Dulist #266

DUBROVAČKI TJEDNIK #266 Srijeda, 23. studenog 2016. • Cijena 7 kn

SRI SALAČKI KOMINI

SPLIT OPEN DANCE

Junak Đurko bolji je i od Supermena!

Najljepše plešu zlatni klubovi iz Dubrovnika

STR. 54

STR. 52

ČET

PET SUB NED PON UTO

POČEO ZIMSKI FESTIVAL

Tko se voli slikavati s Medom?

STR. 56

A ŠTO NAS TEK ČEKA...

Ožeži!

PANIKA ZBOG SALMONELE

NAGRAĐIVANI TUŠEVCI

Lokalni mesari poručuju: Plati pa se ne boj!

Svi bi kvalitetan kadar bez uložene kune

STR. 7

STR. 16

DUBROVAČKI ODVJETNICI KOJI SU PUNILI NOVINSKE STUPCE

Preživjeli atentat, branili ubojice, mafijaše i Sevku u seks skandalu STR. 18

2 Oglas

23. STUDENOG 2016. •

Aktualno 3

• 23. STUDENOG 2016.

Peškafondo

Piše Barbara Đurasović

HARMONIKA UMJESTO FANFARE

Rođo, ožeži još jednu

Nakon što je Vlahušić izrekao biblijski ‘neka bude svjetlo’ i upalio ukrasnu božićnu rasvjetu, otišao je i korak dalje te doveo i podmazao trubače da podgriju malo atmosferu derneka. Baš su uživali

Gotovo svake sezone gostuje u Lazaretima Kočani Orkestar. Međutim, ti su ljudi umjetnici

‘Turni ga rođo, daj hiljadarku!

Pevaj buraz! Joj mamo! Ajde Raga, okači još stotku’. Tako je odzvanjao ‘Stradun iz bajke’, kada su se pojavili neki trećerazredni trubači i ‘uveličali’ pomno pripremani program Noći otvaranja Zimskog festivala u Gradu.

Posebna i luda zabava upriličena za vladajuću političku garnituru: gradonačelnika Andra Vlahušića sa suprugom, zamjenika gradonačelnika Željka Raguža, predsjednika uprave gradske tvrtke Vodovod Valentina Dujmovića, direktora Sanitata Vedrana Kunice i pročelnika za turizam Grada Dubrovnika Vlaha Margaretića. A takvo nešto, priznat ćete, baš je falilo Gradu (!?).

IMPRESSUM Glavna urednica Barbara Đurasović Redakcija Andrea Falkoni Račić Baldo Marunčić Mia Njavro Nikša Miletić Petra Žuvela

Fotograf Zvonimir Pandža Kolumnisti Boris Njavro Zoran Pucarić dr. sc. Siniša Car dr. Boris Sokal Marketing Željka Krstulović Marijana Njirić

Andro je cupkao, njegova se supruga doimala sramežljivo, a Dujmo, kako su ga trubači odmila dozivali da plati još jednu rundu, je samo razvlačio osmjeh do faze blaženstva. Dakako, ekipa je široke ruke otvarala ‘kesu’ i naručivala omiljene im pjesme. Ožeži još jednu!

I tako je Grad zašao u novu dimenziju. Nakon što je Vlahušić izrekao biblijski ‘neka bude svjetlo’ i upalio ukrasnu božićnu rasvjetu, otišao je i korak dalje te doveo i podmazao trubače da podgriju malo atmosferu derneka. Baš su uživali.

Odakle su se spustili, tko ih je pozvao, platio, angažirao, apsolutna je nepoznanica, al’ teško je za povjerovati da su se momci, eto, samoinicijativno odlučili prošetat Stradunom s prikladnim instrumentima. Berda!

Truba! Violina i harmonika!

Pa ipak, nije naodmet i malo propitivanje, svatko svoje savjesti i sebe ponaosob. Čemu sve to? Čemu to izrugivanje sa vlastitim gradom i građanima, to opipavanje granica? Jer granice su za ovaj grad odavno nestale. Sve ih je u

osam godina, koliko je na vlasti, srušio gradonačelnik Vlahušić svojim megalomanskim i ničim utemeljenim obećanjima, neotesanim stilom i malograđanštinom skrivenom iza titule dr.

Prošlu subotu su se kao slučajno našli nižerazredni trubači u društvu gradonačelnika i njegovih najvjernijih ljudi iz gradske uprave, a možda se u sljedećoj prigodi popnu na skaline Crkve svetog Vlaha. Ako počne kiša, šator je i tako blizu, već spreman.

I da, nije stvar u romskim muzikašima. Bit je u mjestu, vremenu i načinu! Inače, nisu u Dubrovniku romski glazbenici prvi put. Gotovo svake sezone gostuje u Lazaretima Kočani Orkestar. Međutim, ti su ljudi umjetnici. Takvi glazbenici su ispunili i dvoranu Lisinski sa štovateljima Balkan gypsy brass banda. Ali kafanski tamburaši još nikad nisu gostovali na ovakvoj otvorenoj sceni. A Stradun, najljepša ulica na svijeta, samo je pognula glavu, od srama i nevjerice.

Dizajn đukićpavlović & Hrvoje Živčić

Nakladnik dulist d.o.o. Ćira Carića 3, HR - 20 000 Dubrovnik

Grafička priprema Gordana Kužnin Dubravko Lenert Just Dubrovnik & Just Zagreb Vesna Petrović

Tajništvo Nikolina Matijaš Kontakti info@dulist.hr marketing@dulist.hr Tel 020 350 670 020 350 671 020 350 672 020 350 673 Fax 020 350 675

Adio Vam

Tiskara Tiskara Zagreb, Radnička cesta, HR - 10 000 Zagreb

ISSN 1848-2619 Izlazi jednom tjedno 23. 11. 2016.

Broj 266 Godina 6.

www.dulist.hr

4

Aktualno

IVANA LJEVAKOVIĆ-MUSLADIN, VODITELJICA ZA KVALITETU I ODJELA ZA HRANU ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO DNŽ

Izliječeni od salmonele ostaju kliconoše i nakon nekoliko mjeseci Čini se kao da ovih dana salmonela ‘iskače’ iz svakog komada mesa ili jaja.

Nalaz salmonele u jajima i mesu nije ništa neobično, jer je salmonela bakterija koja se normalno može naći u probavnom sustavu životinja. Zato je logično za očekivati da će se naći i u jaju i mesu. Naročit rezervoar salmonele je perad pa su samim tim piletina, puretina i jaja najrizičnije namirnice.

Naći salmonelu u hrani rutinskom analizom znači doslovno imati sreće.

Salmonela u hrani je dokaz nehigijenskog rukovanja prilikom proizvodnje, prerade, transporta i/ili skladištenja.

Jaja sa salmonelom i bez nje jednako izgledaju, tako da je dobro termička obrada najbolja mjera prevencije.

Od trenutka pojave simptoma do dijagnoze salmoneloze prođe 3–4 dana te još 3–4 dana da se utvrdi o kojoj točno salmoneli je riječ. Tada te hrane obično više nema, analiza se ne može izvršiti i ne može se dokazati u hrani

U epidemijama je veliki problem utvrditi koja je točno hrana uzrokovala bolest, jer se simptomi pojavljuju jedan do tri dana nakon konzumacije. Ovisno o imunitetu, dobi oboljelog i količini salmonele unesene hranom Razgovarao/Foto Baldo Marunčić

Ovo nije nikakva izvanredna situacija, već su možda određeni podaci došli do ključnih osoba u Ministarstvu pa je zato tako jako ‘buknulo’. Tome je svakako doprinijela i epidemija u Samoboru, gdje je petogodišnji dječak preminuo od posljedica salmoneloze.

To što se prijavljuje više slučajeva salmonele u hrani upućuje na to da su ljudi svjesni da bi to trebalo učiniti kako bi se situacija počela mijenjati i poboljšavati. Prvenstveno mislim da se

na ovaj način utječe na proizvođače i dobavljače – ističe Ivana LjevakovićMusladin, voditeljica za kvalitetu i Odjela za hranu Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije. Ljevaković-Musladin u razgovoru za DuList daje odgovor na ključna pitanja koja se postavljaju u situacijama straha od epidemije, u ovom slučaju od salmonele.

Kako gledate na trenutnu situaciju?

Je li takav bio u konkretnom slučaju Samobora?

U tom slučaju pretpostavka je da su u pitanju bila jaja, ali prema raspoloživim podacima iz medija to nije dokazano. Kad god su u pitanju trovanja hranom, epidemiolog će uvijek proučiti što ste jeli zadnjih par dana, a ukoliko ste konzumirali jaja i/ili meso, jer su to vrlo česte namirnice, ove namirnice će biti najvjerojatniji izvor. Ali bez laboratorijske analize ne može se sa sigurnošću tvrditi. U epidemijama je veliki problem utvrditi koja je točno hrana uzrokovala bolest, jer se simptomi pojavljuju jedan do tri dana nakon konzumacije. Ovisno o imunitetu, dobi oboljelog i količini salmonele unesene hranom. Od trenutka pojave simptoma do dijagnoze salmoneloze prođe 3–4 dana te još 3–4 dana da se utvrdi o kojoj točno salmoneli je

Aktualno 5

• 23. STUDENOG 2016.

Neka bude svjetlo!

— Andro Vlahušić GRADONAČELNIK DUBROVNIKA

riječ. Tada te hrane obično više nema, analiza se ne može izvršiti i ne može se dokazati u hrani.

Nedostatna brzina reakcije je čest prigovor u medijima. Je li to točno?

Nažalost, u mikrobiologiji analize često dugo traju. Mikroorganizmi su živi organizmi. To nije kemija gdje nešto nađete i točno odredite koliko točno čega ima. Mikroorganizmi su specifični jer im u laboratoriju morate dati odgovarajuće uvjete za rast i razmnožavanje kako biste ih mogli detektirati. To je često vrlo velik izazov u mikrobiologiji hrane. Analiza se uvijek radi kroz tri dana, kako bi se bakterijama omogućilo, ako su oštećene, da se revitaliziraju, razmnože i narastu. Kad narastu slijedi vrlo mukotrpan posao identifikacije. Ne možete proglasiti salmonelu jer se vama tako čini. Za tako ozbiljan slučaj morate imati prave dokaze, inače ste nestručni.

Može li se, nakon svega što se događalo proteklih dana i tjedana, utvrditi da je riječ o epidemiji salmonele?

Radi se o obiteljskoj epidemiji, nažalost sa smrtnim ishodom, nakon čega su se mediji ‘zagrijali’ i krenuli ispitivati što se događa, posebno s uvoznom hranom. Sad se počelo baratati nekim analizama koje su medijima tek sad došle na vidjelo. Međutim, istina je da su rezultati već godinama ovakvi, ali nikoga hrana nije toliko zanimala pored drugih bitnih događaja u Hrvatskoj. Sad se odjednom stvara ozračje da s hranom nešto nije u redu.

Građani su, nakon toliko slučajeva, dojma kao da se ne provodi sustavna kontrola. Je li taj dojam ispravan?

Sustav kontrole sigurnosti hrane u Republici Hrvatskoj temelji se na dva modusa. Jedan je kada država provodi službenu kontrolu hrane, a drugi da sami subjekti u poslovanju s hranom provode svoje mjere samokontrole.

Jedna od tih mjera samokontrole je i da sami provode analizu svojih uzoraka hrane. Koliko sam shvatila prateći medije, slučaj sa zaraženim mesom u LIDL-u pokrenuo se kad je LIDL sam prijavio rezultat svoje samokontrole.

Po meni je LIDL postupio po zakonu i vrlo pošteno prema potrošačima kad je priznao problem. To je puno bolje, nego kad vam salmonelu nađe netko

drugi, a vi ste to zataškali. Je li tu došlo do kakvih propusta to će odrediti nadležne institucije. Ali je dobro vidjeti da netko provodi pravu samokontrolu, jer time dokazuje da ima sustav sigurnosti hrane koji zaista funkcionira i ne prihvaća nesigurnu hranu.

Koliko se dobro te samokontrole rade?

O tome se da raspravljati, jer uvijek može bolje. To je uvijek pitanje novca; koliko država može financirati provedbu službenih kontrola te koliko sam proizvođač ulaže u vlastitu samokontrolu. Gdje je samokontrola bolja, tom sustavu se više vjeruje. Pa čak i kad se nađu negativni nalazi, jer je to znak da se nešto poduzima, odnosno da se ne ignorira problem.

Naročit rezervoar salmonele je perad pa su samim tim piletina, puretina i jaja najrizičnije namirnice

Ministar Tolušić se u potpunosti posvetio ovom problemu, traži ostavke, stavlja sve sanitarne timove u pokret. Ima li tu i zrno politike?

Ne bih o politici, to bih prepustila ministru. Najava pojačanih kontrola je svakako dobra stvar. Sve što ide k zaštiti građana od bilo kakvih zaraznih bolesti ili bolesti porijeklom iz hrane mi u Zavodu za javno zdravstvo apsolutno podržavamo. Uvijek treba štititi zdravlje građana.

Kako stojimo mi u Dubrovniku po pitanju salmonele?

Prema podacima kojima raspolažemo riječ je o manjem broju sporadičnih oboljenja unutar obitelji. Na sreću u Dubrovniku već godinama nismo imali neku veliku epidemiju koja potječe iz nekog objekta. Nema razloga za brigu, iako se valja prisjetiti velike epidemije salmoneloze u našem hotelskom lancu od prije desetak godina.

Spomenuli ste svijest građana, koji bi nakon svega ovog mogli češće prijavljivati slučajeve salmonele.

Imamo li često slučajeve da oboljeli ‘preleže’ salmonelu, a ne zatraže liječničku pomoć pa se samim tim onda ni ne registrira?

Velik broj slučajeva salmoneloze ostane ne evidentiran jer ljudi ne potraže liječničku pomoć. Najčešće imaju blaže simptome koje mogu riješiti kod kuće skidanjem temperature i nadoknadom tekućine. Evidentirani slučajevi salmoneloze su uglavnom oni kad oboljeli potraže liječničku pomoć

Budući da smo turistička destinacija sigurnost hrane uvijek mora biti na vrlo visokoj razini jer samo jedna veća epidemija u jeku sezone može imati katastrofalne posljedice

zbog težih simptoma. Tako ljudi najčešće otkriju da imaju salmonelu.

Koliko će teška biti klinička slika ovisi o količini hrane sa salmonelom koja se pojela, a svakako i o imunološkom statusu i dobi osobe. Netko će blage simptome salmonele možda zamijeniti za ljetnu virozu, a netko će se junačiti i reći da mu liječnik ne treba.

Ove zimske visoke temperature koje nas griju zadnjih dana povoljne su za razvitak bakterija.

Bakterijama odgovaraju više ambijentalne temperature. Naravno, to ovisi i o temperaturi hrane. Ako je ostavite predugo na sobnoj temperaturi onda ste stvorili idealne uvjete da se salmonela razmnoži, te da svojoj obitelji napravite problem.

Koliko su simptomi salmonele jasni u slučaju zaraze? Odnosno, može li se zamijeniti za neku drugu bolest?

Salmonela uzrokuje upalu probavnog sustava pa simptomi nastupaju s proljevom, koji može biti vrlo čest, obilan, voden, nekad i krvav, s grčevima i bolovima u abdomenu. Praćen je povišenom tjelesnom temperaturom, ponekad i povraćanjem. Onda svakako treba posumnjati na crijevnu bolest, iako ih je najveći broj virusnog porijekla. Ako se izgubljena tjelesna tekućina ne može nadoknaditi onda treba potražiti liječničku pomoć. Kod težih simptoma svakako treba napraviti analizu stolice jer time možemo zaštititi članove naše obitelji, budući da zaraženi i nakon ozdravljenja ostaje kliconoša što znači da izlučuje klice salmonele kroz stolicu. Kliconoštvo traje nekoliko dana, tjedana ili čak mjeseci. Kliconoša može svojim prljavim rukama zagaditi hranu prilikom pripremanja.

U slučaju Samobora najvjerojatnije je bila riječ o tzv. križnom zagađenju, gdje je majka prilikom pripreme kolača rukama ili priborom prenijela salmonelu iz sirove namirnice, najvjerojatnije jaja, na ostalu hranu. Kontrola kliconoštva je izuzetno važna u ugostiteljstvu, kroz sanitarne preglede čiji se rezultati upisuju u sanitarne iskaznice.

To je preventivna mjera u svrhu sprečavanja širenja zaraznih bolesti porijeklom iz hrane, koju smatramo izuzetno važnom. Ako imate ugostiteljski objekt koji radi unutar zidina, uzevši u obzir veliki broj gostiju koji boravi u našem gradu, jedan kliconoša može napraviti ogromne probleme.

6 Aktualno Spominje se da je zaražena hrana stigla iz drugih država Europske unije. Koliko je moguće kontrolirati uvoz?

Prema službenim kontrolama koje je proveo naš laboratorij riječ je o uzorcima uzetima iz trgovina, a ne na granici. U podjednakoj mjeri kontrolirani su i domaći i uvozni uzorci i mogu reći da nema značajnije razlike.

Dubrovačko-neretvanska županija je tek prošle godine u monitoringu hrane imala uvrštenu piletinu i puretinu s tržišta. Tada je analizirano 45 uzoraka piletine, od čega 27 domaće proizvodnje i 18 iz uvoza. Od tih 45 uzoraka imali smo dva slučaja Salmonella infantis, i to jedna u uzorku domaće proizvodnje, a jedna iz uvoza.

U oba slučaja bila je riječ o rinfuzi. Da je bilo originalno pakiranje mogli bismo tvrditi da je kriv proizvođač, ali kod rinfuznog pakiranja može biti kriv i mesar koji je to meso obrađivao u svojoj mesnici. U tom slučaju govrimo o križnom zagađenju koje može ići preko daske za rezanje, ruku ili pribora.

Kako se biraju uzorci?

Uzorci se biraju prema planu i programu službenih kontrola hrane koji određuje sanitarna inspekcija, odnosno Minstarstvo zdravlja. Oni biraju vrstu uzoraka i odlučuju hoće li biti domaćeg ili uvoznog podrijetla, rinfuznog ili originalnog pakiranja itd..

Dva slučaja salmonele od 45 je…?

Realan nalaz. Ne možete očekivati da meso može biti sterilno, a kako je salmonela stanovnik životinjskih crijeva onda ih očekujete i u namirnicama životinjskog podrijetla. Smatram da bi tih uzoraka trebalo biti više.

To su rezultati za 2015. godinu. Je li i ove godine rađena kontrola?

Ministarstvo zdravlja predvidjelo je 40 uzoraka piletine i puretine za 2016. godinu, ali taj plan još dosad nije ostvaren.

Jesu li stanovnici Dubrovačkoneretvanske županije zdravstveno sigurni po tom pitanju? Ipak imamo dugu granicu s BiH i uvijek se bude sumnje o porijeklu i kvaliteti mesa.

Naša županija ima jako dobar, vrlo nizak prosjek nesigurne hrane. Osim toga, kvaliteta hrane koja se nudi na našem području, a tu mislim i na ugostiteljske objekte, u konstantnom je poboljšanju. Budući da smo turistička destinacija sigurnost hrane uvijek mora biti na vrlo visokoj razini jer samo jedna veća epidemija u jeku

23. STUDENOG 2016. •

sezone može imati katastrofalne posljedice.

Koliko je za to zaslužan stalni rast turizma?

Tu je prije svega bila odlučujuća uloga HACCP sustava, koji su svi objekti već odavno bili dužni imati. Napokon se to počelo poštivati, no još uvijek ne u potpunosti čemu doprinosi stalno smanjivanje broja sanitarnih inspektora koji ne mogu stići odraditi sve nadzore. Grad Dubrovnik zaslužuje veći broj sanitarnih inspektora.

Koje preventivne mjere poduzeti kako bi izbjegli zarazu salmonelom?

U svakom slučaju sve namirnice, a posebno meso i jaja, treba dobro termički obraditi kako bi se salmonela ubila. Treba imati na umu da je pri kuhanju jaja meko kuhano jaje ili jaje ‘na oko’ i dalje rizično jer je žumanjak ostao sirov ili polusirov, odnosno tekući. Meso, posebice pileće, svakako ne smije ostati krvavo. Osim toga, obavezno je dobro pranje ruku nakon svih prljavih radnji: obavljanja nužde, iznošenja smeća, čišćenja podova, a posebno nakon rada sa sirovom hranom. Salmoneloza se još zove i ‘bolest prljavih ruku’. Salmonela se ‘kupi’ rukama, sa sirovog mesa, ljuske jajeta, povrća i voća iz zemlje, ako je prihranjeno stajskim gnojivom. U SAD-u je svojedobno ‘buknula’ velika epidemija salmoneloze zbog rajčica iz eko uzgoja, prihranjenim stajskim gnojivom, a koje ljudi nisu dobro oprali.

Računali su: eko uzgoj pa mi ne može ništa biti. Nakon svakog doticaja sa sirovim treba dobro oprati ruke, sirova hrana nikad ne smije biti u kontaktu s gotovom hranom, a za rad sa sirovom hranom se mora koristiti poseban pribor. Daske za rezanje su dobar primjer.

Jesu li hrvatski vegetarijanci i vegani u pravu kad kažu da za njih nema straha od salmonele?

Prema Europskoj agenciji za sigurnost hrane broj salmoneloza vezanih uz sirovo voće i povrće je u porastu.

Vegetarijanci i vegani nisu zaštićeni od bolesti porijeklom iz hrane jer ne jedu namirnice životinjskog podrijetla. Rizik postoji i kod ovakve prehrane. Podsjećam da je 2011. godine u Njemačkoj bila epidemija uzrokovana enteroagregativnom E. coli O104:H4 u kojoj su bila i 53 smrtna slučaja, a izvor infekcije su bile svježe organski uzgojene klice. Po pitanju salmonele rizična može biti apsolutno svaka namirnica, ako se s njom nehigijenski rukuje. Higijena mora biti na prvom mjestu.

Zbog za njima r U DUBROVNIKU SAMO KVALITETNO I DOMAĆE

Naši dobavljači kontroliraju svo meso, šalju analize i rezultate. U nas, ukratko, dolazi roba sa svim papirima

Aktualno 7

• 23. STUDENOG 2016.

araženog mesa raste promet Domaća je hrana, domaći dobavljači, radim s domaćim trgovcima, tako da mi se povećao promet i to nekih 30 posto.

Ljudi vjeruju domaćim proizvođačima i robi, a i cijena je sukladna tome Piše Baldo Marunčić Foto Zvonimir Pandža

Afera s otrovanim mesom koja je nedavno buknula u Hrvatskoj te uspaničila javnost nije se toliko osjetila u Dubrovniku. Razlog tomu možemo pronaći u kvalitetnim domaćim proizvodima koji se mogu pronaći u našim provjerenim mesnicama. Ipak, tragom suzbijanja panike, porazgovarali smo s vlasnicima mesnica Zicer i Knez, Krunoslavom Pejčinovićem i Ivom Knezom. Jesu li možda pale narudžbe mesa – piletine, puretine..? – pitamo u Ziceru. Odgovor nas je ‘na prvu’ začudio, no onda smo dobili i pojašnjenje...

‘Ne može biti dobro, a jeftino!’

— Povećao mi se promet! Domaća je hrana, domaći dobavljači, radim s

domaćim trgovcima, uostalom to i znate, tako da mi se povećao promet i to nekih 30 do 40 posto. Ljudi vjeruju domaćim proizvođačima i robi, a i cijena je sukladna tome, no reći ću vam nešto: ne može biti dobro, a jeftino! Mislim na bilo što, od televizije pa nadalje – pa tako i mesa. Što se tiče prometa, porastao mi je toliko da sam se i sam iznenadio – kaže Pejčinović, koji se ne brine za komentare jer radi isključivo – s provjerenim artiklima.

— Radim s delikates butigom, od nabave proizvoda do prezentacije butige, potom obrade. Od prvog dana sam tako krenuo a znam da je Dubrovnik tržište koje to može progutati i još uvijek je tako. Moje stalne mušterije ne

U mene se piletina ‘žuti ko vosak’, a to je znači – domaće!

moraju pitati: ‘Je li ovo domaće?’ A ima tu i ljudi koji su se okrenuli nama radi straha od veletrgovina i što one nude – dodaje. Radi provjereno i – samo domaće.

— Zavladala je panika, no u nas nema straha! Kad je bila ptičja gripa, ljudi su se diljem Europe uspaničili, no kvalitetna obrada i distribucija donosi svoje.

U mene je primjerice, pileće krilce 34 kuna, a u supermarketima je 12 kuna, a opet što se tiče zarade na toj piletini – odrekao bi je se sutra, to su minimalne marže, no dobar je mamac, a i piletina ‘ide’, pa je tu dobra računica. Negdje moraš izgubiti da bi negdje dobio – kaže. Onaj tko želi kvalitetu, spreman je za nju i platiti.

Roba sa svim papirima

— Ljudi vole sigurno porijeklo i lokalnost, a prepoznaju artikal. U mene se piletina ‘žuti ko vosak’, a to je znači – domaće! – zaključuje, dodavši kako smo turistički grad, pa i ‘masovni’ artikli idu, jer je ‘cijeli grad jedan veliki restoran’, stoga ga ne čude ‘bljedunjavi’ proizvodi.

— Provodimo kontrolu kvalitete, dakako i ništa uvozno, samo domaće!

– govori nam vlasnik Mesnice Knez Ivo Knez, a na pitanje je li osjetio probleme ili pad prodaje zbog problema na nacionalnoj razini, kaže – samo povećanje.

— Promet se povećao sigurno deset posto, ako ne i više! Ljudi vam iz velikih trgovina dolaze nama sve više i više jer su prestali vjerovati trgovačkim centrima, strah ih je, nakon priče s Poljskom, to je ipak sve uvozna roba, dolazi tko zna otkud i ljudi su sumnjičavi – kaže.

— Naši dobavljači kontroliraju svo meso, šalju analize i rezultate. U nas, ukratko, dolazi roba sa svim papirima – zaključuje Ivo Knez.

8 Aktualno

23. STUDENOG 2016. •

DEŽURNE LJEKARNE

Gradski info SERVISNE INFORMACIJE

Ljekarna ‘Kod Zvonika’ od 21. 11. do 27. 11. 2016.

Ljekarna ‘Gruž’ od 28. 11. do 4. 12. 2016. Dnevno dežurstvo svakog dana je od 7 do 20 sati.

Noćno dežurstvo je od 20 sati do 7 sati slijedećeg dana.

INSTITUCIJAMA NEVIDLJIV, A GRAĐANI MU ŽELE POMOĆI

PODSTANAR ILI BESKUĆNIK: Zašto Domagoj Ujević spava na ulici?

Ususret hladnijim danima koji nam slijede za nadati se je kako će ipak netko od nadležnih službi pronaći Domagoja i utvrditi njegovu situaciju – treba li mu smještaj i kako mu pomoći, ako pomoć odbija Piše Andrea Falkoni Račić Foto Zvonimir Pandža

Snađem se, ima ljudi koji mi pomognu

Stanari povijesne jezgre u nekoliko su nam navrata skrenuli pozornost na našeg sugrađanina Domagoja Ujevića, inače rodom iz Imotskog, kojega u posljednje vrijeme sve češće susreću kako u večernjim i noćnim satima spava pod vedrim nebom. Unutar zidina zadnje dvije godine svoje prenoćište, kažu nam, pronađe na kakvoj klupi, stolici ugostiteljskog objekta ili ispred nečijih vrata, no pitaju se što će s njime biti kada dođu hladniji dani.

