Dulist #553

Aktualno

Cavtat dobiva turističko naselje s pet zvjezdica, marinu, šetnicu, cestu...

Uprave hotela Cavtat, ali i regionalnog direktora za Hrvatsku i Crnu Goru pri Iberostar Hotels & Resorts. Od 2007. svoju istaknutu karijeru nastavio je kao savjetnik u tvrtki Dalmi Inc., gdje je bio prokurist te konzultat, a sada kreće i u konkretnu realizaciju ovog za Cavtat važnog projekta. Ovaj projekt sada je ozbiljna investicija za koju garantira kako investitor tako i Vlada.

Radi se o resortu od pet zvjez dica koji podiže cijeli prostor ne samo Cavtata, već i cijele županije, na veću razinu. Cavtat postaje turistička desti nacija visoke kategorije. Ovim se pro jektom rješava i infrastrukturna proble matika poput novog ulaza u Cavtat koji će ići iznad naselja za hotele Epidau rus, Albatros, naselje Tiha i Donji Obod. Predviđena je i šetnica od tog prostora kroz Tihu do Cavtata. Ovim će se pro jektom dati nova kvaliteta prostoru od turističkog naselja Marina Cavtat & Resort, hotela Epidaurus, Albatrosa kroz uvalu Tiha do Cavtata koji je tre nutno poprilično neuređen – govori Lukša Glavinja.

Wellness, žičara, luka nautičkog turizma...

Dijete sam Cavtata – Konavala i jako mi je stalo da se u ovom projektu napravi i povijest i budućnost

Projekt Marina Cavtat & Resort na Prahivcu Vlada je proglasila strateš kim investicijskim projektom Repu blike Hrvatske. Riječ je o projektu koji predviđa izgradnju hotelskog resorta od pet zvjezdica turističke namjene, s ukupno 260 smještajnih jedinica odno sno oko 900 kreveta, a u sklopu njega

predviđeni su, među ostalim, koso panoramsko dizalo, restorani, ugosti teljski sadržaji, pješačke staze, vanjski bazeni i drugi sportsko-rekreacijski sadržaji, stoji u odluci Vlade. Riječ je o projektu na kojem je od 2007., punih 15 godina, radio sadašnji direktor Marina Cavtat & Resorta Lukša Glavinja. Jav nosti je dobro poznat po svom turi stičkom i direktorskom iskustvu od Turističke agencije Atlas, osnivanja agencije Gulliver, direktorske pozicije u hotelu Kompas, funkcije predsjednika

Naglašava kako mu je želja da ovo novo turističko naselje u Cavtatu radi cijele godine. Njime bi, među ostalim, bio predviđen i wellness od dvije tisuće kvadrata, a u njega bi ‘ušao’ poznati brend koji visoko kotira u svijetu i koji je razlog zbog kojeg posjetitelji koriste njihove programe. Projekt, podcrtava direktor Glavinja, predviđa i luku nau tičkog turizma.

Ne radi se o klasičnoj marini jer ona neće imati broj vezova koji bi bio profi tabilan sam po sebi, ali je profitabilna za vlasnika tog prostora jer ćemo uz vlasništvo ville ili apartmana gostima

MARINA CAVTAT & RESORT PROGLAŠEN STRATEŠKIM INVESTICIJSKIM PROJEKTOM REPUBLIKE HRVATSKE

Piše Leona Rašica Foto DuList

ponuditi i vez. Zračna luka je udaljena svega deset minuta. Sve je na dohvat ruke – otkriva dalje Glavinja.

Projekt će se, pojašnjava Glavinja, odvijati u dvije faze. U prvoj fazi pla nirana je izgradnja 103 sobe u hotelu s pet zvjezdica, zatim desetak vila i apar tmani veličine od 65 do 140 kvadrata.

Ići će i žičara od marine do ulaza ispod magistrale, gdje će se nalaziti welcome centar kod kojeg će se gosti prijavljivati. Kroz naselje neće biti pro meta automobilima, već će se njime ‘prometovati’ električnim dostavnim vozilima i golf carom. U luku nautičkog turizma bit će postavljena rampa i tim će se putem moći vršiti dostava, transfer gostiju do jahte, ali to je ujedno i pred viđeno za interventne službe: vatro gasce, Hitnu pomoć... U utrobi resorta napravit ćemo garažu koja će sve pokri vati. Jako mi je važno naglasiti da je ovo turističko naselje dostupno za sve. Imat ćemo i tri, četiri restorana, kafiće, butige visokog ranga i bit će dostupno za sve posjetitelje. Resort postaje dio Cavtata i to je jako bitno. Grozno mi je kada neki resort bude zatvoren te ljudi u njega ne mogu doći i koristiti sadr žaje. To ovdje neće biti tako. Sve će biti svima dostupno uz poštivanje reda koji je organiziran na tom prostoru – nastav lja Glavinja dalje o ovoj oko 120 milijuna eura vrijednoj investiciji, koliko je i nje zina planirana vrijednost po završetku druge faze.

Projekt postaje dio Cavtata Izgradnjom turističkog naselja Marina Cavtat & Resort, mišljenja je direktor Lukša Glavinja, Cavtat će se infrastruk turno i svime onime što će se ostvariti u sklopu ovog projekta podići na razinu od pet zvjezdica te će postati respekta bilno turističko mjesto na Jadranu.

Dijete sam Cavtata – Konavala, moja obitelj potječe iz Čilipa s obi teljskim stablom još od 15. stoljeća i jako mi je stalo da se u ovom projektu napravi i povijest i budućnost, da se nijednim potezom ne napravi nešto za što bi netko mogao uprijeti prstom i reći ‘to nije dobro’. Zato su se u projekt uključili i morfolozi, krajobrazni arhi tekti, arheolozi i ostali stručnjaci. Sve ono što napravimo, bit će minimalizi rano u odnosu na prirodu koja okru žuje projekt. Dosta ćemo utrošiti na zelenu energiju, ići ćemo i na EU fon dove i zaštitit ćemo okoliš. Prvi korak s kojim krećemo je rješavanje infra strukture, počevši od uređenja ceste.

Očekujemo gužve u Stonu ovog ljeta, ali to je najmanja žrtva koju možemo podnijeti za napredak županije s Pelješkim mostom Nikola Dobroslavić ŽUPAN

Sporazumom koji će se potpisati s Opći nom Konavle, a koji je i potvrđen od institucija, ‘prebijamo’ dio komunalne naknade izgradnjom ove prometnice od magistrale do hotela Epidaurusa –Albatros, Donjeg Oboda i naselja Tiha. Korake u projektu radimo paralelno. Glavni projektant ovog turističkog naselja je tvrtka Atellior iz Zagreba te surađuju s konzultantima iz Toronta. Zadatak konzultanata je dati viđe nje onoga što tržište u ovom trenutku traži kako ne bismo nešto u projektu ni maksimalizirali ni minimalizirali. Sva kako, Atellior provodi hrvatske zakone u građevinarstvu kako bi sve bilo kate gorizirano po hrvatskim standardima. Kada za izgradnju prometnice Općina Konavle dobije lokacijsku dozvolu, idemo paralelno i na lokacijsku dozvolu za prvu fazu turističkog naselja. Očeku jem da bi s izgradnjom krenuli sljedeće jeseni te da ćemo resort po završetku prve faze, kojom će biti gotovo oko 70 posto projekta, otvoriti na proljeće 2025. – ističe gospar Glavinja te dodaje da će druga faza radova uključivati gradnju još jednog hotela.

Krajnji rok do 2028. Naglasio je kako, prema sporazumu s Vladom, kompletan projekt mora biti realiziran do 2028. A, zanimalo nas je i kako je došlo do toga da Marina Cavtat & Resort bude proglašena projektom od strateškog interesa za RH. Kako nam je pojasnio Lukša Glavinja, sve je počelo razgovorom s Robertom Pendom, pomoćnikom ministra turizma i Fra nom Matušićem koji je tada bio državni tajnik u tom Ministarstvu.

Rekli su nam da projekt Marina Cavtat & Resort može ući u popis pro jekata od državnog interesa zbog visine investicije kao i zbog kategorije 5* koja je predviđena. Napravljena je prezen tacija i prije godinu i pol dana, stavili su nas na popis. Važno je naglasiti da su lokalna zajednica, Općina Konavle, Županija i sve općinske i županijske službe pokazale interes za ovaj projekt. Kada je ministarstvo sve to pregledalo, pitali su me jesmo li spremni potrošiti određeni novac kako bi pripremili pro jekt kako bi mogao ići na veću razinu tj. na Vladinu komisiju kako bi ga se pro glasilo projektom od strateškog interesa. Prezentirao sam to vlasniku i on se slo žio. U relativno kratkom roku od godine dana, sve smo riješili. Radio sam na ovom projektu 15 godina. Imamo kva litetnog vlasnika koji razumije stvar, ali

Jako mi je važno naglasiti da je ovo turi stičko naselje dostupno za sve. Imat ćemo i tri, četiri re storana, kafiće, butige visokog ranga i bit će dostupno za sve posjetitelje. Resort postaje dio Cavtata i to je jako bitno

vrlo je bitan faktor lokalni čovjek koji će znati zakucati na prava vrata. Krenuli smo sa svim mogućim dokumentima i postupcima od arheologije mora i kopna, geomehanike, morfologije, stu dije utjecaja na okoliš. Kada je to sve apsolvirano, sva su ministarstva dala suglasnost. Komisija i povjerenstvo Vlade RH je krajem prosinca donijelo odluku da je to to. Onda smo potpisali sporazum s Ministarstvom gospodar stva i ovom odlukom Vlade RH od 30. lipnja 2022. projekt je dobio status naj većeg ranga. Sada možemo sa sigur nošću reći da će se projekt realizirati jer postoje obveze i s naše strane i sa strane Vlade kao i garancije koje smo dali. Postoje jasni rokovi za svaki korak. Jako je bitno da je Općina Konavle pro storno-planskom dokumentacijom omogućila već sve. UPU Cavtata sa Zve kovicom je donesen. Važno je naglasiti da na javnim raspravama nije bilo niti jedne primjedbe – naglasio je Glavinja.

Krajnji rok za realizaciju kompletnog projekta je 31. prosinca 2028. Dodatan plus ovog projekta je i podrška lokalne zajednice.

U stanovništvu Cavtata koje raz mišlja turistički, nisam nikada doži vio pa ni na javnoj raspravi, da je pro jekt dobio negativne komentare. Ova Vladina odluka o proglašenju Marina Cavtat & Resort strateškim projektom je za mene osobno i satisfakcija nakon ovih 15 godina. Imamo ozbiljnog inve stitora koji je zaljubljen u Cavtat i koji je prepoznao njegovu važnost te možemo krenuti u realizaciju – zaključio je za DuList Lukša Glavinja.

HOTELI DONIJELI ZAMAH

Sjajna turistička budućnost

Cavtat je kroz povijest bio ribarsko mjesto. Početkom 60-ih nastali su hoteli Epidaurus – Adriatic, hotel Cavtat i najstariji hotel Supetar te nakon njih hotel Makedo nija. Nakon toga jedan se novi pomak dogodio kada je napravljen hotel Albatros krajem 60-ih. Nakon toga je izgrađen Hotel Croatia 1973. i prilikom njezine gradnje digla se poprilična buka da će se njime uništiti priroda, da će se izgraditi mastodont. Ali, kad se iz Cavtata gleda na Croatiju, ne može se ni razabrati da se radi o hotelu s 500 soba. Smatram da Lukšić grupa svojim nastupom taj dio drži na jednoj razini posebno sa Supetrom gdje su uredili mali boutique hotel koji je Cavtatu trebao. Sma tram da Cavtat ne treba brinuti za svoju sjajnu turističku budućnost jer još ima potencijal i u starom Cavtatu gdje ima jako puno starih kuća koje čekaju svoje uređenje –naglasio je Glavinja.

Autocesta neće lako do ‘kokošinjca’, zapinje na žalbama javne nabave

Postupak javnog nadmetanja za zahvat ‘Izrada idejnog projekta, procjena utjecaja zahvata na okoliš, studija opravdanosti i ishođenje lokacijske dozvole za izgradnju autoceste A1 Zagreb – Split – Dubrovnik, sektor Metković – Dubrovnik’ značajno su usporile uložene žalbe

U s U sjednoj Bo sni i Hercegovini naveliko se radi na realizaciji planova o gradnji dijela Jadransko – jonskog koridora, koji će prolaziti teritorijem ove države. Tako je nedavno izabran projektant za dionicu autoceste Sto lac – Interregionalni čvor Počitelj, a

kako su u priopćenju za medije naveli iz Autocesta FBiH riječ je o prioritet nom infrastrukturnom projektu koji ima veliku regionalnu važnost. Kori dor dužine oko 1100 kilometara pro lazi kroz sedam zemalja, a kroz BiH preko dijelova općina Čapljina, Stolac,

Neum, Ravno, Ljubinje i Trebinje. I dok susjedi kreću u izradu idejnog i glavnog projekta za trasu dužine oko 23 kilometra (ukupna dužina dio nice kroz BiH bit će 102 kilometra), u Hrvatskoj se planovi oko dovršetka autoceste do Dubrovnika kreću jako sporo. Podsjetit ćemo kako je u listo padu 2020. godine stigla vijest da je završena prethodna Studija izvedi vosti povezivanja Južne Dalmacije. O tome je župana Nikolu Dobroslavića na sastanku izvijestio direktor Hrvat skih autocesta.

Autocesta do

(Osojnika) nužno je rješenje za kraj nji hrvatski jug i njegovo povezivanje s ostatkom zemlje, a koje je započelo projektom Pelješkog mosta – poru čio je tom prigodom župan Nikola Dobroslavić. Studija je nedugo nakon toga trebala biti predstavljena dubro vačkoj javnosti, no to se do danas nije dogodilo.

Radi se studijska dokumentacija

S obzirom da su naši susjedi krenuli u projektiranje spomenute dionice Jadransko-jonskog koridora u dužini od 23 kilometra, zanimalo nas je hoće li i na koji način ti planovi utjecati na nastavak prometnog povezivanja Dubrovačko-neretvanske županije i dugo očekivane gradnje autoceste do Dubrovnika. Pitanje smo postavili dubrovačko-neretvanskom županu Nikoli Dobroslaviću.

Svaka država promišlja o načinu povezivanja svoga teritorija te je to tako i u slučaju BiH. U to se ne želimo uplitati jer ne vidimo negativnog eko loškog učinka na teritorij županije. Mi, kao što je poznato, sa svoje strane, planiramo povezivanje krajnjeg hrvat skog juga autocestom od čvora Metko vić do Osojnika s izlaskom u BiH (kao dijelom Jadransko-jonskog koridora), brzom cestom Zračna luka – Dubrov nik – Osojnik i brzom cestom Brije sta – Perna. Ti projekti su i u Nacio nalnoj razvojnoj strategiji RH i u svim prostornim planovima Dubrovačkoneretvanske županije te su podržani zaključcima Vlade RH. Za sve nabro jane planirane prometnice izrađuje se studijska dokumentacija od strane Hrvatskih cesta, odnosno Hrvatskih autocesta i očekuje se realizacija –kratko je prokomentirao za DuList dubrovačko-neretvanski župan.

Žalbe sve usporile

No, ako je suditi po odgovoru kojega smo dobili iz Hrvatskih autocesta, Dubrovnik će se još itekako načekati

na gradnju autoceste od Metkovića do Osojnika. Nije, naime, još izabran niti projektant za idejni projekt. Prisjetit ćemo se kako je u ožujku prošle godine upravo župan Dobroslavić objavio kako je pokrenut postupak vrijedan 25 milijuna kuna za izgradnju autoce ste do Dubrovnika. Naime, Hrvatske autoceste pokrenule su tada postu pak za Studiju izvodljivosti, Studiju utjecaja na okoliš i lokacijsku dozvolu za autocestu čvor Metković – Osojnik. Nakon javnog savjetovanja pokrenut je i postupak javne nabave, no on je još u tijeku!

Za predmetni zahvat ‘Izrada idejnog projekta, procjena utjecaja zahvata na okoliš, studija opravdano sti i ishođenje lokacijske dozvole za izgradnju autoceste A1 Zagreb – Split –Dubrovnik, sektor Metković – Dubrov nik’ prethodno savjetovanje objavljeno je 22. veljače 2021., a javno nadmetanje je u tijeku – odgovor je Hrvatskih auto cesta na pitanje o tome je li se krenulo s daljnjom izradom projektne doku mentacije. A zašto je javno nadmeta nje još uvijek u tijeku, gotovo godinu i pol dan od prethodnog savjetovanja? Naravno zbog – žalbi!

Postupak javnog nadmetanja značajno su usporile uložene žalbe. Od objave nadmetanja u Elektronič kom oglasniku javne nabave do roka za dostavu ponuda na Dokumenta ciju o nabavi izjavljene su četiri žalbe. Odluka o odabiru je donesena 22. ožujka 2022. godine na koju je također izjavljena žalba 1. travnja 2022. godine. Žalba je usvojena od strane Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, koja je svojim rješenjem vratio predmet na ponovni pregled od strane Naručitelja. Ponovni pregled ponuda je u tijeku nakon čega slijedi donoše nje nove Odluke o odabiru – ističu iz Hrvatskih autocesta.

Svi projekti godinama ‘u izgradnji’ Ova dinamika izrade projektne doku mentacije ne daje nam nadu kako ćemo se uskoro s ostatkom Hrvatske povezati i autocestom, iako su radovi na čvoru Osojnik otvoreni sad već davne 2009. godine. Bio je to, doduše, predizborni spin tadašnjeg hrvatskog premijera Iva Sanadera i bivše gra donačelnice Dubravke Šuice, kojoj ni ta svečanost nije pomogla osvojiti treći mandat na čelu Grada. Naslušali smo se kroz godine jako puno obeća nja o izlasku iz prometne izoliranosti pa evo se, tek sredinom 2022. godine, konačno otvara Pelješki most. Izgleda zapravo da svaki veći prometni projekt na jugu mora čekati godinama i biti ‘u izgradnji’ prije nego li ugleda svje tlost dana. A gradilišta se na takvim objektima više puta otvaraju, kao da netko utvrđuje gradivo uvijek iznova, a zapravo se ne miče s mrtve točke. Tako je dugo vremena bilo i s Pelješkim mostom. Spomenut ćemo i to kako je još za vrijeme mandata premijera Ivice Račana (2000. – 2003.) tadašnji mini star javnih radova Radimir Čačić naja vio da će se do 2008. godine autocesta u cjelini završiti do Osojnika!

Prema obeća njima iz svibnja 2009. autoce stom smo se do Dubrovnika trebali voziti već deset godina

Još za vrijeme mandata premijera Ivice Račana (2000. – 2003.) ta dašnji ministar javnih radova Radimir Čačić najavio da će se do 2008. go dine autocesta u cjelini završiti do Osojnika!

Vratit ćemo se na ‘početak radova’ na čvoru Osojnik. Još uvijek se na strani cama Vlade RH i nadležnog Ministar stva mora prometa i infrastrukture može pročitati vijest s te svečanosti, koja je na Osojniku okupila svu tadaš nju političku kremu. Nakon potpisi vanja ugovora o građenju između Hrvatskih autocesta i izvođača radova, naveli su tada iz Ministarstva, pred sjednik hrvatske Vlade Ivo Sanader otvorio je radove na dionici Dubrov nik-Doli u dužini od oko 30 km Auto ceste A1 Zagreb-Split-Dubrovnik i dio nici brze ceste Đonta Doli-čvor Doli dugoj 4,6 km. Ukupna vrijednost ovih radova, rečeno je tada, trebala je biti 3,675 milijardi kuna s rokom izgrad nje trase i objekata od 30 mjeseci! Da bi dojam i politička poruka bila još snažnija, na Osojnik je dovučen i bager, koji je naravno poslužio samo kao kulisa predstave izvedene na Osoj niku. Jer, ne samo da se krajem 2011. godine, kada je po tada potpisanom ugovoru autocesta trebala biti gotova, nismo njome provozali, nego smo i danas skoro na istom mjestu kao i prije 13 godina. Dakle – nigdje. Vje rujemo kako se na Osojniku još mogu pronaći tragovi te velebne svečano sti na kojoj je bivši premijer Sanader rekao kako je izgradnja autoceste do Dubrovnika vraćanje duga hrvatskom jugu koji je više stoljeća bio prometno izoliran, ali i prema braniteljima koji su branili ovaj grad. Svečanost nije mogla proći ni bez tadašnjeg držav nog tajnika, danas saborskog zastu pnika Branka Bačića koji je poru čio kako će se spajanjem hrvatskog

Dubrovnika do Splita automobilom dođe za 1,5 sat, a do Zagreba za manje od pet sati. Bio je tu naravno i Nikola Dobroslavić kao HDZ-ov kandidat za župana (utrka za prvi mandat).

Kukurikavci odustali Znakovito, početak ‘radova’ na auto cesti kod čvora Osojnik označen je na sedmu obljetnicu puštanja u pro met Mosta preko Omble. No, ubrzo su Dubrovčani shvatili kako država zapravo nema namjeru graditi auto cestu do njihovog grada. U to se pro mijenila i vlast u državi pa smo dvije godine nakon ‘početka radova’ doznali kako je nastavak izgradnje autoce ste prema Dubrovniku na čekanju, prvenstveno zbog usklađivanja trase s europskim regionalnim koridorima, a počelo se naveliko spominjati kako je brza cesta Doli – Dubrovnik svakako jeftinija varijanta od autoceste.

Krenula su nedugo nakon toga i politička prepucavanja tko je i tko nije kriv što su Dubrovačko-neretvanska županija i grad Dubrovnik prometno izolirani. Uznemirili su se HDZ -ovci jer nova Vlada premijera Milanovića nije kanila krenuti njihovim stopama po pitanju cestogradnje, iako se u svom mandatu ni sami nisu puno pomaknuli ni kad je u pitanju Pelješki most, a ni sama autocesta.

O njihovim je ulaganjima u osmogo dišnjem mandatu 2012. godine govo rio i tadašnji dubrovački gradonačel nik Andro Vlahušić. Naglasio je kako je kroz 8 godina HDZ -ove vladavine u autocestu do Dubrovnika uloženo 79 milijuna kuna, a tom tadašnjom

2009.

svečano je obi lježen ‘početak radova’

dinamikom ulaganja bila bi završena za 470 godina.

Vlahušić i obilaznica Neuma

– Osnovni razlog sazivanja ove konfe rencije za novinare je taj što građani Grada Dubrovnika i Republike Hrvat ske imaju pravo na istinu, a građani Dubrovnika imaju pravo i obvezu da državne, gradske i županijske službe učine maksimum kako bi prometno stanje, pogotovo kada su u pitanju ceste, bilo bolje. Svjedoci ste proteklih par dana na koji način HDZ pokušava politizirati ovo pitanje zaboravljajući da je imao poprilično veliku odgovor nost u proteklih osma godina i jako dobro znamo gdje smo danas došli – rekao je među ostalim tada Vlahu šić, a novinarima je podijelio svojevr snu kronologiju događaja oko gradnje Pelješkog mosta i autoceste Osojnik –Doli od 2005. godine do 2012.

No, Kukuriku koalicija na čelu s Milanovićem tih godina nije znala kuda bi cestu ‘probila’ do juga. Mini star pomorstva, prometa i infrastruk ture Zlatko Komadina imao je stav kako bi se Dubrovnik s ostatkom Hrvatske trebao povezati brzom, a ne autocestom, odnosno rekonstrukci jom postojeće Jadranske magistrale. Premijer Milanović je, pak, inzisti rao na autocesti koja bi išla od Ploča dolinom Neretve preko teritorija BiH prema Slanome. A svoje viđenje trase imao je i bivši gradonačelnik, koji je smatrao kako je ‘nama što se tiče povezivanja Dubrovnika daleko naj važnija općina Neum, jer je obilaznica Neuma od vitalnog značaja kako za Neum tako i za Dubrovnik’.

– Neum i Dubrovnik imaju isti pri stup problemu, iste su nam poteš koće, dijelimo iste interese te sklo nost da nam se pomogne na stručan način. Trebaju nam financijski ispla tiva i kratkoročna rješenja – iznio je prije 10 godina svoje mišljenje o tome Vlahušić.

Pobuna protiv Milanovića Županijske HDZ -ovce posebno je

A CIJENE RASTU

Procjena: 9 milijardi

Ukupna procijenjena vrijednost gradnje dana u prethod noj studiji je za 1. dionicu Čvor Metković – čvor Pelješac –čvor Duboka 4 milijarde kuna, te za 2. dionicu Čvor Ston – čvor Doli – čvor Osojnik 5 milijardi kuna.

S obzirom na trenutno stanje na tržištu i stalnu pro mjenu (povećanje) cijena, točnija procijenjena vrijednost gradnje bit će poznata nakon izrade idejnih projekata –iznijeli su iz Hrvatskih autocesta na temu procijenjene vrijednosti radova.

razljutila činjenica što se autocesta od Rijeke do Žute lokve stavila ispred važnih infrastrukturnih projekata na području Dubrovačko-neretvanske županije. Zasmetala im je i izjava Ivana Dadića, tadašnjeg člana Nad zornog odbora Hrvatskih autocesta o tome kako većina turista u Dubrov nik dolazi zračnim prometom, dok se ‘ionako u Dubrovniku satima nitko ne miče u sred turističke sezone’. Stoga je izrazio sumnju da bi gradnja auto ceste do Dubrovnika donijela neku veliku korist. Iznio je i mišljenje kako Dubrovniku trebaju dva trajektna pri staništa, a nakon 10-tak godina kada i BIH -a uđe u EU, nestat će svi pro blemi s granicama na dubrovačkom području

Sve se dodatno zakuhalo nakon što je tadašnji premijer Zoran Mila nović varijantu autoceste od Ploča do Dubrovnika na jednom objedu u cavtatskom restoranu proveo preko Popovog polja do Trebinja. Oštro je na njegove izjave reagirao župan Dobroslavić koji ga je podsjetio kako

je Strategijom prometnog razvoja RH, Strategijom prostornog uređenja RH, kao i Prostornim planom DNŽ trasa autoceste od čvora Ploče položena teritorijem RH do Osojnika i tu izlazi na teritorij B I H te kroz tu državu, Crnu Goru i Albaniju može nastaviti prema Grčkoj.

