Book 64

Broj 64

travanj 2015.

BiH 4,5 KM EU 3,0 €

20 kn

Kako oprostiti od srca Ispovjedila se nakon 53 godine Žrtva ljubavi

9 771847

500008

00415

Vratiti muškarce u crkvu

Uložite u svoju budućnost

– pretplatite se na Book, za samo 0,49 kn dnevno!

Jedinstvena cijena pre­ tplate na 12 brojeva po stotinu stranica iznosi 180 kuna, odnosno sve­ ga 49 lipa dnevno! To je 60 kuna manje nego ako Book kupujete na kioscima.* * Cijena pojedinačnog primjerka Booka iznosi 20 kuna.

Kontakti za pretplatu:

Tel: 048/210-104; mob: 095/206-5421; 091/220-6542 (radnim danom 8 – 16 sati) E-pošta: tajnica@kristofori.hr

Book

Pretplata za inozemstvo

Dragi čitatelji iz inozemstva! Svoju uplatu na godišnju pretplatu možete izvršiti na naš devizni račun.

Slijede podaci koje je potrebno navesti prilikom uplate: Primatelj doznake: Ustanova Kristofori, Franje Gažija 2, 48 000 Koprivnica, Hrvatska SWIFT CODE: PBZGHR2X IBAN: HR6223400091110182446 Otvoren kod Privredna banka d.d. Zagreb, Račkoga 6, 10 000 Zagreb, Hrvatska Iznos pretplate na Book (Europa): 50,00 EURA; (prekooceanske zemlje): 70 USD Ljubazno vas molimo da nam se po izvršenom plaćanju javite na jedan od naših kontakata kako bismo se dogovorili u vezi detalja pretplate.

Uvodnik Većina će čitatelja čitati ovaj uvodnik u Velikom tjednu u kojem na poseban način raz­ matramo Isusovu muku. Za to nas posebno pripremaju korizmena misna čitanja. Ove je godine jedno čitanje osta­ vilo dubok dojam na mene.

Podijelit ću ga s vama.

Radi se o zgodi koju opisuju trojica evanđelista, svi osim Luke, a dogodila se u Betaniji, u kući Šimuna gubavca, šest dana prije Pashe. Marija, se­ stra Lazarova i Martina, priš­ la je Isusu za vrijeme večere s alabastrenom posudicom skupocjene miomirisne nar­ dove pomasti, teške jednu libru (oko 327 grama) te mu pomazala glavu, tijelo i noge.

Isusovi učenici su, razljućeni, negodovali jer se ta količina pomasti 'mogla prodati' za preko 300 denara, tj. za jed­ nogodišnju radničku plaću i taj se novac mogao podijeliti sirotinji. No to nije bio glavni uzrok njihove ljutnje. Ivan nam piše kako su te večeri mnogi Židovi iz Jeruzalema odlučili posjetiti Lazara jer su Book

ga htjeli vidjeti nakon što je uskrsnuo. Tȁ tko od nas ne bi htio vidjeti prijatelja ili po­ znanika koji je nakon četiri dana ustao iz groba?! Isus je, prije tog događaja, više puta upozorio svoje učenike na ono što ga uskoro čeka, a oni su mogli samo zamišljati što će čekati njih ako se to obisti­ ni. Vrlo su dobro znali da ga jeruzalemski Židovi ne vole i da ga žele ubiti. Ti su Židovi samo tražili dobar razlog da ga prikažu narodu kao lažna, nedostojna proroka. Aposto­ le nije naljutila samo Marija nego i Isus koji je dopustio da ga ona tako naulji i nami­ riše. Zamislite njihovo zapre­ paštenje kad su vidjeli koliku količinu mirisnog ulja Marija izlijeva na Isusovu glavu, ruke i noge (300 grama)!

Isus je zasigurno mirisao i bio 'nauljen' više od bilo ko­ jeg kicoša. Zamislimo njihov strah za njegov ugled; koliko su se bojali što će se dogodi­ ti kad ga takvog vide Židovi.

Do vrhunca je došlo kad mu je Marija pomazala noge i otrla ih svojom kosom. Što će reći Židovi kad vide da je i Marija namirisana i nauljena (namazana) istim mirisom?

Za Judu je to bilo previše, i to je bio trenutak koji mu je prelio čašu, no, čini se, ne zbog tristo denara od kojih

je mogao dio uzeti za sebe.

Danima sam zamišljao susret Isusa sa Židovima. Što su mi­ slili kad su ga vidjeli onakvog i osjetili miris pomasti na njemu? Još me više zanima­ lo što je Isus time htio reći nama. Sigurno nešto važno jer je sam ustvrdio da će se ta zgoda pripovijedati gdje god i kad god se bude naviještalo njegovo evanđelje. Čini se da navjestitelji evanđelja previ­ še lako preskaču važnost tog čudnog događaja. Siromahe uvijek imamo sa sobom i možemo im činiti milosrđe, kako On to kaže, kad god to želimo. Marija je imala razlo­ ga da ga ljubi više nego ostali njegovi učenici. Obratio ju je, oslobodio od sedam zlih du­ hova, uzeo ju je u svoje druš­ tvo unatoč sablazni farizeja i pismoznanaca. Čini se da je jedino ona zaista vjerovala u njegove riječi o skoroj muci i smrti. Zato mu je učinila izvanredno djelo ljubavi. To što je učinila nije za Isusa bila sramota, kao što to nije bio ni križ, koji je bio pobje­ da. Danima već razmišljam o tom događaju. Zasigurno će mi cijeli Isusov Veliki tje­ dan biti 'obojen' nardovom pomasti. Svatko od nas će se prije ili kasnije susresti sa skorom smrću voljene osobe.

Ne bismo li u tim trenucima 3

Pišite!

I postanite naši suradnici

Neka nam Gospodin onda kaže: „Valjaš, slugo dobri i vjerni! U malome si bio vjeran, nad mnogim ću te postaviti! Uđi u radost gospodara svoga!“ (Mt 25,21)

Dragi naši čitatelji!

Pozivamo sve vas kojima je Gospodin dao talent za pisanje, da nam šaljete svoje tekstove (kratke priče, eseje, recenzije, članke...).

Svaki tekst koji objavimonagradit ćemo s 300 kuna.

Iako u nezavidnoj finan­ cijskoj situaciji, poput one siromašne udovice, honorirat ćemo svoje suradnike zasad simboli­ čnim iznosom.

Molimo Duha Svetoga da vas nadahne, vodi vaša 'pera' i blagoslovi vas u zalaganju za širenje Nje­ gova kraljevstva.

Napomena:

Svje­ dočanstva, poeziju i slično ne honoriramo, kao ni te­ kstove prethodno objavlje­ ne negdje drugdje.

Za sve dodatne informaci­ je javite nam se na e-poštu urednikbook@kristofori.hr

Uredništvo 4

trebali zaboraviti na svaki smrtnu tjeskobu? Vjerujemo ljudski obzir i učiniti nešto li u uskrsnuće mrtvih i vječ­ poput Marije, nešto što će ni život? Na kraju, nemojte biti izraz naše ljubavi? Mož­ slučajno pokušati 'nauljiti' i da da otvorimo svoje srce do namirisati svoga župnika, ko­ kraja, u iskrenu razgovoru, liko god ga voljeli ☺. i da toj osobi 'pomažemo' Želim vam svima radostan svojom vjerom u uskrsnuće; Uskrs i neka vam dobro miri­ da razgovor s tom dragom še! Želim vam i blagoslovlje­ osobom bude pozdrav 'do no čitanje Booka! skorog viđenja'? Apostoli su također voljeli Isusa, no pro­ pustili su priliku iskazati mu Glavni urednik ljubav kad mu je bilo najpo­ trebnije. Bilo im je neugod­ no i bili su pospani. Hoće li Potražite nas na Facebooku i nama biti 'neugodno' pored BOOK časopis za smrtne postelje našeg oca ili promicanje kr­ majke, brata ili sestre, hoće­ šćanskih vrednota mo li i mi prespavati njihovu

Slavim tebe Kristofori Hosana

Treći kompa­ ktni disk benda Kristofori Ho­ sana. Disk sadrži 11 izvedbi vrhu­ nskih duhovnih skladbi stranih i domaćih autora Za narudžbu je potrebno javiti ime, prezime, adresu te količinu na jedan od sljedećih kontakata: tajnica@ kristofori.hr; 095/206-5421, 091/220-6542 (SMSom) te 048/210-104 (8 - 16 sati). CD možete naručiti i na našoj internetskoj stranici: www.kristofori.hr

NOVO

50 kn POŠTARINA UKLJUČENA U CIJENU

Book

Sadržaj Book

6 Druga polovica

54 Kako oprostiti od srca 58 mons. Charles Pope Prispodoba o đavolskoj prijevari i lažnim obećanjima svijeta

10 Josip Lončar Misa za početnike 3 – Osnovni uvjet da misa bude 62 dr. med. Verica Jač­ plodonosna menica-Jazbec Shizofrenija 3 16 J. F. Žrtva ljubavi 64 Vedrana Čolić Isusova teologija – kako 18 Stepinčeva baština naviještati Radosnu viStepinac – uzor ljubavi jest u virtualnom svijetu? prema Bogu, čovjeku i domovini 68 Rezultati nagradne igre 22 Izazov nove evangelizacije 69 Vicevi Vratiti muškarce u Crkvu 25 Nova rubrika: Istočne kršćanske Crkve Kopti – egipatski kršćani

34 Škola molitve Ispovjedila se nakon 53 godine; Divno je sjesti Ocu u krilo 36 Snaga Božje riječi

38 Kako nas Bog vodi?

44 Svjedočanstvo Franka

Book +

74 Dragica Mustapić Pjevaj aleluja Isusu!

78 Danko Kovačević Meditacija pred Presvetim 84 vlč. Pavo Martić Sveta Rita: svetica nemogućeg 88 dr. N. Š.

Kršćanstvo je fantastično

48 Nova rubrika: Iz Damaska 94 Komentar nedjeljnog Ne poželi duhovnog puta evanđelja bližnjega svoga Uskrsnuće (Iv 20,1-9)

Sve informacije o aktivnostima Kristofora (mjesta održavanja susreta, hodočašća..., termine, moguće promjene...)

potražite na našoj stranici: www.kristofori.hr.

Book VLASNIK: Zaklada Kristofori IZDAVAČ I IZRADA: Ustanova za promicanje kršćanskih vrednota Kristofori ODGOVORNI UREDNIK: p. Marko Glogović, OSPPE GLAVNI UREDNIK: Josip Lončar GRAFIČKO OBLIKOVANJE: Mihael Lončar, Momir Blažek LEKTURA: Martina Zidarić UREDNIŠTVO: Josip Lončar, Momir Blažek, Martina Zidarić, Mihael Lončar, Tatjana Prepelić, Nediljko Jelčić, Irena Kukec

FOTO: shutterstock.com SURADNICI u ovom broju: p. Marko Glogović, Jelena Markić, Josip Lončar Zaharija, fr. Nikola Leopold Noso, Mirjana Topčić, Verica Jačmenica-Jazbec, dr. med., Dubravka Rojc, Nikola Rovis, vlč.

Pavo Martić, Renato Smirnjak, don Darko Jerković, Magdalena Halužan, Jelena Mališa, Paula Tomić, Zrinka Zidarić, Dragica Mustapić Livio Marijan, Tomislav Kojundžić, caffe Damask, Ivana Katanović, Vedrana Čolić, Stjepan Cikač, Danko Kovačević TISAK: Kerschoffset d.o.o., Zagreb

Kontakti za narudžbe i pretplatu: - 048/210-104, 095/206-5421, 091/220-6542 - tajnica@figulus.hr - www.kristofori.hr ADRESA UREDNIŠTVA:

Časopis Book, Franje Gažija 2, 48 000 Koprivnica e-pošta: urednikbook@kristofori.hr; tel: 048/210-104 (8 – 16 sati) Book izlazi svakog prvog u mjesecu.

Zastupništvo za BiH: Živo kamenje d.o.o. tel: 00387/63-323-359; e-pošta: bih@kristofori.hr Uredništvo Booka ne snosi odgovornost za nenaručene materijale (tekstovi, fotografije, pisma... u bilo kojem obliku) i ne smatra se dužnim vraćati ih pošiljateljima.

Uredništvo se ne mora nužno slagati s mišljenjem autorâ. Za sadržaj reklama odgovorni su oglašivači

BOOK 64

Druga polovica Potrebe siromašnih za proslavu Uskrsa

Na Veliku subotu dođe rabi Naftali umoran kući vrativši se iz molitvene kuće. Njegova žena ga upita: „Što te toliko umorilo?“ On reče: „Namučila me je propovijed. Govorio sam o siromašnima i njihovim raznim potrebama za slavlje nadolazeće Pashe. Ove godine sve je poskupjelo...“ Žena je i dalje pitala: „I što si postigao svojom propovijedi?“ On joj odgovori: „Polovica potrebe je osigurana. Naime, siromasi su spremni primiti. A kako stoji s drugom polovicom, to jest, jesu li bogati spremni davati, to još ne znam.“ www.zupa-medulin.com

6

Book

Book

Book 7

Darova nam život! »Uskrsnuće »Uskrsnuće Isusovo Isusovo temeljna temeljna jeje istina istina naše naše vjere vjere uu Krista, Krista, kao kao središnja središnja istina istina vjerovana vjerovana i i življena življena uu prvoj prvoj kršćanskoj kršćanskoj zajednici, zajednici, prenesena prenesena kao kao temeljna temeljna PrePredaja, daja, utvrđena utvrđena spisima spisima Novoga Novoga zavjeta, zavjeta, propovijedana propovijedana kao kao bitni bitni dio dio Vazmenog Vazmenog otajstva otajstvazajedno zajednossKrižem: Križem: Krist Kristuskrsnu uskrsnuod odmrtvih, mrtvih, Smrću Smrćusatre satresmrt, smrt, onima onimauugrobovima grobovimaživot životdarova.« darova.« KKC, KKC,br. br.638 638

n e j l v o l s o g a l B vam Uskrs!

Vazmeno bdijenje

Tko će nam otkotrljati grobni kamen?

»Uskrsnuće »Uskrsnuće jeje izvanredan izvanredan čas čas čiju čiju tajnu tajnu čuva čuva noć noćvazmenog vazmenogbdijenja. bdijenja.To Tojejetrenutak trenutakuukokojem jem Isus Isus posve posve izmiče izmiče svim svim našim našim ljudskim ljudskim osjetilima osjetilimate tenas nasuuisto istovrijeme vrijemepodiže podižeiziznajnajdubljih dubljih i i najskrovitijih najskrovitijih grobova grobova uu koje koje nas nas jeje bacio bacioistočni istočnigrijeh. grijeh.UUčasu časuuskrsnuća uskrsnućaIsus Isusnas nas dokraja dokraja otkupljuje, otkupljuje, prožima prožima i i uzima uzima za za svoje. svoje. (...) (...)

Kada Kada odlazi odlazi ss ovog ovog svijeta svijeta Ocu, Ocu, Isus Isus prolazi prolazi kroz kroz srca srca svih svih vjernika. vjernika. To To jeje Isusova Isusova Pasha, Pasha, prijelaz prijelazssovog ovogsvijeta svijetauuKraljevstvo.

Kraljevstvo.Odlazeći Odlazeći Ocu, Ocu,on onprolazi prolazii ikroz kroznas, nas,zahvaća zahvaćanas nasi iodvoodvodi disa sasobom sobomuusvoju svojuslavu. slavu.Uskrsnuće Uskrsnućejejepravi pravi otajstveni otajstveniizazov: izazov:uučasu časukada kadajejegrob grobprazan, prazan, uubiću bićuvjernika vjernikasve svetreperi treperiod odnazočnosti nazočnostiUskrUskrsnuloga: snuloga:dok dokispražnjuje ispražnjujegrobove grobovenaših našihsrdasrdaca, ca,on onnastanjuje nastanjujei iispunja ispunjasve svenaše našebiće bićesvosvojim jimživotom. životom.(...) (...)

Fra FraZvjezdan ZvjezdanLinić, Linić,Neka Nekami mibude budepo poTvojoj Tvojoj Riječi, Riječi,Teovizija Teovizija

Kakve veze ima uskrsno jaje s blagdanom uskrsnuća?

„Potom opazih „novo nebo i novu zemlju“, jer su iščezli prvo nebo i prva zemlja“ (Otk 21,1) Jaje se se oduvijek oduvijek shvaćalo shvaćalo kao kao simbol simbol Jaje života, „izvana „izvana opipljiva opipljiva stvar, stvar, aa iznutra iznutra života, nepo­jjmljiv mljiv život“ život“ (Elmar (Elmar Gruber).

Gruber). nepo­ njega,naoko naokomrtvog mrtvogpredmeta, predmeta,odjedodjedIzIznjega, nom iskoči iskoči pile! pile! Kršćani Kršćani vide vide uu njemu njemu nom simbol uskrsnuća, uskrsnuća, jer jer je je Isus, Isus, Uskršenik Uskršenik simbol („Zašto tražite tražite živoga živoga među među mrtvima?“), mrtvima?“), („Zašto izišao iziz čvrsto čvrsto zatvorenog zatvorenog groba. groba. RaRaizišao zvijeno bi bi se se pile pile ugušilo ugušilo uu jajetu jajetu kad kad se se zvijeno ne bi bi moglo moglo osloboditi osloboditi malim malim „kljunom „kljunom ne za razbijanje razbijanje ljuske ljuske jajeta“, jajeta“, koji koji se se nalazi nalazi za točno iznad iznad kljunića kljunića –– poput poput pile pile kojom kojom točno

bjegunac oslobađa oslobađa sebe sebe iziz zatvora. zatvora. bjegunac naš se se život život odigrava odigrava uu uskim uskim vremenvremenII naš skimiiprostornim prostornimgranicama. granicama.Ali Aliuutjeskotjeskoskim bi smrti smrti pomažu pomažu nam nam naša naša vjera vjera ii nada nada uu bi uskrsnuće da da razbijemo razbijemo svaku svaku ograničeograničeuskrsnuće nost ii uronimo uronimo uu život život uu izobilju izobilju što što nam nam nost gaje jeIsus Isusobećao. obećao. ga Hvala,Gospodine!

Gospodine!Imamo Imamodovoljno dovoljnorazlorazloHvala, gada daza zaUskrs Uskrsbojimo bojimojaja jajabojama bojamaradosti. radosti. ga Ohrabrenja za za svaki svaki dan dan –– 365 365 dana dana uz uz Ohrabrenja lahorBožje Božjeriječi; riječi;UPT UPT lahor

Onaj tko vjeruje u uskrsnuće Uskrs Uskrs jeje svetkovina svetkovina Uskrsloga, Uskrsloga, svetkovisvetkovina na mladosti, mladosti, svetkovina svetkovina vječnoga vječnoga života. života.

Onaj Onajtko tkovjeruje vjerujeuuuskrsnuće, uskrsnuće,neće nećenikada nikada ostarjeti, ostarjeti, može može uvijek uvijek iznova iznova započinjati, započinjati, njega njegai iposlije poslijenajcrnje najcrnjenoći noćičeka čekasvjetlom svjetlom obasjano obasjano jutro. jutro. Tko Tko vjeruje vjeruje uu uskrsnuće, uskrsnuće, ne netreba trebase seplašiti plašitiživota, života,ne netreba trebaočajaočajavati vatizbog zbogpatnje patnjei ismrti. smrti.

blema,koji kojipostaju postajusve svesloženijima složenijimaako akose se blema, čovjeka želi želi posve posve uništiti, uništiti, zajedno zajedno ss dudučovjeka šomi iduhom. duhom. šom Javjerujem vjerujemuuuskrsnuće. uskrsnuće.Vjerujem Vjerujemuuživot. život.

Ja Vjerujemuuoproštenje oproštenjegrijeha grijehai iuuto toda daće će Vjerujem zliljudi, ljudi,postati postatidobrima. dobrima.Vjerujem VjerujemuuLjuLjuzli bav, koja koja pokreće pokreće sve sve ljude, ljude, cijeli cijeli svijet svijet i i bav, savsvemir. svemir.Vjerujem VjerujemuuBoga Bogakoji kojijejeljubav. ljubav. sav

Tko Tkovjeruje vjerujeuuuskrsnuće, uskrsnuće,taj tajne neizbjegava, izbjegava, PhilBosmans, Bosmans,Blagotvorna Blagotvornariječ riječza zasvaki svaki ne nezagorčava zagorčavai ine netruje trujesvoj svojživot, život,taj tajse sene ne Phil dan,UPT UPT hvata hvata uu zamršenu zamršenu mrežu mrežu nerješivih nerješivih propro- dan,

Misa za početnike 3

Piše: Josip Lončar

10

Vjera: osnovni uvjet da misa bude plodonosna Book

U Misi sudjelujemo u Isusovoj žrtvi koja će biti plodonosna samo onima koji primaju vjerom, i za koje primamo vjerom.

No, kako povjerovati, kako imati što više vjere?

Vjera Zadobivanje vjere dio je op­ ćenite pripreme za Misu.

Možemo vjerovati da Bog postoji; možemo vjerova­ ti da je ovakav ili onakav, možemo vjerovati da želi ovo ili ono, možemo vjero­ vati da ga možemo susresti na ovakav ili onakav način, možemo vjerovati da od Boga možemo primiti ovo ili ono, možemo vjerovati da mu možemo dati ovo ili ono; možemo vjerovati u istinu i možemo vjerovati u laž, mo­ žemo vjerovati u razumu i u srcu; možemo sami izgraditi vlastitu vjeru, ali vjera može biti i dar Duha Svetoga. Istin­ ska vjera, po kojoj nas Bog uslišava, uvijek je i isključivo dar Duha Svetoga, a sve su ostalo samo naša uvjerenja.

Vjera je dar i zato, da bi svi ljudi bili u ravnopravnom položaju, do nje svi možemo doći na jedan jedini način – da je primimo kao dar.

Na Misi sudjelujemo vjerom i uvjerenjima koja se vjeri često izravno suprotstavlja­ ju. Vjera se rađa, dobiva kao dar u susretu s Bogom. Vje­ ru na dar dobivaju oni koji za njome vruće čeznu (usp.

1 Kor 14,1). Što imamo više pojedinačnih vrsta vjere, a manje uvjerenja, to smo zre­ Book

liji vjernici. Za sve što god tražimo od Boga, moramo imati zasebnu vjeru. O tome sam detaljno pisao u knjizi Karizma vjere.

Ako imamo iskustvo vjere srca, Misu ćemo moći do­ živjeti gotovo jednako bilo gdje i bilo kad bez obzira na vanjske okolnosti. Naša unutarnja raspoloživost neće bitno ovisiti o djelo­ vanju vanjskih čimbenika (svetosti svećenika, glazbi, uređenju crkve...).

Vjera se rađa iz povjerenja, pouzdanja u Božju dobrotu i pravednost, iz istinskog po­ znavanja Boga kojeg nam je svojim životom objavio Isus u evanđeljima. To pouzda­ nje može biti plod našeg osobnog odnosa s Bogom u njegovoj riječi a možemo ga primiti od Crkve kroz odre­ đena duhovna iskustva.

Posebno pouzdanje Određena svetišta kao i ra­ zne župske, redovničke ili zajednice pojedinih crkve­ nih pokreta, imaju posebnu vrstu pomazanja ili prisutno­ sti Duha Svetoga, posebno pouzdanje u određenu vrstu milosti, posebno iskustvo Božjeg milosrđa. Duh Sveti je te zajednice obdario spe­ cifičnim darovima, pa kad

dođemo na njihovo misno slavlje, tom se posebnom izvoru vjere priključimo ve­ oma lako.

Sjetimo se da je Šaul dva puta susreo povorku proro­ ka koji su bili u proročkom zanosu te je s njima počeo prorokovati, iako sam nije bio prorok. Ta posebna pri­ sutnost Duha Svetoga utječe na sve koji mu se približe s dobrom voljom, pa se tako i Šaul otvorio prorokova­ nju, što bi mu bilo daleko teže izvan toga specifičnog pomazanja. Taj princip, na žalost, vrijedi i kad se pridružimo grupama koje prakticiraju đavolsku pri­ sutnost, pogotovo kad joj se otvorimo misleći da će nam u nečemu pomoći.

Sjetimo se Padre Pija, svetog župnika Arškog, svetog pape Ivana Pavla II. i mnogih drugih svetih svećenika. I danas, širom svijeta, Crkva ima takvih svetih svećenika 11

Dobar način otvaranja srca za primanje vjere je promatranje onoga što nam je zapisano u Bibliji, posebno u evanđeljima Postoje zajednice s poseb­ nim darom slavljenja Boga; kad dođemo na njihovu Misu, lako možemo primije­ titi da to slavljenje dotiče nu­ trinu. Može nam se dogoditi da još danima potom pjeva­ mo neku od tih pjesama u svojem srcu. To slavljenje ne ovisi o kvaliteti izvođenja, nego o kvaliteti unutarnjeg doživljaja onoga što se pjeva.

Ima zajednica koje gaje posebnu ljubav prema bo­ lesnicima i mnogo mole za njihovo ozdravljenje. Kad dođete u takvu zajednicu, primijetite da ste povjero­ vali i primili svoje ozdrav­ ljenje koje do tada nikako niste mogli. Svi znamo za Lurd, Fatimu, Međugorje, Guadalupe, Mariju Bistricu, Trsat... Takvih svetišta ima velik broj širom svijeta.

Bio sam u župama koje imaju poseban dar klanja­ nja pred Presvetim. Oni koji tamo dođu iz drugih župa, otkriju kako ih to kla­ njanje, za razliku od onog u njihovim župama, povezuje 12

s Bogom mnogo dublje i da im sat vremena pred Pre­ svetim Sakramentom pro­ đe prebrzo.

Neka svetišta ili zajednice imaju posebno povjerenje u Blaženu Djevicu Mariju.

Sjećam se svog prvog do­ laska u Međugorje. Ondje sam bio tri dana i nisam ni vidio ni doživio baš ništa posebno, no čim sam se vra­ tio kući, počeo sam iskreno uživati u molitvi krunice i od tog sam trenutka goto­ vo potpuno prestao slušati svjetovnu glazbu. Nitko mi ondje nije ni na koji način naglasio da to trebam činiti.

Mnogi nakon što se prvi put vrate iz Međugorja, počnu s radošću, istinski postiti o kruhu i vodi. Mnogi u Među­ gorju prvi put osjete radost ispovijedi, osjete da, ispovi­ jedajući se, čine Bogu i sebi djelo ljubavi; mnogi prvi put iskuse radost klanjanja pred Presvetim Sakramentom i mnogi prvi put osjete ljubav i zagovor Majke Božje. Mno­ gi vjeru i povjerenje koje su pronašli u Međugorju done­ su sa sobom u svoje obitelji i u svoje župe.

Zaista sam u životu blago­ slovljen jer sam imao prilike sudjelovati na susretima za­ jednica koje njeguju poseb­ nu pobožnost prema Duhu Svetome, i svjedočiti njego­ vim darovima. Velik je pri­ vilegij danas gledati čudesa koja su opisana u evanđelji­ ma a koja se nikad nisu pre­

stala događati, te se itekako događaju i danas.

Postoje svećenici koji svo­ jom karizmom privlače na Misu mnoštvo vjernika. To mnogima može biti blago­ slov da otkriju vrijednost Mise koju do tada nisu po­ znavali. Ti svećenici ima­ ju posebno iskustvo žive vjere u ono što se na Misi događa, koje onda, svojim svjedočenjem, prenose na druge. Neki koji inače ne idu na Misu dođu tada, iz čiste znatiželje, vidjeti zašto toliki idu tamo, a onda dožive živo iskustvo susreta s Bogom.

Nakon toga sudjeluju na Misi u svojim župama s no­ vim žarom u srcu. Sjetimo se Padre Pija, svetog župnika Arškog, svetog pape Ivana Pavla II. i mnogih drugih svetih svećenika. I danas, širom svijeta, Crkva ima ta­ kvih svetih svećenika. Drugi opet svećenici privlače ljude posebnim darom ispovijeda­ nja, drugi opet poučavanja, neki su posebno pomazani za duhovnike, neki za eg­ zorciste, neki imaju posebne darove organizacije župske zajednice... Često je znak takvog poseb­ nog pomazanja, posebne prisutnosti Duha Svetoga, taj da prisutni izgube osjećaj za vrijeme ili pak ne osjećaju ni­ kakav fizički napor prilikom klečanja ili stajanja. Ne radi se o tome da vrijeme prolazi brzo zato što nam je nešto za­ nimljivo, nego zato što u dubi­ Book

ni sebe osjećamo Božju prisut­ nost za kojom, kad je jednom osjetimo, čeznemo uvijek.

Zato oni koji dožive tako ne­ što, idu više puta na takva mjesta kako bi to doživjeli ponovno. To je jedan od ra­ zloga zašto ljudi hodočaste.

Nakon određenog vremena, to posebno pouzdanje (po­ mazanje) zajednice u koju „hodočastimo“, postaje i naše osobno pouzdanje i mi ga „hodočasnici“ tada donosimo u svoju župsku zajednicu.

Važno je da ga u svojoj župi nikome ne namećemo (mno­ gi u tome, iako imaju najbo­ lju nakanu, griješe) jer tako sprečavamo njegovo širenje.

Nametanje je suprotno slo­ bodi koju nam daje Duh Sve­ ti, i on u njemu ne sudjeluje.

To novostečeno pouzdanje trebamo prenositi na druge na isti način na koji smo ga i primili – živimo ga i pusti­ mo da se samo širi na druge.

Kad naši bližnji vide da nas je naše iskustvo promijenilo u bolje ljude, sami će nas pi­ tati što nam se dogodilo.

Tako, osobna vjera pojedin­ ca često započinje „hodo­ čašćenjem“ u zajednice u kojima se očituje određena vrsta žive vjere. Zato imamo brojna svetišta, hodočasnič­ ka mjesta, razne vrste du­ hovnih seminara...

Sigurno je da će oni koji su na poseban način iskusili klanjanje – pristupati pri­ česti s većim povjerenjem; da će oni koji su doživjeli Book

ozdravljenje – za vrijeme Mise moliti za bolesne s ve­ ćim povjerenjem; oni koji su iskusili slavljenje – posebnu će pažnju obratiti na onoga koga slave...

Ovdje želim posebno nagla­ siti da je za pojedinu župu veoma vrijedan župnik „hodočasnik“. Takva su ho­ dočašća svojevrsna speci­ jalizacija u kojoj taj župnik, kao predvoditelj župske zajednice, umnaža svoju vjeru i prenosi je na svoju župsku zajednicu. Nekad su u svakoj župi bile vrlo važ­ ne misije koje su predvodili iskusni misionari; oni su u nekoliko dana boravka u župi prenosili vlastito isku­ stvo vjere na župsku zajed­ nicu u kojoj su služili. Da­ nas se to češće događa kroz župske duhovne obnove.

Moram spomenuti i obitelj, u kojoj roditelji, djedovi i bake prenose svoje iskustvo vjere na djecu; obitelj, u kojoj se moli (osobno i zajednički), u kojoj se razgovara o Bogu, a posebno u kojoj se, kroz živu vjeru, živi pouzdanje u Božju providnost, te se tu vjeru prenosi na djecu. Neće je svako dijete prihvatiti jed­ nako, ali će zasigurno imati jednaku priliku to učiniti.

Kako zagrijati svoju vjeru

Dobar način otvaranja srca za primanje vjere je pro­ matranje onoga što nam je

Energetski certifikati Legalizacija objekata

Tvrtka Palam d.o.o. nudi Vam: ‒ izradu energetskih certifikata; ‒ snimanje izvedenog stanja s izradom dokumentacije za legalizaciju, uključujući geodeziju (izlazak na teren i energetski pregled s dostavom certifikata, moguće je u roku od 24 sata od narudžbe); ‒ snimanje objekata i izradu troškovnika za adaptacije i novogradnje s procjenom troškova; ‒ izvođenje radova.

Kontakt:

E-mail: palamdoo@gmail.com; Tel: 091/3735-357 Adresa: Trg Antuna Mihanovića 3, Sesvete; OIB: 76594422243 13

zapisano u Bibliji, posebno u evanđeljima. Ne bi nam trebao biti problem zamisli­ ti Isusa koji stavlja svoj prst u svoja usta, navlaži ga vla­ stitom slinom, ispruži svoju ruku i gluhome mucavcu (koji sve to vidi i dopušta) ru­ kom dotakne jezik i tako mu preda dio svojeg tijela. Nije li to slika onoga što nam se događa u pričesti?! Nastoj­ mo si je predočiti što češće. Čitanje i meditiranje riječi Božje zagrijava našu mlaku vjeru. Osobno, kad trebam moliti za nečije ozdravlje­ nje, podgrijavam svoju vjeru tako da očima srca proma­ tram brojna ozdravljenja za­ pisana u Bibliji. Pokušavam vidjeti, predočiti si, zamisliti, doživjeti radost tih ljudi koji su, primivši čudesno ozdrav­ ljenje, ponovno dobili priliku živjeti. Još me više raduje Isusovo radosno lice. Ako se mi slabi i grešni ljudi može­ mo radovati kad nekome po­ mognemo, kolika onda mora biti Isusova radost?!

Također, razmatram i Isu­

Mnogi bismo bili spremni i život dati za spas svog djeteta. Nije li Otac dao svoga Sina samo zato jer nas voli kao vlastitu djecu?

14

sovu muku. Sigurno je da ćemo mi, slabi i grešni lju­ di, učiniti sve što je u našoj moći za svoju djecu koja su bolesna, izgubljena ili zaro­ bljena raznim ovisnostima; učinit ćemo to koliko god bilo teško ako znamo da im to može pomoći. Mnogi bi­ smo bili spremni i život dati za spas svog djeteta. Nije li Isus trpio i dao svoj život iz istog razloga?! Nije li Otac dao svoga Sina samo zato jer nas voli kao vlastitu djecu? Ipak, kao što naša djeca ponekad ne žele, ne znaju ili zbog nekog trećeg razloga ne primaju našu pomoć, tako ni mnoga Bož­ ja djeca ne znaju, ne žele ili zbog trećeg razloga ne pri­ maju Božju pomoć, pa su stoga potrebni naše evan­ gelizacije.

Zaista upoznati Boga Ako zaista želimo upoznati Boga, potrebno je vremena i truda kako bismo mogli primiti vjeru. No, koliko je potrebno truda da se nauči svirati neki instrument, da se postane vrhunski spor­ taš, znanstvenik, umjetnik, da se postane dobar u bilo čemu? Zašto ne bismo onda uložili napor i trud da što bolje upoznamo Boga?

Odgovor je ponovno isti – možda nam nedostaje mo­ tiv. Čini se da su mnogi stvori­ li nedovoljno jasnu sliku o

Isusu, pa tako ne znaju što od njega mogu očekivati i što on želi od nas. Taj se Isus često uvelike razliku­ je od onog u evanđeljima – suvremenici su znali što mogu očekivati od njega.

Isus iz evanđelja nikad nije propustio priliku ozdraviti bolesnike koji su ga mo­ lili za ozdravljenje, čak je ozdravio i neke koji to od njega nisu tražili. Svojim je učenicima zapovijedao da čine isto; a ovaj „današ­ nji“ navodno više voli da bolesnici pate i umiru, bez obzira što je to trpljenje često uzaludno i kontra­ produktivno jer u njemu ne vide smisao i ne prihvaćaju ga s ljubavlju. Čini se da su mnogi vjernici danas raza­ peti između „prvog“ i „dru­ gog“ i ne znaju u kojeg bi vjerovali.

