grafiju za što su mladenci dobili veliki pljesak.
Godinu dana nakon Upravo se na taraci ove tvrđave u svib nju prošle godine održao svjetovni obred kada su Adriana i Duje pred matičarom uplovili u bračnu luku. Uz njih su na ovoj intimnoj ceremoniji bili kumovi, kao i najuža obitelj te prijatelji.
Mladence je pjesmom za bavljao i Marko Pecotić Peco
Obrambeni igrač francuskog Mar seillea i pravnica krajem su svibnja, prije svadbenog slavlja, odmarali sa sinom Maurom u Milanu. Samo dan prije svadbe, Duje je odigrao repre zentativnu utakmicu u Osijeku pro tiv Austrije. Podsjetimo, ‘Vatreni’ su izgubili od Austrijanaca rezultatom 0:3. Dok je Duje bio u reprezentativ nim obvezama, Adriana je uživala u Dubrovniku i pripremala se za veliki dan. Njene prijateljice priredile su joj u dubrovačkom hotelu predivno izne nađenje, odnosno djevojačku zabavu uz mnoštvo balona te slatkih i slanih delicija. Prijateljice su je iznenadile i s knjigom uspomena koja je kod Adriane izazvala suze radosnice. Na djevojačkoj su uz mladenku, među ostalim, bile i influencerice rođena Dubrovkinja Pamela Badžek te Anamaria Raić, kao i dizajnerica Andrea Zvono Bašić koja je zaslužna za haljinu koju je nosila Adri ana. Idući dan organizirali su ponovno zabavu u jednom dubrovačkom resto ranu u Gružu za nešto veće društvo.
Početak veze
Adriana i Duje upoznali su se 2017. godine u Zagrebu. Njihova je veza od samih početaka bila pod budnim okom javnosti te su redovito objave na društvenim mrežama bile medij ski popraćene. Da je sve krenulo u jed nom ozbiljnom smjeru, potvrdila je i Adriana praćenjem svoga izabranika na Svjetskom nogometnom prvenstvu 2018. godine u Rusiji na kojem je Duje s ‘Vatrenima’ osvojio srebro. Dubrovki nja i ‘Vatreni’ zaručili su se prvog dana ožujka 2021. godine.
Dvojac trenutno živi u francuskom Marseilleu gdje Duje igra za tamošnji klub Olympique de Marseille. Adriana se prije zajedničkog života s Dujom bavila manekenstvom, a radila je i kao vježbenica u jednom odvjetničkom uredu nakon diplomiranja na Pravnom fakultetu u Splitu.
Mladencima želimo puno sreće u daljnjem zajedničkom životu!
Mate Mišo Kovač nije morao ni pjevati...
utakmicama kao mulac, a sada se vra ćam kao pjevač. Dobro se osjećam, sačuvao sam zdravlje u ovo vrijeme pandemije i spreman sam za spektakl. Samo nas nebo rastavit može! – rekao je pred koncert legenda Mišo.
Moja glazba nema rok trajanja, moja publika nema dob, a moje najveće hitove danas od riči do riči pivaju dica koja, kad su oni nastali, nisu bila ni u planu, kamoli da su se rodili
Dugo očekivani i najavljivani koncert u Splitu legende zabavne glazbe Mate Miša Kovača dugo će ostati u pamćenju za više od 25 tisuća posjetitelja. Među njima su bili i brojni Dubrovčani koji su fotografijama i videozapisima dokumentirali ovaj spektaklu na Starom placu.
– Raduje me nastup pred mojom publikom, ne samo splitskom, jer na moje koncerte uvijek dolaze ljudi iz cijele države. Osim toga, moja glazba nema rok trajanja, moja publika nema dob, a moje najveće hitove danas od riči do riči pivaju dica koja, kad su oni nastali, nisu bila ni u planu, kamoli da su se rodili. Ja sam Šibenčanin, bio sam golman u juniorima Šibe nika, ali sam od rođenja Hajdukovac.