Kokošinjac!

Tražimo od Vas da se držite važe ćih strateških i prostorno-planskih dokumenata u RH i da u skladu s tim u razgovorima s čelnicima susjednih država i na sastanku u Berlinu, inzi stirate da se nastavak autoceste od Ploča ostvari u skladu s tim doku mentima. Ako interesi DNŽ u ovome pogledu ne bi bili zaštićeni, ostav ljamo sebi pravo intervenirati kod čel nika država koji su uključeni u projekt Jadransko jonske auto ceste i sasta naka u Cavtatu i Berlinu – poručio je Dobroslavić bivšem premijeru.

Vrhunac smo te godine ipak doži vjeli s ministrom Sinišom Hajdašem Dončićem i njegovom izjavom: ‘Vlada

Sjećate li se izjave ministra Hajdaša Donči ća o tome kako neće svako selo, svaki kokošinjac imati autocestu?

neće raditi po HDZ-ovom modelu da svako selo, svaki kokošinjac ima auto cestu ili možda neko selo sa svojim izlazom’. Izrekao je to hrvatski mini star tijekom polemike o trasi autoce ste prema Dubrovniku, odnosno trasi Jadransko-jonske autoceste.

10 godina bez pomaka No, osim političkih prepucavanja i lutanja oko trase, Vlada RH zapravo pitanje nastavka gradnje autoceste do Dubrovnika iz ladice nije vadila punih deset godina. Tek 2019. na sjed nici Vlade usvojen je zaključak ‘Izrada studijske dokumentacije radi ostva rivanja poveznice Projekta cestovne povezanosti s Južnom Dalmacijom na sustav mreža autocesta Repu blike Hrvatske na potezu od čvora Metković do budućeg mosta Pelje šac i od čvora Doli do Grada Dubrov nika’, kojim se plan gradnje ponovno aktivirao.

– Hrvatske autoceste izrađuju stu dijsku dokumentaciju za dvije dio nice autoceste. Upravo je u tijeku natječaj vrijedan 50 milijuna kuna. 2029. godina bi trebala biti godina završetka te dvije dionice autoceste – prisjetit ćemo se za kraj županove izjave iz prošle godine, na svečanosti spajanja posljednjeg segmenta Pelješ kog mosta. No, u ovom trenutku iz Hrvatskih autocesta nisu mogli dati nikakve preciznije rokove za početak gradnje, iako se u prethodnoj Studiji izvodljivosti spominjala 2024. godina.

Precizniji planovi početka gradnje ovise o provođenju upravnih postu paka i ishođenja potrebnih dozvola –zaključili su iz HAC-a.

Bivši gradonačelnik Vlahušić izjavio je kako je ‘nama što se tiče poveziva nja Dubrovnika daleko naj važnija općina Neum, jer je obilaznica Neu ma od vitalnog značaja kako za Neum tako i za Dubrovnik’

Gradski info

Ponavlja se natječaj

TurisTičko vijeće županijske Turi sTičke zajednice proteklog je pone djeljka trebalo izabrati nekoga od četvero kandidata koji su se prijavili na natječaj za novog direktora TZ-a, među tim, to se nije dogodilo. Kako nesluž beno doznaje DuList, nitko od četvero kandidata nije dobio natpolovičnu većinu Turističkog vijeća te će se natje čaj ponoviti. Na natječaj su se, inače, kako smo već pisali, prijavili predstojnik dubrovačkog područnog ureda Hrvat skog zavoda za zapošljavanje Julio Srgota, Matea Bošković, Ivana Rodin Miljas iz Elite Travela te direktorica TZ Mljet Andrea Anelić. Kandidati su svoje programe predstavili pred Turističkim vijećem koje je s njima i odradilo razgo vore, međutim, to, čini se, ipak nije bilo dovoljno da netko od njih naslijedi Vla dimira Bakića na čelnom mjestu u TZ-u.

Milat Kralj nova direktorica

Dubrovačke baštine

kaTarina MilaT kralj nova je direk torica Dubrovačke baštine. Odlučeno je to proteklog ponedjeljka na skup štini ovog društva, a potvrdila nam je u telefonskome razgovoru i sama nova direktorica. Time je i službeno duž nosti razriješen dosadašnji direktor Dubrovačke baštine Tonći Daničić koji je, podsjetimo, početkom lipnja pod nio ostavku na mjesto direktora. Kako je tada naglasio za DuList, ostavlu je podnio ‘čisto iz poslovnih razloga’. Katarina Milat Kralj inače je u Dubro vačkoj baštini od 2019. gdje je bila na poziciji voditeljice odjela za komerci jalne poslove i medije, a sada je prešla i na vodeću poziciju ovog društva.

DEŽURNE LJEKARNE

Ljekarna

IVAN MASLAĆ KOMENTIRA STANJE U ZRAČNOM PROMETU

‘Pod opterećenjem zbog problema u zračnim lukama’

Problemi u europskim zračnim lukama, nama stvaraju operativno opterećenje naših djelatnika, no za sada apsolutno pružamo maksimalnu uslugu i naši korisnici gotovo i ne osjećaju probleme, a koji se događaju zbog drugih aerodroma – Maslać

Piše Andrea Falkoni Račić Foto Zvonimir Pandža

i ako u Dubrovniku ne svjedočimo kaosu i gužvama koje se proteklih tje dana događaju u europskim zračnim lukama zbog nedostatka osoblja, ta se situacija itekako odražava na zapo slenike Zračne luke Dubrovnik. Ne iz razloga što ih nema dovoljan broj, već zbog toga što su posljedično pod većim opterećenjem posla zbog nedostatka

radnika na emitivnim aerodromima.

Operativno opterećenje

Kad se otkaže let, gotovo svi ti put nici dođu u konačnici do Dubrovnika jer budu stavljeni na druge letove. Međutim, problemi u europskim zrač nim lukama, nama stvaraju operativno opterećenje naših djelatnika, no za

NAKON TONĆIJA DANIČIĆA

GRADSKI MUZEJI I GALERIJE

Pomorski muzej (Tvrđava sv. Ivana): 9-18, srijedom zatvoreno

Etnografski muzej (žitnica Rupe): 9–18, srijedom zatvoreno

Kulturno-povijesni muzej (Knežev dvor): 9-18, srijedom zatvoreno

Tvrđava Revelin: 9–18, srijedom zatvoreno

Tvrđava Imperijal na Srđu: 9-20 svaki dan

Dom Marina Držića: 9–20.30, ponedjeljkom zatvoreno

Umjetnička galerija Dubrovnik: 9-20, ponedjeljkom zatvoreno

Atelijer Pulitika 9-15, ponedjeljak zatvoreno

opterećenjem smo u europskim lukama’

sada apsolutno pružamo maksimalnu uslugu i naši korisnici gotovo i ne osje ćaju probleme, a koji se događaju zbog drugih aerodroma – rekao je za DuList Ivan Maslać, komercijalni direktor Zračne luke Dubrovnik.

Objasnio je to ovako. Kad let iz odre đene europske destinacije sleti u Čilipe pun putnika, a bez ijednog kufera, svi ti kuferi dolaze naknadnim letovima.

Tada je ‘Lost and found’ služba Zračne luke Dubrovnik pod ekstremnim pri tiskom jer za cijeli zrakoplov moraju odraditi dostavu prtljage, izvan stan dardne procedure.

I naše transportno osoblje u tim situacijama ima opterećenje jer po određenim letovima moraju dvostruko više kufera iskrcati, a limitirani su vre menom jer je vrijeme opsluživanja otprilike 45 minuta, tako da to stvara opterećenje za ljude, ali odrađuju to za svaku pohvalu. Jednaki pritisak na cijeli putnički sektor izazivaju kašnje nja u dolasku koja posljedično kasne u odlasku te povećavaju ionako vršna opterećenja opsluživanja– objašnjava Maslać.

Minimalno otkazan broj letova Sve više do nas stižu i vijesti o otkaza nim letovima, no Maslać ističe kako je taj broj uobičajen i minimalan. Za pri mjer nam je dao sedam dana proteklog tjedna kada je od 313 letova otkazano njih sedam, što je 2 posto ukupnog broja letova.

To je možda čak i bolja situacija od pretpandemijskih vremena – uvjerava nas Maslać.

Napomenuo je i kako je u lip nju Zračna luka zabilježila 75 posto

Kroz Zračnu luku Dubrov nik u lipnju je prošlo 313 tisuća putnika, što je 75 posto prometa 2019.

prometa od 2019. Naime, kroz Zračnu luku Dubrovnik u lipnju je prošlo 313 tisuća putnika.

Te su brojke iznad naših za tada realnih procjena koje smo radili u ožujku ove godine – rekao je. Napome nuo je kako je tu važan i ‘load faktor’, odnosno popunjenost zrakoplova koja je u lipnju bila 78 posto, što je gotovo jednako brojkama iz 2019. godine.

U srpnju očekujemo preko 400 tisuća putnika s ‘load faktorom’ od 80 posto što je zadovoljavajući broj – iznio je dalje.

Kredit neće biti konzumiran

Za kraj smo se dotaknuli i kredita od 8,5 milijuna eura koji je Zračnoj luci Dubrovnik odobren u veljači ove godine. Kako ističe Maslać, kredit je samo odobren te kako stvari stoje, neće biti ni konzumiran.

Galerija Dulčić Masle Pulitika: 9-20, ponedjeljkom zatvoreno

Prirodoslovni muzej: ponedjeljak-petak 10-18, subotom 10-14, nedjeljom zatvoreno

Svi stanovnici DNŽ ostvaruju pravo besplatnog posjeta svim postavima i izložbama.

Novi vrtić u Gospinom polju s kapacitetom od 122 djece

U srpnju oče kujemo preko 400 tisuća putnika s ‘load faktorom’ od 80 posto što je zadovoljavajući broj

Mi smo radi Europ ske investicij ske banke, morali zadovoljiti odre đene pokazatelje likvidnosti i to smo premostili na način da imamo odo brenu liniju koju ne konzumiramo i nećemo je konzumirati. Pokazatelji su već sada odlični unatoč zabilježe nom gubitku i padu prometa od 90 posto tijekom pandemijskog razdo blja. Prošle godine smo vratili preko 40 milijuna kuna kredita prema H abor u i Europskoj investicijskoj banci iako smo u računu dobiti i gubitka iskazali gubitak. Da smo tražili odgodu otplate kao neki drugi subjekti, imali bismo dobit. Ali nije bilo potrebe. To je samo linija potrebna Europskoj investicij skoj banci da bude 100 post sigurna da ćemo moći vraćati kredit – objasnio je Ivan Maslać.

Gradonačelnik Grada d ubro v nika Mato Franković, zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić i surad nici održali su proteklog utorka radni sastanak s ravnateljicom Dječjeg vrtića Pčelica Dijanom Brkić i ravnateljicom Dječjih vrtića Dubrovnik Franicom Lasić koja je sudjelovala putem video poziva. Teme sastanka bile su osigu ravanje novih kapaciteta za nadola zeću pedagošku godinu te adaptacija postojećih i izgradnja novih objekata za obavljanje djelatnosti predškol skog odgoja. Grad Dubrovnik izradio je idejni projekt za vrtić u prostoru Biskupskog dvora u Gospinom polju koji će primati 122 jasličke i vrtićke djece, čime će se dugoročno riješiti pro blem nedostatka kapaciteta u Dječjim vrtićima Dubrovnik. Zgrada na četiri etaže, bruto građevinske površine 1147 kvadratnih metara, s oko 100 kvadrat nih metara otvorenog prostora, primit će ukupno sedam skupina od čega šest vrtićkih i jednu jasličku. Osigurana su financijska sredstva za izradu glav nog projekta koji se očekuje do 1. listo pada nakon čega će se provesti javna nabava i započeti radovi, a novi vrtić trebao bi 1. rujna 2023. otvoriti vrata za male polaznike. Ravnateljice su izvije stile gradonačelnika Frankovića kako se trenutno na listi čekanja za upis u vrtić nalazi 82 djece s 80 bodova i više, koja udovoljavaju svim propisanim uvjetima za upis i kojima su oba rodi telja zaposlena.

IZRAĐUJE

Tjedni semafor

posto više

U Dubrovniku je najviše BiH, Makedonije i Srbije, Filipina, Indije...

Prema P oda cima sustava za pri javu i odjavu turista eVisitor, u Dubrov niku je u lipnju 2022. ostvareno 140.114 dolazaka i 493 163 noćenja, odno sno 247 posto više u dolascima te 260 posto više u noćenjima u odnosu na lipanj prošle godine. Tijekom lipnja, strani turisti ostvarili su 133 562 dola zaka i 474 120 noćenja, dok su domaći turisti ostvarili 6 552 dolazaka i 19 043 noćenja. U odnosu na rekordnu 2019. godinu, u lipnju je ostvareno 79 posto turističkog prometa u noćenjima te 71 posto u dolascima. Najviše gostiju koji su u Dubrovniku boravili tijekom lip nja bilo je iz Ujedinjenog Kraljevstva, sad -a, Njemačke, Francuske, Hrvatske, Poljske, Norveške, Finske i Nizozem ske. Prema vrsti smještaja u lipnju je u hotelima ostvareno 69 133 dolaska i 246 799 noćenja te u privatnom smje štaju 52 758 dolazaka i 188 330 noćenja. Prema posljednjim podacima sustava za prijavu i odjavu turista eVisitor, u Dubrovniku trenutno boravi 18 757 turista (83 posto na isti dan 2019.), a najviše ih je iz Ujedinjenog Kraljev stva, sad -a, Francuske, Norveške, Nje mačke, Irske, Hrvatske, Poljske, Finske i Švedske. Prema podacima sustava za prijavu i odjavu turista eVisitor, u Dubrovniku je od početka godine do 30. lipnja 2022. godine ostvareno 1 125 420 noćenja, što je u usporedbi s 2021. godi nom porast od 380 posto. U istom raz doblju ostvareno je 349 959 dolazaka, što je porast od 388 posto u odnosu na isto razdoblje 2021. godine. Od 1. siječnja do 30. lipnja 2022. najbrojniji turisti u Dubrovniku bili su iz Ujedi njenog Kraljevstva, sad -a, Njemačke, Hrvatske, Francuske, Irske, BiH , Nizo zemske, Španjolske i Poljske. U odnosu na rekordnu 2019. godinu, od početka 2022. godine do kraja lipnja, riječ je o 69 posto ostvarenog turističkog prometa.

Oglasi za posao konobara, kuhara, pomoćnog osoblja ne jenjavaju, a ugostitelji se muče kako bi pronašli radnike. ‘Poteže’ se stoga i u bazene drugih zemalja kako bi se sezona ipak odradila, a pogotovo nakon dvije pandemijske godine

Polako, ali sigurno P ri B liža vamo se samom srcu turističke sezone, brojke turističkih dolazaka i noćenja ponovno pokazuju veliki optimizam nakon dvije godine pandemije te se čini kako sve prolazi u najboljem redu. Veliku nadu daju i pokazatelji Mini starstva turizma i sporta prema kojima je prvo ovogodišnje tromjesečje dosad

najbolje u hrvatskom turizmu u cije losti. Međutim, iako je sezona u svom punom zamahu, još uvijek se povlači pitanje tko će tu sezonu i odraditi? Oglasi za posao konobara, kuhara, pomoćnog osoblja ne jenjavaju, a ugo stitelji se muče kako bi pronašli rad nike. ‘Poteže’ se stoga i u bazene dru gih zemalja kako bi se sezona ipak

STRATEŠKA INVESTICIJA Marina Cavtat & Resort proglašen je strateškim investicijskim projektom RH. Kako nam otkriva direktor Marine Cavtat & Resort Lukša Glavinja, Cavtat ovime dobiva turističko naselje od pet zvjezdica s oko 900 kreveta, novu marinu, šetnicu, cestu...

SPAŠAVAJU SEZONU Oglasi

posao

sezonce ne jenjavaju, a ugostitelji se muče kako bi pronašli radnike. ‘Poteže’ se stoga i u bazene drugih zemalja. U Dubrovniku

najviše sezonaca

BiH, Makedonije

Srbije,

Sastanak o sigurnosti i turističkoj sezoni najviše sezonaca iz Srbije, ali i Nepala,

odradila, a pogotovo nakon dvije pan demijske godine. Još od početka trav nja pred Policijskom su upravom na Ili jinoj glavici velike gužve jer dubrovački poslodavci dolaze po dozvole kako bi mogli zaposliti strane državljane.

Prema podacima koje su iz Policijske uprave dostavili DuListu, od početka siječnja do prvih dana srpnja u Policij skoj upravi dubrovačko neretvanskoj izdano je ukupno 4657 dozvola za bora vak i rad državljanima trećih zemalja.

U samom sjedištu pu dubrovačko neretvanske, u istom vremenskom raz doblju, izdano je 3047 dozvola za bora vak i rad. Trenutno se u postupku rje šavanja, u samom sjedištu Policijske uprave nalazi 963 zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad – odgovorili su nam iz policije.

Zanimalo nas je i iz kojeg ‘bazena’ strani radnici najčešće dolaz raditi u Dubrovnik. Prvi na listi su državljani Bosne i Hercegovine kojih u Dubrov niku trenutno radi 1185. Slijede držav ljani Sjeverne Makedonije, njih 707. Treće mjesto drže državljani Srbije kojih u Dubrovniku trenutno radi 440. I dok se kroz proteklih nekoliko godina naveliko govorilo kako će dubrovački ugostitelji i drugi turistički poslodavci morati radnu snagu pribavljati s Dale kog Istoka pa se najčešće govorilo u tom kontekstu o Tajlanđanima i Fili pincima. Ipak, podaci policije poka zuju kako su radne dozvole zatražene za 187 Nepalaca i 162 Filipinca. Nakon ovih dalekih zemalja, ponovno se vra ćamo u susjedstvo. Radne dozvole dubrovački su poslodavci zatražili za 133 državljana Crne Gore, za isto toliko

Od početka si ječnja do prvih dana srpnja u Policijskoj upravi dubrovačko neretvanskoj izdano je ukupno 4657 dozvola za boravak i rad državljanima trećih zemalja

državljana Albanije te za 93 državlja nina s Kosova. Nakon Nepala i Filipina, u Dubrovniku rade i državljani Indije, njih 81 te 51 državljanin Turske.

Dozvole se izdaju za 15 dana Iz Policijske uprave dubrovačko-nere tvanske istaknuli su za DuList kako još uvijek zaprimaju veći broj zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad, ali manje nego prethodnih nekoliko mje seci. Dozvole za boravak i rad, nagla sili su, izdaju se u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva s potpunom dokumentacijom.

Radne dozvole dubrovački su poslodavci zatražili za 133 državljana Crne Gore, za isto toliko državljana Albanije te za 93 državljanina s Kosova

Podsjetimo i da nije dovoljno da poslodavci samo zatraže dozvole za zapošljavanje radnika iz drugih država. Osim podnošenja zahtjeva na Policiji, poslodavci su se dužni najprije javiti Hrvatskom zavodu za zapošljavanje koji će provoditi test tržišta rada, odnosno, obavit će pro nalazak radne snage na domaćem trži štu rada. Test tržišta rada ne mora se tražiti u slučaju produljenja dozvole za boravak i rad za istog poslodavca i istog državljanina treće zemlje. Ne mora ga se zatražiti ni provesti ni u slučaju deficitarnih zanimanja prema listi Upravnog vijeća HZZ, kao ni zapošljavanja državljanina treće zemlje u poljoprivredi, šumarstvu, ugostiteljstvu i turizmu do 90 dana tijekom kalendarske godine i u slu čaju dozvola za boravak i rad koje se izdaju sukladno članku 110. Zakona, a odnose se na ključno osoblje u trgo vačkim društvima, osobe s eu plavom kartom, osobama premještenim unu tar društva

slično.

Na i N ic ijativu Rav N atel jstva policije, koji već godinama na razini Republike Hrvatske provodi akciju Sigurna turistička destinacija, prote klog je ponedjeljka u Policijskoj upravi dubrovačko-neretvanskoj održan sastanak na kojem su, osim predstav nika policije, sudjelovali i predstav nici svih žurnih i operativnih službi koje djeluju na području Dubrovačkoneretvanske županije. Cilj sastanka je međusobna razmjena iskustava veza nih za koordinaciju, suradnju i brzu razmjenu informacija između službu s krajnjim ciljem žurnog rješavanja problema na terenu, a sve kako bi turi stička sezona u sigurnosnom i opera tivnom smislu prošla što bolje. Hrvat ska jest sigurna zemlja, kako za svoje građane, tako i za brojne posjetitelje, ali upravo ovakvi sastanci su prilika da se definiraju i riješe mogući problemi kako bi i dalje osigurali status sigurne zemlje koji je iz godine u godinu sve važniji faktor kod odabira mjesta za odmor. Iako je suradnja ocijenjena izvrsnom, zaključno je dogovoreno da se sastanak u istom sastavu upriliči i na kraju ove turističke sezone kako bi se definirali uočeni problemi i donijele smjernice za njihovo rješavanje, a sve kako bi se razina sigurnosti i operativ nosti digla na još veću razinu tijekom sljedeće turističke sezone.

Lani je sezona bila fantastična. situacija kao u vrijeme

Imala sam tek jedan upit za grupu krajem četvrtog mjeseca, ali ga nisam mogla odraditi jer sam imala koronavirus – Lidija Begić

Foto DuList / Ilustracija

Sankcije koje je e urop S ka unija od veljače uvela protiv Rusije zbog ruske invazije na Ukrajinu, a koje obuhvaćaju mjere ograničavanja, gospodarske sankcije i diplomatske mjere, utjecale su, među ostalim, i na dolaske ruskih državljana u Hrvat sku. Slijedom toga, i turistički vodiči s područja Dubrovnika koji vode na

ruskom jeziku, imaju manje posla ili ga uopće nemaju...

Tek jedan upit

Turistička vodičica Lidija Begić, koja vodi na engleskom, francuskom i ruskom jeziku, ove godine nije imala nijedno vođenje na ruskom jeziku. Vraća se unatrag i priča nam da je

intenzivno radila i vodila na ruskom jeziku u godinama prije ulaska u Europsku uniju.

Imala sam i nekoliko tura dnevno zbog velike potražnje za vodičima. Naravno, interes se godinama sma njivao s obzirom na uvođenje viza. No, svejedno je redovito bilo gostiju s ruskog govornog područja u Dubrov niku. Tijekom prošle godine, kad smo svi govorili da je sezona počela oko 15. srpnja, već sam radila vrlo lagano kroz svibanj i lipanj. Bila je tu riječ

fantastična. Sada je vrijeme lockdowna

Sada je situacija kao u vrijeme lockdowna, prije dvije godine. Tu i tamo uleti neka grupa, ali to je skoro pa ništa – Helena Tomašković

o indvidualcima s drugog govornog područja, kao što su francuski i engle ski. Međutim, tad sam imala najveći broj upita i vođenja na ruskom jeziku. Govorimo, dakle, o prošloj godini, kad je sezona počela tek sredinom ljeta. Bilo je organiziranih dolazaka manjih grupa putem agencija, primje rice, s područja Makarske rivijere ili iz Splita.

Također, uz to, dobivala sam brojne individualne upite, odnosno gostiju koji bi mene osobno kontaktirali. To su bili ljudi koji su mi na jedan način dali posla u vrijeme dok kolege još nisu radile. Dakle, meni ruski nije nikad bio jezik koji je zauzimao pri mat, nego nadopunjavao kalendar, ali je lani u predsezoni puno značio – ističe nam turistička vodičica koja je prošle godine nagrađena prizna njem ‘Čovjek – ključ uspjeha, djelat nik godine’. Ove godine je, kako kaže, imala tek jedan upit za vođenje na ruskom jeziku.

Imala s am upit za grupu krajem četvrtog mjeseca, ali ga nisam mogla odraditi jer sam imala koronavirus – dodala je. Komentirala je kako su neke od njenih kolegica u ovoj godini imale vođenja na ruskom jeziku, no to nije ni blizu brojevima u prijašnjim godinama.

‘Skoro pa ništa’

‘Situacija je dosta lošija u usporedbi s prošlom godinom’, za DuList ističe Helena Tomašković koja vodi na engleskom i ruskom jeziku.

Št o se tiče Rusa, ove godine nisam imala nijedno vođenje. Ima nešto Ukrajinaca koji dolaze iz Crne

Prošla sezona je bila dobra, bez obzira što smo počeli raditi u sedmom mjesecu – Natalija Bezić Tomašković

Gore, kao gosti na odmor. Njima nisu potrebne vize za Hrvatsku. Opet, riječ je o brojevima koje ne možemo uspo rediti s prošlom godinom, ali ni s godinama prije. Također, dolaze gosti s ruskog govornog područja, iz Litve, Latvije i Bjelorusije. Isto tako, riječ je o manjim brojkama nego prijašnjih godina – naglasila je. Lani je sezona, kako kaže, bila fantastična.