Treba li manjak empatije jednom bogatom gradu kakav je Dubrovnik, zar mu nitko nema za pomoći?

Tragom tih informacija i apela naših sugrađana koji smatraju kako mu se mora pomoći i maknuti ga s ulica, odlučili smo sami pronaći

Domagoja i pokušati mu pomoći. Nije bilo teško naći ga jer su nam rekli kako ga danju možemo potražiti na mjestima na kojima se grije na suncu. Vjerujemo kako su ga mnogi naši sugrađani i upoznali, barem preko njegovih pisama koje šalje i ostavlja na mnogim adresama tražeći pomoć. U jednom, na kojeg smo i sami naišli, ističe kako je podstanar, no kako je spletom nesretnih okolnosti ostao bez novaca i sve imovine.

Dolaskom u Grad, zatekli smo ga na zelenoj placi kako drijema za stolom obližnjeg ugostiteljskog objekta, a uza se je imao nekoliko torbi i saketa po kojima smo ga i prepoznali. No, odmah na prvu, čim smo mu se predstavili i rekli kako smo ga potražili da bismo mu pomogli, rekao je kako nema potrebe dramatizirati i kako će ‘valjda sve doći na svoje’.

Negirao je kako spava pod vedrim nebom ne ulazeći previše u detalje o svojoj situaciji.

— Vidjet ću sam neke stvari, a bio sam i kod gradonačelnika. Imao sam ‘petljanije’ s nekim ljudima koje dosta dugo poznajem, a i s familijom.

Već godinama sam tu – rekao nam je Domagoj, dodavši kako je o svojoj situaciji razgovarao i s gradonačelnikom

Aktualno 9

• 23. STUDENOG 2016.

DUBROVAČKI MUZEJI

Pomorski muzej (Tvrđava sv. Ivana): 9-16, ponedjeljkom zatvoreno Etnografski muzej (žitnica Rupe): 9–16, utorkom zatvoreno Tvrđava Imperijal na Srđu Izložbe ‘Dubrovnik u Domovinskom ratu’: 8-20 Tvrđava Revelin Izložbe ‘Ranosrednjovjekovna

ODGOVOR POLICIJE Kad se nekoga zatekne u skitnji...

Je li netko beskućnik ili nije trebaju utvrditi nadležne službe. Uz Centar za socijalnu skrb i Grad Dubrovnik, treća karika je Policija. Stoga smo o problemu beskućništva upit poslali i Policijskoj upravi dubrovačko-neretvanskoj.

— U odnosu na postavljeni upit obavještavam Vas da policijski službenici u slučaju zatjecanja beskućnika na ulici provode izvide mogućeg prekršaja skitnje iz čl.11.

Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. U slučaju da se utvrde elementi navedenog prekršaja osoba se, uz optužni prijedlog, dovodi na Prekršajni sud. Ukoliko se radi o osobi koja nije s područja grada ili općine gdje je prekršaj počinjen traži se i zaštitna mjera udaljenja s tog područja. U slučaju da osoba ima prijavljeno prebivalište na našem području provjerit će se razlog zbog kojeg osoba ne prebiva na adresi na kojoj je prijavljen i ukoliko postoje valjani razlozi da više ne može prebivati na toj adresi, policija o tome šalje obavijest Centru za socijalnu skrb koji bi trebao osobu adekvatno smjestiti.

Postoje slučajevi skitnje kao posljedici psihičke bolesti, kada se ponovno obavještava Centar, koji u suradnji s liječnikom obiteljske medicine osobu upućuje na liječenje – istaknuli su iz PU dubrovačko-neretvanske.

11.: radno vrijeme 9-16 svaki dan

— Ma imam, snađem se hvala Bogu, opet ljudi nešto i učine i pomognu.

Treba biti strpljiv. Ima tih socijalnih slučajeva koliko hoćete, a ima i ljudi koji imaju praznih soba te neće da pomognu nego te zafrknu ili ti još maznu dokumente iz čiste zloće. Tek da nekome nešto napakoste – rekao je Domagoj Ujević, koji je, kako nam je ispričao, rođen u Imotskom, srednju školu završio je u Zagrebu, a u Dubrovniku je upisao višu.

— Ljudi su malo pod utjecajem tog materijalizma, mnogi su izgubili karakter, smisao za umjerenost i poštovanje prema ljudima. Mnogi ne misle o ničemu drugome nego o novcu i kako nekoga opelješit, pokrast, taman da je zadnji prosjak. Ljudi bi trebali biti svjesni kako turizam nije neki teški način zarađivanja i trebali bi nekome biti spremni pomoći u nevolji, a ne ga još oguliti – govorio nam je ponovivši kako će ‘valjda sve biti dobro’.

— Sve će doći na svoje, ima toliko ljudi koji isto čekaju što se tiče stanova – rekao nam je, a kada smo ga pitali spava li na ulici kategorički je rekao:

poduzeti kako bi mu se pomoglo. U Gradskoj upravi potvrdili su nam kako je bio na sastanku s gradonačelnikom, no kako se tom prilikom uopće nije razgovaralo o smještaju. Odnosno tom prigodom Domagoj Ujević od gradonačelnika nije tražio smještaj, već novčanu pomoć, što mu je i odobreno u vidu jednokratne novčane pomoći iz Socijalnog programa Grada Dubrovnika. Za sve ostalo, iz Gradske uprave uputili su nas na Centar za socijalnu skrb ističući kako oni skrbe o osobama smještenim u Visu 2, privremenom prihvatilištu za beskućnike. No tamo smo doznali kako je odbio pomoć.

— Domagoj Ujević obratio se ovom Centru za socijalnu skrb sa zahtjevom za priznavanje određenog novčanog prava, od kojega je nakon toga i odustao. Do sada je odbijao bilo kakvu pomoć Centra, ali smo uspjeli dogovoriti njegov ponovni dolazak u Centar, tijekom ovoga tjedna. Što se tiče stambenog zbrinjavanja nadležna je jedinica lokalne samouprave – odgovoreno nam je iz Centra za socijalnu skrb Dubrovnik 8. studenog, no do kraja prošlog tjedna Domagoj nije došao u Centar.

— Domagoj Ujević nije došao u ovaj Centar pa smo ga kontaktirali i dogovorili novi termin dolaska – rečeno nam je naknadno iz ove socijalne ustanove.

Tražili smo i objašnjenje vezano za postupak stambenog zbrinjavanja ne samo Domagoja Ujevića nego i svih potencijalnih beskućnika, budući da su nas iz Grada Dubrovnika uputili na Centar, a Centar na Grad Dubrovnik.

— Lokalna samouprava – općine i gradovi nadležni su za stambeno zbrinjavanje građana i prihvat beskućnika. Status beskućnika utvrđuje se u postupku koji je propisan Zakonom o socijalnoj skrbi i Zakonom o općem upravnom postupku, a provode ga centri za socijalnu skrb. Prava u sustavu socijalne skrbi korisnik ostvaruje po načelu slobodnog izbora i pod uvjetima propisanim zakonom, u skladu s njegovim individualnim potrebama i uz aktivno sudjelovanje u procjeni stanja i potreba – odgovorili su iz Centra za socijalnu skrb.

Ususret hladnijim danima koji nam slijede za nadati se je kako će ipak netko od nadležnih službi pronaći Domagoja i utvrditi njegovu situaciju – treba li mu smještaj i kako mu pomoći ako pomoć odbija.

Tražio novčanu pomoć, ne smještaj

Androm Vlahušićem, a bio je, kaže nam, i na razgovoru u Centru za socijalnu skrb.

Na naš upit je li voljan ispričati nam svoju priču i kako se našao u današnjoj situaciji tek je istaknuo: — Nekome to izgleda smiješno i čudnovato, netko će misliti da izmišljam, sto ljudi sto ćudi. Snađem se to, ali imam neke druge ‘petljanije’. Što se tiče smještaja snađem se. Bile su neke grublje situacije s familijom i s nekim tu stanodavcima, bit će valjda sve u redu – zvučao je optimistično.

Stalno je ponavljao kako ima i kulturnih ljudi, ali, nažalost i onih koji to baš nisu.

‘Snalazim se’

Na naše pitanje što je tražio od gradonačelnika, odgovorio je kako su ‘pričali u vezi nekog smještaja’. Potom se u razgovoru osvrnuo na neke ‘zločeste ljude’ ne želeći opet konkretizirati o čemu se radi.

— Ljudi svjesno rade zlo. Svjesno su zločesti. Najgore je kad ti ljudi iz familije ili ljudi koje poznaješ 10, 20, 30 godina odjednom naprave zlo. To je stvarno grozno, to su šokovi, nevjerojatno je da ljudi mogu biti tako podli – govorio nam je.

Upitali smo ga ima li od čega živjeti.

skulptura u Dubrovniku i okolici’ i ‘Revelin – Arheološka istraživanja / Prostorni razvoj / Ljevaonica’: 10–16, srijedom zatvoreno Kulturno-povijesni muzej (Knežev dvor) Izložba ‘Knežev dvor, utvrda - palača - muzej’, otvoreno do 30. 11. ‘Fantastična bića na spomenicima antičke Narone’ otvoreno do 30.

Do sada je odbijao bilo kakvu pomoć Centra

— Ne. U najgorem slučaju sam spavao kod nekog rođaka u uredu – rekao nam je.

— Dođeš u neke probleme koje nisi ni želio niti si ih uzrokovao, ali stalno ti netko nešto izmišlja. Mislim da će se sve to pomalo stabilizirati – istaknuo je u našem razgovoru Domagoj, koji je na našu konstataciju kako ćemo ipak za njegov slučaj upitati nadležne i u Gradu Dubrovniku i u Centru za socijalnu skrb, rekao kako ih treba pogurivati da više pomažu ljudima, ne samo njemu nego i ostalima koji su u teškoj situaciji.

Ipak, rekao nam je kako izražava zadovoljstvo s radom gradskih službi.

— Nema potrebe za kritike, osim za neke sugestije, prijedloge – smatra on.

— Imao sam zamjerke najviše na neke individualne postupke familije i ovdje nekih ljudi, ali ne i na službe.

Za njih nemam – istaknuo je, a na naše pitanje traži li od njih da mu pronađu adekvatan smještaj rekao je, ‘da, normalno, ali kad bih se negdje zaposlio plaćao bih stan’. Za kraj zaključio je kako ništa nije tako dramatično.

Nakon razgovora s njim odlučili smo u Gradu Dubrovniku provjeriti znaju li za njegovu situaciju i može li se nešto

Zimsko radno vrijeme vrijedi do 21. ožujka 2017.

Svi stanovnici DNŽ ostvaruju pravo besplatnog posjeta svim postavima i izložbama.

10 Aktualno

23. STUDENOG 2016. • VEČERA NEUMLJANA I PRIJATELJA Zavičajna udruga Neum Dubrovnik poziva sve zainteresirane na tradicionalnu zabavu i svečanu večeru u hotelu Valamar Lacroma ovu subotu,

Kratke PREGLED ZBIVANJA

26. studenog, s početkom u 19 sati. Okupljene će zabavljati grupa ‘Kamen’, a nastupit će i KUD ‘Hutovo’.

‘Pada se u nesvijest’ u redu za vađenje krvi IMA LI RJEŠENJA ZA KLAUSTROFOBIČNU ČEKAONICU U DOMU ZDRAVLJA?

Napravljen je promašaj u projektiranju čekaonice kao takve

Mi niti smo vlasnici prostora, niti možemo vršiti nekakve adaptacije u tom smislu, a čak i kad bismo dobili suglasnost, nemamo sredstva za tu namjenu – Ivanka Maldini Piše Andrea Falkoni Račić Foto Zvonimir Pandža

Kad ste zadnji put vadili krv na Domu zdravlja? Ono je katastrofa, ljudi padaju u nesvijest dok čekaju da dođu na red – požalila nam se nekolicina naših čitatelja, koji ističu kako je čekaonica Medicinsko biokemijskog laboratorija u Domu zdravlja preskučena

za onoliku koncentraciju ljudi, a prostorija je k tome i bez prozora pa se za neke naše sugrađane čekanje u redu ponekad pretvori u pravu noćnu moru.

— Tamo dolaze i zdravi, i bolesni, s febrom, i trudnice, i stariji ljudi...

Zašto se nešto ne napravi, primjerice

mogao bi se srušiti onaj zid gdje je šalter, napraviti volat kako bi se omogućio protok freškog zraka – smatra jedna naša čitateljica.

Tragom toga odlučili smo provjeriti može li se nešto napraviti s ovom klaustrofobičnom čekaonicom. Prva adresa

Aktualno 11

• 23. STUDENOG 2016.

‘ZAJEDNO DO ZDRAVLJA’ Ivana Šapro-Hvar nova je predsjednica udruge ‘Zajedno do zdravlja’, a na ovom mjestu naslijedila je Roberta Machieda, koji je predsjednik udruge bio osam

godina. U svom pismu, Machiedo se zahvalio na dosadašnjoj suradnji i potpori u aktivnostima kako javnosti, tako i medijima, a novoj predsjednici poželio puno sreće i uspjeha.

bio nam je ravnatelj Doma zdravlja Dubrovnik Branko Bazdan. No, Bazdan je odmah istaknuo kako je riječ o prostoru u koncesiji privatnika.

Zgrada pod zaštitom

— Zgrada Doma zdravlja je pod zaštitom i nikakve preinake koje nije odobrio Konzervatorski odjel ne mogu se raditi – rekao je Bazdan, ponovivši kako je riječ o prostoru koji je u zakupu privatnog koncesionara, Ivanke Maldini. No, izrazio je spremnost na razumnu financijsku potporu ukoliko bi bilo kakve preinake dozvolili konzervatori.

Koncesionarka Medicinsko-biokemijskog laboratorija Ivanka Maldini, dipl.ing.med.b., naglasila je kako je sama priča u startu krenula krivo kada je Dom zdravlja renoviran prije više od 10 godina.

— Napravljen je promašaj u projektiranju čekaonice kao takve. Naime, projektom renoviranja išlo se na objedinjavanje prostora laboratorija, odnosno da se sve formira na jednom mjestu. Nažalost ja tad kao voditelj laboratorija na to nisam mogla puno utjecati. Smatram da je laboratorij trebalo spustiti u prizemlje gdje je bilo logično radi pacijenata i gdje imate dnevnog svjetla, mogućnost velike čekaonice i pristup invalidima.

Po meni je to greška onog tko je tada donosio odluke o tome. To je u startu ‘zabetonirano’ stanje, a sada vršiti preinake, mislim da je za to gotovo, mi smo svi u prostorima – rekla nam je Ivanka Maldini, dodavši kako je ona u Domu zdravlja u statusu koncesionara.

Promašaj od početka

— Nisam vlasnica prostora i moj status je jednak kao i svih liječnika i stomatologa koji su u koncesiji. Mi plaćamo najam prostora i opreme, a struktura naših prihoda namijenjena je isključivo plaćama djelatnika, reagensima i režijskim troškovima. Mi tu nemamo nikakve mogućnosti ni sredstava. Inače, kad se rade neki projekti i nabava opreme u zdravstvu, to uvijek ide iz nekakvih posebnih sredstava koja mi nažalost ne dobivamo. Naš prihod je takav da nemamo novaca za takve zahvate – govori dalje Maldini.

No i sama je svjesna kako je čekaonica frustrirajuća, bez dnevnog svjetla, s debelim protupožarnim vratima, debelim zidovima i spuštenim stropom zbog posebnog sustava

ventilacije.

— Dojam bi bio drukčiji da se radi o prostoru iste veličine, ali s dnevnim svjetlom i većim plafonom. Nemoguće je od one čekaonice napraviti nešto što ona nije i u startu ju je trebalo napraviti većom. Ovaj problem je prije bio i puno izraženiji jer danas imamo 25 tisuća osiguranika manje budući da je u međuvremenu otvoren novi laboratorij u Poliklinici Glavić. Možete misliti kako je taj problem izgledao kad smo se tek vratili i kad smo imali svih 65 tisuća osiguranika – priča nam Ivanka Maldini.

Smatra kako bi se laboratorij mogao rasteretiti kada bi u potpunosti zaživio projekt uzorkovanja u ordinacijama obiteljske medicine. Time bi se znatno olakšalo samim pacijentima.

Obiteljska medicina – ispušni ventil

— Prije nekoliko godina išlo se s tim da će sestre uzorkovati u ordinacijama opće medicine. Tim se projektom trebalo olakšati pacijentima, međutim on je djelomice zaživio jer neki liječnici to rade od samog početka, a neki to nikad nisu krenuli raditi. Dakle postoji mogućnost da se pacijent, pogotovo ako je teži bolesnik i netko tko ne može čekati, dogovori sa svojim liječnikom i

Zgrada Doma zdravlja je pod zaštitom

da mu sestra u ordinaciji uzme uzorak, a mi smo kao laboratorij dužni organizirati prikupljanje materijala – smatra Maldini te dodaje kako bi upravo bi uzorkovanje u ordinacijama obiteljske medicine moglo biti svojevrsni ispušni mehanizam kojim bi se znatno olakšalo pacijentima.

Još je jednom naglasila kako ona nije vlasnik prostora.

— Mi niti smo vlasnici prostora, niti možemo vršiti nekakve adaptacije u tom smislu, a čak i kad bismo dobili suglasnost, nemamo sredstva za tu namjenu. Bojim se da je građevinski taj projekt završen. Eventualno bi se mogao napraviti čekomat kao u bankama, ali mi smo uvijek u škripcu s financijama. Nisam sigurna ni koliko bi to riješilo problem jer gužva nije uvijek. Gužva je s vremena na vrijeme, recimo postoje dani kada su vršna opterećenja, a imate dana kada je u čekaonici prozračno. U danima kada uzorkujemo za laboratorije u drugim gradovima zbog veće administracije imamo nešto usporeniji protok pacijenata, međutim nisu ta čekanja toliko duga koliko je neugodan osjećaj zbog tog klaustrofobičnog prostora – govori nam Ivanka Maldini, ponovivši kako bi sasvim drukčija priča bila da je laboratorij smješten u prizemlju.

12 Aktualno

23. STUDENOG 2016. • SJAJNI UČENICI TUŠ-A Početkom studenog, četvero sjajnih učenika iz Turističke i ugostiteljske škole Dubrovnik na međunarodnom natjecanju Grand Gourmet u Makarskoj osvojili su veliki broj priznanja i medalja.

Tjedni semafor PULS TJEDNIH ZBIVANJA

POLITIČKE IGRE I IGRICE

Hoće li ugostitelji dočekati sezonu bez ijednog stola?!

Dodjela novih stolica na Stradunu rezultirala je kolekcijom ‘điletina od koze’

Ugovori o zakupu javnih površina za ugostiteljske stolove i stolice zaključeni su do 31. prosinca 2016. godine, do kada bi se Povjerenstvo za izradu Plana trebalo očitovati o postojećem stanju i predložiti izmjene Plana ili novi Plan – Grad Dubrovnik Gdje je vrhunac političkih igrica s kojima se može ‘kockati’ u kontekstu Gradskog vijeća? Koja je to granica koju se nitko neće usuditi prijeći? U posljednjim eskapadama gdje gotovo nijedna

Piše Nikša Miletić Foto Zvonimir Pandža

točka nema ‘siguran prolaz’ kada se suprostavi partikularnim interesima bit će zanimljivo vidjeti što će se dogoditi s Odlukom o zakupu javnih površina, odnosno pojednostavljeno rečeno

– stolicama i stolovima diljem Grada.

Je li to igrica koju nitko neće usuditi zaigrati?

Naime, nakon što je gradonačelnik Vlahušić podijelio stolica i stolova

Aktualno 13

• 23. STUDENOG 2016.

KAMO STOLOVI? Dubrovački ugostitelji među sobom sve glasnije špekuliraju o mogućnosti da sljedeću godinu dočekaju bez stolova. Naime, novog Plana nema, a ugovori im ističu krajem godine.

‘od nemila do ne draga’ od svega je prigodno dignuo ruke i prepustio to ‘Povjerenstvu za upravljanje javnim površinama’. Svi ugovori o zakupu potom su ograničeni do kraja ove godine, no ta mjera prošla je utiho prvenstveno jer je praćena dodijeljivanjem novih stolova i stolica. Rezultat toga može se danas jasno vidjeti u, kako kaže jedna pjesma, brojnim ‘điletinima od koze’ na stolicama nasred Straduna, ali o (ne)ukusima se ne raspravlja, a jedino što je sada bitno je činjenica da bi se moglo dogoditi da dubrovački ugostitelji dočekaju sljedeću sezonu bez ijednog (vanjskog) stola. Naime, u hipotetskom slučaju pada dubrovačkog proračuna dolazi do raspuštanja Gradskog vijeća i gradonačelnika što znači da do konstituiranja novih tijela nema donošenja ni novih odluka. S obzirom da su izbori u svibnju 2017. godine, Gradsko vijeće može se sastaviti u najboljem slučaju krajem lipnja, a vjerojatnije u srpnju ili čak kolovozu, a novi ugovori s ugostiteljima posljedično mogu stići tek iza sezone.

Ovakav mogući scenarij, doduše ‘zakukuljeno’, potvrdili su na naš upit i iz gradske uprave.

— Plan korištenja javnim površinama u Povijesnoj jezgri i Plan korištenja javnim površinama izvan Povijesne jezgre su akti koje sukladno Odluci o zakupu javnih površina donosi Gradsko vijeće na prijedlog Povjerenstva za izradu plana javnih površina Grada Dubrovnika i određivanje visine zakupnine za korištenje javnim površinama. U pravilu Plan se ne mijenja u cijelosti, već se na prijedlog Povjerenstva donose izmjene i dopune Plana (ovisno o zahtjevima zainteresiranim stranaka, javnom mijenju i stavu Povjerenstva o istom). Ugovori o zakupu javnih površina za ugostiteljske stolove i stolice zaključeni su do 31. prosinca 2016. godine, do kada bi se Povjerenstvo za izradu Plana trebalo očitovati o postojećem stanju i predložiti izmjene Plana ili novi Plan – stoji u diplomatskom odgovoru iz Grada.

Pezo: Znamo, sve će biti gotovo na vrijeme

— Mi smo svjesni te činjenice, a bio je i dogovor kad se Povjerenstvo prvi put sastalo početkom veljače ove godine da ova sezona prođe kako jest, a da na jesen napravimo kompletnu reviziju svih postojećih pozicija, cjenika itd.

Dopisom smo pozvali sve na koje se odnose ti javni prostori na očitovanje, a mnogi su se tome i odazvali. Lista Srđ je Grad je dala neki svoj prijedlog, a mi ćemo ovaj tjedan napraviti analizu svih pristiglih očitovanja, od vjerskih institucija, Policije, Hitne pomoći, vatrogasaca, stanovnika, ugostitelja itd. Nakon toga će uslijediti jedan sveobuhvatni Plan koji će ići na sljedeću sjednicu Gradskog vijeća u prosincu – rekao nam je predsjednik Povjerenstva Blaž Pezo.

Na naš upit koliko je moguće napraviti ‘sveobuhvatni Plan’ u ovako kratkom razdoblju s obzirom na mogućnost pada proračuna, Pezo nam je odgovorio kako će njihov Plan biti sigurno gotovo ove godine, a napomenuo je kako će se stvari ponovno mijenjati sigurno kad se donese Plan upravljanja povijesnom jezgrom koji se priprema na jednoj višoj razini.

— To će tada biti jedini ispravan Plan kojeg se treba držati, a iako je trebao davno biti gotov navodno će biti riješen kroz godinu do dvije dana – kaže Pezo.

Svjestan je opsežnosti posla i kratkog roka, ali kategorično tvrdi – do kraja studenog Plan je gotov.

— Do konca ovog mjeseca mi ćemo završiti posao i to će ići onda na sjednicu Gradskog vijeća. Vjerujem da ćemo lako postići suglasje – optimističan je on.

Na naš upit koje se novosti mogu očekivati u tom Planu, Pezo odgovara kako još ne zna, no sudeći prema pristiglim prijedlozima može se očekivati ‘minimalno smanjenje stolova i stolica’.

— Većina prigovora bila je na samu kontrolu provođenja odluke. Postrožit će se taj režim nadzora za sljedeću sezonu – kaže on.

Zanimalo nas je posebice što će se događati sa stolovima i stolicama na dvije najuočljivije ulice – Stradunu i Širokoj ulici.

— To su bile najaktualnije teme jer su najuočljivije lokacije. Na Stradunu je nakon dugo vremena odobren jedan broj stolova i to je naravno došlo u fokus javnosti. Veći problem su nam sporedne ulice jer se tamo sužavaju prolazi, nema komunikacije za građane, a kod nekih hitnih slučajeva možemo imati veliki problem. Prijeko je veći problem od Straduna, ali većina ljudi to tako ne doživljava – kaže on, a na naše potpitanje znači li to da u obje ulice ostaje jednak broj stolova

ČERGE NA STRADUNU Na otvaranju ovogodišnjeg Zimskog festivala netko je mislio kako je primjereno na Stradun dovesti romski sastav i harmonike. Bilo bi zanimljivo vidjeti jesu li imali dozvolu Grada za nastupanje.

10

milijuna kuna slilo se u gradski proračun od zakupa javnih površina ove godine

i stolica odgovara da još uvijek to ne može potvrditi.

— Ne kažem da će ostati, zaista moramo prvo vidjeti sve prigovore i prijedloge. Hoće li to nekome značiti smanjenje i u kojem obimu... Ne znam još – kaže Pezo.

Efektivni komunalci?

Problem stolova i stolica u Gradu i (pre) čestog prekoračenja dopuštene kvadrature postalo je više pravilo nego iznimka, naročito u ljetnim mjesecima.

Dok neki gradovi čak i u Srbiji imaju tzv. komunalnu policiju, Dubrovnik i dalje ‘preživljava’ na deset komunalnih redara.

— Znam da postoje takvi primjeri vanka, ne znam zašto mi ne bi mogli na takav način regulirati stvari? – slaže se Pezo te dodaje kako Povjerenstvo za javne površine ne može provoditi kontrolu njihove odluke.

STOLOVI I STOLICE Milijun kuna mjesečno

Na naš upit iz Grada Dubrovnika su nam odgovorili kako se u dubrovački proračun od zakupa javnih površina slije oko milijun kuna mjesečno.

— Od zakupa javnih površina za ugostiteljske stolove i stolice do 17. studenog 2016. godine uprihodilo se 10.395.055,86 kuna – odgovorili su iz Grada.