Na Misi susrećemo Isusa čovjeka, s njegovim ljud­ skim srcem kojim nas i dalje ljubi na potpuno isti način kao što je ljubio svoje suvremenike. Pogledajmo kako to Crkva lijepo nau­ čava: KKC#478 Isus nas je poznavao i ljubio, sve i svakog pojedinog, za vrijeme svog života, u svojoj smrtnoj borbi i u svojoj muci, i za svakoga se od nas žrtvovao: „Sin Božji me je ljubio i predao samoga sebe za mene“ (Gal 2,20).

Sve nas je ljubio ljudskim Book

srcem. Zato sveto Srce Isu­ sovo, probodeno radi naših grijeha i poradi našeg spa­ senja, „uzima se kao glav­ ni pokazatelj i znamen (...) one ljubavi kojom božanski Otkupitelj stalno ljubi vječnog Oca i sve ljude“.

(Podebljao autor) Sve nas je ljubio i ljubi nas i dalje ljudskim srcem, srcem koje možemo shvatiti i pri­ hvatiti. Lijepo to kaže sveti papa Ivan Pavao II. kad piše da Isus nije htio umrijeti pri­ je nego ustanovi „sredstvo“ po kojem će i dalje ostati s nama kao čovjek, sa svojom ljudskom ljubavi, ljudskim srcem. Zato ga na Misi su­ srećemo ne samo kao Boga nego i kao čovjeka. Njegova se božanska narav u svojem odnosu prema nama ljudi­ ma ne razlikuje od njego­ ve ljudske naravi. Ako nas je poznavao i ljubio još za svog života, gotovo dvije ti­ suće godina prije nego smo se rodili, zašto bi nas sada ljubio drukčije?!

Isus je tražio da budemo poput djece ako ga želimo shvatiti i upoznati. Pogle­ dajmo u Sveto pismo što kaže apostol Pavao o oni­ ma koji su pozvani da ga upoznaju i slijede (v. 1 Kor 1,26-29). Kad bismo zna­ li što sve možemo postići istinskim sudjelovanjem na Misi kad bolje upoznamo Boga, prihvatili bismo Isu­ sov poziv na savršenstvo.

Book

Nijemo dijete progovorilo!

Ovo čudesno ozdravljenje, koje se dogodilo 1461. godine na Misi u katedrali u francuskom gradu La Rochelle, slavi se ondje i danas, svakog 13. travnja Godine 1461. na Uskrs, jedna je majka sa svojim nijemim djetetom nazočila misnom slavlju u katedrali La Rochelle. Jadni je dječak bio vrlo pobožan i ljubio je Boga iz sveg srca. Skrušeno je pratio svetu misu. Kad je vidio da svećenik ostalim vjernicima dijeli svetu pričest, i on je zaželio primiti dragoga Spasitelja.

Usrdnim je pogledima molio svoju majku da i njega povede do stola Gospodnjega.

Majka je udovoljila njegovoj želji, ali se svećenik usprotivio tomu bojeći se da to nijemi dječak ne može dobro razumjeti. Jadna je majka zaplakala. Ali dječak nije gubio nadu. Na koljenima se doklizao do svećenika i u vis uzdignutih ruku vapio anđeoskim pogledom za nebeskim kruhom. Duboko ganut tolikom čežnjom svećenik mu tada podijeli prvu svetu pričest.

Tek što je sveta hostija dotakla jezik nijemoga djeteta, u sav glas viknuo je: „Pomoć je naša u imenu Gospodinovu!“ Svi su se prisutni čudili i divili. Majka ga zaprepaštena upita: „Zar si nešto rekao, sine? Možeš li zaista govoriti?“ „Da, majko, Bogu hvala!“ odgovori ozdravljeni dječak i plačući od radosti zagrli svoju majku. Svi su ih ljudi okružili diveći im se i čestitajući im. Svećenik je u znak zahvalnosti zapjevao slavno Te Deum. „Nasljedujte Boga, jer ste njegova ljubljena djeca i živite u ljubavi, jer je i Krist nas ljubio i predao sebe samoga za nas kao prinos i kao žrtvu koja se sviđa Bogu!“ (Ef 5,1-2)

fra Petar Ljubičić, Primjeri koji potiču i privlače, hrabre i opominju 15

Žrtva ljubavi Gotovo da nema čovjeka koji se ne bi manje ili više žrtvovao tako da učini nešto za što sa sigurnošću zna da će biti na blagoslov njemu i/li nekome koga voli. Kako shvatiti žrtvu u biblijskom smislu?

Piše: J. F. Biblija je je puna puna priča priča oo žr­ žr­ Biblija tvi.Svatko Svatkood odnas nasima imasvosvotvi. je teorije teorije oo žrtvi žrtvi ii žrtvovažrtvovaje nju. Ipak, Ipak, postoji postoji žrtva žrtva koja koja nju. jeiznad iznadsvih svihdrugih, drugih,aato toje je je žrtvaljubavi. ljubavi.Riječ RiječBožja Božjauči uči žrtva nas: što što god god učinili učinili drugodrugonas: me, pa pa makar makar svoje svoje tijelo tijelo me, predali da da se se sažeže, sažeže, pa pa predali makar sve sve što što imamo imamo popomakar dijelili sirotinji, sirotinji, neće neće nam nam dijelili predBogom Bogomvrijediti vrijeditiNIŠTA NIŠTA pred akoto tonismo nismoučinili učiniliizizčiste čiste ako ljubavi. Pa Pa zar zar je je moguće moguće ljubavi. da za za druge druge možemo možemo popoda stiti, trpjeti, trpjeti, trapiti trapiti se se na na stiti, najrazličitije načine, načine, da da se se najrazličitije možemo odreći odreći svega svega što što možemo smo godinama godinama stjecali stjecali smo teškom mukom mukom ii to to dati dati teškom nekome––iiza zato tone neprimiti primiti nekome nikakvu nagradu nagradu od od Boga?

Boga? nikakvu Mogućeje. je.IItu tuse sekrije krijejedjedMoguće na od od najvažnijih najvažnijih poruka poruka na evanđeljaIsusa IsusaKrista.

Krista. evanđelja Mala gesta gesta prema prema bli­ bli­ Mala žnjemu učinjena učinjena iziz čiste čiste žnjemu ljubavi vrijedi vrijedi kod kod Boga Boga ljubavi više nego nego veliko veliko djelo djelo bez bez više ljubavi. Koliko Koliko toga toga učiniučiniljubavi.

16

mo uu danu danu iziz najrazličitijih najrazličitijih mo motivažrtvujući žrtvujućise seza zasebe sebe motiva svoju obitelj obitelj te te prijatelje, prijatelje, ii svoju da te te žrtve žrtve nemaju nemaju svoj svoj aa da izvoruuljubavi ljubaviprema premaBogu Bogu izvor bližnjemu? Pokušajmo Pokušajmo se se ii bližnjemu? svaku večer večer prije prije spavanja spavanja svaku zapitatišto štosmo smotaj tajdan danučiučizapitati niliizizčiste čisteljubavi, ljubavi,iiodmah odmah nili će mnogi mnogi od od nas nas shvatiti shvatiti će premalo. Ako Ako je je danas danas –– premalo. bilo ništa ništa ili ili premalo, premalo, kako kako bilo bi sutra sutra moglo moglo biti biti bolje? bolje? bi Sutrabismo bismotrebali trebaliobratiti obratiti Sutra pažnju na na ono ono što što činimo, činimo, pažnju trebali bismo bismo se se potrudipotruditrebali razmisliti što što bismo bismo to to titi ii razmisliti mogliučiniti učinitiizizčiste čisteljubavi ljubavi mogli potaknuti čistom čistom željom željom potaknuti da učinimo učinimo nešto nešto dobro: dobro: da možda nazvati nazvati nekoga nekoga tko tko možda bi se se obradovao obradovao našem našem bi pozivu; posjetiti posjetiti nekoga nekoga pozivu; tkobi bise seobradovao obradovaonašem našem tko posjetu; pohvaliti pohvaliti nekoga nekoga posjetu; tko bi bi se se obradovao obradovao našoj našoj tko pohvali; pomoći pomoći nekome nekome pohvali; tko bi bi se se obradovao obradovao što što tko smo mu mu pomogli pomogli baš baš mi; mi; smo pokloniti nešto nešto onome onome pokloniti tko će će se se obradovati obradovati više više tko tomešto štosmo smomu mupoklonili poklonili tome mi, nego nego samom samom poklonu; poklonu; mi,

moždaotići otićiradnim radnimdanom danom možda naMisu Misujer jerznamo znamoda daće ćeto to na obradovati Boga; Boga; dobro dobro se se obradovati ispovjediti jer jer ćemo ćemo tako tako ispovjediti također obradovati obradovati Boga...

Boga... također Listaje jeneiscrpna. neiscrpna.

Lista Vrijedi samo samo ono ono što što je je Vrijedi življeno iz iz ljubavi. ljubavi. No, No, da da življeno Book

dobro,ako akodajemo dajemoili ilipopodobro, zajmljujemosamo samoonima onima zajmljujemo od kojih kojih se se nadamo nadamo pripriod miti natrag natrag –– ne ne činimo činimo miti ništa posebno posebno –– vršimo vršimo ništa onošto štotrebamo trebamovršiti, vršiti,iito to ono niječista čistažrtva žrtvaljubavi. ljubavi. nije Na vječnom vječnom će će sudu sudu dodoNa bro proći proći oni oni koji koji su su ljuljubro bili one one koji koji su su njegovi, njegovi, bili Isusovi; aa ne ne oni oni koji koji su su Isusovi; ljubili (hranili, (hranili, oblačili, oblačili, popoljubili jili, posjećivali posjećivali uu zatvoru zatvoru jili, bolesti) samo samo svoje. svoje. AA ii uu bolesti) Isusovisu suoni onikoji kojisu suničiji. ničiji.

Isusovi Tosu suoni onikoji kojisu sutako takočesto često To odbačeni, na na najrazličitije najrazličitije odbačeni, načine,od odsvojih; svojih;to tosu suoni oni načine, kojinam namneće nećemoći moćiuzvrauzvrakoji titi ničim ničim osim osim iskrenom iskrenom titi zahvalnošću. Nije Nije lili to to dodozahvalnošću. voljnoda danas naspokrene?! pokrene?! voljno

bi to to postalo postalo uu našem našem žižibi votu stvarnost, stvarnost, potrebna potrebna votu je žrtva žrtva ljubavi. ljubavi. Trebamo Trebamo je se žrtvovati žrtvovati na na način način da da se se se odrečemo svog svog uhodanog uhodanog odrečemo ustaljenog načina načina života, života, ii ustaljenog pa ii žrtvovanja žrtvovanja bez bez ljubaljubapa vi, te te trebamo trebamo uu svojim svojim vi, postupcima početi početi pronapronapostupcima Book

laziti motiv motiv koji koji kod kod Boga Boga laziti jedinovrijedi. vrijedi.Na Nakraju krajudana, dana, jedino ali ii na na kraju kraju života, života, vrijedi vrijedi ali kod Boga Boga –– ali ali ii kod kod čovjeka čovjeka kod njemu slična slična –– samo samo ono ono njemu što je je življeno življeno iziz ljubavi. ljubavi. No, No, što ako ljubimo ljubimo samo samo one one koji koji ako nas ljube, ljube, ako ako činimo činimo dobro dobro nas samo onima onima koji koji nama nama čine čine samo

Zašto ljubav ljubav vrijedi? vrijedi?

Zašto Akonastavimo nastavimoživjeti živjetibez bez Ako te ljubavi, ljubavi, ostat ostat ćemo ćemo isti isti te kakvismo smoiisada, sada,nećemo nećemo kakvi se promijeniti. promijeniti. UU većivećise ne je je vjernika vjernika to to upravo upravo ne tako: cijeli cijeli život život ostanu ostanu tako: isti. Vršenje Vršenje zapovijedi zapovijedi ii isti. propisane nemijenja mijenjačovječovjepropisa ka,samo samoga gaodržava održavaonaonaka, kvim kakav kakav je. je. Suprotno Suprotno kvim tome, žrtva žrtva ljubavi ljubavi nas nas tome, neprestano MIJENJA MIJENJA uu neprestano bolje ljude. ljude. Ona Ona zadire zadire uu bolje našu osobnost, osobnost, posveposvenašu ćuje je, je, obraća obraća uu Isusovu Isusovu ćuje sliku ii daje daje nam nam udio udio uu sliku obilju života života koje koje nam nam je je obilju obećano. obećano.

Bez žrtve žrtve ljubavi, ljubavi, ostat ostat Bez ćemo isti isti kakvi kakvi smo smo bili bili ćemo dosada. sada. do 17

nova rubrika

Stepinčeva baština Priredila: Dubravka Rojc

„Pazite da ostavite sinu za baštinu vjeru! Što mu koriste milijuni ako izgubi vjeru! Naprotiv, ako mu ništa drugo ne ostavite, nego samo vjeru, bit će sretan!“

18

Book

Stepinac – uzor ljubavi prema Bogu, čovjeku i domovini

Vrijeme u kojem je živio blaženi Alojzije Stepinac bilo je obojano nizom prijelomnih trenutaka za povijest našega naroda i očuvanje katoličke vjere. Odvažan kakav je bio, kardinal nikada nije zatajio svoju vjeru u Trojedinoga Boga a ljubav prema svome narodu nikada nije skrivao. Iza njega su ostali brojni zapisi i to uglavnom iz pera onih koji su živjeli u njegovoj blizini i koji su bili potaknuti zapisati njegove riječi, kako bismo mi danas mogli iščitavati iz njih pouku za život’

Natpis na Stepinčevu grobu Na grobu bl. Alojzija Ste­ pinca u zagrebačkoj prvo­ stolnici stoji natpis (epi­ taf ); on se sastoji od dviju rečenica koje izvrsno opi­ suju njegovu osobnost iz­ građenu na evanđeoskim temeljima: „Ljubiti pravdu, a mrziti nepravdu – to je moje načelo. U ljubavi prema hrvatskom narodu neću se dati ni od koga natkriliti.“ Ovaj je natpis nakon mu­ čeničke smrti Blaženika dao na njegov grob posta­ viti mons. Antun Ivandija, kustos zagrebačke prvo­ stolnice. Prva rečenica Book

natpisa potječe iz Stepin­ čeva kraćeg govora koji je uslijedio nakon što mu je pomoćni biskup mons.

Frano Salis Seewis uputio pozdravne riječi prigodom čestitanja na imenovanju za zagrebačkog nadbisku­ pa koadjutora 3. lipnja 1934. g. Tom je prilikom blaženi Alojzije rekao: „Moji su nakana i cilj čisti.

Slijediti nauku križa te bez ikakvoga straha braniti katoličku istinu! Praved­ nost prema njoj – dilexi iustitiam et odi iniquita­ tem (ljubio sam pravdu i mrzio nepravdu) to je moje načelo. Ogavnost prema svakoj nepravdi bila je duboko usađena u mojoj duši, kao što je i lju­ bav prema pravdi. Pa kao što sam bio za dobro svo­

ga naroda spreman dati sve, tako sam spreman na sve i za Crkvu katoličku koja me je od najranije mladosti učila dati svako­ me što je njegovo i ljubiti ljude istinskom ljubavi.“ ((Propovijedi, govori, po­ ruke (1934. – 1940. g.), ur. Juraj Batelja, Postula­ tura bl. Alojzija Stepinca, Zg, 2000.))

Drugi dio epitafa – „U lju­ bavi prema hrvatskome narodu neću se dati ni od koga natkriliti“ – riječi su koje je kao nadbiskup izgovorio 1936. godine prigodom dijeljenja svete potvrde u župi sv. Ane u Križevcima u povijesnom trenutku kada su pojedini hrvatski političari iznevje­ rili svoj narod i njegovo kršćansko dostojanstvo.

19

Prava baština Blaženi je Stepinac tijekom svoga života, obraćajući se roditeljima, a to govori i nama danas, često ukazivao na ono što je bitno u odgoju djece. Izazovi u odgoju djece s kojima se susreću današnji roditelji te izazovi s kojima su se susretali roditelji u pedesetim godinama prošloga stoljeća slični su osim što je danas ponuda na tržištu sporednih sitnica i besmislica znatno bogatija. Blaženikove su riječi: „Pazite da ostavite sinu za baštinu vjeru! Što mu koriste milijuni ako izgubi vjeru! Naprotiv, ako mu ništa drugo ne ostavite, nego samo vjeru, bit će sretan!“ Ima li uistinu išta bolje što bismo svojoj djeci mogli ostaviti u baštinu, od vjere? Ništa su kuće, automobili, polja, vinogradi, bazeni... u odnosu na nepropadljivo blago vjere, jer ona djeci pokazuje put prema istinskoj sreći koju mogu doživjeti već ovdje na zemlji ljubeći Boga i bližnje i služeći im, što će ih u konačnici vratiti u Očev zagrljaj kamo i pripadaju.

20

Iz razgovora s fra Bonaventurom Dudom za Katolički tjednik KT: Osim Stepinčeva gesla U Tebe se, Gospodine, uz­ dam! i činjenice da je bio čovjek savjesti, prilikom njegove ste beatifikacije posebno izdvojili Kardi­ nalovu riječ: „Ostajem!“ Zašto?

Fra Bonaventura Duda: Teško će se u to uživjeti tko u travnju i svibnju 1945. godine nije bio u Zagrebu.

Premnogi su, ni krivi ni dužni, bježali, a njemu su iz šume poručivali neka ih ne čeka. „Ja sam nadbiskup zagrebački, ostajem na

svome mjestu!“ Nije pošao ni u Rim 1953. godine na svečanosti kardinalskog promaknuća kao ni 1958. na izbor novoga pape, što je najveća kardinalska ob­ veza. Zašto? Nije bio sigu­ ran da će mu vlasti dopu­ stiti povratak u domovinu.

Taj Stepinčev Ostajem! ima posebnu težinu za napasti koje još uvijek traju: napu­ stiti domovinu radi veće sigurnosti. Stepinac je čo­ vjek nade, čovjek ostanka na svome mjestu, Stepinac je čovjek savjesti.

Naš blaženik, nadamo se, uskoro postaje svetac Nakon godina predana rada, postulator kauze za proglašenje svetim kar­ dinala Alojzija Stepinca mons. Juraj Batelja predao je u siječnju 2008. g. Kon­ gregaciji za proglašenje blaženih dokumentaciju o tri čuda koja se pripisuju zagovoru hrvatskoga bla­ ženika, a koja su nužna za njegovo proglašenje svecem Katoličke crkve.

Za sva tri čuda prikuplje­ na je iscrpna medicinska dokumentacija. Kada će

ga Crkva proglasiti svetim nije poznato, iako se u po­ sljednje vrijeme u katolič­ kim medijima spominje da bi Papa to mogao učiniti do konca ove godine. Ono što sa sigurnošću možemo reći jest da kao narod ima­ mo pred Bogom velikog zagovornika koji je pastir­ skom brigom i ljubavlju skrbio o potrebama ljudi u svojoj zemaljskoj domovini upravo zato jer su mu unu­ tarnje oči bile zagledane u onu nebesku.

Book

Manje poznato o kardinalu Stepincu • Stepinac je zaslužan za povratak Višeslavove krstionice, jednog od najvažnijih srednjovjekovnih spomenika hrvat­ ske kulture, koja je nakon gotovo dva stoljeća iz Italije pre­ nesena u Hrvatsku.

• Nakon što je 1953. g. papa Pio XII. Stepinca imenovao kardinalom, on nikada nije odjenuo svoju kardinalsku odo­ ru. Naime, iako su mu komunističke vlasti dopuštale od­ lazak po nju u Rim, on nije htio napustiti svoj narod jer je znao da mu te iste vlasti ne bi dopustile povratak u domo­ vinu. Iz Rima ju je u Zagreb tek 1983. g. donio kardinal Franjo Kuharić.

• Zajedno s ostalim hrvatskim biskupima, Stepinac je zauze­ to planirao veliku proslavu 1300. obljetnice pokrštenja Hr­ vata (641. – 1941. g.), no zaustavio ga je rat. Taj je događaj napokon obilježen 1984. g. na Mariji Bistrici.

Glazba s karizmatskih susreta

Kristofori Hosana

Naručiti možete na: 095/206-5421, 091/220-6542 i 048/210-104; tajnica@kristofori.hr www.kristofori.hr; Book informacije potražite na str. 42 detaljnije

„Protuslovlje je vjerovati u Boga i biti pesimist! Pesimizam? Ne! Jer ta biljka nalazi plodno tlo samo ondje, gdje je nestalo vjere u Boga, u Krista. Na kršćanskom, katoličkom tlu nema joj mjesta.“ „Kad vam oduzmu sve, ostat će vam dvije ruke; sklopite ih na molitvu pa ćete onda biti najjači.“

Evo me

Kristofori Hosana

www.kristofori.hr

Evo me

Cijena: 40 kn

Ja se kajem Cijena: 40 kn 21

22

Book

Izazov nove evangelizacije

Vratiti muškarce u Crkvu

Župe učiniti privlačnijima za muškarce Autor: Phil Lawler

ii ostali ostali članovi članovi obitelji obitelji popostati statikršćani kršćanijest jest3,7 3,7posto; posto; ako je je kršćankom kršćankom prva prva Evo jednostavne jednostavne formule, formule, •• ako Evo postala majka, majka, vjerojatvjerojatprokušaneiiistinite, istinite,za zapopo- postala prokušane nost nostda daće ćeje jeslijediti slijeditiostaostavratakobitelji obiteljiuuCrkvu.

Crkvu. vratak tak takobitelji obiteljijest jest17 17posto; posto; •• aa ako ako je je otac otac taj taj koji koji je je uu Ako Ako krene krene otac, otac, obitelji obitelji prvi prvi postao postao kršćakršćažena žena ii djeca djeca će će ga ga ninom, ninom, vjerojatnost vjerojatnost da da će će svi sviostali ostaliuuobitelji obiteljislijediti slijediti slijediti slijediti njegov njegovprimjer primjerraste rastena navivisokih93 93posto. posto.

Osnivač Osnivač udruge udruge Čuvari Čuvari sasa- sokih veza veza svetog svetog Josipa, Josipa, Steve Steve Isti je je rezultat rezultat pokazala pokazala ii Wood, Wood,navodi navodirezultate rezultateameame- Isti švicarska studija: studija: „...veliki, „...veliki, ričkog ričkog istraživanja istraživanja vezanog vezanog švicarska kritični faktor faktor upravo upravo je je za zaodlaženje odlaženjeobitelji obiteljiuucrkvu: crkvu: kritični vjerska praksa praksa oca“. oca“. Wood Wood •• ako ako uu nekoj nekoj obitelji obitelji krkr- vjerska zaključuje: „Ako „Ako otac otac ide ide šćaninom šćaninom prvo prvo postane postane zaključuje: redovito uu crkvu, crkvu, bez bez obobdijete, dijete, vjerojatnost vjerojatnost da da će će redovito Book

zira zira na na praksu praksu majke, majke, vjervjernicima nicima će će postati postati između između dvije dvije trećine trećine ii tri tri četvrtine četvrtine njihove njihovedjece“. djece“.

Ali Ali ne ne morate morate vjerovjerovati vati samo samoWoodovu Woodovu istraživanju; istraživanju; poglepogledajte dajte oko oko sebe... sebe...

...Vjerojatno ...Vjerojatnoznate znatenekoliko nekoliko obitelji obitelji uu kojima kojima majke majke idu idu ss djecom djecom redovito redovito uu crkvu, crkvu, dok doknjihovi njihoviočevi očevine. ne.Znate Znate lili koju koju obitelj obitelj uu kojoj kojoj otac otac ide, ide, ali ali majka majka ne? ne? Odmah Odmah se se mogu mogu sjetiti sjetiti nekoliko nekoliko obitelji obitelji koje ulaze ulazeuuprvu prvu 23

A ako je otac taj koji je u obitelji prvi postao kršćaninom, vjerojatnost da će svi ostali u obitelji slijediti njegov primjer raste na visokih 93 posto skupinu, skupinu,ali alini nijedne jednekoja kojabi bi ulazila ulazilauudrugu. drugu.

Pokušajte Pokušajte sad sad ovo: ovo: razmirazmislite slite oo obiteljima obiteljima za za koje koje znate znate da da ne ne idu idu uu crkvu... crkvu... Što Što mislite, mislite, koji koji bi bi se se od od roditelja roditeljaprije prijeodvažio odvažioiipriprihvatio hvatio poziv: poziv: kada kada bi bi pošla pošla ona, ona,bi bililise seodvažio odvažioiion? on?Ili Ili je je vjerojatnije vjerojatnije da da bi, bi, kad kad bi bi pošao pošaoon, on,pošla pošlaiiona? ona?

Na Nakraju, kraju,stanite stanitepored poredvravrata ta svoje svoje župne župne crkve crkve uu nenedjelju djelju ii na na brzinu brzinu izbrojite izbrojite muškarce muškarce ii žene žene koji koji ulaze. ulaze.

Ako Ako žene žene uvelike uvelike ne ne nadnadmašuju mašuju muškarce, muškarce, vaša vaša je je župa župaveoma veomaneobična. neobična.

Ako Ako želimo želimo privući privući obitelji obitelji uu Crkvu Crkvu (i(i zadržati zadržati one one koji koji su su već već ondje), ondje), moramo moramo privući privući očeve... očeve... ...No, ...No, kako kako bismo bismo privukli privukli očeve, očeve, moramo moramo privlačiti privlačiti muškarce. muškarce. AA to to nije nije nešto nešto što što Katolička Katolička crkva crkva radi radi previše previše uspješno. uspješno. UU popo24

sljednja sljednjase setri triili iličetiri četiridesetdesetljeća ljeća vodi vodi živa živa rasprava rasprava uu katoličkim katoličkim intelektualnim intelektualnim krugovima krugovima oo ulozi ulozi žene žene uu Crkvi, Crkvi, no, no, samo samo se se rijetko rijetko može može čuti čuti oo hitnoj hitnoj potrebi potrebi da da se se ii muškarce muškarce uvede uvede uu aktivan aktivan život život Crkve.

Crkve. RaRasprava sprava oo ženskim ženskim ulogaulogama ma obično obično je je usmjerena usmjerena na na pitanje pitanje crkvene crkvene vlasti: vlasti: oo potrebi potrebi da da žene žene služe služe uu vatikanskim vatikanskim dikasterijima dikasterijima ii uu biskupijskim biskupijskim vijećima. vijećima.

Većina Većina katolika, katolika, međutim, međutim, sudjeluje sudjeluje uu životu životu Crkve Crkve na na razini razini župe. župe. AA uu većivećini ni župa, župa, žene žene definitivno definitivno nisu nisu ne-zastupljene. ne-zastupljene. MušMuškarci karcijesu. jesu.

Istina, Istina, žene žene laici laici mogu mogu vrlo vrlo malo malo kontrolirati kontrolirati ii izravno izravno utjecati utjecati na na proces proces donodonošenja šenja odluka odluka uu Crkvi, Crkvi, ali ali muškarci muškarci laici laici to to mogu mogu još još manje. manje. Ne Ne računajući računajući kler, kler, postavimo postavimo sisi pitanje pitanje tko tko oblikuje oblikuje život život običnih običnih župa? župa? Župni Župni tajnik, tajnik, vjerovjeroučitelji, učitelji, čitatelji, čitatelji, izvanredni izvanredni djelitelji djelitelji pričesti, pričesti, voditelji voditelji zbora, zbora, domaćice, domaćice, ii pjepjevači vači uu zboru zboru pretežno pretežno su su žene. žene. Župnik Župnik možda možda ima ima konačnu konačnu riječ, riječ, ali ali njegovi njegovi savjetnici savjetnici––iiljudi ljudikojima kojimaće će morati morati objasniti objasniti bilo bilo kakve kakve teške teške odluke odluke –– uglavnom uglavnom su sužene. žene.

govorila govorila ii trojica trojica posljedposljednjih njih papa, papa, je je nova nova evangeevangelizacija. lizacija. Hitno Hitno je je potrebno potrebno oživjeti oživjeti zanimanje zanimanje za za vjeru vjeru uu društvu društvu kao kao što što je je naše, naše, gdje gdje je je opao opao utjecaj utjecaj Crkve.

Crkve.

Moramo Moramozaustaviti zaustavitiodlazak odlazak mladih mladihizizCrkve, Crkve,zatvaranje zatvaranje župa, župa, nestanak nestanak redova redova ii institucija. institucija. Moramo Moramo početi početi vraćati vraćatiljude ljudeuuCrkvu.

Crkvu.

AA da da bismo bismo to to postigli, postigli, moramo moramo župe župe učiniti učiniti priprivlačnijima vlačnijima za za muškarce: muškarce: za za očeve, očeve, koji koji će će biti biti uu stanju stanju vratiti vratiti svoje svoje obitelji obitelji uu aktiaktivan vanvjerski vjerskiživot. život.

Objavljujemo Objavljujemossdopuštenjem dopuštenjem autora; autora;prvotno prvotnoobjavljeno objavljenona na stranici straniciwww.catholicculture. www.catholicculture. org. org.Prijevod: Prijevod:www.quovadiswww.quovadiscroatia.com. croatia.com.

Odabrao: Odabrao:fr. fr.Nikola NikolaL.L.Noso Noso

CatholicCulture CatholicCulture (Ka(Ka-

tolička tolička kultura) kultura) neproneprofitna fitna je je organizacija organizacija koja koja vjernike vjernike informira, informira, ohraohrabruje bruje ii nadahnjuje nadahnjuje da da postanu postanu aktivna aktivna snaga snaga obnove obnove uu Crkvi Crkvi ii društvu. društvu.

Svojim Svojim vijestima, vijestima, komenkomentarima, tarima, praktičnim praktičnim savjesavjetima, tima, CC CC nastoji nastoji pomoći pomoći čitateljima čitateljima da da se se suoče suoče ss cijelim cijelim nizom nizom izazova izazova na na koje koje vjernik vjernik nailazi nailazi svakosvakoga ga dana, dana, uključujući uključujući obiobitelj, telj, unutarnji unutarnji život život Crkve, Crkve, obrazovanje, politiku... politiku...

Najvažniji Najvažniji izazov izazov za za obrazovanje, Posebno Posebno nadahnuće, nadahnuće, CC CC današnju današnju Crkvu Crkvu nalazi nalaziuutrojici trojicipapa: papa:Ivanu Ivanu Pavlu II., II., Benediktu Benediktu XVI. XVI. ii Najvažniji Najvažniji izazov izazov za za današdanaš- Pavlu papi Franji.

Franji. nju nju Crkvu, Crkvu, oo čemu čemu su su nam nam papi Book

NOVA RUBRIKA

Istočne kršćanske crkve

N

a kršćanskom Istoku postoji mnoštvo Crkava s aposto­ lskim nasljedstvom i duhovno-liturgijskom baštinom koja seže gotovo do apostolskih vremena. Među njima ima Cr­ kava koje su se odvojile od opće Crkve nakon Efeškog koncila 431. godine, zatim Kalcedonskog 451. g. te nakon tzv. ve­ likog raskola 1054. g. (pravoslavne). Međutim, ima i mnoštvo Cr­ kava koje su ponovno pronašle put k jedinstvu i obnovile jedinstvo s Rimskom Apostolskom Stolicom pa danas postoje kao „istočne katoličke Crkve“. Te su Crkve na poseban način most između Istoka i Zapada. Svjesni kako je naš, hrvatski prostor „susretište Istoka i Zapada“, mnogo bismo kvalitetnije živjeli kada bismo različitosti gle­ dali ne kao nedostatke i razloge za podjele, nego kao obogaćenje

Book

25

Kopti – egipatski kršćani

Zamislite da nas ovdje, u Hrvatskoj progone, zatvaraju i ubijaju zato što vjerujemo u Krista... A upravo se to događa našoj kršćanskoj braći u Egiptu! Upoznajmo Kopte, njihovu tradiciju (koja seže u same početke kršćanstva), njihove obrede i crkvenu umjetnost... I neka nam se otvore srca za njihove patnje, kao i za one koji ih progone...

Piše: prof. Livio Marijan

Tko Tko su su Kopti?

Kopti?

Kopti Kopti su su kršćani kršćani Egipta.

Egipta.

Naziv Naziv kopt kopt dolazi dolazi od od arap­ arap­ skog skog gibt gibt ili ili kibt, kibt, što što jeje izvedenica izvedenica grčke grčke riječi riječi Ai­ Ai­ giptos giptosaaznači značijednostavno jednostavno Egipćanin.

Egipćanin. Arapi Arapi su su tako tako nazvali nazvali autohtono autohtono egipat­ egipat­

U kršćanstvu naziv koptski označava i poseban obred (kao rimski, bizantski...) i posebnu Crkvu na istoku 26

sko sko stanovništvo stanovništvo koje koje su su pokorili pokorili nakon nakon što što su su uu 7.

7. st. st. osvojili osvojili Egipat.

Egipat. SS obzi­ obzi­ rom rom da da jeje otada otada započeo započeo proces procesarabizacije arabizacijei iislami­ islami­ zacije zacijeEgipta, Egipta,ime imejejeostalo ostalo vezano vezanoprvenstveno prvenstvenouz uzone one koji koji su su ostali ostali kršćani kršćani i i za­ za­ držali držali staroegipatski staroegipatski jezik jezik i i kulturu. kulturu. UU kršćanstvu kršćanstvu naziv naziv koptski koptski označava označava i i poseban poseban obred obred (kao (kao rim­ rim­ ski, ski,bizantski...) bizantski...)i ikršćansku kršćansku Crkvu Crkvuna naistoku. istoku.

drije. drije. Taj Taj glasoviti glasoviti antički antički centar centar na na ušću ušću Nila Nila uu sj. sj.

Africi Africi jedan jedan jeje od od glavnih glavnih središta središta rane rane Crkve, Crkve, uz uz Je­ Je­ ruzalem, ruzalem, Antiohiju, Antiohiju, Rim Rim i i Carigrad.

Carigrad.

Prema Prema tradiciji, tradiciji, Crkvu Crkvu uu Aleksandriji Aleksandriji utemeljio utemeljio jeje sv. sv.Marko Markoevanđelist, evanđelist,i ika­ ka­ snije snijejejepostala postalapoznata poznatapo po brojnim brojnim velikim velikim teolozima teolozima (Origen, (Origen, Tertulijan, Tertulijan, Ćiril Ćiril Aleksandrijski, Aleksandrijski, Atanazi­ Atanazi­ jeje Veliki...)

Veliki...) te te jeje po po časti časti uvijek uvijek stajala stajala odmah odmah iza iza Rima.

Rima. Dok Dok su su uu samom samom Jedan Jedan od od glavnih glavnih gradu gradu Crkvu Crkvu vodili vodili uglav­ uglav­ središta središta rane rane Crkve Crkve nom nom Grci, Grci, helenističke helenističke kulture, uu okolici okolici se se i i uz uz Podrijetlo PodrijetloKoptske Koptskecrkve crkvejeje kulture, rijeku Nil Nil kršćanstvo kršćanstvo širi širi uu drevnoj drevnoj Crkvi Crkvi Aleksan­ Aleksan­ rijeku Book

2.

1.

3.

4.

5.