Stvarno je bilo vođenja grupa i individualaca, no ove je godine dosta lošije zbog cijele situacije. Sada je situacija kao u vrijeme lockdowna , prije dvije godine. Tu i tamo uleti neka grupa, ali to je skoro pa ništa –rekla je. Navodi kako ruski državljani mogu doći u Dubrovnik, preko Ista nbula, s Turkish Airlinesom.

Ali, pr vi problem je što su digli cijene. Moja rodica je htjela doći iz Moskve u Dubrovnik tijekom ljeta. Karta za let Moskva-Istanbul-Dubrov nik je tisuću i pol eura. Druga stvar je što im radi sankcija ne daju vize. Tu je isto nastao problem. Rusi ako putuju, putuju u države gdje se vize od njih ne traže. Mi smo im malo predaleka i preskupa destinacija s obzirom na sve – kazala je Tomašković.

‘Dug je put, i skupo’ Vodičica na ruskom jeziku Natalija Bezić navodi kako trenutno dolaze grupe iz Litve i Latvije. No, kako kaže, ruskih državljana je vrlo malo.

Bilo j e nešto vođenja, no tu je riječ o individualcima, nema grupa. U usporedbi s prošlom godinom, to je puno lošije. Prošla sezona je bila dobra, bez obzira što smo počeli raditi u sedmom mjesecu. Bilo je dosta Ukrajinaca i Rusa. Avioni su letjeli svaki dan. Ali sada ih nema. Rusi mogu dolaziti preko Istanbula, no dosta je komplicirano za doći. Dug je put, i skupo je – rekla je naša sugovor nica koja je, kako kaže, dosad imala manje od deset vođenja.

To je puno, puno manje nego lani! – zaključila je.

Povećan broj požara

U prvih 6 mjeseci ove godine zabi lježena su ukupno 9.673 požara i 6.890 požara na otvorenom prostoru što je gledajući postotke, povećanje uku pnog broja požara od 34 posto dok je ukupan broj požara na otvorenom prostoru u odnosu na prošlu godinu povećan za više od 50 posto. Podaci su to Državnog vatrogasnog operativ nog središta 193 koji potvrđuju da je u ovoj godini došlo do povećanja broja požara u gotovo svim kategorijama te da se opožarena površina povećala za više od 240 posto u odnosu na prošlu godinu, prenose iz Hrvatske vatrogasne zajednice. Nažalost, došlo je i do pove ćanja broja stradalih pa je tako prošle godine u promatranome razdoblju zabilježeno 15 smrtnih slučajeva dok su ove godine zabilježena čak 22. Tako đer, povećan je i broj ozlijeđenih osoba pa ih je tako prošle godine bilo 62 dok je u ovoj godini 84. Povećani su i zahtjevi za angažiranje zračnih snaga za gotovo 30 posto kao i zahtjevi za angažiranjem pripadnika Državnih vatrogasnih inter vencijskih postrojbi za 200 posto.

Prve mjesece ove godine obilježilo je razdoblje bez većih padalina uz dosta vjetra što je svakako pridonijelo poveća nju broja požara. Osobito je to vidljivo u proljetnim mjesecima kada se građani, unatoč apelima za ekološko zbrinjava nje, i dalje odlučuju na spaljivanje bilj nih ostataka. Često to rade za vjetrovita vremena te mjesto spaljivanja ostavljaju bez nadzora što za posljedicu ima da se požar brzo proširi na okolno raslinje –kazao je glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković. Također je podsjetio još jedanput na odgovorno ponašanje kojim svi možemo doprinijeti smanje nju broja požara.

Na svim ovim požarima na otvore nom prostoru angažirani su značajni ljudski i materijalni resursi, a nerijetko su bili ugroženi i objekti kao i ljudski životi. Svjedoci smo sve ekstremnijih klimatoloških pojava, a visoke tempe rature i manji broj padalina uzrok su velikog i vrlo velikog indeksa opasno sti od šumskih požara koji je progla šen za gotovo cijelu Hrvatsku. Stoga ponavljamo da je važno da građani ne lože vatru na otvorenome, ukoliko koriste roštilje u svojem domaćinstvu da ugase žar, da ne bacaju opuške te da zovu vatrogasce na broj 193 ili Centar 112 ukoliko primijete požar – zaključno je kazao Tucaković.

CIJENE GORIVA Vlada je u utorak donijela novu odluku o cijenama goriva. Odluka je donesena na telefonskoj sjednici i njome se postojeće mjere produžuju za još dva tjedna, što znači da će cijene goriva u iduća dva tjedna ostati nepromijenjene.

TONĆI DRAŠKOVIĆ OTIŠAO U MIROVINU

Nakon trideset godina oprostio se od ‘Edena’

Kroz cijeli radni vijek posebno sam cijenio lokalno. Uvijek sam gledao kupiti naše, u našega čovjeka, ali i zaposliti našega čovjeka. Gledao sam da sve bude na ‘lokalnoj razini’. Mi smo ipak mali grad. Trebamo misliti više o tome da jedan drugome pomažemo

Ljudi me najviše pitaju: ‘Kako 1. srpnja?’. Govore mi da sam mogao odraditi još ovu sezo nu. Mislio sam da treba i tim ljudima, koji dođu iza mene, dati moguć nost da počnu s radom, a ne s nekakvim troškovima

Piše/Foto Maria Prkut

RAST PRIHODA Tijekom siječnja, veljače i ožujka 2022. godine prihodi stranih turista iznosili su 495 milijuna eura što predstavlja rast od 2 posto u odnosu na isto razdoblje pret pandemijske 2019. godine. U odnosu na prvo

Nako N četiri desetljeća rada i djelovanja u privatnom ugostiteljstvu, cijenjeni dubrovački ugostitelj Tonći Drašković odlučio je poći u mirovinu. Poznati restoran Eden, kojeg je otvo rio 1991. i čiji je imidž postepeno gra dio tijekom svih ovih godina, počet kom srpnja je dao u najam drugom vlasniku. Vjeruje kako je restoran pre pustio u prave ruke.

Ljudi me najviše pitaju: ‘Kako 1. srpnja?’. Govore mi da sam mogao odraditi još ovu sezonu. Mislio sam da treba i tim ljudima, koji dođu iza mene, dati mogućnost da počnu s radom, a ne s nekakvim troškovima. Znamo kakva je zima. Odlučio sam tako i idem u mirovinu. Vidio sam da više ne mogu raditi, da je to naporno za mene i odlu čio sam se na korak da afitam. Iznaj mio sam Eden novome vlasniku, obite lji Golja. Mislim da će raditi kako treba, a ja im želim sve najbolje – naglasio je Drašković.

Razumijevanje supruge

Drašković, koji je rodom iz Bačeva Dola, nakon završetka Ugostiteljske škole 1973. godine počinje raditi u hotelu Astarea. Tamo ostaje do 1980. godine. Nakon odsluženja vojnog roka, odlu čuje poći u ‘privatnike’ i otvara kafić u Gradu s poslovnim partnerom, pokoj nim Ivom Boškovićem. Sjetit će se sigurno brojni – kafić se zvao ‘Skalin’, a nalazio se u Ulici Petilovrijenci. Bila je riječ o ‘in’ kafiću u ono vrijeme, a u njemu se, prisjeća se, nalazio inven tar iz Italije. ‘To je bilo čudo’, nagla sio je. Kafić je dobro radio, sve do 1986. godine. Iste godine otvara restoran Robinzon u Platu, u poznatom izleti štu. Nakon toga, kako kaže, na nago vor supruge Mire, u veljači 1991. gradi restoran Eden u njezinoj obiteljskoj kući. Posebno je naglasio važnost svoje supruge koja je tijekom svih ovih godina preuzela odgovornost o odgoju troje djece i održavanju kuće.

Sve što sam učinio u životu, uči nio sam uz veliku podršku i veliko razumijevanje moje supruge. Ja sam samo radio i mislio o poslu – rekao je. Restoran je počeo raditi dobro te 1991. godine.

Bilo je u to vrijeme puno naših ljudi, ali i stranaca. Sve su to bili jako dobri gosti. No, onda je počeo rat u Slo veniji i posao je samo nestao. Ja pri stupam kao dragovoljac u Hrvatsku ratnu mornaricu. Tamo ostajem nešto više od godinu dana, do 1. siječnja 1993.

tromjesečje protekle godine prihodovano je više nego dvostruko više, odnosno ostvaren je rast prihoda od stranih turista za 105 posto. U prva tri mjeseca protekle godine prihodovano je 242 milijuna eura od stranih turista.

Sve što sam učinio u životu, učinio sam uz veliku podršku i veliko razumijevanje moje supruge. Ja sam samo radio i mislio o poslu

godine – ističe nam naš sugovornik. Put ga je nakon toga odveo u Zračnu luku u Čilipima gdje otvara kafić. Tamo je ostao godinu, povlači se iz tog posla i ponovno otvara Eden.

U to vrijeme poraća, jako se dobro radilo jer su naši ljudi bili željni svega. Iza rata su svi očekivali procvat. Počele su investicije, bilo je jako puno firmi koje su dolazile u Dubrovnik. Govorio sam: ‘Ne treba sezona, samo da cime nat dolazi u Grad’.

‘Familijarni imidž lokala’ Ugostiteljstvo je, navodi dalje, dobar posao, ali strašno težak.

U prosjeku sam radio 15 sati dnevno. Nikad nisam znao što ću raditi tog dana (smijeh). Hoću li uvečer biti gazda, konobar, kuhar ili pomoćni u kuhinji? Gdje god ‘škripi’, gazda tu mora biti – naglašava. Posebno se bri nuo o tome da ima dobre djelatnike.

Nastojao sam biti prijek i prave dan. Plaća je uvijek bila na vrijeme. Ne sjećam se da sam ikad imao problem. Ljudi su kod mene znali raditi po dva deset ili čak trideset godina. Svi smo bili k’o familija. Trudio sam se stvo riti dobar i familijarni imidž lokala –govori nam Drašković koji će za sebe reći kako je ‘ugostitelj starog kova’.

bi probati nešto naše. Trebalo bi zadr žati tradiciju naših, domaćih jela. Opet, s druge strane, nema osoblja koje bi to radilo. Kroz cijeli radni vijek posebno sam cijenio lokalno. Uvijek sam gle dao kupiti naše, u našega čovjeka, ali i zaposliti našega čovjeka. Gledao sam da sve bude na ‘lokalnoj razini’. Mi smo ipak mali grad. Trebamo misliti više o tome da jedan drugome poma žemo. Znači da treba kupiti pomadoru u Konavljanina, da treba kupiti vino na Pelješcu... Treba gostu dati dobro, kva litetno i – ne boj se. I ne pregoni u cije nama – kazao je.

‘Sada mi ostaje mirovina’

Priča nam da je nakon izlaska iz ugo stiteljstva i završetka ovog dugogodiš njeg poslovnog razdoblja bio na kavi s dobrim prijateljem.

Rekao je da je bio u Edenu na večeri, da mu je bilo dobro i da dobro rade. Ali je dodao: ‘U Edenu je bez tebe, isto k’o vidjet’ Orlanda bez mača’. Ma ja ne vjerujem u to. Vjerujem da će Eden ići u pravom smjeru – rekao je Drašković.

Iza sebe ostavlja, kako kaže, dosta toga – lijepih, ali naravno, i nekad loših trenutaka.

Nije malo biti privatni ugostitelj četrdeset godina. U stvari porezni obveznik (smijeh). Sada me čeka miro vina, uživanje, druženje sa ženom, dje com i unucima – zaključio je.

Uvijek sam ‘bio na svakom pjatu’. Ja bih 90 posto jela probao. Nikad se nije iznijelo nešto što nije u redu. I znalo se da kad dođeš, da ćeš dobiti ono što si naručio i da će to biti najbolje kvalitete

Uvijek sam smatrao da je najbolja riba onako kako su je naši preci sprav ljali, da je najbolje meso kako su ga naši preci spravljali. Sve ovo novo – ja nisam prihvaćao. Bio sam u tim godi nama da nisam ni mogao prihvatiti. Jer za nešto novo, treba imati šefa u kuhinji koji je sklon tim promjenama. Inače se to ne može. Ali, uvijek sam ‘bio na svakom pjatu’. Ja bih 90 posto jela probao. Nikad se nije iznijelo nešto što nije u redu. I znalo se da kad dođeš, da ćeš dobiti ono što si naručio i da će to biti najbolje kvalitete. To je tajna uspjeha – nikad nemoj gostu dat’ ono što ti ne bi pojeo. To je cijelo umijeće ugostiteljstva. Nema: ‘Može li proć’?’ Naš, domaći gost, kao i stranac uvijek su dobili istu kvalitetu, za istu cijenu – dodao je. Dakle, potrebno je i, kako kaže, ‘držat’ se tradicije i tradicional nih jela’.

Toga u nas nažalost više nema. U nas se počelo smatrati da je sve drugo bolje od našega. Gosti kad dođu, htjeli

CIJENE SU IŠLE GORE

‘Nisam ih mijenjao zadnjih 10 godina’

Drašković nam priča da, dok je radio, nije promijenio cijene u zadnjih deset godina.

Sada ih je potrebno mijenjati jer su cijene svega ostaloga jako pošle gore. Bili smo poznati po tatar bif teku, govorili su nam da je najbo lji u Hrvatskoj. Ja sam plaćao onda kilo freškog bifteka oko 150 kuna.

Ove godine je ta cijena 300 kuna! Naravno da moraju dizati cijene. Sve se ovo događa i u cijeloj Europi. Trendovi su svugdje isti. Nikad nije bilo kilo pomadora 20 kuna.

Mi smo ga lani plaćali 3,4 kune. Mislim i da je kruh duplo posku pio. Strašno je to! Ugostitelj to mora pratiti. Ako ne prati, propast će –rekao je Drašković.

85 godina tapkamo na istom mjestu. Gospino polje i dalje čeka stadion

Razgovarala

Zvonimir Pandža/ Knjiga Povijest nogometa u Dubrovniku

Postojalo je veliko rivalstvo između Dubrovnika i Goška, odnosno prije Drugog svjetskog rata između Juga i Goška. Taj je rivalitet dovodio jako puno publike na stadion, nekad prije u Gruško polje, a od 1945. pa dalje u Lapad. Taj rivalitet je ostao pa se do današnjeg dana stariji ljubitelji nogometa dijele na one koji su za Gošk i na one koji su za Dubrovnik, odnosno za Jug

Nogomet, koji se u Dubrovniku počeo igrati još 1907. godine, tema je najno vije knjige u nakladi DuLista. Riječ je o ‘Povijesti nogometa u Dubrovniku’, izdanju monografskog karak tera kojeg potpisuje Željan Konsuo, autor koji se profilirao kao kroničar dubrovačkog sporta. Ovo je njegova treća knjiga, a zasi gurno je svima dobro poznata ona posljednja iz 2019. godine kada je prvi put u povijesti uko ričio 95 godina postojanja najtro fejnijeg hrvatskog sportskog kluba Jug. Nakon što je objavio ‘Pet do sto’, kapitalno djelo na kojem je radio pune dvije godine, posvetio se opet Jugu, ali ovaj put sagledavajući sve one segmente za koje nije bilo mje sta u vaterpolskoj ‘enciklopediji’.

Ovo je prva knjiga o nogometu u Dubrovniku u novijoj povijesti, štoviše posljednji prikaz je izašao prije 50 godina, a barem zadnjih 20 godina se u sportskim krugovima spominjalo izdavanje nogometne monografije. Zašto ona nije izašla ranije, ima li razlog tome?

Ne mogu reći što je tome razlog. Činjenica jest da obuhvaćanje jednog tako velikog razdoblja od 100 godina zahtjeva jako puno rada, što u Arhivu, što prikupljanja starih fotografija, što razgovora s ljudima. To odnosi dosta vremena. S druge strane, kod pisanja takvih knjiga uvijek je problem ako autor ujedno nije i osoba koja donosi odluku o tome što će biti, a što neće biti u knjizi. To tada zna potrajati jako dugo. Na primjeru V k Juga, 60 smo godina išli ka knjizi pa smo je tek prije tri godine dočekali, kad su se posložile stvari na drukčiji način. To je jedan kompleksan posao i nadam se da će u budućnosti biti još knjiga na

ovu tematiku.

U knjizi obuhvaćate raspon od više od 100 godina, zabilježene su sve važne utakmice, njihovi rezul tati, međutim za oko zapinju dvije osobe Božo Banac i Juan Bielovučić. Na koji su način oni vezani s gradskim nogometom?

Božo Banac bio je prvi predsjednik prvog registriranog nogometnog kluba, kojega su u Dubrovniku osno vali talijanaši, Forza e coraggio (Snaga i hrabrost), a nakon njegovog gaše nja i novoosnovanog Unione sportivo Ragusa. Bio je dakle red u knjizi ista knuti prvog predsjednika, no trebalo je malo dodatnog istraživanja za utvrditi koji je od Boža Banaca bio predsjednik kluba, budući da je ova obitelj imala običaj svako prvo muško dijete nazvati Božo. Inače, riječ je o obitelji koja je zbog puno razloga bila prisutna kroz duže razdoblje u javnom životu grada, a upravo je sin Boža Banca napravio najveće poslovno carstvo zbog kojeg, na kraju krajeva, ova obitelj čeka naj više nekretnina za povrat u našem gradu.

Što se tiče Bielovučića, ostavio bih čita teljima da do kraja iz knjige doznaju priču o njemu. Juan Bielovučić je vezan za naš grad, a njegov obiteljski grob nalazi se u Staroj Mokošici. Riječ

ZASVIJETLIO PELJEŠKI MOST Svi koji su se u noći s petka na subotu nalazili u blizini

Pelješkog mosta, mogli su svjedočiti posebnom trenutku. Tada se ovaj hrvatski kapitalni projekt mogao prvi put vidjeti s upaljenim svjetlima. Odbrojavamo sitno do otvaranja 26. srpnja.

zbog jedne raritetne zanimljivosti. Naime, 1917. godine nogometno prven stvo u Peruu osvojio je klub Sport Juan Bielovučić. Klub je dakle bio nazvan po živućoj osobi koja je tada imala manje od 30 godina, što samo po sebi govori o tome koliku je počast uživao. Bielovu čić je inače bio prvi uopće pilot Južne Amerike, a čitatelji će u priči o njemu moći pronaći još puno drugih zanimlji vih detalja.

Ovom knjigom zapravo rušite mitove ili bolje rečeno razotkri vate stvarno stanje iz 1919. godine. Tu godinu i danas neki nogometni klubovi vezuju sa svojim predni cima. Što se zapravo dogodilo 1919. godine i zašto se ona i do danas spominje?

je o nacionalnom heroju Perua i Fran cuske, o osobi koja je prva u povijesti preletjela Alpe. Kao heroj pilot zabilje žen je u sve tri zemlje za koje se vezuje, a osim Perua i Francuske to je i Hrvat ska. U knjizi o nogometu se spominje

Kad radite ovakvu knjigu, koliko god da definirate kriterije, zamjerit će vam svi oni koji u njih nisu upali

Povijest je jedna prilično egzaktna dis ciplina. Postoje brojni arhivski zapisi o svemu pa tako i o ovome. 1919. godine je grupa mladića iz Gruža pokušala, naglasak je na pokušala, osnovati klub pod imenom Plamen. S obzirom da se taj naziv vezivao uz Lenjina i njego vih riječi ‘Iz iskre puknut će plamen’, aktualne državne vlasti nisu dozvolile registraciju kluba s tim imenom. Tako da se 1919. dogodio samo pokušaj osni vanja kluba, koji je odigrao tri nefor malne utakmice s posadom ruskog ratnog broda. Međutim, u kasnijim se

godinama stvarao mit kako je upravo to godina kad je osnovan prvi nogo metni klub, što nije točno jer je to bio samo pokušaj osnivanja kluba, za što postoje brojni zapisi koji se čuvaju u Državnom arhivu.

U knjizi konstatirate zapravo da je Jug prvi nogometni klub u Gradu. Kad je došlo do razdvajanja između nogometa i vaterpola?

Jug je osnovan 1922. kao sportsko druš tvo sa sekcijama, što je tada i bio običaj, za više sportova. Prva je profunkcioni rala sekcija za nogomet. Godinu dana nakon osnovana je i vaterpolo sekcija, a prva vaterpolo utakmica odigrana je 1924., točno dvije godine i mjesec dana nakon prve nogometne utakmice Juga. Duži niz godina klub je funkcionirao kao sportsko društvo s više odvojenih sportova.

Kad su se razdvojili?

Zbog dominacije vaterpola, nogo metna se sekcija ugasila 1928. pa sve do iza Drugog svjetskog rata. Defacto su se 1928. godine razdvojili što se tiče samog djelovanja te je od tada u tom segmentu ostao samo vaterpolo i plivanje.

Koja je ukratko priča između Juga, Goška, Gošk Juga. Bilo je tu jako puno spajanja i razdvajanja?

Priča je dosta dugačka. Zbog toga se u knjizi i donosi vremenska crta iz koje

U knjizi se do nose neki zani mljivosti još iz davne 1937. kad je napravljena analiza zbog čega bi trebalo graditi stadion. Bilo je to prije 85 godina, a još tapkamo na istom mjestu

je vidljivo kako su klubovi nastajali i nestajali kao takvi. Ako ćemo gledati primjer Goška, on je osnovan 1922. godine, pola godine nakon Juga. Dje lovao je do 1941. godine kada je odlu kom Komunističke partije raspušten. Nakon Drugog svjetskog rata očekivala se obnova rada Goška, no to se nije dogodilo nego se 1954. godine osno vao novi klub pod imenom Gošk. On je od 1954. do 1979. nastupao pod tim imenom, a od 1979. je došlo do spajanja s Jugom u Gošk Jug.

Jug je pak djelovao od 1922. do 1928. kada zaustavlja svoj rad te daruje svoju opremu prijateljskom klubu Građanski koji je isto djelovao na području grada. Iznenađenje se dogodilo 1945. kad je Jug obnovio svoj rad da bi se krajem 1946. udružio s klubovima Jedinstvo, Argosy, Neptun i Orjen. Jug je svoju transformaciju u NK Dubrovnik doži vio 1952. godine kada se spojio s Bor cem i Željezničarom. Od 1952. do 1978. je djelovao pod tim imenom, a 1978. mijenja ime opet u Jug da bi 1979. došlo do spajanja Goška i Juga. Od 1979. je njihova zajednička vremenska linija sve do 1992. kada klub mijenja ime u HNK Dubrovnik. Nakon toga je uslijedilo jedno turbulentno razdoblje u kojem je bilo više gašenja klubova i osnivanja novih pod starim imenima, ali to je već neka druga priča.

Tko su bili stvarni rivali? I o njima pišete.

Postojalo je veliko rivalstvo između Dubrovnika i Goška, odnosno prije Drugog svjetskog rata između Juga i Goška. Taj je rivalitet dovodio jako puno publike na stadion, nekad prije u Gruško polje, a od 1945. pa dalje u Lapad. Zanimljivo je, a što je nama danas nepojmljivo, da je tih, pogotovo početnih godina, Gruž bio prigradsko naselje pa je to bio rivalitet jednog luč kog prigradskog naselja i ‘građana’.

Taj rivalitet je ostao pa se do današ njeg dana stariji ljubitelji nogometa dijele na one koji su za Gošk i na one koji su za Dubrovnik, odnosno za Jug. Taj je rivalitet nosio nogomet i poticao aktivnosti, ali je fuzijom 1979. ugašen jer se smatralo da će se time dobiti veći kvalitet. Nažalost, veći kvalitet se nije dobio, a nestalo je rivaliteta koji je dovodio publiku na stadion.

A muktaši? Tko su muktaši?

To je jedno zanimljivo poglavlje u knjizi iz kojega je vidljivo kako navika neplaćanja ulaznica za sportske pri redbe nije novijeg doba kod naših ljudi. To je još prije stotinjak godina zabilježeno u lokalnim novinama, gdje su tekstovi išli na način da je pisalo kako je bilo jako puno publike, npr. 1500 ljudi na Gruškom polju, ali velikom većinom muktaša ispod murvi koji nisu platili kartu. Mukštaši – oni koji ne plaćaju.

Spomenuli ste Gruško polje, tamo se nogomet igrao krajem 19., počet kom 20. stoljeća. U knjizi su prvi put objavljene sjajne fotografije tog prostora. Kako ste došli do njih?

Zanimljiva priča stoji iza tih iznimno značajnih, povijesno vrijednih foto grafija iz 30-ih godina prošlog sto ljeća, što sam naveo i u samom uvodu knjige. Naime, desetak godina šeta jući psa, Miško Ercegović i njegov sin Marko pronašli su kraj smeća kutije s brojnim fotografskim materijalima. Nečijim nemarom na smeću ostav ljena je vrijedna povijesna građa koju je srećom gospar Miško prepoznao i sačuvao.

Dio fotografija objavio sam u knjizi ‘Pet do sto’, a u ovoj su premijerno pri kazane fotografije dubrovačkih nogo metaša iz tridesetih godina prošlog stoljeća. Jako su mi drage i fotogra fije samog područja Gruža i Lapada iz tog vremena, a veliko oduševljenje svih onih koji su imali knjigu u ruci izazvale su baš te fotografije iz Gruš kog polja.

Bilo mi je zadovoljstvo opisati put te dokumentacije i način na koji je zavr šila u dvije knjige koje potpisujem.

Sva ta vrijedna foto građa pohranjena

je ove godine u Dubrovačkom arhivu gdje se čuva za budućnost.

Stadion je i danas goruća tema, a i 50-ih, 60-ih, 70-ih godina prošlog stoljeća punio je stupce tadašnjih novina. Nakon što se livada pre tvorila u stadion 1945. godine, u Lapadu su izgrađene svlačionice i... Do danas ništa! Zašto je tome tako?