14 Aktualno

23. STUDENOG 2016. •

NAKNADNA PAMET

POSLIJE BOJANJA, NEMA KAJANJA

Svi Starčevićevi portreti

RAGUŽ: Plat radove veza

Sve ove reakcije su ionako na simboličkoj razini. Uklanjanje Starčevića sporno je zbog navodne simbolike Negdje je nastao kratak spoj u komunikaciji nove Vlade i dijela vlastitog im biračkog tijela. Odjednom dio birača novu Vladu HDZ-a i Mosta doživljavaju kao oktroirano strano tijelo. Nezadovoljni nekim, po njihovoj ocjeni preblagim potezima, svoje reakcije su usmjerili prema tek nekoliko ministara, u prvom redu na našu bivšu sugrađanku. Žal za razriješenim bivšim ministrom očito je velik, pa u svakom novom potezu ministrice vide velik problem. Najnovije čudesne reakcije izazvalo je vraćanje portreta Ante Starčevića vlasniku, Matici Hrvatskoj, koja, nota bene, portret nije posudila Ministarstvu kulture nego izrijekom bivšem ministru kulture. Moderni likovni kritičari odmah su sliku Nives Kavurić Kurtović ‘Usamljeni usprkos II’, koju je odabrala nova ministrica izvrgnuli žestokim kritikama. Proglasili su je šundom, onim što dobiješ nakon što ‘Poljubac’ Gustava Klimta opereš razrjeđivačem i slično. Pala su i pitanja zašto nije odabrala Hribarov portret ili Ljubičicu bijelu.

Svašta je nadrobljeno o novoj slici.

Jedno je jasno: slika ne spada u mainstream ‘građanski dopadljivog slikarstva’. Pri tome, upadljivo, nitko nije spomenuo kvalitetu portreta Ante Starčevića autora Behaudina Selmanovića, koje također ne spada u ‘građanski dopadljivo slikarstvo’. Vidio sam taj portret i tek ću prokomentirati da slika nije vrijedna spomena. Puno ljepše je Starčević prikazan na novčanici od tisuću kuna.

Sve ove reakcije su ionako na simboličkoj razini. Uklanjanje Starčevića sporno je zbog navodne simbolike, pri čemu umjetnička kvaliteta portreta uopće nije bitna, uostalom kao ni umjetnička kvaliteta Titove biste Augusta Augustinčića koju je Predsjednica republike uklonila iz svog ureda.

Pa i spominjanje Starčevića na tisuću kuna također je puno simbolike i nekih prisilnih poruka.

Poruke nema ni u slici Kavurić Kurtović.

Piše Zoran Pucarić

Iz Policije su najavili kako je ‘bojanje u suprotnosti s odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama kao i Pravilnika o prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama’, a osim prekršajnog sankcioniranja, izdan je i nalog za vraćanje prometnice u prvobitno stanje

Žal za razriješenim bivšim ministrom očito je velik, pa u svakom novom potezu ministrice vide velik problem

Piše Nikša Miletić Foto Zvonimir Pandža

Slučaj šarene zebre u Gružu kulminirao je ovih dana najavljenom prekršajnom prijavom za sve odgovorne u ovom slučaju. Naime, ‘nelegalna šarena zebra’ postavljena je krajem listopada u blizini Osnovne škole

Ivana Gundulića na inicijativu DUSTRE i dogradonačelnika Željka Raguža, koji je tada rekao kako je oslikavanje u skladu sa svim zakonima i propisima koje je osobno proučio.

— Naravno da je ovo sve zakonski.

Gradovi u Istri imaju slične projekte, tako da ne mogu vrijediti jedni zakoni za Grad Dubrovnik, a drugi za ostale.

Ja sam podrobno pročitao i zakon i

Aktualno 15

• 23. STUDENOG 2016.

tio sam sve kazne i ane za šarenu zebru utorak potvrdili kako su kazne ispostavljene, no nisu nam htjeli otkriti koliko one točno iznose.

— Postaja prometne policije Dubrovnik, nakon što je utvrđeno da je bojanje pješačkog prijelaza u Ulici Andrije Hebranga u Dubrovniku u suprotnosti s odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama kao i Pravilnika o prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama, zbog počinjenog prekršaja iz čl. 14. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, obavijest o počinjenom prekršaju dostavila pravnoj osobi u tijelu jedinice lokalne samouprave, odnosno Gradu Dubrovniku kao i odgovornoj osobi u tijelu jedinice lokalne samouprave. Propisana kazna za pravnu osobu je novčana kazna u iznosu od 5 do 15 tisuća kuna, a za odgovornu osobu novčana kazna u iznosu od 1.500 do 5.000 kuna – stoji u odgovoru iz Policije.

Raguž: Ja sam sve platio

pravilnik i sve odluke o prometu i prometnim znakovima te signalizaciji i oni jasno govore – ne smije se ništa crtati po bijeloj i žutoj traci, sve ostalo je dozvoljeno. Kakav će biti asfalt koji je bazno sive boje može biti i bilo koje druge – komentirao je tada Raguž, pozvavši se na sigurnost djece kao apsolutni prioritet.

No vrlo brzo nakon toga uslijedile su reakcije, a iz Policije su najavili kako je ‘bojanje u suprotnosti s odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama kao i Pravilnika o prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama’, a osim prekršajnog sankcioniranja, izdan je i nalog za vraćanje prometnice u prvobitno stanje.

Na naš upit iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske su nam u

Ovakav rasplet situacije potvrdio nam je i vidno ogorčen zamjenik gradonačelnika Željko Raguž.

— Platio sam sve, sve što je stiglo na mene. Prvi sam za to da se zakon poštuje. Iz tog Pravilnika na kojeg se

Propisana kazna za pravnu osobu je novčana kazna u iznosu od 5 do 15 tisuća kuna, a za odgovornu osobu novčana kazna u iznosu od 1.500 do 5.000 kuna – Policija

poziva, ne može se baš lako iščitati što se smije, a što ne. Po pravilniku stoji da se ne smije raditi ništa po bijeloj crti, a to nismo ni dirali. Bile su slične zebre i u Zagrebu i Medulinu. Ako je to greška, onda to treba jasno naznačiti. U praksi se pokazalo u Europi, primjerice u Madridu da je povećana razina sigurnosti s ovakvim prijelazima – kaže Raguž te sarkastično nastavlja: — Drago mi je da zakon funkcionira u trenu na ovakvim stvarima, a u drugima se čeka dugo vremena. Žao mi je što sam doveo u nezgodnu situaciju ostale gradove, valjda se čekao Dubrovnik da se može početi primjenjivati zakon. Priznajem pogrešku, ali u Pravilniku ništa takvo ne piše. Osobno sam platio sve kazne koje su došle na mene i sve radove kako za postavljanje šarene zebre, tako i za njezino uklanjanje – istaknuo je Raguž.

Na naš upit Raguž nam nije htio odgovoriti o kojim iznosima je riječ, tek je rekao kako nije riječ o malim novcima.

— Iznos nije ni bitan na kraju krajeva, bitno je da je riješeno. Bio sam glavni inicijator toga i pokrio sam sve troškove zbog toga – zaključio je zamjenik gradonačelnika Željko Raguž.

16 Aktualno

23. STUDENOG 2016. •

ZLATNI UČENICI TURISTIČKE I UGOSITELJSKE ŠKOLE RADO BI POSJETILI VELIKA NATJECANJA

Svatko želi vrhunski kadar bez uložene ‘kune’ Naši učenici voljni su usavršavati se dalje.

Dokazuju to sudjelovanjem i potporom na svim manifestacijama Grada Dubrovnika. Dovoljno je prisjetiti se Dubrovačke trpeze

Ugostiteljski objekti više razine itekako moraju zapošljavati izučeni kadar, jer inače ne mogu ponuditi gostima vrijednost za novac, nego se vrte u začaranom krugu skupe usluge i nezadovoljnog gosta. Nije zaludu uzrečica: ‘Čovjek je ključ uspjeha!’

Početkom studenog, četvero sjajnih učenika iz Turističke i ugostiteljske škole Dubrovnik otputovalo je u Makarsku na Grand Gourmet, međunarodni festival u sklopu kojeg se odvija individualno međunarodno natjecanje konobara, barmena, barista te natjecanje ugostiteljskih objekata

Piše/Foto Mia Njavro

kao timsko natjecanje konobar – kuhar.

Oni su Zrinka Bukvić, Andrea Kuzman, Antonio Pandak i Patrik Prigl, a za njihovo usavršavanje i edukaciju te u konačnici zlato na ovom prestižnom natjecanju ‘kriv’ je mentor profesor Luka Šimunović. Kako su nam kazali u razgovoru, predstavljajući školu u

različitim aktivnostima, zaslužili su i osvojili zlato, a mi smo ih malo bolje upoznali te tako i doznali njihove želje za daljnim natjecanjima, usavršavanjem, edukacijom na europskoj i svjetskoj razini...

— Na Grand Gourmetu sudjelovali su učenici iz 3e i 4d razreda, Zrinka,

Aktualno 17

• 23. STUDENOG 2016.

Andrea i Antonio predstavljali su školu u posluživanju, a Patrik u barskom poslovanju, za što ga je pripremao Monin prvak Nikša Beloč, naš bivši učenik. Kao mentor i osoba koja se uvjerila u njihove sposobnosti, moram istaknuti kako kvaliteta naše škole leži upravo u učenicima koji bi morali biti temelj razvoja budućeg kadra – ističe mentor prof. Šimunović, napominjući kako im je velika želja posjetiti velika međunarodna natjecanja. Učenici su suglasni.

Posjet natjecanjima pomoglo bi popularizaciji struke

— Iz naše škole izlaze odlični učenici. Dubrovnik je u turizmu cijelu godinu, stoga i mi kao kadar moramo biti vrhunski. Uostalom, imamo i turističku kulturu s kojom se susrećemo od malih nogu – ističe nam ‘zlatni četverac’ dok se spremaju za fotografiranje.

Kompetencija na tržištu, svjesni su, stvara se spojem već izvrsne edukacije i svjetskog iskustva, stoga smo ih pitali na koji način bi se to moglo napraviti, odnosno postoje li neka natjecanja na koja bi se voljeli prijaviti, sudjelovati na njima...

— U Belgiji će se 2017. godine održati 30. po redu AEHT konferencija, prestižno europsko natjecanje ugostiteljskih i turističkih škola u kategorijama barista, cocktail, kulinarska umjetnost, dekatlon, recepcija, slastičarstvo, enologija... – pričaju. Iskusiti takvo nešto, na ovako velikom natjecanju im je, kažu, velika želja, kako osobno, tako i za školu.

— Pomoglo bi nam širenju svijesti o važnosti naših struka! – mišljenja su učenici, dok prof. Šimunović ističe kako bi se, sudjelovanjem na međunarodnim natjecanjima, dodatno moglo promovirati zanimanja među mladima te želji za radom u ugostiteljstvu na jednoj bez kompromisa izvrsnoj razini. Navodi i još jedno veliko, a blisko nam natjecanje – Euroskills u

Mađarskoj, koje se odvija u rujnu 2018. godine. Euroskills se smatra najvećim svjetskim worldskills događajem za strukovne vještine, a održava se svako dvije godine u različitim članicama EU. Uključuje čak 40 struka!

— Budući da Euroskills okuplja učenike, predstavnike struke i učitelje uz priliku za natjecanje, na ovaj način stječu se izvrsna iskustva kako u struci, tako i u komunikaciji, razvijanju želje za radom i usavršavanjem, a uz to Euroskills povisuje strukovne vještine na razini Europe, što je za naše učenike izvrsno profiliranje za dalje, nakon dobre edukacije – ističe profesor.

Naši učenici voljni su usavršavati se dalje. Dokazuju to sudjelovanjem i potporom na svim manifestacijama Grada Dubrovnika. Dovoljno je prisjetiti se Dubrovačke trpeze, gdje je svoj obol dala gotovo cijela škola, a uvijek ih možete vidjeti na ‘eventovima’ vezanim za ugostiteljstvo. Četvero njih s kojima sjedimo ističu kako vole svoje zanimanje, jer ga smatraju umjetnošću i kreativnošću u jednome.

— Kuharstvo je prekrasno zanimanje, u kojem uostalom počinješ raditi relativno rano i profiliraš se na puno razina. A ugostiteljsko posluživanje, to jest rad konobara nije samo

2017. u Belgiji će se održati 30. po redu AEHT konferencija

Na Grand Gourmetu sudjelovali su učenici iz 3e i 4d razreda, Zrinka, Andrea i Antonio predstavljali su školu u posluživanju, a Patrik u barskom poslovanju, za što ga je pripremao Monin prvak Nikša Beloč, bivši učenik TUŠ-a

‘konobarenje i nošenje tacne’ nego disciplina koja zahtjeva znanje i razne vještine u posluživanju u različitim tipovima ugostiteljskih objekata više razine. Govorimo o hotelima, restoranima, barovima... Mjestima gdje se želi pružiti usluga više razine, kultura, komunikacija, znanje više stranih jezika... ‘Konobarenje’ se odvija tamo gdje se ostavlja prostora za rad svim ostalim mladim ljudima, primjerice studentima, koji završavajući škole ne mogu naći posao u struci, a žele nešto zaraditi. Ugostiteljski objekti više razine itekako moraju zapošljavati izučeni kadar, jer inače ne mogu ponuditi gostima vrijednost za novac, nego se vrte u začaranom krugu skupe usluge i nezadovoljnog gosta. Nije zaludu uzrečica: ‘Čovjek je ključ uspjeha!’ – kažu nam iskreno.

No, kako bi otputovali na ovakva važna natjecanja, ne mogu ići s jednim ili dvoje učenika. Euroskills i AEHT zahtjevaju prave male ‘delegacije’, jedan formirani razred.

— Iako je želja već dulje godina prisutna, nije nam izvedivo otputovati, jer bi nas trebalo ići barem deset učenika s mentorima, profesorima... Što ne znači da nećemo i na natjecanju ponuditi vrhunski kadar. Naime, ljudi su u Dubrovniku oduvijek cijenili pomorstvo i obrtništvo, zato se trebamo educirati u smjeru u kojem nam grad može vratiti – ističu profesor i učenici.

No, sve se može ‘izvesti’ kad postoji želja. Stoga, evo jedna ideja Gradu Dubrovniku, Turističkoj zajednici, komorama, hotelima... Zašto institucije Grada Dubrovnika ne bi na neki način pomogle mladim učenicima realizirati njihove želje koje su nam otkrili, danas uložile u učenike koji će sutra postati vrhunski educirani kadar? Uostalom, u gotovo svakom turističkom i ugostiteljskom objektu najvišeg ranga u Dubrovniku pronaći ćete, a koga drugog nego – bivše učenike TUŠ-a!

18 Aktualno

23. STUDENOG 2016. •

DUBROVAČKI ODVJETNICI KOJI SU PUNILI NOVINSKE STUPCE

Preživjeli atentat, branili ubojice i mafijaše te Sevkinu čast Tijekom posljednjih dvadesetak godina dubrovački su odvjetnici vodili neke od najvećih pravnih slučajeva u Republici Hrvatskoj i gradu Dubrovniku, ali i imali svoje prste u ponekoj aferi te zanimljivim poslovnim transakcijama Baldo Marunčić Foto Zvonimir Pandža

Kad su veliki pravni slučajevi u pitanju, čini se kao da ‘nema gdje nas nema’. To bi mogao biti zaključak teksta o dubrovačkim odvjetnicima koji su tijekom posljednjih dvadesetak godina vodili neke od najvećih pravnih slučajeva u Republici Hrvatskoj i gradu Dubrovniku, ali i imali svoje prste u ponekoj aferi te zanimljivim poslovnim transakcijama. Riječ je redom o majstorima s dugogodišnjim iskustvom koji se u pravnoj areni snalaze kao ribe u vodi. Pa krenimo redom.

Orlićevo briljantno ‘plodouživanje’

Ante Kačić

Dubrovački odvjetnik koji je posljednjih godina punio novinske stupce svakako je Denis Orlić, koji kao alfa i omega Društva prijatelja dubrovačkih starina već godinama vodi borbu s Gradom Dubrovnikom oko upravljanja gradskim zidinama. Jedna od njegovih najzanimljvijih umotvorina koja je

Aktualno 19

• 23. STUDENOG 2016.

‘raspalila’ Vlahušića bila je upis prava plodouživanja na zidine. Kao rezultat ‘suradnje’ s gradonačelnikom izrodila se i afera Šipan, u kojoj je dubrovački gradonačelnik izvukao deblji kraj – pravomoćnu presudu.

Denis Orlić

Zanimljivo da su se upravo Kačić i Orlić u dosta slučajeva našli jedan nasuprot drugome. Ne znamo koji je trenutni međusobni rezultat Kačić – pravni savjetnik

Hrvoje Kačić, bivši sudac koji je uspio izaći iz sjene velikog oca, često je bio spominjan ponajprije u političkom kontekstu, kao potencijalni kandidat HDZ-a za gradonačelnika. I on je, gotovo kao Orlić, bio praćen u medijima i to kao pravni zastupnik turističkih agencija u slučaju naplate zaustavljanja autobusa na platou Pila. Kad je u realizaciju krenuo projekt ‘Marine Frapa Dubrovnik’ poduzetnik Franjo Pašalić upravo je Kačića uzeo za svog pravnog savjetnika. A pravni savjet Kačić besplatno pruža svojim prijateljima dubrovačkim braniteljima u njihovoj borbi za ostvarenje prava na stan ili zemljište na Nuncijati. Zanimljivo da su se upravo Kačić i Orlić u dosta slučajeva našli jedan nasuprot drugome. Ne znamo koji je trenutni međusobni rezultat.

Jakšić branio Milića, Cvika, Jamba

Na ovom popisu svakako svoje mjesto zaslužuje pripadnik ‘stare garde’ dubrovačkih odvjetnika Srđ Jakšić.

Posebnu medijsku pozornost stekao je nakon što je krajem 2000. godine preživio pokušaj atentata u dvorištu obiteljske kuće u Uvali Lapad. Napadače, a pričalo se da je bilo riječ o tri maskirane osobe, policija nikad nije otkrila, a kao povod napada spominjao se Jakšićev angažman u uspješnoj obrani rezervista JNA Dejana Subotića iz Risna u Boki Kotorskoj. Na svojoj listi klijenata Jakšić ima, između ostalih, Zlatka Milića (ubojstvo Nika Rustana), Jakšu Cvitanovića Cvika i Anu Birimiša (droga i dilanje na Korčuli), Stipa Gabrića Jamba (afera ‘Suša’) te don Ivicu Sinanovića (ubojstvo Marka Kraljevića u Banićima). Sve njih Jakšić je branio (s različitim ishodom), a zabilježio je i nekoliko slučajeva zastupanja optužbe (pokojnog direktora DUTV-a

Dragana Banovića u sukobu s Jay-Zem 2009. godine te ove godine kao odvjetnik obitelji ubijenog u slučaju ubojstva Saše Đorđevića u Pločama). Zanimljivo je spomenuti i kako ga je tjednik

2000. godine Srđ Jakšić preživio je pokušaj atentata, a počinitelji nikad nisu pronađeni

Na svojoj listi klijenata Jakšić ima, između ostalih, Zlatka Milića (ubojstvo Nika Rustana), Jakšu Cvitanovića Cvika i Anu Birimiša (droga i dilanje na Korčuli), Stipa Gabrića Jamba (afera ‘Suša’) te don Ivicu Sinanovića (ubojstvo Marka Kraljevića u Banićima)

Nacional 2005. godine uvrstio na popis 60 vrhunskih hrvatskih odvjetnika.

Pištalu samo najteži slučajevi

Srđ Jakšić

I odvjetnik Dragan Pištalo, inače

20 Aktualno

23. STUDENOG 2016. •

Proteklo vrijeme Dragičević je uložio u pripremu novog Ovršnog zakona, o kojem se u medijima sve češće priča. Naime, govori se da je Dragičević u odličnim odnosima s premijerom Andrejem Plenkovićem

istaknuti Rotarijanac, zbog izbora teških slučajeva često se spominje u medijima kao najbolji dubrovački odvjetnik u kaznenom pravu. Istaknut ćemo tek njegov angažman 2012. godine u obrani Antonia Melata i njegovog sina Alessandra, koji su jedno vrijeme boravili u privatnoj kući u Mokošici.

Antonia se, naime, smatra jednim od čelnih ljudi zloglasne kalabrijske mafijaške organizacije ‘Ndranghete. Pištalo je zastupao obitelj Kraljević na već spomenutom suđenju don Ivici Sinanoviću, a uspješno je obranio svog klijenta Antoana Kralja u aferi ‘Pet zvjezdica’. Njegov najfreškiji klijent, odnosno klijentica je Karmen Matana Đorđević, koja je u svibnju ove godine nakon večernjeg izlaska usmrtila svog supruga, pomorca 36-godišnjeg Sašu Đorđevića, zarivši mu smrtonosni udarac nožem u srce.

Uskoković majstor investicija

Oleg Uskoković, u Dubrovniku najpoznatiji kao sin dioničara i bivšeg člana Uprave Atlantske plovidbe Želimira Uskokovića, na nacionalnoj je razini najčešće spominjan u okviru afere ‘Spice’, kao bivši direktor tvrtke Fima Ami, a imao je svoju ulogu i u aferi ‘Pokora’. Uskoković je inače specijaliziran za investicije i vrijednosne papire, a njegovo ime našlo se i u nekoliko nadzornih odbora hrvatskih tvrtki (Nexe grupa, Našicecement, Medika). DuList je pisao o njemu kao vlasniku varaždinske tvrtke Rut koja je svojedobno s Gradom Dubrovnikom sklopila ugovor o zakupu zemljišta iza zgrade Grawe za potrebe parkirališta. Zanimljivo da je Uskoković tu tvrtku kupio neposredno prije potpisa

ugovora s Gradom, i to od Luce Butijer, osobe od povjerenja (ponajviše onog financijskog) Pera Vićana.

Najfreškiji spomen Uskokovića bio je baš ove godine, kad se javlja kao pravni savjetnik američkog investitora Johna R. Alma, člana boarda direktora korporacije Kimberly Clark i bivšeg prvog čovjeka Coca-Cola Enterprisesa. Alm, naime, cilja na ulaganje u projekt Dubrovački zalasci sunca u Uvali Sumratin, ali tek treba vidjeti koja će u svemu biti Uskokovićeva uloga.

Mihočevića proslavila Sevka

Odvjetnik Maro Mihočević još 2004. godine zastupao je obitelj Zec u slučaju trostrukog ubojstva, a u žižu šire javnosti došao je kao odvjetnik Severine (tada) Vučković, koja je tužila internetski portal Index.hr zbog objave videa koji ju je proslavio. Neki od njegovih klijenata bili su i internetski aktivist Marko Rakar (optužba za odavanje službene tajne) te Pero Šiša protiv DSO-a, a radio je i kao pravni zastupnik Grada Zagreba (slučaj financiranja udruge ‘U ime obitelji’) i Hrvatskog novinarskog društva (povreda autorskih prava HRT). Osim toga, zastupao je obitelj pokojne Ivane Obad (suđenje Marinu Čolaku i Daliboru Opačku) te obitelji kornatskih vatrogasaca (suđenje Draženu Slavici).

Dragičević piše zakon

Mladen Dragičević, inače sin Berte Dragičević, jedno vrijeme bio je poznat kao pravni zastupnik tajkuna Miroslava Kutle, kojeg je kasnije tužio zbog neispunjenih ugovornih obveza.

U okviru svog zagrebačkog odvjetničkog ureda poslovao je s javnim

Dragan Pištalo

tvrtkama poput ACI-a i Hrvatske pošte, a 2015. godine mediji su ga spominjali kao kandidata za ministra pravosuđa u Vladi RH po kvoti Tomislava Karamarka. Kako saznajemo, proteklo vrijeme uložio je u pripremu novog Ovršnog zakona, o kojem se u medijima sve češće priča. Naime, govori se da je Dragičević u odličnim odnosima s premijerom Andrejem Plenkovićem.

Riječ je redom o majstorima s dugogodišnjim iskustvom koji se u pravnoj areni snalaze kao ribe u vodi

Tihi obrt na Pilama

Maro Mihočević

Da ovaj odabir baš ne bi bio striktno muško društvo, odlučili smo im pridružiti i jednu damu, odvjetnicu Branku Skansi Ratković, popularnu Pilarku koju se ljeti najčešće može susresti u Šulića. Premda se može reći kako njezin posao nije toliko razvikan niti popis klijenata toliko medijski zanimljiv, ipak treba podsjetiti da je baš ona bila pravna zastupnica obitelji Drašković iz Trebinja, nasljednika pola zgrade ureda Turističke zajednice na Pilama prema Zakonu o oduzetoj imovini iz doba bivše SFRJ. Ta priča pojavila se u javnosti 2012. godine, a odvjetnica Skansi Ratković tada nije bila raspoložena za ikakav medijski istup na tu temu.

Aktualno 21

• 23. STUDENOG 2016.

ŽUPANIJSKA STUDIJA

Ovako Splićani vide prometno rješenje Dubrovnika Teško se mogu zaobići mnogobrojni predloženi mostovi i tuneli zbog prirode terena

Tijekom rasprave moglo se čuti kako prijedlozi uključuju pretjerenu betonizaciju i opasno velik broj skupih mostova i tunela na jednom trusnom području

Ako se želimo kvalitetno cestovno povezati, moramo premostiti raznorazne reljefne zapreke

Prezentacija prostorno-prometne studije pod nazivom ‘Revizija prometnog rješenja Dubrovačko-neretvanske županije’ koju su za potrebe Županije izradili stručnjaci splitske tvrtke Proposta d.o.o. predstavljena je ovog utorka na sveučilišnom kampusu.

Kao najvažniji način povezivanja Dubrovnika s ostatkom Hrvatske identificiran je Pelješki most. Optimalno cestovno povezivanje unutar Dubrovačko-neretvanske županije i njeno povezivanje s ostatkom RH planira se postići izgradnjom autocesta i brzih cesta.

U tom svjetlu, predstavljeni su brojni prijedlozi prometnih rješenja poput dovršetka Pelješkog mosta, izgradnje autoceste preko Opuzena do Osojnika, izgradnje brze ceste od Osojnika preko Zračne luke Dubrovnik do graničnog prijelaza Karasovići, izgradnje brze ceste preko Pelješca te izgradnje mosta

Pelješac-Korčula.

Obilaznica Dubrovnika

Posebna važnost pri izradi idejnih rješenja tvrtke Proposta dana je upravo izgradnji trase brze ceste Osojnik preko Zračne luke do graničnog prijelaza Karasovići te pronalaženju optimalnih koridora i spojeva između spomenute ceste te urbanih središta na obali, napose grada Dubrovnika. Istaknuto je da je upravo realizacija predložene brze ceste Osojnik-Karasovići, zajedno s poprečnim vezama prema Dubrovniku i drugim naseljima u širem području grada, presudan element za efikasno funkcioniranje prometnog sustava dubrovačke aglomeracije. Jedna od verzija te ceste išla bi poviše Mokošice novim mostom preko Omble, preko Šumeta prema Župi dubrovačkoj...

— Teško se mogu zaobići mnogobrojni predloženi mostovi i tuneli

zbog prirode terena. Ako se želimo kvalitetno cestovno povezati, moramo premostiti raznorazne reljefne zapreke.

Izduženi i uski oblik Dubrovačko-neretvanske županije sam po sebi nameće prometne koridore i tu nema nekih velikih izbora – rekao je Nikša Konjevod iz Županijske uprave za ceste koji je sudjelovao u izradi predstavljene studije.

— Moramo omogućiti da se s autoceste iz Metkovića modernom prometnicom dođe do Dubrovnika i dalje prema Zračnoj luci pa sve do granice s Crnom Gorom. Osim toga, Dubrovnik trasom Osojnik-Karasovići dobiva obilaznicu.