1. Kopti na liturgiji sv. Marka. 2. Koptski monasi. 3. Pričest na koptskoj euharistiji.

4. Tipična koptska ikona. 5. Koptski "abba" (tj. "otac" - stariji monah)

među domaće domaće hamitsko hamitsko među stanovništvo koje koje vuče vuče stanovništvo porijeklojoš jošizizfaraonskog faraonskog porijeklo Egipta.Tu Tujejenastala nastalaCrkva Crkva Egipta. domaćegakoptskog koptskogjezika jezika domaćega kulture, na na tradicijama tradicijama i i kulture, pustinjskoga monaštva pustinjskoga monaštva kojese seod od3.

3.st. st.snažno snažnora­ ra­ koje zvijauz uzrijeku rijekuNil. Nil. zvija

Kalcedonski Kalcedonski sabor sabor Kada Kada jeje uu Crkvi Crkvi izbio izbio veli­ veli­ ki ki teološki teološki spor spor oo pitanju pitanju Kristove Kristovebožanske božanskei iljudske ljudske naravi, naravi,Kalcedonski Kalcedonskijejeeku­ eku­ menski menski sabor sabor 451.

451. g.g. pro­ pro­ glasio glasio dogmu dogmu oo božanskoj božanskoj i i ljudskoj ljudskoj naravi naravi uu Kristu.

Kristu.

Mnogi Mnogi aleksandrijski aleksandrijski teo­ teo­ Book

lozi lozi nisu nisu to to mogli mogli prihva­ prihva­ titi titijer jersu suisticali isticaliprvenstvo prvenstvo Kristove Kristove božanske božanske naravi, naravi, pa pa su su nazvani nazvani monofiziti monofiziti (mono (mono physis physis –– jedna jedna na­ na­ rav, rav, jednonaravci). jednonaravci). Kopti Kopti aleksandrijske aleksandrijske Crkve Crkve te te Si­ Si­ rijci rijciantiohijske antiohijskeCrkve Crkvenisu nisu htjeli htjeli prihvatiti prihvatiti zaključke zaključke Kalcedonskog Kalcedonskogsabora, sabora,aanji­ nji­ ma masu suse sepriključili priključilikasnije kasnije i i Armenci, Armenci, pa pa su su se se te te Cr­ Cr­ kve kveodvojile odvojileod odopće općeCrkve Crkve (Rima (Rima –– Carigrada).

Carigrada). Dugo Dugo ih ihse sezato zatonazivalo nazivalomonofi­ monofi­ zitima, zitima,aaRim Rimi iCarigrad Carigradsu su ih ih smatrali smatrali krivovjercima. krivovjercima.

Danas, Danas, međutim, međutim, sve sve su su te te Crkve Crkvesuglasne suglasneda dase seradilo radilo oonerazumijevanju nerazumijevanjui ineade­ neade­

kvatnoj kvatnoj terminologiji, terminologiji, ali ali ne nei iookrivovjerju. krivovjerju.

No, No, razlog razlog raskola raskola jeje bio bio i i kulturološke kulturološkei ipolitičke političkena­ na­ ravi ravi jer jer jeje bizantski bizantski carski carski dvor dvor forsirao forsirao Kalcedonsko Kalcedonsko pravovjerje, pravovjerje, pa pa i i silom, silom, aa saveznici saveznici su su im im bili bili Grci Grci uu aleksandrijskoj aleksandrijskoj Crkvi, Crkvi, što što jeje izazivalo izazivalo još još veći veći otpor otpor domaćih domaćihKopta.

Kopta.UUAleksan­ Aleksan­ driji driji jeje tako tako Crkva Crkva podije­ podije­ ljena ljena na na pro-kalcedonsku pro-kalcedonsku bizantsku bizantsku (zvana (zvana do do da­ da­ nas nas melkitska, melkitska, uu značenju značenju carska carska ili ili caristička) caristička) i i pro­ pro­ tu-kalcedonsku tu-kalcedonsku koptsku koptsku (nazvanu (nazvanu od od ovih ovih prvih prvih i i monofizitska). monofizitska). Melkiti Melkiti su su prešli prešli na carigradski carigradski(bi(bi­ 27

Genocid nad

Koptima

U našim medijima vijesti o događajima u Egiptu šture su i rijetke. Zahvaljujući ponajviše prof. Marijanu, na Internetu su dostupne novosti i na hrvatskome jeziku. Na svome profilu na Facebooku profesor je tako objavio i video razgovora kršćanske postaje SAT7-Arabic s bratom dvojice ubijenih koptskih mladića...

15. veljače ove godine, džihadisti tzv. Islamske države ubili su u Libiji 21 Kopta. Vjernici Koptske crkve, upravo kako je pozvao primas, gledaju na ove progone i ubijanja očima vjere, koja je ondje unatoč progonima (ili možda upravo zbog progona), sve jača.

Brat dvojice ubijenih mučenika – Bishoya Astafanusa i Samuela Astafanusa – Beshir Kamel, u razgovoru je za SAT7-Arabic među ostalim rekao: „Mi smo Kopti proganjani još tamo od rimskih vremena. Biblija nas uči ljubiti naše neprijatelje i blagoslivljati one koji nas proklinju. ... Vjerujte mi, ovdje u našem selu ljudi su radosni jer je toliko mučenika rođeno među nama.“ Na upit novinara što bi učinio kada bi na ulici vidio nekog od islamista koji mu je ubio braću, odgovorio je: „To sam isto pitanje postavio svojoj majci koja ima 60 godina i neobrazovana je žena. Odgovorila mi je: 'Pozvala bih ga u kuću i molila bih Boga da mu otvori oči jer je on razlog zbog kojeg su moji sinovi ušli u Kraljevstvo nebesko. Evo, to mi je rekla.'“ „Bože, otvori im oči, neka prestanu živjeti u neznanju i pod utjecajem krivog nauka, neka se spase“, pomolio se na kraju razgovora Beshir.

28

zantski) zantski)obred, obred,dok doksu suKop­ Kop­ titi ostali ostali nosioci nosioci aleksan­ aleksan­ drijskog drijskog obreda. obreda. Usprkos Usprkos prekinutome prekinutomezajedništvu zajedništvuss Bizantom Bizantom i i Rimom, Rimom, Kopti Kopti su suzadržali zadržalinaziv nazivpravosla­ pravosla­ van vanpa pase sei idanas danasnazivaju nazivaju Koptskom Koptskom pravoslavnom pravoslavnom crkvom, crkvom,premda premdanisu nisuuuje­ je­ dinstvu dinstvu nini ss pravoslavnim pravoslavnim Crkvama Crkvama (bizantskim), (bizantskim), nini ss Rimom, Rimom, već već samo samo ss nenekalcedonskima: kalcedonskima: Sirijskom, Sirijskom, Armenskom Armenskomi iEtiopskom, Etiopskom,ss kojima kojimačini činitzv. tzv.staro-istoč­ staro-istoč­ ne nekršćanske kršćanskeCrkve.

Crkve.

Kolijevka Kolijevkakršća­ kršća­ nskog nskogmonaštva monaštva

Već Većuu4.4.st. st.Egipat Egipatpostaje postaje svjetskom svjetskom kolijevkom kolijevkom kr­ kr­ šćanskog šćanskogmonaštva. monaštva.UUegi­ egi­ patskoj patskoj jeje pustinji pustinji živjelo živjelo na nastotine stotinemonaha monahai ipusti­ pusti­ njaka, njaka,uubrojnim brojnimsamostani­ samostani­ ma mai išpiljama, špiljama,ssosnivačima osnivačima monaštva monaštva sv. sv. Pahomijem, Pahomijem, sv. sv. Antunom Antunom pustinjakom, pustinjakom, sv. sv.Pavlom PavlomizizTebe, Tebe,sv. sv.Ma­ Ma­ karijem karijem i i drugima. drugima. Egipat­ Egipat­ ski skisu supustinjski pustinjskioci ociuvijek uvijek bili bilii iostali ostaliuzorom uzoromi izapad­ zapad­ nom nomi iistočnom istočnommonaštvu, monaštvu, aa unutar unutar Koptske Koptske crkve crkve odigrali odigralisu suvrlo vrloveliku velikuulo­ ulo­ gu gu na na području području teološke teološke misli, misli, duhovnosti duhovnosti i i liturgi­ liturgi­ je, je, veću veću nego nego uu bilo bilo kojoj kojoj kršćanskoj kršćanskoj Crkvi.

Crkvi. Naime, Naime, od od islamskog islamskog osvajanja osvajanja do do danas, danas,Kopti Koptise seuuborbi borbiza za opstanak opstanaksnažno snažnovezuju vezujuuz uz svoje svojesamostane. samostane. Čitava Čitava povijest povijest ove ove Crkve Crkve Book

prožeta prožeta jeje mučeništvom mučeništvom i i progonom. progonom. Premda Premda su su da­ da­ nas nas manjina manjina od od 10% 10% sta­ sta­ novništva novništva Egipta, Egipta, Kopta Kopta ima imaoko oko15 15milijuna milijunatetesu su jedna jedna od od najjačih najjačih Crkava Crkava na na Bliskom Bliskom istoku. istoku. UU za­ za­ dnje dnje vrijeme vrijeme doživljavaju doživljavaju unutarnje unutarnje duhovno duhovno buđe­ buđe­ nje, nje,procvat procvatmonaških monaškihzva­ zva­ nja nja i i drevnih drevnih samostana. samostana.

No, No, posljednjih posljednjih su su godina godina pojačano pojačanoizloženi izloženii ineviđe­ neviđe­ nom nomterorizmu terorizmuislamista. islamista.

1.

Koptski Koptskiobred obred–– obredi obredisu sustariji starijiod od podjela podjela Koptski Koptskiobred obredjejestari starialek­ alek­ sandrijski sandrijskiobred, obred,koji kojijejeuz uz siro-kaldejski siro-kaldejskiuuIraku, Iraku,sirosiroantiohijski antiohijski uu Siriji, Siriji, armen­ armen­ ski skiuuArmeniji, Armeniji,bizantski bizantskiuu Bizantu Bizantui irimski rimskina naZapadu Zapadu jedan jedan od od izvornih izvornih kršćan­ kršćan­ skih skih obreda. obreda. IzIz koptskoga koptskoga se se obreda obreda razvio razvio etiopski etiopski obred obred kao kao što što se se iziz Kopt­ Kopt­ ske skecrkve crkverazvila razvilai izasebna, zasebna, Etiopska Etiopska crkva. crkva. Klasični Klasični koptski koptskijezik, jezik,bohairski, bohairski,još još se se dijelom dijelom koristi koristi uu bogo­ bogo­ služju, služju, premda premda danas danas pre­ pre­ vladava vladava arapski, arapski, aa dijelom dijelom jeje zadržan zadržan i i grčki grčki (zazivi, (zazivi, npr. npr.Kyrie, Kyrie,eleison). eleison).

Koptski Koptski jeje obred obred vrlo vrlo po­ po­ kajnički kajničkii ikontemplativan. kontemplativan.

Službe Službe su su vrlo vrlo dugačke, dugačke, svečane svečane i i monotone, monotone, ss mnogo mnogo manje manje spekulativ­ spekulativ­ ne ne poezije, poezije, simboličkog simboličkog sjaja sjaja i ceremonije ceremonijenego, nego, Book

2.

3.

1. Prinos euharistijskoga kruha. 2. Samostan sv.

Antuna Velikoga (pustinjaka). 3. Vjenčanje u Kopta.

29

1. npr. uu siro-antiohijskom siro-antiohijskom npr. ili bizantskom bizantskom obredu. obredu. ili Upotrebljavaju se se tri tri for­ for­ Upotrebljavaju me za za euharistijsku euharistijsku služ­ služ­ me bu: najstarija najstarija jeje Liturgija Liturgija bu: sv. Marka Marka (koju (koju zovu zovu i i sv. sv. Ćirila Ćirila Aleksandrij­ Aleksandrij­ L.L. sv. skog), te te Liturgija Liturgija sv. sv. Gr­ Gr­ skog), gura Nazijanskog Nazijanskog i i Litur­ Litur­ gura gija sv. sv. Bazilija.

Bazilija. Kanon Kanon sv. sv. gija Pisma kod kod Kopta Kopta sadrži sadrži Pisma još i i Barnabinu Barnabinu poslani­ poslani­ još cu, Hermu, Hermu, Poslanicu Poslanicu Kle­ Kle­ cu, menta Rimskoga Rimskoga i i neke neke menta druge apokrife. apokrife. Euhari­ Euhari­ druge stija jeje uu obliku obliku ovećeg ovećeg stija okruglog kruha. kruha. Koriste Koriste okruglog ripide (metalne (metalne mahalice mahalice ripide kojepredstavljaju predstavljajuanđele) anđele) koje

Od islamskog osvajanja do danas, Kopti se u borbi za opsta­nak snažno vezuju uz svoje samostane 30

sazvončićima zvončićimakoje kojenose noseuu sa ophodima. ophodima.

Crkvena Crkvena umje­ umje­ tnost, tnost, liturgijsko liturgijsko ruho, ruho, Bogorodica Bogorodica Marija...

Marija...

Koptska Koptska crkvena crkvena umjet­ umjet­ nost nost zasebna zasebna jeje i i nije nije tek tek manje manje razvijeni razvijeni oblik oblik bi­ bi­ zantske. zantske. Crkve Crkve su su najčešće najčešće trobrodne trobrodne bazilike bazilike ss tri tri apside apside i i glavnim glavnim oltarom oltarom uu sredini. sredini. Na Na oltaru oltaru su su svi­ svi­ jeće, jeće, ali ali nema nema križa, križa, nego nego se serabi rabimali maliručni. ručni.UUapsidi apsidi iza izaglavnog glavnogoltara oltaranalazi nalazise se niša nišai iispred isprednje njeuvijek uvijekgori gori svjetiljka. svjetiljka.SSosobitom osobitomse selju­ lju­ bavlju bavljučaste časterelikvije, relikvije,slike slikei i ikone. ikone.Koptske Koptskeikone ikoneimaju imaju vlastiti vlastiti stil, stil, djelujući djelujući nekad nekad kao kao dječji dječji crteži. crteži. Svetište Svetište nazivaju nazivaju hram, hram, aa od od lađe lađe jeje odijeljeno odijeljeno ogradom ogradom (ili (ili rešetkastom rešetkastomiliilipunom, punom,slič­ slič­

nom nomikonostasu ikonostasusa saslikama) slikama) iliili zavjesom. zavjesom. Neke Neke crkve, crkve, osobito osobito monaške, monaške, duže duže su su nego negošire, šire,ssbrojnim brojnimambo­ ambo­ nima nimaispred ispredsvetišta svetištasskojih kojih monasi monasi mole. mole. Kada Kada Kopt Kopt uđe uđe uu crkvu, crkvu, ide ide do do sveti­ sveti­ šta šta gdje gdje poljubi poljubi ogradu ogradu iliili vrata vrata te te se se prostre prostre na na pod. pod.

UU crkvama crkvama vise vise svjetiljke svjetiljke među među kojima kojima i i one one ss deko­ deko­ rativnim rativnim nojevim nojevim jajima. jajima.

Novije Novije i i velike velike crkve crkve imaju imaju tornjeve tornjeve i i zvona zvona (što (što su su im im Muslimani Muslimani dugo dugo branili) branili) pa pa se se još još upotrebljava upotrebljava i i daska daska za za udaranje udaranje (siman­ (siman­ tron). tron). UU obredima obredima koriste koriste sistrume sistrume (metalne (metalne udaralj­ udaralj­ ke) ke) kao kao pratnju pratnju pjevanju. pjevanju.

Kopti Kopti imaju imaju vrlo vrlo razvijeno razvijeno i iautohtono autohtonojednoglasno jednoglasnocr­ cr­ kveno kvenopjevanje, pjevanje,koje kojeizvode izvode iliiliuz uzritam ritamsistruma sistrumailiilivrlo vrlo melizmatičnim melizmatičnimstilom. stilom.Muš­ Muš­ karci karci i i žene žene često često stoje stoje od­ od­ vojeno vojenouucrkvi. crkvi.UUliturgiji liturgijise se redovito redovito moli moli za za rijeku rijeku Nil, Nil, koja kojaovdje ovdježivot životznači. znači.Veli­ Veli­ ko ko jeje štovanje štovanje Bogorodice Bogorodice Marije, Marije, kojoj kojoj jeje posvećen posvećen i i cijeli cijelijedan jedanmjesec mjesecuugodini. godini.

Crkveni Crkveni kalendar kalendar prati prati lu­ lu­ narnu, narnu, aa ne ne solarnu solarnu godi­ godi­ nu, nu, te te ima ima uglavnom uglavnom iste iste blagdane blagdane i i raspored raspored kao kao rimski rimski ili ili bizantski. bizantski. Litur­ Litur­ gijska gijska jeje odjeća odjeća slična, slična, ali ali i i jednostavnija jednostavnija od od one one bi­ bi­ zantinaca. zantinaca. Svećenici Svećenici nose nose mitru mitrukao kaorimokatolički rimokatoličkibi­ bi­ skupi, skupi,sskoje kojepada padaveo, veo,dok dok biskupi biskupi nose nose krunu krunu kao kao bizantinci. bizantinci. Pripadnici Pripadnici nižih nižih redova, redova,i ipjevači pjevačinose noseštole, štole, Book

Koptska pravoslavna Crkva danas ima 28 biskupija, 18 samostana s preko 1000 monaha. Poglavar Crkve je od 2014. g. patrijarh Tawardos, koji kao aleksandri­ jski patrijarh po tradiciji nosi i naslov papa. Patrijarha biraju tako da dječak nad kojim se moli za svjetlo Duha Svetoga izvuče papirić s imenom. U 18. st. mali je dio Kopta ušao u zajedništvo s Katoličkom crkvom pa je nastala Koptska katolička crkva, koja ima oko 200 000 vjernika. Kopti danas žive posvuda, na svim kontinentima.

2.

3.

4.

1. Monah u meditaciji. 2. Svećenici, đakoni i podđakoni oko oltara 3. Svečani prinos kada na Večernjoj 4. Metanija - zemni poklon

Book

31

O autoru: Prof. Livio Marijan (rođ. 1964.), podđakon, podrijetlom s otoka Iža, naš je renomirani etnolog i kulturni djelatnik. Od 2013. godine kancelar je grkokatoličke Križevačke eparhije i biskupov tajnik. Otac je obitelji s dvoje djece, nastanjen u Zadru. Profesor filozofije i diplomirani etnolog, diplomirao je također i na Visokoj teološko-katehetskoj školi u Zadru 2008. Od 1996. g., u Zadarskoj nadbiskupiji je vršio mnoge službe: nadbiskupov tajnik; vicekancelar nadbiskupije; voditelj Ureda za izdavaštvo; urednik Zbornika Sedam stoljeća zadarske Crkve; urednik tjedne vjerske emisije Ususret Danu Gospodnjem na HRT Radio Zadar; član Vijeća za liturgiju HBK i član Vijeća Hrvatskog instituta za liturgijski pastoral (1999. g. s dr. fra Bernardinom Škuncom uredio je Božanski časoslov za puk).

Od 2006. do 2010. g. član je Vijeća za kulturu Zadarske županije... Uređivao je Večeri glagoljaške baštine u sklopu Međunarodnog festivala glazbenih večeri u Sv. Donatu u Zadru (1997. – 2007.); sudjelovao, pjevanjem i uređivanjem, u izdavanju više monografija i nosača zvuka (CD-a) iz područja starohrvatskog glagoljaškog pjevanja i folklora (Starohrvatsko glagoljaško pjevanje Zadarske nadbiskupije, zatim posebno za mjesta Poličnik, Radovin, Jezera, Tisno) te 2013. objavio multimedijsku monografiju Glagoljaško pjevanje u Velom Ižu. Kao etnolog stručno je rekonstruirao tradicijsku nošnju za potrebe brojnih folklornih skupina sjeverne Dalmacije te s nekima sudjelovao na domaćim i međunarodnim folklornim festivalima (prvo mjesto na Svjetskom prvenstvu folklora u Burgasu 2013. sa skupinom Dalmatika). Sudjelovao u brojnim radijskim i televizijskim emisijama. Više godina bavi se liturgijskom i duhovnom baštinom istočnoga kršćanstva, o kojima je objavljivao u Živom vrelu 1990ih godina. God. 2005. preveo je sa staroslavenskog i uredio mali molitvenik za grkokatolike (Molitveno pravilo). Održao je i više predavanja te pisao o baštini istočnih kršćana i izradio nekoliko kratkih videofilmova na tu temu: Tko su Kopti i zašto ne uzvraćaju zlo za zlo?; Zaboravljeni kršćani Iraka (Asirci i Kaldejci); Ponos i tuga sirijskih kršćana (Sirijci, Maroniti i Melkiti); Čudesna, egzotična i tragična Armenija...

32

slično kao kao đakoni, đakoni, ali ali omo­ omo­ slično tane na na drugačiji drugačiji način. način. tane Koptski monasi monasi nose nose crne crne Koptski kapice-kukuljice ss bijelim bijelim kapice-kukuljice križićima, aa biskupi biskupi okru­ okru­ križićima, gle crne crne ili ili bijele bijele turbane. turbane. gle

Koptski Koptski časoslov časoslov Koptski Koptski časoslov časoslov vrlo vrlo je je primitivan primitivan uu smislu smislu svoje svoje izvornosti izvornostiiisličnosti sličnostissrano­ rano­ kršćanskim. kršćanskim.Zapravo Zapravoje jepot­ pot­ puno puno monaški monaški ii sastoji sastoji se se uglavnom uglavnom od od psalama, psalama, koji koji se se mole mole redom redom te te se se kroz kroz sve sve dnevne dnevne časove časove uu jed­ jed­ nom nomdanu danuizmoli izmoličitav čitavpsal­ psal­ tir tir (150 (150 psalama). psalama). Obavlja Obavlja se sevrlo vrlosvečano, svečano,kontempla­ kontempla­ tivno, tivno, uz uz brojne brojne poklone poklone do do zemlje, zemlje, bez bez ceremonija ceremonija te te odiše odiše pokajništvom. pokajništvom. Moli­ Moli­ tva tvapsalama psalamauz uzOčenaš Očenašiine­ ne­ što što poetskih poetskih stihova, stihova, sadrži sadrži ii 41 41 ili ili 50 50 zaziva zaziva Kyrie, Kyrie, ele­ ele­ ison isonsspoklonima poklonimado dozemlje. zemlje.

Hvalospjev Hvalospjev nakon nakon pričesti pričesti izizKoptske Koptskeliturgije liturgije »O »OGospode, Gospode,Bože Boženaš, naš,usne usne su su nam nam pune pune miline, miline, aa je­ je­ zik zik klicanja, klicanja, jer jer smo smo imali imali udjela udjela uu Tvojim Tvojim besmrtnim besmrtnim tajnama. tajnama. Tà, Tà, što što oko oko ne ne vi­ vi­ dje djeiiuho uhone neču, ču,iišto štone neuđe uđe uu srce srce ljudsko, ljudsko, Ti Ti pripravi pripravi onima onima koji koji Ti Ti ime ime ljube. ljube.

Tebi Tebi se se svidjelo svidjelo objaviti objaviti to to malenima malenima svoje svoje Crkve.

Crkve. Da, Da, Oče, Oče, Ti Ti sisi tako tako htio, htio, jer jer sisi milosrdan. milosrdan.Pripada PripadaTi Tistoga stoga čast, čast, slava slava ii štovanje, štovanje, Oče, Oče, sa sa Sinom Sinom ii Duhom Duhom Svetim Svetim sada sadaiiuusve svevjekove.« vjekove.« Book

Odlomak iz knjige S. Wiggleswortha, Vjera koja raste Odabrala: Tereza Halužan

Uskrsnuo, po molitvi sestre u Kristu!

„Jednoga sam dana krenula moliti. Čim sam kleknula, odmah ste mi Vi pali na pamet. Obuzeo me duh Gospodnji...“

„Doista ne znamo što da molimo kako valja, ali se sam Duh za nas zauzima neizrecivim uzdasima“ (Rim 8,26) Willie WillieBurton Burtonsluži služiGospoGospodinu dinu radeći radeći uu misijama misijama uu Belgijskom BelgijskomKongu Kongu(današ(današnja njaDemokratska DemokratskaRepubliRepublika ka Kongo).

Kongo). Svoj Svoj je je život život posvetio posvetioradu radusspoganima poganima uu toj toj afričkoj afričkoj zemlji. zemlji. Prije Prije nekog nekogvremena, vremena,brat bratBurBurton tonobolio obolioje jeod odgroznice groznicei i potom potom umro. umro. Ljudi Ljudi govogovoraše: raše:„Održao „Održaonam namje jesvosvoju ju posljednju posljednju propovijed, propovijed, što što ćemo ćemo sad?“ sad?“ Stajali Stajali su su oko oko njega njega bez bez nade, nade, sloslomljena mljena srca srca i i zabrinuti zabrinuti za za budućnost. budućnost.

Njegovo Njegovo je je mrtvo mrtvo tijetijelo lo ležalo ležalo ondje, ondje, ali ali on on uu jednome jednome trenutku trenutku naglo naglo ustade. ustade.Odjednom Odjednomje jestao stao među među okupljene okupljene ljude, ljude, aa oni oninisu nisumogli moglishvatiti shvatitišto što se se događa. događa. On On im im ispriča ispriča Book

da daje jesamo samouujednome jednometretrenutku nutku osjetio osjetio da da toplina toplina prolazi prolazi njegovim njegovim tijelom tijelom i i da da je je potpuno potpuno zdrav. zdrav.

Kako Kakose seto todogodilo? dogodilo?Nije Nije imao imao pravi pravi odgovor odgovor sve sve dok doknije nijeotišao otišaouuLondon, London, gdje gdje je je propovijedao propovijedao oo tome tomekako kakoje jeuskrsnuo uskrsnuood od mrtvih. mrtvih. Tada Tada mu mu je je prišla prišla jedna jedna gospođa gospođa i i zamolila zamolila ga ga da da porazgovaraju porazgovaraju nanasamo. samo.

Ona Ona ga ga upita: upita: „Vodite „Vodite lili dnevnik?“ dnevnik?“ On On odgovoodgovori: ri: „Da.“ „Da.“ Tada Tada mu mu ispriispriča: ča: „Jednoga „Jednoga sam sam dana dana krenula krenula moliti. moliti. Čim Čim sam sam kleknula, kleknula, odmah odmah ste ste mi mi Vi Vi pali pali na na pamet. pamet. Obuzeo Obuzeo me me duh duh Gospodnji Gospodnji koji koji je je uumeni menimolio molionepoznatim nepoznatim jezikom. jezikom. Tada Tada sam sam dobila dobila

viziju viziju uu kojoj kojoj sam sam vas vas vividjela djela kako kako bespomoćno bespomoćno ležite. ležite. Stoga Stoga sam sam počela počela vapiti vapiti moleći moleći nepoznatim nepoznatim jezikom jezikom sve sve dok dok vas vas ninisam sam vidjela vidjela kako kako ustajete ustajete i iizlazite izlaziteizizprostorije prostorijeuukokojoj jojse senalazite.“ nalazite.“ Zabilježila Zabilježila je je točno točno vrijevrijeme me kada kada se se to to dogodilo, dogodilo, aaon onje jeuusvome svomednevniku dnevniku provjerio provjerio nadnevak. nadnevak. Ona Ona je je molila molila točno točno uu vrijeme vrijeme kada kada je je on on uskrsnuo uskrsnuo od od mrtvih. mrtvih.

Svašta Svašta se se može može događati događati dok dok mi mi molimo molimo uu Duhu Duhu uu tišini tišinisvojih svojihsoba. soba.Bog Bogželi želi da dabudemo budemoispunjeni ispunjeniDuDuhom hom Svetim Svetim kako kako bi bi se se uu nas nas izlijevala izlijevala nebeska nebeska didinamika. namika.

33

iskustva iz škole molitve

„Blizu je Jahve svima koji ga prizivlju,/svima koji ga zazivaju iskreno./On ispunja želje štovatelja svojih,/sluša njihove va­ paje i spasava ih.“ (Ps 145,18-19) 34

Book

Ispovjedila se nakon 53 godine Svjedoči: Nediljko Jelčić, voditelj Ovo je iskustvo iz Škole mo­ litve po mnogočemu druga­ čije, „čudno“ od ostalih... A svjedokom sam mu bio, za­ jedno s polaznicima grupe, u jednom našem gradu koji je prvi po mnogim negativ­ nim 'trendovima' – primje­ rice oko 60 posto njegova stanovništva su ateisti; on­ dje tek dva posto ljudi umre pomireno s Bogom; taj je grad vodeći po broju ovisni­ ka itd. Grupu o kojoj je ovdje riječ sačinjavaju većinom visoko obrazovani vjernici: doktor ekonomije, doktor medicine, profesori itd., što inače nije slučaj. Grupe su najčešće 'šarolike'...

Žarka molitva grupe za majku polaznice, koja se nije ispovjedila 53 godine!

Nakon otprilike tri mjeseca pohađanja, polaznici Ško­ le se opuste i otvore te s grupom počnu dijeliti svoje probleme i situacije za koje često mole dugo, a one se unatoč tome ne rješavaju.

Tako je bilo i ovdje. Naime, prilikom jednog susreta, polaznica je, doktorica me­ Book

dicine, podijelila s nama svoju zabrinutost za majku koja se nije ispovjedila već 53 godine. Kazala je pri­ tom i to da je majku znala nagovarati na ispovijed i prigovarati joj zbog toga, ali je prije nekoliko godina jednostavno odustala, i pre­ stala moliti za nju.

Nakon što smo je saslušali, najprije smo joj prigovorili zbog toga što je odustala od borbe za dušu svoje majke, od svoje ljubavi za nju i od vjere u Božje milosrđe. Ona je zatim izrazila želju da mo­ limo za njezinu majku.

Prije molitve, pokajali smo se zbog nevjere Bogu i ne-ljuba­ vi za grešnike a onda smo, tog četvrtka, svi žarko molili za majku ove polaznice.

Njegova je Riječ neprolazna!

Na idući susret, polaznica je došla sva okupana rado­ šću i u čudu – jer njezina je majka već u petak, dan nakon molitve, sama za­ molila da joj dovedu sveće­ nika kako bi se pomirila s Bogom. Nakon 53 godine pomirila se s Bogom!

Neizmjerno smo zahvalni Bogu za milosrđe koje je iskazao toj ženi. Svjedoči­ li smo da je Njegova riječ neprolazna – ona vrijedi i danas! (Mk 16,20)

Divno je sjesti Ocu u krilo Iscjeljenje po razma­ tranju Božje riječi Svjedoči: polaznik Zdravko Na Školi molitve učimo kako Božja riječ iscjeljuje.

Nedavno sam kod kuće razmatrao biblijski tekst predviđen za taj dan ‒ Isusovu prispodobu o bogatašu i Lazaru (Lk 16,19-31).

Nisam bio posebno raspoložen, nisam ništa posebno očekivao niti imao volje za tim razmatranjem.

Međutim, razmatrajući tekst, došao sam do dijela kad čiravi Lazar sjedi u krilu Abrahamovu i ta me scena posebno dirnula.

Podsjetila me na to da ovozemaljskom ocu nikad nisam sjedio u krilu, niti me tješio. Tako su se u meni nenadano probudile duboke emocije. Počeo sam plakati. Uživao sam u silnoj prisutnosti nebeskog Oca, koji me tješio a ja sam mu predavao situacije kad sam bio uskraćen za očevu nježnost.

Kad se nisam ni nadao, kroz jedno se razmatranje promijenio moj odnos s nebeskim Ocem i osjetio sam stvarnu i istinsku očevu nježnost.

Divno je sjesti Ocu u krilo!

35

Snaga Božje riječi

Pristupi Svetome pismu na ovaj način, i iskusit ćeš snagu Rije­ či u svome životu

„Živa je, uistinu, Riječ Božja i djelotvorna...“ (Heb 4,12) Ona može blagosloviti naša srca i naše živote Retci u Bibliji mogu nam predstavljati samo 'infor­ maciju'. Ali zamolimo Duha Svetog da nam pomogne u čitanju, i On će nas pove­ sti u dubine Riječi i ondje ćemo čuti Gospodina kako se obraća izravno našem srcu. U nastavku slijede tri izvanredne 'metode' koje će nam pomoći da se otvo­ rimo vodstvu Duha.

nego da ima život vječni.“ (Iv 3,16) „Ne, neću te zapustiti, Ružice, i neću te ostaviti.“ (Heb 13,5) Na ovaj način možemo po­ stati svjesni da je Riječ Bož­ ja živa. Da je napisana za nas. Upućena nama. Kroz Riječ, Gospodin se obraća pojedinoj osobi i govori joj u svojoj neizmjernoj ljubavi.

2. Čitajmo Bibliju na 1. U retke koje čitamo glas; zapišimo ono umetnimo svoje ime. što nas posebno Primjer: „Uistinu, Bog te dotakne. tako ljubio, Tomislave, te je dao svoga Sina Jedino­ rođenca da nijedan koji u njega vjeruje ne propadne,

36

Tako će se snaga Riječi očitovati u našim životima.

I lakše ćemo dozvati u sje­

ćanje određeni redak kad nam bude potreban.

3. Ponovimo pročitano; i na temelju pročitanog – molimo.

Gospodin je nadahnuo rije­ či Svetog pisma. Riječ Božja nam je stoga, osobito psal­ mi, izvanredno nadahnuće za molitvu i slavljenje. Ova će nam 'metoda' biti od kori­ sti posebno onda kada nam je teško moliti i/li slaviti.

Prema tekstu pastora Jacka Wellmana; Three Ways To Make The Bible Come Alive

Book

Cilj Škole molitve je pomoći pojedincima u izgradnji osobne i zajedničke (grupne) molitve.

Voditelji: Kristofori te gosti predavači specijalizirani za pojedina područja.

Mjesto održavanja: bilo koje na kojem se okupi broj kandidata dovoljan za pokrivanje materijalnih troškova tečaja.

Početak: po formiranju grupe. „Zajednički susret sa živom Riječi u Školi molitve svaki put me podigne, ojača i nadahne da živim svakodnevicu s dostojanstvom djeteta Božjeg...“ (polaznica)

Prijave na: tecaj@kristofori.hr Ostale informacije o Tečaju (uvjeti, način i sadržaj rada, stupnjevi...) potražite na www.kristofori.hr ili pošaljite e-mail na adresu Tečaja.

U tijeku je formiranje grupa u: Dugom Selu/Sesvetskom Kraljevcu, Španskom, Samoboru, Zaprešiću, Karlovcu, Slunju (Plitvice), Zadru.

Knjižice koje će Vam biti na blagoslov: (Škola molitve 1, 2 i 3)

Naručiti možete na: 095/206-5421, 091/2206542 i 048/210-104; tajnica@kristofori.hr Detaljnije informacije potražite na str. 42 Book

37

Kako nas Bog vodi?

Tražimo li vodstvo ili Vođu samog?

1) Zamišljamo li Boga kao nekog tko stoji pored našeg lijepo uređenog života, i 'služi' tome da nam pomogne kad nam malo zaškripi? 2) Ili smo mu u svojem životu prepustili kormilo našeg broda da nas sigurno dovede do konačne svrhe? „Gospodin će te vodit' bez prestanka, sitit će te u sušnim krajevima. On će krijepit' kosti tvoje i bit ćeš kao vrt zaliven, kao studenac kojem voda nikad ne presuši“ (Iz 58,11) Iako se u Svetome pismu uopće ne spominje riječ vodstvo, ono ipak govori o Vođi. Mi možemo tražiti vodstvo, ali Bog nam nudi nešto još bolje: sebe.