Zadnje pravo ulaganje u Lapadu je bilo prije točno 60 godina, odnosno 1962. Jedan od prvih stadiona napra vio je 1926. godine Gošk na području današnjeg Studentskog doma. Nažalost zbog financijske situacije on je na tom mjestu potrajao samo godinu dana te je razgrađen i rasformiran. U knjizi se donose neke zanimljivosti još iz davne 1937. kad je napravljena analiza zbog čega bi trebalo graditi stadion. Bilo je to prije 85 godina, a još tapkamo na istom mjestu.

Zašto je tome tako?

Zato što su po tom pitanju stalna luta nja i dileme o tome treba li napraviti novi stadion na postojećem mjestu u Lapadu ili u Gospinom polju. I tako se ciklički vrti u krug već godinama. Gos pino polje je prije 50 godina po tadaš njem sjajnom prostornom planu Južni Jadran definirano kao područje gdje se treba graditi sportske sadržaje i ono je do današnjeg dana u svim urbanistič kim planovima s istom namjenom.

Naravno da bi oni koji su se bavili nogo metom iz emocionalnih razloga najviše voljeli da to bude u Lapadu. To bi bilo fenomenalno, međutim za napraviti na tom mjestu pravi, veliki stadion postoji jako puno ograničenja prometnog, pro tupožarnog tipa itd. To je ono zbog čega tijekom godina imamo brojna lutanja, a Gospino polje i dalje čeka.

Možete li povući paralelu između nogometa u Gradu nekad i danas? Može se ustvrditi da je i tada nedo stajalo novaca.

U sportu uvijek nedostaje novaca. Nekoliko sugovornika je u knjizi lijepo reklo kako je uvijek pitanje nekoliko čelnih ljudi koji će povući lokomotivu za bilo koji sport i sve posložiti. Novca nikad neće biti dovoljno, ali sve ovisi o tome kako ćete se u svemu tome prilagođavati da dođete do što boljeg rezultata.

I ovaj ste put, kao i u knjizi 5 do 100 imali suradnike. Kako ste ih odabrali?

S Tončijem Vlašićem još od ranije imam dobru suradnju. On je detaljno obradio razdoblje od spajanja klubova, odnosno od 1979. do 1994. i prvih prvo ligaških utakmica. O Dubrovčanima u

Hajduku i onima koji su iz Hajduka došli u Dubrovnik piše Jurica Gizdić, inače kroničar Hajduka i Hrvatskog olimpijskog odbora, osoba koja je do sada izdala respektabilnih 80 knjiga sportske tematike.

Za dio knjige o Dubrovčanima koji su ostavili traga u Dinamu sam na jedan atipičan način odabrao odvjetnika Sašu Pavličića Bekića, sportskog zane senjaka, dugogodišnjeg disciplinskog suca Prve nogometne lige i košarkaške ABA Lige. Budući da jako puno voli pisati po društvenim mrežama, ponu dio sam mu da se okuša i u pisanju priloga za knjigu te je dao jedan lijep emotivni tekst o Dubrovčanima koji su ostavili traga u Dinamu. Osobno mi je bilo stalo da sportsko pero koje možda i najviše cijenim, a to je Splićanin Ber nard Jurišić, da svoj prikaz o razlozima neuspjeha dubrovačkog nogometa. Razgovore s bivšim nogometašima, sa mnom su radile i novinarke DuLista Mia Njavro Banić i Leona Rašica.

Kad smo kod razgovora s nogome tašima, donosite njih devet. Kako je došlo do odabira tih devet ljudi? Mislite li da će vam netko zamjeriti što niste uvrstili neka druga lica s travnjaka?

Kad radite ovakvu knjigu, koliko god da definirate kriterije, zamjerit će vam svi oni koji u njih nisu upali. Kod for miranja kriterija za knjigu o vaterpolu, vodio sam se time tko je osvojio olim pijsku medalju, tko Ligu pravka pa je

Kad se jednom čovjek ‘navuče’ na to, kad vidiš koliko sjajnih mate rijala čuvamo u Državnom arhivu i koliko se u Znanstve noj knjižnici u digitalnom obliku može naći kvalitetne periodike iz tog razdoblja, užitak je to pretraživati s kućnog kauča

i tad bio problem kako to sve skupa posložiti. U nogometu nismo nikad imali neki rezultat, što je vidljivo iz knjige te je ljude trebalo posložiti po drukčiji kriterijima. Ovog puta to je bila dobna granica 70+ godina života i ukupan broj od devet razgovora s po dva predsjednika i trenera i pet nogometaša.

Nakon dvije objavljene knjige o sportu, sad Vas već s pravom nazi vaju kroničarom dubrovačkog sporta. Koja je i kad će izaći sljedeća knjiga?

Sljedeća knjiga će, nadam se, izići naj kasnije za dvije godine. Bila je već u poodmakloj fazi pa je stala zbog nekih drugih okolnosti. To je povijest vater polskog kluba Jug na engleskom jeziku, odnosno značajno redefiniranje već izdane knjige, koja će ujedno služiti i kao dobra priprema za Muzej vaterpola.

Je li Vam i ovog puta ostalo materijala, kao što je bio slučaj s knjigom ‘Pet do sto’?

Kad se jednom čovjek ‘navuče’ na to, kad vidiš koliko sjajnih materijala čuvamo u Državnom arhivu i koliko se u Znanstvenoj knjižnici u digitalnom obliku može naći kvalitetne periodike iz tog razdoblja, užitak je to pretraživati s kućnog kauča. Ima dosta materijala, no ne vidim u ovom trenutku drugu zanimaciju osim dovršiti posao koji se tiče VK Juga i to sve zaokružiti do kraja barem na engleskom jeziku.

Vjerni gosti dubrovačke marine: ‘Svi su ljubazni i srdačni. Ovo je za nas drugi dom’

ACI marina Dubrovnik ima najveći potencijal, usudio bih se reći, na Mediteranu. Potrebno je ulagati u uslugu. Nije više stvar samo brojki. Zahtjevi nautičara su sve veći, naše usluge moraju biti ukorak s tim. Mislim da je to definicija uspjeha u budućnosti – Leo Ajduković

Simpatičan bračni par Diane i John Gorman iz Engleske vjerni su aC i marini Dubrovnik već pet godina. Ovi dugogodišnji zaljubljenici u nautiku, prisjećaju se kako su plovili Medite ranom te su promislili: ‘Na povratku ćemo doći u naše najdraže mjesto –Dubrovnik’. Htjeli su ostati godinu dana, no ipak se to razdoblje produljilo.

Ljepota Dubrovnika, odlično vrijeme i hrana, ljubaznost i srdačnost naših ljudi, kao i odlična usluga koju imaju u dubrovačkoj marini bili su dovoljno dobri razlozi za donijeti takvu odluku. Sve su nam to ispričali proteklog petka na prigodnom druženju povodom 39. godine poslovanja ovog najvećeg lanca marina na Mediteranu.

Najave su fan tastične. U srp nju i kolovozu ne možete pro naći slobodan brod. Idemo u pravom smjeru - Leo Ajduković

a C i marina Dubrovnik je pre divno mjesto – rekao je John, a Diane je dodala: ‘I nemamo namjeru otići’. Sretni su, kako ističu, što ove godine, zbog provedenih infrastrukturnih ulaganja u marinu imaju bolju uslugu po pitanju električne struje. ‘To je za mene veliki plus’, kazala je. Inače, hrvatska obala njihova je najdraža obala za plovidbu.

Vaši otoci su predivni. Vaši gra dovi su fascinantni. Svaki grad koji smo posjetili prepun je povijesnih zanimljivosti i kulture. Pritom ću spomenuti Ston koji nas je posebno zadivio svojom poviješću – istaknuo je John.

Piše/Foto Maria Prkut

Htio bih ovdje kupiti kuću!

Jerome Guimbaud iz Francuske prvi put je stigao u Dubrovnik svojim bro dom. Cijelo ljeto će boraviti u Hrvat skoj, čak sve do kraja rujna.

Obožavamo ovaj grad, obožavamo ovu zemlju. Htio bih kupiti kuću i živjeti ovdje! Ljudi su toliko dragi i simpatični. Osjećam se tako dobro došlo – naglasio je. Reći će kako je ACI marina Dubrovnik dobra i organizi rana marina te za njega predstavlja drugi dom.

Imamo dostupnu vodu i elek tričnu struju. Nemamo nikakvog pro blema. U marini se nalaze dobri resto rani, a samo što se iskrcamo s broda, možemo uživati u bazenu. Također, ljudi koji ovdje rade su jako ugodni i uvijek su spremni za pomoć – rekao nam je Guimbaud te najavio kako će se sigurno opet vratiti.

Turisti pozitivno iznenađeni

Direktor ACI marine Dubrovnik Leo Ajduković rekao je kako je sezona počela odlično, u pravom smjeru. Nada se kako će ova sezona biti puno bolja od prošle u financijskom smislu. Turi sti su, kako kaže, pozitivno iznenađeni novim izgledom dijela ACI marine. S nedavno napravljenim investicijama su, navodi dalje, napravili veliki isko rak te su spremni za buduće investi cije, a s kojima su gosti marine upo znati. Podsjetio je kako je napravljena nova riva duljine 232,3 metra. Cjelo kupna investicija je iznosila ukupno 35 milijuna kuna, a u koju je uklju čena rekonstrukcija infrastrukture što obuhvaća rekonstrukciju vodovoda i odvodnje, elektromrežu i instalacije te rasvjetu. Istaknuo je da su ugradili sedam kilometara novih vodovodnih cijevi, a prethodne su bile stare više od tri desetljeća. Također, kroz marinu su proveli 25 kilometara žica za struju.

U marini se nalaze dobri restorani, a samo što se iskrcamo s broda, možemo uživati u ba zenu. Također, ljudi koji ovdje rade su jako ugodni i uvijek su spremni za pomoć – Jerome Guimbaud

Za nas osnovan alat, osim riva i ove ljepote, predstavlja navedena infrastruktura. Pri kraju smo tog dijela investicijskog ciklusa. Polako radimo na modernizaciji marine – naglasio je. Vratio se unatrag i rekao kako je 2020. godina bila ‘pristojna godina’.

U toj je godini jedino ‘preživio’ nautički turizam u usporedbi s drugim gospodarskim granama. Naravno, već je 2021. bila bolja od 2020. godine. Ova će godina biti bolja od protekle dvije! Ne bih radio usporedbu s 2019. godi nom. Mogu vam samo reći kako smo već sada u financijskom smislu bolji nego u odnosu na 2021. godinu. Najave su fantastične. U srpnju i kolovozu ne možete pronaći slobodan brod. Idemo u pravom smjeru – naglasio je. Najveća prednost dubrovačke marine je što je, kako kaže, ‘najljepša na svijetu’.

Ova marina ima najveći potenci jal, usudio bih se reći, na Mediteranu. Potrebno je ulagati u uslugu. Nije više stvar samo brojki. Zahtjevi nautičara su sve veći, naše usluge moraju biti ukorak s tim. Mislim da je to definicija uspjeha u budućnosti – zaključio je Ajduković.

Ston nas je po sebno zadivio svojom povi ješću – John Gorman

39.

rođendan proslavio je ACI, najveći lanac marina na Mediteranu

39 godina postojanja

1. srpnja 1983. godine osnovan je naj veći lanac marina na Mediteranu, ACI d.d., zahvaljujući kojem Hrvat ska danas ponosno nosi status jedne od najvećih svjetskih velesila kada je riječ o nautičkom turizmu. Tako je u svim ACI marinama diljem Jadrana protekli petak obilježen Dan ACI-ja, odnosno 39. obljetnica djelovanja, pri čemu je Uprava tvrtke prigodno druženje sa zaposlenicima održala u ACI marini Opatija. Iako veliki 40. jubilej slavi tek iduće godine, ACI ovogodišnju obljetnicu obilježava s posebnim zadovoljstvom jer je u protekle dvije godine preuzeo ulogu regionalnog lidera u zaštiti zaposle nika i gostiju te zahvaljujući brojnim strateškim investicijama dočekao prvu post-pandemijsku sezonu uz značajna infrastrukturna unaprje đenja i širenje poslovnog portfelja.

NAJVEĆI LANAC MARINA NA MEDITERANU

Na Caminu sam osjećala slobodu. ‘Nosila’ me mistika i hodočasnička energija

Tko god voli prirodu, mislim da će mu na Caminu biti interesantno. Ta priroda i osjećaj slobode koju imaš su fantastični. Sebe sam znala uhvatiti kako pjevušim. To je kao meditacija

Bila je to avantura života. Nisam ni ja još svjesna da sam sve to odradila. Svaku večer bih bila strašno umorna od puta, a ujutro bi me opet obuzeo novi adrenalin, nešto novo je bilo preda mnom, prekrasna priroda, divni krajolici i to me nosilo. Sve su dionice

Odgađala sam ipak odlazak, ali sam u siječ nju rekla djeci ‘ja vam odoh’. U životu sam se nekako uvijek najviše bojala samoće, kako ću nešto sama pa sam htjela pobijediti i taj strah

znala sam da ću put i završiti. Bojala sam se najviše ozljeda, pazila na svaki korak, a posebno sam pazila hodajući nizbrdo – počinje za DuList svoju priču o gotovo 800 kilometara dugom putu Terezina Orlić, predsjednica Županij ske skupštine, koja se krajem lipnja vratila s Camina de Santiaga ili Puta svetog Jakova.

bile zahtjevne, izmjenjivale su se uzbr dice i nizbrdice pa bih spontano izgo vorila ‘Bože, daj snage da ovo danas izdržim’. Put je bio dug pa su molitve bile upućene i za sve koji dijele dobro i zlo u mom životu. Kad sam već prošla 20-ak dana i prešla 500 kilometara,

Nikada prije, govori nam, nije raz mišljala da bi se sama negdje uputila na dulje vrijeme, ali do Santiaga de Compostele hodala je 36 dana. I to sve s ruksakom od oko osam kilograma na leđima, u minimalističkom stilu sa svega dvije majice – crvenom i plavom. Željela je put proći kao prava hodoča snica i iskusiti slobodu i neovisnost bez toliko stvari za koje mislimo da nam u životu trebaju. Prije nego se odlučila za ovaj pothvat, čula je za Camino i priča joj se činila zanimljivom.

‘Ja vam odoh’

Kada je počela korona, stanje je bilo katastrofalno i tada sam počela jako puno šetati i to uglavnom sama. I tako sam se vratila na svoju davnu ljubav

Piše Leona Rašica Foto Privatna arhiva Terezine Orlić

hodanje i planinarenje. Malo pomalo počela sam čitati o Putu sv. Jakova, dobila jednu knjigu o tome, gledati videe po You Tubeu i to me je potpuno zaokupilo. Kad kreneš s tom idejom, gotov si, dogodi se neka magična pri vlačnost, jednostavno to moraš učiniti. Odgađala sam ipak odlazak, ali sam u siječnju rekla djeci ‘ja vam odoh’. U životu sam se nekako uvijek najviše bojala samoće, kako ću nešto sama pa sam htjela pobijediti i taj strah. Fizički sam se prilično pripremala. Tri puta tjedno odradila bih dobru šetnju oko Bosanke do Žarkovice i nazad pa po Konavlima, Orebiću i po cijeloj župa niji. Napravila sam probu na Caminu Imota u travnju i u tri dana sam bez problema prošla 75 kilometara s ruk sakom. Kad sam vidjela da ja to mogu, kupila sam kartu za Bordeaux i time je sve bilo gotovo. Krenula sam iz Fran cuske, prošla preko Pirineja na kojima sam prenoćila nakon osam kilometara jer je bilo zahtjevno u jednom danu proći 28 kilometara – ističe Terezina Orlić.

Glavno pitanje je bilo, naglašava, kako će sama? Ali, dodaje, u sebi si je uglavila da ovo putovanje i jest za biti sam. Ali, ako netko i hoće društvo, na Caminu ga itekako ima.

Putem ima jako puno hodočasnika, avanturista i turista, a lako je naći društvo i u albergi ili prenoćištu za hodočasnike. Imali smo u njima i puno zajedničkih večera na kojima sam upo znala ljude iz cijelog svijeta. I dosta sta rijih ljudi je bilo na Caminu, to me je iznenadilo. Skupila bi se mladost, ali i puno umirovljenika. Bilo je tu i osoba s invaliditetom, a to je obilježila i jedna skulptura na Caminu iza Burgosa koja

predstavlja ženu u invalidskim koli cima. Osim pješke, ljudi preko Camina idu i biciklima te konjima. Bilo je i obi telji s malom djecom. Srela sam mamu i tatu koji su vukli dvostruka kolica – u jednom dijelu bilo je dijete, a u drugi su potrpali stvari – nastavlja dalje svoju priču Terezina Orlić.

Prekrasan krajolik

Na Camino je krenula s tipične početne točke za francuski put Saint-JeanPied-de-Porta i preko Pirineja je ušla u Navaru.

Taj je dio prekrasan, pun konja, krava. Prava planina od 1300 metara. Otamo sam išla kroz četiri regije Navaru, La Royu pa Castillu y León te Galiciju. Veliki dio puta vodi kroz polja žita, raži, kukuruza sve me je to okruživalo. Prvi dio Pirineja je izra zito stočarski kraj, a dio La Roye je već vinogradarski s impozantnim starim lozama. Camino je toliko dobro orga niziran da se svakih pet, šest kilome tara može pronaći smještaj i sve što je hodočasniku potrebno. Za taj smještaj na španjolskom se kaže ‘albuergue’, a postoje javne, vjerske i privatne. Noćila sam u svim vrstama albergi. Vjerske su najjeftinije i uglavnom su donacijskog karaktera. U javnim ili gradskim alber gama cijena smještaja je prihvatljiva, u njima su dvije ili tri prostorije za spava nje, a žene i muškarci borave zajedno. Bude u njima po 40, 50 ljudi u jednoj prostoriji. Sve je bilo prilično čisto i održavano. Privatne alberge su nešto skuplje, a u njima u jednoj prostoriji boravi po šest do osam ljudi. Nekoliko puta sam bila u vjerskom albergeu, a posebno mi je ostao upečatljiv onaj sestara benediktinki. Bilo je prekrasno,

Camino je toliko dobro organiziran da se svakih pet, šest kilometara može pronaći smještaj i sve što je hodoča sniku potrebno. Za taj smještaj na španjolskom se kaže ‘albuergue’, a postoje javne, vjerske i privatne

nas 30-ak prihvatilo je večernje druže nje, razvila se i pjesma, svatko je rekao zbog čega je krenuo na put sv. Jakova – priča dalje Terezina Orlić.

Svuda me je pratio prekrasan kra jolik, sve je tako uredno obrađeno, živo je posvuda, ali uočila sam i puno siro maštva. Ta mala sela koja pružaju pre noćišta, rekla bih da čak isključivo žive zbog Camina. Ali, opet i u tom selu od 80-ak ljudi ima dječjih igrališta i vidi se da u njemu ima života. Uz Camino se nailazi i na jako puno crkvenih objekata. Naišla sam na podatak da ih je čak oko osam tisuća i jako su stari,

datiraju iz 11. i 12. stoljeća. Upravo te na Caminu i privuče ta neka energija, samim time što si posvjestiš da su tim putem ljudi stoljećima hodali. Uglav nom su to bili hodočasnici koji su na Camino išli iz različitih zavjeta i moli tvi. Sada to više nije samo hodoča snički đir, već je on trenutno više turi stička ruta. Nekih 115 kilometara od Santiaga, u Sarriji nastaje velika gužva jer se neki otamo upute prema Santi agu, kako bi dobili pečat da su odradili Camino. Svaki hodočasnik na početku svog puta uzme putovnicu i u nju sku plja pečate iz dana u dan kako prijeđe dio Puta – naglašava Terezina Orlić.

Kulturna ruta Europe

Cijeli je put, dodaje, označen žutim strjelicama ili Jakobovim kapicama, školjkama koje su simbol Camina.

Nekoliko sam puta pogriješila skre tanje i čim nakon 50 metara ne vidiš znak, jasno ti je da nešto nije u redu i vratiš se nazad. Sve je jako dobro

obilježeno. Kako je to i kulturna ruta Europe, ulaže se i u kulturni đir. Kroz neka su sela postavljene sjajne izložbe fotografija, ogromni plakati s nekom porukom ili detaljom s Camina. Putem se može naići i na skulpture od razli čitih materijala s motivima hodoša snika na bicikli s kapicom i štapom pa i na grafite po fasadama zidova. Jako se puno radi na obilježavanju Camina suvremenim obilježjima. Čak i kad prolaziš 17 kilometara samo kroz žito, gdje nema nigdje ničega, opet ostaneš oduševljen. Snimila sam tu i predivne fotografije polja makova među žitom. Koliko god navečer legneš umorna, ujutro u 6 i pol kad kreneš, osjetiš zoru, naprosto postaneš stopljena s prirodom i nešto te nadnaravno jedno stavno drži. Adrenalin kola, sva su ti čula otvorena, čuješ poj ptica, sve pri mjećuješ. Sluh, njuh, vid, sve je uklju čeno. Tko god voli prirodu, mislim da će mu na Caminu biti interesantno. Ta priroda i osjećaj slobode koju imaš su fantastični. Sebe sam znala uhvatiti kako pjevušim. To je kao meditacija. Dižeš se ujutro, staviš ruksak na leđa, kreneš na put, uzmeš dovoljno vode. Nakon puta slijedi večera, pranje robe, rezimiraš taj dan i pripremiš se za slje deći. Smještaj nisam nikad rezervi rala, išla sam po principu što me snađe. Jednostavno sam se pripremila na sve uvjete – govori Terezina Orlić.

Često je, ističe, znala već poći spavati oko 19.30, 20 sati jer je već u 5 ujutro ustajala, a prethodno bi dnevno prošla preko 20 kilometara.

Bilo je fizički dosta zahtjevno, a pratilo me i nekoliko dana velike vru ćin, ali i kiše. Ipak, izdržala sam. Cije lim putem pratio me fantastičan osje ćaj slobode, ali i zajedništva. Kad god bih malo zastala na putu, odmah bi drugi prilazili i pitali jesam li dobro i trebam li što. Svi paze na svakoga. Kad vidiš koliko ljudi tuda ide i koliko je mladih ljudi među njima, to ti da neku nadu da će jednog dana možda

Koliko god navečer legneš umorna, ujutro u 6 i pol kad kreneš, osjetiš zoru, napro sto postaneš stopljena s pri rodom i nešto te nadnaravno jednostavno drži

svijet biti bolji, drukčiji. Također, sve što napraviš u danu, na tebi je, bilo da si nešto pogriješio ili učinio dobro. Paziš kuda i kako hodaš i to mi je bio super osjećaj. I rođendan sam prosla vila na Caminu. Nedostajala mi je moja obitelj, ali bio je poseban osjećaj doži vjeti 65 baš na Caminu. U Santiagu sam osjećala ogromni ponos i zahvalnost. U dijelovima Camina ima i određene mistike, od sakralnih objekata, prirode, gustih šuma. Sjetiš se i španjolske knji ževnosti koja je dosta mistična. Putem doživljavaš različite dane, promišljaš o prošlosti i sadašnjosti. Nisam nešto novo saznala ni o sebi ni o životu, ali sam upečatljivo osjećala slobodu i zajedništvo. To mi je na kraju dalo i nadu. Na Caminu ima i izrazito puno vjerskih momenata u kojima osjećaš hodočasničku energiju. Primjerice, u jednom razgovoru sa svećenikom prije nego što sam pošla na Camino, savjeto vao mi je da ne gledam naprijed nego samo u pod zbog težine puta i ako se molim, da se počnem u tom momentu moliti. Pogledala bih koji put ispred sebe, ali onda bih opet nastavila s glavom prema podu i korak po korak. Inače bih imala problem s težinom i veličinom puta koji sam trebala prijeći. I tako završiš dionicu po dionicu 36

Moja čežnja za domom i obitelji olakšala mi je povratak i sigurno će me dugo držati ovaj osjećaj jedinstveno sti prirode i čovjeka

U razgovoru sa svećenikom prije nego što sam pošla na Camino, sa vjetovao mi je da ne gledam naprijed nego samo u pod zbog težine puta i ako se molim, da se počnem u tom momentu moliti

dana skoro 800 kilometara. Imala sam naravno i žuljeve, ali sam ih držala pod kontrolom. U tom prebiranju po svo jim mislima i molitvi, zaboraviš na sve to. Navečer te noge bole i bride kao da sam išla po žaru. Ali, ujutro se digneš i k’o nova si. Jedan izvanredan osjećaj –ističe Terezina Orlić.

Kriza pred kraj

Stigao je i 25. dan Camina, a s njime i najveća kriza. Počela joj je strašno nedostajati obitelj i jedva je čekala doći doma.

Točno je u tom trenutku prestao onaj žar i adrenalin koji me nosio. Za mene je taj kraj bio jako težak. Bila je to žešća kriza, ali uspjela sam. Bilo je trenutaka kad sam se pitala što je meni ovo trebalo, ali onda bi se nešto pre krasno dogodilo, neki mali detalj, i sve bih zaboravila, a osmijeh je opet bio na licu. U Santiagu sam ostala dva dana, a onda pošla u Porto. To je prekrasan grad koji me je ponovno napunio. Kad pogledam unatrag, brzo je sve prošlo iako se radi o 36 dana. Upoznala sam neke simpatične i dobre ljude. U Santi agu u crkvi sv. Jakova imala sam sreću prisustvovati kađenju crkve velikim, 84 kilograma teškim kadilom. To je jedin stven doživljaj – priča Terezina Orlić. Camino ju je, dodaje, opustio i donio dodatno smirenje kao i spoznaju koliko malo onog materijalnog čovjeku uopće treba.