Na Starom sam placu bio sto puta na
Što se dulje bavim glazbom, razumijem kritiku i
Razgovarala Maria Prkut Foto Privatna arhivaJako me raduJ e stići sa svim svo jim pratećim glazbenicima. Dolazimo u punom sastavu i upravo s njima se osjećam kao da dolazim s obitelji s kojom dugo čekam ponovno nastu pati. Glazbenici uglavnom smišljaju set liste i kako efektivno nastupiti, a ja sada ne da imam za odsvirati prvi album, nego i prvi i nekoliko pjesama s drugog. U Dubrovniku sam provela dva ljeta s najboljim prijateljima i još tada zamišljala kako ću jednog dana svirati za svoje pratitelje. Eto nas sad, strpljenje i snovi uvijek nekako stignu kad se radi – priča nam nagrađivana hrvatska kantautorica Lucija ‘Lu’ Jake lić koja će u kolovozu ove godine odr žati koncert u Dubrovniku. Od malih je nogu posvećena glazbi koja je nje zina ljubav i strast. Svojim talentom, tekstovima i glasom privukla je veliki broj obožavatelja, a o njezinim se obra dama stranih i domaćih hitova i dalje priča. U razgovoru za DuList talenti rana glazbenica među ostalim govori o Gibu, vlastitom stvaralaštvu i novom
U Dubrovniku sam provela dva ljeta s najboljim prijateljima i još tada zamišljala kako ću jednog dana svirati za svoje pratitelje. Eto nas sad, strpljenje i snovi uvijek nekako stignu kad se radi
glazbom, sve bolje odakle ona dolazi
albumu.
Navodite Gibonnija kao jednog od svojih najvećih glazbenih uzora. Sjetimo se kako je, među ostalim, pjesma ‘Tija bi te zaboravit’ koju ste izveli prije tri godine u jednom showu izazvala, ako je suditi prema komentarima, duboke emocije kod slušatelja. Zovu Vas i ženski Gibo! Kako komentirate to?
Nisam baš fan nadijevanja takvih pri djeva bez obzira na glazbene utjecaje jer, ja sam Lu, a Gibo je Gibo. Svatko nosi glazbu na svoj način. Mislim da ljudi u meni samo prepoznaju emo ciju kakvu ima gospodin Gibo ili bilo koji dugotrajan glazbenik, a to je onda kompliment i znak da publika i čuje i vidi ono najbitnije – iskrenost i autor ski potpis.
Inače, što Vam je bitno prilikom interpretacije pjesama?
Bitno mi je da osjećam i vidim glazbu bez obzira na okoliš oko mene. Da sam slobodna otpjevati, odnosno ispričati pjesmu na svoj način, a ne je samo replicirati (ako se radi o obradi). Kod vlastitih pjesama je bitno ‘samo’ da u njih vjerujem. Bez obzira na samo kritičnost, ako ih ja prva vjerujem i osjećam, uvijek nailazim na povratna tuđa srca i tu je najveća vrijednost kantautorstva.
Što je, ili tko, utjecalo na Vaš ulazak u glazbeni svijet? Sjećate li se tre nutka kad ste odlučili da će glazba biti važan dio Vašeg života? Ne postoji trenutak u kojem sam imala izbora, mislim da je to glazba odlu čila za mene (smijeh). Obitelj mi je oduvijek emotivna i osvrnuta glazbi, ali to nikada nije bilo pretenciozno
ili nametljivo. Imala sam privilegiju odrastati uz stariju braću, ujaka, djeda i roditelje koji su svirali instrumente i slušali raznovrsnu glazbu. Tako sam naučila procesuirati emocije i izraža vati se. A, ima i nešto u tome da se u takvom bluesu jednostavno rodiš.
Što Vam je važno unijeti u vlastito stvaralaštvo, vlastite pjesme?
Vlastiti potpis, ali tu nema baš svje snog utjecaja. Kod aranžmana i snima nja da tu dolaze rad, disciplina, igra i vještina. Kod samog čina pisanja, naj lakše mogu reći da zapravo, pjesma dolazi po mene, a ne obrnuto. Važno mi je da sam možda, prvo sama kada je pišem, a onda kada ona dobije svoj oblik, da je mogu samouvjereno poka zati svom producentu Rejhanu.
Kako reagirate na kritike?