Trebam li oženiti ovu djevojku/udati se za ovoga mladića; ostati na ovome radnom mjestu; imati još jedno dijete...?

Mnogi se od nas trude dokučiti i razlučiti Božje vodstvo u svome životu. Postavljamo pitanja kao što su: „Jesam li pozvan u brak ili nisam? Trebam li oženiti ovu djevojku ili ne? Trebam li imati još jedno dijete? Trebam li se pridružiti ovoj ili onoj Crkvi? Kojim bih se zanimanjem trebao baviti? Kakav bih posao

The New Living Translation jedan je od službenih prijevoda izvornih tekstova Biblije. Na njemu je radilo 90 vodećih bibličara vjerno prenijevši sadržaj Biblije u suvremeni engleski jezik. Ovaj prijevod približava čitateljima dijelove Biblije koji su bili manje razumljivi, a čudesna su svjedočanstva ljudi čijim srcima riječi ondje zapisane izravno progovaraju.

Adrese internetskih stranica: http://www.newlivingtranslation.com/; http://nlt.to/; http://nltinterlinear.com/; http://www.nltblog.com/; http:// www.nltstudybible.com/

trebao raditi? Trebam li ostati na ovome radnom mjestu?“ Ovdje je ta neusklađenost između prepoznavanja i vršenja Božje volje. Vodi li i usmjeruje li nas Bog u ovim područjima života? Da. Govori li nam on jasno i otvoreno što trebamo učiniti? Rijetko.

Na koji nas način Bog vodi?

Razmislimo o ovim načelima: • Božje se vodstvo više odnosi na naš pojedinačni korak, nego na cjelokupno putovanje.

• Božje se vodstvo više bavi našom sadašnjošću, nego budućnošću.

• Božje se vodstvo više odnosi na ono što činimo, a manje na smjer kojim idemo.

• Božje se vodstvo više bavi našom osobnošću, nego načinom kako da nam ugodi.

• Božje vodstvo nije nekakva povjerljiva informacija iznutra.

• Božje vodstvo znači u svome životu slijediti Vođu.

Važnije od vodstva U potrazi za Bogom otkriva nam se njegov plan, a put do njega vodi kroz njegovu Riječ. Što nam je potrebno ako je jedan korak važniji od samog putovanja, ako je sadašnjost važnija od budućnosti i ako je Vođa važniji od vodstva? Trebamo znati koji je taj pravi korak. Trebamo znati što nam je činiti upravo sada.

Trebamo znati Vođu. Bog nas ne vodi služeći se čarolijama, nego nas vodi kroz naš međusobni odnos. Dakle, potrebno je iščitavati Bibliju kako bismo znali na koji način Bog djeluje, koji su Božji puti i Božje misli. Božji je cilj da hodamo zajedno s njime. On nas poznaje, a sada želi da i mi upoznamo njega. Što ćemo ga više poznavati, naš će odnos s njime biti stvarniji i bolje ćemo čuti kojim nas putem on poziva ići.

Odabrao: Mario Pirak Izvor: www.tyndale.com (The New Living Translation, Men's Devotional). Objavljeno s dopuštenjem Tyndale House Publishers.

Što ćemo više upoznavati Boga kroz njegovu Riječ, naš će odnos s njime biti stvarni­ ji i bolje ćemo čuti kojim nas putem On poziva ići.

Zašto nisam prije krenuo u Školu?

Book

39

o

Nov

80 kn

o Nov

o Ntovrdvi uvez

80 kn

90 kn

-

Smith Wigglesworth Vjera koja raste

Josip Lončar Krunica

John i Elizabeth Sherrill Najsretniji ljudi na svijetu

o

20 kn Book Časopis za promicanje nove evangelizacije

35 kn Josip Lončar Kako povjerovati

Nov

Nov

80 kn

99 kn

Augustyn Pelanowski OSPPE U potrazi za Božjim duhovnicima

80 kn Josip Lončar Karizma vjere

o

Gary Chapman Pet jezika ljubavi

100 kn Josip Lončar Sila odozgor

20 kn Josip Lončar ŠKOLA MOLITVE 1 Upoznati i doživjeti Boga

100 kn John Loren i R. Loren Sandford Preobraženi život

90 kn Steve i Annie Chapman Vruće Teme

30 kn Josip Lončar ŠKOLA MOLITVE 2 Razmatranje otajstava krunice

100 kn John Loren i Paula Sandford Obnova kršćanske obitelji

60 kn Renzo Allegri PADRE PIO Čudesni život

20 kn Josip Lončar ŠKOLA MOLITVE 3 Dar jezika

100 kn John Loren i Paula Sandford Otpusti svoju prošlost

tvrdi uvez

140 kn John i Mark Sandford Oslobođenje i unutarnje ozdravljenje

100 kn Paula Sandford Iscjeljenje ženinih emocija

80 kn

35 kn

Renzo Allegri Razgovori s MAJKOM TEREZIJOM

Robert L. Sassone Najmanji ljudi

o. Marko don Kornelione

Glogović

Samo za stotu OVCU

90 kn Neal Lozano Oslobođeni

Kako naručiti?

80 kn Magija - cijela istina

90 kn p. Marko Glogović Samo za stotu ovcu

Poštarina uključena u cijenu

1. U našoj web-trgovini: www.kristofori.hr (možete plaćati uplatom na račun, virmanskim plaćanjem i kreditnim karticama). 2. Slanjem imena, prezimena i adrese (te naziva i količine knjige/časopisa) na jedan od kontakata: tajnica@kristofori.hr; 091/220-6542, 095/2065421; Ustanova za promicanje kršćanskih vrednota Kristofori, Franje Gažija 2, 48 000 Koprivnica. 3. Pozivom na 048/210-104 ili na navedene brojeve mobitela (8 –16 sati).

KONTAKTI ZA ČITATELJE IZ BIH: 00387/63-323-359; bih@kristofori.hr

Potražite na karizmatskim susretima 42

Book

Obavijest o MES-ovima Poštovani posjetitelji MESova, naših molitveno-evan­ gelizacijskih susreta!

Obavještavamo vas da se od prvog travnja susreti organiziraju nešto drukčije.

Ukinuli smo obvezne ula­ znice a umjesto njih uveli dobrovoljni prilog za odr­ žavanje susreta – on će se sakupljati na ulasku u dvo­ rane. Time ćemo omogućiti dolazak i svima onima koji u ovoj velikoj krizi ne mogu iz­ dvojiti sredstva za ulaznicu i zadovoljit ćemo sve pore­ zne propise. Iz doniranih se sredstava plaća trošak dvo­ rane, prijevoza te svi ostali materijalni troškovi vezani uz organizaciju MES-ova.

Trenutno je u Kristoforima stalno zaposleno dvanaest osoba što je nedovoljno za

posao koji obavljamo. Ve­ ćina zaposlenih je na mi­ nimalcu, no sretni smo što možemo preživjeti i što mo­ žemo raditi ono što zaista volimo. Velika su nam pot­ pora naši članovi koji redo­ vito uplaćuju svoj doprinos, zatim čitatelji Booka i naših knjiga te polaznici Škole molitve. Do sada smo veliku pomoć dobivali od nekoliko tvrtki čiji su vlasnici naši prijatelji i podupiratelji a nadamo se da će tako ostati.

Trenutno smo u značajnom minusu, poput većine hr­ vatskih udruga i tvrtki, no vjerujemo da ćemo s vreme­ nom moći isplatiti ono što dugujemo.

Potičemo one koji imaju, da daju za one koji nema­

ju. Vjerujemo da hoće i da će tako iznos dobrovoljnog priloga premašiti iznos koji smo ostvarivali obveznim ulaznicama. U protivnom ćemo morati odustati od or­ ganizacije MES-ova.

Dakle, pozivamo vas da na­ stavite dolaziti na naše su­ srete i potičemo vas da sa sobom povedete svoje prija­ telje i poznanike, pogotovo one koji iz bilo kojeg razloga ne idu u Crkvu. Možda ih zajedno uspijemo uvjeriti da se vrate onamo gdje nam je svima kao vjernicima mje­ sto: kod Boga i u Crkvi.

Pratite i dalje obavijesti u Booku, na našoj internetskoj stranici (www.kristofori.hr) te na Facebooku.

VAŽNO!

Susreti u Holidayu Susreti u hotelu Holiday u Jankomiru se više neće održavati.

Zadnji susret održan je 13. ožujka. Ovim se putem ispričavamo čitateljima zbog pogrešne informacije u prošlom broju.

Book

43

RAZGOVOR

Franka

Foto: Krštenje male Franke

Roditelji: „Zahvaljujemo Bogu svaki dan... Ona je naše čudo!“ 44

Book

Rodila se nakon samo 27 mjeseci trud­ noće, teška samo 722 grama! Nedavno je napunila godinu dana, i jedina dijagnoza koju liječnici sada daju je – slabiji vid, tj. naočale! U neizvjesnom i teškom početku njezina života, mi Kristofori pratili smo ovu obitelj molitvom. Hvala i slava Isusu za sve što je učinio!

Razgovarala: Ivana Katanović

K

roz roz ovaj ovaj razgovor razgovor upoznat upoznat ćemo ćemo dvije dvije junakinje junakinje –– junajunakinje kinje uu čiji čiji je je život život odjednom odjednom ušao ušao Živi Živi Bog, Bog, obasuo obasuo ih ih ii još još ih ih uvijek uvijek obasiplje obasiplje velikim velikim darovima darovima ii čudesima. čudesima.

Glavna Glavna zvijezda zvijezda je je ipak ipak Franka!

Franka! MaleMalena, na, aa opet opet velika. velika.

Franka Franka je je rođena rođena 19.

19. ožujka ožujka prošle prošle godine, godine, uu 27.

27. tjednu tjednu trudnoće, trudnoće, sa sa samo samo 722 722 grama grama ii 33 33 centimetra! centimetra!

Njezina Njezina majka, majka, Vladimira, Vladimira, ponosno ponosno nosi nosi majicu majicu ss natpisom natpisom Palčić Palčić gore gore (to (to je je udruga udruga za za pomoć pomoć ii podršku podršku roditeroditeljima ljima nedonoščadi). nedonoščadi). Drago Drago mi mi je je što što nam nam je je posvjedočila posvjedočila oo nekim nekim situacisituacijama jama uu njezinoj njezinoj obitelji, obitelji, uu kojima kojima im im je je pomogao pomogao Gospodin, Gospodin, kojemu kojemu su su se se utjecali. utjecali. Sigurna Sigurna sam sam da da će će ovo ovo svjesvjedočanstvo dočanstvo otvoriti otvoriti mnoga mnoga srca, srca, dati dati mnogima mnogima vjere vjere da da je je Bog Bog tu, tu, da da nas nas voli, voli, da da nam nam pomaže pomaže ii da da nas nas nikada nikada ne ne ostavlja ostavlja same. same.

Tada Tada sve sve kreće... kreće...

Ivana: Ivana: Reci Reci nam nam nešto nešto oo događajima događajima ii iskustvima iskustvima tvoje tvoje obitelji obitelji prije prije doladolaska ska na na svijet svijet male male Franke!

Franke!

Vladimira: Vladimira: Prije Prije četiri četiri godine, godine, suprug su­ i ja prug odlučili i ja odlučili smo imati smodijete. imati No, dijete. nikako No, Book

nikako nam nije nam polazilo nije polazilo za ru­ za kom. rukom.

OndaOnda su mi,su2012. mi, 2012. godine,godine, otkrili otkrili cistični tu­ cistični mor na mozgu. tumor na Operirali mozgu.

Operirali su me u veljači su mesljedeće u veljači sljedeće godine; operacija godine; operacija je bila je duga bilai duga teška,i iteška, još sei na­ još se vikavam navikavam na strano na strano tijelo tijelo u sebi,u no sebi, ishod no ishod je bio je bio dobar. dobar.

Ubrzo Ubrzo nakon nakon toga, toga, 13. listopada, 13. listopada, umro umro je je moj moj brat, brat, nakon nakon operacije opera­ nožnog cije nožnog prsta.prsta.

TadaTada sve kreće... sve kreće...

Molitva Molitva na na Mariji Mariji Bistrici Bistrici I:I: Nakon Nakon odlaska odlaska na na Mariju Mariju Bistricu Bistricu počelo počelo je je tvoje tvoje sljedeće sljedeće veliko veliko životživotno no putovanje, putovanje, trudnoća trudnoća ss Frankom.

Frankom.

Kako Kako je je prolazila prolazila trudnoća trudnoća ii što što se se događalo? događalo? Što Što te te potaklo potaklo da da počneš počneš razmišljati razmišljati kako kako ti ti uu toj toj situaciji situaciji može može pomoći pomoći Bog? Bog? Kako Kako su su izgledali izgledali ti ti susreti, susreti, razgovori; razgovori; što što si si mislila mislila oo svemu svemu što što su su ti ti govorili? govorili?

V: V: Nakon Nakon bratova bratova pogreba, pogreba, 20.

20. sam sam listopada listopada pošla pošla ss obitelji obitelji na na Mariju Mariju Bi­ Bi­ stricu. stricu. Ondje Ondje sam sam po po prvi prvi puta puta na na svim svim postajama postajama molila molila svoju svoju molitvu, molitvu, ii to to na na svakoj svakoj postaji postaji istu: istu: da da bratu bratu bude bude lije­ lije­ po, po, da da mama mama nađe nađe mir mir te te da da Gospodin Gospodin suprugu suprugu ii meni meni podari podari dijete, dijete, koje koje će će nam nam svima svima donositi donositi radost. radost. Dva Dva dana dana potom potom saznali saznali smo smo da da sam sam trudna. trudna.

Nitko Nitko sretniji sretniji od od mene mene ii supruga! supruga!

Na Na početku početku trudnoće, trudnoće, malo malo sam sam krvari­ krvari­ la, la, ali ali to to je je ubrzo ubrzo stalo stalo ii sve sve se se odvijalo odvijalo dobro, dobro, do do 19.

19. tjedna tjedna trudnoće... trudnoće... Tada Tada sam sam počela počela osjećati osjećati bolove bolove uu donjem donjem djelu djelu trbuha. trbuha. Provela Provela sam sam uu bolni­ bolni­ ci ci sedam sedam tjedana. tjedana. Kući Kući me me liječnica liječnica pustila pustila uz uz riječi: riječi: „Gospođo, „Gospođo, ss Vama Vama ii Vašom Vašom trudnoćom trudnoćom je je sve sve uu redu“. redu“. Bila Bila sam sam presretna. presretna. Sve Sve je je bilo bilo krasno, krasno, do do sljedećeg sljedećeg dana... dana...

45

Foto: Mala Franka na moru

Sljedeće Sljedeće jutro, jutro, uu cijelome cijelome sam sam tijelu tijelu osjećala osjećala jake jake bolove. bolove. Nakon Nakon što što me me pre­ pre­ gledala, gledala, doktorica doktorica je je zaključila zaključila da da hitno hitno Sljedećega Sljedećega dana dana počela počela mi mi je je otjecati otjecati moram moram na na carski carski rez, rez, jer jer je je to to jedini jedini način način plodna plodna voda. voda. Ponovno Ponovno sam sam završila završila uu da da pokušamo pokušamo spasiti spasiti dijete. dijete. Potpisala Potpisala sam sam bolnici. bolnici. Hitno Hitno su su me me odvezli odvezli uu rađao­ rađao­ automatski, automatski, samo samo da da spase spase moju moju curicu. curicu. nu, nu, ali ali se se ništa ništa nije nije događalo događalo pa pa su su me me Kad Kad sam sam se se nakon nakon zahvata zahvata probudila, probudila, iduće iduće jutro jutro prevezli prevezli uu Petrovu Petrovu bolnicu bolnicu uu cijelo cijelo me me je je tijelo tijelo ii dalje dalje boljelo, boljelo, nisam nisam Zagreb.

Zagreb. znala gdje gdje sam, sam, pogledala pogledala sam sam ruku, ruku, aa na na Tada Tada mi mi se se javila javila dugogodišnja dugogodišnja prijatelji­ prijatelji­ znala njoj –– nema nema narukvice! narukvice! Ne Ne mogu mogu opisati opisati ca ca Anita, Anita, koja koja je je već već duže duže vrijeme vrijeme aktivna aktivna njoj taj taj strah strah ii tugu! tugu! Uto Uto je je došla došla sestra sestra ii rekla rekla uu molitvenim molitvenim zajednicama zajednicama ii uu više više me me mi: mi: „Rodili „Rodili ste ste živo živo žensko žensko dijete, dijete, teško teško navrata navrata pokušala pokušala približiti približiti Bogu.

Bogu. Sada Sada 722 722 grama grama ii dugo dugo 33 33 centimetra“. centimetra“. je je ii uspjela. uspjela. Odmah Odmah mi mi je je predložila predložila da da Po glavi glavi mi mi je je prolazilo: prolazilo: „Kako „Kako je je mogao mogao nazovem nazovem Đuru, Đuru, člana člana zajednice zajednice Kristofori, Kristofori, Po reći reći da da će će sve sve biti biti dobro; dobro; kako kako može može biti biti da da mi mi pomogne. pomogne. Zahvalila Zahvalila sam sam joj, joj, iako iako dobro, dobro, pa pa ja ja ne ne znam znam hoće hoće lili moje moje dijete dijete sam sam uu sebi sebi mislila: mislila: „Ne „Ne može može mi mi sada sada ostati ostati živo!“ živo!“ on on pomoći“. pomoći“. Ali Ali javila javila sam sam mu mu se. se. Nakon Nakon dugog dugog razgovora, razgovora, zamolio zamolio me me da da stavim stavim svoju svoju desnu desnu ruku ruku na na trbuh. trbuh. Učinila Učinila sam sam „Predaj „Predaj je je Isusu“ Isusu“ to to aa on on je je počeo počeo moliti. moliti. Na Na kraju, kraju, kada kada je je završio, završio, samo samo je je rekao: rekao: „Od „Od sutra sutra će će sve sve I:I:Kakav Kakavje jebio biostav stavliječnika liječnikaza zavrijevrijebiti biti dobro“. dobro“. Moram Moram priznati priznati da da me me tada tada me meFrankina Frankinaboravka boravkauubolnici? bolnici?Kako Kako zainteresirao... zainteresirao... si sise setitiosjećala? osjećala?

„Hoće „Hoće lili moje moje dijete dijete ostati ostati živo?!“ živo?!“

46

Book

V: V:Doktori Doktori joj joj nisu nisu davali davali ni ni jedan jedan posto posto šanse šanse da da će će preživjeti. preživjeti. Tako Tako je je prolazio prolazio dan dan za za danom. danom. Trinaestoga Trinaestoga dana dana njezina njezina života života rekli rekli su su nam nam neka neka se se oprostimo oprostimo od od nje, nje, jer jer sigurno sigurno neće neće ostati ostati živa. živa. Bila Bila sam sam jako jako tužna, tužna, plakala plakala sam sam ii bojala bojala se. se.

Nazvala Nazvalasam samAnitu, Anitu,iiona onami mije jerekla rekla neka nekaju jupredam predamIsusu: Isusu:„Zamisli „Zamislida datitije jena na rukama rukamaiipredaj predajje jeIsusu“.

Isusu“.Poslušala Poslušalasam sam ju juiiprvi prviputa putaosjetila osjetilataj tajosjećaj osjećaj––da daje je Bog Boguz uzmene, mene,da daje jeovdje! ovdje!Zažmirila Zažmirilasam samii izizdubine dubinesrca srcaviknula: viknula:„Isuse, „Isuse,predajem predajemje je tebi, tebi,pomogni pomognimojoj mojojmalenoj malenojdjevojčici!“ djevojčici!“ IIuslijedio uslijedioje jeosjećaj osjećajolakšanja, olakšanja,po pomojem mojem tijelu tijelukao kaoda daje jeprolazio prolaziolagani laganipovjetarac. povjetarac.

doktori doktori rekli rekli da da neće neće uspjeti, uspjeti, uspjela uspjela je, je, ii to to od od prve. prve. Od Od svih svih mogućih mogućih problema problema ii prognoza, prognoza, naša naša hrabra hrabra djevojčica djevojčica morala morala je je proći proći samo samo lasersku lasersku operaciju operaciju očiju. očiju.

Prvi Prvi put put na na majčinim majčinim rukama! rukama!

I:I:Sjećam Sjećamse sekad kadsi simi miporukom porukomnapinapisala salada dasi sinakon nakon75 75dana, dana,PRVI PRVIputa puta primila primilasvoju svojukćerkicu kćerkicuuuruke. ruke.Ronila Ronila sam samsuze suzenad nadtom tomčinjenicom. činjenicom.Kako Kakosi si se setada tadaosjećala? osjećala?

V: V: Da, Da, na na ruke ruke sam sam ju ju dobila dobila tek tek 75.

75. dan dan njezina njezina života. života. Taj Taj osjećaj osjećaj neću neću nikada nikada zaboraviti zaboraviti –– tu tu sreću sreću da da uu rukama rukama držim držim našega našega malog malog anđela, anđela, malog malog borca... borca... Suze Suze su su samo samo tekle, tekle, ali ali suze suze radosnice. radosnice. Nakon Nakon Nove Nove nevolje nevolje 103 103 dana dana bolnice, bolnice, naša naša djevojčica djevojčica pošla pošla je je napokon napokon doma doma svojem svojem tati tati ii mami. mami.

Bio Bioje jepetak. petak.Suprug Suprugje jepošao pošaouucrkvu crkvu Doktori Doktori nam nam govore govore da da je je ona ona čudo, čudo, da da pokraj pokrajbolnice bolniceiidogovorio dogovoriokrštenje krštenjeza za je je pobijedila pobijedila sve sve prognoze prognoze ii statistike. statistike. nedjelju. nedjelju.Nakon Nakonkrštenja krštenja––svećenik svećenikju juje je Svjesni Svjesni smo smo toga, toga, zahvaljujemo zahvaljujemo Bogu Bogu krstio krstiouubolnici bolnici––sve sveje jekrenulo krenulona nabolje. bolje. svaki svaki dan dan na na našoj našoj Franki, Franki, ii da, da, ona ona zaista zaista Sljedeći Sljedećidan, dan,uuponedjeljak, ponedjeljak,doktor doktorje jedo­ do­ jest naše naše ČUDO. ČUDO. šao šaokod kodnas, nas,rekao rekaoje jeda daje jedijete dijetestabilno stabilnoii jest da dasu sunalazi nalazidobri! dobri!UUtim timtrenucima trenucimamoja moja je jevjera vjerapostajala postajalasve svedubljom dubljomiičišćom. čišćom.

Foto: Na moru s majkom Došao Došao je je ii Uskrs, Uskrs, 20.

20. travnja travnja prošle prošle godine. godine. Kad Kad sam sam došla došla uu bolnicu, bolnicu, sestre sestre ii doktorica doktorica dočekale dočekale me me ss viješću viješću da da Franka Franka ide ide na na Rebro Rebro jer jer su su joj joj odumrla odumrla crijeva. crijeva. Ponovno Ponovno šok šok ii nevjerica! nevjerica!

Sva Sva zaplakana, zaplakana, uputila uputila sam sam se se na na Rebro, Rebro, i ondje i ondje čekala čekala dada mimi juju dovezu. dovezu. Čekala Čekala sam da sam obave da obave pretrage, pretrage, ali nakon ali nakon potpisivanja potpi­ svih sivanja papira svihzapapira njezinu za operaciju, njezinu operaciju, poslali su poslali me kući. su me kući.

Cijelu Cijelu sam sam tu tu noć noć probdjela, probdjela, moleći. moleći. II eto! eto! Ponovno Ponovno nam nam je je dragi dragi Bog Bog pokazao pokazao da da je je uz uz našu našu curicu. curicu. Naime, Naime, bila bila je je lažna lažna uzbuna, uzbuna, dali dali su su joj joj klizmu. klizmu. Dobila Dobila je je još još jednu jednu bitku. bitku.

Tako Tako smo smo ju ju iziz dana dana uu dan dan gledali gledali uu inkubatoru, inkubatoru, svu svu izbodenu, izbodenu, prikopčanu prikopčanu na na bezbroj bezbroj aparata; aparata; preboljela preboljela je je brojne brojne infekcije. infekcije. Borila Borila se se kao kao lavica. lavica. Što Što god god su su Book

47

IZ DAMASKA

nova rubrika

Društveni klub i kršćanski kafić u središtu Zagreba, znakovita naziva – Damask – odmah je po otvaranju u mjesecu studenom prošle godine privukao veliku pozornost kako kršćanskih, tako i sekula­ rnih medija. S vlasnicima, bračnim parom Mihac Kovačic, već smo imali prilike razgovarati u Booku, tada o njihovoj punk grupi, Božjim ovčicama.

U ovoj rubrici koju smo nazvali Iz Damaska pratit ćemo događanja u kafiću Damask te donositi kratke prikaze zanimljivih i pouč­ nih predavanja. U ovome broju pročitajte sažetak predavanja pod naslovom Ne poželi duhovnog puta bližnjega svoga – devet du­ hovnih temperamenata.

Put u Damask Svatko od nas može i mora doživjeti svoj put u Damask Book: Zašto Damask?

Damaščani: Naziv kafića došao je spontano, silom odozgo. Damask je grad u Siriji specifičan po svom zemljopisnom položaju i povijesti. Ali nije nas privu­ kao zbog zemljopisnih ili povijesnih vrijednosti, već 48

zbog onog što nam propo­ vijeda Luka u Djelima apo­ stolskim (9,4), o obraćenju sv. Pavla na putu za Da­ mask. Sigurni smo da svat­ ko od nas može i mora do­ živjeti svoj put u Damask, odnosno svoje obraćenje, bez obzira je li već na putu vjere ili nije.

Book: Na kavu u Damask dolazi šarolika ekipa: vjer-

nici, oni koji se još traže...

Kakva su vaša iskustva i kakve su reakcije gostiju?

Damaščani: Reakcije su šarolike, kao i naši gosti, no većinom su pozitivne.

Primjerice, roditelji su oduševljeni zato što imamo kutak za klince, u kojem se mogu igrati, crtati...; nepu­ šači su napokon pronašli nezadimljeni prostor... i tako, svatko pronađe ba­ Book

rem nešto što ih veseli. Ne­ moguće je svima ugoditi, ali ljudima se sviđa to što je kafić tematski, i kršćan­ ski. Ovdje mogu slobodno razgovarati o Bogu, o pro­ jektima vezanima za vjeru i slično, i oni koji se zbog toga drugdje osjećaju po­ malo nelagodno.

Book: Osim na kavu, sok, čaj..., u Damask se može svratiti nešto prigristi...

Damaščani: Tako je; za­ sad u ponudi imamo tostsendviče, zapečenke (hr­ vatska verzija zapiekanki, Book

popularnog poljskog jela) te čokolino. Nadamo se da ćemo s vremenom obogati­ ti i tu ponudu.

Predavanja, predstavljanja, izložbe, kvizovi...

Book: Damask je tematski kafić. Ovdje svaki posjetitelj uz kavu i sendvič može, primjerice posegnuti za nekom od knjiga u vašoj maloj, ali bogatoj 'knjižnici' i pročitati nešto od duhovne vjerske literature...

Damaščani: Da, u Dama­ sku redovito održavamo

predavanja na različite teme, kvizove, predstavlja­ nja, izložbe... Tako je kod nas u siječnju gostovao naš poznati pjesnik i kan­ tautor Čedo Antolić, čime smo bili osobito počašćeni; nedavno je predstavljena inicijativa 40 dana za život; zatim, zabavljali smo se na Poljskoj zabavi (Polish party) s pravim Poljacima; zajedno dočekali novu go­ dinu; otvorili izložbu pod nazivom Ljubiti čovjeka.

Nadalje, svake srijede oku­ plja se biblijska grupa. Po­ četkom ožujka gledali smo film Drekavac i družili se s autorom...

Zaista svatko može pronaći nešto za sebe, podružiti se i opustiti.

Book: Pozivamo čitatelje da svrate u Damask, na događanja koja organiziraju ili jednostavno na kavu u posve drugačiju atmosferu.

49

Ne poželi duhovnog puta bližnjega svoga Krajem veljače je u Damasku održano predavanje pod naslovom Ne poželi duhovnog puta bližnjega svoga – devet duhovnih te­ mperamenata. Evo kratkog prikaza ove iznimno zanimljive teme.

Bog nam u svojoj riječi daje obećanje da ćemo, ako ga slijedimo, imati ispunjen i pobjedonosan život, ali u svakodnevnici to nerijetko nije tako. Jedan od razloga za to može biti to što svoj život ne živimo u skladu s Božjom zamisli. Ponekad nam nedostaje hrabrosti da, poput Davida kad je kretao u boj s Go­ lijatom, odbacimo ponuđeni oklop koji bi nas opte­ rećivao i prihvatimo se onoga u čemu smo najbolji, pa bila to i obična praćka koja svima drugima izgle­ da smiješno...

Piše: Tomislav Kojundžić Na radionici u Damasku osvrnuli smo se na svoje živote i, oslanjajući se na knjigu Garyja Thomasa Sacred Pathways (Sveti putevi), pokušali smo ot­ kriti što je to Bog dao sva­ kome od nas kako bismo zajedno s njim pobjeđivali u životu, i donijeli tračak njegova kraljevstva u svoj život i u svoje neposredno okruženje. Kroz zajednič­ ki smo test imali priliku otkriti „oklope“ koje smo uporno pokušavali staviti na sebe, oponašajući dru­ ge i zavideći im na njihovu duhovnom životu, iako oni 50

ni na koji način nisu bili za­ mišljeni za nas.

Devet duhovnih temperamenata Neki su od nas prirodnjaci, koji Boga najintenzivnije doživljavaju u prirodi. Pri­ rodne ljepote i bogatstva odmaraju ih i potiču na dublje razmišljanje o Bož­ joj veličini, kreativnosti, ljepoti i bogatstvu. Oni se istovremeno moraju čuvati da odlaskom u prirodu ne pobjegnu od svakodnev­ nog života.

Zatim su tu senzitivci; oni Boga žele doživjeti svim osjetima: kroz zvuk, miris,

opip, vid i okus. Tȁ Bog nam je dao tijela i želi nam se objaviti i kroz osjetila.

I ovdje trebamo biti pa­ žljivi, da umjesto Boga ne počnemo štovati osjetilna iskustva. Često čujemo kako je kr­ šćanstvo odnos, a ne re­ Book

ligija. Ipak, našoj je vjeri za zdrav razvoj potrebna struktura a u njoj poput riba u vodi plivaju tradicionalisti. Važni su im obredi, simboli i žrtve ko­ jima utjelovljuju duhovne istine; npr. vrijeme u danu određeno za molitvu, sim­ Book

boli koji ih podsjećaju na duhovne stvarnosti, post kojim se odriču nečega što im je važno kako bi se više približili Bogu... Na tom putu moraju paziti da im tradicija i obredi ne posta­ nu isprazni postupci bez ikakva sadržaja.

Kad smo se dotaknuli žrta­ va, svakako moramo spo­ menuti majstore u toj dis­ ciplini. To su – asketi. Dok senzitivci Boga doživlja­ vaju kroz osjete, asketima oni predstavljaju smetnju; dok bi prirodnjaci s Bogom najradije otišli u prirodu, asketi bi vrlo vjerojatno odabrali pustinju. Važno je napomenuti da pravi asketi svojim odricanjem Boga ne pokušavaju nago­ voriti da ih voli, već upravo svjesni Božje ljubavi mogu prihvatiti odricanja koja su drugima nezamisliva.

Duhovnim se bitkama hra­ ne aktivisti. Oni zagovaraju Božje vrijednosti u društvu i spremni su svoje vrijeme, novac i snagu uložiti u nji­ hovo ostvarivanje; u prvim su redovima kad se treba izboriti za zaštitu nerođene djece, za prava obespravlje­ nih i potrebitih. Budući da je za njihov poziv potrebna velika snaga, moraju paziti na redovit odmor kako bi napunili baterije i krenuli u nove pobjede. U protivnom im, kao što je to povijest pokazala, prijeti opasnost od moralnog pada.

Dok se aktivisti zalažu za društvene promjene, skrbnici pružaju utjehu onima u potrebi – Bogu služe skr­ beći za bolesne, nemoćne i potrebite. Jedna je opa­ snost kod njih posebno suptilna, a to je da služeći drugima, mogu služiti sami sebi zadovoljavajući vlasti­ tu potrebu za vrijednošću.

Bog je velik i neodoljiv – nitko to ne zna bolje od entuzijasta. Oni se nikada ne predaju – u bezizlaznoj će situaciji do samog kraja vjerovati da Bogu ništa nije nemoguće i upravo će zato doživjeti više Božjeg nad­ naravnog djelovanja nego drugi. Božji su to proroci koji nas u svijetu kojim vladaju cinizam i depresija podsjećaju da je Bog živ i upućuju na vjeru i radosno iščekivanje Božjeg djelo­ vanja. Budući da njihova iskustva izazivaju snažne emocije, može im se dogo­ diti da počnu tražiti isku­ stvo umjesto Boga.

Za razliku od ekstatičnih entuzijasta koji očekuju Božje djelovanje, kontemplativci teže za Božjom pri­ sutnošću i blizinom. Bog je njihov Ljubljeni; gledajući u njegove ljubavlju ispu­ njene oči, oni napajaju svo­ ja srca.

Na kraju, tu su intelektualci, čije srce zaigra kad nauče nešto novo o Bogu i njegovim putevima. Da bi rasli u odnosu s Bogom, 51

oni moraju učiti. Upra­ vo se u tome krije jedna od opasnosti: znanje im može postati važnije od djelovanja pa trebaju paziti da u tom pogledu budu uravnoteženi.

Na kraju ovog kratkog pregleda treba naglasiti da nam ovakvi testovi ne smiju služiti za etiketira­ nje sebe ili drugih. Njihov je smisao da nam pomo­ gnu u boljem razumije­ vanju sebe i drugih. Tako možemo sa sebe zbaciti „oklope“ koje smo si ne­ rijetko nametnuli sami te otkriti novu slobodu ra­ zvijajući vlastite prednosti i istovremeno dopuštajući drugima da budu drugačiji od nas jer svatko od nas može svojom jedinstveno­ šću pridonijeti međusob­ nom obogaćivanju.

O autoru:

Tomislav je prije 12 go­ dina završio iscrpni pro­ gram tzv. kristocentričnog savjetovanja Exchanged Life Counseling (Grace Ministries International, www.gmint.org). Od tada se kontinuirano laički bavi dušobrižništvom i savjeto­ vanjem u sklopu crkvenog života te u sklopu udruge Nada za život iz Varaždina gdje, osim savjetovanja, drži edukacijske radionice o praktičnom dušobrižniš­ tvu. Udruga Nada za život promiče biblijsko-kršćan­ ske vrijednosti u društvu kroz kršćansko savjeto­ vanje. Uz stručne surad­ nike, psihologe, sociologe i teologe, obučeni članovi udruge uspješno provode laičko savjetovanje. Udru­ ga zainteresiranima nudi

kvalitetan program koje­ mu je cilj produbiti ljepo­ tu kršćanskog iskustva te ohrabriti i opremiti one koji osjećaju poziv i imaju potrebu aktivno se baviti savjetovanjem. Pažljivo bi­ blijski utemeljen, tematski cjelovit, osobno inspirira­ jući, Tečaj sadrži nadasve praktičan niz predavanja i vježbi koji uključuju mno­ ge zanimljive i izazovne teme i vještine neophodne da se odgovori na izazove s kojima se susreću oso­ be u različitim životnim i osobnim potrebama. Čla­ nica je Europske alijanse udruga za savjetovanje GraceNet te američke aso­ cijacije Network 220.