Moja čežnja za domom i obitelji olakšala mi je povratak i sigurno će me dugo držati ovaj osjećaj jedinstvenosti prirode i čovjeka. Posebno mi je drago što sam sa sobom nosila kamenčić s Bosanke koji sam 27. dan, prema hodo časničkoj tradiciji ostavila ispod veli kog kamenog križa. Običaj je da hodo časnici na tom vrhu od 1500 metara ostave za sreću kamenčić iz mjesta iz kojeg dolaze – zaključila je Terezina Orlić.

20. rođendan

Dva skalina

Svih 20 godina udrugu vode isključivo roditelji djece s teškoćama u razvoju i naravno da je put za ostvarivanje svih zadanih ciljeva time ponekad bio i teži i sporiji – Antonija Kovačić

20 godina dale su predsjednica udruge Antonija Kovačić i tajnica Anita Šetka.

nastala zahvaljujući entuzijazmu i želji nekolicine roditelja djece oboljele od cerebralne paralize da svojoj djeci osiguraju sve ono što im je potrebno, a što u to vrijeme kroz institucije, kako zbog svog stanja tako i opće svijesti ljudi o osobama s teškoćama i invali ditetom, nisu možda mogli ostvariti.

Svoja razmišljanja i htijenja smo podijelili s profesorom Josipom Lopižićem na sastancima psiho loške podrške koje je dr. Betica Radić, tadašnja ravnateljica Opće bolnice Dubrovnik, inicirala. I prof. Lopižić nam je tad rekao da ako želimo to sve ostvariti, moramo osnovati udrugu. Ideja o osnivanju udruge u nama je izazvala određeni strah jer smo bili svjesni da to nije jednostavan posao i da je to velika obaveza za koju nismo znali jesmo li spremni i hoćemo li je moći iznijeti kako treba uz svu pažnju, brigu i skrb koju smo tada morali pru žiti svojoj djeci. Uspjeli smo pobije diti sve te strahove i odlučili krenuti – rekla je Šetka.

Nazočnima se obratila i prva pred sjednica udruge Stane Grgurević.

Davno je bila ta 2002. kad smo krenuli skupa mi roditelji, uz podršku svih vas, koji ste prepoznali naš rad

UdrU ga dva skalina U društvu pri jatelja obilježila je 20 godina svoga postojanja. Osnovana je 2002. godine od strane roditelja djece s cerebralnom paralizom, a njena je svrha okupljanje i organiziranje roditelja i drugih osoba koje mogu i žele pridonijeti podizanju kvalitete života djece s teškoćama u razvoju i njihovih obitelji. Svi prisutni na proslavi punoj emocija u određenoj su mjeri pomagali i pomažu i danas njen rad. Presjek rada i djelovanja kroz

Udruga dva skalina je udruga roditelja djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom. Moram nagla siti da su uspjesi udruge tim veći jer svih 20 godina udrugu vode isključivo roditelji djece s teškoćama u razvoju i naravno da je put za ostvarivanje svih zadanih ciljeva time ponekad bio i teži i sporiji nego da te poslove vode pro fesionalci, ali mišljenja sam da nitko ne može biti uporniji i spremniji od roditelja za borbu, ponekad i s vjetre njačama, kako bi svojoj djeci osigurali sva zajamčena prava za bolji i dosto janstveniji život – rekla je Antonija Kovačić.

Entuzijazam i želja Anita Šetka je naglasila kako je udruga

Davno je bila ta 2002. kad smo krenuli skupa mi roditelji, uz podršku svih vas, koji ste prepoznali naš rad i uspjeli smo prijeći ne samo ta dva skalina koja smo na početku zacrtali, nego smo ih u ovih 20 godina napravili već 20 – rekla je Grgurević.

Sretni smo jer udruga više nije udruga, ona je i institucija – rekla je dalje.

Na ovoj proslavi bili su i zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić i zamje nik župana Joško Cebalo, gradski pro čelnik Dživo Brčić te dugogodišnja suradnica i prijateljica udruge Žaklina Marević. Baš poput njih, čestitke je udruzi uputio i don Robert Ćibarić u svoje osobno ime, ali i u ime biskupa mons. Roka Glasnovića.

Županija

PONOVNO NAKON OSAM

Sarajevo i Ploče povezani putničkom željezničkom linijom

U županiji ostvareno preko milijun noćenja

ŽUPANIJA U Pločama je proteklog petka svečano dočekan prvi ovose zonski putnički vlak koji prometuje na relaciji Sarajevo-Ploče. Riječ je o putničkoj liniji koja je ponovno uspo stavljena nakon više od osam godina.

Nadamo se da će biti dovoljno put nika i da će se ova linija komercijalno isplatiti. Kao što znamo, predviđeno je da linija prometuje tri puta tjedno. Vjerujemo da će u budućnosti taj broj tjednih polazaka biti i veći. Svakako, ovo je jedan potencijal i za Grad Ploče, i za cijelo neretvansko područje koje je i na ovaj način u sezoni povezano s Bosnom i Hercegovinom – rekao je zamjenik župana Joško Cebalo.

Inače, sezonski vlakovi na relaciji Sarajevo-Mostar-Čapljina-Metko vić-Ploče vozit će petkom, subotom i nedjeljom, i to od 1. srpnja do 11. rujna ove godine.

Sezonski vla kovi na relaciji Sarajevo-Mo star-ČapljinaMetković-Ploče vozit će pet kom, subotom i nedjeljom, i to od 1. srpnja do 11. rujna ove godine

Najviše noćenja od siječnja do kraja lipnja ostvarili su turisti iz Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Hrvatske, Sjedinjenih Američkih Država, Francuske i Poljske

ŽUP a NI ja T I je kom l IP N ja 2022. godine na području Dubrovačko-nere tvanske županije ostvareno je 239.603 dolazaka i 1.037.414 noćenja. Najviše noćenja ostvarili su gosti iz Ujedinje nog Kraljevstva, Njemačke, Sjedinje nih Američkih Država, Poljske i Hrvat ske. Od početka godine do kraja lipnja ostvareno je 1.978.615 noćenja. U uspo redbi s istim razdobljem 2021. godine ostvareno je 227 posto više noćenja.

Najviše noćenja od siječnja do kraja lip nja ostvarili su turisti iz Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Hrvatske, Sje dinjenih Američkih Država, Francuske i Poljske. U usporedbi s 2019. godinom ostvaren je porast noćenja s domaćeg tržišta te Irske i Poljske, dok je iz Ujedi njenog Kraljevstva ostvareno 77 posto, iz Njemačke 80 posto, Francuske 81 posto i Sjedinjenih Američkih Država 75 posto noćenja.

ŽUPANIJI PETICA I ove godine Dubrovačkoneretvanskoj županiji dodijeljena je najviša ocjena za proračunsku transparentnost. Drugu godinu zaredom prosjek svih županija je 5,0, a to znači da su sve objavile svih pet proračun skih dokumenata na svojim mrežnim stranicama.

Riječ je o putničkoj liniji koja je ponovno uspostavljena nakon više od osam godina

TURISTIČKI LIPANJ

Grad Dubrovnik

ZAVRŠENO POBIJANJE PILOTA NA LAPADSKOJ OBALI

Kreće proizvodnja elemenata obalnog zida

Kapitalna investicija rekonstrukcije i proširenja Lapadske obale najveći je cestovni infrastrukturni projekt u užem centru grada vrijedan 70 milijuna kuna.

na G radilištu l a Padske obale u petak, 24. lipnja u cijelosti je završen posao pobijana pilota i to betoniranjem posljednjeg, 131. pilota. Uz izgradnju i postavljanje obalnog zida, upravo je pobijanje pilota od betona i armatur nog čelika najzahtjevniji dio investi cije u cijelosti financirane europskim i nacionalnim sredstvima. Početkom prošlog tjedna započela je i nova faza radova – proizvodnja segmenata obal nog zida na privremenom gradilišnog pogonu ispred Kazbeka. U međuvre menu, uvažavajući kretanja na tržištu

STEČENI PREDUVJETI ZA POČETAK REALIZACIJE Završen postupak izvlaštenja za cestu Tamarić u Mokošici

čelika, očekuje se isporuka armature potrebne za proizvodnju navede nih elemenata obalnog zida. Početak ugradnje tako proizvedenih armirno betonskih segmenata zida, ukoliko ne bude nepredviđenih zastoja u isporuci materijala, planiran je u drugoj polo vici srpnja. Unatoč manjim zastojima uzrokovanih nepredvidljivim kreta njima na tržištima materijala dinamika izvođenja radova na projektu Lapadske obale nije ugrožena i projekt napreduje sukladno planovima investitora i izvo đača radova.

Provođenjem PostuPka izvlaštenja isPunjeni su svi preduvjeti za raspisi vanje javne nabave za izvođenje radova na izgradnji spojne ceste Tamarić koja će spajati Osnovnu školu Mokošica s neraz vrstanom cestom Lozica-MokošicaKomolac-Sustjepan. U predmetnom postupku Upravni odjel za opću upravu i imovinsko-pravne poslove Dubrovačkoneretvanske županije donio je rješenja prema kojima su pravomoćno izvla štene sve nekretnine koje ulaze u trasu nove ceste Tamarić te je Grad Dubrovnik,

Izgradjom ceste riješiti će se dugogodišnji problem rodite lja čija djeca pohađaju OŠ Mokošica jer će se osigurati uredno prometovanje do škole.

kao korisnik izvlaštenja, na ime naknade vlasnicima izvlaštenih nekretnina ispla tio ukupno 9.091,752,47 kuna, dok je za naknade za usluge vještačenja ispla ćeno ukupno 203.527,93 kuna. Za pro jekt Tamarić dosad su isplaćena uku pna sredstva u iznosu od 9.295.280,40 kuna. Podsjetimo, nova prometnica planira se kao dvosmjerna s obostranim nogostupom i ukupnom pripadajućom infrastrukturom unutar trupa promet nice. Ukupna duljina zahvata iznosi 895 metara od čega 275 metara otpada na križanje na nerazvrstanoj cesti LozicaMokošica-Komolac-Sustjepan, a 620 metara na novu spojnu prometnicu. Formirat će se odvojene trake za lijeve i desne skretače s nogostupom uz sjeverni rub kolnika, a predviđena je i izgradnja prijelaza preko potoka Tamarić na spoj noj cesti. Izgradnjom spojne ceste pove ćat će se funkcionalnost cestovne mreže Nove Mokošice i rasteretiti postojeće križanje s bivšom županijskom cestom. S obzirom da procijenjena vrijednost ove važne investicije u cestovnu infra strukturu iznosi 25 milijuna kuna Grad Dubrovnik planira se javiti na jedan od predstojećih natječaja za financiranje navedenog projekta sredstvima iz fon dova Europske unije.

Grad dubrovnik Ponovno je dobitnik je najviše ocjene (5) za razinu proračunske transparentnosti koju dodjeljuje Insti tut za javne financije čime se svrstava među najtransparen tnije gradove u Hrvatskoj. ‘Petica’ za transparentnost Gradu Dubrovniku dodijeljena je šestu godinu zaredom. U ovom se istraživanju proračunska transparentnost mjeri brojem ključ nih proračunskih dokumenata objavljenih na mrežnim stra nicama lokalnih jedinica. Grad Dubrovnik dodatno je unapri jedio transparentnost i otvorenost rada lokalne javne uprave implementacijom sustava Otvoreni grad. Građanima se tako na jednom mjestu omogućuje uvid u financijsko poslovanje Grada Dubrovnika kroz prikaz plaćenih računa, pristup digitalnim obras cima, on-line podnoše nje zahtjeva te pokretanje upravnih i drugih postu paka. Omogućuje im se i u sudjelovanje u samom upravljanu gradom i dono šenju odluka kroz dio sustava ‘Vox Populi – Gra đani upravljaju Gradom’.

Ovim priznanjem Grad Dubrovnik napravio je veliki iskorak u pogledu transparentnog poslovanja koji omogućava građanima pristup i informiranje o financijskim procesima.

ŠESTU GODINU ZAREDOM Gradu Dubrovniku petica za transparentnost proračuna

Dubrovčani izvan Grada

Kad god izađeš iz kuće, ne znaš što te čeka taj dan

Blagoslovljena sam što sam došla živjeti u dubrovačku obitelj. Tradicije i običaji našeg kraja, koji su nam svima bitni, nikad nisu izostajali. Svaki blagdan, od Božića do Uskrsa, slavili smo na hrvatski način uz tradicionalnu hranu. Ništa mi od toga nije nedostajalo. Bilo mi je posebno drago kad bismo išli na Festu sv. Vlaha u restoran Dubrovnik u New Yorku

Sjećam S e, bila S am na Lokrumu, kad me nazvao rođak. Rekao mi je da zna kako ću te godine uzeti pauzu jer sam planirala ići na master u nekoj europskoj zemlji, no imao je jedan pri jedlog za posao u Sjedinjenim Američ kim Državama. Otišla sam na razgovor te je u kratkom roku ‘pao’ dogovor da se selim. Tata me pokupio tek navečer na Konalu. Inače, trebam istaknuti da je naviknut na moje razne ideje i pla nove. Pa kad sam mu rekla: ‘Tata, selim se u Ameriku’, uzvratio mi je: ‘Mara, ajde budi ozibljna, đe si cijeli dan?’. Sve sam mu tada objasnila i nekoliko mjeseci kasnije, točnije na svoj rođen dan, prvi put sam otišla u S a D. Ostala sam mjesec dana kako bih mogla vidjeti jesam li uopće spremna na takav životni korak. Vratila sam se doma, shvatila sam da jesam, prihvatila

MARA BENIĆ

Piše Maria Prkut Foto Privatna arhiva

DUBROVČANI IZVAN GRADA Iz tjedna u tjedan donosimo priče i razgovore s našim sugrađanima koji su poslom, iz ljubavi ili zbog znatiželje, privremeno, a neki malo stalnije,

posao i odlučila poći natrag u SAD... –priča nam Dubrovkinja Mara Benić o odlasku iz Grada i životu u inozem stvu. Mara tako već šestu godinu živi u gradu Morristown, u New Jerseyju.

Gostoljubivost ga je ‘oborila s nogu’

Na samom je početku radila kao ‘au pair’, odnosno kao osoba koja pomaže obitelji oko čuvanja djece i lakših kućanskih poslova. U ovom slučaju, radi se dubrovačkoj obitelji koja joj uvijek pruža osjećaj kao da nije daleko od doma.

Blagoslovljena sam što sam došla živjeti u dubrovačku obitelj. Tradicije i običaji našeg kraja, koji su nam svima bitni, nikad nisu izostajali. Svaki blag dan, od Božića do Uskrsa, slavili smo na hrvatski način uz tradicionalnu hranu. Ništa mi od toga nije nedo stajalo. Bilo mi je posebno drago kad bismo išli na Festu sv. Vlaha u resto ran Dubrovnik u New Yorku – nagla sila je Mara. S druge strane, ističe da ju je s američkom kulturom, tradicijom i običajima ‘zbližio’ upravo njen mla dić Brian, Amerikanac s talijanskim korijenima.

Neizostavna je proslava Dana nezavisnosti, odnosno Fourth of July s njegovom obitelji, a kojoj prethodi velika priprema. Na taj sam način počela više cijeniti američku kulturu, kao što je moj mladić počeo više cije niti hrvatsku i europsku kulturu – ista knula je. Već je nekoliko puta posjetio Dubrovnik.

Predivno mu je što u Gradu imam puno prijatelja i bliskih osoba. Posebno ističe ogromnu gostoljubivost koju osjeti kad dođe u mojih doma. Naša gostoljubivost ga je doslovno ‘oborila s nogu’. A jednom je čak došao i bez mene i družio se s mojom obitelji –priča nam kroz smijeh Mara.

Prednosti života

Inače, tri je godine života ‘uložila’ i u fakultetsko obrazovanje u Sjedinjenim Američkim Državama te ima diplomu iz društvenih znanosti. Trenutno radi u golf klubu u odjelu ‘Member Rela tionship Services’ te je zadužena za brojne poslove. Prisjeća se kako je ispočetka bila fokusirana na – druš tveni život.

Putovala sam svako malo, čim bih uhvatila vremena. Nije mi bio problem, primjerice, ‘skoknuti’ u Los Angeles na nekoliko dana. Upoznala sam i dosta

odlučili Dubrovnik zamijeniti drugim gradom ili državom. Oni poznati, a i nešto manje poznati široj javnosti, naći će se u našoj rubrici i podijeliti svoj životni put.

ljudi u gradu u kojem živim, tako da mi nikad nije falilo tog društvenog života. Skoro svaki vikend bi se, ako bi bilo lijepo vrijeme, održavali rošti lji na kojim bi bilo tridesetak ljudi. S vremenom, moj se fokus promijenio na nešto mirniji život – ističe Mara kojoj je trenutno dan ispunjen treningom, poslom i odmorom.

Ljudi jako puno vremena provode vanka, puno pažnje posvećuju obitelji i prijateljima. Također, posvećeni su zdravlju, redovitom treningu i zdravoj prehrani. Ovdje gdje ja živim, ljudi se trude postaviti tu jednu životnu rav notežu. Radi se o jednoj zdravoj oko lini – rekla je. Dodaje kako su u Americi mogućnosti – beskonačne.

Kad god izađeš iz kuće, ne znaš što te čeka taj dan. Ne u lošem smislu. Ne znaš hoće li se taj dan ukazati neka pri lika i na taj način ti promijeniti cijeli život. Puno je prednosti života u SAD -u – kazala je.

Dalje – Španjolska?

Ne mora posebno isticati koliko joj fali obitelj, kao i prijatelji iz Dubrov nika. Svaki dan se čuje sa svojima, posebno sa sestrom Anom. ‘Mislim da

se čujemo sedam puta dnevno’, govori. Nedostaje joj, kako kaže, i ležeran način života.

Fali mi nakon posla, poć’ se bacit’ u more i družit se s prijateljima na plaži. Baš mi fali ta ležernost. Ovdje se uvijek u razgovoru s ljudima naglašava: ‘What’s next?’, odnosno što je iduće u poslu. U nekim je slučajevima sve pre više užurbano i napeto, ljudi uvijek nekud žure – naglašava naša sugo vornica. U posljednje vrijeme razmi šlja o novom životnom potezu. Postoji šansa, navodi dalje, da će se preseliti u – Španjolsku.

Ideja je još uvijek u nekim ‘povo jima’ i promišljanjima. To je jedna od ideja u slučaju da se vratim u Europu. O tome planiram već neko vrijeme s mladićem – kazala je. A, kad smo je pitali hoće li se vratiti u Grad, rekla je da uvijek postoji mogućnost.

Iskreno, trenutno o tome ne razmi šljam. Živim dobar život u Americi, ali naravno – nigdje nije bolje nego doma. Voljela bih se vratiti u Grad jer bi mi to bilo puno lakše emocionalno. Možda nekad kasnije, kad budem imala djecu. Htjela bih da imaju predivno djetinj stvo u Gradu kao što sam ga ja imala i proživjela – rekla je.

Grad nas uvijek ostavi

plemenite periske. Značaj ove akcije najviše dolazi do izražaja u ljetnim mjesecima kada je povećana mogućnost uočavanja morskih orga nizama u njihovom prirodnom staništu.

ostavi bez daha

Uvijek nas njegove ljepote ostave bez daha! Iz kojeg god kan tuna slikavate Grad, uvijek ćete dobiti kadar vrijedan divljenja. Vjerujemo kako u njegovim ljepotama uživaju i naši posjetitelji, koje ni žege ne mogu odvući od đira zidinama. Pogled je stvarno spektakularan, uspomena za cijeli život.

JESTE

Foto Zvonimir Pandža

Bez obzira odakle poželite snimiti kadar naših gradskih mira, uvijek ćete dobiti fotografiju vrijednu divljenja

Kolumne

TJEDNE MUDROSNICE

Starost je majka koju ne žele shvatiti dok se u životu nižu minute i sati

Starost je čin dotrajalosti ovoga života i mi moramo biti svjesni da nam ona još danas pokazuje da svoja djela činimo s dobrotom i s ljubavlju, jer ako je Tvorac svega toga čovjeka stavio u središte zbivanja, on će nam reći i ono što možda neće biti lijepo, nego neugodno

Što je vrijeme ako nije prolazni peri voj ljudskog života?! Život u tim peri vojima zasadi mnoga sjemena – neka se istaknu vitkim stabljikama koje doskora daju lijepa ploda. No kako je prolaznost važniji čimbenik kada spo minjemo vrijeme, moramo znati da svaki život ima svoj početak, svoj tijek i svoju jesen. Tu poodmaklu dob života nazivamo starost. Samo moramo isklju čiti vlastitu svjesnost i istupiti iz reda za vječnom Istinom pa da rečemo da nas starost neće nikad zahvatiti. Život u svojem tijeku nudi mnoge mogućno sti, ali i to beskonačno more ima svoju obalu. A to je starost. Starost nas upu ćuje na to da je čovjek u ovom životu tek prolaznik i da ga njegova djela mogu spasiti od izumiranja. Naravno, ako možemo nešto napraviti i učiniti prije starosti, ta mjerica s druge strane vage pokazuje nam da štoperica poka zuje tren. Kada je zamišljao naš život, i prije nego što je Adamu udahnuo pije sak u nosnice, Bog je znao da je čovjek sklon starenju, pa je ograničio njegov vijek na određeno razdoblje. U tom prostoru beskonačnih perivoja čovjek prođe razne etape koje su u većini slu čajeva slične kod svakoga ljudskog bića. Imamo sreću te možemo reći da nas je Bog stvorio razumnima pa nas spo znaja da starimo često upućuje na to da ostvarimo ono što želimo u određenom razdoblju. No čovjek u tom darovanom

Život u svojem tijeku nudi mnoge mogućnosti, ali i to beskonačno more ima svoju obalu

vremenu, koje pruža mnoge mogućno sti, bira između dobra i zla. Ta činje nica, kako starenja tako i odabira između dobra i zla, kazuje da čovjek može izabrati svjetlo ili tamu. Taj se odabir umnogome veže uz realnost da nas poslije ovoga života čeka neki novi perivoj, i da taj perivoj ovisi o prostoru koji smo koristili upravo do starosti, a zove se Život. Starost u bíti jest jedna stuba prije smrti. Čovjek u starosti dira obzor na kojem se račvaju život i smrt. Odabir u ovom životu starost će znati pretkazati u nekomu drugom životu, i zato moramo znati: starost je čin dotra jalosti ovoga života i mi moramo biti svjesni da nam ona još danas poka zuje da svoja djela činimo s dobrotom i s ljubavlju, jer ako je Tvorac svega toga čovjeka stavio u središte zbivanja, on će nam reći i ono što možda neće biti lijepo, nego neugodno. Zato kada kažemo: ‘Starost je majka koju ne žele shvatiti dok se u životu nižu minute i sati’, mislimo da je starost podvr gnuta nerazumijevanju, a to posebice možemo vidjeti u primjeru majki. One osjećaju najveću bol i patnju ako ih se ne želi razumjeti. Starost je neupitna, a život je šansa. Umjesto da se odupi remo starosti i prenerazujemo se nje zinim dolaskom, činimo djela koja će hvaliti sjeme našeg postanka. Učinimo starost princezom – princezom koja je u ovom životu izgubila papučicu

O AUTORU Književnik Maro Jović dijete je Grada. Prvi igrokaz ‘Igra Mikrofona’ napisao je kao osnovnoškolac. Svestrani Dubrovčanin glu mio je u nekoliko predstava, objavio je mnoštvo zbirki pjesama, dramskih tekstova, a redatelj je i scenarist dva dokumentarna filma.

Kolumne

STAVI NA

O AUTORU Rođen u Gradu, odrastao u Gradu, pomalo stari u Gradu. Nekad davno studirao u Zagrebu, rekreativno igrao mali nogomet, spavao do podne. Danas se diže rano, radi vježbe istezanja, poslije posla razvozi djecu na

slobodne aktivnosti, puno šeta i premalo čita, do kasnih sati bindža TV serije. Za njega kažu da je neprilagođen, namrgođen, asocijalan, a u biti je samo oženjeni, neispavani, na trenutke kreativni muškarac u krizi srednjih godina.