Svaki grad želi da je obilaznica blizu, ali da ne zagušuje gradski promet. Danas kompletan tranzitni promet Albanije (jedne od vodećih zemalja Europe po broju ‘gastarbajtera’) i Crne Gore putuje preko ovog našeg uskog dubrovačkog koridora. Cilj je disperzirati promet, a teško da možemo pobjeći od modernih (skupih) rješenja – zaključio je Konjevod.

Prijedlozi raznovrsnih cestovnih rješenja dočarani su brojnim 2D vizaulizacijama nakon kojih je usljedila rasprava.

Komentari iz publike uglavnom nisu pozitivno ocijenili prometna rješenja koja je predložila splitska tvrtka.

Jedan komentator iz publike ustvrdio je da prijedlozi uključuju pretjerenu betonizaciju i opasno velik broj skupih mostova i tunela na jednom trusnom području kao što je dubrovačko.

Inače, Dubrovačko-neretvanska županija je u procesu izrade Izmjena i dopune PPDNŽ. Nositelj te izrade je Upravni odjel za prostorno uređenje i gradnju, dok je izrađivač Zavod za prostorno uređenje DNŽ. Upravo za potrebe Izmjena i dopuna Plana Zavod za prostorno uređenje je naručio Studiju pod nazivom ‘Revizija prometnog rješenja DNŽ’, koju je izradila splitska tvrtka Proposta d.o.o. • VM

22 Aktualno

23. STUDENOG 2016. • MANTALA I DŽEM U STRASBOURGU Zastupnik u EP Tonino Picula ovaj tjedan u Strasbourgu organizira okupljanje proizvođača raznih hrvatskih proizvoda. U društvu pozvanih našli su se i proizvođači dubrovačke mantale i džema od dubrovačke ljute naranče.

Kratke IZ HRVATSKE

JEDNOKRATNIM POKLONOM NE MOŽE SE ZAUSTAVITI DEPOPULACIJA

Može li Grad ‘izdašnije’ pomagati mlade obitelji? administrativno-teritorijalne jedinice naše županije više-manje izumiru i slabo se obnavljaju useljavanjem.

Što radi Grad Dubrovnik?

Lokalna zajednica, u skladu sa svojim mogućnostima, treba preko različitih olakšica stalno pomagati onima koji podižu djecu Nepovojno demografsko stanje Hrvatske jedno je od gorućih i egzistencijalnih pitanja Lijepe Naše. To je pitanje tek odnedavno stavljeno na istaknuto mjesto u izbornim kampanjama.

Nakon prošlih izbora nova Vlada HDZ-a i MOST-a istaknula je važnost demografije dodajući to područje Ministarstvu za obitelj, mlade i socijalnu politiku pa sada imamo Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Što će Vlada napraviti po pitanju demografskog propadanja Hrvatske još uvijek nije razvidno. Iz naše perspektive postavlja se pitanje kakvo je demografsko stanje Dubrovačko-neretvanske županije i grada Dubrovnika te što po tom pitanju radi središte naše mikroregije – Grad Dubrovnik.

Izumiranje

Demografska studija, koju je u ožujku

Piše Viktor Matić Foto Zvonimir Pandža

izdala Županija u suradnji s demografom dr. sc. Stjepanom Štercom sa Sveučilišta u Zagrebu, zaključuje da je demografsko stanje, odnosno stupanj depopulacije Dubrovačko-neretvanske županije relativno povoljniji u odnosu na ostatak zemlje. Kao najveći problem županije u demografskom smislu istaknuto je starenje ukupnog stanovništva, što sa sobom povlači problem budućeg pada rodnosti. Osobito je zabrinjavajuće demografsko stanje mikroregionalnog i županijskog središta, tj. grada Dubrovnika, koji ima prirodni pad stanovništva i negativnu migracijsku bilancu. Drugim riječima, stanovnici Dubrovnika imaju manje djece i sele se iz grada. S druge strane, Metković i Župa dubrovačka su dva veća mjesta u Županiji sa zasad izrazito pozitivnim demografskim trendovima, a obilježavaju ih i prirodni rast i pozitivna migracijska bilanca. Sve ostale

U sklopu novčane potpore za novorođenčad Grad Dubrovnik daje 1 500 za prvo dijete, za drugo 2 500, a za treće četiri tisuće kuna. Za svako daljnje novorođeno dijete u obitelji iznos se povećava za 1 500 kuna. Međutim, roditelji koji žive u povijesnoj gradskoj jezgri, na elafitskim otocima ili na području Gornjih sela imaju pravo na nagradu od 10 tisuća kuna za svako novorođeno dijete u obitelji.

Osim gradnje vrtića i jednokratnih novčanih poklona, u mjere populacijske politike Grada Dubrovnika svrstava se i subvencija za podstanarstvo mladim obiteljima i samcima do 35 godina, koja je od 2015. godine dopunjena novom mjerom subvencioniranja podstanarstva svim dobnim skupinama Grada Dubrovnika. Najveći broj korisnika nove mjere su, tvrde iz Grada, obitelji s dvoje ili više djece, koje zahvaljujući ovoj mjeri mjesečno od Grada primaju 1.500 kuna subvencije. Iz Grada smatraju da je rezultat pronatalitetne politike otvaranje novih dječjih vrtića, između ostalog, na području Gromače (2009.), Osojnika (2013.) te na Lopudu (2014.).

Kao posebno zanimljivu priču iz Grada ističu otok Lopud. Naime, na inicijativu roditelja djece s Lopuda na otoku je 2014. otvoren dječji vrtić (prvi nakon četrdeset godina).

— Muž i ja nismo ni znali da Grad daje novčani poklon za bebe. Da je to neki veći iznos, vjerojatno bi znali jer bi se o tome više pričalo – rekla nam je Dražena iz Dubrovnika koja je nedavno drugi put rodila i dobila blizanke. Ako podnesu zahtjev nadležnom uredu u roku od šest mjeseci, Grad će Draženi i suprugu pokloniti 6 500 kuna (za drugo i treće dijete).

— Svakako da je to lijep iznos, ali

Aktualno 23

• 23. STUDENOG 2016.

DUBROVČANI U GRADU HEROJU Cijela Hrvatska 18. studenog prisjetila se žrtve Vukovara, Grada heroja, simbola hrvatske slobode.

Među onima koji su toga dana pohodili Vukovar bilo je i mnošto Dubrovčana koji su se poklonili žrtvi ovog grada.

nedovoljno velik da bi u ovako skupom gradu potaknuo širenje obitelji. Mislim da bi Grad trebao davati više za prinove u obiteljima – zaključila je Dražena.

Nije u ‘soldima’ sve, ali pitanje je zašto jedan financijski propulzivan grad kao što je Dubrovnik ne izdvaja više za novorođenčad. To je pitanje osobito ozbiljno u današnjem kontekstu depopulacije samog Dubrovnika. Pronatalitetna politika je popularna u vrijeme izbornih kampanja, ali kada se dođe na vlast ona se zanemari jer se njeni rezultati vide u dugom roku, a ‘u dugom smo roku svi mrtvi’, kako je govorio ekonomist John M. Keynes. Prema tome, za vjerovati je da će našim političarima demografska pitanja postajati zanimljivija s bliženjem lokalnih izbora. No, i to je upitno s obzirom da će kampanju možda više okupirati pitanje zakona o lokalnim izborima koja bi mogla pomoći ili odnemoći pravomoćno osuđenom gradonačelniku Andru Vlahušiću. S tog stanovišta postavlja se pitanje može li grad Dubrovnik od depopulacije spasiti središnja država?

Mislim da bi Grad trebao davati više za prinove u obiteljima

Uloga lokalne zajednice

Lokalne zajednice imaju vrlo važnu ulogu u poticanju većeg nataliteta i useljavanja. Lokalna zajednica, u skladu sa svojim mogućnostima, treba preko različitih olakšica stalno pomagati onima koji podižu djecu. Dakle, ne samo jednokratnim novčanim pomoćima. Lokalna zajednica treba širiti javne usluge koje omogućuju spajanje roditeljstva/podizanja djece i zaposlenosti izvan kuće. Ako nema dovoljno mjesta za djecu u jaslicama, vrtićima, cjelodnevnim boravcima itd., uzalud su jednokratni novčani poticaji, jer oni su bez obzira na veličinu više simbolični, obzirom na sve troškove za dijete – istaknuo je Anđelko Akrap.

Usto je vrlo važno da lokalna zajednica učini usluge za podizanje djece dostupnim svima. Naime, zaposleni u Hrvatskoj s malim primanjima, kako istraživanja pokazuju, unatoč želji odriču se imanja željenog broja djece zbog egzistencijalnih razloga – zaključio je Akrap.

Uloga središnje države

— U demografskoj politici nezaobilazna je država koje treba provodeći niz pronatalitetnih mjera osigurati onima koji podižu djecu ekonomsku sigurnost, bez obzira radi li se o bogatijim ili siromašnijim, općinama ili gradovima – rekao nam je prof. dr. sc. Anđelko Akrap s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Inače, država u svrhu pronatalitetne politike roditeljima novorođenčadi daje određene vremenske i novčane potpore.

U sklopu vremenske potpore roditelji imaju pravo na roditeljski dopust koji ovisi o broju rođene djece. U sklopu novčane potpore majke imaju pravo na naknadu plaće koja ovisi o veličini njene plaće, ali i nezaposlenim majkama je zajamčena naknada u iznosu od oko 1,6 tisuća kuna mjesečno do navršene godine dana života djeteta. Osim toga, država preko HZZO-a isplaćuje jednokratnu potporu za novorođeno dijete u iznosu od oko 2 300 kuna.

Međutim, to su sve izravne mjere pronatalitetne politike. Za demografsku obnovu Hrvatske možda je važnije Vladino stvaranje povoljnijeg ekonomskog ozračja i manjeg poreznog opterećenja cjelokupnog društva, a napose poduzetništva, jer kako je nedavno zaključio poznati investitor i poduzetnik Nenad Bakić – gospodarska i demografska

katastrofa usko su povezane.

Jedno je sigurno, a demografi to stalno ponavljaju – dosadašnje mjere središnje države nisu se pokazale uspješnim u zaustavljanju depopulacije Hrvatske. Čelni ljudi države dosad su pokazali izrazitu nebrigu i zanemarivanje činjenice da zemlji prijeti demografski slom. Stoga i ne čudi da su mnoge jedinice lokalne samouprave, za razliku od Dubrovnika, ozbiljnije uzele stvar u svoje ruke i samostalno krenule u rješavanje tog gorućeg problema. No, kakva je inače uloga lokalnih zajednica u pronatalitetnoj i prouseljeničkoj politici?

Od grada do grada, od općine do općine

1500 kuna Grad Dubrovnik poklanja za prvo dijete

Istražili smo kakve sve materijalne potpore nude jedinice lokalne samouprave s posebnim fokusom na simboličnim, ali ipak važnim novčanim potporama. Rekorder po novčanim potporama za novorođenčad je Općina Blato na Korčuli. Blato za prvo dijete izdvaja pet, za drugo deset, za treće 60, a za četvrto i svako sljedeće dijete čak 70 tisuća kuna. Općina Vela Luka za prvo dijete izdvaja tri, za drugo četiri, za treće tri tisuće kuna i 500 kuna stalne mjesečne pomoći tijekom pet godina, a za četvrto i svako sljedeće tri tisuće kuna i tisuću kuna stalne mjesečne pomoći u razdoblju od pet godina. Pored toga, Vela Luka roditeljima nudi besplatni petosatni boravak djeteta u vrtiću, kao

i dodatno subvencioniranje cijene boravka djece u dječjem vrtiću. Grad Zagreb za prvo dijete isplaćuje 1 800, za drugo 3 600, a za treće i svako sljedeće čak 54 tisuće kuna. Osim toga, u Zagrebu je od rujna ove godine na snazi ‘Odluka o novčanoj pomoći za roditelje odgajatelje’ čime se jednomu od roditelja koji brine za najmanje troje djece omogućuje ostvarivanje mjesečne financijske pomoći u visini prosječnog iznosa mjesečne plaće u Republici Hrvatskoj (oko 5 600 kuna bruto). Grad Split za prva četiri djeteta daje dvije, a za peto dijete šest tisuća kuna. Grad Šibenik izdvaja 1 200 za prvo i drugo, a 21 tisuću za treće dijete. Grad Zadar isplaćuje dvije tisuće za prvo, pet tisuća za drugo, a 10 tisuća kuna za treće i svako sljedeće dijete.

Grad Varaždin izdvaja 1 500 kuna za novorođenče. Pored toga, službenici Grada Varaždina rekli su nam da Varaždin sufinancira djelatnosti predškolskog odgoja i djelatnosti dadilje, prijevoz studenata i učenika srednjih škola, obvezne školske udžbenike i radne bilježnice za osnovnu školu te da Varaždin daje stipendije studentima i učenicima srednjih škola. Sve te materijalne potpore sadržane su u mjerama i aktivnostima strateškog cilja 3 Grada Varaždina koji je naslovljen ‘Viša kvaliteta života Grada Varaždina do 2020. godine’.

— Naravno da se suprug i ja nismo odlučili proširiti obitelj zbog poklona za novorođenče od Općine. To nije razlog za stvaranje novog života. Novi život treba stvarati iz ljubavi, a ne iz interesa – rekla nam je Ivana iz Blata na Korčuli, koja je nedavno rodila drugo dijete u OB Dubrovnik.

— Osim toga, novac se brzo potroši i što onda? – pita se Ivana i dodaje da postoje i drugi načini kako potaknuti širenje obitelji.

— Mislim da bi mnogima više značile besplatne jaslice, a kasnije pomoć pri kupnji udžbenika, pogotovo ako je riječ o više djece. A dobro bi došla i pomoć pri pronalasku radnog mjesta ili ‘osiguranja’ radnog mjesta za trudnice. To je po meni mnogo važnije od većeg iznosa jednokratnog poklona za novorođenče – zaključila je Ivana.

S obzirom na svoju veličinu i financijsku moć ipak zadivljuje koliko Općina Blato izdvaja za novorođenčad.

No Blato je samo jedno mjesto Dubrovačko-neretvanske županije. Kako to da bogati Grad Dubrovnik ne može (ili ne želi) slijediti primjer Blata, Vela Luke ili Zagreba?

24 Oglas

23. STUDENOG 2016. •

Temeljem Odluke skupštine vjerovnika TERRA ROTA d.o.o. u stečaju, OIB:43453169004, Kuna bb, 20243 Kuna Pelješka, od 18. svibnja 2016. godine, sukladno čl. 230 Stečajnog zakona, stečajni upravitelj objavljuje:

OGLAS za prikupljanje pisanih ponuda za zakup nekretnina stečajnog dužnika I. PREDMET ZAKUPA: Poslovna zgrada – vinarija i zemljište (dvorište) u Kuna Pelješka, k.o. Kuna Pelješka, z.k. uložak 1059: 1. Kčbr. 291 ZGR-zgrada kod crkve, 1331 m2, 2. Kčbr 815/1-u naravi dvorište (u Katastru opisano kao vinograd), površine 2056 m2, sve ukupno 3387 m2, Kuna bb, 20243 Kuna Pelješka u daljnjem tekstu (nekretnine).

II. OPĆI UVJETI: 1) Stečajni upravitelj do zaključenja ugovora pridržava pravo poništenja natječaja za zakup nekretnine i neprihvaćanja niti jedne ponude.

2) Natjecati se mogu pravne i fizičke osobe.

3) Nekretnine se daju u zakup u cijelosti i nije predviđeno davanje u zakup dijela nekretnine.

4) Najniža cijena zakupa nekretnine je 16.000,00 kuna + PDV (mjesečno).

5) Ponuđeni iznos mjesečne zakupnine ne može biti manji od početnog, a koji je naznačen u oglasu.

6) Rok trajanja zakupa: Do prodaje nekretnine.

7) Rok za podnošenje ponuda je 8 (osam) dana od dana objave oglasa.

8) Ponuditelj je dužan uplatiti jamčevinu za ozbiljnost ponude za zakup u iznosu od 5.000,00 kuna na račun broj: IBAN: HR5724840081107644166 otvoren kod Raiffeisenbank Austria d.d., Petrinjska ul. 59D, 10000 Zagreb, pozivom na broj (upisati OIB Ponuditelja bez modela), a u opis obavezno naznačiti ‘JAMSTVO ZA OZBILJNOST PONUDE’.

9) Pisane ponude moraju sadržavati slijedeće podatke: ime i prezime/naziv, adresu/sjedište, broj pošte, OIB, broj telefona, E-mail adresu, broj računa, ovlaštene osobe puno ime i prezime sa potpisom i pečatom.

10) Način dostave pismenih ponuda-u zatvorenim i zalijepljenim kuvertama, s naznakom ‘Oglas-zakup nekretnine na Pelješcu’ poštom preporučeno na adresu stečajnog upravitelja: Jozo Jelavić, Pavla Hatza 9, 10000 Zagreb.

11) Ponude predane nakon isteka roka za podnošenje ponuda ili poslane poštom, a zaprimljene nakon isteka roka za podnošenje ponuda smatrat će se zakašnjelim ponudama i neće se uzimati u razmatranje, nego će biti vraćene Ponuditelju.

12) Ukoliko pristignu dvije ili više najbolje ponude s istim ponuđenim iznosom zakupnine, takvi ponuditelji bit će pozvani da u roku od sedam dana po primitku obavijesti dostave dopunu ponude.

13) S najpovoljnijim ponuditeljem zaključit će se Ugovor o zakupu.

14) Ugovorom će se regulirati uvjeti zakupa, održavanja i korištenja nekretnine.

15) Najpovoljnijem ponuditelju se neće vratiti jamčevina ukoliko odustane od ponude, odnosno od sklapanja ugovora o zakupu nekretnine.

Sklapanje ugovora o zakupu ponudit će se prvom sljedećem ponuditelju koji je ponudio nižu zakupninu.

16) Ponuditeljima čija ponuda neće biti prihvaćena, uplaćeni iznos jamčevine vratit će se nakon prihvaćanja najpovoljnije ponude, bez zateznih kamata.

17) Sve obavijesti ponuditeljima će se dostavljati na E-mail adresu koja je navedena u ponudi.

18) Zainteresirani sve informacije o nekretnini mogu dobiti u petak, 25. studenog 2016. godine od 09:00–12:00 sati na telefon +385 98 315 614. Razgledati nekretnine mogu u dogovoru sa stečajnim upraviteljem uz prethodnu uplatu naknade u iznosu 1.000,00 kn na žiro račun stečajnog dužnika.

FREE LIVE WEBCAM www.justdubrovnik.com

Oglas 25

• 23. STUDENOG 2016.

NOVINA SA STAVOM

Srijedom jutarnju kavu provedite uz DuList

NAJČITANIJI

Okreni www.dulist.hr!

Budi informiran prije svih

Pretplati se na DuList Kontakt: 020 350 670 • marketing@dulist.hr

26 Aktualno

23. STUDENOG 2016. •

Crna kronika ALKOHOLNI REKORDER

S više od dva promila u krvi sjeo za volan

U ranim jutarnjim satima u ponedjeljak u Pločama zabilježena je najveća tjedna koncentracija alkohola od 2,09 promila alkohola u krvi kod 57-godišnjeg vozača osobnog vozila dubrovačkih registracijskih oznaka.

Kako stoji u tjednom izvješću za promet PU Dubrovačko-neretvanske, prošli je tjedan na području naše županije zabilježeno čak 11 prometnih nesreća. Riječ je o sedam nesreća s materijalnom štetom i četiri s ozlijeđenim osobama u kojima je šest osoba lakše ozlijeđeno.

Pločanki dese zatvora za ub NEPRAVOMOĆNA PRESUDA

Tu je cijela kronologija tih nesretnih događanja koji su nažalost kulminirali te večeri – Dragan Pištalo

LJUDI BEZ SAVJESTI

Ponovno otrov, čuvajte ljubimce Jedan naš sugrađanin objavio je na Facebook stranicama Društva za zaštitu životinja fotografiju i upozorenje o tome da je netko bacio otrov u Sustjepanskoj ulici. Prema raspravi u komentarima navodi se kako je riječ o otrovu za miševe, no svejedno se preporuča oprez.

– Sustjepanska Ulica, poviše pjace u Gružu prema osnovnoj školi..Ako već nadležni (vratio se duh Božića na Stradun, pa su zauzeti) ne reagiraju na životinje, valjda hoće radi djece. Čuvajte djecu, čuvajte ljubimce – navodi on.

Iako je objava od prošlog tjedna, ovo je još jedno upozorenje da među nama žive pojedinci koji ne prežu pred ničim.

Karmen Matana Đorđević u istražnom je zatvoru od 7. svibnja kada se ubojstvo i dogodilo, a prema tadašnjem policijskom izvješću ona je svog supruga tijekom verbalnog sukoba i naguravanja ubola nožem u predjelu prsnog koša od čega je on preminuo na mjestu događaja Pločanka Karmen Matana Đorđević (23) nepravomoćno je osuđena na deset godina zatvora u četvrtak na Županijskom sudu u Dubrovniku za

ubojstvo svog supruga Saše Đorđevića u svibnju ove godine u Pločama, potvrdio je njezin odvjetnik Dragan Pištalo te najavio žalbu na presudu.

Aktualno 27

• 23. STUDENOG 2016.

MAKNITE NOGU S GASA! Policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja prošli tjedan poduzeli 313 represivnih mjera od čega je 119 zbog prekoračenja brzine, 20 zbog vožnje

bez upaljena dnevnog ili kratkog svjetla, 23 zbog nepropisnog pretjecanja, a 16 mjera zbog vožnje u alkoholiziranom stanju.

et godina bojstvo muža – Na tu presudu ćemo uložiti žalbu jer je ona rezultat jedne zbunjujuće situacije nakon njezinog izricanja i objave. Prva rečenica predsjednika sudskog vijeća, nakon utvrđivanja kazne, je bila da je to Kazneno vijeće u potpunosti poklonilo vjeru onome što je rekla moja branjenica, što su rekli i svjedoci obrane i što je potvrdio vještak sudsko-medicinske struke. Mehanizam zadavanja ozljeda potvrđuje njezinu obranu da se radilo o obrambenom zamahu, a ne napadačkom – rekao je Pištalo.

Ustvrdio je kako je u takvoj jednoj situaciji u najgorem slučaju riječ o prekoračenju nužne obrane, a ne lišavanju života s izravnom namjerom.

– Tu je situacija i oblika krivnje.

Definitivno ne možemo govoriti o izravnoj namjeri kod situacije da Kazneno vijeće prihvati njezin prikaz događaja, ne samo te večeri nego i pet do šest mjeseci prije. Tu je cijela kronologija tih nesretnih

Na tu presudu ćemo uložiti žalbu jer je ona rezultat jedne zbunjujuće situacije – Dragan Pištalo

događanja koji su nažalost kulminirali te večeri. Pokojnik je njoj te večeri rekao da može izaći iz stana samo mrtva kada je ona htjela uzeti dijete i otići – rekao je Pištalo te dodao kako je tu večer ‘vladao jedan kaos’.

– Ako je prihvaćen njezin prikaz događaja, onda je krajnje iznenađujuće da je ovakva presuda. Naravno da ćemo se žaliti – istaknuo je on je dodao kako je njegova branjenica ostala u pritvoru jer je presuda dulja od pet godina.

Pištalo je istaknuo i kako nema informaciju hoće li Tužiteljstvo ulagati žalbu te dodao kako je predviđena kazna za taj zločin pet do 15 godina.

Inače, Karmen Matana Đorđević u istražnom je zatvoru od 7. svibnja kada se ubojstvo i dogodilo, a prema tadašnjem policijskom izvješću ona je svog supruga tijekom verbalnog sukoba i naguravanja ubola nožem u predjelu prsnog koša od čega je on preminuo na mjestu događaja.

MCGP KLEK

Makedonac uhvaćen s krivotvorenom dozvolom Državljanin Makedonije (47) ovu je nedjelju pokušao prijeći granicu s krivotvorenim dokumentom. On je tijekom ranih jutarnjih sati na MCGP Klek pristupio izlaznoj graničnoj kontroli i tom prilikom policijskim službenicima na uvid dao njemačku vozačku dozvolu za koju je utvrđeno da je krivotvorena.

PRISVOJIO TELEVIZOR?

Upravitelj dubrovačkog zatvora prijavio pomoćnika ministra za tešku krađu Prošlo je sedam mjeseci otkad je upravitelj dubrovačkog zatvora podnio kaznenu prijavu za krađu protiv aktualnog pomoćnika ministra pravosuđa Anđelka Dundića, a ODO još uvijek u tom slučaju provodi izvide!

Kako je početkom tjedna pisao Jutarnji list, protiv pomoćnika ministra pravosuđa za zatvorski sustav Anđelka Dundića u travnju ove godine podnesena je kaznena prijava za tešku krađu.

Prijavu je podnio ravnatelj zatvora u Dubrovniku u kojem je Dundić radio do sredine travnja, kad se zbog imenovanja na funkciju pomoćnika ministra preselio u Zagreb.

Kaznena prijava podnesena je upravo u danima kad je Dundić imenovan na dužnost pomoćnika ministra.

Nakon požurnice i intervencije tog nacionalnog lista Općinsko državno odvjetništvo Dubrovnik je potvrdilo kako protiv Anđelka Dundića ‘sredinom travnja 2016. zaprimilo kazenu prijavu zbog kaznenog djela teške krađe iz članka 229. st. 1. t. 9 u vezi s člankom 228 st. 1. kaznenog zakona’.

Na upit što se u tom slučaju radilo posljednjih sedam mjeseci iz ODO-a su tek odgovorili kako se još provode izvidi te da su svi spisi državnog odvjetništva u toj fazi tajni stoga je izostalo objašnjenje zbog čega još nije donesena odluka o odbačaju kaznene prijave ili odluka o pokretanju istrage protiv Anđelka Dundića.

Inače, njega se tereti da je 2012. od bivšeg zatvorenika, inače albanskog državljanina Halila Abdurahmanija, prisvojio LCD TV prijamnik. Abdurahmani je u dubrovačkom zatvoru bio zbog trgovine ljudima i šverca drogom, a pri izlasku iz zatvora nije ponio televizor sa sobom. Dundić je navodno krivotvorio njegov potpis o preuzimanju tog uređaja, kojeg je prisvojio za sebe.

28 Aktualno

23. STUDENOG 2016. •

Županija

AKTUALNOSTI OD NERETVE DO KONAVALA

VEĆI STANDARD

Župi novo vozilo hitne pomoći

SVEČANOST

Konavoski stećc Popisu svjetsk

S dodatnim vozilom povećat će se standard zdravstvene usluge turista i Župljana ŽUPA DUBROVAČKA Za potrebe izvanbolničke hitne medicinske službe na području Općine Župa dubrovačka, župski čelnici odlučili su se za nabavku novog vozila. Tim povodom proteklog je tjedna u prostorijama Općine potpisan ugovor o donaciji za sufinanciranje nabavke medicinskog vozila između župskog načelnika Silvia Nardellija i ravnatelja Zavoda za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije Luke Lulića.

Novo vozilo koristit će se za potrebe izvanbolničke hitne medicinske službe koja između ostalog djeluje i na području Župe dubrovačke.