Za sve dodatne informaci­ je možete se javiti Tomi­ slavu na: tomislavko@gmail.com.

Događanja u travnju:

9. travnja: predavanje – Matija Milošić. Tema: teologija tijela vs. playboy. Što znači tijelo u današnjoj kulturi? (Borba za čovjekovu dušu odvija se na području tijela.) O dvije ličnosti koje su pokrenule dvije revolucije – jedan, onu Božju, svetu; drugi, onu pornografsku. Kad Bog stvori čovjeka, bijaše veoma dobro...

16. travnja: predavanje – Tvrtko Barun, DI;

23. travnja: književna večer uz Luku Tripala; 30. travnja: predstava Susret*

*Čekajući da oluja stane, pet stranaca koji naočigled nemaju ništa zajedničko, susreću se u zabačenom restoranu. Svoje narudžbe daju vlasniku restorana, koji, čini se, zna sve o njima. I tvrdi da je Isus.

Predstavu, rađenu prema istoimenom američkom filmu (The Encounter, Davida A. R. Whitea), izvodi amaterska glumačka skupina Inspirare iz Karlovca., koja njeguje kršćanski pristup i izričaj. Sa Susretom su u više navrata nastupali u Zagrebu, Karlovcu, Dugoj Resi i Osijeku.

Detalje o ovim, te ostalim događanjima potražite na Facebooku: Damask.cafe.snack 52

Book

Pula: 6. travnja u 19 sati (Dom hrvatskih branitelja Pula, Leharova 1), Karlovac: 8. travnja u 20 sati (Kongresna dvorana Kristal, Matka Laginje 1), Opatija: 14. travnja u 18 sati (Remisens Premium Hotel Ambasador, Feliksa Perišića 5), Zadar: 15. travnja u 19 sati (Sala za vjenčanja i catering Margarita, Franka Lisice 91), Zagreb: 18. travnja u 19 sati (Zagrebački Velesajam, dvorana Brijuni. *umjesto hotela Antunović), Osijek: 19. travnja u 15 sati (sportska dvorana JUG II; Kralja Petra Svačića), Voloder: 21. travnja u 18 sati (Župna crkva sv. Antuna Padovanskog, Kolodvorska 17), Dugo Selo: 25. travnja u 18 sati (Gradska sportska dvorana; Đure Dubenika 2), Čapljina: 27. travnja u 19 sati (Hotel Mogorjelo), Split: 28. travnja u 18 sati (Hotel Atrium; Domovinskog rata 49a)

Karizmatski susreti slavljenje – predavanje – molitva – svjedočanstva

Ako na svoju e-adresu želite primati informacije s točnim vremenom održavanja susreta, svoj e-mail s naznačenim gradom pošaljite na: info@kristofori.hr.

Organizator: Ustanova za promicanje kršća­nskih vrednota Kristofori.

Book

53

Kako oprostiti od srca

Oprostiti od srca mogu oni koji znaju da i njima samima treba oproštenje. Samoproglašeni pravednici teško opraštaju Piše: J. F. UU nekom nekom su su europskom europskom gradu gradu naši naši svećenici svećenici mi­ mi­ sionari sionari raspravljali raspravljali tije­ tije­ kom kom večere večere oo korizmenoj korizmenoj ispovijedi ispovijedi koju koju su su upravo upravo završili. završili. Zadirkivali Zadirkivali su su jed­ jed­ nog nog svećenika svećenika kod kod kojeg kojeg je, je, zbog zbog njegove njegove strogoće strogoće ii velikih velikih pokora pokora koje koje redo­ redo­ vito vito daje, daje, uvijek uvijek najmanji najmanji red. red. Netko Netko se se glasno glasno zapi­ zapi­ tao tao što što bi bi se se trebalo trebalo dogo­ dogo­ diti diti da da se se on on nakon nakon toliko toliko godina godina promijeni promijeni ii ima ima više više ljubavi ljubavi za za pokajnike. pokajnike.

Odgovor Odgovor je je došao došao brzo brzo ii neočekivano neočekivano od od najstari­ najstari­ jeg jeg među među njima: njima: „Dogodit „Dogodit će će se se to to čim čim se se ii sam sam odlu­ odlu­ či či iskreno iskreno ispovjediti“. ispovjediti“. Evo Evo što što nam nam Isus Isus ima ima reći reći na na tu tu temu: temu: 54

Book

da damučiteljima mučiteljimadok dokmu mune ne vrati vrati svega svega duga. duga. Tako Tako će će ii Otac Otac moj moj nebeski nebeski učiniti učiniti ssvama vamaako akosvatko svatkood odsrca srca Mt Mt18,23-35 18,23-35 neoprosti oprostisvomu svomubratu.« bratu.« »Stoga »Stoga je je kraljevstvo kraljevstvo nene- ne besko beskokao kaokad kadkralj kraljodluči odluči Deset tisuća tisuća talenata talenata je je uu urediti ureditiračune računesa saslugama. slugama. Deset Palestini za za vrijeme vrijeme Isuso­ Isuso­ Kad Kad započe započe obračunavati, obračunavati, Palestini va ovozemaljskog ovozemaljskog života života dovedoše dovedošemu mujednoga jednogakoji koji va mogao steći steći za za svog svog života života mu mu dugovaše dugovaše deset deset tisuća tisuća mogao malo tko. tko. Radilo Radilo se se oo ogro­ ogro­ talenata. talenata. Kako Kako nije nije imao imao malo mnoj svoti svoti novca. novca. Na Na prvi prvi odakle odakle vratiti, vratiti, zapovjedi zapovjedi mnoj pogled, rijetki rijetki su su danas danas oni oni gospodar gospodar da da se se proda proda on, on, pogled, na koje koje bi bi se se mogla mogla primi­ primi­ žena žena mu mu ii djeca djeca ii sve sve što što na jeniti ova ova prispodoba. prispodoba. No, No, ima ima te te se se podmiri podmiri dug. dug. jeniti ako malo malo bolje bolje promislimo, promislimo, Nato Nato sluga sluga padne padne ničice ničice ako tusvotu svotudugujemo dugujemoBogu Bogusvi svi preda predanj njgovoreći: govoreći:'Strplje'Strplje- tu mi. Tih Tih deset deset tisuća tisuća talena­ talena­ nja njaimaj imajsa samnom, mnom,iisve sveću ću mi. ta predstavljaju predstavljaju sve sve grijehe grijehe titivratiti'. vratiti'.Gospodar Gospodarse sesmismi- ta koje smo smo ikada ikada počinili počinili ii lova lovatomu tomusluzi, sluzi,otpusti otpustiga ga koje koje koje ćemo ćemo ikada ikada počiniti. počiniti. UU iidug dugmu muoprosti. oprosti. to ulazi ulazi sve sve što što smo smo sagrije­ sagrije­ »A »A kad kad taj taj isti isti sluga sluga izađe, izađe, to šili mišlju, mišlju, riječju, riječju, djelom djelom ii naiđe naiđe na na jednoga jednoga svoga svoga šili propustom.Jednog Jednogćemo ćemose se druga druga koji koji mu mu dugovaše dugovaše propustom. dana naći naći pred pred vječnim vječnim su­ su­ sto sto denara. denara. Uhvati Uhvati ga ga ii dana cem koji koji će će morati morati donijeti donijeti stane stane ga ga daviti daviti govoreći: govoreći: cem presudu.Kralj Kraljsvojem svojemdužni­ dužni­ 'Vrati 'Vrati što što si si dužan!' dužan!' Drug Drug presudu. kunije nijeoprostio oprostiodio diodugova, dugova, padne padne preda preda nj nj ii stane stane ga ga ku negocijeli cijelidug. dug.Mogao Mogaomu muje je zaklinjati: zaklinjati: 'Strpljenja 'Strpljenja imaj imaj nego uzetisve svešto štoje jeposjedovao posjedovaoii sa sa mnom mnom ii vratit vratit ću ću ti'. ti'. Ali Ali uzeti ostatakmu muoprostiti, oprostiti,no nonije nije on on ne ne htjede, htjede, nego nego ode ode ii ostatak muuzeo uzeoništa ništaiioprostio oprostiomu mu baci baciga gauutamnicu tamnicudok dokmu mu mu je je sve. sve. Nitko Nitko ne ne može može ući ući uu ne nevrati vratiduga. duga.

Kraljevstvo nebesko, nebesko, uu raj, raj, »Kad »Kad njegovi njegovi drugovi drugovi Kraljevstvo ni ss jednim jednim jedinim jedinim neopro­ neopro­ vidješe vidješe što što se se dogodilo, dogodilo, ni štenim grijehom. grijehom. Ako Ako moli­ moli­ silno silno ražalošćeni ražalošćeni odoše odoše ii štenim mo za za raj raj za za sebe, sebe, svoje svoje bli­ bli­ sve sveto todojaviše dojavišegospodaru. gospodaru. mo žnje umiruće umiruće ili ili za za one one koji koji Tada Tada ga ga gospodar gospodar dozva dozva ii žnje su uu čistilištu, čistilištu, tada tada molimo molimo reče reče mu: mu: 'Slugo 'Slugo opaki, opaki, sav sav su da nam nam Bog Bog oprosti oprosti sve sve što što sam sam titi onaj onaj dug dug oprostio oprostio da smoikad ikadpogriješili pogriješiliuusvojim svojim jer jer si si me me zamolio. zamolio. Nije Nije lili smo mislima, riječima, riječima, djelima djelima ii trebalo trebalo da da se se ii titi smiluješ smiluješ mislima, propustima. svome svomedrugu, drugu,kao kaošto štosam sam propustima.

Kako mislimo mislimo da da možemo možemo se se ii ja ja tebi tebi smilovao?' smilovao?' II Kako molitida dapravedni pravedniiimilosrd­ milosrd­ gospodar gospodarga, ga,rasrđen, rasrđen,prepre- moliti

Prispodoba Prispodoba oo okru­ okru­ tnom tnom dužniku dužniku

Book

ni niBog Bogoprosti oprostiapsolutno apsolutnosve sve našim našim umirućim umirućim očevima očevima ii majkama, majkama,djedovima djedovimaiibaka­ baka­ ma, ma, braći braći ii sestrama sestrama ili ili bilo bilo kojoj kojojnama namadragoj dragojosobi osobiako ako uuisto istovrijeme vrijemepred predistim istimBo­ Bo­ gom, gom, koji koji sve sve vidi vidi ii sve sve zna, zna, kažemo kažemo da da nekome nekome ne ne mo­ mo­ žemo žemo oprostiti oprostiti daleko daleko ma­ ma­ nje? nje? Bog Bog neće neće tada tada uslišati uslišati naše našemolitve molitvejer jerto tone nebi bibilo bilo ni nidostojno dostojnoni nipravedno. pravedno.

Neki Neki to to znaju, znaju, aa ipak ipak ne ne mogu mogu oprostiti. oprostiti. Zašto?

Zašto? Jer Jer ne ne vide vide vlastitu vlastitu grešnost grešnost ii grešnost grešnost onih onih za za koje koje mole, mole, aa itekako itekako dobro dobro vide vide greš­ greš­ nost nostonih onihkoji kojigriješe griješeprotiv protiv njih. njih. Ako Ako sisi jedan jedan od od onih onih koji koji ne ne mogu mogu oprostiti, oprostiti, to to samo samo znači znači da da nisi nisi upo­ upo­ znao znao ni ni Božje Božje milosrđe, milosrđe, ni ni vlastitu vlastitu grešnost. grešnost. Bog Bog te te zbog zbog toga toga ne ne sudi, sudi, nego nego je je došao došao da da te te spasi, spasi, tj. tj. da da te te upozna upozna sa sa svojom svojom ljubavlju ljubavlju ii sa sa samim samim tobom tobom –– ako ako to to zaista zaista želiš. želiš. Bog Bog sudi sudi samo samo one one koji koji sude sude druge druge –– oni oni koji koji ne ne osuđuju, osuđuju, ne ne dolaze dolaze na na njegov njegov sud sud (usp. (usp. Mt Mt 7,17,12; 2;Lk Lk6,37; 6,37;Iv Iv3,17).

3,17).Jednog Jednog bi bi dana dana moglo moglo biti biti kasno kasno ii mogao mogao bi bi završiti završiti poput poput okrutnog okrutnog dužnika dužnika iziz Isuso­ Isuso­ ve ve prispodobe. prispodobe. Na Na nama nama je je da dabiramo. biramo.

Neki to znaju, a ipak ne mogu oprostiti.

Zašto?

55

Pođite s nama na hodočašće!

Susretnite svece naše svete Crkve i milost koja se još uvijek širi ondje gdje su djelovali sveti Padre Pio

„O, kako je vrijeme dragocjeno! Blagoslovljeni su oni koji znaju kako ga dobro iskoristiti.

Kad bi barem svi mogli shvatiti kako je vrijeme dragocjeno bez sumnje bi dali sve od sebe da ga utroše na hvalevrijedan način!“

Posebnost naših hodočašća:

• prilika na jedinstven način razmatrati Riječ Božju (kroz promatranje, meditaciju i unutarnju molitvu), • tematska predavanja stručnog voditelja i • razgovor s voditeljima; pojedinačna molitva za konkretne potrebe.

Za rezervacije nazovite na: Detaljne informacije (program...)

048/210-104; 095/206-5421; 091/220-6542 (radnim danom 8 – 16 sati); ili se javite e-poštom na: tajnica@kristofori.hr 56

potražite na www.kristofori.hr.

Book

1) Hodočašće u Padovu Odgođeno do daljnjeg.

Ukupna cijena: 250 kuna.

2) Hodočašće sv. Riti u Casciu Hodočašće neudanih, neoženjenih i onih s problemima u braku

Odgođeno. Novi termin objavit ćemo naknadno.

Tema hodočašća

Brak: 1) kako pronaći bračnog partnera ili jesam li ja možda za samostan? 2) kako se suočiti s problemima u svojem braku?

(Putevima sv. Rite do odgovora.)

Sadržaj

Detaljan program potražite na www.kristofori.hr.

Ukupna cijena

1500 kuna po osobi.

3) Hodočašće Padre Piju u San Giovanni Rotondo 1. – 3. svibnja: autobus je popunjen.

Sljedeći termin: 9 –11 listopada

Tema

Škola molitve 1: promatranje, meditacija i unutarnja molitva.

Sadržaj

U hodočašće je, osim klasičnog programa, uključen tečaj molitve (Škola molitve).

Mogućnost ispovijedi. Kratki kršćanski filmovi.

Ukupna cijena

1500 kuna po osobi.

Book

NOVO!

Četiri Rheme iz 2014. godine za samo 10 kuna!

Svi pretplatnici iz Hrvatske koji se pretplate na Book nakon 1. ožujka 2015. g., mogu kupiti zadnja četiri broja Rheme za samo 10 kuna. Časopis Book izlazi svaki mjesec na stotinu stranica a svaki broj sadrži prilog Book +. U Booku + se na 30 stranica nalaze tekstovi koji su bili namijenjeni objavljivanju u Rhemi.

Pretplata na Book iznosi 180 kuna (za 12 brojeva) što je godišnje 60 kuna manje nego ako Book kupujete na kioscima. Poštarina je uračunata u cijenu.

Pretplata na Book i četiri Rheme iz 2014. godine iznose ukupno 190 kuna.

Požurite, akcija traje do prodaje zaliha! 57

58

Book

tko ima uši, neka čuje

Prispodoba o đavolskoj prijevari i lažnim obećanjima svijeta

Slavimo i zahvaljujemo Bogu, jer ima toliko lijepoga i dobroga u svijetu. I kao što jedni druge trebamo hrabriti i pomagati si, tako smo dužni i opominjati, s ljubavlju i milosrđem, kao što kaže T. Kempenac: „...Ta nitko nije bez mane, nitko bez bremena; nitko nije sebi dostatan, nikomu ne doseže njegova mudrost; nego nam je nositi jedan drugoga, tješiti jedan drugoga, a tako i pomagati i opominjati.“ (Nasljeduj Krista, pogl. 16, br. 13)

Autor: mons. Charles Pope; Odabrala i prevela: Dubravka Rojc Jedna Jedna od od najvećih najvećih prijevara prijevara ovoga ovoga svijeta svijeta jest jest nametnu­ nametnu­ titi način način razmišljanja razmišljanja prema prema kojemu kojemu trebamo trebamo dobiti dobiti ili ili učiniti učiniti još još samo samo jednu jednu stvar stvar iitada tadaćemo ćemobiti bitisretni... sretni...

Još Još samo samo ovo, ovo, ii tada tada ću ću biti biti sretan sretan

Tako Tako se se zavaravamo zavaravamo ii misli­ misli­ mo: mo: „Kada „Kada bih bih barem barem imao imao malo maloviše višenovca, novca,bolji boljiposao, posao, najnoviji najnoviji iPad iPad ili ili kad kad bih bih ba­ ba­ rem rembio biouubraku brakusstom tomiitom tom osobom osobom ii kad kad bismo bismo barem barem živjeli živjeliuuboljem boljemkvartu... kvartu...tada tada bih bih napokon napokon bio bio zadovo­ zadovo­ ljan ljan ii sretan.“ sretan.“ No No taj taj „napo­ „napo­ kon“ kon“ nikako nikako da da se se dogodi dogodi uu mome mome životu životu čak čak ii kada kada mi mi se se ostvare ostvare želje. želje. Međutim, Međutim, kao kao što što Propovjednik Propovjednik kaže: kaže: „Nitko „Nitko ne ne može može reći reći da da se se oči oči nisu nisu do do sita sita nagledale nagledale ii Book

dok trčimo za „još za samo „jošjednom samo uši uši dovoljno dovoljno naslušale... naslušale... Tko Tko trčimo jednomUstvari“. konačnici, U konačnici, zbog te novac novac ljubi, ljubi, nikad nikad ga ga dosta dosta stvari“. zbog te prijevare zaboravljamo zaboravlja­ ono nema; nema; tko tko bogatstvo bogatstvo ljubi, ljubi, prijevare mo ono najvažnije. nikad nikad mu mu dosta dosta probitka.“ probitka.“ najvažnije.

(Prop (Prop1,8; 1,8;5,9) 5,9) Iako Iako smo smo svjesni svjesni toga, toga, neki neki „Papiga „Papiga ne ne želi želi ponovno ponovno nasjedaju nasjedaju na na iste iste pričati!“ laži: laži: Još Još samo samo da da dobijem dobijem pričati!“ ovo! ovo! Kada Kada se, se, potrošivši potrošivši Bio Bio jednom jednom jedan jedan usamljeusamljenovac novac ii vrijeme, vrijeme, napokon napokon ni ni čovjek čovjek kojemu kojemu je je na na papadomognemo domognemo željene željene svari, svari, met met palo palo da da bi bi njegovom njegovom tada tada naše naše zadovoljstvo zadovoljstvo tra­ tra­ društvenom društvenom životu životu dobro dobro je je najviše najviše dvadeset dvadeset minuta. minuta. došao došao kućni ljubimac. ljubimac. Oti OtiRadi Radi se se o tome da da nas nas svijet zapravo zapravo nikada Umišljamo da postoji ne ne može može zado­ još samo jedna stvar, voljiti. voljiti. još samo nešto što tre­ Prispodoba P r i s p o d okoja ba slijedi koja slijedi prikazuje pri­ bamo nabaviti ili učiniti i tu kazuje beskonačnu tu be­ tada će se dogoditi onaj traku skonačnu za traku trča­ nje za trčanje koju nam koju savršeni učinak kojemu svijet nam svijet podmeće pod­ težimo! To je laž pod mećenoge pod noge dok 59

šao šao jeje uu trgovinu trgovinu kućnim kućnim ljubimcima. ljubimcima. Pogled Pogled mu mu se se odmah odmah zaustavio zaustavio na na natnatpisu pisu iznad iznad jednog jednog kaveza: kaveza: „Papiga „Papigakoja kojagovori. govori.Dolazi Dolazi uz uzjamstvo.“ jamstvo.“UUtome tomejejetretrenutku nutkuovaj ovajčovjek čovjekpomislio: pomislio: „To „To jeje to! to! Riješeni Riješeni su su svi svi moji moji problemi. problemi. Ova Ova životiživotinja njačak čakiigovori!“ govori!“ „Cijena „Cijenapapige papigejeje250 250doladolara“, ra“, reče reče trgovac. trgovac. „Uzimam „Uzimam je“, je“,spremno spremnoće ćečovjek. čovjek.

Tjedan Tjedandana danakasnije, kasnije,čovjek čovjek se se vratio vratio uu trgovinu trgovinu požapožalivši livšise: se:„Papiga „Papigane neželi želipripričati!“ čati!“ „Želite „Želite reći“, reći“, trgovac trgovac će ćena nato, to,„da „dase sepapiga papiganije nije popela popela na na ljestvice ljestvice ii pričapričala?“ la?“„Ljestvice? „Ljestvice?Pa Paniste nistemi mi rekli reklida dajoj jojto totreba!“ treba!“„Ispri„Ispričavam čavam se, se, gospodine”,reče gospodine”,reče trgovac. trgovac. „Evo, „Evo, jedne jedne za za dedeset setdolara.“ dolara.“ Nakon Nakon tjedan tjedan dana, dana, čovjek čovjek se se ponovno ponovno vrati vrati uu trgotrgovinu: vinu: „Moja „Moja papiga papiga ii dalje dalje ne ne govori!“ govori!“ „Želite „Želite reći“, reći“, trgovac trgovac će, će, „da „da se se papiga papiga nije nijepopela popelana naljestvice, ljestvice,popogledala gledalase seuuzrcalo zrcaloiipočela počela pričati?“ pričati?“ „Zrcalo? „Zrcalo? Pa Pa niste niste mi mi rekli rekli da da joj joj to to treba!“ treba!“

„Ispričavam „Ispričavamse, se,gospodine“, gospodine“, reče reče trgovac. trgovac. „Evo „Evo predivpredivnog nogzrcala zrcalaza zadeset desetdolara.“ dolara.“ Tjedan Tjedan dana dana kasnije kasnije sve sve se seponovilo: ponovilo:„Moja „Mojapapiga papiga ii dalje dalje ne ne govori!“ govori!“ „Želite „Želite reći“, reći“,trgovac trgovacće ćena nato, to,„da „da se se papiga papiga nije nije popela popela na na ljestvice, ljestvice, pogledala pogledala se se uu zrcalo, zrcalo,kljucnula kljucnulazvončić zvončićii počela počela pričati?“ pričati?“ „Zvončić? „Zvončić?

Pa Pa niste niste mi mi rekli rekli da da joj joj to to treba!“ treba!“ „Ispričavam „Ispričavam se, se, gospodine“, gospodine“, reče reče trgovac. trgovac. „Evo „Evo jedan jedan zvončić zvončić za za dedeset setdolara.“ dolara.“ Sljedećeg Sljedećeg tjedna, tjedna, čovjek čovjek se se vrati vrati uu trgovinu trgovinu ii reče: reče: „Moja „Mojapapiga papigaiidalje daljene negogovori!“ vori!“ „Želite „Želite reći“, reći“, trgovac trgovac će ćena nato, to,„da „dase sepapiga papiganije nije popela popela na na ljestvice, ljestvice, poglepogledala dala se se uu zrcalo, zrcalo, kljucnula kljucnula zvončić, zvončić, skočila skočila na na ljuljačljuljačku kuiipočela počelapričati?“ pričati?“„Na „Naljuljuljačku? ljačku?Pa Paniste nistemi mirekli reklida da joj joj to to treba!“ treba!“ „Ispričavam „Ispričavam se, se, gospodine“, gospodine“, reče reče trgotrgovac. vac.„Evo „Evojedna jednaljuljačka ljuljačkaza za deset desetdolara.“ dolara.“ Tjedan Tjedandana danakasnije, kasnije,čovjek čovjek jejeponovno ponovnodošao došaou u trgovitrgonu, vinu, a trgovac a trgovac ga ga upita: upita: „I, „I, kako kako je jepapipapiga?“ ga?“ „Uginula „Uginula Razumno je služiti se je!“ reče reče čovjek. čovjek. stvarima koje svijet „Uginula?“ čudio čuse dio trgovac... se trgovac... „Je nudi a koje nam pomažu li „Je liprogovorila progovoispunjavati naše osno­ prije rila prije nego nego što je uginula?“ što je uginula?“ „Da, vne dužnosti. No te stva­ konačno „Da, konačno je proje ri ne mogu ispuniti naše govorila!“ progovorila!“ reče čovjek. reče čovjek. „I, što„I,je najdublje potrebe rekla?“ što je „Rekla rekla?“ je: 60

„Rekla 'Zar u toj je: 'Zar trgovini u tojne trgovini prodane ju prodaju hranu zahranu ptice?'“ za ptice?'“

Lekcija Lekcija 1: 1: Obeća­ Obeća­ nja, nja, pusta pusta obećanja obećanja

Ova Ova nas nas prispodoba prispodoba na na šaljiv šaljiv način način uči uči da da svijet svijet i i „princ „princovoga ovogasvijeta“ svijeta“uvijek uvijek obećavaju obećavajuizvrsne izvrsnerezultate. rezultate.

No No kada kada titi rezultati rezultati izosta­ izosta­ nu, nu, događa događa se se da da mi mi tada tada tražimo tražimo još još više više ono ono čemu čemu smo smo težili težili na na početku. početku. Naj­ Naj­ prije prijepapiga, papiga,zatim zatimljestvice, ljestvice, potom potom zrcalo, zrcalo, pa pa zvončić zvončić i i na na kraju kraju ljuljačka. ljuljačka. Umišlja­ Umišlja­ mo moda dapostoji postojijoš jošsamo samojed­ jed­ na nastvar, stvar,još jošsamo samonešto neštošto što trebamo trebamo nabaviti nabaviti iliili učiniti učiniti i i tada tada će će se se dogoditi dogoditi onaj onaj savršeni savršeni učinak učinak kojemu kojemu te­ te­ žimo! žimo! To To jeje laž. laž. Laž Laž se se po­ po­ javljuje javljujeuumnogim mnogimoblicima: oblicima: još jošsamo samoovaj ovajmodni modnidoda­ doda­ tak; tak; jedan jedan proizvod proizvod platim, platim, drugi drugi dobijem; dobijem; najnoviji najnoviji model model ovog ovog proizvoda proizvoda si­ si­ gurno gurno će će riješiti riješiti sve sve moje moje probleme; probleme; samo samo još još jedno jedno piće; piće;još jošsamo samoda daisprobam isprobam ovu ovu dijetu; dijetu; novi novi automobil, automobil, veća veća kuća, kuća, zatezanje zatezanje lica, lica, podvezivanje podvezivanježeluca... želuca...i itako tako uunedogled. nedogled.Uvijek Uvijekmi mitreba treba još jošsamo samojedna jednastvar stvari itada tada ću ćubiti bitisretan. sretan.

Sjećate Sjećate lili se se što što jeje Isus Isus re­ re­ kao kao oo vodi vodi iziz zdenca zdenca (koja (koja predstavlja predstavlja svijet) svijet) razgo­ razgo­ varajući varajući sa sa Samarijankom: Samarijankom: „Tko „Tko god god pije pije ove ove vode, vode, opet opetće ćeožednjeti“ ožednjeti“(Iv (Iv4,13).

4,13).

Da, Da,to tojejeprava pravaistina istinaoosvi­ svi­ jetu: jetu: svijet svijet ne ne može može utažiti utažiti Book

našu našu žeđ žeđ jer jer mi mi žeđamo žeđamo za za Bogom Bogomi inebeskim nebeskimživotom. životom.

Međutim, Međutim, neki neki se se ponovno ponovno vraćaju vraćaju svijetu svijetu i i nasjedaju nasjedaju na na iste iste laži laži misleći: misleći: „Ovoga „Ovoga će ćeputa putabiti bitidrugačije“. drugačije“.

Naravno, Naravno,razumno razumnojejeslužiti služiti se sestvarima stvarimakoje kojesvijet svijetnudi nudi aa koje koje nam nam pomažu pomažu ispu­ ispu­ njavati njavati naše naše osnovne osnovne duž­ duž­ nosti. nosti.No Note testvari stvarine nemogu mogu ispuniti ispuniti naše naše najdublje najdublje po­ po­ trebe. trebe.Velika Velikajejelaž lažda dasvijet svijet to tomože možeučiniti. učiniti.Iako Iakosmo smose se već već razočarali, razočarali, dopuštamo dopuštamo toj tojlaži lažida danaraste narastezavarava­ zavarava­ jući jući se se da da će, će, ako ako se se želje­ želje­ ni ni proizvod proizvod još još samo samo malo malo popravi, popravi,to tobiti bitiupravo upravoono ono što što smo smo tražili. tražili. Jasno Jasno jeje da da ta ta velika velika laž laž ss vremenom vremenom postaje postajejoš jošveća. veća.

Lekcija Lekcija 2: 2: Ono Ono najvažnije najvažnije

slavljenju slavljenju te te razvijanju razvijanju odnosa odnosa ss Gospodinom.

Gospodinom.

Buljimo Buljimo uu zrcalo zrcalo previše previše usmjereni usmjereni na na sebe. sebe. Zvona Zvona ovoga ovoga svijeta svijeta sazivaju sazivaju nas nas na nanebrojene nebrojenesastanke sastankekoji koji su sudugoročno dugoročnogledano gledanopot­ pot­ puno puno beskorisni. beskorisni. Penjemo Penjemo se sena naljestvici ljestviciuspjeha uspjehamalo malo mareći marećina nakakav kakavsmo smoih ihzid zid naslonili. naslonili.

Sve Sve mnogo mnogo manje manje važne važne stvari stvari odvraćaju odvraćaju nas nas od od onoga onoganajvažnijega: najvažnijega:nahra­ nahra­ niti niti svoju svoju dušu dušu Gospodi­ Gospodi­ nom. nom.„Tko „Tkojede jedemoje mojetijelo tijeloi i pije pijemoju mojukrv, krv,uumeni meniosta­ osta­ jejei ijajauunjemu... njemu...tako takoi ionaj onaj koji kojimene meneblaguje blaguježivjet živjetće će po pomeni...“ meni...“(Iv (Iv6,56-57) 6,56-57) Nemate Nemate vremena? vremena? Otići Otići na na misu, misu, moliti, moliti, pričestiti pričestiti se? se?

Ne Ne stignete! stignete! Zapitajte Zapitajte se: se: Trznem Trznemlilise sečim čimme mezvono zvono podsjeti podsjetina najoš jošjedan jedansasta­ sasta­ nak? nak?Jesam Jesamliliprezauzet prezauzetpe­ pe­ njanjem njanjem po po ljestvama ljestvama koje koje vode vode do do uspjeha? uspjeha? Jesam Jesam lili zaokupljen zaokupljensvojim svojimodrazom odrazom uuzrcalu zrcalukako kakobih bihsve sveučinio učinio da dase sesvima svimasvidim? svidim? „Je „Je lili papiga papiga progovorila progovorila prije prije nego nego što što jeje uginula?“ uginula?“ „Da, „Da, konačno konačno jeje progovo­ progovo­ rila!“ rila!“ reče reče čovjek. čovjek. „I„I što što jeje rekla?“ rekla?“„Rekla „Reklaje: je:'Zar 'Zaruutoj toj trgovini trgovini ne ne prodaju prodaju hranu hranu za zaptice?'“ ptice?'“ Eto, Eto, samo samo sam sam vam vam želio želio ispričati ispričati ovu ovu malu malu prispo­ prispo­ dobu dobuoođavolskoj đavolskojprijevari prijevarii i lažnim lažnimobećanjima obećanjimasvijeta. svijeta.

UU potrazi potrazi za za ljestvicama, ljestvicama, zrcalima, zrcalima, zvončićima zvončićima i i lju­ lju­ ljačkama, ljačkama, zaboravljeno zaboravljeno jeje ono ono najvažnije najvažnije –– hrana. hrana. To To vrijedi vrijedi i i za za nas. nas. Sakuplja­ Sakuplja­ mo mo kojekakve kojekakve bezvrijedne bezvrijedne igračke igračke i i prolazne prolazne sitnice, sitnice, aa zanemarujemo zanemarujemo vječnu vječnu stvarnost. stvarnost. Uvijek Uvijek nađemo nađemo vremena vremena za za gledanje gledanje te­ te­ levizije, levizije, praćenje praćenje sporta, sporta, ogovaranje, ogovaranje, kupovinu... kupovinu... No No uu toj toj našoj našoj potrazi potrazi za za lje­ lje­ stvicama, stvicama, zrcalima, zrcalima, zvon­ zvon­ čićima čićima i i ljuljačkama, ljuljačkama, neki neki zanemaruju zanemaruju svoje svoje vrijeme vrijeme posvetiti posvetiti molitvi, molitvi, čitanju čitanju Objavljeno uz uz dopuštenje dopuštenje Svetoga Svetoga pisma, pisma, sakramen­ sakramen­ Objavljeno autora. talnom talnom životu, životu, liturgiji, liturgiji, autora.

Book

Monsinjor Charles Pope rodom je iz Chicaga a župnik je žive župe u Washingtonu DC koja nosi naziv Holy Comforter-St. Cyprian (Sveti Tješitelj-Sveti Ciprijan).

Visoko obrazovanje stekao je u računalstvu, a svoj interes za svećeništvo zahvaljuje iskustvu u crkvenoj glazbi.

Pohađao je sjemenište Mount Saint Mary a zaređen je 1989. godine.

Uveo je proučavanje Biblije u američki Kongres i Bijelu kuću. Veoma su popularne i plodne njegove radijske emisije, koje se emitiraju na radiju Catholic Answers Live. (Naslovi nekih emisija: Istina o grijehu; Trač; Ispitivanje savjesti; Ponos vs. poniznost...)

61

Da bismo mogli pomoći takvoj osobi i njezinoj obitelji, moramo biti dobro upoznati s tom bolešću Piše: Verica Jačmenica-Jazbec, dr. med.

Shizofrenija 3 Vrste liječenja.

Bolesti slične shizofreniji.

62

Book

Vrste Vrste liječenja liječenja Medikamentozno Medikamentoznoliječenje liječenje Osnovu Osnovu bolesti bolesti čini čini prekoprekomjerno mjernodjelovanje djelovanjemoždanih moždanih tvari tvaridopamina dopaminaiiserotonina, serotonina, koje kojese sestvaraju stvarajuuustanicama stanicama mozga. mozga. UU normalnim normalnim okolokolnostima, nostima, one one omogućuju omogućuju uredno uredno funkcioniranje funkcioniranje mozmozga ga ii živaca. živaca. Uslijed Uslijed njihova njihova prekomjernog prekomjernog djelovanja djelovanja međutim međutim javljaju javljaju se se halucihalucinacije nacijeiideluzije. deluzije.Specifični Specifičnililijekovi jekovi (antipsihotici) (antipsihotici) smiruju smiruju djelovanje djelovanje dopamina. dopamina. Takvi Takvi lijekovi lijekovi umiruju umiruju bolesnika bolesnika ii sprječavaju sprječavaju pojavu pojavu halucihalucinacija nacijaiideluzija. deluzija.No, No,titilijekovi lijekovi imaju imajuiisvoje svojeneugodno neugodnosposporedno redno djelovanje. djelovanje. To To znači znači da da se se uu 20 20 posto posto bolesnika bolesnika pojavljuje pojavljujepojačano pojačanodrhtanje drhtanje tijela, tijela, lice lice je je ukočeno ukočeno poput poput maske, maske, osoba osoba ima ima nevoljnevoljne ne pokrete pokrete usta usta ii lica, lica, pravi pravi grimase, grimase, mljacka, mljacka, često često plaplazizi jezik, jezik, mršti mršti se, se, napuhuje napuhuje obraze, obraze, pojačano pojačano slini slini ii ima ima ukočene ukočenevratne vratnemišiće. mišiće.