Solilokvij jednog knjiškog konsilijera (I.dio)

opet se obilato služim citatima, posuđenim mislima, kupljenom pameću, kao svaki viđeniji kunsthistoričar, param nebo ushitom.

kad sanjam u riječima, sjetim se uvijek matka peića i njegove čuvene tvrdnje, kako je knjiga čovjeku, ono što je astronomu dalekozor ili medicinaru mikroskop, instrument boljega gledanja. došlo je ljeto djeco, vrijeme je čitanja.

kažu da je frencen književni genij našeg vremena, a njegova sloboda knjiga desetljeća, mene je odavno kupio svojim antijunacima, pripadnicima disfunkcionalnih obitelji, životnih do ganuća, vjerodostojnih u svojoj boli. pisac briljantnih dijaloga, savršenog psihološkog portretiranja, precizni kroničar našeg vremena. njegovi romani imaju sve, naraciju, dubinu, stil, podtekst, emociju. na komonćinu uvijek imam spremno jedno mjesto za njegov najnoviji uradak.

kao i sva velika prijateljstva i ovo se dogodilo slučajno, na prvoj godini mog studija, i rotovih knjiga na čuvenim štandovskim rasprodajama. djela ove američke književne legende, uvijek su na vrhu književnih top ljestvica, a njegove omiljene teme pitanje židovskog identiteta, seksualnosti, ljubavi, strasti i hedonizma, perfektno su sublimirane u remek djelu američka pastorala.

sto godina samoće, dobio sam za dvadeset i sedmi rođendan,

i u makondu, pronašao sebe, svoje korijene, generacijske biljege, društvene zadatosti, zapleo se u političke intrige, humoreskni talog introspekcije. o markezovim knjigama pisali su disertacije, snimali predstave, dok je dvanaest hodočasnika, ljubovalo u doba kolere. i moje korone.

sol belov dobio je nobela za suptilnu analizu suvremene kulture, a hercog je postao klasik odmah po svom objavljivanju. njegov junak tipični je pojedinac iz piščeve galerije neodlučnih, smiješnih, neurotičnih, inteligentnih promatrača života. tražeći odgovore na pitanja koja ga muče, piše seriju nikad dovršenih pisama, boreći se sa vlastitim demonima, paradoksima svakodnevice, intenzivno promišljajući o temama smrti, religije, braka. genijalno, iscrpljujuće, nadahnjujuće.

hesea sam čitao u prvom srednje, i s obzirom na moje nježne godine vrlo malo stvari tu razumio, ali tad mi je bila najbitnija poza, stav, ostavljanje dojma. danas, s vremenskim odmakom, shvaćam zašto je stepski vuk poseban. u ovom romanu nijemac je pokazao sve, da nismo usamljeni u vlastitim stranputicama i da je metafora jaka stvar kad se zna pametno koristiti. hari haler i ostali likovi su teški, depresivni, prepuni podvojenosti, tuge, humora, pameti, ludila. zato me valjda onaj rašamonski završetak tvin piksa, neodoljivo podsjeća na posljednje prizore iz loža magičnog kazališta.

Piše Pavo Jančić, prof.

36 Kultura

Što nas čeka na 73. Igrama?

Premijer ni dramski program vraća nas mediteran skim korijenima festivala, smještajući ga u tematski okvir strasti i to u njezinom komičkom te poetsko-tragič kom doživljaju – Saša Božić

Tijekom 47 festivalskih dana na gotovo dvadeset scenskih i ambijentalnih lokacija grada Dubrovnika bit će izvedeno više od šezdeset dramskih, glazbenih, plesnih, folklornih i drugih izvedbi

Samo naS četiri dana dijele od otva ranja 73. Dubrovačkih ljetnih igara! Ove godine tijekom 47 festivalskih dana na gotovo dvadeset scenskih i ambijentalnih lokacija grada Dubrov nika bit će izvedeno više od šezdeset dramskih, glazbenih, plesnih, fol klornih i drugih izvedbi. U nedjelju,

10. srpnja ispred crkve sv. Vlaha oče kuje nas i svečano otvaranje čiju režiju potpisuje Aida Bukvić baš kao i sce narij s Marijanom Fumić. Uz festi valski dramski ansambl i studente glume Akademije dramske umjetno sti u Zagrebu na ceremoniji otvaranja nastupaju i sopranistica Kristina Kolar,

Dubrovački simfonijski orkestar, Pro musica Mostar, Zbor Libertas, Dubro vački komorni zbor i Zbor Blasius, a dirigentska palica bit će u rukama maestra Ivana Huta.

I kao što Lorcin Mjesec traži uto čište u Čovjeku, i kao što će vjetar i ove godine dognati Negromanta da nam ukaže na kugodi lijepu stvar, tako se i mi djelatnici od Igara, a ima nas uistinu mnogo, trudimo doprini jeti magičnom trenutku susreta, raz mjeni iskustava a ponekad čak i dije ljenju srca – zapisala je među ostalim

u svom pismu intendantica Igara Dora Ruždjak Podolski.

Mediteranski korijeni

I ove godine okosnicu dramskog pro grama činit će vlastite dramske pro dukcije od čega dva premijerna naslova i tri reprizne uspješnice.

– Premijerni dramski program vraća nas mediteranskim korijenima festi vala, smještajući ga u tematski okvir strasti i to u njezinom komičkom te poetsko-tragičkom doživljaju. Igre će kroz istraživanje fenomena strasti propitivati pojedinca i njegov odnos prema društvu, kao i načine kako kroz strasti poniremo u sebe ili doti čemo druge. Strast se utemeljuje kao nagonska potreba da se definiramo kao jedinstveni pojedinac u svijetu, ali isto vremeno pronađemo i novu ekologiju zajedništva s drugima i drugačijima – rekao je na predstavljanju pretpro grama početkom veljače ove godine Saša Božić, pomoćnik intendantice za dramski program.

Dvije premijere

Prva festivalska premijerna dramska produkcija su Ljubovnici, jedna od naj poznatijih dubrovačkih smješnica iz 17. stoljeća. Ova sočna komedija (posebno je vezana za osnutke festivala) svoju je najpoznatiju interpretaciju doživjela u režiji Joška Juvančića krajem 60-tih godina. Kako se može pročitati na stra nicama Igara, teme ljubavi, spletkare nja, gramzivosti, lukavstva, ali i naiv nosti, koje ne gube na svojoj važnosti čak niti tristo godina nakon njezina objavljivanja, pod režijskom palicom Aleksandra Švabića, vidjet ćemo u novom ruhu.

Vrhunac festivalskog dramskog pro grama zacijelo će biti uprizorenje kul tne drame Krvava svadba F. G. Lorce iz 1933. godine, i to prvi put na Dubro vačkim ljetnim igrama. Radnja Lor cine tragedije vezana je uz ruralnu sredinu prve polovice dvadesetog stoljeća, ali po univerzalnosti priče na kojoj se temelji, ona izbjegava bilo koju doslovnu ili konkretnu vremen sku odrednicu. Režiju Krvave svadbe potpisuje istaknuta redateljica Franka Perković Gamulin, dubrovačkoj publici poznata po inscenaciji Spašenih Tomi slava Zajeca iz 2010., dok impresivni festivalski dramski ansambl predvode Ksenija Marinković, Jadranka Đokić i Nikša Butijer.

Reprizni dramski program uključuje

OTOK NA KOJEM CVJETAJU LIMUNI Sveuči lište u Dubrovniku i Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku poziva na predstavljanje knjige Mare Marić ‘Otok na kojem cvjetaju limuni. Vrtovi nadvojvode Maksimilijana Habsburškog na otoku Lokrumu’. O knjizi će govoriti Joško

Belamarić, Ivan Šimić, Ana Šverko, Ivan Viđen i autorica knjige Mara Marić. Predstavljanje će se održati u vrtu ljetnikovca Crijević-Pucić (Branitelja Dubrovnika 29), u četvrtak, 7. srpnja 2022., u 19 sati.

nagrađivanog Magellijevog Hamleta na Lovrjencu, sa svojim kompleksnim pitanjima krize europskog identiteta s Dubrovčaninom Franom Maškovi ćem u naslovnoj ulozi, zatim hvaljenu prošlogodišnju uspješnicu, dobitnicu nagrade Orlando za predstavu u cje lini, Glavu lava Ivana Salečića u režiji Aide Bukvić, te neizostavne i apsolutne miljenice festivalske publike, kundu rice Maru i Katu na Kazermi, autorski projekt Saše Božića u suradnji sa glu micama Natašom Dangubić i Doris Šarić Kukuljicom.

Nastavlja se i suradnja s Hrvatskim narodnim kazalištem iz Zagreba koje će u parku Gradac gostovati s pred stavom Genijalna prijateljica, adap tacijom romana Elene Ferrante koja predstavlja raskošnu fresku talijan skog društva tijekom više desetljeća. Zagrebački HNK festivalskoj publici predstavit će i vrhunsko baletno djelo nastalo prema literarnom predlošku, kultnome klasiku Jane Austen Ponos i predrasude, čiju koreografiju i režiju potpisuje ugledni baletni autor suvre menog stila Leo Mujić koji se dubro vačkoj publici predstavio 2014. godine baletom Opasne veze.

Neizostavan dio plesnog programa bit će i Folklorni ansambl Linđo koji će svojim tradicionalnim nastupima predstaviti bogatu hrvatsku folklornu, plesnu i glazbenu baštinu.

Glazbeni program

Glazbeni program 73. Igara otvara već 11. srpnja španjolska sopranistica Nuria Rial uz cijenjeni ansambl Acca demia del Piacere. U atriju Kneževa dvora nastupit će i pijanisti Vadym Kholodenko, laureat Van Cliburn natjecanja i miljenik najprestižnijih svjetskih pozornica te Lovro Pogorelić, glazbenik silne koncentracije i unutar nje energije koji će publici predstaviti rijetku integralnu izvedbu Lisztovih Transcedentalnih etida. Nastup će zabilježiti i ruska violinistica Alena Baeva o čijoj karijeri, više od osvojenih natjecanja i glazbenika s kojima sura đuje, govore instrumenti na kojima svira: nekoć Stradivari samog Wie niawskog, a danas Guarneri del Gesu iz 1738. godine. U atriju Kneževa dvora koncert će održati i Fazil Say, koji više od 25 godina svojim pijanističkim majstorstvom osvaja publiku i kritiku jedinstvenim koncertima koji su nešto sasvim drukčije u svijetu klasične glazbe. Neposredniji su, otvoreniji,

uzbudljiviji ili ukratko, diraju u srž.

Nakon više godina vraća se i Roman Simović, s pikantnim programom –sonatama Eugèna Ysaÿa, u napetoj atmosferi koju donosi konstelacija –jedan čovjek, njegova violina i publika.

Dubrovački simfonijski orkestar će na 73. Igrama zabilježiti dva nastupa i to pod vodstvom različitih dirigenata; jedan pod ravnanjem maestra Ivana Huta te drugi pod ravnanjem mladog karizmatičnog šefa dirigenta Zagre bačke filharmonije, Dawida Runtza. Kako Igre teško mogu bez gitare, tako će u Dvoru zazvoniti strune jedne od najsjajnijih zvijezda ovog instrumenta danas, blockbustera Decce i Deutsche Grammophona, Miloša Karadaglića.

Komornu glazbu pod svoje okrilje će uzeti Zagrebački kvartet s gostima, a publiku očekuje i novo, četvrto izdanje koncertnog programa Dubrovnik na glazbenoj hridi sa solisticama Đivom Franetović Kušelj na flauti i mezzo sopranisticom Dubravkom Šeparović Mušović.

Barokni predpotresni sjaj Grada opjevat će veličanstvene Vespro della beata Vergine iz 1610. godine Clau dija Monteverdija u izvedbi vokalnog ansambla Antiphonus. Festivalska publika moži će uživati i u nastupu Coryja Henryja, virtuoza na klavijatu rama i orguljama, producenta, dobit nik nagrade Grammy, četiri puta nomi niran i u 2022. godini.

Za najmlađe

Na zadovoljstvo najmlađe publike, Dubrovačke ljetne igre ovog ljeta pre mijerno donose produkciju glazbenoscenskog djela Čudesna šuma, adap taciju istoimenog romana književnice Sunčane Škrinjarić koji je zasigurno obi lježio cijelu jednu generaciju, a temat skom aktualnošću to nastavlja činiti i danas. Sam predložak raslojava eko loška pitanja, tematizirajući zajedniš tvo kao osnovnu postavku društva, a scenska adaptacija zahvaća ispreplita nje realnog i fantastičnog svijeta, osla njajući se na glazbu, songove i zbor. Dramaturginja je Nikolina Rafaj, režiju potpisuje Lea Anastazija Fleger, a skla datelj glazbe je Frano Đurović.

Zatvaranje 73. Igara, 25. kolovoza ispred Katedrale, tradicionalno će pri pasti Simfonijskom orkestru Hrvatske radiotelevizije kojim će ravnati mae stro Ivan Repušić, uz nastup svjetski poznate mlade američke sopranistice Nadine Sierre te tenora Filipa Filipovića.

Prva festivalska premijerna dramska produkcija su Ljubovnici

Glazbeni pro gram 11. srpnja otvara soprani stica Nuria Rial uz ansambl Accademia del Piacere

Bukovčevi ‘Konavoski tkalci’ vratili se doma

Oduševljen sam ovom akcijom kojom je vrijedan dio naše kulturne baštine postao dostupan jav nosti umjesto da završi u privatnoj zbirci – načelnik Konavala Božo Lasić

Zahvaljujući svijesti i pomoći zajednice iz domovine, a i iz inozemstva, ovaj Bukovčev biser sada je dio muzejske zbirke Kuće Bukovac, čime je dostupan svima nama i budućim naraštajima – istaknuli su iz Muzeja i galerija Konavala

Slika Vlaha BukoVca ‘ konaVo S ki tkalci’ vratila se doma, u Kuću Buko vac, i to upravo na rođendan našeg slikara!

Zahvaljujući svijesti i pomoći zajednice iz domovine, a i iz inozem stva, ovaj Bukovčev biser sada je dio muzejske zbirke Kuće Bukovac, čime je dostupan svima nama i budućim naraštajima – istaknuli su iz Muzeja i galerija Konavala u kojima je Bukovčev rođendan proslavljen prigodnim pro gramom. O ovoj vrijednoj slici govo rile su ravnateljica Muzeja i galerija

Konavala Antonia Rusković Radonić, viša kustosica Helena Puhara te kusto sica Jelena Beželj, a nakon toga je usli jedio i prigodni tratimjenat uz glazbeni program za koji je bila zaslužna Maja Grgić.

Događaju je nazočio i načelnik Općine Konavle Božo Lasić, koji se o svemu očitovao i na društvenim mrežama.

Vrijedan dio baštine dostupan javnosti Nakon što su se u poziv Muzeja

i galerija Konavala uključili brojni naši sumještani, danas je ostvaren zadani cilj i ‘Konavoski tkalci’ vra ćeni su tamo gdje im je i mjesto – u Kuću Bukovac. U Cavtatu sam nazo čio posebnoj svečanosti koja je odr žana tim povodom, a moram reći da sam oduševljen ovom akcijom kojom je vrijedan dio naše kulturne baštine postao dostupan javnosti umjesto da završi u privatnoj zbirci. Ova akcija jako je dobar primjer onoga što naša zajednica treba predstavljati, kako treba živjeti i djelovati – poručio je načelnik Lasić.

Čestitao je ravnateljici Muzeja i gale rija Konavala Antoniji Rusković Rado nić kao i svim zaposlenicima Mi G k , a posebno svim donatorima koji su omogućili da se u ovoj obljetničkoj godini, upravo na rođendan Vlaha

Foto Muzeji i galerije Konavala

Muzeji i galerije Konavala 20. travnja su pokrenuli akciju prikupljanja financijskih sredstava za otkup slike Vlaha Bukov ca Konavoski tkalci

‘Svjetionik’ Perice Vulić Vočanec

Bukovca, njegovo značajno djelo vrati tamo gdje pripada.

Akcija za otkup

Podsjećamo, Muzeji i galerije Kona vala 20. travnja su pokrenuli akciju prikupljanja financijskih sredstava za otkup slike Vlaha Bukovca Konavoski tkalci. Cilj je bio prikupiti sredstva do rođendana Vlaha Bukovca, 4. srpnja 2022. godine kako bi u ovoj, obljet ničkoj godini Konavoske tkalce vra tili doma. Ova slika Vlaha Bukovca u zadnji je čas zaustavljena od prodaje izvan granica Lijepe naše te je ponu đena Muzejima i galerijama Konavala na prodaju. Cilj je ostvaren, Buko vac se vratio doma. Inače, Konavo ski tkalci (14 x 17,28) slika je manjeg formata koja prikazuje dvije žene i

muškarca u konavoskoj narodnoj noš nji oko tkalačkog stana. Napravljena je za vrijeme Bukovčevog posljednjeg posjeta Cavtatu 1920. godine. U to vri jeme Bukovac slika brojne slične žanrscene života Cavtata. Uglavnom su to male skice, poput ove, koje su potpuno osvježenje u Bukovčevu opusu izbo rom tema, kao i u lakoći poteza. Neop terećen naručiteljem ili javnosti, sli kar se prema platnu odnosi potpuno slobodno. Za Muzeje i galerije Kona vala, Kuću Bukovac, ova je slika drago cjena i kao slikarski motiv koji pripada korpusu Bukovčevih zavičajnih tema, koje su od velike važnosti za Cavtat. Svoje mjesto u Kući Bukovac naći će u stalnom postavu na prvom katu, gdje se kontekstualizira zavičajno i obitelj sko okružje Vlaha Bukovca.

Najuočljivija osobina stihova Perice

Vulić Vočanec jest iskrenost, danas tako rijetka i u književnosti i u međuljudskim odnosima – napisao je pogovoru ove zbirke akademik Luko Paljetak

Perica Vulić Vočanec PredstaVit će u petak, 8. srpnja svoju zbirku pjesama ‘Svjetionik’.

Najuočljivija osobina stihova Perice Vulić Vočanec, pa dakle, s te strane gle dano, i njihova vrijednost, jest iskre nost, danas tako rijetka i u književnosti i u međuljudskim odnosima – napisao je pogovoru ove zbirke akademik Luko Paljetak.

Pjesme redo vito objavljuje u časopisu Li terat u izdanju Društva dubro vačkih pisaca, a godinama je vodila i odlično posjećen poetski blog

Perica Vulić Vočanec rođena je u Dubrovniku 1973. godine gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju, potom odlazi u Split studirati na Učiteljskom fakultetu, danas je diplomirana učiteljica razredne nastave. Pisanjem se počela baviti, kako sama kaže, još prije škole, jer ju je uvijek zanimao tajanstveni svijet slova, riječi, priča i pjesama. Pjesme redovito objav ljuje u časopisu Literat u izdanju Druš tva dubrovačkih pisaca, a godinama je vodila i odlično posjećen poetski blog. Osim poezije pisala je i duhovite kolu mne o obiteljskom životu objavljivane na obiteljskom portalu Ringeraja.hr. Priču Exodus, iskustvo odlaska iz rat nog Dubrovnika, objavila je pod djevo jačkim prezimenom Brzica, u zborniku Women in the Homeland war autorice Marije Slišković. Pisanje doživljava kao medij u kojem se najlakše kreće i izra žava, poput mora koje toliko voli i uvijek mu se vraća. Živi i radi u Zagrebu.

Predstavljanje zbirke pjesama odr žava se s s početkom u 20 sati u Saloči od zrcala. Uz autoricu, u programu će sudje lovati Nila Miličić Vukosavić, Jovica Popović i Sebastijan Vukosavić.

ZBIRKA

Glazbene staze pred cavtatskom publikom

Ansambl Glazbene staze je tzv. Pierrot ansambl te je ujedno jedini takav ansambl u Hrvatskoj. Njegovi su članovi vrsni komorni glazbenici i solisti, kao i glazbeni pedagozi

Na 16. festivalu Glazba i riječ u organizaciji umjetničke udruge Konavle art u Domu kulture u Cavtatu proteklog je vikenda nastupio ansambl Glazbene staze u sastavu Eda Rima nić, flauta, Franjo Stojaković, klarinet, Đana Kahriman, violina, Andrija Šimić violončelo i Iva Ljubičić Lukić, klavir. Ansambl Glazbene staze je tzv. Pierrot ansambl te je ujedno jedini takav ansambl u Hrvatskoj. Članovi ansam bla su vrsni komorni glazbenici i solisti, kao i glazbeni pedagozi, obrazovani na glazbenim akademijama u Hrvatskoj i inozemstvu (Norveška, Francuska). Ansambl djeluje od 2012. godine, a pro izašao je iz Ciklusa Glazbene staze, koji se već jedanaestu sezonu zaredom odr žava u Zagrebu u Maloj dvorani Vatro slava Lisinskog u organizaciji Udruge Moj svijet, a pod pokroviteljstvom Grada Zagreba, Gradskog ureda za

obrazovanje, kulturu i šport. Godine 2020. godine snimljen je nosač zvuka s djelima domaćih skladatelja nasta lih na poticaj ansambla, a koji je potom i praizveo u MD Lisinski u sklopu Ciklusa Glazbene staze.

Dugi pljesak

Na cavtatskom koncertu pred brojnom publikom, koja se nalazila u Domu kul ture i izvan njega u vrućoj ljetnoj noći, članovi ansambla Glazbene staze su s velikim zanosom izveli djela Dmitrija Šostakoviča, Franza Schuberta, Migu ela del Aguile kao i hrvatske kompo zitore Bruna Vlaheka, Biance Ban i dubrovačkog skladatelja Ivana Kon čića. Cavtatska publika ih je nagradili dugim pljeskom te izmamila i glazbeni dodatak: Schubertovu Serenadu. Kon cert se održao uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

‘Svemir od sonata’ pijanistice Ružice Koncul

Ove tri sonate vrh su klavirske literature, a naslov, nešto što se inače i ne stavlja kad se radi o koncertima, jedna je pjesnička nit koja povezuje ova djela – objasnila je pijanistica

Pijanistica Ružica Koncul izvela je prošlog tjedna u Narodnoj knjiž nici Grad klavirski recital ‘Svemir od sonata’. U programu su bile sonate iz opusa W. A. Mozarta, L. van Beetho vena i F. Chopina.

Izbor programa za recital nastao je spontano. Mozartovu sonatu sam vježbala već prošle godine, ali sam izvodila program ‘Ura od Chopina’ pa sam Mozarta ostavila za ovu godinu. Također sam htjela za ovu godinu pri premiti Chopinovu Sonatu u h-molu, tako da to su bile dvije sonate, a kako je Beethoven napisao trideset i dvije sonate za klavir, kad pomislimo na sonate za klavir, pomislimo na Beetho vena, izabrala sam u program uvrstiti

Oduševljenu publiku Koncul je nagradila bisom, izvela je Chopinovu Baladu u Asduru koju je posvetila svojoj profesorici Sunčici Grego

jednu njegovu. Ove tri sonate vrh su klavirske literature, a naslov, nešto što se inače i ne stavlja kad se radi o koncertima, jedna je pjesnička nit koja povezuje ova djela – pojasnila je Kon cul izbor skladbi za ovaj recital.

Pljesak i ovacije Mjesta u Saloči od zrcala bila su popu njena, a atmosfera ispunjena pljeskom i ovacijama te emocijama publike i pijanistice koja je istaknula da je svi ranje pred ljudima koje poznaje i voli za nju velik izazov.

Pred nepoznatim ljudima lakše svirati što se tiče treme i straha. Pred domaćom publikom, više si involvi ran, ranjiv i otvoren jer oni te poznaju,

ne možeš se sakriti iza uloge izvođača, no, s druge strane, lakše je jer oni nikad neće biti ona žestoka, nemilosrdna, nesrčana kritika. Tako da, koliko kod bio uspješan u izvedbi, uvijek će te dočekati ružičasti tepih, ljubav, uvi jek će ti reći da si bio divan, da si super svirao. Mislim da je to najbolja publika, koja s jedne strane traži da se potpuno ogoliš, a onda kakva god izvedba da bude, oni će te dočekati zagrljajem. Mi kao izvođači, bez obzira koliko bili pro fesionalni, svi volimo da nas na kraju dana dočeka topao zagrljaj – rekla je.

Oduševljenu publiku Koncul je nagradila bisom, izvela je Chopinovu Baladu u As-duru koju je posvetila svo joj profesorici Sunčici Grego.

Koncert je izveden u suradnji s Dubrovačkim knjižnicama, a pod pokroviteljstvom Dubrovačko-nere tvanske županije.

Dubrovačke knjižnice

Mali oglasi

AUTOMOBILI

Prodajem Audi Q7 2015 g 200 kW, tamno plavi, koža i dosta opreme, elek tronska kuka, Bose zvučnici. Kontakt: 098 987 0170

PLOVILA

Nudimo vez za brodicu na otoku Lopudu za vez bliže Dubrovniku ili staroj gradskoj jezgri. Ukoliko imate uredan vez za zamjenu s popratnom dokumentacijom, slobodno nas kontak tirajte. Kontakt: dunatika@gmail.com

IZNAJMLJIVANJE

Obitelj s troje djece (5, 7, 9 godina) traži stan u Novoj Mokošici na duže vri jeme s prijavom. Oba roditelja su zapo slena. Kontakt: 091 543 3369

Iznajmljujem sobe u Župi dubrovačkoj s korištenjem banje i kuhinje. Kontakt: 092 285 8452

Iznajmljujem kuću u Staroj Mokošici. Četiri sobe, dvije kuhinje, dvije banje. Pogodno za tvrtke. Kontakt: 099 641 9224

Hitno tražimo stan, kuću za 5 osoba (3 odrasle osobe i 2 djece) na području Župe dubrovačke na duže razdoblje. Molim ponude na WhatsApp. Kontakt: +380635064143

Iznajmljuje se dugoročno stan od 50 m2 u Lapadu (Čokolino). Sastoji se od spa vaće sobe, kupaonice, dnevnog boravka s kuhinjom i dva balkona. Stan je pot puno uređen i opremljen. Cijena mje sečne najamnine je 4000 kuna + režije.