Na prijedlog općinskog načelnika, na protekloj sjednici Općinskog vijeća, rebalansom proračuna osigurana su sredstva u iznosu od 150.000,00 za navedenu svrhu.

— Radi se o zajedničkom financiranju Grada Dubrovnika, Dubrovačkoneretvanske županije i naše općine, a s obzirom da hitna medicinska služba pokriva naše područje odlučili smo se za pomoć pri nabavci novog vozila. S dodatnim vozilom povećat će se standard zdravstvene usluge kako turistima tako i stanovnicima naše općine te će se time doprinijeti bržem i efikasnijem dolasku medicinskih timova hitne medicinske službe na intervenciju – rekao je tom prigodom načelnik Silvio Nardelli.

Ravnatelj Luka Lulić se u ime Zavoda za hitnu medicinu naše županije zahvalio na donaciji te rekao kako će novo vozilo uvelike olakšati rad medicinske službe.

Oko Crkve sv. Barbare nalazi se najveće sačuvano srednjovjekovno groblje u Konavlima BRUXELLES U Europskom parlamentu u Bruxellesu proteklog je tjedna održana svečanost ulaska šest novih lokaliteta na Popis svjetske

baštine UNESCO-a među kojima se nalaze i Stećci. Svečanost su otvorili potpredsjednik EU parlamenta Antonio Tajani, povjerenica EU komisije za

DANI JEGULJE

Vikend uz neretvansku deliciju

150

tisuća kuna osigurala je Općina

NERETVA Svi oni koji su proteklog vikenda posjetili Neretvu, mogli su uživati u specijalitetima od jegulje

po promotivnim cijenama. Riječ je, naime, o manifestaciji Dani jegulje u Neretvi, na kojoj su se mogli kušati

Aktualno 29

• 23. STUDENOG 2016.

SEDAM KORAKA DO KREDITA Centar za poduzetništvo Dubrovačko-neretvanske županije i Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) organiziraju besplatnu radionicu ‘Sedam koraka do kredita’ ili ‘Kako koristiti

kredit za financiranje poslovanja?’ koja će se održati 25. studenog 2016. u 10:00 sati u Poduzetničkom inkubatoru Dubrovnik, Vukovarska 16.

ci i službeno na ke baštine

104

stećka utvrđena su u Konavlima

unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo, mala i srednja poduzeća Elżbieta Bieńkowska, povjerenik EU komisije za obrazovanje, kulturu, mlade i sport Tibor Navracsics te veleposlanik Republike Hrvatske pri UNESCO-u Ivo Goldstein. Na svečanosti je nazočio i predstavnik Dubrovačko-neretvanske županije u Bruxellesu Hrvoje Butigan.

Podsjetimo, Republika Hrvatska je u srpnju 2016. godine na 40. zasjedanju UNESCO-ovog Odbora za svjetsku baštinu upisala, zajedno s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom, multinacionalnu nominaciju Stećci – srednjovjekovna groblja nadgrobnih spomenika na Popis svjetske baštine UNESCO-a.

Među 28 nekropola, koje su odlukom Odbora za svjetsku baštinu upisane na Popis svjetske baštine, nalaze se i dvije iz Hrvatske s lokacijom u

brojne delicije poput nezaobilaznog brudeta od jegulje i jegulje s ražnja, a sve to uz domaći kruh i vina vinogorja Neretva i Komarna.

Središnji dio manifestacije bio je Sajam neretvanskih delicija na kojem su se predstavili proizvođači tradicijskih slastica, džemova, ekološki uzgojenog voća, ostalih tradicijskih proizvoda neretvanskog kraja, ali i raznih rukotvorina. U sklopu programa održan je i kulinarski show, kojeg je vodio veliki poznavatelj tradicijske gastronomije Veljko Barbieri.

Cijeli događaj bio je popraćen i nastupom KUD-a Metković, Gradske glazbe Metković i Klape sv. Nikola

Neretvanska jegulja najbolja je u jesen

Konavlima i Cisti Provo. Crkva sv.

Barbare u selu Dubravka jedna je od najstarijih crkvica u Konavlima, a uokolo nje se nalazi najveće sačuvano srednjovjekovno groblje u Konavlima. Ovdje je utvrđeno postojanje 104 stećka.

Vrijednost stećaka kao kulturne baštine i njihovog turističkog potencijala prepoznala je i Regionalna razvojna agencija DUNEA koja je od 2011. do 2014. godine provodila projekt ‘HERCUL – valorizacija kulturne baštine srednjovjekovnih stećaka na zapadnom Balkanu’. U sklopu projekta je oformljena i Staza stećaka, turistička ruta u koju je uključeno 19 lokacija u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, od Neretve preko Dubrovačkog primorja do Konavala, među kojima je i nova UNESCO-va lokacija u županiji – Crkva sv. Barbare.

Metković, uz prezentaciju rukotvorina od prirodnih materijala te pripremu raznih neretvanskih jela učenika Srednje škole Metković.

Po posebnim cijenama svi zainteresirani mogli su posjetiti Arheološki muzej Narona, Prirodoslovni muzej Metković te Jamu u Predolcu.

Program Dana jegulje počeo je u petak, 18. studenog znanstvenostručnim skupom: ‘Jegulja u tratama EU’.

Manifestaciju ‘Dani jegulje u Neretvi’ je organizirala Udruga ‘Maškadur’ Opuzen, uz Dubrovačko-neretvansku županiju i Regionalnu razvojnu agenciju DUNEA-u, kao partnere.

ZAJEDNO MOŽEMO SVE

Edukacija za pomoćnike u nastavi

ŽUPANIJA U okviru projekta ‘Zajedno možemo sve! – 3’, kojeg već treću godinu uspješno provodi Dubrovačko-neretvanska županija, provedena je edukacija i stručno osposobljavanje za rad s učenicima s teškoćama za pomoćnike u nastavi.

Naime, Dubrovačko-neretvanska županija kroz projekt ‘Zajedno možemo sve! – 3’, vrijedan gotovo dva i pol milijuna kuna, osigurala je za školsku godinu 2016./17. 54 pomoćnika u nastavi za 57 učenika s teškoćama u školama kojima je osnivač. I ove godine provedena je edukacija i stručno osposobljavanje te je svih 54 pomoćnika u okviru spomenutog projekta stručno osposobljeno za rad s učenicima.

Kroz 20 sati predavanja i vježbi u grupama, pomoćnici u nastavi upoznali su se s odgojno obrazovnim potrebama učenika s teškoćama, odgojno obrazovnom inkluzijom i oblicima inkluzivne potpore u hrvatskom školstvu, s karakteristikama i pravima učenika s teškoćama te su razvijali metode pružanja podrške u odgojno obrazovnom procesu za učenike s teškoćama.

Polaznici stručnog osposobljavanja aktivno su sudjelovali na predavanjima i vježbama i time usavršili vještine koje su im potrebne za uspostavljanje uspješne suradnje s učiteljima, nastavnicima, stručnim timom škole te roditeljima i vršnjacima učenika s teškoćama.

30 Kolumne

23. STUDENOG 2016. •

Kolumne

DVA ISTAKNUTA liječnika dr. Boris Sokal i dr. sc. Siniša Car za DuList dijele svoja razmišljanja o životu. Svaki na svoj način.

Iako umirovljen, dr. Sokal ne miruje. Iz tjedna u

OKO SOKALOVO

Bolje spriječiti, nego liječiti Kontakt: 020 350 670 • marketing@dulist.hr

PRETPLATI SE NA

Budi informiran prije svih

Tko ne raspoznaje dovoljno boje ne može biti nautičar. Tko ima padavicu ili strah od visine ne može raditi na visini Od davnina postoji potreba za profilaktičkom ili preventivnom medicinom.

To je pred-obrana kao najviši i najbolji oblik medicine, napisao je sveučilišni profesor iz Hamburga dr. A. Jores.

Ali izbjeći bolest može se samo ako se znaju njeni uzroci. Nažalost, većini ljudskih bolesti uzrok je nepoznat.

Ljudskim bolestima treba korijen tražiti u ranom djetinjstvu te uvjetima društvene sredine. To znači, prevencija se odnosi na cjelokupni životni stil kompletnog društva. Dovoljno se prisjetiti ogromnog broja neurotičara, mobinga na poslu, psihosomatskih bolesnika, alkoholičara, narkomana, samoubojica. Znači, nije samo liječnikova zadaća spriječiti pojavu mnogobrojnih bolesti.

Ali je najznačajnija. Čeljade je puno proturječja. Čovjek je manipulator. To se najbolje uočava među političarima. Sve je to prvenstveno posljedica lošeg roditeljskog odgoja! Osim tega, bagatelizira se svugdje, pa i u nas, katolički – religijski stav. Umjesto razviti dimenziju unutarnjeg života, za većinu stranačkih ljudi i i njihovih medija, najvažnije je ‘imati’. Zato se i današnja medicina malo osvrće na dimenzije čovjekove nutrine. Medicina je po definiciji primijenjena znanost kojoj je zadaća liječiti bolesne. Ispada kako bolnički odjeli i privatne klinike jednostavno ‘čekaju’ bolesnike. No, ima i medicinskih preventivnih ili profilaktičkih djelatnosti. Jedna od njih je medicina rada.

Njen glavni cilj je održati i unaprijediti zdravlje zaposlenika. Sa željom: što dulje očuvati radnu sposobnost. Kako?

Prvo, ukazati i ukloniti potencijalno opasne čimbenike na radnom mjestu.

Poduzeti sve raspoložive mjere u prevenciji profesionalnih bolesti i nesreća na radu. Zatim, unaprijediti zdravlje djelatnika, poboljšati radne uvjete i organizaciju rada, što će doprinijeti višoj razini mentalnoga i fizičkog stanja uposlenika te održati njihov radni kapacitet. A pobrojiti, pak, sve opasne i štetne čimbenike na radu i u našem okolišu pa profesionalne bolesti, bilo

Piše dr. Boris Sokal

Ništa nije tako loše, da ne može biti gore

bi suviše stručno i opširno. A tek nove tehnologije, nove kemikalije i nove fizikalne štetnosti te stalna tendencija starenja radničke populacije i upošljavanja osoba s posebnim potrebama. Zato je medicina rada multidisciplinarna.

Ona uključuje psihologiju, fiziologiju i patologiju rada. Zatim procjenu radne sposobnosti, ekologiju, ergonomiju i socijalnu zaštitu. Svaki potencijalni djelatnik mora imati dobru psihičku i fizičku kondiciju. Zato se u medicini rada uvijek započinje s profesionalnom orijentacijom i selekcijom. Tko ne raspoznaje dovoljno boje ne može biti nautičar. Tko ima padavicu ili strah od visine ne može raditi na visini, čak i dubini, većoj od tri metra. A nagluh ne može biti šaptač u kazalištu. A sad ovo: Pušenje je u određenom postotku uzrok raka pluća. To je nedvojbeno dokazano. Dim duhana i papira sadrži karcinogene, katranske tvari. Radnici bivše tvornice iz Ploča ‘Plobest’ imali su za sirovinu azbest. Vlaknasti mineral, također poznati karcinogen, izazivač raka pluća, bronha i plućne maramice pa čak i potrbušnice. Tijekom proizvodnje udisali su azbestnu prašinu. Jer disati se mora. I ovo: obloge kočnica motornih vozila sve su donedavna bile od azbesta. Pri kočenju uvijek se otkine nešto azbestnih iglica u zrak. A tisuće auta šiba cestama. Naravno, ni svi pušači, ni svi koji udišu azbestnu prašinu, ne obole od raka dišnog sustava.

Ipak, bolje je spriječiti, nego liječiti! Ili ovo: U našem dućanu pročitam na jednom prehrambenom proizvodu deklaraciju: E 250. To je konzervans – nitirit, prehrambeni aditiv koji u želucu pod utjecajem želučane kiseline prelazi u nitrozamin – potencijalni karcinogen, a također izaziva i hiperaktivnost kod djece. Također i ovo: Pojedini radnici na pisti zračne luke, brodski strojari, zbog neupotrebe antifona – zaštitnih sredstava, prilično su nagluhi! Neki od njih su dobili negativno uvjerenje o radnoj sposobnosti. Finalmente: Ništa nije tako loše, da ne može biti gore.

Kolumne 31

• 23. STUDENOG 2016. tjedan u kolumni 'Oko Sokalovo' donosi svoje viđenje društva, odnosa među ljudima te daje filozofsko razmišljanje o politici, vjeri, smrti, bolesti... S drugog kraja županije, s Mljeta, javlja

se dr. Car, rodom Varaždinac, koji bilježi razmišljanja o životu na otoku i svojim suotočanima.

Mljet mu je postao novi dom, a kako se tamo snalazi pratite u 'Životu na jugu'.

ŽIVOT NA JUGU, SEZONA 1 – EPIZODA 11

Bol naša svagdašnja Dok me boli znam da sam živ što mislim da je dovoljno Već se polako poznajemo, vi koji čitate i ja koji vam se obraćam. I znate kako, bez obzira što je tijelo moja profesionalna ‘meta’, su mi prostori duše opsesija. No danas želim govoriti onako više doktorski, kao u medicinskom popularnom časopisu o boli.

Dužnost mi je to da se opravdam svim onim svojim bolesnicima kojima sam pokušavao minorizirati bol, neuspješno po reakcijama, a naročito majci koja mi ne može oprostiti što sve njezine vapaje za profesionalnom intervencijom rješavam sintagmom kako je ‘bol samo u njezinoj glavi’. I pred koji dan je sa suzama i samosažaljenjem poklopila slušalicu na moj slični komentar njezinih bolova u donjem dijelu trbuha. Bol je stvorena kako bi upozorila kako je nastalo oštećenje integriteta organizma, kao takva ima smisla i obično traje koliko treba oštećenju da se popravi. Takvu bol zovemo akutna i poznamo je od pada s bicikla, preko porezana prsta do operiranog kuka, ili pak upozorava da nešto možda ‘ždere’ naše tijelo i planira ga pojesti poput čira na želucu ili karcinoma. No u velikoj većini slučajeva, kažu statistike oko 20 posto odraslih u Americi, problem nam zadaje kronična bol koja traje više od 3 mjeseca (po jednoj od definicija) i najčešći je uzrok radne nesposobnosti i ogromnih troškova u zdravstvu. Rekli bi da takva bol nema neku korist osim što možeš zbog nje biti na BOLovanju.

Potraga za odgovorima

To su sve one boli koje su posljedica neke organske bolesti, no zna ih biti, jako često bez nekog dokazanog uzroka, najčešće leđa, kosti, zglobovi, prsni koš, trbuh ili glava i kakve god pretrage radili ništa se ne može dijagnosticirati (neurogeni

Mozak stvarno može tu bol modificirati, smanjiti i potpuno ju ukloniti

Piše dr. sc. Siniša Car

uzrok boli). I tu počinje noćna mora za svakog BOLesnika. ‘Kako to da se ništa ne vidi, a što to onda boli?!’. I prvo, drugo, treće mišljenje liječnika.

Pa jedna, druga, treća terapija. Onda najčešće onaj privatnik kod kojeg masno platiš ima odgovor upravo za tvoj problem, ili je možda s više titula i na boljoj poziciji pa mu više vjeruješ. Udžbenik bih mogao napisati o tome kako zaraditi nemoralno na tuđoj boli. I to me stvarno ljuti. Ne samo zbog struke koja ne zna ponuditi odgovor ‘ne znamo’, već i zbog tih BOLesnika koji ne znaju stati u jednom momentu i prestati srljati. Koliko puta sam pomislio onu uzrečicu o ‘krčagu koji ide na vodu tako dugo dok se ne razbije’ kad sam čuo priče kako su na kraju od medicine stradali ti nesretnici koji su samo tražili odgovore. U tom posljednjem razgovoru, u pomirljivom tonu rekao sam majci neka potraži stručnu pomoć oko svoje boli, no to nije bio dobitni odgovor jer se podsjetila da kad je zadnji put potražila pomoć za reumatske bolove (referenca na ‘godinu proizvodnje’) ispalo lošije nakon terapije. I evo ti začaranog kruga: boli, ne znamo zašto boli, ne prestaje, ništa ne pomaže i još ne vjeruješ da ti nije ništa. Za kraj strah da je nešto što bi te moglo brzo usmrtiti, što je zapravo najveći problem (poznato je da je dovoljno ponekad samo smiriti čovjeka da bol prestane).

O kako je to tijelo teško sa svim svojim pravilima! A istina je da mozak stvarno može tu bol modificirati, smanjiti i potpuno ju ukloniti. Ako je može stvoriti tamo gdje je nema, poput fantomske boli u amputiranom udu, kako bi bilo nemoguće da ju ublaži kad se pojavi?! Fiziološki mehanizam, ‘teoriju vrata’, kojim se objašnjava kako psihofizički faktori modificiraju bol postavio je 1982. godine Ron Melzack.

On je dokazao kako postoje putovi iz mozga koji na razini leđne moždine blokiraju ulaz bolnim impulsima.

Tako je moguće da koncentriraniji ljudi, pomirljiviji s neminovnosti boli u ljudskom životu, pogotovo duhovne/ religiozne osobe jer upravo one žive u uvjerenju kako se bol treba duhovno nadvladati (jer u konačnici trpljenje je vrlina; bol nije kazna; da bi nadvladao bol trebaš snagu u sebe i vjerovanje u entitet izvan sebe), iznalaze put ka njezinom nestanku. Problem je što bol postavlja pitanja, ali rijetko na njih tražimo odgovore u sebi. Odgovore očekujemo od liječnika da boli dade ime i prezime, a Alki-Seltzer, Aspirinu, Lekadolu i svim ostalim iz analgetskog društva da ga izbrišu. A kad bol dobije ime i prezime, citiram ‘a ti to prihvatiš, tada si začas postao za čitav svoj daljnji život bolesnikom i nećeš se više riješiti tog glupog i opterećujućeg osjećaja’ (dr. Gottfried Hertzka o liječenju sv. Hildegarde iz Bingena).

Zahvala

Nije čudno da tako bol postaje suputnik depresiji, čak se ponekad ne zna tko je došao prije u taj vlak koji je tako teško zaustaviti, pogotovo ako se stalno i ispočetka traži odgovor što je uzrok boli. Vratit ću se na svetu Hildegarde, tu Benediktinku (opet glasovi s otočića Sv. Marije), glazbenicu, filozofa i liječnicu. Smatraju ju za prvu njemačku prirodoslovku (još jedan od primjera znanosti koja dolazi iz crkve) koja je do istina dolazila direktno od ‘Izvora’, a ne iskustvom/ispitivanjem što predstavlja misterij (ili je samo dokaz da je sva genijalnost ljudska vanzemaljska). Ona daje recept s vinom, peršinom i medom za srčanu bol. Žao mi je južnjaci moji, nešto bolji efekt ovog recepta navodno je s bijelim vinom no neću vam ga otkrivati da me ne bi okrivili za nadrilječništvo.

Osobno ne bih radio razliku, ovisno o tome što je na meniju. Za bol s druge strane propisujem, ako stvarno ništa ne nađemo dostupnim dijagnostičkim metodama, zahvalu i samo zahvalu jer dok me boli znam da sam živ što mislim da je dovoljno!

32 Aktualno

Duplerica

KOME JE ‘STUDENO’ U STUDENOM?

23. STUDENOG 2016. •

NAJ FOTOGRAFIJE SAMO NA DUPLERICI DULISTA

Selfie u plićaku

Aktualno 33

• 23. STUDENOG 2016.

BRAVO, MATEA! Proteklog tjedna, odnosno 17. i 18. studenoga u Sisku se održavalo 4. nacionalno natjecanje u čitanju naglas na kojemu su sudjelovale učenice Osnovne škole Slano Matea Majdandžić i Karmen Knežić, kao predstavnice

Dubrovačko-neretvanske županije. Matea je osvojila drugo mjesto, a mi čestitamo našim djevojkama i njihovoj mentorici Tei Kompar Jerković!

Slijedi niz toplih dana, a ukoliko se poželite okupati, more vam je oko 20 stupnjeva Celzija...

Foto Zvonimir Pandža

Naša gošća iz dalekih zemalja nije dvaput promislila hoće li ili ne napraviti selfie u plićaku na Banjama! Pripremila je selfie štap, zauzela pozu i ‘okinula’ fotografiju za pamćenje, uz valove, Lokrum u pozadini...

Iako se čini kako je ući u more nemoguća misija, vrijeme nas je ovih dana uvjerilo u suprotno pa je tako temperatura mora bila, dijelom, viša nego temperatura zraka! Slijedi niz toplih dana, a ukoliko se poželite okupati, more vam je oko 20 stupnjeva Celzija...

34 Kultura

23. STUDENOG 2016. •

Ulicama moga Grada NIZ ULICU OD KOLORINE, ODOZGO NASE U PILE

Sjećanja gospođe Tonke

‘Kolorinašice’, na stijenama Kolorine nekog davnog ljeta

Stari Pilari na skalinima od Lovrjenca Tonka Domić na svojoj taraci

Tu pored ulaza u dumana nekad je bilo manje igralište, vazda smo se kao mulci tu igrali, a kada bi nam boća odletjela preko zida u samostan, mene bi redovno slali po nju, jer su dumne mene znale kako sam redovno išao na misu Zapisao Boris Njavro

Kamene kućice Kolorine i ‘Jelića kuća’

Natrag u Pile s Ulice don Frana Bulića silazi se Ulicom od Kolorine, kratkom ulicom koja vas vodi nizbrdicom do manjeg parkirališta s kojeg je predivan pogled na Lovrjenac i uvalu Kolorinu. U tom spustu odozgo u najstariji dio Pila prolazite s jedne strane pored velike ‘Jelića kuće’ s puno stanara, a sa druge strane pored ili iza nekadašnje neobjašnjivo i neopravdano napuštene zgrade Radio Dubrovnika do samostana dumni i početka ili kraja najduže ulice Pila, Tabakarije. ‘Tu pored ulaza u dumana nekad je bilo manje igralište, vazda smo se kao mulci tu igrali, a kada bi nam boća odletjela preko zida u samostan, mene bi redovno slali po nju, jer su dumne mene znale kako sam redovno išao na misu i često bio

ministrant pa bi mi je odmah vratile i ne bi se jedile na nas mulce. Moja baba Mare, baba s majčine strane, rođena Lisačka, iz Lisca u Primorju, me tako odgojila, svake nedjelje smo na misu išli. A možda su me ovi moji po boću slali i zato što sam bio najmanji od cijele ekipe!’, prisjeća se gospar Đuro Market i tog dijela svog djetinjstva i odrastanja u Pilama. Kad se siđe Ulicom od Kolorine

Tomislav Domić 1982. godine

Kultura 35

• 23. STUDENOG 2016.

Prva reklama mastione ‘Domić’ iz 1926. godine

do parkirališta, pogled zastaje na vrata prizemlja ‘Jelića kuće’, dijela ove zgrade uz samu cestu, vrata iznad kojih je mala prelijepa kamena skulptura glave konja. Tu je nekad bila konjušnica, jer tu u prizemlju ove zgrade držali su se konji i kočije, a nakon svih godina, ova kamena glava konja tek je sjećanje na to doba.

Domići

Ulica od Kolorine dalje pored parkirališta vodi vas malim i uskim skalinima nizdoli, u samu uvalu Kolorina, ali dalje se na žalost ne može, iako je i dalje službeno ta ulica, jer je tu taj očito nasilno i ‘privatno’ postavljeni raštio, zaključana kapija koju i nakon nekoliko upozorenja i dolazaka na ‘uviđaj’ gradskih komunalaca nitko još uvijek nije otklonio. Zbog te kapije do uvale Kolorine i kupališta Šulić tuda se odavno ne može te ako ste namjeravali okupati se, morate naokolo, Ulicom Tabakarijom. Umjesto nekoliko skalina, kako se moglo stoljećima, sada se mora naokolo stotinjak metara. A tu, na početku tih ‘zaključanih’ skalina do

Gospođe Pilarke 30. 9. 1993., s lijeva prva gospođa Tonka Domić, druga nepoznata, treća je gospođa Ledinić, pa četvrta gospođa Zuanić, peta gospođa Ivetta, šesta nepoznata i sedma gospođa Sessa

mora i uvale, evo već 90 godina je jedno od obilježja Pila, mastiona i kemijska čistionica obitelji Domić, zadnja u Pilama, iako je to obrt po kojem su Pile i Kolorina i Tabakarija postali poznati kroz stoljeća. Na ulazu u jednu od sedam znanih kamenih kućica Kolorine, onu odozgo prvu u nizu, koja je odavno u njihovom vlasništvu, susret sa gospođom Antonietom Domić, među starim Pilarima, a i šire bolje znanu po nadimku Tonka. Uz predivan pogled s njihove male tarace na Kolorinu i Lovrjenac, gospođa Tonka se spominje kako je sve počelo 1926. godine kada do Dubrovnika dolazi mladi Splićanin Nikola Domić. ‘Zapravo, oni su iz malog mjesta Slatina sa Čiova, ali već od 1801. su kao obitelj imali razne mastione, čistione, bavili se tim poslom. Valjda tražeći novi posao, jedan od njih, taj naš dragi nono Nikola dolazi baš ovdje u Pile i u Kolorinu i počinje svoj obrt.

S njim je u taj posao kao našu obiteljsku tradiciju ušao sin mu, a moj suprug Tomislav, pa naš sin Nikša, a zadnjih godina sve to pomalo nestaje i prestaje,

Mali Pilari 1970. kod Crkve svetog Đurđa

Prva postava VK ‘Pentur’ iza Domovinskog rata

Pilari 8. mjesec 1935. godine

Nikola Domić, prvi pokretač mastione 1926. godine

obrt se pomalo zatvara, jer malo će tko više nešto od robe ‘spašavat’, čistit i bojat kad je u naše doba lakše i jeftinije kupit novo!’

Pilarka Puljezica

Glava konja u kamenu na vratima prizemlja ‘Jelića kuće’ u ulici od Kolorine

Svakako, zanimljiva je priča i o obitelji gospođe Tonke, od rođenja Pilarke.

‘Moji su Puljezi, baš tako mislim da je najbolje reći, iako nas je taj nadimak pomalo i ljutio. Iz Apulije, mjesto Biseglia, pored Barija u Italiji došli su moji Gangai, već 1874. u Dubrovnik, ponajviše kao vrhunski meštri raznih zanata.

Majka mi je također Puljezica, djevojački Kolonna, plemićkog porijekla, a otac mi je u Gradu znani i zvani Kuzma, pravim imenom Cosimo Gangai. Vazda me kao dijete vodio po Gradu, pa mu znam svaki kantun, svaku ulicu. Rodila sam se u Pilama, kasnije smo neko vrijeme živjeli u Zidinama, a onda sam se udala i evo, opet sam od tada Pilarka!’

Pa smo se i pričom vratili u Pile, s pogledom na uvalu Kolorina i valove koji su to jutro udarali svom silinom. ‘Vidite onog ribara na malom mulu podno stijene Puhalo, moj otac bi mi kao maloj znao reći da kad vidiš ribara kako lovi, ne prilazi mu ni na deset metara! Puno je obilježja Pila, ali ribari su nama Pilarima možda i najveće obilježje. Uvijek je bilo ribara, njihovih barki u Lučici, njih po stijenama Kolorine. I vazda bi dali ribe i ostaloj čeljadi u Pilama, jer kao malo gdje, ovdje u Pilama svi smo živjeli zajedno, kao jedna obitelj.