Ovisi o danima u mjesecu (smijeh). Šalim se; ma, što se dulje bavim glaz bom i sa svime što ona donosi – sve bolje razumijem kritiku i odakle ona dolazi. Neće se svakome svidjeti tvoj rad, kao što nama ne odgovara svačija energija. Pišem za one koji me zaista vide i čuju, a ne samo slušaju, a njih ima i više nego dovoljno – čak i ako me sluša samo dvoje u prostoriji. Jasno, sada je tu mnogo ljudi koji od mene očekuju da ostanem svoja, a to nije teško, ali je zahtjevno biti drukčiji od drugih u industriji (čitajte usamljen).
Zovu li va svi Lu ili ipak ima onih nekih osoba za koje ćete uvijek biti Lucija?
Svi me zovu Lu i taj kratak nadimak zaista sažima moju osobnost. Ipak, usrećuje me što mi bliski ljudi znaju reći da su tu i za Lu koju velik broj ljudi
Sada je tu mnogo ljudi koji od mene očekuju da ostanem svoja, a to nije teško, ali je zahtjevno biti drukčiji od drugih u industriji (čitajte usamljen)
sada zna, ali i za Luciju koja je posto jala i prije televizora, radija, časopisa i pozornica. To mi je strašno bitno i potrebno.
Nedavno ste predstavili pjesmu ‘Sjene’. Kakve su reakcije javnosti? Najdraže mi je na ovakvo pitanje uputiti na komentare na YouTubeu.
Mislim da publika i pratitelji bolje govore za mene ili o mojoj glazbi od mene same. Sretna sam što mi daju podršku, svoje životne priče uz pjesmu i taj važan korak nakon što pjesmu ili album izbacim – kada to sve postaje naše, a ne samo moje.
Kad možemo očekivati novi nosač zvuka ‘Šesto čulo’? Na koji će se način razlikovati od prvijenca i što nam on donosi?
Šesto čulo izlazi na jesen ove godine, bit će to rujan ili početak listopada. To je neko moje doba pa da saživim rad s prognozom. I dalje je skoro sve isto – producent Rejhan i par suradnika, moje bilježnice i zajedničko vrijeme u kojem smo stvarali i bili tu jedni za druge. Jedino što se dogodilo u pro cjepu je život, bol, hrabrost i poslje dično – ipak malo više vjerujem u sebe i sve što radim. 11 novih pjesama, a već je u džepu početak i trećeg albuma. Ne znam za drukčije (smijeh). Jedva čekam i vidimo/slušamo se!
Svi me zovu Lu i taj kratak nadimak zaista sažima moju osobnost. Ipak, usrećuje me što mi bliski ljudi znaju reći da su tu i za Lu koju velik broj ljudi sada zna, ali i za Luciju koja je postojala i prije televizora, radija, časopisa i pozornica. To mi je strašno bitno i potrebno
Zzzuji kroz zagrebačko ljeto
Ljeto u Zagrebu i ove godine donosi mnogo zanimljivih događaja na otvorenom za sve članove obitelji. Grad će potvrditi reputaciju mjesta umjetnosti, glazbe i kulture bogatim programom koji će uključiti za svakoga ponešto
ZZ Z uji kro Z Z a grebačko ljeto –poručuje Turistička zajednica grada Zagreba pozivajući posjetitelje da otkriju Zagreb i njegove prekrasne gradske površine. Zagreb se i ove godine vraća na ljetnu scenu s mnoš tvom zanimljivih događanja. Ljeto u Zagrebu je vrijeme kada kultura i događanja na otvorenom preuzimaju glavnu riječ!
Kultura, glazba i umjetnost
Na dobro poznatom Bundeku već je u tijeku manifestacija Pop up by the Lake koja će trajati sve do 3. srpnja. Uz obilje glazbe, događanja i različitih aktivnosti, poput umjetničkih i eko radionica, oslikavanja lica i pop up instalacija u organizaciji Muzeja Ilu zija za najmlađe, posebno je atraktivan
Na dobro poznatom Bundeku već je u tijeku manifestacija Pop up by the Lake koja će trajati sve do 3. srpnja
filmski i koncertni program za odrasle te nastup D j -a. Od 16. do 19. lipnja na Bundek se vraća Festival vatrometa, jedinstvena manifestacija u ovom dijelu Europe koja će nebo nad Zagre bom ukrasiti najljepšim bojama. Neda leko od Bundeka, u Muzeju suvremene umjetnosti do 2. srpnja traje Ljeto u MS u -u koje donosi multimedijalna događanja: izvrsne sadržaje, velike zvi jezde i najnovija umjetnička otkrića po principu ‘5 u1’: koncerti, izložbe, kaza lište, performansi, film!