HUMANITARNI PRILOZI

Oglas zaprimljen do ponedjeljka u 12 sati bit će objavljen u broju od srijede. Sve informacije na telefon 020 350 670 ili na e-mail marketing@ dulist.hr

Zainteresirani se mogu javiti isključivo od 16 do 19 sati. Kontakt: 098 9461 378

Manji apartman u Gružu iznajmljujem na duže vrijeme. Kontakt: 092 112 1108

Iznajmljujem novouređenu garsoni jeru za jednu osobu u prizemlju kuće u Gružu. Garsonijera je kompletno opre mljena. Nema parking. Garsonijera je za jednu osobu na duže razdoblje (cijena 2.500 kuna plus režije). Za kraće raz doblje sezonski cijena je veća. Kontakt: 099 673 1352

NEKRETNINE

Prodajem trosoban stan 89 m2 na mir noj lokaciji. Lokacija: Hladnica, stan je okrenut prema istoku i gleda na Gos pino polje. Ispred zgrade se nalazi igra lište i vrtić. Prehrambena trgovina je na nekoliko metara od zgrade. Opis stana: nalazi se na drugom katu zgrade. Sastoji se od dnevnog boravka koji ima dva izlaza do prednjeg balkona, kuhinje, hodnika koji vodi do dvije sobe koje su u stanu i jednom vanjskom sobom. Ima kupaonicu s WC-om i jedan dodatni WC Cijena 210.000 eura. Kontakt: 099 669 7379

Prodaje se stan 37 m2 u prizemlju stam bene zgrade u blizini luke Gruž. Bli zina svih sadržaja potrebnih za današ nji život te prikaz vremenske blizine sadržaja (pješice): autobusna stanica (1 min), trgovina (5 min), ljekarna (5 min), škola (5–10 min), vrtić (5 min). Zgrada je napravljena 2002. godine, a stan je kom pletno renoviran 2019. godine. Stan se sastoji od ulaznog hodnika, dnevnog boravka sa kuhinjom, spavaće sobe i kupaonice. Uz stan dolazi ostava koja je veličini 2 m2. Stan je kompletno

Svi materijali u DuListu objavljeni su u dobroj namjeri, stoga uredništvo i izdavač ne preuzima odgovornost za istinitost oglasa. Svi predani materijali moraju sadržavati ime, prezime, adresu i OIB.

namješten i opremljen elektroničkim uređajima. Vlasnički list nema tereta, papiri uredni, posjedovanje građevin ske dozvole. Cijena: 118 000 € (eura). Kontakt: 098 950 8333

MOTOCIKLI

Prodajem potpuno električni skuter.

UMRLI (OD 29. 6. – 6. 7. 2022.)

KATE BAČAN ud. Mata rođ. Slovak

TOMISLAV PRALAS (1978.)

DREKOVIĆ AHMET METO (1937.)

STANKA ASTIĆ ud. Antuna (1935.)

KLARE PASQUALICCHIO rođ. Slade

ANĐELJKA SEKONDO (1932.)

IVICA ŠIMUNOVIĆ – ŠIMUN

TITO ( TIHO ) PETKOVIĆ pok. Antona (1932.)

NIKOLA ( NIKICA ) BENDER pok. Vlaha (1952.)

PAVE ŠILJEŽAR ud. Nika rođ. Đur ković (1938.)

ANA GRGIĆ (1948.)

ANE MARGARETIĆ ud. Ivuše rođ. Batinić (1926.)

MARKO RADIŠ pok. Nika (1933.)

rođaka

Božidara Maškarića, umjesto cvijeća 200 kuna prilaže Jele Devčić; umjesto cvijeća u spomen na oca naše kolegice pok. Toma Saltarića djelatnici Fine Dubrovnik prilažu 800 kuna. Liga protiv raka zahvaljuje darovateljima

Sve informacije knjigovostveni servis ‘IMA I ABA’ d.o.o., mail: imaiaba1@gmail. com. Telefon 020 321 051.

Prva registracija 1. 5. 2022. pod garan cijom s prijeđenih 500 km. S jednim punjenjem može prijeći od 40 do 50 km. Cijena 17.000 kn. Kontakt: 099 210 1232

RAZNO

Prodajem povoljno usisavač za dubin sko usisavanje i pranje (nikad nije kori šten). Za dubinsko čišćenje madraca, jogija kauča, fotelja. Dubinski usisava tapite, skida sve mrlje, fleke i suši u kratkom vremenu. Pere zidne i podne pločice, kamene površine, izbjeljuje fuge. Pere sve vrste tkanina, vrlo funk cionalan i ekonomičan, posebno tko ima veći broj apartmana. Kontakt: 091 798 8626

USLUGE

Uređujem vrtove, đardine i okućnice. Orezivanje maslina agruma, navrtanje, polijevanje, košnja trave i slično. Kon takt: 091 614 3946

20 kn

je cijena oglasa. Uplatu izvršiti na IBAN: HR032407000-1100365865.

DuList zadržava pravo uvrštavanja malih oglasa s portala dulist.hr

Budi

Pretplati se na tiskani

Kolumne

OKO SOKALOVO

OKO SOKALOVO

miruje.

umirovljen, dr. Sokal

donosi svoje

Uzroci rata

Po međunarodnom pravu, rat je zabranjen. No, sve dok postoje politički i drugi društveni antagonizmi, on je moguć!

Prije nekoliko mjeseci na P isao sam tekst o ratovima i ljudskim stra danjima. Povod je bila žestoka oružana agresija Rusije na Ukrajinu, koja naža lost još traje. I ovaj put pisat ću o ratu kao nadopunu spomenutoj prethodnoj kolumni.

Rat je kao što sam ranije napisao, oružani sukob između protivničkih strana (između država, naroda, ple mena, vjerskih skupina itd.). Uzroci ili ciljevi rata su osvajanja novih terito rija, gospodarska korist, nacionalizam, osveta i slično). Rat može biti građan ski i religijski, ali i obrambeni i oslo bodilački. S obzirom na sredstva, pro stor ili organiziranost oružane sile, on također može biti pješadijski, pomor ski, zračni, atomski, kemijski, bakterio loški, elektronički i slično. Po međuna rodnom pravu, rat je zabranjen. No, sve dok postoje politički i drugi društveni antagonizmi, on je moguć! Ratovi se vode od prapovijesti! Ratovalo se zbog zlata ili srebra. Ratuje se i zbog nafte ili korisnih metala. U skoroj budućnosti, misle mnogi, ratovat će se zbog hrane i pitke vode. Zbog čega je npr. kroz duga razdoblja na američkom konti nentu vođen rat između Indijanaca i Engleza? I odakle u Americi, Afroame rikanci, koji su stanovnici Afrike? Ili, zašto je Indija bila dugo engleska kolo nija? Zašto su se vodili ili vode ratovi u Africi, na Bliskom Istoku, u Aziji, zapravo u cijelom svijetu? Preopširno je ulaziti u uzrok svakog krvoprolića i razaranja. To je uostalom u domeni povjesničara. Tko su zapravo inicijatori ratova? Često se sjetim Hitlera, Staljina, Mussolinija, Pol Pota, Mao- Ce- Tunga i drugih vodećih državnika. Kroz školo vanje, najviše sam informiran o Prvom

I naturalo, dobro je biti kvalitetno naoružan, zbog samoobrane!

Jer svaki rat je praznik smrti.

On voli krv. Prazni crkve i škole, a puni groblja

i Drugom svjetskom ratu. Povod Prvom svjetskom ratu bio je atentat na austro ugarskog prijestolonasljednika Ferdi nanda u Sarajevu 1914 godine. Započeo je sukob centralnih sila i sila osovine. Ratni sukob Austrougarske i Njemačke protiv Engleske, Francuske, Rusije itd. Dočepati se novih kolonija, izlaza na more, itd. Strašne su mase, ako ih vode loši vođe. Oni, koji su inicijatori ratova, najčešće su psihički defektne osobe. Uglavnom su frustrirane osobe (nisu im zadovoljene duboke potrebe i težnje), ili su megalomani (pretje rano vrednuju svoje sposobnosti) ili su mitomani (sklonost preuveličavanju i laganju). I vrlo često su paranoici (uvje reni su u stalnu urotu protiv sebe). Ne boluju od paranoje samo pojedini vođe, već i cijele stranke i velike skupine ljudi, pa i čitavi narodi. ‘Sudbina naroda i u ovom vijeku ne kroji se u svijetu vla dalaca, nego u duši masa.’ Ponovit ću: Strašne su mase ako ih vode loše vođe! Pok. Stepinac je rekao: ‘Redoviti pra tioci svakog rata su glad, bolest i nei maština svake vrste.’ Svi ratovi su pre puni terorizma, agresivnosti, genocida! (geno- narod, a cidere- ubiti). I ovo je zanimljivo, napisao je K. Čapek, češki pisac: Mi osuđujemo nasilje, ali spre mni smo isporučivati oružje! Englezi pak tvrde: Svjetina ima puno glava, ali nema mozga! Kako spriječiti rat? Teško. Moja struka je preventivna! Zato je bitan odgoj, posebno mladih osoba. Unatoč tome, treba izgrađivati vrhun ska skloništa, osiguravati rezerve hrane i pitke vode te lijekova i sanitetskog materijala. I naturalo, dobro je biti kva litetno naoružan, zbog samoobrane! Jer svaki rat je praznik smrti. On voli krv. Prazni crkve i škole, a puni groblja.

Piše dr. Boris Sokal

Šapa tjedna

PREDSTAVITE NAM VAŠE MEZIMCE! Dragi čitatelji, ponosni ste članovi obitelji krznenih ili pernatih ljubimaca, možda čak i onih s ljuskama? Upoznajte nas s njima! Pošaljite nam njihovu fotografiju, otkrijte nam njihove simpatične

navike i odgovorite zašto su vaši dani otkad su vam u životu ispunjeniji. S nestrpljenjem iščekujemo vaše kratke priče koje nam možete dostaviti na e-mail adresu info@dulist.hr. Rado ćemo ih objaviti!

Miki se uživa satima maziti!

Miki, koji se uživa satima maziti, sve vas pozdravlja

Tek su mi tri godine, ali već imam 9 kg i jako sam velik

Ja sam m iki. Tek su mi tri godine, ali već imam 9 kg i jako sam velik. Kućni sam mačak. Uživam se satima maziti. Pozdrav od Mikija!

SJAJNA SEZONA

Jugovi juniori osvajači Kupa!

Vlaho Pavlić je s tri pogotka bio prvi strijelac Juga u finalu, Ivuša Burđelez, Patrik Kolak i Hrvoje Zvono su postigli po dva pogotka, a Toni Mozara jedan

Juniorski vaterpolisti Jug a driatic osiguranja osvojili su još jedan trofej. Nakon osvajanja naslova prvaka Hrvatske, uspjeli su osvojiti i hrvatski Kup! U finalnom dvoboju tur nira koji se igrao u Zagrebu pobijedili su splitski Jadran 10:6 (3:2, 1:2, 3:2, 3:3).

Vlaho Pavlić je s tri pogotka bio prvi strijelac Juga u finalu, Ivuša Burđelez, Patrik Kolak i Hrvoje Zvono su postigli

po dva pogotka, a Toni Mozara jedan. Odličan je na vratima bio Ivan Jurišić koji je imao 13 obrana. Osim pokala za pobjednika Kupa u Dubrovnik dolazi i naslov najboljeg igrača završnog tur nira kojega je osvojio Hrvoje Zvono.

Najbolji golman je Duje Đula (Jadran), dok je nagrada za korektno sportsko ponašanje ili fair-play pri pala momčadi Zadar 1952. Pobjednici

Kupa Hrvatske nastupali su u sastavu: Ivan Jurišić, Ivuša Burđelez, Mauro Prkoča, Vlaho Pavlić, Zvonimir Milo glav, Patrik Kolak, Toni Mozara, Luka Bjelopera, Dominik Lončarić, Hrvoje Zvono, Josip Tolja, Dominik Duman čić, Nikša Brzica, Bruno Bobić, Marko Glavinić, Davor Paviša i Harun Kazagić. Spomenimo i kako su brončanu medalju osvojili juniori riječkog Pri morja koji su svladali Zadar 1952 u pra voj golijadi s ukupno 32 gola. Završilo je 17:15 za Riječane kod kojih su najbolji strijelci s po 4 gola bili Karlo Vuković i Viktor Tončinić. Za Zadrane je najviše pogađao Ante Martinović, 7 puta.

Sport Odličan je na vratima bio

Ivan Jurišić koji je imao 13 obrana

Slavlje nakon osvajanja naslova prvaka

PORAZ NA STARTU Dubrovačka tenisačica Lucija Ćirić Bagarić zaustavljena je na startu juniorskog Wimbledona. U prvom kolu naša je tenisačica, inače 14. nositeljica, poražena od Nizozemke Rose Marie Nijkamp (4:6, 7:5, 6:3).

Šurković izborio dva finala

Marija Tolj sa zlatom s Mediteranskih igara!

Čestitke Mariu na velikom uspjehu i plasmanu u čak dva finala na ovom natjeca nju! – napisali su iz PK Jug

Bacačica diska iz Orebića Marija Tolja osvojila je zlato na Mediteranskim igrama

Mlada bacačica diska Marija Tolj iz Orebića osvojila je zlatnu medalju na Mediteranskim igrama!

Za sjajno otvaranje Mediteran skih igara u atletici pobrinula se naša Marija Tolj. Marija je osvojila zlatnu medalju u bacanju diska sa fantastič nim hitcem od 64.71m i tako za više od jednog metra popravila svoj osobni rekord – zapisali su iz Marijnog kluba, ak Dinamo Zrinjevac.

Sjajni rezultati

Šurković je finale na 100 slobodno izborio rezultatom 49.82 što mu je ujedno i novi osobni rekord

Mlađi senior Plivačkog kluba Jug Mario Šurković sa sportašima i delegacijom Hrvatskog olimpijskog odbora boravio je u Alžiru na Medite ranskim igrama. Izborio je dva finala. Naime, najprije je izborio finale disci pline 100 slobodno s rezultatom 49.82 što mu je ujedno i novi osobni rekord.

Potom je izborio još jedno finale i to na 200 mješovito. Svoj nastup na Mediteranskim igrama završio je tako finalom utrke 200 mješovito u kojoj je zauzeo 8. mjesto s rezultatom 2:04.10. Čestitke Mariu na velikom uspjehu i plasmanu u čak dva finala na ovom natjecanju! – napisali su iz P k Jug.

Marija se pozicionirala na peto mjesto u Europi i osmo u svijetu!

Iako je već putem rankinga osigu rala nastup na Svjetskom prvenstvu u Eugeneu (15.-24. srpnja), Marija je to sada i potvrdila prebacivši normu (63.50m). Isto tako, ovim rezultatom Marija je potvrdila nastup na Europ skom prvenstvu u Munchenu (15.21. kolovoza), ali i ispunila normu za Olimpijske igre u Parizu 2024. Marija se sada pozicionirala na peto mjesto u Europi i osmo u svijetu. Čestitke Mariji i njezinom treneru na fantastičnom uspjehu – poručili su iz ak Dinamo Zrinjevac.

Foto Facebook/AK Dinamo Zrinjevac

Bronce za Ivu i Petrunjelu!

Za hrvatski judo dvije su medalje brončanog sjaja u Alžiru osvojile Iva Oberan (JK Župa dubrovačka) i Petrunjela Pavić (JK Dubrovnik 1966)

Brončane medalJe za hrvatsKi judo osvojile su na Mediteranskim igrama u Alžiru Iva Oberan (JK Župa dubrovačka) i Petrunjela Pavić (JK Dubrovnik 1966.

Ivu je u finalnom bloku čekala Maro kanka francuskog porijekla, Sarah Harachi, koja je u Oranu ove godine osvojila srebrnu medalju na Afričkom prvenstvu.

Iva je, piše Hrvatski judo savez, poka zala smirenost, upornost i taktičnost te je natjerala Harachi na tri kazne te

Drago mi je da je Iva uspjela odraditi dobar dan na velikom natjecanju –Dean Ilić

zasluženo osvojila brončanu medalju. Mediteranske igre su jedno od natjecanja za koje se spremam tijekom cijele godine i na najbolji način se vra ćam kući, s medaljom – rekla je pre sretna Iva dok joj je ostao i mali žal za prvom borbom u kojoj je upisala poraz od viceprvakinje Europe, Laure Fazliju s Kosova, nakon čega je pobijedila Fran cuskinju Turpin i tako osigurala mjesto u finalnom bloku.

Iva je i ovom medaljom potvr dila svoju kvalitetu, a drago mi je da je uspjela odraditi dobar dan na veli kom natjecanju. Odlično je što je ostala mirna i nakon prve borbe, kada je možda i dvojbeno izgubila te je poka zala kako se bori za pobjedu, na pravi način – zadovoljan je bio izbornik Dean

Srebro za Anđelu Violić!

Anđela je najprije na putu do finala pobijedila Tajvanku Ssu Tzu Chang, a potom i Sudebu Aghayevu iz Azerbajdžana

Još Jedna sJaJna viJest iz juda sti gla nam je proteklog vikenda. Juda šica Judo kluba Dubrovnik 1966 Anđela Violić osvojila je srebro u svojoj katego riji do 70 kilograma na Svjetskom kupu koji se za vikend održao u rumunjskom Cluju. Anđela je najprije pobijedila Taj vanku Ssu Tzu Chang, a potom i Sudebu Aghayevu iz Azerbajdžana. U finalu ju

Ilić.

Dan kasnije medalju istog sjaja osvo jila je i Petrunjela Pavić.

Jako sam sretna cijelim danom i vjerujem da je ovo tek jedna od mnogih velikih medalja koje ću osvojiti – rekla je nasmijana Petrunjela koju je hvalio i trener reprezentacije Dragan Crnov.

Odličan dan u kojem je Petrunjela izgubila tek u polufinalu od buduće zlatne Kosovarke, Loriane Kuke, a i ta borba je otišla nekoliko minuta u golden score. Svaka čast i Pavić i nje nom treneru Mateu Semizu na radu i napretku! – poručio je Crnov.

Inače, Pavić je za broncu ipponom pobijedila Crnogorku Peković, dok je u polufinale prošla wazarijem protiv Marokanke Yatim.

je čekala Britanka Katie Jemima Yeats Brown koja je ipak bila bolja od Anđele te ju je tako spriječila na putu do zlata.

Anđela je do prve medalje na ovoj razini natjecanja došla u Cluju. Nastupio je i Josip Bulić koji je pobijedio Nijemca te mu uzvratio za poraz na eP, ali je nakon toga zaustavljen od Australca –napisali su iz JK Dubrovnik 1966.

Svaka čast i Pavić i njenom treneru Mateu Semizu na radu i napret ku! – poručio je Crnov

Foto Facebook/JK Dubrovnik 1966

Ekipni prvaci Dalmacije u muškoj i ženskoj konkurenciji

kraul, srebro na 50 kraul te broncu na 100 delfin. Luka Kalanj je osvojio srebro na 200 delfin i broncu na 400 mješovito. Niko Franković je osvojio broncu na 50 prsno.

Odlične vijesti za Plivački klub Jug stigle su iz Splita s Regionalnog prven stva. Njihovi mlađi kadeti ekipni su prvaci Dalmacije u muškoj i ženskoj konkurenciji. Naime, proteklog se vikenda u Splitu održalo Regionalno prvenstvo za Regiju 1 za kategorije mlađih kadeta, kadeta, mlađih juniora, juniora i seniora. Nastupilo je ukupno 320 plivača i plivačica iz 11 dalmatin skih klubova. Pk Jug predstavljala su ukupno 32 člana, a Jugaši su osvojili ukupno 37 medalja od kojih 14 zlatnih, 11 srebrnih i 12 brončanih.

Kako navode iz kluba, po propozici jama natjecanja sve kategorije natje cale su se za pojedinačne plasmane,

Jugaši su osvojili ukupno 37 medalja od kojih 14 zlatnih, 11 srebrnih i 12 brončanih

a za mlađe kadete i mlađe kadetkinje ovo je ujedno bilo i Ekipno prvenstvo Dalmacije.

Veliki uspjeh ostvarili su Jugovi mlađi kadeti i mlađe kadetkinje koji su odnijeli ukupne ekipne pobjede i u muškoj i u ženskoj konkurenciji. Veliki je to uspjeh i ne pamtimo je li ikada ostvaren u obje konkurencije – navode iz Pk Jug.

U muškoj konkurenciji nastupili su Lukša Pavić, Niko Franković, Luka Kalanj, Andro Sambrailo, Ivan Pero vić, Petar Vidak, Luka Puljizević, Ivan Boroje, Teo Đurić, Toni Vlašić, Vito Arapović i Borna Tomljanović. Lukša Pavić je osvojio zlato na 100, 200 i 400

U ženskoj konkurenciji nastupile su Ivana Puljić, Lea Perak, Mia Perak, Iva Glavinić, Gabriela Škrabo i Maris Ćuk. Ivana Puljić je osvojila zlato na 100 i 400 kraul, srebro na 50 i 200 kraul te broncu na 200 mješovito. Iva Gla vinić je osvojila zlato na 400 mješo vito i srebro na 200 delfin. Gabriela Škrabo je osvojila zlato na 200 delfin. Lea Perak je osvojila srebro na 100 del fin i broncu na 50 delfin. Mia Perak je osvojila broncu na 100 leđno. Ženska štafeta u sastavu Puljić, L. Perak, M. Perak, Škrabo osvojila je zlato na 4×50 kraul te srebro na 4×50 mješovito. Isto tako cure su na 4×100 kraul osvojile zlato u sastavu Puljić, L. Perak, M. Perak, Glavinić. Kadeti su nastupili u sastavu Đivo Baletin, Damjan Di Leo i Ivan Franić, a kadetkinje u sastavu Maja Perak, Lara Šurković, Greta Validžić, Petra Smokvina i Marta Smo kvina. Lara Šurković je osvojila srebro na 100 kraul u kadetskoj i broncu u mlađe juniorskoj konkurenciji. Isto tako osvojila je i broncu na 200 kraul. Junior Juraj Barčot osvojio je deset medalja. Na 200 leđno osvojio je dva zlata u apsolutnoj i juniorskoj katego riji. U disciplinama 200 mješovito, 400 slobodno i 100 prsno osvojio je zlata u juniorskoj kategoriji i srebra u apso lutnoj. Dok je na 200 slobodno bio sre brni u juniorima i brončani u apsolut noj kategoriji. Mlađa seniorka Rafaela Škrabo osvojila je broncu na 1500 slo bodno u apsolutnoj kategoriji. Bruno Tošović osvojio je broncu na 400 mje šovito u kategoriji mlađih juniora. Marko Tevšić osvojio je broncu na 50 prsno u kategoriji mlađih juniora. Od starijih nastupili su još Tonka Buško vić i Borna Jelčić.

Jugaši su u Splitu nastupili pod vod stvom trenera Nikole Bogdanovića, Matea Sentića i Andreja Drobca.

Veliki uspjeh ostvarili su Jugovi mlađi kadeti i mlađe kadetkinje koji su odnijeli ukupne ekipne pobjede i u muškoj i u ženskoj konkurenciji. Veliki je to uspjeh i ne pamtimo je li ikada ostvaren u obje konkurencije – navode iz P k Jug

Barakude bez medalje u Mađarskoj

Čestitke Grcima, a na nama je da se pripremimo i podignemo igru za Split jer mislim da smo pokazali da kvalitetu imamo – Fatović

U utakmici za finale, Barakude su poražene od Španjolske, a potom im je broncu iz ruku ‘izbila’ reprezentacija Grčke

Mlada vaterpolska reprezen tacija svoj je nastup na Svjetskom prvenstvu u mađarskoj prijestolnici završila kao četvrta reprezentacija svijeta. U posljednjoj utakmici, borbi za broncu pobjedu je odnijela Grčka svladavši Barakude 9:7 (1:0, 4:3, 3:2, 1:2).

‘Preostaje nam rad, rad i opet rad’ Nismo imali po trebnu koncentra ciju. Strašno smo puno promašivali i gađali njihovog vratara. No to je sazri jevanje koje se događa ovoj reprezen taciji i ne može se ostvariti preko noći. To je dugotrajan i mukotrpan proces. Čestitke igračima na srčanosti, želji i svemu što su pokazali. U nekoliko

navrata vraćali su se u utakmicu, poku šavali čupati rezultati, no u trenut cima kada smo se trebali vratiti radili smo početničke pogreške koje su nas koštale pozitivnog rezultata. Sada tre bamo napraviti dobre analize. Većim dijelom turnira smo pokazali dobru igru no sada kada smo trebali uzeti medalju nismo bili pravi. Moramo pri znati da su ovo reprezentacije koje su u ovom trenutku bolje od nas. A nama preostaje samo rad, rad i opet rad –zaključio je izbornik Tucak.

Među igračima dva zgoditaka je tije kom utakmice za broncu upisao Luka Bukić, dok su po jedan zabili Fatović, Marinić Kragić, Vrlić, Kharkov i Žuvela.

Mislim da je najvažnije da razbi strimo glave u ova dva tjedna koliko ćemo sada biti slobodni i onda da se počnemo spremati za Europsko prvenstvo. Na samom turniru jasno se vidjelo koliko je izjednačeno stanje u vrhu vaterpola. Svih osam momčadi koje su ušle u četvrtfinale imale su svoju šansu da uđu u finale. Čestitke Grcima, a na nama je da se pripremimo i podignemo igru za Split, jer mislim da smo pokazali da kvalitetu imamo –rekao je reprezentativac Loren Fatović. Košta nas loš ulazak u igru Jedino što sada mogu reći jest da je Grčka zasluženo pobijedila. Ponovno

smo imali loš ulazak u utakmicu. Ponovno nam je bio loš igrač više. Opet nam se to dogodilo. Morat ćemo ovo dobro analizirati i vidjeti u čemu je problem. Svaki put se kasnije vratimo i konsolidiramo, no taj loš početak i

U nekoliko navrata vraćali su se u utakmi cu, pokušavali čupati rezulta ti, no u tre nutcima kada smo se trebali vratiti radili smo početničke pogreške koje su nas koštale pozitivnog rezultata – izbornik

ulazak u igru nas košta utakmice. Nas je ovdje sedam – osam novih i prvi nam je da smo ovdje, sigurno i to ima svoju ulogu. No, izanalizirat ćemo sve detaljno i izvući pouku te se pripre miti najbolje što možemo za Europsko prvenstvo – zaključio je reprezentati vac Andrija Bašić.