Zajedno smo se kupali, slavili, tugovali, sve se znalo o svakome i svi smo bili jedno. A danas, sve se otišlo, puno dobrih starih, koji su bili obilježje Pila, više nema, umrli su, puno toga se prodalo, došli neki novi vlasnici, sve to adaptirali, prenamijenili, ljeti gužva, zimi sve prazno. Neko večer sam se vraćala iz Grada, pa krenem kroz Pile, mrak na sve strane, iz svih kuća, ma, tri svjetla nisi gorjela. Sve prazno. I tužno.

Pomalo nestaju i naše Pile!’

36 Kultura

Vraćen barokni oltar u katedralu POVIJESNI TRENUTAK ZA DUBROVNIK

Da nije bilo potresa 1979. godine, vjerojatno bismo danas imali drukčiju situaciju. Trebalo je obnavljati katedralu i sve ono što je nađeno ispod

Biskup Mate Uzinić stavio je na oltar vratašca svetohraništa koja su simbolično označila kraj radova na oltaru, te ista u nedjelju i blagoslovio, a novi izgled svetišta dubrovačke katedrale uljepšan je s vraćenim starim baroknim oltarom i historicističkim retablom za znameniti Ticijanov poliptih Piše/Foto Mia Njavro

Barokni oltar vratio se u svetište dubrovačke katedrale, a njegovim blagoslovom ovu nedjelju završila je Godina milosrđa i Godina svetog

Vlaha. Obnovu, povijest radova i novi izgled katedrale predstavili su proteklog tjedna na konferenciji za medije dubrovački biskup mons. Mate Uzinić,

katedralni župnik dr. don Stanko Lasić, arhitekt Boris Vučić-Šneperger i vanjski stručni suradnik katedralne župe Ivan Viđen, koji je uz direktora Dubrovačkog simfonijskog orkestra Damira Milata iznio i program zatvaranja Godine milosrđa.

Biskup Mate Uzinić stavio je na oltar vratašca svetohraništa koja su simbolično označila kraj radova na oltaru, te ista u nedjelju i blagoslovio, a novi izgled svetišta dubrovačke katedrale

Kultura 37

• 23. STUDENOG 2016.

NOVI PROJEKTI LINĐA Ravnateljica FA Linđo Anuška Matušić kazala je proteklog tjedna na konferenciji za medije kako su obnovili prostore u Lazaretima i Umjetničkoj galeriji Dubrovnik te

uljepšan je s vraćenim starim baroknim oltarom i historicističkim retablom za znameniti Ticijanov poliptih.

Rezultat je to duljih nastojanja da se trideset godina od posljednjega preuređenja koje je izrađeno nakon potresa iz 1979. godine napravi novi izgled svetišta u skladu sa željama vjernika i poštujući stoljetno uređenje katedralnoga interijera.

— Ovo je samo prva faza projekta obnove naše katedrale, nastavit ćemo dalje s radovima, čime ćemo polako dotaknuti druge dijelove katedrale te će ona ako bude moguće, kroz nekoliko godina zasjati kao što je nedavno zasjala i naša Crkva svetog Vlaha – zahvalio se svima uključenima u obnovu biskup Uzinić. Katedralni župnik dr. don Stanko Lasić pojasnio je povijest katedrale i njene obnove, koja je zapravo idejno započela nakon Domovinskog rata.

— Da nije bilo potresa 1979. godine, vjerojatno bismo danas imali drukčiju situaciju. Trebalo je obnavljati katedralu i sve ono što je nađeno ispod te treba kazati da je ovaj stari oltar bio maknut zbog toga što je trebalo ovdje staviti betonsku ploču. Poslije se tražilo rješenje za njegov povratak, te sve drugo što je uslijedilo. No, nismo mirovali – istaknuo je među ostalim don Lasić, kazavši kako je u katedralu ‘uložen trud i ona je naše zajedničko djelo’.

Vraća se i katedra kneza

— Iznimna čast za arhitekta je raditi na ovakvom objektu. Prije svega, bitno je napomenuti tri elementa; značaj građevine, njezinu povijesnu slojevitost te samu arhitektoničnost. O značenju

kako uskoro počinju radovi na otvorenoj pozornici. Novi umjetnički ravnatelj Linđa, Krunoslav Šokac zahvalio se Dubrovniku na potpori i najavio nove plesne projekte i koncerte.

NOVA ZBIRKA STANKA KRNJIĆA

‘Treća sreća, treća knjiga’

Vraća se i katedra koja je 1815. godine bila tron dubrovačkog kneza, ‘bitan simbol našeg kontinuiteta’, kako je istaknuo povjesničar umjetnosti Ivan Viđen

katedrale ne treba puno pričati, osim napomenuti kako je to jedinstvena crkva, a oltar je njezino najsvetije mjesto – kazao je pak ‘glavni i odgovorni’ arhitekt i projektant rješenja prve faze obnove, Boris Vučić-Šneperger, dok je povjesničar umjetnosti Ivan Viđen među ostalim prisjetio prisutne na arheološka otkrića u podrumima katedrale.

Uz ove lijepe vijesti, vraća se i katedra koja je 1815. godine bila tron dubrovačkog kneza, ‘bitan simbol našeg kontinuiteta’, kako je istaknuo Viđen, a koja je restaurirana u dvije godine u radionicama Hrvatskog restauratorskog zavoda u Zagrebu, te dolazi na svoje izvorno mjesto. Mjesto je to gdje se ustoličavao vladar, a katedrala je bila najvažnija državna crkva, kazao je Viđen, usporedivši s nekoliko svjetski poznatih katedrala. U 18. stoljeću, dubrovačka katedrala bila je i koncertna dvorana, uz stale brojne funkcije koje je imala.

U prepunoj dvorani Hotela Dubrovnik Palace svečano je proteklog tjedna predstavljena treća zbirka pjesama dubrovačkog pjesnika Stanka Krnjića pod nazivom ‘Kroničar svega’ u izdanju Društva dubrovačkih pisaca.

Treća je to knjiga dubrovačkog pjesnika, po zanimanju stomatologa, Stanka Krnjića za koju je pogovor napisao akedemik Luko Paljetak.

– Ovo je treća sreća, treća knjiga Stanka Krnjića. Nevjerojatna je Stankova želja za pisanjem dobre poezije.

‘Korijeni’ su njegova prva knjiga koja je davno izašla, a prije tri-četiri godine objavio je ‘Zrak poprskan narančom’ – napomenuo je Boris Njavro koji je vodio program predstavljanja ‘Kroničara svega’.

Luko Paljetak kazao je kako autor ‘preuzima osjetljivu dvostruku zadaću – potrebu za bilježenjem svega što ulazi u njegov lirizirani prostor i nužnost izbora onoga što je u tome svemu jedino važno i može opravdati tu zadaću’.

– Nadam se da ćete se uspjeti pronaći barem u jednoj pjesmi i da će vas bar jedna pjesma ponukati na promišljanje jer to je i jedan od zadataka poezije – zaključio je Stanko Krnjić te se zahvalio svim predstavljačima svoje knjige, ali i svim nazočnima, uključujući i svojoj nekadašnjoj profesorici hrvatskog jezika.

Stihove odabranih pjesama nove zbirke Stanka Krnjića čitao je glumac Kazališta Marina Držića Frane Perišin, a glazbeni dodir ove svečane večeri dali su Vedran Mezei i Antonio Bratoš. • VM

38 Kultura

23. STUDENOG 2016. •

PROMOCIJA HRVATSKE KULTURE

Kvartet Sorkočević u Budimpešti Članovi Kvarteta Sorkočević su Slobodan Begić, umjetnički voditelj i violinist, Đive Kušelj, flauta, Denis Ajduković, kontrabas te Nena Ćorak, klavir

Ovo umjetničko gostovanje rezultat je zbližavanja dubrovačkih glazbenika s potomkinjom obitelji Sorgo, članicom Opere i gudačkog kvarteta iz Budimpešte na inicijativu gospođe Katalin Frankovics Foto Kvartet Sorkočević

Kvartet Sorkočević nastupio je u Budimpešti protekli petak, 18. studenog, održavši koncert u Bartokovoj dvorani koja se nalazi u Palači glazbenih umjetnosti.

Ovo umjetničko gostovanje rezultat je zbližavanja dubrovačkih glazbenika s potomkinjom obitelji Sorgo, članicom Opere i gudačkog kvarteta iz Budimpešte na inicijativu gospođe Katalin Frankovics, koja promovira hrvatsku kulturu u Mađarskoj. Koncertu je nazočio i dosadašnji veleposlanik Republike Hrvatske u Mađarskoj kao i novoizabrana veleposlanica gospođa Marina Sikora. Pred punom dvoranom Kvartet Sorkočević između ostalih izveo je djela hrvatskih skladatelja Luke Sorkočevića i Nene Ćorak. U

intervjuu Mađarskoj nacionalnoj televiziji, prije koncerta, umjetnički voditelj kvarteta Slobodan Begić predstavio je dubrovačku glazbu i institucije u glazbi grada Dubrovnika. Članovi Kvarteta Sorkočević su

Slobodan Begić, umjetnički voditelj i violinist, Đive Kušelj, flauta, Denis Ajduković, kontrabas te Nena Ćorak, klavir, koja je svirala na originalnom Boesendorf klaviru na kojem je svirao i skladatelj Bela Bartok.

Kultura 39

• 23. STUDENOG 2016.

PALJETAK IZDAO ‘SEDMEROKUTE NEBA’ I PREVEO RUSTAVELIJA

Akademik ne miruje

NOVOSTI IZ DUBROVAČKIH MUZEJA

ZBOG DRUGE FAZE OBNOVE KNEŽEVA DVORA Izložbe o Kneževu dvoru i fantastičnim bićima na spomenicima antičke Narone otvorene još tjedan dana

Zbirku ‘Sedmerokuti neba’ čine 244 pjesme

Izložbe ‘Knežev dvor u Dubrovniku: utvrda – palača – muzej’ i ‘’Fantastična bića na spomenicima antičke Narone’’ moguće je razgledati u Kneževu dvoru još tjedan dana. Naime, od 1. prosinca Knežev će dvor biti zatvoren za posjetitelje radi druge faze obnove.

Izložba ‘Knežev dvor u Dubrovniku: utvrda – palača – muzej’ posvećena je najvažnijoj javnoj građevini u Dubrovniku i sjedištu političke moći Dubrovačke Republike, a organizirana je u povodu 580. obljetnice početka izgradnje ‘Onofrijeva dvora’. Na izložbi je predstavljeno 70-ak predmeta, a prati je i impresivna 3D animacija razvojnih faza zgrade kroz povijest.

Gostujuća izložbe Arheološkog muzeja Narona iz Vida ‘’Fantastična bića na spomenicima antičke Narone’’ prezentira izbor arheoloških nalaza s prikazima mitoloških fantastičnih bića pronađenih na prostoru antičke Narone. Uz predmete iz fundusa Arheološkog muzeja Narona, prikazani su i nalazi koji se čuvaju u arheološkim muzejima u Zagrebu, Splitu i Zadru. Izložba je vizualno upotpunjena ilustracijama i video projekcijom fantastičnih bića, a popraćena je i katalogom.

Ono što je Paljetka navelo na prijevod s francuskog i ruskog jezika jest fascinacija vitezovima još od djetinjstva ‘Poezija nikad nije izgubila svoju vjernu – žensku publiku’, kazao je u nedavnom razgovoru za Školsku knjigu akademik Luko Paljetak povodom izlaska njegove nove zbirke pjesama ‘Sedmerokuti neba’. Snažnu i zanimljivu zbirku stihova – od kojih je prvi jednak završnom, čine 244 pjesme, a naš dragi akademik Paljetak mišljenja je kako treba repoetizirati svijet, repoetizirati Hrvatsku, jer, reći će, ‘poezija je danas svuda u svijetu, pa tako i u nas, u svojevrsnom uzmaku, povlači se pred prozom, onom dugom i onom kratkom’.

Drugi iznimni uspjeh koji potvrđuje stalni nemir našeg akademika je fascinantni prepjev ‘Viteza u tigrovoj koži’ (Vepxistqaosani), glasovitog spjeva ‘gruzijskog Homera’ Šote Rustavelija. U ovom spjevu od 1587 strofa,

Rustaveli ispisuje ‘apologiju snage, ustrajnosti, jakih strasti i viteških običaja’, a ono što je Paljetka navelo na prijevod s francuskog i ruskog jezika jest – kazao je u razgovoru za Školsku knjigu – fascinacija vitezovima još od djetinjstva.

Najveći izazov u prijevodu velikog Rustavelija, kazao je Paljetak, bio je spomenuti oblik Rustavelijeve strofe, a ‘na mnogim mjestima i njegov zgusnuti, često višeznačan izraz i smisao’.

Također je dodao kako Rustaveli nema bliskih rođaka u hrvatskoj književnosti, no…

— Po ‘istočnjačkoj dionici’ možda mu je djelomice blizak samo Gundulićev ‘Osman’. Šesnaestercem koji je glavni stih Rustavelijeva djela – koliko je meni poznato, pisana je samo glasovita pjesma Džore Držića Odiljam se.

Izložbe u tijeku: • • • • •

‘Knežev dvor u Dubrovniku: utvrda – palača – muzej’ – Knežev dvor, do 30. studenoga 2016.

‘Fantastična bića na spomenicima antičke Narone’ – Knežev dvor, do 30. studenoga 2016.

‘Dubrovnik u Domovinskom ratu 1991. – 1995.’ – Tvrđava Imperijal, do daljnjega ‘Revelin: Arheološka istraživanja / Prostorni razvoj / Ljevaonica’ – Tvrđava Revelin, do daljnjega ‘Ranosrednjovjekovna skulptura u Dubrovniku i okolici’ – Tvrđava Revelin, do daljnjega

40 Kultura

23. STUDENOG 2016. • GOSTOVANJA U KMD-U HNK Split i UA Split gostuju u Kazalištu Marina Držića 26. studenog od 20 sati. Autorski projekt ‘Priče iz Vukovara’ izvodi Pere Eranović. Monodrama oblikuje kazališni prostor u ratno sklonište u kojem glumac

ostvaruje potpun i nesebičan odnos s publikom.

Teatar Exit pak, u koprodukciji s partnerom Teatroman ovog puta u goste stiže 27. studenog s predstavom JA, TATA!

‘ZIDNO SLIKARSTVO GRADA DUBROVNIKA’

Mali biser velike vrijednosti Za fotografije je zaslužna Katarina Gavrilica, a grafičko oblikovanje potpisuje Branimir Kolarek te je ovo djelo nedavno izabrano u trideset najboljih međunarodnih kataloga grafičkog dizajna

‘Zidno slikarstvo grada Dubrovnika’ prvi put na jednom mjestu donosi pregled teme na području grada od vremena Srednjeg vijeka pa sve do kraja 19. stoljeća. Uključuje najvažnije podatke, uz opisane zidne slike iz 44 dubrovačka kulturna dobra, a ona su kuće, palače, ljetnikovci, crkve i samostani

Kultura 41

• 23. STUDENOG 2016.

MATICA PREDSTAVLJA ‘SKOČIBUHU’ Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku poziva na predstavljanje slikovnice ‘Vice Stjepović Skočibuha’ autorice Anice Kisić i ilustratora Vjerana Duvnjaka, koja će se održati u utorak

29. studenog u 18.30 sati u Čitaonici Narodne knjižnice Grad. Sudjeluju Antun Česko, Vjeran Duvnjak, Jelena Obradović Mojaš i Ante Šoljić uz nastup članova radionice ‘Kolende i božićne pjesme’.

– dodala je Pleše.

‘Lavovski posao’ autora

‘Zidno slikarstvo grada Dubrovnika’, katalog, ujedno i vrijedan doprinos hrvatskoj restauraciji, predstavljen je ovog četvrtka u Festivalskoj palači.

Ovo iznimno djelo rezultat je višegodišnjeg rada djelatnika Hrvatskoga restauratorskog zavoda i suradnika, a radi se o istraživanju i obnovi spomenika dubrovačkoga područja te programa katalogiziranja zidnih slika koji se, uz potporu Grada Dubrovnka, provodi od 2011. godine. Katalog su predstavili dr. sc. Tajana Pleše, vršiteljica dužnosti ravnatelja Hrvatskog restauratorskog zavoda, urednica Veronika Šulić i povjesničar umjetnost Ivan Viđen, dok je ugdonu večer moderirala dr. sc. Jelena Obradović Mojaš.

— Pripala mi je čast predstaviti ovo zaista sjajno izdanje na kojeg smo ponosni. Iako malog formata, ovo izdanje veliko je prema svome sadržaju; ovo je prvi operativni katalog ovoga tipa za bilo koju hrvatsku regiju. Nitko dosad nije našao toliko snage u sebi, nitko nije toliko surađivao s kolegama iz konzervatorskih odjela i vanjskim suradnicima te vlasnicima objekata koji su tako ljubazno otvorili vrata i omogućili autorima da katalogiziraju, na jedan divan način naprave jasan popis svega onog što je bitno za jedno kulturno dobro. Dosta često, zbog velikog bogatstva kulturnih dobara, na koje Hrvatska zaista može biti ponosna, vrlo rijetko se

naiđe na jasno i pametno strukturiran tekst, snimljeno stanje te bilježenje svega što je bitno ne bi li se u kasnijem radu, bilo znanstvenom, istraživačkom ili konzervatorsko-restauratorskom, našlo potrebe za bilo kojim podatkom. U njoj ćete upravo to i pronaći – kazala je dr. sc. Tajana Pleše, dodavši kako joj je posebno zgodno i to što su autori našli mjesta u katalogu za staviti i valorizaciju, bez koje se u današnje vrijeme ne može krenuti dalje. Posebno je pohvalila kvalitetne komentare i praćenje literaturom.

– Ovo je jedan pravi mali biser znanstvenog stručnog rada i baš zato je njegova vrijednost toliko velika

Autorica Šulić posebnu zahvalu uputila je recezentima Ivanu Viđenu i Antunu Baći, te kolegicama i kolegama u pomoći prikupljanja podataka

– Ovim katalogom prošetao sam dubrovačkim teritorijem, Gradom i okolicom, mjestima koja čuvaju zidne slikarije. Važno je napomenuti da je upoznavanje baštine i njeno inventariziranje prvi korak prema valorizaciji.

Tek s vrednovanjem možemo ići dalje u očuvanju baštine – kazao je povjesničar umjetnosti Ivan Viđen, istaknuvši kako je ono što je u baštini lijepo, a što se možda na prvi pogled u široj javnosti ne doživljava, jest da ona nije pasivna!

— Kao što u gradu imamo sve stilove, tako imamo i na njegovom teritoriju, kojeg ovaj katalog obrađuje, u ovom slučaju konkretno na bližem teritoriju grada. Dubrovnik ima gradotvornu emanancijsku snagu koju širi, isijava i svoj teritorij oplemenjuje u duhovnom smislu – kazao je, spomenuvši i kataloške jednice koje, iako imaju iste rubrike, su zapravo neujednačene.

– Naći ćete sve, od malih, sitnih grafita u arheloškim nalazima, do oslika, ‘krpica’ pronađenih u resturatorskim zahvatima, skromnih oslika crkvica na selima, do oslika u palačama poput ove u kojoj se nalazimo pa do velikih kompozicija u crkvama. Tu je cijela lepeza zidnog slikarstva koja se nalazi tu, oko nas – dodao je, istaknuvši i kako je katalog ‘work in progress’.

Iako su, kako je to rečeno u pozivu na ovu iznimnu večer, rezultati istraživanja ukazali na stilsku, kronološku i kvalitativnu raznovrsnost zidnog slikarstva, kao i činjenicu da je ono prisutno na relativno velikom broju građevina u Dubrovniku, a samim time i ‘lavovski posao’ kojeg su njegovi autori učinili, urednica kataloga Veronika Šulić, konzervatorica-restauratorica u dubrovačkom Odjelu za zidno slikarstvo i mozaik Hrvatskog restauratorskog zavoda, na kraju se skromno zahvalila svima uključenima u katalog. Zanimljivo je istaknuti kako je za fotografije zaslužna Katarina Gavrilica, a grafičko oblikovanje potpisuje Branimir Kolarek te je ovo djelo nedavno izabrano u trideset najboljih međunarodnih kataloga grafičkog dizajna, što je u svom segmentu posebno priznanje ovom djelu. Autorica Šulić posebnu zahvalu uputila je recezentima Ivanu Viđenu i Antunu Baći te kolegicama i kolegama u pomoći prikupljanja podataka – za sadašnje i buduće generacije.

42 DuList info

23. STUDENOG 2016. •

Kretanje brodova ATLANTSKA PLOVIDBA

MB ‘LIBERTAS’ Brod je trenutno u luci Antwerpen

225 m duljina MB ‘LIBERTAS’

Tip broda: Panamax Bulk Carrier Izgrađen: 2007. u koreanskom brodogradilištu STX Nosivost: 75.510 MT Duljina: 225 m Širina: 32,24 m Dubina 19,7 m Glavni stroj: MAN – B&W 7S50MC Snaga: 10.060 KW Brzina: 14,5 knots ČLANOVI POSADE Zapovjednik: kapetan Stipo Orhanović Upravitelj stroja: Boris Lončarica 1. časnik palube: Nedjeljko Bukvić 1. časnik stroja: Pavo Kraljević 2. časnik palube: Tonći Gardov 2. časnik stroja: Vicko Ursić 3. časnik palube: Denis Blaslov Glavni kuhar: Mato Radoje Vođa palube: Pero Radovac Brodski mehaničar: Libero Bošković Elektroničar: Boris Miošić Kormilari: Pasko Kotlarić, Robert Kaser, Slaven Straka Mornar: Marko Trošelj Konobar: Ante Boro Pripravnik: Mirko Tocilj

Više informacija o brodovima Atlantske plovidbe potražite na www.atlant.hr

ORSULA

25. 11. stiže u luku Montreal, slijedi Windsor 27. 11.

DuList info 43

• 23. STUDENOG 2016.

ATLANTSKA PLOVIDBA Dr. Ante Starčevića 24 20000 Dubrovnik, Hrvatska T: +38520 352 333 F: +38520 356 148 atlant@atlant.hr

MIHO PRACAT

AP JADRAN

28. 11. stiže u Ust Luga

U luci Hamburg

LIBERTAS

ZAGREB

U luci Antwerpen, slijedi Vyostok 30. 11., Hamburg 4. 12.

27. 11. stiže u Hamburg

OLUJA CITY OF DUBROVNIK

U luci Iskenderun

AP ASTAREA

22. 12. stiže u Arica

30. 11. stiže u luku Isdemir

AP DUBRAVA

28. 11. stiže u Lisbon

AP REVELIN

U luci Fujairah, slijedi Corpus Christi 25. 12.

AP STON

3. 12. stiže u luku Fangcheng, slijedi Bayuquan 12. 12.

SV NIKOLA I

IMPERIAL

U luci Damietta

AP ARGOSY

30. 11. stiže u luku Sepetiba

2. 12. stiže u Inchon

AP SVETI VLAHO U luci Jubail, slijedi Kohsichang 11. 12.

AP SLANO

U luci Maputo, slijedi Chittagong 13. 12., Mongla 22. 12.

AP DRŽIĆ

1. 12. stiže u Chaozhou, slijedi Gunagzhou 6. 12.

44 Oglas

23. STUDENOG 2016. •

Mali oglasi AUTOMOBILI Prodajem Peugeot 1007, godina pro-

izvodnje 2005. Prešao 90.000 km.

Napravljen veliki servis. Kvalitetno opremljen. Cijena 26.000 kuna. Kontakt: 092 338 8811

Prodaje

se VW Passat Karavan 2.0 GT, benzinac, odličan motor i potpuno reparirani automatik. ABS, servo, klima, maglenke, putno računalo, tempomat, alu felge, centralno. Na autu je dosta toga mijenjano, nedavno prednje gume, akumulator i grijač kabine. Prešao 240.000 km, registriran do 6/2017.

Kontakt: 098 880 764

Prodajem VW Golf IV, vrlo povoljno.

Automobil je zlatne boje, ima ful opremu (osim kožnih sjedala), automatsku klimu. Rabljen je, u dobrom je stanju, osim što je potrebno napraviti popravke na prednjim (vozačevim) vratima. Cijena: 10.500 kuna. Kontakt: 095 856 8623

Povoljno prodajem Peugeot 406, HDI, 110 ks, 2003. god, u vrlo dobrom stanju.

Kontakt: 091 211 1204.

Prodajem C3, 1,4 iSX, 75 ks, 2006. god.

153 tkm, nikad udaran, u vrlo dobrom stanju. Povoljno, cijena: 22.000 kuna.

Kontakt: 099 6935 169 IZNAJMLJIVANJE Iznajmljujem stan u centru Župe, kod

Iznajmljuje se apartman 35 m2 s taracom u prizemlju obiteljske kuće, novogradnja, udaljen 30 m od puta Iva Vojnovića. Kontakt: 098 680 623

Pizzeria

traži pizza majstora s iskustvom, sve informacije na 091 904 7611 ili 091 5350 862.

Prodajem domaće bučino ulje litra 100 kuna, pola litre 60 kuna. Kontakt: 098 967 9671 Plat – iznajmljuje se smještaj za rad-

nike. Kontakt: 091 521 3462

Iznajmljuje se na duže vrijeme garsonijera za dvoje u Gružu kod osnovne škole.

Internet, klima, poseban ulaz. Kontakt 098 167 9907 Iznajmljuje se dvosoban sunčan stan s

osiguranim parkingom u Mokošici, na duže vrijeme. Kontakt: 098 935 6024

Iznajmljuje se novouređeni stan od 50 m2 u Gružu (Šipčine). Sastoji se od dnevnog boravka, kuhinje, spavaće sobe, garderobe i kupaonice te vrtnog prostora. Internet, TV, klima osigurani.

Cijena po dogovoru. Kontakt: 099 770 5508 Iznajmljuje se poslovni prostor u kon-

tejneru nasuprot Zračne Luke Čilipi s parking mjestima. Namijenjen je rent a car tvrtkama, ali nije pravilo. Kontakt: ivan@pulic.hr

Nudim smještaj za radnike u Čilipima kapaciteta 54 ležaja. Po potrebi može i manje. Sve vrste soba sa zajedničkim i posebnim wc te posebni apartmančić, povoljno. Kontakt: ivan@pulic.hr Iznajmljuje se 3-soban stan na Babinom kuku do 1. 7. 2017. Površine je 90 m2, ima 3 spavaće sobe, 2 kupaonice te kuhinju s boravkom. Kompletno je opremljen i klimatiziran s 4 klime. Ima 2 balkona i osiguran parking te vlastita brojila struje i vode. Cijena po dogovoru.

Polog obavezan. Više informacija na 098 588739 Župa, iznajmljujem jednosoban stan na

duže, novo uređen. Kontakt 098 392 877

Iznajmljujem sobu s kuhinjicom i upo-

trebom WC-a u Župi dubrovačkoj, isključivo nepušačima. Blizina autobusnog stajališta, ambulante, pošte, škole i butiga. Kontakt: 097 647 9294

Iznajmljuje se stan 50 m2 na duže vri-

jeme na Pločama. Potpuno opremljen, Internet besplatan. Cijena 500 eura.