Ljubitelji kulturnih događanja ne smiju propustiti Ljetne večeri HN k koje donose atraktivna događanja na otvorenom. Balet će se predstaviti modernim i neoklasičnim baletom, a Opera priprema četiri glazbene večeri koje započinju 9. lipnja Talijanskom
fantazijom u suradnji s Talijanskim institutom za kulturu. Najljepše dije love talijanskih opera publika će moći slušati 13. lipnja, a dva dana kasnije na repertoaru će biti hrvatske operete. Dramski program donosi večer posve ćenu Vesni Parun, dok 17. lipnja Drama HN k priprema Večeri solidarnosti u sklopu koje će nastupiti ukrajinske glu mice Maria Šhtofa i Oleksandra Bartok.
Priznati i veoma popularni Zagreb Classic i ovo ljeto se vraća na Trg kra lja Tomislava od 23. do 29. lipnja, a tom prigodom, Martina Bienenfeld, direktorica Turističke zajednice grada Zagreba je izjavila:
– Ovogodišnji festival Zagreb Classic započinje u četvrtak, 23. lipnja, kon certom ukrajinske solistice na violini Anastasiye Petryshak i orkestra Opere
HNK u Zagrebu, a završava u srijedu, 29. lipnja, koncertom komornog orke stra Cameristi della Scala, kojeg čine glazbenici orkestra Teatro alla Scala iz Milana. Svi programi su besplatni te se očekuje da će privući brojnu publiku, kako zbog pažljivo biranih sadržaja domaćeg i međunarodnog karaktera, tako i zbog divnog ambijenta i ugođaja Trga kralja Tomislava. Naravno, Zagreb Classic 2022. nije jedino događanje koje nam donosi ovo uistinu bogato kasno proljeće i ljeto u Zagrebu, a kako bismo dodatno privukli goste s ciljanih trži šta, osmislili smo i kampanju Summer BUZZ Zagreb. Ona će se, kroz različite segmente, obraćati ciljanoj publici na domaćem i stranim tržištima, stoga s veseljem pozivamo sve da posjete naš grad koji je pun događanja i po mno gima, najljepši upravo u ovim mjese cima koji nam dolaze.
Također, već dobro poznati projekt Ilice će biti nezaobilazan punkt posje titeljima Zagreba. Q’art će još jed nom transformirati napuštene javne prostore u središtu Zagreba, odno sno u njegovoj glavnoj ulici Ilici pa s osvajanjem centra grada započinje 12. lipnja. Ilicu će zauzeti studenti Akademije likovnih umjetnosti i Tek stilno-tehnološkog fakulteta, članovi ULUPUH -a, obrtnici i učenici Srednje škole za modu i dizajn te mnogobrojni
Priznati i veo ma popularni Zagreb Classic i ovo ljeto se vraća na Trg kralja Tomislava od 23. do 29. lipnja
glazbenici.
Ljubitelji kazališta i filma itekako dolaze na svoje! Od 30. lipnja do 6. kolovoza se mogu posjetiti Ljetne noći Teatra Exit, a od 6. do 11. lipnja može se uživati u Svjetskom festivalu animi ranog filma – Animafest Zagreb koji u velikom natjecanju dugometražnog filma donosi sedam osebujnih priča.
zone’ koje će osvajati Instagram. Jasno je, radi se o Baš Naš festivalu! Uz to, naj poznatija lokacija za rasplesane ljetne noći u Zagrebu ove sezone ruši svoje rekorde. Naime, trajat će čak 31 dan!
Uživanje u gastroponudi moguće je i na Jarunskom jezeru gdje se do 12. lipnja održava Food truck Festival koji posjetitelje privlači opuštenom
Iskusite brojna zbivanja u hrvatskom glavnom gradu – dobrodošli na Zagreb BUZZG, vrijeme kada je Zagreb kulturno središte svih događanja!