Radna Radnaili iliokupacijska okupacijska terapija terapija

Ona Ona pomaže pomaže bolesniku bolesniku da da osmisli osmisli svoje svoje postojanje, postojanje, ponovno ponovno zadobije zadobije osjećaj osjećaj vrijednosti vrijednosti ii korisnosti korisnosti ii ororganizira ganizirasvoj svojdan. dan. Što Štose seranije ranijepočne počnessliječeliječenjem, njem,uspjeh uspjehje jebolji. bolji.Bolest Bolest se se uu prvih prvih pet pet godina godina lijeliječenja čenja može može pogoršavati, pogoršavati, aa potom potom se se stabilizira. stabilizira. Žene Žene bolje bolje reagiraju reagiraju na na liječenje liječenje od od muškaraca. muškaraca. UU 80 80 posto posto bolesnika bolesnikarazvija razvijase seiidepredepresija sija što što zahtijeva zahtijeva prilagodprilagodbu buterapije. terapije.

Do Do15 15posto postoshizofrenih shizofrenihbobolesnika lesnikamože možese sedobro dobroopooporaviti. raviti. Do Do 30 30 posto posto bolesnibolesnika ka ima ima dobro dobro poboljšanje poboljšanje već već uu prvoj prvoj godini godini liječeliječenja. nja. Do Do 30 30 posto posto bolesnika bolesnika osjeti osjetiosrednje osrednjepoboljšanje. poboljšanje.

Oko Oko 25 25 posto posto bolesnika bolesnika ima ima faze faze pogoršanja. pogoršanja. Takvi Takvi slučajevi slučajevi zahtijevaju zahtijevaju povrepovremeno menobolničko bolničkoliječenje. liječenje.

Lošiju Lošiju prognozu prognozu imaju imaju oni oni ljudi ljudi koji koji su su oboljeli oboljeli vrlo vrlo rano ranoiioni onikoji kojiveć većimaju imajushishizofrenog zofrenogbolesnika bolesnikauuobiteobitelji. lji. Postoje Postoje podaci podaci da da je je do do 50 50 posto posto mlađih mlađih shizofreshizofrePsihoterapija Psihoterapija nih nih bolesnika bolesnika prije prije nastupa nastupa bolestiuzimalo uzimalodrogu drogu(oso(osoTo To je je razgovor razgovor sa sa psiholopsiholo- bolesti bitomarihuanu). marihuanu). gom gom ii psihijatrom. psihijatrom. Veoma Veoma bito je je potrebno potrebno bolesniku bolesniku jer jer mu mupomaže pomažerazumjeti razumjetisvoju svoju bolest. bolest. Ova Ova je je terapija terapija takotakođer đer potrebna potrebna ii bolesnikovoj bolesnikovoj obitelji obitelji koja koja je je uplašena, uplašena, Postoje Postoje bolesti bolesti koje koje su su uznemirena uznemirenaiičesto čestose seosjeća osjeća slične slične shizofreniji, shizofreniji, ali ali koje koje bespomoćna. bespomoćna. se seliječe liječena nadrugačiji drugačijinačin. način.

Ostali Ostali oblici oblici liječenja liječenja

Bolesti Bolesti slične slične shizofreniji shizofreniji

Book

Stoga Stogaje jetakve takvebolesti bolestiprije prije početka početka terapije terapije potrebpotrebno no isključiti. isključiti. To To mogu mogu biti biti tumori tumori mozga, mozga, padavica, padavica, autoimune autoimune bolesti, bolesti, reakcireakcije jena naneke nekelijekove lijekovete teneke neke bolesti bolesti kod kod kojih kojih spontaspontano, no, bez bez vanjskog vanjskog razloga, razloga, propadaju propadajustanice stanicemozga mozgaii živaca živaca (neurodegenerativ(neurodegenerativne nebolesti). bolesti).

Zaključak Zaključak

Shizofrenija Shizofrenija je je ozbiljna ozbiljna bolest bolest od od koje koje veoma veoma pati pati bolesnik, bolesnik, ali ali ii njegova njegova obiobitelj. telj. Tu Tu bolest bolest još još uvijek uvijek prate prate brojne brojne predrasude. predrasude.

Ona Ona stigmatizira stigmatizira osobu osobu ii zato zato se se često često taji. taji. Postoji Postoji strah strah od od takvih takvih bolesnika. bolesnika.

Danas Danas postoji postoji više više djelodjelotvornih tvornih lijekova. lijekova. Oni Oni se se svakim svakim danom danom sve sve više više usavršavaju, usavršavaju,kako kakobi bise sedodobili bili novi novi oblici oblici sa sa što što mamanje nje neželjenih neželjenih djelovanja. djelovanja.

Takvom Takvom je je bolesniku bolesniku popotrebna trebnaintenzivna intenzivnapotpora potpora obitelji obiteljiiidruštva. društva.Da Dabismo bismo mogli mogli pomoći pomoći takvoj takvoj osoosobi bi ii njezinoj njezinoj obitelji, obitelji, moramoramo mo biti biti dobro dobro upoznati upoznati ss tom tom bolešću. bolešću. Svima Svima nam nam je je zato zato potrebno potrebno zdravzdravstveno, stveno, etičko etičko ii moralno moralno prosvjećivanje. prosvjećivanje. To To je je ii zazadatak datakovoga ovogateksta. teksta.

Kraj.

Kraj.

Doktorici Doktorici Jačmenica-Jaz­ Jačmenica-Jaz­ bec bec možete možete pisati pisati na: na: veri­ veri­ ca.jacmenica@ck.t-com.hr ca.jacmenica@ck.t-com.hr 63

Isusova teologija

Kako naviještati Radosnu vijest u virtualnom svijetu?

Koliko ste se puta našli u nekoj raspravi na Facebooku i na kraju se pitali: „Što mi je ovo trebalo?“ Umjesto da ste jednosta­ vno iznijeli svoje mišljenje i svjedočanstvo, upleli ste se u opće nadmudrivanje s članovima grupe...

Piše: Vedrana Čolić IIdanas danassam sam'upalila' 'upalila'Facebook, Facebook,pa paga ga'uga­ 'uga­ sila', sila', 'upalila' 'upalila' pa pa 'ugasila', 'ugasila', i i tako tako nekoliko nekoliko puta. puta.Znatiželjna Znatiželjnakakva kakvajesam, jesam,lajkala lajkalasam sam sve sve što što se se može može lajkati lajkati i i zavirila zavirila uu svaku svaku grupu grupuuukoju kojuse semože možezaviriti.... zaviriti....

Tako Tako sam sam naišla naišla na na ateističko-agnostičke ateističko-agnostičke grupe grupe kojima kojima jeje cilj cilj opovrgavanje opovrgavanje posto­ posto­ janja janja Boga Boga ili, ili, češće, češće, ruganje ruganje vjernicima; vjernicima; zatim zatim na na debatne debatne grupe grupe za za različite različite reli­ reli­ gije, gije, koje koje kreira kreira pripadnik pripadnik jedne jedne i i koji koji za za svakoga svakogatko tkonema nemamišljenje mišljenjepoput poputnjego­ njego­ va, va, pronalazi pronalazi opravdanje opravdanje da da ga ga izbaci izbaci iziz grupe. grupe. Zašto Zašto ne ne bi bi kad kad on on stvara stvara zakone zakone uusvojem svojemmalom malomonline onlinekraljevstvu? kraljevstvu?Tu Tusu su i imnogobrojne mnogobrojnegrupe gruperazličitih različitihkršćanskih kršćanskih denominacija, denominacija,uukojima kojimamožemo možemočitati čitatinji­ nji­ hovo hovo danonoćno danonoćno prepiranje prepiranje oo pitanjima pitanjima poput: poput:Je JeliliIsus Isusimao imaobradu? bradu?Je Jelilimolitva molitva sv. sv.Brigite Brigitenajbolja najboljamolitva molitvaikad? ikad?Je Jeliligri­ gri­ jeh jehgledati gledatiGospodare Gospodareprstenova? prstenova?IIslično. slično.

Kako Kakonadmudriti nadmudritiJosipa567 Josipa567ili ili Ivanu321?

Ivanu321?

UU tim tim debatnim debatnim grupama, grupama, stihovi stihovi i i stiho­ stiho­ vivise sekopiraju kopirajui ilijepe, lijepe,pogotovo pogotovokad kadtreba treba pronaći pronaći„rupu „rupuuuzakonu“, zakonu“,kako kakobi bise senadmu­ nadmu­ drilo drilosugovornika. sugovornika.UUpobjednički pobjedničkise sesmije­ smije­ šak šak razvuku razvuku usne usne internetskog internetskog misionara misionara 64

dok dok smišlja smišlja taktiku taktiku kako kako nadmudriti nadmudriti Josipa567 Josipa567iliiliIvanu321.

Ivanu321.Ako Akoslučajno slučajno ne neželiš želišući ućiuuraspravu, raspravu,odmah odmahzaklju­ zaklju­ čuju čujuda dasu supobijedili: pobijedili:„povlačiš „povlačišse sejer, jer, naravno, naravno, ne ne znaš znaš reći reći ništa ništa pametno pametno aa kamoli kamoli suvislo suvislo kontrirati“; kontrirati“; cijela cijela titi grupa grupatipkača tipkačato tozadovoljno zadovoljnonatrlja natrljana na nos. nos.Ako Akose sepak pakmudro mudronašališ, našališ,tad tadsisi gotov, gotov, letiš letiš iziz grupe grupe brzinom brzinom svjetlo­ svjetlo­ sti sti jer jer bit bit jeje raspravljanje raspravljanje unedogled, unedogled, aa ne ne donošenje donošenje mudrih mudrih zaključaka, zaključaka, kako kakoto tonisi nisishvatio? shvatio?

Moj MojBog Bogjejejači jačiod odtvog. tvog.

Moj MojBog Bogjejebolji boljiod odtvog. tvog.

Moje Mojemudrovanje mudrovanjejejemudrije mudrijeod odtvojeg. tvojeg.

Moji Mojiprsti prstibrže bržetipkaju tipkajuod odtvojih... tvojih...

Sad Sad me me glava glava već već ozbiljno ozbiljno zaboljela. zaboljela.

Pokušavam Pokušavam se se povući povući dok dok mi mi jeje još još preostalo preostalodovoljno dovoljnoenergije energijeza zadan. dan.

AA dok dok sam sam se se oporavljala oporavljala od od ateista, ateista, agnostika, agnostika, muslimana, muslimana, Jehovinih Jehovinih svjedoka, svjedoka, adventista, adventista, kršćana kršćana svih svih vrsta..., vrsta..., upitala upitala sam sam se se kako kako uu moru moru uvjerenja, uvjerenja,citiranih citiranihstihova, stihova,grupa grupana na Facebooku...

Facebooku... svjedočiti svjedočiti Boga Boga kakav kakav On Onzaista zaistajest? jest?Zatim Zatimsam samsamu samusebe sebe zapitala zapitala oo koristi koristi takvog takvog raspravlja­ raspravlja­ nja nja i i nadmudrivanja; nadmudrivanja; bi bi lili me me sada sada boljela boljela glava glava da da su su te te rasprave rasprave zai­ zai­ sta stakorisne? korisne?Odgovore Odgovoresam samnaravno, naravno, pronašla pronašlauuBožjoj BožjojRiječi.

Riječi.

Book

„Izbjegavaj „Izbjegavajsvjetovne svjetovneiibabama babama svojstvene svojstvenepriče!“ priče!“

Osvrnut Osvrnut ću ću se se najprije najprije na na Pavlove Pavlove upute upute mladom mladom Timoteju.

Timoteju. Ne Ne jednom, jednom, već već više više puta, puta,Pavao PavaoTimoteju Timotejusavjetuje savjetujeneka nekaizbje­ izbje­ gava gava„babama „babamasvojstvene svojstvenepriče“: priče“:„Izbjega­ „Izbjega­ vaj vaj svjetovne svjetovne i i babama babama svojstvene svojstvene priče! priče!

Mjesto Mjesto toga toga vježbaj vježbaj se se uu poniznosti!“ poniznosti!“ (1 (1 Tim Tim 4,7) 4,7) „To „To se se ne ne odnosi odnosi na na mene“, mene“, reći reći će će mnogi, mnogi, „ja „ja pričam pričam samo samo oo Bogu Bogu i i teo­ teo­ loškim loškimpitanjima. pitanjima.To Tonisu nisuni nisvjetovne svjetovneniti niti babama babamasvojstvene svojstvenepriče!“ priče!“ Jesi Jesililisiguran siguranda dajejetako? tako?Prije Prijeupuštanja upuštanja Book

uu raspravu, raspravu, upitala upitala bih bih se se može može lili moje moje mudrovanje, mudrovanje, moje moje savršeno savršeno oblikovane oblikovane rečenice rečenice ili savršeno savršeno argumentirane argumentiranerara­

Može li moje mudrovanje, moje savršeno oblikovane rečenice ili savršeno argumentirane rasprave nekoga približiti Bogu ili sam već zaslužio plaću likujući kao pobjednik u raspravi?

65

sprave nekoga nekoga približiti približiti Bogu Bogu ili ili sam sam već već sprave zaslužio plaću plaću likujući likujući kao kao pobjednik pobjednik uu zaslužio raspravijer jersam samuspješno uspješnonadmudrio nadmudriodru­ dru­ raspravi gog(ako (akouopće uopćejesam)? jesam)? gog

Obrađuj Obrađujsvoju svojuzemlju zemlju

„I„I ja, ja, kada kada dođoh dođoh kk vama, vama, braćo, braćo, da da vam vam navijestim navijestim svjedočanstvo svjedočanstvo Božje, Božje, ne ne dođoh dođoh ss visokim visokim govorom govorom iliili ss mudrošću, mudrošću, jer jer ne ne držah držahzgodnim zgodnimmeđu međuvama vamaišta ištadrugo drugoznati znati osim osimIsusa IsusaKrista, Krista,i ito torazapetoga. razapetoga.IIsam samvam vam se se pokazah pokazah slabim, slabim, bojažljivim bojažljivim i i drhtavim. drhtavim.

Moja Mojariječ riječi imoje mojepropovijedanje propovijedanjenije nijese sesa­ sa­ stojalo stojalouuuvjerljivim uvjerljivimriječima riječimamudrosti, mudrosti,već već uuočitovanju očitovanjuDuha Duhai isnage, snage,da dase sevaša vašavjera vjera ne neoslanja oslanjana naljudsku ljudskumudrost, mudrost,nego negona naBož­ Bož­ ju jusnagu.“ snagu.“(1 (1Kor Kor2,1-5; 2,1-5;podcrtala podcrtalaautorica) autorica) Uh, Uh, izgleda izgleda da da jeje i i sv. sv. Pavao Pavao imao imao nekih nekih „govornih „govornih mana“. mana“. II njegov njegov jeje glas glas bojažljiv bojažljiv i idrhtav! drhtav!IIon onpriznaje priznajeda dapostoje postojeljudi ljudikoji koji imaju imajumnogo mnogobolje boljegovorničke govorničkesposobnosti sposobnosti od odnjega. njega.Koje Kojeolakšanje olakšanjeza zanas nastihe, tihe,srame­ srame­ žljive, žljive,zbunjene, zbunjene,za zanas nassslošim lošimgovorničkim govorničkim sposobnostima sposobnostima i/li i/li ne ne tako tako mudre mudre i i snala­ snala­ žljive! žljive!

Dakle, Dakle,cilj ciljnam namjejeda dase seoslanjamo oslanjamona naBožju Božju snagu snagu –– očitovanje očitovanje njegova njegova Duha, Duha, aa ne ne na na svoju svojumudrost! mudrost!Čemu Čemuisprazne ispraznepriče pričekad kaduu njima njimanema nemaživota? života?Čemu Čemuuzaludne uzaludneraspra­ raspra­ ve ve kad kad tako tako nećemo nećemo nikoga nikoga moći moći približiti približiti Bogu, Bogu,pa pani nisebe sebesame?! same?!

Sveto Svetopismo pismoobiluje obilujesavjetima savjetimaoozauzdava­ zauzdava­ nju nju jezika jezika i i izbjegavanju izbjegavanju ispraznih ispraznih priča, priča, ali aliIzreke Izrekeuutome tomeprednjače prednjačešto štojejelogično logično ssobzirom obziromna nanjihov njihovsmisao smisao––podučavanje podučavanje vjernika vjernikamudrosti. mudrosti.Posebno Posebnome mese sedojmila dojmila Izreka Izreka28,19: 28,19:„Tko „Tkoobrađuje obrađujesvoju svojuzemlju, zemlju, nasitit nasititće ćese sekruha, kruha,aatko tkotrči trčiza zatlapnjama, tlapnjama, nasitit nasititće ćese sesiromaštva“. siromaštva“.

Potražila Potražila sam sam uu rječniku rječniku sinonima sinonima riječ riječ „tlapnja“ „tlapnja“ i i pronašla pronašla ove ove izraze: izraze: brbljanje, brbljanje, buncanje, buncanje,maštanje. maštanje.Nije Nijelilito toupravo upravoono ono što što činimo činimo trčeći trčeći za za beskonačnim beskonačnim više više ili ili manje manje teološkim teološkim raspravama raspravama na na Interne­ Interne­ tu, tu, uu poznatom poznatom kafiću kafiću ili ili na na hodniku hodniku na na pauzi pauziMES-a?

MES-a?

Drugi Drugiprijevod prijevodkaže kažeovako: ovako:„Tko „Tkoobrađuje obrađuje svoju svojunjivu, njivu,ima imapuno punokruha, kruha,aatko tkoide ideza za besposličarenjem, besposličarenjem, ima ima puno puno siromaštva“. siromaštva“.

Dakle, Dakle, samo samo ćemo ćemo se se obrađivanjem obrađivanjem vla­ vla­ stite stite zemlje/njive zemlje/njive nasititi nasititi kruha. kruha. Taj Taj kruh kruh Isus Isusnije nijedošao došaokako kakobi bivodio vodio može može biti biti simbol simbol tjelesne tjelesne hrane, hrane, ali ali tako­ tako­ ispraznerasprave rasprave đer đeri iduhovne. duhovne.Ako Akosvoje svojedane daneprovodimo provodimo isprazne uutlapnjama, tlapnjama,tj. tj.beskorisnu beskorisnubrbljanju, brbljanju,čak čaki i Možda Možda nisi nisi vješt vješt govornik; govornik; možda možda nisi nisi za­ za­ ako akojejeto to„pobožno“ „pobožno“brbljanje, brbljanje,nasitit nasititćemo ćemo vršio vršioteologiju teologijupa patitise sečini činida dasu susvi svidrugi drugi se sesiromaštva. siromaštva. mudriji mudriji od od tebe; tebe; možda možda jednostavno jednostavno želiš želiš biti bitiposlušan poslušanBožjoj Božjojriječi riječii ine negubiti gubitidrago­ drago­ cjenovrijeme vrijemedano danood odBoga, Boga,na nabeskonačne beskonačne Kako Kakouumoru morureligija religijaiiuvjerenja uvjerenja cjeno rasprave raspravekoje kojene nevode vodenikamo nikamo––ali alisvejedno svejedno naviještati naviještatiRadosnu Radosnuvijest? vijest? želiš želišnaviještati naviještatievanđelje? evanđelje?

Primjerbi binam namtrebao trebaobiti bitiIsusov Isusovrazgovor razgovor II to to sam sam se se upitala. upitala. Po Po čemu čemu smo smo mi mi dru­ dru­ Primjer Nikodemom. Nikodem Nikodem jeje bio bio farizej, farizej, član član gačiji gačijiod odostalih, ostalih,ako akouopće uopćejesmo? jesmo?Možda Možda ss Nikodemom. židovskog Velikog Velikog vijeća; vijeća; znači znači zasigurno zasigurno smo smo čak čak više više puta puta bili bili „pobijeđeni“ „pobijeđeni“ uu ra­ ra­ židovskog dobropoznavao poznavaoteologiju teologijuondašnjeg ondašnjegvre­ vre­ znim znimdebatama debatamailiilimožda moždanismo nismotoliko tolikoraz­ raz­ jejedobro mena.Čuo Čuojejeza zaIsusa, Isusa,divio diviomu muse sei ipotajno potajno govorljivi govorljivi poput poput sv. sv. Pavla.

Pavla. Možda Možda smo smo čak čak mena. mudošao došaouuposjet. posjet.Cilj Ciljmu mujejebio bioobavijestiti obavijestiti odustali odustali od od naviještanja naviještanja evanđelja evanđelja jer jer nam nam mu Isusada dai imeđu međufarizejima farizejimapostoje postojeoni onikoji koji jednostavno jednostavnone neide. ide.UUsvojoj svojojprvoj prvojposlanici poslanici Isusa ga priznaju priznaju za za učitelja. učitelja. Osim Osim toga, toga, htio htio ga ga Korinćanima, Korinćanima, Pavao Pavao nas nas podučava podučava načinu načinu ga jeje uvući uvući uu raspravu raspravu oo teološkim teološkim pitanjima. pitanjima. evangelizacije: evangelizacije: 66

Book

Zapravo Zapravo jeje očekivao očekivao da da će će Isus Isus ss radošću radošću prihvatiti prihvatitinjegovo njegovoodobravanje odobravanjei ipoziv pozivna nara­ ra­ spravu, spravu,ali aliIsus Isusse senije nijedao daouvući uvućiuuteološku teološku raspravu. raspravu.Naprotiv, Naprotiv,Isus Isusmu mujejejedino jedinorekao rekao što štojejevažno važnoza zaspasenje, spasenje,što štoNikodem Nikodemne nepo­ po­ sjeduje sjedujeunatoč unatočvelikom velikomznanju znanjuooBogu: Bogu:„Za­ „Za­ ista, ista,zaista, zaista,kažem kažemti,ti,tko tkose sene nerodi rodiod odvode vode i iDuha DuhaSvetog Svetogtaj tajne nemože možeući ućiuukraljevstvo kraljevstvo nebesko. nebesko.Što Štojejerođeno rođenood odtijela, tijela,tijelo tijeloje; je;aa što štojejerođeno rođenood odDuha, Duha,duh duhje.“ je.“ Ovdje Ovdje primjećujemo primjećujemo da da Isus Isus teologiju teologiju bez bez Duha Duha naziva naziva tijelom. tijelom. Upravo Upravo takvo takvo jeje naše naše isprazno ispraznoraspravljanje raspravljanjeooteologiji teologiji––samo samojoš još jedna jednauzaludna uzaludnasvjetovna svjetovnarasprava. rasprava.

Isus Isus poučava poučava Nikodema Nikodema da da On On nije nije došao došao kako kako bi bi vodio vodio isprazne isprazne rasprave rasprave ss ljudima, ljudima, već većkako kakobi biim impokazao pokazaoput putuuvječni vječniživot životpu­ pu­ tem temnovog novogrođenja rođenjaod odvode vodei iDuha DuhaSvetoga.

Svetoga.

Primjećujemo Primjećujemoda dase seNikodem Nikodempotpuno potpunozbu­ zbu­ nio, nio,nije nijeočekivao očekivaoto tood odIsusa Isusaniti nitijejerazumio razumio oo čemu čemu On On govori. govori. Nikodem Nikodem jeje navikao navikao na na

teologiju, teologiju,ali aline nei ina naIsusovu Isusovu„živu „živuteologiju“. teologiju“.

Isus, Isus,kako kakobi bimu murazjasnio, razjasnio,govori govoritada tadanaj­ naj­ važniju važnijurečenicu rečenicuza zaevangelizaciju: evangelizaciju:„Da, „Da,Bog Bog jejetako takoljubio ljubiosvijet svijetda dajejedao daosvog svogjedinoro­ jedinoro­ đenog đenogSina Sinada dane nepogine pogineni nijedan jedankoji kojiuunj nj vjeruje, vjeruje,već većda daima imaživot životvječni“. vječni“.

Dakle, Dakle,okanimo okanimose seisprazna ispraznablebetanja blebetanjai ite­ te­ oloških oloških nadmudrivanja. nadmudrivanja. Kad Kad svjedočimo svjedočimo oo Kristovu Kristovu spasenju, spasenju, jedino jedino što što treba treba biti biti na na našim našim usnama usnama jeje Kristovo Kristovo ime, ime, ono ono što što jeje učinio učinioza zanas nasi ikako kakosmo smozahvaljujući zahvaljujućiNjemu Njemu rođeni rođeninanovo, nanovo,odozgo, odozgo,od odDuha DuhaSvetoga.

Svetoga.

O autorici:

Vedrana Čolić rođena je u Zagrebu 1981. godine. Završila je Pravni fakultet, a trenutno je kućanica. Udana je i majka je triju sinova. U slobodno vrijeme prouča­ va Sveto pismo, i piše za Book. Voli pisati pjesme i prozu.

Book Book

67

Rezultati

nagradne igre

(P)OSTANI PRETPLATNIK I OSVOJI NAGRADU! Dobitnike nagradne igre Booka, za koju je bilo potrebno prikupiti tri kupona (objavljeni u Booku za studeni te prosinac prošle godine, i za siječanj te veljaču ove godine), izvukla je u petak, 13. ožujka u 19 sati tročlana komisija Ustanove Kristofori. U nagradnoj igri su, sukladno pravilima, sudjelovali svi pretplatnici te oni koji su u razdoblju od 1. prosinca 2014. g. do 28. veljače 2015. g. postali pretplatnici ili su obnovili svoju pretplatu.

Dobitnici:

1. nagrada – Hodočašće sv. Padre Piju: 1. Nada Petrinec, Donja Zelina, Donjozelinska 145.

2. nagrada – Komplet knjiga Knjižare Kristofori: 1. Marija Dabović, Zagreb, 3. Kozari put 2 odv. 66; 2. Jozefina Posavac, Višnjevac, Vladimira Nazora 35; 3. Kristina Veselovac, Podravski Podgajci, Kolodvorska 24.

3. nagrada – Godišnja pretplata na Book: 1. Drago Božić, Korenica, J. Jovića; 2. Marija Letica Kaleta, Zagreb, Mljekarska 9 (Okučanska 25); 3. Robert Juričić, Oštarije, Pavlović brdo 333.

4. nagrada – Komplet CD-a benda Kristofori Hosana: 1. Nikolina Pervitić, Dubrovnik, Između Polača 1; 2. Vedrana Vuković, Selca, o. Brač; 3. Filip Flego, Cres, Jadranska obala 27.

Prije proglašenja dobitnika, komisija je provjerila i utvrdila valjanost kupona.

Svim dobitnicima u ime Booka i Ustanove Kristofori čestititamo te im želimo ugodno hodočašće, čitanje i slušanje! ☺ 68

Book Book

Dugovječni Dugovječni Došao Došaostariji starijigospodin gospodinna na pregled. pregled.Nakon Nakonpregleda, pregleda, doktor doktormu mukaže: kaže: „Zdravlje „ZdravljeVam Vamjejeizvrsno! izvrsno!

Kako Kakouu80.

80.godini godiniuspijevate uspijevate imati imatitako takodobar dobarkrvni krvnitlak tlaki i biti bitiuutakvoj takvojformi?“ formi?“Gospon Gospon mu muodgovori: odgovori:„Lako... „Lako...Usta­ Usta­ jem jemrano, rano,prije prijezore, zore,i ičitav čitav dan danprovedem provedemuulovu lovuna na fazane. fazane.To Tome medrži držiuuformi.“ formi.“ „Lovite „Lovitefazane? fazane?Pa Patotone ne može možebiti bitirazlog razlogVašega Vašega odličnog odličnogzdravlja. zdravlja.Mora Morada dajeje nasljedno. nasljedno.Koliko Kolikojejegodina godina imao imaoVaš Vašotac otackad kadjejeumro?“ umro?“ „'Ko „'Kokaže kažeda dajejemrtav?“ mrtav?“od­ od­ vrati vratigospon, gospon,zatečen. zatečen. „Hoćete „Hoćetereći rećida dajejeVaš Vašotac otac još jošuvijek uvijekživ? živ?Pa Pakoliko koliko godina godinaima imaon?!“ on?!“zapanji zapanjise se doktor. doktor.„99. „99.Upravo Upravojejejutros jutros bio biosa samnom mnomuulovu. lovu.To Toi i njega njegadrži držiuudobroj dobrojformi.“ formi.“ „Aha, „Aha,razumijem... razumijem...Ali Alitotoipak ipak nije nijerazlog. razlog.Koliko Kolikojejegodina godina imao imaoVaš Vašdjed djedkad kadjejeumro?“ umro?“ „Pa „Pa'ko 'kokaže kažeda dajejemrtav?!“ mrtav?!“ gospon gosponće ćesad sadveć većljut. ljut. „Hoćete „Hoćetereći rećida dajejei idjed djedjoš još

živ?! živ?!On Onmora morada daima ima120 120 godina!“ godina!“„Ne, „Ne,deda dedaima ima118 118 godina...“ godina...“ „Pretpostavljam „Pretpostavljamda dajejei ion on bio biojutros jutrosssVama Vamauulovu...?“ lovu...?“ doktor doktorće ćeveć većiznerviran. iznerviran. „Ne, „Ne,ne. ne.On Onjutros jutrosnije nije mogao mogaojer jerse sepriprema pripremaza za svadbu.“ svadbu.“ „Pa „Pazašto, zašto,čovječe, čovječe,hoće hoće da dase seoženi oženiuu118.

118.godi­ godi­ ni?!“ ni?!“„Ma, „Ma,on oni ine nebi. bi.Nego, Nego, roditelji roditeljivrše vršepritisak pritisakna na njega...“ njega...“

Živa Živaistina istina Zimi Zimine neizlazim izlazimjer jerjejejako jako hladno. hladno.Ljeti Ljetine neizlazim izlazimjer jer jejejako jakovruće. vruće.AAniniuuosta­ osta­ lim limdanima danimane neizlazim izlazimjer jer također takođernemam nemamnovaca... novaca...

TV-program TV-program „Danas „Danasmožete možetena naTV-u TV-u pogledati pogledatisljedeće sljedećeserije: serije: Neželjena, Neželjena,Odbačena, Odbačena, Prebačena, Prebačena,Dobačena, Dobačena,Sila, Sila, Dila, Dila,Fadila, Fadila,Bila, Bila,Ne Nebila...“ bila...“

Presuda Presuda Mujo Mujopostao postaoodvjetnik, odvjetnik,i iuu svom svomprvom prvomsvoj svojslučaju slučaju brani braninekog nekogmafijaškog mafijaškogbosa. bosa.

Tijekom Tijekomsuđenja, suđenja,mafijaš mafijašmu mu reče: reče: ‒‒Ako Akodobijem dobijemsamo samogodinu godinu dana, dana,dobit dobitćeš ćeš100 100000 000 eura. eura.UUsvakom svakomdrugom drugom slučaju, slučaju,ode odetitiglava! glava!

Na Nakraju krajusuđenja, suđenja,sudac sudac izriče izričepresudu: presudu: ‒‒Sud SudVas Vasosuđuje osuđujena nagodinu godinu dana danazatvora! zatvora!

Mafijaš Mafijašradosno radosnoskoči, skoči,zagrli zagrli Muju Mujui iushićeno ushićenoga gaupita: upita: ‒‒Svaka Svakačast, čast,Mujo!

Mujo!Je Jel'l'bilo bilo teško teškouvjeriti uvjeritisuca sucada dami mida da samo samogodinu godinudana? dana? ‒‒Ma, Ma,bolan, bolan,izuzetno izuzetnoteško, teško, on ontetehtio htioosloboditi! osloboditi!

Živa Živaistina istina22 Život Živottitijejek'o k'oodlazak odlazak frizeru... frizeru... ...ti ...timu mukažeš kažeššto štohoćeš,a hoćeš,aon on teteipak ipakošiša ošišapo posvome! svome!

Book

Nikad nisi premlad za Boga.

70

Book

Meditacija pred Presvetim

+ PRIL O

30 S G TR.

Sveta Rita: svetica nemogućeg Pjevaj Aleluja Isusu

KRŠĆANSTVO JE FANTASTIČNO

USKRSNUĆE

USKRS

»Kamen koji odbaciše graditelji postade kamen zaglavni.

Gospodnje je to djelo: kakvo čudo u očima našim!« (Ps 118)

Jedan novi život Uskrs postavlja naš život na potpuno nov temelj. Na­ ravno, griješit će se i nakon Uskrsa, ali grijeh će naići na oprost. I nakon Uskrsa bit će patnje i iznenađenja, ali Kristovo uskrsnuće poka­ zuje da je križ most prema uzvišenosti. I nakon smrti mora se umrijeti, ali smrt je izgubila svoju oštricu – tko u Kristu umire, za njega smrt nije kraj nego savršena do­ vršenost.

I nakon Uskrsa ima zla, ima patnje. Ali život je sada os­ mišljen, patnja je motivira­ na, sadašnjost ima budu­ ćnost, a smrt svrhu...

Uskrsli nam govori »Uskrsli nam govori: „Uskrsnuo sam i zauvijek ostajem s tobom... U mojim si rukama. Kamo god pao, padaš u moje ruke. I na času smrti ja sam tu. Tamo gdje nitko ne može poći s tobom i kamo nikoga ne možeš povesti sa sobom, čekam te i pravim od tvoje tame svjetlost.“« Benedikt XVI., Božja ljubav bila vazda s nama (propovijed 7. travnja 2007.); UPT 72

Kako se lijepo Uskrs uklapa u proljeće! Novi život struji iz ponovno otvorenih pora pri­ rode kao znamen božanskog života koji je Krist baštinio za nas svojom smrću i svo­ jim uskrsnućem, života koji nikakva zemaljska snaga ne može razoriti i koji ni smrt ne može više prekinuti. o. Vinzenz Stebler, ŽV 4/94 www.kristofori.hr | Book PLUS

Uskrs jučer i danas

USKRS

Odabrao: Stjepan Cikač

Uskrs je bio jučer, Gospodine, ali Uskrs je i danas.

Uvijek, kad smo pripravni umrijeti sebi, s tobom otvaramo pukotinu u grobu našega srca, i izvor provre, a život poteče.

Uskrs je bio jučer, Gospodine, ali Uskrs je i danas, kad dijete dijeli svoje bombone s drugima, nakon potajne borbe, da sve zadrži sebi; kad se muž i žena ponovo zagrle, nakon sitne prepirke ili teške svađe; kad suparnici nakon dugog pogađanja sklope pravedan ugovor; kad znanstvenik otkrije spasonosni lijek i liječnik vrati u život nesretnika koji bi bez njega izdahnuo; kad se otvore vrata zatvora, kad kazna isteče, kad uhićenik u ćeliji podijeli cigarete svojim sudrugovima; kad čovjek nakon mnogo muka nađe posao i prvu plaću donese svojima; kad novine donesu vijest, da je na konferenciji velikih ostvaren napredak u rješavanju svjetskih problema...