Kontakt 091 731 6391

Iznajmljuje se na duže vrijeme studio apartman: soba, banja, kuhinja (mini blok) u Kuparima, zaposlenoj djevojci.

Kontakt: 099 693 4285 Iznajmljuje se jednosobni apartman na Ilijinoj Glavici-kraj tunela, do 1.5.17.

Perilica rublja, Internet i parking. Kontakt: 098 564 859 Tražim dvosoban ili jednosoban namje-

šten stan u najam na duže vrijeme.

Imam malog psa (Shih tzu) starog 4 godine, naviknut na život u stanu. Prednost Mokošica. Kontakt: 091 358 7001

Tražim poslovni prostor na području

grada veličine 15m2 – 20m2 za obavljanje djelatnosti trgovine na malo, prednost Gruž. Kontakt: teapace@ ymail.com

Plat – Župa dubrovačka. Iznajmljuje

se stan na dulje vrijeme. Kontakt: 091 521 3462

Tražim stan na duže vrijeme za dvije

osobe na području Dubrovnika. Cijena do 3 000 kuna. Kontakt: 091 976 8842

Iznajmljuje se dvosoban stan u cen-

tru Kupara. Sve informacije na broj 097 7824 811

Hitno tražim manji stan ili garsonijeru u najam u Dubrovniku i užoj okolici na dugo vrijeme tijekom cijele godine (ne sezonski). Za poštene ponude molim nazovite: 091 619 7172 ili email: marina59abc@gmail.com Iznajmljuje se stan u blizini hotela Adria na duže vrijeme cca 50 m2 s osiguranim parking mjestom. Cijena 3 000 kuna mjesečno. Kontakt: 095 7607 250 Traži se podstanar na području Kona-

vala – Popovići od 1/12. Stan ima cca.

48m2 sve je novo. Prizemlje, zaseban ulaz, centralno grijanje. Zainteresirani javite se na mail. Kontakt: marina. garic@gmail.com Vidimo se!

Iznajmljuje se apartman na duže razdoblje. Kontakt: 099 829 5009 Iznajmljuje se jednosoban stan Mlini – Popolica. Sve informacije na: 098 701 165 Iznajmljuje se jednosoban stan na duže vrijeme – Župa dubrovačka – Čibača 40 m2 sa pripadajućim parkingom x2. Mjesečni najam je 2.500 kuna + režije. Kontakt: 098 680 611 NEKRETNINE Stan u Zagrebu 40 m2 na dobroj poziciji mijenjam za nešto slično u Dubrovniku. Kontakt: 098 296 160 PLOVILA Motosailer ‘Kornat 707’, motor ‘Beta

20 kn

je cijena oglasa.

Uplatu izvršiti na IBAN: HR0324070001100365865

Oglas 45

• 23. STUDENOG 2016.

Oglas zaprimljen do ponedjeljka u 12 sati bit će objavljen u broju od srijede. Sve informacije na telefon 020 350 670 ili na e-mail marketing@ dulist.hr

Svi materijali u DuListu objavljeni su u dobroj namjeri, stoga uredništvo i izdavač ne preuzima odgovornost za istinitost oglasa. Svi predani materijali moraju sadržavati ime, prezime, adresu i OIB.

Marine’ BD 1005–28 HP, hidraulična kopča ‘Delta’, jarbol (glavno jedro, genova, genaker, olujni flok). Produžena krma (nosač pomočnog motora, skalice za more). Fish finder ‘Garmin 340 C’, GPS, VHF, magnetski kompas.

Duplo plinsko kuhalo i sudoper, jacijera, brodski hladnjak (12 v – plin) nekorišten, kemijski WC – nekorišten, stereo radio. Pogodan za višednevno krstarenje za 4 osobe. Tankovi vode 2 x 150 l, tuš na krmi. Tank goriva 50 l. Uz brod ide sva oprema – pomoćni motor ‘Tomos 4 DO ’, sidra, konopci, bokobrani. Cijena 12.000 eura. Prvi vlasnik. Kontakt: 091 586 7549

Piano Petrof, 3 pedale (još su vidljive zaštitne plastike na njima), ima sitnih vanjskih oštećenja, naštiman, prvi vlasnik. Prebačen je u poslovni prostor za sve one koji ga žele isprobati i pogledati. Kontakt: 091 507 5739

Kupujem

vez za barku u Rijeci dubrovačkoj. Kontakt: bozoooo@ yahoo.com. ili 091 564 3969

MOTOCIKLI

Prodajem

domaće pršute – klanje, soljenje i sušenje 12/2014 i zrenje 22 mjeseca, za svadbe i krštenja itd.

Cijena 1 kg = 100,00 kn + PDV, garancija. Kontakt: 098 243 842

POSAO Tražim soboslikara, pitura za stalni radni odnos uz prijavu i redovitu plaću. Kontakt Martin: 099 345 150

Tražim

posao kao što je čišćenje kuće, stanova i ostalo. Mogu raditi tek od 16:30 popodne. Kontakt: 098 972 5202

Prodajem odlično očuvan motor, prvi vlasnik, nikad padano, prešao 23.000 km, 2006. g., reg. 5/17., nema ulaganja. Cijena 8.200 kuna. Kontakt: 095 9011058

Soboslikarski obrt ‘Pengatur’ obavlja soboslikarske i ličilačke radove.

Brzo, čisto i kvalitetno. Kontakt: 098 185 1413

KUĆNI LJUBIMCI

Radim sve od gipsa-knaufa i pituravam, veoma povoljno uz garanciju.

Dugogodišnje iskustvo. Kontakt: 095 554 3189

Pronađen psić na Donjem Obodu.

Manje je vrste s crvenom ogrlicom.

Kontakt: 098 941 1307 RAZNO Kupujem crteže, slike, stari novac, odlikovanja, razglednice, keramiku, srebrene predmete, staro oružje, namještaj. Isplata u gotovini. Kontakt 091 573 8453 Prodajem Peavey set bubnjeva, 2011.

godište, potpuno očuvan i jako malo sviran. Sve informacije na 091 344 9511 ili 091 456 0102 (može i SMS).

Noćna krema od magarećeg mlijeka 50 ml. usporava starenje kože, oslobađa kožu od mrtvih stanica. Kontakt: 091 536 569 Poklanjam dva ležaja sa prostorom

za pohranu i uzglavljem.,oba imaju prekrivače, mogu služiti i kao kauči.

U odličnom su stanju. Kontakt: 099 841 0107

USLUGE Profesorica engleskog jezika daje lekcije engleskog u zamjenu za lekcije iz hrvatskog jezika. Kontakt: 098 957 6466 ili ssonicek@seznam.cz Pilam drva po povoljnoj cijeni. Kontakt: rkuralic@net.hr Profesor podučava i pomaže u učenju svih predmeta osnovne škole osim engleskog jezika, također podučavam matematiku, fiziku i kemiju za srednju školu. Kontakt dalmacija444@gmail.com Čuvamo

Vašu djecu po vrlo povoljnim cijenama. Kontak:t 092 341 6785

Profesor

daje poduke iz matematike, fizike i kemije za osnovnu i srednju školu. Kontakt: 092 334 8166

Brinem za starije i nemoćne 24 sata.

Kontakt: 099 8538 8231

NAPOMENA UREDNIŠTVA Istinitost objavljivanja oglasa, vlasništvo nad autorskim pravima na tekstove, fotografije, design i ostala grafička rješenja koja se koriste u objavljenim oglasima u DuListu jamči naručitelj oglasa, kao i kvalitetu roba i usliga.

HUMANITARNI PRILOZI Ivani Švarc – pomoć za terapiju u rehabilitacijskom centru Selce uplatili na OTP-banku tk.rč. br.IBAN HR 7224070003203480017. U spomen na našeg dugogodišnjeg člana Nikšu Konsua, uplaćuju Uprava i Veterani veslačkog klub ‘Neptun 2.000 kuna. Obitelj Švarc se svim srcem zahvaljiva i blagosljiva.

LIGU PROTIV RAKA darovali su: umjesto cvijeća kolegi i prijatelju Igoru Borovini 500 kuna prilažu Anita, Kate, Danko, Tomica i Zdravko, umjesto vijenca u spomen naše drage Marije Kesovija stanari zgrade S. Cvijića 32 prilažu 300 kuna, umjesto cvijeća za pok. dr. Moma Janjića 200 kuna prilažu Željko i Darija Bajo, umjesto cvijeća za pok. Katu Batinić 200 kuna prilažu Vlado i Anka Puljizević, za pok. N. Franetović umjesto vijenca 200 kuna prilaže obitelj Brnjić/Kovač, u spomen na gđu. Lucu Miošić umjesto cvijeća 200 kuna prilaže Pero Bronzan.

Liga protiv raka zahvaljuje darovateljima. Žiro-račun 2407000–1100021485. Knjigovodstveni servis ‘IMA I ABA’ d.o.o. fax: 020 321 051.

UDRUGA ZA POMOĆ OSOBAMA S MENTALNOM RETARDACIJOM RINA MAŠERA: u spomen na dragog Nikšu Konsua, 500 kn umjesto cvijeća prilažu Stanka i Jakša Besjedica. U spomen na dragog prijatelja Pera Džona umjesto vijenca uplaćuje 200 kuna obitelj Lovrić. Članovi Udruge harno zahvaljuju. IBAN: HR0624070001100021364, mob.: 099 474 2188, tel.: 414 168, fax: 412 039.

UMRLI (OD 16. 11. – 23. 11.2016.)

MARE ZGLAV ud. Nika rođ. Župan(1949.)

ANE BAŠICA pok. Iva IVO GALJUF (1930.)

SREĆKO ČOLOVIĆ (1938.)

GAJO PUHJERA pok. Vicka (1951.)

ANTONIJA TONKA MIŠIĆ (1937.)

IVICA STANKOVIĆ pok. Antuna (1944.)

NEDO FRANETOVIĆ (1952.)

PERO BOROJE (1930.)

MARIJA CVJETKOVIĆ rođ. Liban (1934.)

IVICA ČUČUK (1955.)

ANE MIHALJEVIĆ rođ. Glunčić (1949.)

JANE MICHEL rođ. Brajević (1934.)

JANJA BARIŠIĆ ud. Ivana (1922.)

MARTA VLAHINIĆ rođ. Matijić (1932.)

JAVOR BAN (1959.)

BOŽO JOZOVIĆ pok. Miha (1952.)

46 Sport

DUBROVČANIN HRVOJE PINČEVIĆ NA SVJETSKOM PRVENSTVU U BIG GAME TROLLINGU

Premašili smo sva očekivanja! je s dva tima na natjecanju, koje je sastavio izbornik Saša Rakar. Moj B tim predvodio je kapetan Bruno Dragičević, a uz mene u timu su još bili i Dražen Horvat te Gordon Givorcinović – kaže za DuList Pinčević te opisuje uzbudljiv tijek tri ribolovna dana.

— Moram reći kako je moj tim B već prvog dana premašio sva očekivanja.

Imali smo sjajan ulov s čak pet uhvaćenih riba: dva prugasta marlina te tri lepezaste sabljarke, što nas je plasiralo na visoko drugo mjesto. Nakon odrađena sva tri ribolovna dana krajnji rezultat je bio 4. mjesto za naš tim B među 28 posada. A budući da su prva dva mjesta osvojili meksička A i B reprezentacija, Hrvatska se u ukupnom poretku plasirala na 3. mjesto od ukupno dvanaest država sudionica – ističe Pinčević.

— S obzirom da domaćini, koji su osvojili prva dva mjesta, imaju puno iskustva u ovom načinu ribanja, kao i naklonost sudaca, jako smo zadovoljni našim plasmanom na prvenstvu!

– dodaje Pinčević.

— Osobno sam presretan ovim

Osobno sam presretan ovim uspjehom jer smo zbilja napravili sjajan rezultat s obzirom da je nama to strani način ribanja

Moj tim B već prvog dana premašio je sva očekivanja. Imali smo sjajan ulov s čak pet uhvaćenih riba: dva prugasta marlina te tri lepezaste sabljarke, što nas je plasiralo na visoko drugo mjesto Dubrovčanin Hrvoje Pinčević vratio se ovih dana s 25. Svjetskog prvenstva u big game trollingu, koje se od 5. do 12. studenog održalo u meksičkom gradu Acapulcu. Vrijedi pritom

Piše Baldo Marunčić Foto Hrvoje Pinčević

Hrvoje Pinčević s ulovljenom lepezastom sabljarkom

istaknuti kako Pinčević na natjecanju nije ‘tek’ nastupio, već s hrvatskom B reprezentacijom ostvario izvrstan rezultat.

— Hrvatska reprezentacija nastupila

Sport 47

• 23. STUDENOG 2016.

DUBROVČANI POD EUROKOŠEVIMA Barcelona Lassa Ante Tomića slavila je s 92:80 protiv Estudiantesa, a ICL Manresa Lukše Andrića izgubila od Bilbao Basketa 76:91 u Prvenstvu Španjolske.

Umana Reyer Venezia Hrvoja Perića svladala je Fiat Torino s 93:90 u Prvenstvu Italije.

BELLEVUE OTVORIO POBJEDOM VK Bellevue svoj nastup u 1. B HVL otvorio je pobjedom. U Gružu je protekle subote slavio protiv Jadrana iz Kostrene s 12:8. Najbolji strijelac bio je Paskojević s 3 pogotka, Pejić i Hrošik zabili su 2, a Jurić, Čulina, Tulio, Crnčević i Bego jedan.

POJAČANJE PRVAKINJAMA

Carmen Miloglav u Španjolskoj

uspjehom jer smo zbilja napravili sjajan rezultat s obzirom da je nama to strani način ribanja. Ja se vraćam klasičnom big game fishingu, što se kod nas prakticira, ali svakako ću nastaviti i s treninzima u trollingu, jer je vjerojatno da i iduće godine idemo na Svjetsko prvenstvo, samo još ne znam gdje – zaključuje Pinčević.

Moj B tim predvodio je kapetan Bruno Dragičević, a uz mene u timu su još bili i Dražen Horvat te Gordon Givorcinović

5

riba ulovio je Pinčevićev tim već prvog dana natjecanja

Dubrovkinja Carmen Miloglav potpisala je ugovor za aktualnog prvaka Španjolske Perfumerias Avenida Baloncesto, gdje će ostati do kraja sezone. Za 25-godišnju Miloglav, koja igra na poziciji beka šutera, ovo je drugi put da seli u Španjolsku. Prošle sezone potpisala je za Gran Canariu, ali prije početka sezone je teško ozlijeđena (prednji križni ligamenti) te nije uspjela debitirati. Miloglav je prvi dio sezone provela igrajući za ŽKK Zadar, a novoj će se ekipi priključiti već ovaj tjedan.

RKHM DUBROVNIK

I dalje na vrhu

Uvjerljivim domaćim slavljem 37:30 (19:12) protiv posljednjeplasirane Crikvenice rukometaši Dubrovnika nastavili su niz nepobjedivosti u južnoj skupini 1.B HRL te zadržali prvo mjesto nakon osam kola. Prvo ime susreta opet je bio sjajni Metkovac Rudolf Čužić s 8 pogodaka. U 9. kolu 26. studenog su gosti Splita, ali prije toga u srijedu 23. studenog dočekat će RK Metković 1963. u 2. kolu regionalnog Kupa.

48 Sport

23. STUDENOG 2016. •

JUG LAKO S PARTIZANOM

Derbi koji to nije bio

15

U posljednjoj četvrtini svoj debi imao mladi Marko Žuvela, doduše bez gol učinka

Prvi strijelac Juga bio je Paulo Obradović s 3 pogotka. Dva su zabili Lončar, Vrlić i Joković, a po jedan Macan i Garcia

bodova u pet kola osvojili su Jugaši VK Jug Croatia osiguranje bez većih problema je apsolvirao utakmicu 5. kola 1. TJVL s Partizanom RFB (11:5) u meču dva do subote neporažena kluba.

Prvi strijelac Juga bio je Paulo Obradović s 3 pogotka. Dva su zabili Lončar, Vrlić i Joković, a po jedan Macan i Garcia, dok je vratar Popadić upisao 9 obrana. Kod gostiju dvostruki strijalc bio je Manojlović, a jednom su zabili Kasum, Janković i Lazić. Vrijedi istaknuti kako je u posljednjoj četvrtini svoj debi imao mladi Marko Žuvela, doduše bez gol učinka.

U 6. kolu 1. TRVL Jugaši u srijedu 23. studenog u Gružu dočekuju splitskog Mornara.

PH ZA JUNIORKE

Bura ‘otpuhala’ konkurenciju

5

klubova nastupilo je na završnom turniru

Jugašice su ubilježile sva četiri poraza na turniru Vaterpolistice Suzuki Bure juniorske su prvakinje Hrvatske. Do titule najboljih stigle su proteklog vikenda u Gružu, gdje su na završnom turniru

osvojile prvo mjesto. Drugo mjesto pripalo je zagrebačkoj Mladosti, treće je Primorje EB, četvrta šibenska Viktoria, a peti domaćin ŽVK Jug. Jugašice su ubilježile sva četiri poraza na turniru: Viktoria 4:16,

Primorje EB 1:18, Suzuki Bura 3:13 te Mladost 5:15. Najbolja igračica turnira je tereza Bralić (Suzuki Bura), najbolji strijelac Lea Saftić (Primorje EB), a najbolja vratarka Aleksandra Ratković (Primorje EB).

Sport 49

• 23. STUDENOG 2016.

JK DUBROVNIK 1966.

Brončani kadeti u Puli

15

medalja osvojili su judaši Dubrovnika 1966. na Trofeju Marjana

Dio članova kluba, točnije njih 24, ovog su vikenda nastupili i na Trofeju Marjana za uzrast do 14 godina u Splitu.

Zlatni su bili Karlo Pasqualicchio i Branimir Neusidl, srebrom su se okitili Klara Poković, Toni Pulić, Luka Lončar, Petra Skurla, Franko Lončarica i Marko Tomašević, dok su brončani bili Andrea Butigan, Luka Butigan, Petar Kmetović, Marko Prkačin, Vedran Dabo, Eldin Grebović i Maroje Štrljić.

U polufinalu su poraženi od Dalmacijacementa s 2:4, dok su do bronce došli nakon slavlja 4:3 protiv gradskog rivala JK Ura Nage Kadeti JK Dubrovnik 1966 osvojili su brončanu medalju na kadetskoj ligi, održanoj proteklog vikenda u Puli. U polufinalu su poraženi od Dalmacijacementa s 2:4, dok su do bronce došli nakon slavlja 4:3 protiv gradskog

rivala JK Ura Nage. JK Dubrovnik 1966. nastupio je u sastavu: Marko Vareškić, Patrik Prigl, Josip Bulić, Ardian Sufaj, Luka Violić pojačani s dva člana JK Župa Dubrovačka Draganom Oberanom i Blagom Krtalićem.

NOVI ANGAŽMAN U KPK

HEP SUPERLIGA

Nikolić startao s pobjedom

Ne daju ni seta

Nikolić svoje najveće uspjehe veže za VK Jug CO, s kojim je osvojio ukupno deset trofeja

Proslavljeni Jugov trener Emil Nikolić pobjedom nad Delfinom iz Rovinja 17:11 u 1. kolu 1.B HVL otvorio je svoj trenerski staž u KPK, gdje je od 1. rujna postavljen za šefa struke. Ugovor vrijedi dvije godine uz mogućnost produljenja. Osim vođenja prve momčadi, Nikolićeva je dužnost koordinirati rad svih uzrasta, od škole vaterpola do seniora. Uz to, Korčulani očekuju kako će u Nikolićevom vijeku stasati domaći trenerski kadar.

Podsjetimo, Nikolić svoje najveće uspjehe veže za VK Jug CO, s kojim je osvojio ukupno deset trofeja, od čega vrijedi izdvojiti LEN kup 2000. i Ligu prvaka 2001. godine (kao pomoćni trener) te 2006. godine Ligu prvaka i Superkup Europe (kao glavni trener).

Osim Juga, radio je i u Mladosti, Primorcu iz Kotora, Medveščaku...

Tri pojedinačna boda ‘Pituri’ su osvojili s po 3:0

8

pobjeda u nizu imaju stolnotenisači Libertas Marinkolora

STK Libertas Marinkolor nastavio je seriju nepobjedivosti u HEP Superligi.

U 8. kolu protekle subote na splitskim Gripama su s glatkih 4:0 pobijedili STK Split. Tri pojedinačna boda ‘Pituri’ su osvojili s po 3:0. Roko Tošić slavio je protiv Josipa Mustapića (11:7, 11:6, 11:8), Miho Simović protiv Rina Vidana (11:6, 11:6, 11:6), a Neven Juzbašić protiv Roka Zorića (11:4, 11:2, 11:2). Četvrti bod osvojio je par Simović-Juzbašić protiv Mustapića i Zorića, također s 3:0 (11:1, 11:5, 11:8).

U 9. kolu, posljednjem u jesenskom dijelu natjecanja, ‘Pituri’ 3. prosinca dočekuju velikog rivala varaždinski STK Starr, koji također ima stopostotni učinak. Prije toga slijedi im put u Beč na meč 3. kruga ETTU Cupa protiv SG Stockeraua.

50 Sport

23. STUDENOG 2016. •

BADMINTON

Zlato, srebro i bronca za Čerjan Srebrnu medalju Čerjan je osvojila u pojedinačnoj konkurenciji

Čerjan je osvojila zlato u ženskom paru s Ingom Sadaić, nakon slavlja nad zagrebačkim parom Martinuš-Rendulić

Mia Čerjan najuspješnija je članica BK Aediuma na Prvenstvu Hrvatske za mlađe kadete (U13) i mlađe juniore (U17), koje se proteklog vikenda održalo u Čakovcu. Čerjan je osvojila zlato u ženskom paru s Ingom Sadaić, nakon slavlja nad zagrebačkim parom Martinuš-Rendulić. U istoj konkurenciji Barbara Janičić osvojila je broncu u paru s Irom Misir (Velika Gorica). Srebrnu medalju Čerjan je osvojila u pojedinačnoj konkurenciji. Nanizala je tri pobjede do finala, gdje ju je porazila Inga Sadaić. Barbara Janičić i Nikolina Kabiček dohvatile su četvrtfinale, a Maris Guca zapela je u osmini finala. Broncom se Čerjan okitila u mješovitom paru s Čakovčaninom Lukom Grubićem, čime je upotpunila set medalja.

U mlađekadetskoj kategoriji brončane su u paru bile Nika Matana i Nika Masle, koje su pojedinačno zapele u osmini finala, kao i Marko Janičić u pojedinačnoj konkurenciji kod mlađih kadeta.

DUBROVNIK RUN LIGA 2016.

Najbolji Hrustić i Bonačić

Foto Dubrovnik RUN

Enis Hrustić i Maja Bonačić pobjednici su Dubrovnik RUN lige za 2016. godinu. Oni su potvrdu titule najboljih dobili na posljednjoj utrci, ‘Babin Kuk

7k’ održanoj prošle subote na Babin Kuku.

Hrustić je sedam kilometara (dva kruga po 3500 metara) dugu trasu prešao za 27 minuta i 9 sekundi. Drugi je bio Mario Kušar (28:58), a treći Ivo Dadić (29:43). U ukupnom poretku Dadić je drugi, a Kušar treći. U ženskoj konkurenciji Bonačić je bila najbrža s vremenom 31:34, ispred Doris Cvitić (34:59) i Nele Madeško (35:20), ali je u ukupnom poretku Madeško druga, a Cvitić treća.

Dubrovnik RUN poziva sve trkače i šetače na humanitarnu utrku ‘Stazom

deva – Imperijal uzvraća udarac’, koja će se u organizaciji Triatlon kluba Dubrovnik održati u čast ‘devama’ (nosačima hrane tokom rata) u subotu, 3. prosinca. Start će biti na magistral u 11 sati, a trčat će se 2200 metara i 265 metara uspona. Prijava po osobi je 50 kuna, a sav prihod ide u humanitarne svrhe.

U ženskoj konkurenciji Bonačić je bila najbrža s vremenom 31:34, ispred Doris Cvitić (34:59) i Nele Madeško (35:20)

Sport 51

• 23. STUDENOG 2016.

MITING SVETI KRŠEVAN

Šurkoviću komplet medalja Šurković je osvojio tri odličja – zlato (400 slobodno), srebro (200 leđno) i broncu (200 mješovito), te je u ukupnom poretku plivača bio treći među 303 natjecatelja

Mario Šurković bio je najuspješniji plivač PK Juga na Grand prixu ‘Sveti Krševan’, koji se proteklog

vikenda održao u Zadru. Šurković je u A kategoriji osvojio tri odličja – zlato (400 slobodno), srebro (200 leđno) i broncu (200 mješovito) te je u ukupnom poretku plivača bio treći među 303 natjecatelja. To mu je pak donijelo novih 16 bodova za Grand prix, gdje nakon dvije od šest postaja drži treće mjesto. Inače, Jugova ekspedicija brojala je ukupno 40 plivačica i plivača, koji su uz spomenute medalje osvojili još pet četvrtih mjesta.

Inače, u Zadru na drugom mitingu iz Grand prix serije, koji je po jačini bio u rangu državnog natjecanja, nastupilo je čak 571 kadeta i mlađih kadeta iz 30 klubova iz Hrvatske, Slovenije i BiH. Do kraja godine Jugaše u prosincu očekuje klupsko Božićno prvenstvo,

nastup ženske ekipe na A prvenstvu Hrvatske u Zadru te nastup muške ekipe na C prvenstvu Hrvatske koje se održava u Splitu.

52 DuList IN

Dubrovački plesači osvojili ‘najlipši grad na svitu’!

BROJNE NAGRADE ZA PS LAZARETI, 3V I ZUMBA KIDS U SPLITU

Preslatki ‘Zumba Kids’ Studija Dubrovnik natjecali su se sa dvije plesne koreografije u svojim kategorijama i osvojili sama zlata, za ‘Footloose Dance’ gdje su nastupila djeca od sedam do devet godina, te ‘Samba Dance’, gdje su nastupila djeca od 10 do 12 godina Foto Plesni klubovi

Plesni studio Lambada iz Splita organizirao je protekli vikend najveći međunarodni plesni festival na području Splitsko-dalmatinske županije, Split Dance Open, a sudjelovalo je 877 plesača iz 35 sportskih i plesnih klubova.

Na Split Dance Open su se uputile tri naše rasplesane skupine – Plesni studio Lazareti, Plesni studio 3V te Zumba Kids Dubrovnik, obranivši plesnim koracima status najboljih plesača u našem gradu, ali i šire!

DuList IN 53

• 23. STUDENOG 2016.

BOLLYWOOD U GRADU Indijski film ‘Zatvorenik br. 150’ snimao se protekli vikend u Dubrovniku, a nakon duge pauze, u njemu sudjeluje jedan od najpopularnijih indijskih glumaca, Konidela Siva Sankara Vara Prasad, poznatiji

kao Chiranjeevi, a uz njega, glavnu žensku ulogu tumači 31-godišnja glumica i model Kajal Aggarwal. Sama ljubiteljica serije ‘Igra prijestolja’ glumica je otkrila da svaku pauzu koristi tražeći lokacije na kojima je serija snimana!