Na platou Gradec će do 25. lipnja vladati samo sjajni koncerti
Ljetne večeri na Gornjem gradu
U romatičnom ambijentu Gornjeg grada očekuju nas brojna događanja. Strossmayerovo šetalište, sadržajima, uređenjem i atmosferom ističe se kao romantično ljetno gradsko događanje koje svojim programom i scenogra fijom oživljava ‘dobra stara vremena’ Zagreba pa će tako od 24. lipnja do 31. srpnja posjetitelji uživati u manifesta ciji Ljeto kod Matoša, uz nastupe na maloj pozornici za bendove, stand-up komičare i druga iznaneđanja. Na Kata rininom trgu od 2. lipnja do 8. rujna održava se manifestacija Brokenships stage – (Pro)ljeto na Katarincu gdje će svakog četvrtka nastupati mnogobrojni glazbenici.
Na platou Gradec će se do 25. lipnja održavati samo sjajni koncerti, ukusna streetfood hrana, šarena pića i ‘photo
atmosferom, slasnim zalogajima, kon certima, radionicama za djecu, knjiž nicom na otvorenom, modnim buvlja kom, malim placom itd.
Spektakli na Šalati
Na pozornicu ŠRC-a na Šalati vraćaju se engleski alt-rock velikani Placebo u ponedjeljak 27. lipnja. Dan kasnije, 28. lipnja, prvi put u Koncertnu dvoranu Vatroslava Lisinskog dolazi Zucchero, jedan od omiljenih talijanskih glazbe nika. Posljednji dan lipnja rezerviran je za koncert legendarne škotske rock grupe Simple Minds koja također na Šalatu dolazi u sklopu velike svjetske turneje ‘40 Years Of Hits’.
Više informacija o svim programima ljetnog projekta BUZZG potražite na: www.infozagreb.hr
Njima vrućina ne smeta
Što da se radi nedjeljom i kamo sam sa sobom? – pitao se Arsen Dedić daleke 1977. godine i čini se kako je to pitanje mnogima još uvijek bez odgovora. Nedjelje mogu biti dugačke, dosadne ili pak neinspirativne. S druge strane – vrijeme su za odmor, sad već pomalo i za kupanje, sunčanje, šetnje… Temperature postaju sve više pa je potrebno i dobro se zaštititi od sunca. Ne zaboravite i vodu!
Svemirske džukele u novom mračnom dobu
Američke tAjne službe još uvijek sakrivaju pravu istinu, no nepobitna je činjenica da je prije skoro četrdeset godina na Antarktiku sletjela izvan zemaljska letjelica sa šesteročlanom posadom svemirskih barbara čija je misija bila pokoriti zemaljsku kuglu seksom, drogom i rock’n’rollom. To je bila skupina ratnika iz plemena GWAr koji su svoj zadatak odlučili realizi rati sviranjem crossover punk-thrash metala i žestokim, nasilnim nastupima ispunjenim raznoraznim tjelesnim izlučevinama.
GWAr se prvi put ljudskoj publici obznanio 1984. u sklopu audio-vizu alne umjetničke kolonije u Richmondu u američkoj saveznoj državi Virginia kao idejni projekt glazbenika Davea Broc kieja. Brockie, pjevač i basist punk grupe Death Piggy osmislio je kostime svemir skih barbara, a članovi banda obučeni kao izmišljeni band GWAr nastupali su sami sebi kao predgrupa i izvodili kom pliciranu glazbenu priredbu o napadu bića iz svemira koji otimaju i jedu zemljane. Brockie i ekipa vrlo brzo su uvidjeli da velika većina publike koncert napušta odmah nakon nastupa pred grupe, pa su odlučili ugasiti originalnu grupu i nastavili nastupati isključivo kao GWAr. Grupa pod istim imenom nastupa već skoro četiri desetljeća, a glazbena postava izmijenjena je više struko tako da danas u grupi ne nastupa niti jedan od originalnih članova, iako su persone koje su glazbenici preuzeli preživjeli nekoliko iteracija.