Uskrs je svaki dan, tisuću puta.

Michel Quoist/A. Jarm, Živo vrelo, 4/94 Book PLUS | travanj 2015.

73

PJEVAJ ALELUJA!

Dragica Mustapić

Pjevaj aleluja Isusu! Što meni znači pripadnost Crkvi? Ovo bismo si pitanje trebali često postaviti... „Aleluja, jer zakraljeva Go­ spodin, naš Svemogući Bog! Radujmo se i veselimo i da­ jmo mu slavu jer dođe svadba Jaganjčeva, i zaručnica se nje­ gova opremila.“ (Otk 19,7)

Tko ne bi poželio takvog Zaručnika?!

Biti kršćanin znači u potpu­ nosti shvatiti kome pripadam i tko je Zaručnik. Kad nam je Majka Božja pri svojem uka­ zanju u Međugorju rekla kako trebamo biti ponosni što smo kršćani, koliko je nas osjetilo 74

ponos u svome srcu što smo „izabrani“ da budemo rođeni kao kršćani, a mogli smo se roditi kao netko tko štuje i vje­ ruje, npr. u zmije, krave, razne statue... kako to čine oni koji nisu upoznali Istinu.

vanja Boga, koje čuva naša Majka Crkva. Mi smo oni koji imaju puninu istine koju nam je objavio sam Bog po svojemu Sinu Isusu Kristu.

Oni kojima je Bog ostavio u zadatak da širimo radosnu vijest ostatku čovječanstva Mi kršćani smo izabrani, onaj koje nije imalo tu milost da dio čovječanstva kojemu je bude odabrano roditi se kao dano da čuva blago pozna­ kršćani. Odabrani smo da

Odabrani smo da budemo svjetlo svijetu, da im kažemo kako je Bog došao na zemlju i otkupio svakog čovjeka na svijetu svojom predragocjenom Krvlju www.kristofori.hr | Book PLUS

Dragica Mustapić budemosvjetlo svjetlosvijetu, svijetu,da daim im budemo Sve stvari koje činimo i ono što jesmo u kažemo kažemokako kakojejeBog Bogdošao došaona na ovom našem prolaznom zemaljskom žizemlju zemljui iotkupio otkupiosvakog svakogčo­ čo­ votu, imaju za svrhu da se posvećujemo vjeka vjekana nasvijetu svijetusvojom svojompre­ pre­ dragocjenom dragocjenomKrvlju.

Krvlju.Oni Onikoji koji povjeruju povjerujuda dajejeIsus IsusKrist KristSin Sin shvatimo shvatimo kako kako smo smo zamilo­ zamilo­ On Onoživljava oživljavamrtve, mrtve, Božji, Božji,bit bitćećespašeni spašenii ipo poIsusu Isusu vani vaniod odsamoga samogaBoga!

Boga!Onoga Onoga donosi donosiuskrsnuće! uskrsnuće! kkBogu Bogudovedeni! dovedeni! silnog silnogBoga Bogakoji kojitako takoljubi ljubida da jejeizizprevelike prevelikeljubavi ljubavisišao sišaona na No No zaručnica zaručnica mora mora biti biti do­ do­ Mnogi Mnogiod odnas naskršćana kršćanana naža­ ža­ zemlju, zemlju,postao postaojedan jedanod odnas, nas, stojna stojnaZaručnika...

Zaručnika...treba trebabiti biti lost lostne neshvaćaju shvaćajututustvarnost, stvarnost, onog onogdivnog divnogBoga Bogakoji kojioosvo­ svo­ dostojno dostojnoopremljena opremljenazazasva­ sva­ tutudinamiku dinamikupripadnosti pripadnostiCr­ Cr­ joj jojljubavi ljubavinije nijesamo samogovorio govorio dbu dbusasasvojim svojimodabranikom. odabranikom. kvi kvikoja kojajejezaručnica zaručnicaIsusa IsusaKri­ Kri­ nego negojejetotoi idjelima djelimadokazao. dokazao. Sve Svestvari stvarikoje koječinimo činimoi iono ono Isus––Jaganjac Jaganjacžrtveni žrtvenijejesvo­ svo­ što sta. sta.Mi, Mi,naše našeduše, duše,zaru­ zaru­ ččnice nice Isus štojesmo jesmouuovom ovomnašem našempro­ pro­ susuKristove!

Kristove!Odabranici OdabraniciBožji.

Božji. jemu jemuOcu Ocuponudio ponudiosama samasebe sebe laznom laznom zemaljskom zemaljskom životu, životu, Neka Neka svakoga svakoga od od nas nas rasvi­ rasvi­ zazanaše našeotkupljenje! otkupljenje!Tko Tkone nebibi imaju imajuzazasvrhu svrhu dada se posveću­ se posve­ jetli jetli svjetlo svjetlo Duha Duha Božjeg Božjeg da da poželio poželiotakvog takvogZaručnika?!

Zaručnika?! jemo, ćujemo, da sedasve senaše sve naše misli,misli, Book PLUS | travanj 2015.

75

PJEVAJ ALELUJA!

riječi, riječi,djela djelausklade usklades snaravi naravi znosti, znosti,uskrsnuli, uskrsnuli,bili bilidosto­ dosto­ našega našegaBožanskog BožanskogZaručnika.

Zaručnika. jni jnimiraza mirazaZaručnikova, Zaručnikova,aatoto jejevječni vječniživot. život.

Mnoge Mnogestvari stvariizizsvijeta svijetaprije­ prije­ čečenaše našeposvećenje posvećenjei inikada nikada I Izazakraj krajne nezaboravimo zaboravimoda da ne nebismo bismouspjeli uspjeliuusvojemu svojemu vjernost vjernost zaručnice zaručnice godi godi Za­ Za­ naumu naumuda dauz uznas nasne nekorača korača ručniku, ručniku,budimo budimooni onikoji kojizaza naš našBog. Bog.Svaka Svakaduša dušauupo­ po­ svojega svojegaživota životane negledaju gledajunini tpunosti tpunostitreba trebashvatiti shvatitiBožju Božju lijevo lijevoninidesno desno(povodljivost (povodljivost svemogućnost svemogućnosti ispoznati spoznationu onu zaza lažnim lažnim bogovima). bogovima). Neka Neka osobnu osobnuljubav ljubavkoju kojuBog Boggaji gaji naše našemisli, misli,riječi, riječi,djela djelabudu budu baš bašzazanju. nju.Dakle DakleOn, On,Bog, Bog, iznova iznova svaki svaki dan dan tvojega, tvojega, Neka ljudi shvate mojega, mojega,našega našegaživota, života,bdije bdije da je naš Bog onaj nad nadnama, nama,čuva čuvanas naskao kaozje­ zje­ koji oživljava mrnicu nicu svojega svojega oka oka odbijajući odbijajući svaku svaku lukavštinu lukavštinu zavodni­ zavodni­ tve, donosi uskrkaka––Zloga, Zloga,koji kojiima imaulogu ulogu snuće! odvo­ odvo­ jiti jitidušu dušuod odnašeg našegvječi­ vječi­ neprestaniiskaz iskazhvale hvaleJahvi, Jahvi, tog togdobra. dobra.Bog Bogćećekoračati koračatiuz uz neprestani onaj Aleluja Aleluja koji koji ćeće svojim svojim nas nasuusve svedane danenašega našegaživota, života, onaj življenjem privlačiti privlačiti druge druge aa jedini jedini uvjet uvjet zaza toto Boža­ Boža­ življenjem nsko nskočuvanje čuvanjei iusavršavanje usavršavanje koji kojiBoga Bogajoš jošne neupoznaše, upoznaše,da da onizakorače zakoračeuuzaručništvo zaručništvo ––zaodijevanje zaodijevanjeuuzaručničku zaručničku i ioni svojim Jaganjcem.

Jaganjcem. Neka Neka opremu, opremu,jejenaš našpristanak pristanaki isu­ su­ sasa svojim radnja radnjas sBogom.

Bogom.Dopustimo Dopustimo ljudi ljudishvate shvateda dajejenaš našBog Bogonaj onaj koji oživljava oživljava mrtve, mrtve, donosi donosi Kristu Kristuda danas naspreoblikuje, preoblikuje,da da koji uskrsnuće!„Blago „Blagoonima onimakoji koji kroz krozsve svenaše našeku­ ku­ šnje šnjei ikriževe križeve uskrsnuće! pozvanina naJaganjčevu Jaganjčevusva­ sva­ usavrši usavrši našu našu ljudsku ljudsku narav narav susupozvani dbenugozbu!“ gozbu!“(Otk (Otk19,9) 19,9) kako kakobismo bismonakon nakonove oveprola­ prola­ dbenu

Crkva Crkvajejezaručnica zaručnica Kristova Kristova Krist Kristi iCrkva Crkvajesu, jesu,dakle, dakle,„Či­ „Či­ tav tav Krist“ Krist“ [Christus [Christus totus]. totus].

Crkva Crkva jeje s s Kristom Kristom jedno. jedno.

Sveci Sveciimaju imajuživu živusvijest svijesttoga toga jedinstva: jedinstva:Čestitajmo Čestitajmosi,si,dakle, dakle, i izahvalimo zahvalimozazaono onošto štosmo smo postali postaline nesamo samokršćani, kršćani,nego nego drugi drugi Krist.

Krist. Razumijete Razumijete li,li, braćo, braćo,koju kojunam namjejemilost milostBog Bog učinio učinio darujući darujući nam nam Krista Krista kao kaoGlavu?

Glavu?......

Gospodin Gospodin sese sâm sâm označio označio „Zaručnikom“ „Zaručnikom“ (Mk (Mk 2,19).

2,19).

Apostol Apostol predstavlja predstavlja Crkvu Crkvu i i svakog svakogvjernika, vjernika,tj.tj.ud udnjegova njegova Tijela, Tijela,kao kaoZaručnicu, Zaručnicu,„zaru­ „zaru­ čenu“ čenu“Kristu KristuGospodinu, Gospodinu,da das s njim njimbude budejedno jednoTijelo.

Tijelo.Ona Onajeje neokaljana neokaljanaZaručnica Zaručnicaneoka­ neoka­ ljanog ljanogJaganjca; Jaganjca;koju kojujejeKrist Krist ljubio, ljubio,zazakoju kojujejesebe sebepredao predao „da „dajejeposveti“ posveti“(Ef (Ef5,26), 5,26),koju koju jejevječnim vječnimsavezom savezomsebi sebipri­ pri­ družio družioi iookojoj kojojsesene neprestaje prestaje brinuti brinutikao kaooosvom svomvlastitom vlastitom Tijelu.

Tijelu.(KKC, (KKC,br. br.795, 795,796) 796)

PREPORUČAMO!

76

www.kristofori.hr | Book PLUS

Tko je najviši sudac nad svime?

Filozofija i kršćanstvo

Odabrao: don Darko Jerković

Odlomci zanimljive rasprave između hrv. filozofa Branka Bošnjaka i slov. filozofskog pisca prof. dr. Janka Janžekovića »Razum je najviši sudac nad svime. Zato čovjek mora „da ostane samo na tlu mišlje­ nja da bi osigurao i izgradio svoju egzistenciju“. Istina je „kriterij sebe i lažnosti“ (di­ jalektičkom materijali­zmu praksa je najviši kriterij isti­ nitosti). Zato je „pravo filo­ zofije apsolutno“. Dodati fi­ lozofiji još teologiju, značilo bi odreći se razuma i logike.

Ako pak to učinimo, tada „svako 'da' jest i 'ne' a svako 'ne' i 'da'“. „Ako se teologija smatra nužnim dodatkom filozofiji, onda je jasno da mišljenje priznaje da samo sobom sve ne daje... Pravo u filozofiji je nužnost da mi­ šljenje ostane samo mišlje­ nje, da bi čovjek mogao biti čovjek. Očito je da se takva filozofija po svojoj biti su­ protstavlja svakoj teologiji.“« (B. Bošnjak; Filozofija i kršćanstvo, 1966.)

Book PLUS | travanj 2015.

»Razum je najviši sudac nad svime – concedo. Moj razum – distinguo: kad bi bio sve­ znajući – concedo; ali, budući da nije sveznajući – nego.

Budući da nisam sveznajući, ja sam zahvalan ako mogu primiti istine, koje su mi ne­ dostupne, od bilo koga dru­ goga, koji zna više od mene, pa bili to drugi ljudi ili Bog. Ali uvijek ostaje baš mojemu osobnomu razumu pravo i dužnost da presudi, tko zna

Budući da nisam sveznajući, ja sam zahvalan ako mogu primiti istine, koje su mi nedostupne

ni na što drugo. To je pitanje zavisno od toga ima li Boga ili ga nema. Ako Boga nema, tada je teologija besmisao;

Ako postoji Bog, on se mogao objaviti čovječanstvu na različite načine ako Boga ima, tada je teo­ logija moguća, te ne griješi protiv logike onaj koji je gaji, nego onaj koji je pobija. Zato u knjizi kao što je naša, koja prosuđuje kršćanstvo, nema važnijega pitanja od ovoga: postoji li Bog? Ako postoji Bog, on se mogao objavi­ ti čovječanstvu na različite načine.«

više od mene i u čemu me Izvor: (prof. dr. J. Janžeković, nadmašuje. Je li bogoslovlje Crkva u svijetu, god. 3/br. 4; potrebno ili nije, to nije sa­ Split 1968.) mostalno pitanje, koje bismo mogli riješiti ne obazirući se

77

Uskrsno Ivan Pavao vrijeme II.

Danko Kovačević

Meditacija pred „Što oko ne vidje, i uho ne ču, i u srce čovječje ne uđe, to pripravi Bog

I

ušiju: „Blaženi oni koji ne vi­ Misli me nose i vidim pred dješe, a vjeruju“. I ja Te želim sobom maleni otok na pučini vidjeti, Isuse.

Egejskog mora. Na surim hri­ dinama, ponad huke morskog valovlja što se lomi na oštrim Ljubljeni učenik i stijenama, nazire se mala, ali On uspravna ljudska prilika. Pro­ U toj želji, misli mi sada luta­ gnan iz društva i izoliran od ju daleko u prošlost... u stotu svijeta, ostarjeli vođa Crkve godinu nakon tvoga rođenja koja se tek rađa, u krvi muče­ u Betlehemu. Crkva koju si nika, stoji zagledan u daljinu. utemeljio tek nekoliko dese­ Vjetrovi oplahuju slanom mo­ tljeća ranije, još je u jaslicama. rskom parom njegovo vreme­ šno lice, izborano životnim Ponesen u duhu, gledam kroz taj zapis njegovim križevima. Naslućujem sad tko je on: to je onaj učenik očima i vidim kao i on: veličanstvenog čovjeka u kojega si ti, Isuse, ljubio. Dok dugoj haljini, opasanog zlatnim pasom stoji tako na obali mora, vje­

suse, evo klečim pred To­ bom. Vjerujem da si Ti sada ovdje, ispred mene, udaljen svega nekoliko koraka. Gledam u priliku ne­ moćnog, malenog i lomljivog komadića kruha i tražim Tebe.

Izloženog u tek jedan lakat visokoj metalnoj pokaznici.

Razmišljam o riječima koje si nekoć davno uputio aposto­ lu Tomi. Te riječi odzvanjaju kroz tisućljeća sve do mojih

78

www.kristofori.hr | Book PLUS

Danko Ivan Pavao Kovačević II.

Presvetim onima koji ga ljube“ (1 Kor 2,9) rojatno se prisjeća svoje mla­ dosti i dana kad je s Tobom, Isuse, hodao obalama Galileje, u želji da barem još jednom nasloni glavu na tvoje krilo.

Odjednom, oči mu se zažare, i kao da je nešto ugledao, on zgrabi pero i pergamenu i stane grozničavo zapisivati. Taj zapis mogu i ja danas čitati. Ponesen u duhu, gledam kroz taj zapis njegovim očima i vidim kao i on: veličanstvenog čovjeka u dugoj haljini, opasanog zlatnim pasom na prsima. Glava i kosa bijele mu se poput snijega, a oči mu kao ognjeni plamen.

Book PLUS | travanj 2015.

Ti si, Isuse, uskrsnuo i uzašao, ali ne u plavo nebo nad nama, nego u srca svojih stvorenja Noge mu izgledaju kao mjed kad se užari u peći. Glas mu je kao šum mnogih voda. U svojoj desnici drži sedam zvijezda, a iz usta mu izlazi dvosjekli mač.

Lice mu sjaji takvom boža­ nskom silinom, da i samo Sun­ ce blijedi u usporedbi s Njim.

ovoga čovjeka i shvaćam: to si Ti, Isuse. Kako je lijepo vidjeti Te takvog. U moći i snazi. E, to je pravi Bog. Sa zlatnom krunom na glavi i oštrim sr­ pom u ruci sjediš na oblacima nebeskim, s desne Ocu. Želim Te, Isuse, gledati takva. Mno­ go mi je draže vidjeti Te kao lava iz plemena Judina, nego Emanuel, Bog s kao janje dovedeno na klanje. nama To je zato, Isuse, jer duboko Padam sa svetim Ivanom u sebi, i ja želim biti kao Ti. sada i ja kao mrtav pred noge Na Tvoju sliku. Želim posta­ 79

Ugodno se zadržati s Njim I biti dodirnut neizmjernom ljubavlju njegova srca osobitsesejejenačin načinu utome tome »Na pastirima pastirima je je da da ohrabre, ohrabre, NaNaosobit »Na istaknuo sv.sv. Alfonzo Alfonzo Marija Marija po osobnom osobnom svjedočanstvu, svjedočanstvu, istaknuo ii po Liguorikoji kojijejezapisao: zapisao:„Među „Među euharistijsko štovanje, štovanje, osobi­ osobi­ Liguori euharistijsko svimpobožnostima, pobožnostima,klanjanje klanjanje to to izlaganje izlaganje Presvetog Presvetog Sakra­ Sakra­ svim Isusuu uPresvetom PresvetomSakramen­ Sakramen­ menta, menta, kao kao ii molitve molitve klanjanja klanjanja Isusu pred pred Kristom Kristom prisutnim prisutnim pred pred tutuprva prvajejeposlije poslijesakramenata, sakramenata, euharistijskim euharistijskimprilikama. prilikama.

Bogu Bogujejenajdraža, najdraža,a anama namanaj­ naj­ Ugodno Ugodno se se zadržati zadržati ss Njim Njim te, te, korisnija.“ korisnija.“ poput poput ljubljenog ljubljenog učenika učenika nas­ nas­ Euharistija Euharistija jeje neprocjenjivo neprocjenjivo blago:nenesamo samodok dokseseslavi, slavi, lonivši lonivši glavu glavu na na njegove njegove grudi grudi blago: negotakođer takođeri moleći i molećisesepred pred (usp. (usp. IvIv 13,25), 13,25), biti biti dodirnut dodirnut nego njomizvan izvanMise Miseomogućuje omogućujesese neizmjernom neizmjernom ljubavlju ljubavlju njeg­ njeg­ njom pristupsamome samomeizvoru izvorumilos­ milos­ ova ova srca. srca. (…) (…) kako kako ne ne osjetiti osjetiti pristup obnovljenu obnovljenu potrebu potrebu provesti provesti ti.ti.Kršćanska Kršćanskazajednica zajednicakoja koja duže duže vrijeme vrijeme uu duhovnom duhovnom raz­ raz­ želi želibiti bitikadra kadrakontemplirati kontemplirati Kristovolice, lice,u uduhu duhu...,...,nene govoru, govoru,uutihu tihuklanjanju, klanjanju,uusta­ sta­ Kristovo moženenerazvijati razvijatiovaj ovajvid videu­ eu­ vu vuljubavi ljubavipred predKristom Kristomprisut­ prisut­ može nim nimuuPresvetom PresvetomSakramentu?

Sakramentu? haristijskog haristijskogštovanja štovanjau ukojem kojem Koliko Koliko sam sam puta, puta, draga draga moja moja seseprodužuju produžujui umnažaju i umnažajuplo­ plo­ braćo braćo ii sestre, sestre, ovo ovo iskusio iskusio ii dovi dovizajedništva zajedništvas sKristovim Kristovim dobio dobiosnagu, snagu,utjehu utjehuiipomoć. pomoć. tijelom tijelomi krvlju.« i krvlju.« Ovu Ovu nam nam praksu, praksu, koju koju Uči­ Uči­ enciklikesvetog svetogpape papeIvana Ivana teljstvo teljstvo uvijek uvijek iznova iznova hvali hvali ii IzIzenciklike PavlaII.,II.,Ecclesia EcclesiadedeEuchari­ Euchari­ preporučuje, preporučuje, svjedoče svjedoče brojni bro­ Pavla stia,br.br.2525 svecisveci svojim primjerom. jni svojim primjerom. stia, 80

titi svećenik, svećenik, drugi drugi Krist, Krist, alter alter Christus.

Christus.

Ali Ali priječi priječi me me moja moja oholost. oholost.

Zato Zato mi mi jeje teško teško prihvatiti prihvatiti Tijelo Kristovo, Kristovo, izbičevano, izbičevano, Tijelo izmrcvarenoiiraspeto raspetona nakriž križ izmrcvareno našihgrijeha. grijeha.AAjoš jošmi mijejeteže teže naših prihvatiti prihvatitiponizno poniznoiijednosta­ jednosta­ vno vno Tijelo Tijelo Kristovo Kristovo uu male­ male­ nom komadiću komadiću kruha. kruha. Rado Rado nom bih bih htio htio makar makar djelić djelić Tvoje Tvoje slave,Isuse, Isuse,kao kaonekad nekadSinovi Sinovi slave, Groma, ali ali ne ne bih bih tako tako rado rado Groma, htiobaš baštoliko tolikoući ućissTobom Tobomuu htio tvojukenozu, kenozu,tvoje tvojeponiženje. poniženje. tvoju Međutim, Ti Ti me me učiš učiš da da su su Međutim, Veliki četvrtak, četvrtak, Veliki Veliki petak petak ii Veliki Uskrsjedna, jedna,jedinstvena jedinstvenaiine­ ne­ Uskrs djeljivastvarnost. stvarnost.Jedno Jednone neide ide djeljiva bez bezdrugog drugogiitrećeg. trećeg.Sada Sadapo­ po­ maloshvaćam shvaćamšto štoznači značitajna tajna malo vjere: Tvoja Tvoja smrt, smrt, uskrsnuće uskrsnuće vjere: slavni dolazak. dolazak. Shvaćam Shvaćam da da ii slavni tajnu tajnu vjere vjere moramo moramo ii mi mi ži­ ži­ vjetissTobom.

Tobom.Tek Tekkad kadživimo živimo vjeti vazmenotrodnevlje, trodnevlje,možemo možemo vazmeno iskusitivjeru vjeruiibiti bitivjernici. vjernici.Ti Ti iskusiti Isuse, uskrsnuo uskrsnuo ii uzašao, uzašao, si,si, Isuse, aline neuuplavo plavonebo nebonad nadnama, nama, ali nego uu srca srca svojih svojih stvorenja. stvorenja. nego Proslaviosisiseseda dabibisesemogao mogao Proslavio razdatinašim našimsrcima srcimapod podpri­ pri­ razdati likamakomadića komadićakruha. kruha.Tvoja Tvoja likama slavauutvom tvomponiženju. poniženju.Jer Jer jejeslava TisisiEmanuel, Emanuel,Bog Bogssnama. nama.

Ti

Klanjam Klanjamtitise sesmje­ smje­ rno, rno,tajni tajniBože Boženaš naš Isuse, Isuse, polako polako počinjem počinjem osje­ osje­ ćati ćatida dauumeni menipostoji postojiželja, želja,još još www.kristofori.hr | Book PLUS

Foto: Ivana Štrbić

Uskrsno Ivan Pavao vrijeme II.

Odabrao: fr. Nikola L. Noso

Danko Ivan Pavao Kovačević II.

Biti dar nekome. Živjeti za nekoga.

Razdati se braći kao kruh. Da budemo jedno dublja,još jošjača jačaod odželje željezazasla­ sla­ dublja, vom.Biti Bitidar darnekome. nekome.Živjeti Živjeti vom. nekoga. Razdati Razdati sese braći braći zaza nekoga. kao kruh. kruh. Da Da budemo budemo jedno. jedno. kao osjećamkako kakoseseuutoj tojžarkoj žarkoj IIosjećam želji zajedništva zajedništva ss braćom braćom ii želji Tobom,pa paiipod podcijenu cijenuživota života Tobom, poniženjaiikriža, križa,polako polakotopi topi iiponiženja mojaoholost. oholost. moja Ipak, ova ova vizija vizija svetog svetog Ivana Ivana Ipak, Otkrivenju, oo Tvom Tvom pro­ pro­ uu Otkrivenju, slavljenom tijelu, tijelu, nekako nekako mi mi slavljenom dajesnagu. snagu.Hvala HvalaTi, Ti,Isuse.

Isuse.Ti Ti daje uvijeknadmašuješ nadmašuješiimoja mojanaj­ naj­ uvijek smjelija očekivanja. očekivanja. Vjerujem Vjerujem smjelija sv.Pavlu Pavlukada kadakaže kažeda dašto štooko oko sv. nijevidjelo, vidjelo,niniuho uhonije niječulo, čulo,nini nije srcečovječje čovječjenije nijeušlo, ušlo,totojeje uusrce pripravio Bog Bog onima, onima, koji koji ga ga pripravio ljube. ljube. II zato, zato, želim želim ljubiti ljubiti kao kao Ti,Isuse...

Isuse...

Ti, Pogled mi mi sese sada sada polako polako Pogled vraća na na pokaznicu pokaznicu ispred ispred vraća meneiina nanaizgled naizglednemoćnu, nemoćnu, mene malenu, lomljivu lomljivu hostiju. hostiju. Ali Ali malenu, ovajput, put,dok dokjejegledam, gledam,mogu mogu ovaj rećikao kaonekad nekadToma TomaApostol, Apostol, reći iskrena ii nepodijeljena nepodijeljena srca: srca: iskrena „Gospodin moj moj ii Bog Bog moj!“ moj!“ „Gospodin Ili,kako kakobibirekao rekaojedan jedandrugi drugi Ili, Toma: Toma:„Klanjam „Klanjamtitisesesmjerno, smjerno, tajni tajniBože Boženaš, naš,što štopod podprilika­ prilika­ matim timsesesakrivaš“. sakrivaš“. ma Book PLUS | travanj 2015.

NOV O Počinje Škola molitve u Sesvetama, Zadru i Karlovcu. Prijave u tijeku KRISTOFORI – TEČAJ

CJELOŽIVOTNI TEČAJ MOLITVE Cilj je ovoga tečaja, koji vode Kristofori, pomoći pojedincima u izgradnji osobne i zajedničke (grupne) molitve.

Dodatne informacije i prijave na tecaj@kristofori.hr i www.kristofori.hr 81

Bog Stvoritelj

Mirko Ćosić

Znanstvena logika

I ove je godine došlo proljeće – samo od sebe, procvjetale su visibabe...? Nitko se nije trudio?

D

ogodio se „veliki prasak“ i iz tog su kaosa nastale pla­ nete, koje se kreću u galaksiji, a galaksija se kreće u savršenoj harmoniji oko druge galaksije; su­nce počinje sjati i kiša padati...

I onda se pojavi život: odje­ dnom je drveće naučilo od zraka, vode, ugljika i svjet­ la proizvoditi šećere (foto­ sinteza) kojima se hrani a

82

višak spremati u korijen; cvijeće se zaodjenulo u ra­­znolikost boja; pčele su počele praviti med... Od jednog, početnog titraja, razvilo se na tisuće vrsta kukaca, ptica, sisavaca, ti­ suće vrsta drveća, algi, riba... Čovjek je počeo disa­ ti, a da se ne trudi i ne misli o tome, i srce mu je poče­ lo kucati samo od sebe.

Roditelji čekaju djecu – ne

znaju hoće li biti muško ili žensko, hoće li imati pla­ ve oči..., ali kažu da je to njihovo dijete. Na koncu je iz materije (mozga) izašla nevidljiva misao kojom je čovjek ovladao prirodom, napravio sebi idole (novac, užitak, TV) da ne misli o smrti. I ove je godine došlo proljeće – samo od sebe, procvjetale su visibabe...?

Nitko se nije trudio?

www.kristofori.hr | Book PLUS

Znanost i vjera Ruđer Bošković o Bogu Stvoritelju

Vrhunska moć, mudrost i providnost Naš poznati isusovac i znanstvenik, vjeru u Boga izražava i kao filozof. U svom glavnom djelu, zanosnim riječima upućuje na Vrhovnog Tvorca Prirode, biće izvan svih pojava.. »Što se tiče Božanskog Tvorca Priro­ de, moja teorija izva­nredno osvjetljuje i potrebu da On bude posvema priznat, i Njegovu vrhunsku moć, mudrost i provid­ nost, što sve u nama izaziva najponiznije poštovanje i ujedno zahvalnost i ljubav; te posvema otpadaju ništavne sanja­

Book PLUS | travanj 2015.

rije onih koji misle da je svijet slučajno nastao, ili da odvijeka postoji sam po sebi upravljajući se po nekim svojim nu­ žnim zakonima.« Iz djela Teorija prirodne filozofije, u Dodatku O duši i Bogu

83

Svetica Ivan Pavao nemogućeg II. 84

www.kristofori.hr | Book PLUS

vlč.

Ivan Pavo Pavao Martić II.

vlč. Pavo Martić

Sveta Rita: svetica nemogućeg Gospodin po svetoj Riti čudesno podiže svakoga nevoljnika koji ju upozna i utekne joj se u iskrenosti svoga srca!

S

veta Rita Lotti rođena je 1381. g. u talijanskoj provinciji Umbriji, u selu Roccaporena po­ red Cascie, kao prvo dijete Anto­nija i Amate, bračnog para u poodmakloj dobi.

Kako su joj roditelji bili preda­ ni katolici i sluge Božje, bila je normaln­a Ritina želja da svoj život u potpunosti posveti Bogu. Oni se, međutim, nisu slagali s tom njezinom željom.

Naprotiv, dogovorili su joj brak s Paolom Mancinijem.

Obraćenje supruga Paolo je imao tešku narav i kameno srce te je Riti svojim ponašanjem zadavao velike Book PLUS | travanj 2015.

boli. Unatoč tome, Ritino je pogodila obitelj Mancini. srce puno povjerenja u Boga Kada se jednog dana vraćao s i ljubavi za muža uspjelo ga je posla, bio je zaskočen i ubijen. promijeniti i približiti Bogu.

Obrativši se, postao je osvje­ Smrt supruga, dočenim i bogobojaznim i sinova Bol koju je Riti nanijela ta ne­ očekivana i nasilna smrt bila je pomiješana sa strahom da će njezini sinovi pokušati osvetiti očevu smrt, jer bila je otkrila da su razmišljali o tome kako da ga osvete. No, uzvišenom je vjernikom. Njihov je brak bio ljubavlju prema njihovim du­ blagoslovljen dvojicom sino­ šama molila Boga da im radije va, možda blizancima. oduzme život, nego da dopusti Paolo je često bivao uvučen da učine taj veliki grijeh. u sukobe među suparničkim političkim strankama što Njezin uzor praštanja, njezine može objasniti tragediju koja riječi pouke i zauzimanje, nje­

Ritino srce puno povjerenja u Boga i ljubavi za muža uspjelo ga je promijeniti i približiti Bogu

85

Svetica nemogućeg

zine zinemolitve molitvezazaobraćenje obraćenjenji­ nji­ hovih hovihsrdaca, srdaca,bile bilesusunemoćne nemoćne dirnuti dirnutimladiće mladićei iodvratiti odvratitiihih od ododmazde odmazdepapajejesve svetotopovje­ povje­ rila rilai ipredala predalaBogu Bogumoleći molećigaga dadariješi riješitutusituaciju situacijukoja kojajejebila bila izvan izvan njezine njezine moći. moći. Nedugo Nedugo potom, potom,obojica obojicasusuumrla, umrla,na­ na­ kon konšto štosususesepripravili pripravilizazasusret susret s sBogom.

Bogom.

Rita Ritastupa stupauu samostan samostan

služenjubolesnima bolesnimai isiroma­ siroma­ služenju šnima. Život Život uu samostanu samostanu šnima. bio joj joj jeje obilježen obilježen velikim velikim bio milosrđemi istrogim strogimpokora­ pokora­ milosrđem ma.Po Ponjezinim njezinimmolitvama, molitvama, ma. mnogisusuzadobili zadobiliozdravlje­ ozdravlje­ mnogi nje,izbavljenje izbavljenjeod odzla zlai idruge druge nje, osobitemilosti milostiod odBoga.

Boga. osobite

Rana Ranaod odtrna trnaiziz Kristove Kristovekrune krune

Nakon Nakondvadeset dvadeseti ipet petgodina godina vjerskoga vjerskogaživota, života,Rita Ritajejepri­ pri­ mila mila ono ono što što je je smatrala smatrala Ostavši Ostavšisama, sama,Rita Ritaseseposveti­ posveti­ najdragocjenijim, i i osobi­ osobi­ laladobrotvornom dobrotvornomradu radui imoli­ moli­ najdragocjenijim, tvi. tvi.Konačno Konačnojeježudnja žudnjada dauđe uđe Njezino tijelo očuuusamostan samostanjoš jošjednom jednomnara­ nara­ sla slauunjoj, njoj,alialinjezine njezinemolbe molbe valo se stoljećima da dauđe uđeuured redaugustinskih augustinskihre­ re­ posve nedirnuto, a dovnica dovnicaizizCascie, Cascie,bile bilesusuod­ od­ s vremenom je pobijene bijenene nejednom jednomveć većtritriputa. puta. čelo širiti ugodan Redovnice Redovnicesususesebojale bojalestaviti staviti miris na nakušnju kušnjumir mirsamostansko­ samostansko­ gagaživota, života,vjerojatno vjerojatnozato zatošto što timdarom daromod odBoga.

Boga.Uvijek Uvijek jejejedna jednaod odčlanica članicapripadala pripadala tim predana predana Raspetome Raspetome Isusu, Isusu, obitelji obiteljiodgovornoj odgovornojzazaPaolo­ Paolo­ u u njoj njoj je je neprekidno neprekidno rasla rasla vo vo ubojstvo. ubojstvo. Nakon Nakon trećega trećega želja želja da da sudjeluje sudjeluje u u njegovu njegovu odbijanja, odbijanja, Rita Rita jeje spoznala spoznala velikomčinu činuljubavi ljubavizazanju njui i da da ona ona sama sama mora mora umiriti umiriti velikom cijelo cijelo čovječanstvo čovječanstvo pomažući pomažući njihove njihovestrahove. strahove.Pregovarala Pregovarala nositimu mukriž. križ.Jednoga Jednogadana, dana, jejes sPaolovom Paolovomtetesasasuparnič­ suparnič­ nositi dok dok je je klečeći klečeći molila, molila, čelo čelo joj joj kom komobitelji obiteljii inagovorila nagovorilaihihda da probode probode trn trn iz iz krune krune koja koja je je privedu privedukraju krajusvoje svojeneprija­ neprija­ pokrivala pokrivala samu samu Isusovu Isusovu gla­ gla­ teljstvo teljstvoi ida dažive živeuumiru. miru.Nje­ Nje­ vu.Nosila Nosilajejetuturanu ranupetnaest petnaest zin zinpraštajući praštajućiduh duhbio bioim imjeje vu. godina, godina, sve sve do do smrti. smrti.