Ekipa mini juniorki Plesnog studija 3V nastupila jeu tri kategorije i u svakoj uzela zlato

Djevojke iz Plesnog studija Lazareti, koje su šarmirale čak i žiri Supertalenta, ‘pokupile’ su mnoštvo nagrada, ali i pokazale novu koreografiju koja oduzima dah!

Djevojke su osvojile prvo mjesto u kategorijama ‘Lyrical’ i ‘Open’ s koreografijama ‘Hallelujah’ i ‘Thriller’ i to na prvom natjecanju! Osvojena nagrada za najbolju grupu je kotizacija za veliko natjecanje u Novalji. Posebna nagrada stigla je i za dubrovačku grupu seniora PS Lazareti, a tu je i još nagrada: kategorija ‘Lyrical’ – prvo mjesto za koreografiju ‘Dance without soul’, kategorija ‘Moderni balet’ – prvo mjesto za ‘Carminu Buranu’.

U Open kategoriji, njihova nova koreografija ‘Haunted’ osvojila je srca publike, a treba li pisati da su i

na Facebooku za nju dobile mnoštvo ‘lajkova’?

Ekipa mini juniorki Plesnog studija 3V nastupila je u tri kategorije i u svakoj uzela zlato! Pobjedničke koreografije bile su ‘Titanium’ za kategoriju jazza, ‘Divljakuše’ za open kategoriju i ‘Slikarev san’, u kategoriji ‘Lyrical’. Jazz koreografija ‘Titanium’ osvajala je i državna prvenstva, a visok plasman ovim mladim plesačima nije nepoznanica...

Preslatki ‘Zumba Kids’ Studija Dubrovnik natjecali su se sa dvije plesne koreografije u svojim kategorijama i osvojili sama zlata, za ‘Footloose Dance’ gdje su nastupila djeca od sedam do devet godina, te ‘Samba Dance’, gdje su nastupila djeca od 10 do 12 godina. Čestitamo našim Zumba Kids-ima

U Open kategoriji, njihova koreografija ‘Haunted’ Plesnog studija Lazareti osvojila je srca publike, a treba li pisati da su i na Facebooku za nju dobile mnoštvo ‘lajkova’?

koji su prvi put sudjelovali na plesnom natjecanju, oduševili stručni žiri, osvojili publiku te se vratili sa dva zlatna trofeja u Dubrovnik!

Naravno, čestitke nisu izostale ni od organizatora, a za kraju su na svom Facebook profilu zapisali: — Veliko hvala svim klubovima i voditeljima na dolasku na Split dance open i ukazanom povjerenju. Također hvala svim prijateljima na pomoći pri organizaciji da ovaj događaj ostane u lijepom sjećanju. Nadamo se da smo opravdali Vaša očekivanja. Vidimo se sljedeće godine na drugom Split dance openu! – kazali su iz PS Lambada, a mi vjerujemo kako će naši izvrsni mladi plesači i iduće godine osvojiti puuuuno nagrada! • MNJ

54 DuList IN

23. STUDENOG 2016. •

PRIČE IZ SALAČKIH KOMINA

Junak Đurko hrabriji je i od Batmana i od Spidermana!

Za dječicu je pravi užitak bio vidjeti domaće životinje poput tovara, ovaca, pasa čuvara...

Dječicu i one malo veće dočekao je ‘Junak Đurko’, dječak s Osojnika koji je uz pomoć pripovjedačice bajki Jasne Held i salačkog KUD-a ispričao priču o svom životu i neprilikama koje su ga snašle

DuList IN 55

• 23. STUDENOG 2016.

Foto Zvonimir Pandža

Kad se radi o lijepom događaju, ni kiša ne smeta! Znaju to svi oni koji su proteklu nedjelju posjetili Osojnik i uživali u još jednim ‘Pričama iz salčkih komina’, koje obilježavaju studeni u ovom lijepom kraju.

Dječicu i one malo veće

dočekao je ‘Junak Đurko’, dječak s Osojnika koji je uz pomoć pripovjedačice bajki Jasne Held i salačkog KUD-a ispričao priču o svom životu i neprilikama koje su ga snašle. Za dječicu je pravi užitak bio vidjeti domaće životinje poput tovara, ovaca, pasa čuvara, ali i upoznati se s pričama i običaja ovog lijepog kraja.

I tako je Đurko, unatoč svim modernim američkim junacima poput Spidermana, Supermana, Batmana…

Postao omiljeni salački junak, a o njemu je napisana i slikovnica koju je tiskao KUD ‘Sv. Juraj Osojnik’ uz pomoć Grada Dubrovnika.

O Junaku Đurku napisana je i slikovnica koju je tiskao KUD ‘Sv. Juraj Osojnik’ uz pomoć Grada Dubrovnika

56 DuList IN

23. STUDENOG 2016. •

OTVOREN TREĆI DUBROVAČKI ZIMSKI FESTIVAL

Kiša ne smeta zabavi na Stradunu Iako se uvečer spremala delumbija, nema tko se nije uputio na Stradun, a Colonia je rasplesala i one ‘najotpornije’

Do Božića, na Stradunu će nastupiti Gustafi, Tomislav Bralić i klapa Intrade, Prljavo kazalište, Jinx, Neno Belan i Fiumensi te Natali Dizdar. Osim koncerata petkom, najavljena je živa glazba te tradicionalni napjevi u izvedbi klape Kaše D e k o r at i v na b l ag da n s k a rasvjeta, koncert Colonie i prepun Stradun – na ovaj način počeo je ‘služeno’ treći Dubrovački zimski festival, a neslužbeno već u subotnje jutro, kada su se otvorile kućice a Dubrovčani skoknuli do Straduna na ‘špicu’ po lijepom danu.

Iako se uvečer spremala delumbija,

Foto Zvonimir Pandža

nema tko se nije uputio na Stradun, a Colonia je rasplesala i one ‘najotpornije’. Nažalost, kiša je učinila svoje, pa je koncert nakon kratke pauze ipak prebačen u CC Revelin, gdje se nastavila dobra zabava.

Do Božića, na Stradunu će nastupiti Gustafi, Tomislav Bralić i klapa Intrade, Prljavo kazalište, Jinx, Neno Belan

i Fiumensi te Natali Dizdar. Osim koncerata petkom, najavljena je živa glazba utorkom, četvrtkom i subotom od 1. prosinca, a svake nedjelje, klapa Kaše izvodit će program tradicionalnih dubrovačkih kolendi i napjeva.

Vrijedi podsjetiti i to kako Libertasovi autobusi sve do 8. siječnja prevoze besplatno od 17 sati do posljednjeg

DuList IN 57

• 23. STUDENOG 2016.

Libertasovi autobusi sve do 8. siječnja prevoze besplatno od 17 sati do posljednjeg noćnog polaska s Pila na svim gradskim linijama

Dašak Dubrovačkog zimskog festivala

noćnog polaska s Pila na svim gradskim linijama, a pridružene su im i linije iz Slanog i Cavtata. Posebna, ‘adventska linija’ Libertasa besplatno

će voziti putnike svakodnevno na relaciji Autobusni kolodvor – Pile, a besplatne su i neke linije za Župu dubrovačku i Cavtat.

58 DuList IN

23. STUDENOG 2016. •

HRVATSKI PJEVAČ DINO JELUSIĆ NA TURNEJI S TRANS SIBERIAN ORCHESTRA

Sve se još uvijek čini kao san Poprilično nerealno izgleda ići hodnikom dok se gitarist Whitesnakea zagrijava, dok Al Pitrelli iz Megadetha priča na mobitel, Jon Oliva radi na sample-ovima, a s Mats Levenom piješ kavu svaki dan...

Popularni hrvatski pjevač Dino Jelusić, kojega se mnogi od nas sjećaju kao sjajnog pjevačkog talenta i pobjednika Eurovizije za djecu s pjesmom ‘Ti si moja prva ljubav’, danas je pjevač planetarno popularnog američkog banda Trans Siberian Orchestra. Kako je tekao njegov put do Amerike i audicije, ispričao nam je u kratkom razgovoru za DuList!

— TSO su me zvali na audiciju u veljači ove godine. Prvo smo odradili audiciju online, a zatim privatno, u Tampi na Floridi, tako da je od mog prvog videa do službene objave da sam ušao u bend prošlo više od pola godine – kaže. Čim je čuo za audiciju, odmah je pristao, a management Trans Siberian Orchestra riješio je sve detalje dolaska – od vize pa do smještaja... I krenulo je naporno, ali sretno putovanje za mladi hrvatski talent, jer je ovaj popularni bend postavio vrlo visoke zahtjeve za audiciju, a prolaskom audicije i za prvu turneju...

— Pripreme idu super, zasad privatno radim sa producentom Paul O Neillom, koji je javnosti poznat kao član bandova

Na New Waveu je bilo super, iako ja nisam pjevač od festivala, posebno ne natjecateljskih pop festivala. Nije to moj đir

Savatage, Aerosmith ili pak Badlands, a krenule su i probe s bendom. Više manje smo se već svi upoznali i ‘skompali’, svi su nevjerojatno ljubazni – ističe Dino. Prisjeća se i onog osjećaja kad je saznao da je postao pjevač Trans Siberian Oschestra.

— Točno se sjećam tog dana, bio sam na Rabu, svirao akustične koncerte i javio mi je otac da su se javili da smo Mats Leven i ja postali novi vokali TSOa. Nema boljeg osjećaja od tog! TSO je hodajući cirkus i jedna velika obitelj.

Jako puno glazbenika koje sam slušao kao klinac su ovdje, i poprilično nerealno izgleda ići hodnikom dok se gitarist Whitesnakea zagrijava, dok Al Pitrelli iz Megadetha priča na mobitel, Jon Oliva radi na sample-ovima, a s Mats Levenom piješ kavu svaki dan... Bit će teško vratiti se u hrvatsku realnost nakon ovoga – ističe kroz osmijeh.

Prisjetio se i New Wavea u Rusiji na

DuList IN 59

• 23. STUDENOG 2016.

Follow us on

kojem je također odnio pobjedu, najvećeg natjecateljskog pjevačkog festivala na svijetu koji se održava u Sočiju. Za njega je kazao kako je ‘bilo brutalno’.

— Na New Waveu je bilo super, iako ja nisam pjevač od festivala, posebno ne natjecateljskih pop festivala. Ne mislim više ići i natjecati se, nije to moj đir, i ne volim pjevačka natjecanja jer je to vrlo subjektivno i stvar je ukusa, i puno puta bude i nepravde i svačega. Sada je TSO turneja i na to sam fokusiran. Ima i puno planova za Mad Dogse kad se vratim, a i izlaze dva albuma od još dva benda u kojima pjevam – kaže, a kad je već spomenuo Mad Dogse, pitamo ga kako je njegov matični band prihvatio odlazak u Ameriku.

— Kako to u Hrvatskoj biva, svaki član Mad Dogsa radi nešto pored sviranja u

Točno se sjećam tog dana, bio sam na Rabu, svirao akustične koncerte i javio mi je otac da su se javili da smo Mats Leven i ja postali novi vokali Trans Siberian Orchestra

bendu, tako da su oni zauzeti sami po sebi, ali nadamo se da će ovo otvoriti vrata za vani, jer stvarno mislim da svirački imamo potencijal i da ja mogu skomponirati žanrovski stvarno širok spektar pjesama – ističe, dodajući kako će na idućem albumu Mad Dogs, pod nazivom PROG DOG, biti široka paleta pjesama.

Pitamo Dina za kraj razgovora odakle dolazi glazbena inspiracija...

— Volim apsolutno sve. Imam faze.

Na primjer, u avionu na putu do Amerike sam slušao Opeth, Mastodon, Slipknot i Symphony X. Zna me lupit faza Bon Jovia, Eaglesa, Elton Johna i akustičnog Zakk Wyldea, a zna se zalomiti i pokoja Jessie J! – smije se za kraj, a mi smo mu poželjeli puno sreće u novom glazbenom iskustvu...

60 DuList IN

23. STUDENOG 2016. •

Horoskop ŠTO JE ZAPISANO U ZVIJEZDAMA

Strijelci, u poslu ćete imati podršku drugih ljudi koji će vas simpatizirati.

Neki će naći izdašne sponzore koji će im pomoći ostvariti projekte. Bit ćete zadovoljni i mirni. Istražujete i sve bolje razumijete duhovni svijet

zdravlje ljubav posao

Ovan 21.3.– 20.4.

Lav 23.7.– 22.8. zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Strijelac 22.11.– 21.12.

Potreba za povlačenjem će ojačati, a oni koji su još sami neće inzistirati na izlascima, dok će vezani sve više vremena provoditi kod kuće u društvu partnera. Stići će potrebne informacije i sad ćete moći raditi punim plućima.

Cijela situacija postat će jasnija.

Mašta i stvarnost miješat će vam se u ljubavnom životu gotovo svakodnevno. Možda ćete idealizirati voljenu osobu. Primijetit ćete da se umarate i da vam treba dva put više vremena za obaviti stvari koje inače obavljate brže.

Voljena osoba opet će vas obasipati nježnostima, a vi ćete joj jednako uzvraćati. Samci će imati sve više udvarača, ali neće biti senzacija. Napokon možete sve u vezi posla sagledati u cjelini. To će vam razbistriti pogled i definirati plan za dalje. Kontakata će biti puno.

Bik 21.4.– 21.5. zdravlje ljubav posao

Djevica 23.8.– 22.9.

Jarac 22.12.– 20.1.

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Primijetit ćete da sve bolje komunicirate s osobama suprotnog spola. Pored toga, bit ćete i poduzetni. Dolaze odgovori koje ste čekali i sad nastavljate svoju borbu do kraja, odnosno do konačne pobjede. Sve što postignete, bit će stabilno.

Zbog povećane aktivnosti na drugim područjima života malo ćete zapostaviti privatni život. No to će zapravo biti dobro, jer je vaša trenutačna motivacija za ljubav mala. Učvrstit ćete stečene pozicije i povremeno se ponašati kao da ste glavni.

Malim koracima napredovat ćete u specifičnim znanjima. To će zapravo ići kroz praktičan rad. Uživat ćete u otkrivanju i spoznajama, a nerijetko ćete s oduševljenjem pričati što ste shvatili. Neće vas svi razumjeti, zato pazite kome što govorite.

Blizanci 22.5.– 21.6.

Vaga 23.9.– 22.10.

Vodenjak 21.1.– 18.2.

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Ako ste još sami, malo bolje pogledajte osobe s kojim poslovno surađujete.

Jedan poziv na kavu mogao bi vam donijeti vrlo ugodno poznanstvo. Neki će dobiti lijepe pohvale, a na vidiku bi moglo biti i promaknuće. Sada možete potegnuti još više i još bolje.

Odnosi koje ćete stvarati ostat će na površnoj razini. Vjerojatno će vas svako malo nadgledati, ali vi ćete imati snage i ne obraćati pažnju na to. Stoga ne trebate previše brinuti. Vi radite svoje. Sve se više zanimate za glazbu kao sredstvo opuštanja.

Vaš privatni život više neće biti toliko atraktivan, ali neće biti ni problematičan. Možda će vam biti malo dosadno, ali izdržite. Suradnja između vas i drugih obnovit će se uz pomoć zahtjeva koji stvaraju nove izazove. Budite otvoreni za različite prijedloge.

Rak 22.6.– 22.7. zdravlje ljubav posao

Škorpion 23.10.– 21.11. zdravlje ljubav posao

Ribe 19.2.– 20.3. zdravlje ljubav posao

Iz dana u dan vi ćete se ipak osjećati sve bolje u društvu voljene osobe.

Dobit ćete nove smjernice kako raditi.

Bit će to nešto zanimljivo, a uključivat će i određene transformacije. S promjenama ćete se nositi dobro. Odavat ćete dojam sigurnosti i stabilnosti.

Sve će vas više zanimati neke druge teme osim ljubavi. Voljena osoba primijetit će ovu malu distancu, a kako vas ne bi krivo shvatila, potrudite se sve izgladiti nekim malim darom.

Nakon što ste postavili dobre temelje, nastavit ćete graditi dalje.

Iako ćete se ponekad osjećati frustrirano, okolnosti, ljudi i događaji ipak će vam više ići, nego što neće ići na ruku u ljubavi. Određene borbe za svoj stav i mišljenje vjerojatno nećete moći izbjeći.

Važno je da budete dovoljno mudri i surađujete onoliko koliko možete.

DuList IN 61

• 23. STUDENOG 2016.

Gradoplov PROŠLOSTI USUSRET – ŠETNJA KROZ DUBROVAČKA STOLJEĆA

u Ravnom je rođen hrvatski liječnik, političar i pjesnik Jure Burić.

26. studenog 1782. dubrovački Senat odobrava Mlečaninu Karlu Antunu Occhiju osnivanje prve tiskare u Dubrovniku

Piše Sebastian Vukosavić

Tijekom dubrovačkog ustanka protiv Francuza, 23. studenog 1813. sav narod Konavala, Cavtata, Župe i Brgata, pod vodstvom grofa de Caboge, pukovnika de Natalija i drugih pripadnika dubrovačke vlastele i seoskih glavara, pojavili su se na brdima što dominiraju gradom i osvojili Žarkovicu i Bosanku.

23. studenoga 1991. u Mokošici JA je formirala ‘Komandu mesta’ čime je i formalno potvrdila okupaciju mjesta. 23. studenoga 1913. umro je veliki dobročinitelj i mecena za mnoge ustanove u Dubrovniku, Ignacije (Inje) Amerling.

24. studenog 1451. Turska i Ugarska sklopile su trogodišnji mir, koji je stvorio uvjete za završetak gotovo četverogodišnjeg rata Dubrovnika i bosanskog vojvode, hercega Stjepana Vukčića Kosače. 24. studenoga 1928. u Dubrovniku je registrirana Kupališna zadruga.

24. studenog 1991., nakon višednevnih bojeva okupirane su Čepikuće. Nakon 5. listopada, kada je agresor ušao u Slano i time prekinuo kopnenu vezu Dubrovnika s ostatkom Hrvatske, naše postrojbe držale su crtu obrane od uvale Smokvina preko Tmora i Čepi­kuća do Trnovice. Uz manje pomake, ova crta uspješno se održala sve do 24. studenoga, kada je u Čepikuće ušla neprijateljska brigada ‘Veljko Vlahović’.

29. studenoga 1971. godine, u 81. godini umro je dubrovački kolporter, Mato Balarin, meštar Mato novinar

U XV. st. Dubrovnik je obrtničko sre­ dište. Procvat tkalačkog zanata, najjačeg zanata toga vremena u Dubrovniku, vezan je uz ime majstora Petra Pantele iz Piacenze, koji je na molbu vlade došao u Dubrovnik, i 25. studenoga 1418. osnovao društvo s Dubrovča­ninom

Volčarićem. Njegove radionice Pilama znatno su odudarale od skromnih zanatlijskih radionica u samom gradu. Na mjestu najstarije dubrovačke utvrde – Kastio, sredinom 12. st. podignut je ženski benediktinski samostan i crkva Sv. Marije od Kaštela. 25. studenog 1534. strašna pijavica oštetila je samostan i crkvu. Nakon nevremena, sve se moralo obnoviti. U to vrijeme nastao je samostan i crkva Sv. Marije kakvu danas poznajemo.

26. studenog 1782. dubrovački Senat odobrava Mlečaninu Karlu Antunu Occhiju osnivanje prve tiskare u Dubrovniku. Time je, tek, pred gašenje Republike riješen stalno prisutan problem osnivanja tiskare u Dubrovniku.

Do tada sve su se vrijedne knjige dubrovačkih književnika tiskale po svijetu, a najčešće u Veneciji. 26. studenog te 1813. pred gradskim vratima na Pilama došlo je do žestokog okršaja dubrovačkih ustanika i Francuza u kojem su ustanici ipak odbijeni. 26. studenoga 2012., u rodnom Dubrovniku u 85. godini preminuo je dr. sc. Josip Lovrić, inženjer brodogradnje, znanstvenik, izumitelj, poliglot i pisac.

27. studenog 1527. godine, zdravstveni službenici donijeli su posebno oštru protuepidemijsku uredbu, kojom su svi slojevi društva postali jednaki pred zakonom, barem na papiru. Istoga dana, započeo je i najduži i najdetaljnije vođen proces za provale, krađe pokretnina i dragocjenosti iz napuštenih okuženih kuća – proces kopcima Mihoču iz Župe, Antunu Petrojeviću i kopici Deši Matićevoj. 27. studenoga 1946. godine,

28. studenog 1385. Veliko vijeće odlučilo je da se nabavi mehanička naprava koja pokazuje vrijeme i otkucava sate. I doista, 1390. taj prvi dubrovački javni sat postavljen je u ložu kule zvonare Kneževa dvora, poslije nazvane turris oriloggi (kula od sata). 28. studenog 1785. odlukom Senata, u Dubrovniku je osnivano sirotište za žensku djecu, koje su Dubrovčani zvali ‘Conservatorio’. 28. studenoga 1943. saveznici su izveli prvi i najteži zrakoplovni napad na Dubrovnik tijekom II. svj. rata. 24 bombardera izbacili su 44 tone bomba na područje Gruža i Lapada. U napadu je poginulo 50 ljudi, uz veliki broj ranjenih. 28. studenog 1991. brod ‘Rodos II’ s humanitarnom pomoći i lijekovima, uplovio je u Sobru na Mljetu, čime je prekinuta dvomjesečna blokada otoka.

Nakon što je u noći s 24. na 25. svibnja, u požaru izgorjela stara crkva sv. Vlaha na Placi, 29. studenoga te 1706. za obnovu crkve odabrani graditelj Marin Gropelli, predložio je gradnju posve nove crkve, današnje parčeve crkve. 29. studenoga 1973. Dubrovnik je zabijelio snijeg, jedna od najvećih sniježnih oborina u novijoj dubrovačkoj povijesti. 29. studenoga 1971. godine, u 81. godini umro je dubrovački kolporter, Mato Balarin, meštar Mato novinar, kako su ga zvali, jedna od nezaboravnih i osebujnih ličnoti Grada.

U formi radio kalendara Gradoplov se svakodnevno emitira u programu Radio Dubrovnika u 8 i 20, i reprizno u 18 i 20. Gradoplov možete i pročitati, na web stranici Radio Dubrovnika: http://radio.hrt. hr/radio-dubrovnik, kao i facebook profilu RDbk-a.

62 DuList IN

23. STUDENOG 2016. •

PROGRAM OSNOVNIH ŠKOLA U KATEDRALI

Kad dječica zapjevaju Parcu

Dok je zbor OŠ Marina Držića pjevao pjesmu ‘Hvala Ti, sv. Vlaho naš’ ritmička grupa ju je prevodila na jezik za gluhonijeme, čime su – pogađate – oduševili sve prisutne!

Tekst/Foto Nikša Sentić / DB

U zanimljivom programu ovog vikenda u katedrali sudjelovala su dječica i to izložbom ‘Dubrovačke osnovne škole katedrali’ na kojoj su predstavljeni dječji radovi koji prikazuju sv. Vlaha u raznim oblicima, od ručno izrađenih skulptura do crteža na kupama, zatim dubrovačka trpeza koja prikazuje jela koja se najviše vežu uz Festu, a mogu se vidjeti i barjaci iz raznih župa.

No ono u čemu su okupljeni najviše uživali bio je nastup dubrovačkih osnovnoškolaca iz OŠ Ivana Gundulića, OŠ Marina Getaldića, OŠ Marina Držića, OŠ Lapad, OŠ Mokošica i OŠ Antuna Masle, koji su pjevali, recitirali i izvodili razne scenske prikaze, a sve povodom završetka Godine sv. Vlaha i Godine milosrđa! Dok je zbor OŠ Marina Držića pjevao pjesmu ‘Hvala Ti, sv. Vlaho naš’ ritmička grupa ju je prevodila na jezik za gluhonijeme, čime su – pogađate – oduševili sve prisutne!

Program je vodila prof. Blaženka Bračun iz OŠ Lapad, a kao zahvalu za izvrsno organiziran program župnik Lasić poklonio je ravnateljicama škola monografiju ‘Katedrala Gospe Velike u Dubrovniku’. Koordinator programa osnovnih škola bila je OŠ Lapad.

• 23. STUDENOG 2016.

Oglas 63

64 Zadnja

23. STUDENOG 2016. •

OPĆINA NE MIRUJE S PROJEKTIMA

Novi konavoski vrtić!

POGLED STRAGA 46 Sport

Hrvoje Pinčević: Moj veliki ulov u Acapulcu!

36 Kultura

P r e d stav l ja mo va m i zg l e d vrtića u Grudi nakon planirane nadogradnje. Projekt je napravljen, dokumentacija prikupljena, i čeka se samo pokretanje natječaja za EU fondove! – zapisali su nedavno na svojoj Facebook stranici iz Općine Konavle uz prateće vizuale. O ovoj temi, ali i budućoj školi u Cavtatu, popričali smo i sa zamjenikom načelnika Općine, Božom Lasićem.

— Zajedno sa Dubrovačko neretvanskom županijom radimo novu školu, dok ćemo vrtić raditi samostalno. Već odavno postoji potreba proširenja škole u Cavtatu, koja je u lošem stanju, a zapravo smo htjeli oba objekta raditi na puno boljim i pristupačnijim lokacijama, pokušali smo s vlasnicima zemljišta na toj lokaciji. Stvarno smo maksimalno pregovarali 3 – 4 godine i išli na ruku vlasnicima zemljišta, za lokaciju koja je puno bolja u Cavtatu i eto četiri godine kasnimo, no ipak – krenuli smo. Sad su u fazi ishođenja građevinske dozvole i za vrtić i

za školu. Projekt vrtića je početkom tjedna dostavljen u nadležno Ministarstvo koje je dalo dobro mišljenje o njemu. Nastavljamo dalje, a cijenu investicije još ne možemo istaknuti, no moram reći kako su ovi projekti prijeko potrebni i Cavtatu i mjestima koja gravitiraju oko njega – istaknuo je Lasić, napomenuvši kako općinski vrtići maksimalno pokrivaju potrebe stanovništva. U Konavlima trenutno živi oko 400 djece, a broj stalno raste.

Konavle ne miruju s projektima – nedavno su u prostorijama Općine Konavle predstavnici Čistoće i zelenila Konavle d.d. te Tramonta d.o.o. iz Splita potpisali su ugovor o izvođenju radova na poslovnom centru u Cavtatu u sklopu kojeg će biti prostorije Općine Konavle, kao i ostali prostori poslovne namjene uključujući tržnicu. Vrijednost ovih radova iznosi 13.538.158,81 kn (PDV uključen) dok su rokovi 18 mjeseci od početka radova. Radovi na novom poslovnom centru bi trebali započeti početkom prosinca. • MNJ

10 Aktualno

Pada se u nesvijest u redu za vađenje krvi 8 Aktualno

Zašto Domagoj Ujević spava na ulici?

Slijedeći broj DuLista u prodaji od 30. studenog

Projekt vrtića je početkom tjedna dostavljen u nadležno Ministarstvo koje je dalo dobro mišljenje o njemu

Kvartet Sorkočević oduševio Budimpeštu

Čitajte nas na www.dulist.hr!

U Konavlima trenutno živi oko 400 djece, a broj stalno raste