Njihov prvi album ‘Hell-O’ udario je temelje grupe, a eksplozivni nastupi koji su u nesvijest bacali puritance i konzervativce vrlo brzo su ih doveli na naslovnice časopisa i redovitu rotaciju na mtV-u. Drugi album’Scumdogs of
Piše Ivan Jelčić Foto gwar.netthe Universe’ iz 1990. s hitovima ‘Sick of You’, ‘Vlad the Impaler’ i ‘Sexecutioner’ postao je globalna senzacija, a članovi grupe postali su česti gosti talk-emisija nastupajući pod punom opremom. Slje deći album ‘America Must Be Destroyed’ bio je popraćen filmom ‘Phallus in Won derland’ za koji zarađuju nominaciju za Grammyja, a četvrtim albumom ‘This Toilet Earth’ i singlicom ‘Saddam a Go-Go’ postaju redoviti gosti u seriji ‘Beavis and Butthead’.
pjesama (plus tri pjesme bonusa) u preko uru vremena podsjećaju nas zašto je GWAr devedesetih bio odlična grupa koje su se plašile institucije.
GWAR se prvi put ljudskoj publici obzna nio 1984. u sklopu audiovizualne umjet ničke kolonije u Richmondu u američkoj saveznoj državi Virginia
Taj album predstavlja i početak kraja medijske slave GWAr-a koji tijekom slje dećih dvadeset godina izdaju još devet studijskih albuma, a cijeli projekt 2014. proživljava najteže dane nakon smrti osnivača Davea Brockieja. Ostatak grupe ipak odlučuje nastaviti te uba cuju u petu brzinu, 2017. izdaju odličan ‘The Blood of Gods’, a prošlog vikenda nakon petogodišnje pauze i svoj petna esti album ‘The New Dark Ages’, uvjer ljivo najbolji album u ovom mileniju i jedan od tri najbolja sveukupno. Album dolazi u pratnji grafičkog romana ‘The Duoverse of Absurdity’, a tematski prati kritiku današnjeg stanja svijeta, ekolo gije, estrade i politike. Glazbeno i dalje thrash-punk, ali ovaj put s više otklona prema progu, klasičnom metalu, pa čak i doomu na ‘Unto the Breach’, dvanaest
Album otvara naslovna stvar koja je osvrt na današnji medijski svijet laž nih vijesti i regresivne propagande, na ‘Blood Libel’ band se obračunava s rasiz mom i anti-semitizmom, a žestoka pri stovska ‘Berserker Mode’ vraća grupu u svoj izvorni barbarsko-ratnički moda litet. Ako je potrebno izdvojiti naju pečatljivije stvari na albumu, tada su to ‘The Cutter’ s gošćom Lzzy Hale iz Halestorma, potpuno ispaljeni prog izlet u ‘Venom of the Platypus’ i geni jalni thrash na ‘Ratcatcher’.
Album je definitivna preporuka za slušanje svima, no GWAr je prvenstveno vizualni doživljaj koji je potrebno barem jednom doživjeti. Tako će u mom sjeća nju zauvijek ostati tetovirana olimpijska Atlanta 1996., plesni salon hotela Hilton u potpunosti prekriven plastičnim ten dama od kristalnog lustera do parketnih podova, i skoro dvosatni defile nevjero jatnih vizualno-likvidnih stimulansa koji su publiku na kraju nastupa osta vili prekrivenu od glave do pete razno bojnim tekućinama. Novi album znači i novu turneju, krajnje je vrijeme za ponovni posjet Antarktici.
Album je definitivna preporuka za slušanje svima, no GWAR je prvenstveno vizualni doživljaj koji je potrebno barem jednom doživjeti
Ovako se u Župi beru kriješve!
Za branje kriješava poslužila je građevinska dizalica!
Ovak O se u Ž upi beru kriješve! –poruka je koju smo uz popratnu foto grafiju dobili od našeg čitatelja. Na njoj se vidi nadasve domišljat, inovativan i svakako originalan način berbe uku snih i sočnih kriješava. Vjerujemo kako se malo tko kroz djetinjstvo nije oku šao u penjanju na stablo kriješve kako bi se zasladio njenim plodovima. I dok
je djeci to posebno zanimljivo, branje kriješava nije baš lagan zadatak. Zna to očito i ovaj Župljanin s fotografije, koji je doskočio problemu pentranja na stablo. Očito se zaželio osladiti ovim voćem pa je za berbu odlučio iskori stiti građevinsku dizalicu u blizini, uz pomoću koje je vjerujemo s lakoćom došao do ‘plijena’.