Reprezentacija sada odlazi na kratak

odmor te se ponovno okuplja sredinom srpnja kada kreću s pripremama za 35. Europsko vaterpolsko prvenstvo u kojem su točno oni, odnosno Hrvatska domaćini. Prvenstvo će se odigrati u splitskoj Spaladium Areni od 27. kolo voza do 10. rujna gdje će se natjecati čak 16 muških i 12 ženskih vaterpolo reprezentacija.

52 DuList IN

Ako je pjesma hit godinu ili dvije pa nakon toga nestane, mi nemamo ništa od toga

SANIN

LEGO RADIONICE Tajnik Zajednice tehničke kulture Grada Dubrovnika i Zajednice tehničke kulture Dubrovačko-neretvanske županije Tomo Sjekavica održao je u petak i subotu 4 LEGO igraonice i 4 LEGO radionice obnovljivi

izvori energije u sklopu STEM ljeta u Centru za mlade Dubrovnik. Na LEGO igraonicama naj mlađi su sastavljali razne modele prema svojim idejama, a dio njih je sastavljao LEGO modele pomoću pripremljenih nacrta.

Ako želiš, možeš gledat’ na to kao da je ovaj album imao određenu misiju. Trebalo je bend, koji je nakon pauze nestao i izgubio snagu, vratiti na teren i vratiti povjerenje fanova. To je izuzetno teško za izvesti. Ovo što se nama sad događa, taj neki drugi vrhunac koji sad proživljavamo, to je rijetkost u poslu

Bend Silente nedavno je izdao novi, četvrti album jednostavnog, minimalističkog naziva ‘ iv ’. Iza njih je i uspješno razdoblje ispunjeno kon certima, zanimljivim videospotovima i glazbenim nagradama. Možemo reći da su u – petoj brzini. Stoga ni ne čudi kako je Sanin Karamehmedović, basist i autor tekstova, odgovore pisao u kombiju, na putu za sjever Hrvatske gdje su održali nekoliko koncerata. O albumu, koncertima, suradnja – o svemu pomalo nam je ispričao Sanin u razgovoru za DuList.

Iza vas je objava četvrtog albuma ‘IV ’. Iza vas je i dugo razdoblje rada na albumu. Kakvim biste opisali taj put stvaranja? Što za vas znači ovaj novi nosač zvuka i radi li se o svojevrsnoj prekretnici u vašem djelovanju?

Album je napisan u kratkom vre menu, ali je sniman dugo. Najlakši

Razgovarala Maria Prkut Foto

Zvonimir Pandža/ Silente Facebook

Tibor i ja imali smo najbo lju i najlakšu ‘suradnju’ do sada. To je bio ping – pong s tekstovima i glazbom. Ja sam samo slao, on je samo vraćao. A obojica smo odmah bili zadovoljni. Nikada ovako

Malo smo se htjeli od maknuti od dosadašnjih vizuala, ići na minimalizam. Ispratili smo to i naslovom albuma – IV. Nema Zvončice, neka malo odmori, vratit će se

dio cijelog posla nama je uvijek bilo pisanje tih pjesama. Jako puno hitova je na ovom albumu, a napisali smo i uglazbili većinu u razdoblju od 20-ak dana. To je bilo za vrijeme tog nesret nog lockdowna. Tako da je bilo svega, vremena su bila čudna, ali mi smo bili puni energije. Mi smo ponosni na sve vezano uz ovaj album. I na stvari i na sebe dok smo ga snimali. Ako želiš, možeš gledat’ na to kao da je ovaj album imao određenu misiju. Trebalo je bend, koji je nakon pauze nestao i izgubio snagu, vratiti na teren i vratiti povjerenje fanova. To je izu zetno teško za izvesti. Ovo što se nama sad događa, taj neki drugi vrhunac koji sad proživljavamo, to je rijetkost u poslu. Comebackovi su grozna stvar za proživjeti, stalno si u sjeni nekih starih uspjeha i očekivanja. Srećom smo bili djeca kad je Silente krenuo tako da smo sad imali mladosti i ludosti da to opet izvedemo. Ali nije bilo lako, iza toga je

veliki trud i rad od dvije godine. A sve se mora temeljiti na dobrom materi jalu. Tibor je skladateljski možda imao najteži zadatak od nas. Znao je da to mora biti veliko. ‘Napucali’ smo ovaj album koliko smo mogli. Ako pogle daš listu pjesama, to više sliči na neku kompilaciju najvećih hitova nego na novi album.

Što kažu ljudi povratno – jesu li se pronašli ili izgubili u pjesmama? Većinom i jedno i drugo. To ide u krug.

I mi želimo da se tako i nastavi. Ovo bi trebale biti bezvremenske emocije i nadamo se da će se ta lijepa suradnja nas i ljudi koji nas prate nastaviti još dugo. Ako je pjesma hit godinu – dvije pa nakon toga nestane, mi nemamo ništa od toga.

A koja je od deset pjesama vama posebno draga?

Idi.

Što vas čeka

Albumu je prethodila objava i nekoliko singlova koji su bili popraćeni videospotovima. Koliko je truda bilo uloženo u njihovo stvaranje? Koji ste spot uživali snimati?

Uživali smo u svakom snimanju. Mi ništa o spotovima ne znamo. Srećom, neki ljudi iz Grada koji znaju nešto više od nas imali su tada vremena i ljubavi da nam pomognu. Kažem lju bavi jer se tu nije radilo o poslovnim suradnjama niti je itko tu zaradio nešto puno više od upale mišića. To su bile dobre pjesme koje je trebalo vizu alno ispratiti i da nije bilo Mirana Bra utovića, Srđana Kokanova i Mara Koc kovića, tko zna kako bi sve to ispalo.

Vas dvojica ste se opet pokazali kao ‘dobitna kombinacija’ po pita nju tekstova glazbe i aranžmana.

U cijeloj priči ponovno se našao i producent Nikša Bratoš. Na koji način je on ‘začinio’ ovaj album?

Tibor i ja imali smo najbolju i naj lakšu ‘suradnju’ do sada. To je bio ping – pong s tekstovima i glazbom. Ja sam samo slao, on je samo vraćao. A obojica smo odmah bili zadovoljni. Nikada ovako.

Nikša Bratoš je lik s jako puno raznih talenata. Koji su toliko razvijeni da pomisliš da je imao 500 godina da uvježba sve to što zna. Jer toliko bi meni trebalo. I sve to jako dobro kori sti. U našem slučaju njegov glavni zadatak je da naglasi mjesta na kojima smo mi dobri, a da ublaži mjesta

gdje nismo. I jednih i drugih mjesta sigurno ima. Negdje u tom balansu je tajna naše suradnje i uspjeha.

Osmišljavanje i izrada covera albuma povjerena je mladom foto grafu i umjetniku Denisu Butorcu. Na vizualu nema, za Silente, pre poznatljive Zvončice. Zašto je ona ovaj put izostala? I kako komenti rate navedeni vizual?

Denisu smo pristupili nakon što smo vidjeli njegove radove za Bad Dau ghter , koji su odlični. Htjeli smo ići prema fotografiji, dosad smo uvi jek imali crteže. Malo smo se htjeli odmaknuti od dosadašnjih vizuala, ići na minimalizam. Ispratili smo to i naslovom albuma – IV. Nema Zvon čice, neka malo odmori, vratit će se.

U razdoblju pandemije, niste bili zaustavljeni u održavanju konce rata diljem Hrvatske. Kakva vas koncertna sezona očekuje? Znamo da nastupate u Dubrovniku. Mi smo svirali gdje smo mogli i gdje je netko bio voljan doći da nas čuje. Svirali smo sve. Koncerte kad se tre balo sjedati i nositi maske, koncerte kad je smjelo biti samo 50 ljudi, online koncerte, slobodne koncerte gdje se moglo što se htjelo, zabranjene kon certe... Gdje je naših fanova, tu ćemo probat’ doći. Pred nama je prepuna radna sezona od nekih 40-ak konce rata do kraja ljeta i veselimo se sva kome. U Dubrovniku se vidimo u Soli tudu 13. kolovoza.

Festival za cilj ima disperziju kulturnog i društvenog sadržaja izvan povijesne gradske jezgre kao i brendiranje Gruža u urbani centar grada, a čemu ovih zadnjih godina svjedočimo i to pojavom novih i inovativnih sadržaja u ovom dijelu grada

Kreće drug I fest IVal l jet o u Gružu, čiji je program predstavljen proteklog petka na konferenciji za

Foto

čeka na ‘Ljetu u Gružu’

medije u Parku Luja Šoletića. Pro gram festivala odvijat će se od 3. srp nja do 4. rujna. Ovogodišnje, drugo po redu izdanje festivala Ljeto u Gružu nastalo je u suradnji Turističke zajed nice grada Dubrovnika, Grada Dubrov nika, udruga te lokalnih poduzetnika. Na konferenciji za medije program Ljeta u Gružu predstavila je jedna od organizatorica, Kristina Mirošević, a ostale ljetne priredbe u organizaciji Grada Dubrovnika i Turističke zajed nice grada Dubrovnika predstavili su direktor TZ grada Dubrovnika, Miro Drašković te zamjenica gradonačel nika Grada Dubrovnika Jelka Tepšić.

Očekuju se i brojni drugi sadržaji kao što su gitarijada mladih ben dova, koncert Dubrovačkog simfonijskog orkestra, joga na livadi, otvoreni ateljei, lutkarska pred stava, koncerti, stand up-ovi, knjige u parku, roboti u parku, kino u muzeju i drugi pop up događaji

Više od 30 događanja

Kroz 64 dana odvijaju se 33 događanja, a od kojih se, među ostalim, posebno izdvaja događaj kao što je TUP market koji je ovu nedjelju i otvorio festival. Naši lokalni obrtnici i umjetnici pred stavili su sebe i svoj rad. Kroz ovaj se festival želi, kako se navodi, usposta viti kontinuitet TUP marketa iz razloga što su sugrađani pokazali velik interes i entuzijazam za posjet sajmu kao i za sudjelovanjem.

Tu je i događaj ‘Art Park’ koji za cilj ima transformaciju gruškog parka –Parka Luja Šoletića u park umjetno sti i galeriju na otvorenom. To se želi napraviti kroz dva segmenta. Jedan je prilagođen mlađem uzrastu kroz dječje radionice koje će tijekom tri tjedna voditi muzejski pedagozi iz tri grad ske institucije: Doma Marina Držića, Umjetničke galerije i Prirodoslovnog muzej te drugi segment u kojem će akademski umjetnici oslikavati urbanu opremu (što je prošle godine započeto oslikavanjem prve tri klupe) i na taj način parku podariti novu dimenziju –galerije na otvorenom koja ima poten cijal da preraste u atrakciju za sebe.

Od događaja se izdvaja i ‘Kino piknik’ koji nastaje u suorganizaciji s Kine matografima Dubrovnik te će se i ove godine odvijati u renesansnom vrtu iza gruške place. Trajat će tri noći zaredom te će se svi posjetitelji imati prilike pogledati filmove za svačiji ukus.

Festival za cilj ima disperziju kultur nog i društvenog sadržaja izvan povi jesne gradske jezgre kao i brendiranje Gruža u urbani centar grada, a čemu ovih zadnjih godina svjedočimo i to pojavom novih i inovativnih sadržaja u ovom dijelu grada. Ovogodišnji pro gram odvija se na tri lokacije – tvornica TUP, koji se polako pretvara u jednu urbanu četvrt, park Luja Šoletića, koji se svojom pritajenom ljepotom i zele nilom pokazao kao jedna iznenađu juća oaza za organiziranje raznovrsnih događanja te renesansni vrt iza gruške place koji će ovom prilikom biti otvo ren za javnost.

Ove sve lokacije (i još dalje) zaokru žuje jedna posebna i specifična tura pod nazivom ‘Šetnja kroz povijest Gruža’, a koju je posebno za ovaj festi val osmislio i vodi povjesničar i licen cirani vodič Ivan Lujo. Očekuju se i brojni drugi sadržaji kao što su gitari jada mladih bendova, koncert Dubro vačkog simfonijskog orkestra, joga na livadi, otvoreni ateljei, lutkarska pred stava, koncerti, stand up-ovi, knjige u parku, roboti u parku, kino u muzeju i drugi pop up događaji.

Veselimo se početku ovogodiš njeg programa i svim budućim poten cijalima koje će ovaj festival iznjedriti – istaknuli su iz organizacije Festivala.

Ovogodišnji program odvija se na tri lokacije

Iće, piće, zabava

Od jutra do večeri, posjetitelji su mogli doći na druženje, otkriti zanimljive proizvode lokalnih obrtnika, umjetnika i kreativaca

U dvorišt U t UP-a P rotekle se nedjelje odvio još jedan ‘t UP market’, a kojim je započeo festival ‘Ljeto u Gružu’. ‘Iće, piće, zabava’, napisali su organizatori. Od jutra do večeri, posje titelji su mogli doći na druženje, otkriti zanimljive proizvode lokalnih obrt nika, umjetnika i kreativaca. Filluart, Terrajungle, Nakitich, SapLunđerica, AromaZoe i Rego Keramika – samo su neki od naših obrtnika koji su se pred stavili na drugom ‘t UP marketu’.

‘TUP Marke

Foto

Dvorište TUP

Dalmatino u Solitudu

Foto Hrvoje Pilić

Grupa Dalmatino u petak navečer je održala koncert u prepunom kampu Solitudo. Ljubitelji ovog nerazdvojnog glazbenog dvojca pjevali su uglas njihove najpoznatije hitove kao što su ‘Cukar i sol’, ‘Dvi sestre blizanke’ i ‘Moja jube’ te jednu od novijih pjesama ‘Refužo’

Dubrovačka noć uz ‘Četiri tenora’

Pridružite se glazbenom spektaklu i uživajte u jedinstvenoj atmosferi ‘Dubrovačke noći’ – TZ grada Dubrovnika

Već Tradicionalno, nakon sVečane ceremonije otvorenja 73. Dubrovačkih ljetnih igara 10. srpnja, u organizaciji Turističke zajednice grada Dubrovnika i Grada Dubrovnika, ispred crkve sv. Vlaha s početkom u 23 sata, koncert će odr žati Četiri Tenora Vladimir Garić, Đani

Stipaničev, Marko Pecotić i Filip Hozjak. Pridružite se glazbenom spekta klu i uživajte u jedinstvenoj atmosferi ‘Dubrovačke noći’ – ističu iz TZ-a grada Dubrovnika.

Inače, u okviru kulturno – zabavne manifestacije ‘Ulicama našeg Grada’ koju organizira Turistička zajednica grada Dubrovnika i Grad Dubrovnik. U srijedu, 6. srpnja, kraj Onofrijeve Fon tane nastupit će Klapa Subrenum, a u petak, 8. srpnja u Uvali Lapad, nastup će imati Klapa Poklisari. Svi glazbeni programi započet će u 22 sata i trajati do 23 sata.

ljepotica

U grU šk U je lU k U ovog utorka uplo vila neobična ploveća ljepotica.

Riječ je o motornoj jahti, katamaranu imena Nebula dužine 67 metara, koju je u Španjolskoj izgradilo brodogradi lište Astilleros Armón. Jahta je isporu čena u ovoj godini.

Dizajn potpisuje Kirsten Schwalgien Design, a projektirala ju je tvrtka Incat Crowther. Jahta je izgrađena s alu minijskom palubom, aluminijskim trupom i aluminijskim nadgrađem. Prema informacijama koje se mogu pronaći na Internetu, jahta je u vla sništvu suosnivača WhatsAppa Jana Kouma.

U svom vlasništvu Koum ima i jahtu Moonrise koju smo viđali u dubrovač kom akvatoriju.

Prema informacijama koje se mogu pronaći na Internetu, jahta je u vlasništvu suosnivača WhatsAppa Jana Kouma

‘Pjesma za kraj’ Vlaha Arbulića osvojila dvije nagrade na Splitskom festivalu

Marko Bošnjak nagrađen je kao najbolji debitant, a pjesma je dobila i treću nagradu žirija

Pobjednik festivala je Luka Nižetić s pjesmom Branimira i Ma rija Mihaljevića ‘Kad se rodiš u sred Splita’

‘Pjesma za kraj’ Vlaha Arbulića u izvedbi Marka Bošnjaka osvojila je dvije nagrade u finalu 62. Festivala zabavne glazbe Split 2022.

Marko Bošnjak nagrađen je kao naj bolji debitant, a pjesma je dobila i treću nagradu žirija.

Pjesma za kraj’ nastala je u surad nji s Vlahom Arbulićem i Mihovilom Šoštarićem još 2020. godine u stu diju Rèpublika. Stajala je u ladici dvije godine dok nismo našli pravo vrijeme i pravu prigodu za nju, tako da se Split ski festival ukazao u pravom trenutku nakon odličnog plasmana na Dori 2022. Splitski festival nam je pružio priliku predstaviti ovu pjesmu publici na jedan upečatljiv način te sam iznimno sretan zbog toga – ispričao je Marko ususret Festivalu za hrT. Pobjednik festivala je Luka Nižetić s pjesmom Branimira i Marija Mihaljevića ‘Kad se rodiš u sred Splita’.

Producent Leifur Dagfinnsson uživa u Dubrovniku

Upoznajte gospodina Leifura, producenta poznatog po Star Warsu. ‘Kupio’ sam od njega mudrost kako je Island postao turistički ‘hot spot’. 40 posto turista posjećuje Island zbog filmskih lokacija. Možda je vrijeme za novi Star Wars film u Dubrovniku? – Ivan Vuković

Filmski P roducen T l ei F ur B. Dagfinnsson, poznat po snimanju Star Warsa uživa u Dubrovniku, a u điru Gradom susreo ga je naš poznati vodič Ivan Vuković Vuka koji se s njime nije propustio fotografirati.

Upoznajte gospodina Leifura, producenta poznatog po Star Warsu. ‘Kupio’ sam od njega mudrost kako je

Instagram/ Dubrovnik Tourist Guide

Island postao turistički ‘hot spot’. 40 posto turista posjećuje Island zbog filmskih lokacija. Možda je vrijeme za novi Star Wars film u Dubrovniku? –zapisao je Vuka na svome Instagramu.

U điru Gradom susreo ga je naš poznati vodič Ivan Vuković Vuka koji se s njime nije propustio fotografirati

Svi ste blistali!

Želimo im puno uspjeha u daljnjem obrazovanju i njihovim životnim putevima

Predivna mladost oku P ila se u četvrtak navečer na Banjama. Razlog tomu bila je maturalna večer i dodjela svjedožbi. Zablistali su u svečanim haljinama i odijelima. Ponosno su na njih gledali nastavnici koji su ih sve ove godine pratili na njihovom putu kroz srednjoškolsko obrazovanje. Želimo im puno uspjeha u daljnjem obrazovanju i njihovim životnim putevima.

Ubojiti dinosauri za vatreno ljeto

Posljednji lipanjski vikend donio nam je dva odlična nova izdanja –jedan fantastičan povratnički album i jednog kandidata za debitantski album godine

Piše Ivan Jelčić Foto Alexisonfire –Dine Alone Records RXPTRS – Metal

Records

Iako je ljeto u punom naletu svoje nepodnošljivosti i bandovi preferiraju festivalske nastupe umjesto izdavanja novih albuma, posljednji lipanjski vikend donio nam je dva odlična nova izdanja – jedan fantastičan povratnički album i jedan kandidat za debitantski album godine.

Kanadska post-hardcore grupa Alexi sonfire cijelu svoju dosadašnju karijeru sažela je u kratkih, ali upečatljivih sedam godina s početka tisućljeća. Momci s rijeke Niagare bili su dovoljno otkačeni da svoju grupu nazovu po porno glumici Alexis Fire, a dovoljno kvalitetni da svoju kari jeru započnu kao predgrupa GWaRu, Gla ssjawu i Juliana Theory prije izdavanja svojeg prvog, istoimenog albuma, a pje sme ‘Pulmonary Archery’ i ‘Counterparts and Number Them’ postaju instant hitovi koji im privređuju i mjesto na Hellfestu 2003. godine.

Slijede vrlo uspješni albumi ‘Watch Out’ i ‘Crisis’ koji su ih uzdigli prema vrhu piramide tada iznimno popularnog emo/ screamo žanra, s hitovima poput ‘Acci dents’ i ‘This Could Be Anywhere in the World’, a kulminacija cijelog projekta je

fantastičan četvrti studijski album ‘Old Crows/Young Cardinals’. Band započi nje svjetsku turneju od čak 300 nastupa koja traje sve do kraja 2010. godine, a zamor materijala čini svoje i članovi grupe se miroljubivo razilaze po razno raznim solo projektima. Nakon punih pet godina pauze ekipa se ponovno okuplja za nastupe po raznim festivalima, no tek je lipanj 2022. i peti studijski album ‘Other ness’ konačna potvrda da su pjevač George Pettit, gitaristi/pjevači Dallas Green i Wade MacNeil, basist Chris Steele i bubnjar Jor dan Hastings (jedini neoriginalni član) ponovno zajedno, i da je Alexisonfire izdao još jedan genijalan album vrijedan uvrštavanja na mnoge playliste i top-liste. Iako nešto smireniji i ozbiljniji od prethod nih albuma, unikatni emo/post-hardcore stil grupe apsolutno je prepoznatljiv od prvih taktova uvodne ‘Committed to the Con’ i prateće ‘Sweet Dreams of Other ness’. Balada ‘Sans Soleil’ mnogima će, kao meni, sigurno biti najdraža stvar na albumu, a ako ste željni još sličnih pjesama nećete pogriješiti ako uz nju na repeat sta vite ‘Mistaken Information’. Odličan dvo korak za depresivno vrele ljetne noći. Za slušatelje željne malo žešćih tonova tu su ‘Survivor’s Guilt’ i ‘Reverse the Curse’, a odjavna osmo-minutna ‘World Stops Tur ning’ savršeno je opuštajući kraj ovog izvr snog albuma.

No, baš kad sam mislio da je kraj lip nja rezerviran isključivo za ‘Otherness’, iz mrtvog kuta privučeni teškometalnim zvukovima napada agilniengleski kvintet RXPtRS (Raptors) sa svojim debitantskim

albumom ‘Living Without Death’s Permi ssion’. Pomalo subliminalan izbor nakon što sam proveo nekoliko dana analizira jući povratak Mars Volte na scenu, već od prvih sekundi uvodne ‘Burning Pages’ moj mozak pokušavao je smjestiti tu stvar neg dje na ranije albume At the Drive-In, a prije nego sam se snašao nalijeće ‘Rock Bottom (Is a Stepping Stone)’ i shvaćam da sam poražen – ovo je album koji će dobiti ista knuto mjesto u mojoj slušaonici ovog ljeta.

Iako biste ih vizualno mogli jednostavno kategorizirati kao tipične hipstere, pjevač Simon Roach, gitaristi Ian Chadderton i Harley Watson, basist Sam Leworthy i bubnjar Mat Capper stvorili su vrhunski album na raskrižju rocka, metala, punka i hardcorea, a nastavljajući slušati ‘Dead Awake (Pretty as the Drugs We Take)’ i ‘Demons in My Headphones’ definitivno ćete se zaraziti ovim dinosaurskim viru som jer ovi Raptori su puno žešći i opa sniji od bilo koje verzije filmskog serijala. ‘Let Me Die How I Want’ priča je o dignitetu eutanazije, ‘Cold Ground’ o životu nakon smrti najmilijih, a ‘Death Rattle’ ozbiljan osvrt na mentalne demone koji proganjaju svih nas ponekad.

Nakon milijuntog konsekutivnog pre slušavanja ‘Living Without Death’s Permi ssion’ imam definitivan odgovor na svako pitanje: ‘Što preporučaš za slušanje’ RXP tRS imaju pozadinu Metal Blade Records, no ipak su dovoljno nepoznati i netko bi ih mogao nehotice i propustiti. Ne dopustite si to, zadajte si zadatak da ovaj album pre slušate barem jednom – jer nema ni teorij ske šanse da to bude i jedini put.

Odjavna osmominutna ‘World Stops Turning’ savršeno je opuštajući kraj ovog izvrsnog albuma

U podne svi ‘raspalili’ klime

U ponedjeljak, 4. srpnja, izme đu 12 i 13 sati, ostvarena je najveća satna potrošnja električne energije u 2022. godini

U lipnju 2022. godine zabilježena je potrošnja od 44,686 GWh što čini povećanje potrošnje od oko 30 posto veće u odnosu na prošlu godinu koja je iznosila 34,203 GWh

Visoke temperature ‘natje rale’ su naše sugrađane na učesta liju potrošnju energije. Svi koji imaju klimu, ovih je dana sigurno nisu gasili. Pa je tako u ponedjeljak, 4. srpnja obo ren rekord! Naime, tog je dana, između 12 i 13 sati, ostvarena najveća satna potrošnja električne energije u 2022. godini, a iznosila je 99,75 mW h. Samo dan ranije, 3. srpnja najveća potroš nja zabilježena je između 19 i 20 sati, a iznosila je 96,92 mW h. Inače, rekor dna potrošnja u 2021. postignuta je 11. kolovoza, između 20 i 21 sat s iznosom

od 107,9 mW h.

Potrošnja električne energije na području D p Elektrojug Dubrovnik u prvih šest mjeseci 2022. godine iznosi 234,352 GW h, dok u 2021. godini je izno sila 205,713 GW h. U lipnju 2022. godine zabilježena je potrošnja od 44,686 GW h što čini povećanje potrošnje od oko 30 posto veće u odnosu na prošlu godinu koja je iznosila 34,203 GW h. U cijeloj 2021. godini na području D p Elektro jug Dubrovnik zabilježena je potroš nja električne energije od 461,261 GW h - istaknuli su iz H ep -a.

nas na

broj DuLista u prodaji od 13. srpnja