Da Dabibi nadahnuće nadahnućetetesususeseteteobitelji obitelji mogla mogla dijeliti dijeliti bol bol od od trnja trnja nje­ nje­ pomirile. pomirile.Nakon Nakonšto štosesestanje stanje gove gove krune, krune, Gospodin Gospodin je je sve­ sve­ smirilo, smirilo,Rita Ritajeječudesno čudesnoušla ušlauu toj tojRiti Ritiudijelio udijelioranu ranuod odtrna trna samostan. samostan. na načelu. čelu.Rana Ranajejebila bilavrlo vrlobol­ bol­ na na i i širila širila neugodan neugodan miris, miris, no no Dane Daneuusamostanu samostanuprovodila provodila svetica svetica ju ju je je smatrala smatrala velikom velikom jejeuumolitvi molitvii irazmišljanju, razmišljanju,uu 86

milošću.Molila Molilaje:je:„O, „O,voljeni voljeni milošću.

Isuse,uvećaj uvećajmoju mojustrpljivost strpljivost Isuse, kakomoja mojapatnja patnjaraste“. raste“.Rana Rana kako jojjejeostala ostalado dokraja krajaživota. života. joj

„Dragocjeni „Dragocjenibiser biser Umbrije“ Umbrije“ Zadnjih Zadnjih jeje nekoliko nekoliko godina godina života životaRita Ritabila bilaprikovana prikovanazaza krevet. krevet.22.

22.svibnja svibnjanjezin njezinjeje život životna nazemlji zemljidošao došaokraju. kraju.

Veliko Velikomnoštvo mnoštvovjernika vjernikapo­ po­ hrlilo hrlilojejeuusamostan samostanda dajoj jojoda oda posljednju posljednju počast. počast. Njezinim Njezinim susu sese zagovorom zagovorom dogodila dogodila nebrojena nebrojenačuda. čuda.

Blaženom Blaženomjujujeje1627.

1627.g.g.pro­ pro­ glasio glasio papa papa Urban Urban VIII. VIII. aa svetom svetom 1900.

1900. g.g. papa papa Leon Leon XIII. XIII.nazvavši nazvavšijeje„dragocjenim „dragocjenim biserom biserom Umbrije“.

Umbrije“. Tijekom Tijekom obreda obredaproglašenja proglašenjablaženom, blaženom, tijelo tijelosvetice sveticesamo samojejeustalo ustaloi i otvorilo otvorilooči. oči.Narod Narodjujujejeod­ od­ mah mahnakon nakonsmrti smrtipočeo počeošto­ što­ vati vatikao kaosveticu, sveticu,aapobožnost pobožnost prema premanjoj njojraširila raširilasesepo pomno­ mno­ gim gimzemljama. zemljama.Njezino Njezinotijelo tijelo očuvalo očuvalo sese stoljećima stoljećima posve posve nedirnuto, nedirnuto,aas svremenom vremenomjeje počelo počeloširiti širitiugodan ugodanmiris. miris.

Služiti SlužitiGospodinu Gospodinuuu veselju veselju Sveta Svetanam namRita Ritaželi želiporučiti poručiti da da izgovorimo izgovorimo riječ riječ koju koju jeje najteže najtežeizustiti, izustiti,aatotojeje––opro­ opro­ sti! sti!Sveta SvetaRita Ritamoli molida daopro­ opro­ stimo stimojedni jednidrugima. drugima.Ona Onajeje oprostila oprostila ubojicama ubojicama svoga svoga muža, muža,molila molilaGospodina Gospodinada da www.kristofori.hr | Book PLUS

Svetica Sveticanemogućeg nemogućeg Zazivaju Zazivajujejekod kodneplodnosti, neplodnosti, osamljenosti, osamljenosti, bolnih bolnih rana rana i i bolnih bolnihtijela, tijela,očajnih očajnihstanja, stanja, naizgled naizglednemogućih nemogućihi inerje­ nerje­ šivih šivihproblema problemai islučajeva slučajevajer jer usprkos usprkosmnogim mnogimnedaćama nedaćamai i gubicima, gubicima,nikada nikadanije nijegubila gubila vjeru vjeru uu Svevišnjega.

Svevišnjega. Zašti­ Zašti­ tnica tnicajejebolesnika, bolesnika,roditelja, roditelja, udovica, udovica, majki, majki, ranjenika, ranjenika, žrtava žrtavabračnog bračnognasilja nasiljai ipogr­ pogr­ da, da,problematičnih problematičnihbrakova, brakova, očajničkih očajničkihpodviga, podviga,zabora­ zabora­ vljenih vljenihi iizgubljenih izgubljenihslučaje­ slučaje­ vavatetemnogih mnogihnaselja, naselja,župa župai i crkava crkavadiljem diljemsvijeta. svijeta.Crkva Crkva slavi slavinjezin njezinspomendan spomendan22.

22. svibnja. svibnja.

Book PLUS | travanj 2015.

Ne ostavljajmo praštanje i ljubav za sutra.

Učinimo to danas. Vidjet ćemo kako ćemo se osjećati lakše, bolje i ispunjeno

vlč. Pavo Martić

uzme uzmenjezinu njezinudjecu djecukako kakonene bibiosvetili osvetiliočevu očevusmrt. smrt.

Potpunim Potpunim pouzdanjem pouzdanjem uu Boga Bogakrenula krenulajejeputem putemsve­ sve­ tosti. tosti.UUsebi sebigradimo gradimomir miri i širimo širimomir miroko okosebe. sebe.Ona Onajeje svetica sveticamira, mira,izmirila izmirilajejedvije dvije zavađene zavađenestrane stranerekavši rekavšidadajeje Bogu Bogusve svemoguće! moguće!

Pored Pored oprosta oprosta i i mira mira šalje šalje nam namporuku porukutrpljenja. trpljenja.Dobila Dobila jejetrn trns sGospodinove Gospodinovekrune, krune, jer jerjeježeljela željelaosjećati osjećatiIsusovu Isusovu patnju. patnju.Svjesno Svjesnojejei iradosno radosno prihvatila prihvatilatrpljenje trpljenjei itako takože­ že­ ljela ljelaslužiti služitiGospodinu Gospodinuuura­ ra­ dosti dostišto štojojjojjejeukazao ukazaotolike tolike milosti. milosti.Služiti SlužitiGospodinu Gospodinuuu veselju, veselju,bez bezobzira obzirašto štonas nasuu životu životupogađa. pogađa.Zato Zatobudimo budimo apostoli apostolimira, mira,opraštanja, opraštanja,ra­ ra­ dosti dostii iznad i iznadsvega svegaljubavi! ljubavi!

Oprosti Onaj koji oprašta, slobodan je (...) Vjerujem, ako ćemo biti is­ kreni prema Isusu i sebi, da se svatko od nas našao u situaciji (...) kada nemamo snage opro­ stiti ili tražiti oprost. Oprost, zvuči kao nešto nemoguće, neizvedivo ili je to ipak vrlo ostvarivo? Upravo nam u tome može pomoći primjer svete Rite iz Cascie. (...)

dan nova prilika da oprostimo, da budemo bolji. Ne ostavljaj­ mo praštanje i ljubav za sutra, možda toga sutra neće biti.

Učinimo to danas. Vidjet ćemo kako ćemo se osjećati lakše, bolje i ispunjeno. (...)

Veliki primjer oprosta je upra­ vo sveta Rita; ona je oprostila ubojici svoga muža! Isus nam uvijek daje primjere, daje nam uzore da nam bude lakše.

Imamo li nekoga od koga mo­ ramo tražiti oprost ili ruku po­ mirenja? Ako je osoba daleko, to nije razlog da to ne učinimo.

Uzmimo telefon i nazovimo ju; ako je blizu, otiđimo i zatraži­ mo oprost. Vidjet ćemo koliko će nam se srce radovati. (...)

(...) iskoristimo svaki dan koji nam Isus daruje, jer svaki je

Cjeloviti tekst o opraštanju potražite na našoj stranici.

87

KRŠĆANSTVO NOVA KNJIGA Ako nam može biti bolje kada vjerujemo u običan lijek (placebo efekt), koliko nam tek može biti bolje kada vjerujemo u Boga?

88

www.kristofori.hr | Book PLUS

NOVA dr. N. KNJIGA Š.

dr. N. Š.

Kršćanstvo je fantastično Svaki pojedinac doživljava istine kršćanske vjere na svoj, neponovljiv način. Vidjeti kako ova liječnica poima kršća­ nstvo, i što svjedoči o svojoj osobnoj vjeri, obogatilo nas je u svakome pogledu!

Zašto vjerujem u Boga?

Prije nego što objasnim za­ što vjerujem u Boga, mislim da se trebam zapitati vjeru­ jem li zaista u Boga i što to znači. Naime, još uvijek mi je neugodno naglas govoriti o „dragom“, „dobrom“... Bogu, još uvijek ne idem redovi­ to na ispovijed i nedjeljnu misu, ali zato svakodnevno u sebi razgovaram s Bogom, ne samo o svojim problemi­ ma nego mu i zahvaljujem na dobrom koje mi se do­ gađa u životu. Svojoj djeci bez poteškoća i iskreno, iz srca govorim o Isusu kao o stvarnome čovjeku, o Bogu, i o tome koliko im vjera može pomoći u životu. Nastojim svakodnevno napredovati u duhovnome smislu čitajući i Book PLUS | travanj 2015.

razmišljajući. Po prirodi sam oduvijek „logičan“ um, tako da mi predstavlja poteškoću prihvatiti nešto „zdravo za gotovo“. Ipak, nadam se da je takva, sporija izgradnja vjere dugotrajnija i čvršća, da počiva na čvršćim te­ meljima. Stoga se nadam da će ovaj tekst biti od koristi i drugima, meni sličnima.

1. Vjera je čovjeku prirođena Čovjek oduvijek ima pot­ rebu vjerovati u „višu silu“.

Počevši od praljudi pa preko drevnih civilizacija, sve do suvremenog čovjeka, uvijek je uz čovjeka bilo prisutno i neko božanstvo – bilo iz pr­ irode, bilo izmišljeno. Sim­ bolika, crteži, kipovi, ostaci od obreda žrtvovanja... sve pokazuje da je čovjek odu­ vijek vjerovao da nije jedini

gospodar na Zemlji. Liječe­ nje od raznih bolesti dobar se dio ljudske povijesti te­ meljilo na vjeri (vračevi, ist­ jerivanje zlih duhova i sl.). I danas je tzv. placebo feno­ men kod lijekova učinkovit, a ako nam može biti bolje kada vjerujemo u običan lijek, koliko nam tek može biti bolje kada vjerujemo u Boga? Kada je nešto toliko ukorijenjeno u ljudsku pr­ irodu, onda za to mora po­ stojati i opravdan razlog.

2. Materijalno i nematerijalno Već od osnovne škole zna­ mo iz fizike da se energija ne troši, već samo pretvara iz jednoga oblika u drugi.

Ako gurnemo knjigu po sto­ lu, ona će neko vrijeme kliziti pa će stati; i to nije potrošena 89

KRŠĆANSTVO 90

energija.Naime, Naime,mehanička mehanička energija. energija energija guranja guranja pretvorila pretvorila energijuzazasavladavanje savladavanje seseuuenergiju trenjana nastolu stoluaasve svejejerezu­ rezu­ trenja ltiralo promjenom promjenom položaja položaja ltiralo knjige. Primijenimo Primijenimo toto na na knjige. ljudski organizam: organizam: hrana hrana ljudski koju pojedemo pojedemo (kemijska (kemijska koju energija) sese nizom nizom procesa procesa energija) pretvara, npr. npr. uu mehanički mehanički pretvara, rad (pokrete (pokrete ruku, ruku, disanje, disanje, rad pokretanje pokretanje crijeva...), crijeva...), topli­ topli­ nu, druge druge oblike oblike kemijske kemijske nu, energije (izlučivanje (izlučivanje enzi­ enzi­ energije ma...)teteuuostale ostaleoblike oblikenu­ nu­ ma...) žnezazapreživljavanje. preživljavanje.Jedan Jedan žne od odoblika oblika„spremišta“ „spremišta“kemi­ kemi­ jskeenergije energijejejeglukoza. glukoza.Evo Evo jske jednogapitanja: pitanja:mozak mozaktroši troši jednoga 20% ukupne ukupne energije energije orga­ orga­ 20% nizma,odnosno odnosno2/3 2/3glukoze; glukoze; nizma, štosesepretvara pretvaratataenergi­ energi­ uušto ja?Jedan Jedansesedio diopretvara pretvarauu ja? živčane impulse impulse koji koji kemi­ kemi­ živčane jskim neurotransmiterima neurotransmiterima jskim šaljuinformacije, informacije,npr. npr.da dasese šalju pokrene mišić. mišić. Međutim, Međutim, pokrene pokretanje mišića mišića kori­ kori­ zaza pokretanje energijapohranjena pohranjenauu stistiseseenergija mišiću.I Išto štoseseonda ondadogodi dogodi mišiću. akosesene nemičemo, mičemo,ako akosamo samo ako mirnoležimo ležimoi irazmišljamo razmišljamo mirno molimo;uušto štosesetada tadapre­ pre­ iliilimolimo; tvara tolika tolika količina količina ener­ ener­ tvara gije?Vezano Vezanouz uztoto––kolika kolika gije? energijasvakodnevno svakodnevnodolazi dolazi energija naZemlju Zemljuod odSunca?

Sunca?Dio Diosese na koristizazarast rastbiljaka, biljaka,zagri­ zagri­ koristi javanjezraka zrakai isl.sl.Manji Manjidio dio javanje Zemljapošalje pošaljedalje daljeuusvemir svemir Zemlja oblikuodbijene odbijenesvjetlosti svjetlosti uuobliku (zato (zato sese Zemlja Zemlja jasno jasno vidi vidi na naslikama slikamaizizsvemira). svemira).AAšto što

jeje s s preostalom preostalom energijom? energijom?

Osobno Osobnosisinekako nekakoobjašnja­ objašnja­ vam vam da da jeje mnogo mnogo energije energije potrebno potrebnozazaorganizaciju, organizaciju,tj.tj. zaza svladavanje svladavanje kaosa. kaosa. Kaos Kaos jejeprirodno prirodnostanje stanjejer jerzahti­ zahti­ jeva jevanajmanje najmanjeenergije; energije;svaki svaki oblik oblik organizacije organizacije zahtijeva zahtijeva ulaganje ulaganje energije. energije. To To vrije­ vrije­ didizazasve: sve:od odrazine razineatoma atomai i

Dio Sunčeve energije se koristi za rast biljaka, zagrijavanje zraka i sl. Manji dio Zemlja pošalje dalje u svemir... A što je s preostalom energijom? subatomskih subatomskihčestica, čestica,do dosva­ sva­ kodnevnog kodnevnogživota životaljudi. ljudi.Bog Bog jejeglavni glavniorganizator organizatorsvemi­ svemi­ ra, ra, pokretač pokretač velikog velikog praska praska stvarateljorganizacije organizaciježivih živih i istvaratelj bića bićai iživota životana naZemlji.

Zemlji.

postale postalevodozemci, vodozemci,kako kakosese totodogodilo? dogodilo?Neka Nekajejei iposto­ posto­ jala jalaogromna ogromnapopulacija populacijariba riba uumoru morui ineka nekajejebilo bilomnogo mnogo mutacija, mutacija, no no kako kako susu škr­ škr­ gegepostale postalepluća? pluća?Ne Nemogu mogu zamisliti zamisliti da da jeje mutacijom mutacijom odmah odmahnastao nastaonovi novifunkci­ funkci­ onalni onalniorgan organkoji kojijejeribama ribama omogućio omogućioda dažive živena nakopnu kopnu jer jersvejedno svejednone nebibipreživjele preživjele budući budućida dasesepo pokopnu kopnunisu nisu mogle moglekretati kretatiniti nitijejevjerojat­ vjerojat­ no no da da jeje bilo bilo odgovarajuće odgovarajuće hrane; hrane;znači značimutacija mutacijajejemo­ mo­ rala ralaići ićipostupno, postupno,zahvaćati zahvaćati više više organa organa (za (za disanje, disanje, zaza kretanje, kretanje,zazaprobavu, probavu,zazagle­ gle­ danje danje –– ribe ribe nemaju nemaju očne očne kapke...) kapke...)i imorala moralasesedogađati događati na navećem većembroju brojuriba ribakako kakobibi sese razmnožavanjem razmnožavanjem održa­ održa­ la.la.Pa Pagdje gdjesusuonda ondatitifosili fosili „prijelaznih „prijelaznihriba“? riba“?To Tone nebibi smio smiobiti bitisamo samojedan jedanoblik oblik (npr. (npr.latimerija, latimerija,kako kakoseseuči učiuu školi), školi),već većbibitrebalo trebalobiti bitiviše više podvrsta podvrstaod odkojih kojihbibisvaka svaka imala imalajedan jedanstupanj stupanjrazvoja razvoja više; više;npr. npr.podvrsta podvrstakoja kojaima ima produljenu, produljenu, preoblikovanu preoblikovanu peraju, peraju,pa paperaju perajusasazglobo­ zglobo­ vima vimapogodnim pogodnimzazahodanje, hodanje, pa papodvrsta podvrstas sprstima prstimaitd. itd.aa koje koje bibi međusobno međusobno trebale trebale sličiti sličitijedna jednana nadrugu. drugu.Ako Akosese totodogađalo događalomilijunima milijunimago­ go­ dina, dina,gdje gdjesusuostaci ostacisvih svihtih tih životinja? životinja?

3.3.Veliki Velikiprasak prasaki ievolucija evolucija OOtome tomejejedovoljno dovoljnopisano pisanouu Booku Bookupa pane netrebam trebamrazlaga­ razlaga­ titi ovo ovo pitanje. pitanje. Samo Samo mogu mogu reći rećida dami midoista, doista,kao kaoliječni­ liječni­ ku, ku,nije nijejasno jasnokako kakomutacija­ mutacija­ ma mamože moženastati nastatinovi noviorgan organ poput poput oka oka aa kamoli kamoli cijela cijela nova nova vrsta, vrsta, budući budući da da mu­ mu­ tacije tacijedovode dovodeuglavnom uglavnomdo, do, evolucijski evolucijskigledano, gledano,zazapreži­ preži­ vljavanje vljavanje manje manje vrijednih vrijednih 4.4.Nastanak Nastanaknaše našegalaksije galaksije promjena. promjena. Ako Ako zamislimo zamislimo Svi Sviplaneti planetiuuSunčevu Sunčevususta­ susta­ da dasusuribe ribeizašle izašlena nakopno kopnoi i vu vu različitog susukemijskog kemijskog www.kristofori.hr | Book PLUS

5.5.Logika Logikainformacije informacije Kada Kadabiste bistebili biliarheolog arheologi is­ i is­ kopali kopalikamenu kamenuploču pločus stek­ tek­ stom stomnanaklinastom klinastompismu, pismu, biste bisteli liprvo prvopomislili: pomislili:„O, „O, kako kakoneobično neobičnodadasusunanaovu ovu pravokutnu pravokutnuploču pločuslučajno slučajno popadali popadalimetalni metalnikomadići komadići nanatako takosimetričan simetričani pravilan i pravilan način“ način“iliilibiste bistezaključili zaključilidadajeje totoneka nekainformacija informacijakoju kojujeje namjerno namjernostvorilo stvorilointelige­ intelige­ ntno ntnobiće? biće?Zašto Zaštoseseonda onda logična logičnainformacija informacijau uDNK DNK kao kaoi logika i logikau uformiranju formiranjuži­ži­ vih vihbića bićai organizaciji i organizacijiživota života nana Zemlji Zemlji pripisuje pripisuje sluča­ sluča­ jnosti jnostievolucije? evolucije?

6.6.Zašto Zaštokršćanstvo kršćanstvo Kršćanstvo Kršćanstvosesebitno bitnorazliku­ razliku­ jejeododdrugih drugihvjera vjerazbog zbogIsu­ Isu­ sasakoji kojijejeotkupio otkupiočovjekov čovjekov grijeh grijehi ikoji kojijejeuskrsnuo. uskrsnuo.ZaZa mene menejejekršćanstvo kršćanstvofantasti­ fantasti­ Book PLUS | travanj 2015.

dr. N. Š.

sastava. sastava.Zbog Zbograzlike razlikeu uuda­ uda­ ljenosti ljenostiododSunca, Sunca,jasno jasnomimijeje dadamogu mogubiti bitirazličite različiteveliči­ veliči­ nenei imati i imatirazličite različiteatmosfere, atmosfere, alialiako akosususvisvinastali nastaliododistog istog oblaka oblaka „prašine“, „prašine“, kako kako sese mogu mogutoliko tolikorazlikovati razlikovatipopo svome svomekemijskom kemijskomsastavu? sastavu?

Previše Previšebibisese„slučajnosti“ „slučajnosti“ kada kadajejeu upitanju pitanjuZemlja, Zemlja, npr. npr.njezina njezinaudaljenost udaljenostodod Sunca Suncai iMjeseca, Mjeseca,atmosfe­ atmosfe­ rarai idr., dr.,moralo moralopoklopiti poklopiti tako takodadasesepostignu postignupogo­ pogo­ dni dniuvje­ uvje­ titza i zaživot životčovjeka čovjekai i ostalih ostalihživih živihbića. bića.JeJeli lisve svetoto zaista zaistaslučajno? slučajno?

čna čnavjera vjeraizizviše višerazloga. razloga.Evo Evo nekih. nekih.

Obitelj.

Obitelj.Netko Netkotko tkojejezabo­ zabo­ ravio raviokako kakojejetotobiti bitidijete dijetei i tko tkonije nijedoživio doživioroditeljstvo roditeljstvo barem baremdodopuberteta pubertetasvoga svoga djeteta, djeteta,teško teškomože možeshvatiti shvatiti Boga Bogananapravi pravinačin. način.Bog Bogjeje otac, otac,a amimismo smodjeca djecai zato i zatomimi sesečini činidadaljudi ljudikoji kojinemaju nemaju pozitivan pozitivanodnos odnossasasvojim svojim roditeljima, roditeljima,vrlo vrloteško teškomogu mogu imati imatii pozitivan i pozitivanodnos odnoss Bo­ s Bo­ gom. gom.Često Čestoočekujemo očekujemodada Bog Bogsluži služinama namai onome i onomešto što mimimislimo mislimodadanam namtreba, treba, često čestonam namOn Onsluži služitome tomedada imamo imamokoga kogaokriviti okrivitizazane­ ne­ sreću srećuu unašem našemživotu, životu,iliiligaga vidimo vidimokao kaonerazuman nerazumanau­ au­ toritet toritetkoji kojićećenas naskazniti kaznitibez bez obzira obzirananasve sveolakšavajuće olakšavajuće okolnosti. okolnosti. Međutim, Međutim, bez bez obzira obzirananasve, sve,malo malojejeljudi ljudi ravnodušno ravnodušnoprema premaBogu, Bogu,a a često čestosusunajžešći najžešćiborci borciprotiv protiv

njega njegaupravo upravoateisti ateisti(pitam (pitam sesezašto zaštosesetoliko tolikoemotivno emotivno anga­ žiraju anga­ žirajuoko okonekoga nekogazaza koga kogamisle misledadanenepostoji). postoji).

Zato Zatojejeveoma veomavažna važnaobitelj obitelj i dobar i dobarodnos odnosu unjoj; njoj;ako akosteste imali imaliroditeljsku roditeljskuljubav ljubavi bri­ i bri­ gu, gu,tada tadamožete možetelakše lakšezami­ zami­ sliti slitiBoga Bogakao kaoosobu osobukoja kojavas vas voli volii ibrine brinezazavas. vas.Nadalje, Nadalje, ako akoimate imatedjecu, djecu,vjerojatno vjerojatno stestemogli moglizaključiti zaključitidadabez bez obzira obzirakoliko kolikovivinjih njihvoljeli voljelii i brinuli brinulisesezazanjih, njih,oni onisusudru­ dru­ gačije gačijeosobe osobeododvas, vas,slobodni slobodni donositi donositivlastite vlastiteodluke odlukečak čak i inanasvoju svojuštetu štetui islobodni slobodni susuodbiti odbitivašu vašubrigu brigui ljubav. i ljubav.

Iako IakojejeBog Bogsvemoguć, svemoguć,ononje,je, kao koji volivoli svoju djecu, kaootac otac koji svoju dje­ ostavio čovjeku slobodu od­ cu, ostavio čovjeku slobodu lučivanja i izbor želi liželi bitiliuz odlučivanja i izbor biti njega i živjeti po pravilima uz njega i živjeti po pravili­ u ma Raju u Raju ili ne.iliBudući ne. Budući da suda Adam i Evai Eva odlučili živjeti su Adam odlučili živ­ pojeti svojim pravilima (da, (da, po svojim pravilima 91

KRŠĆANSTVO 92

zavelaih ihjejezmija, zmija,ali aliipak ipaksu su zavela odlučili), odlučili),čovjek čovjeksada sadaživi živina na zemlji uu materijalnome materijalnome svi­ svi­ zemlji jetu. Budući Budući da da jeje materija materija jetu. uništiva, uu našim našim životima životima uništiva, ima mnogo mnogo uništenja uništenja jer jer na na ima zemljidjeluju djelujuiinegativne, negativne,so­ so­ zemlji tonske sile. sile. No No sve sve materija­ materija­ tonske lno samo samo jeje izazov, izazov, mamac mamac lno da se se zaboravi zaboravi ono ono bitno. bitno. II da doi­ssta, ta, ne ne kaže kaže se se uzalud uzalud da da doi­ novac novac kvari kvari čovjeka čovjeka jer jer ga ga navodi da da zaboravi zaboravi na na svoj svoj navodi duh. Stoga Stoga jeje bitno bitno ne ne zabo­ zabo­ duh. ravititaj tajosje­ osje­ććajajobiteljske obiteljskelju­ lju­ raviti bavi. Ljudi Ljudi koji koji uu djeti­ djeti­nnjstvu jstvu bavi. nisu nisu osjetili osjetili tu tu ljubav, ljubav, ne ne mogu jeje kasnije kasnije ni ni prenijeti prenijeti mogu svojoj djeci djeci ii obitelji, obitelji, jer jer ne ne svojoj možeš dati dati nešto nešto što što nemaš, nemaš, možeš pa se se oni oni uglavnom uglavnom okreću okreću pa materijalnim vrijednostima. vrijednostima. materijalnim No, to to mogu mogu promijeniti promijeniti ii No, nadoknaditi svojom svojom odlu­ odlu­ nadoknaditi kom, kroz kroz vjeru vjeru uu Boga Boga –– kom, prihvaćajući ii osjećajući osjećajući nje­ nje­ prihvaćajući govu vječnu vječnu ljubav, ljubav, mogu mogu se se govu promijenitina nabolje, bolje,iiučiniti učiniti promijeniti životboljim boljimsvima svimaoko okosebe. sebe. život Stoga smatram smatram da da jeje vjera vjera Stoga bitna za za izgradnju izgradnju sebe sebe kao kao bitna osobe. osobe.

Isus. Isusa Isusa prihvaćam prihvaćam ne ne Isus. samo kao kao povijesni povijesni lik lik već već samo kao osobu, osobu, svoga svoga nebes­ nebes­ ii kao kog brata brata koji koji prema prema meni meni kog ima samo samo pozitivne pozitivne osjećaje. osjećaje. ima Kadase seosjećam osjećamponiženo poniženoiliili Kada tjeskobno,zamišljam zamišljamga gakako kako tjeskobno, stoji kraj kraj mene mene ii grli grli me me go­ go­ stoji vorećikako kakoće ćesve svebiti bitiuuredu. redu. voreći To Todoista doistapomaže pomažeako akouutome tome trenutku trenutku pokraj pokraj vas vas nema nema

neke neke druge druge bliske bliske osobe osobe koja koja bibi to to učinila, učinila, aa danas danas jeje na na žalost žalost bliskost bliskost ii pokazivanje pokazivanje pozitivnih pozitivnih emocija emocija nešto nešto što što uu međuljudskim međuljudskim odnosima odnosima nije nije poželjno. poželjno. Prihvaćanjem Prihvaćanjem Isusa, Isusa,prihvaćam prihvaćamiinjegov njegovdar dar ––otkupljenje. otkupljenje.To Tomi miuuživotu životu zaista zaistamnogo mnogopomaže, pomaže,jer jerbez bez obzira obzira koliko koliko se se trudili, trudili, kao kao nesavršeni nesavršeni ljudi, ljudi, griješimo griješimo aa tete greške greške mogu mogu imati imati teške teške posljedice. posljedice. Prihvaćajući Prihvaćajući sebe sebe kao kao nesavršeno nesavršeno biće biće koje koje će će pogriješiti pogriješiti unatoč unatoč svim svim na­ na­ stojanjima stojanjima da da se se to to ne ne dogo­ dogo­ di, di,živim živimlakše, lakše,bez bezstraha strahaod od neuspjeha neuspjeha ii ss većom većom vjerom vjerom njim, njim, moj moj život život dobiva dobiva na na svojoj svojoj kvaliteti. kvaliteti. Nisam Nisam samo samo slučajan proizvod proizvod evolucije evolucije Iako je Bog svemo- slučajan koji ima sreće da nije teško koji ima sreće da nije teško guć, on je, kao otac bolestan, već već sam sam osoba osoba vri­ vri­ bolestan, koji voli svoju djecu, jedna jedna ljubavi ljubavi ii jedinstvena jedinstvena ostavio čovjeku slo- među međusvojom svojomjednako jednakojedin­ jedin­ bodu odlučivanja i iz- stvenom stvenom braćom braćom ii sestrama. sestrama.

Ako mi mi se se uu životu životu dogodi dogodi bor želi li biti uz njega Ako kakva nesreća, nesreća, znat znat ću ću da da i živjeti po pravilima u kakva ona ima ima svoju svoju svrhu, svrhu, da da me me ona Raju ili ne Bog Bog nikad nikad ne ne bi bi opteretio opteretio uu život. više nego nego što što mogu mogu izdržati. izdržati. život. Ovdje Ovdje bih bih htjela htjela na­ na­ više pomenuti: Sličnokao kaokada kadaroditelj roditeljvodi vodi pomenuti:svjesnost svjesnostda daćemo ćemo Slično pogriješiti dijete na na cijepljenje cijepljenje ili ili mu mu pogriješitiunatoč unatočnašem našemtru­ tru­ dijete du, zabranjujeda dase seigra igravatrom; vatrom; du, nije nije isto isto što što ii namjerna namjerna zabranjuje greška greškaza zakoju kojuunaprijed unaprijedoče­ oče­ dijete dijeteto tomožda moždane nerazumije, razumije, kujemo aliima imapovjerenja povjerenjada dajejeto toza za kujemo oprost, oprost, jer jer namjerna namjerna ali greška njegovo dobro. dobro. Osim Osim toga, toga, greška se se ne ne oprašta oprašta niti niti za za njegovo nju već sam sam se se više više puta puta osvje­ osvje­ nju može može biti biti iskrena iskrena poka­ poka­ već janja. dočila da da pridržavanje pridržavanje deset deset dočila janja.

Božjih zapovijedi zapovijedi čini čini život život Božjih jednostavnijim jednostavnijimiilakšim. lakšim.Bilo Bilo 7.7.Zato Zatojer jerživim živimbolje bolje kakvo odstupanje, odstupanje, bez bez obzi­ obzi­ Vjerujući Vjerujući uu dobrog dobrog Boga, Boga, kakvo ra koliko koliko izgledalo izgledalo zanema­ zanema­ Boga Boga koji koji me me voli voli ii koji koji želi želi ra rivo,najčešće najčešćevodi vodi uu još veće da da vječnost vječnost provedem provedem ss rivo, www.kristofori.hr | Book PLUS

8.8.Ne Neočekujem očekujemda daće ćeikada ikada biti bitisvima svimajasnih jasnihdokaza dokazada da Bog Bogpostoji postoji Ljudi Ljudisesemogu, mogu,ako akožele, žele,'podi­ 'podi­ jeliti' jeliti'na narazličite različitenačine, načine,npr. npr. na naone onerazumne razumnei inerazumne nerazumne ili, ili,npr. npr.na navjernike vjernikei inevjerni­ nevjerni­ ke. ke.Tako, Tako,npr. npr.kada kadabiste bisteprije prije više višestotina stotinagodina godinarekli reklida dajeje Zemlja Zemljaokrugla, okrugla,svi svibibivam vamsese smijali smijalii ipitali pitalivas vaskako kakototoda da onda onda ljudi ljudi ss donje donje strane strane ne ne padnu; padnu;jer jertada tadasesesmatralo smatraloda da jejezemlja zemljaravna. ravna.Bili Bilibiste bistesvr­ svr­ stani staniuuskupinu skupinunerazu­ nerazu­ mmnih. nih.

Nakon Nakontoga togajejedokazana dokazanasila sila gravitacije gravitacije i i raznim raznim ekspe­ ekspe­ rimentima rimentima dokazano dokazano da da jeje Zemlja Zemljaokrugla, okrugla,tako takoda dabiste biste danas danasbili bilinerazumni nerazumniako akobi­ bi­ ste stetvrdili tvrdilida dajejeZemlja Zemljaravna. ravna.

Ako Akobibisutra sutraotkrili otkrilinepobitne nepobitne dokaze dokazeda daBog Bogpostoji, postoji,onda onda biste bistebili bilinerazumni nerazumnikada kadabi­ bi­ ste stei idalje daljetvrdili tvrdilida dane. ne.Time Time vjera vjeraviše višene nebibibila bilaposljedica posljedica vlastite vlastiteslobodne slobodneodluke, odluke,već već pitanje pitanje vašeg vašeg razuma. razuma. Stoga Stoga logika, logika, fizika fizika i i razum razum nisu nisu odgovarajuće odgovarajuće polazne polazne točke točke kada kadasesetrebate trebateodlučiti odlučitiželite želite lilivjerovati vjerovatiuuBoga Bogailiiline. ne.Jer Jer na nakraju, kraju,svi svimi miimamo imamosvog svog boga boga –– nekima nekima jeje toto slava, slava, Book PLUS | travanj 2015.

moć moći inovac, novac,nekima nekimaoni onisami sami svrhu svrhu samo samo preživljavanje preživljavanje iliili aanekima nekimaBog. Bog. udovoljavanje udovoljavanjefizičkim fizičkimpotre­ potre­ bama; bama; prvenstvena prvenstvena svrha svrha jeje duhovno duhovnosazrijevanje, sazrijevanje,pripre­ pripre­ 9.9.Zato Zatojer jermi mitreba treba ma zaza odlazak odlazak uu raj. raj. Stoga Stoga Na Na kraju, kraju, uu Boga Boga vjerujem vjerujem ma potrebno više više sese boriti boriti zaza i izato zatojer jermi mitreba. treba.UUsvome svome jeje potrebno svojudušu, dušu,aamanje manjezazatijelo. tijelo. životu životu imala imala sam sam prilike prilike vi­ vi­ svoju Životjejevelika velikaškola školasspovre­ povre­ djeti djetii isreću srećui inesreću, nesreću,i ibolest bolest Život menimispitima ispitimakoje kojenaziva­ naziva­ i ismrt, smrt,i iočaj očaji ijad. jad.Zahvalju­ Zahvalju­ menim mo iskušenjima, iskušenjima, aa svaki svaki nas nas jem jem Bogu Bogu na na tome tome jer jer pravi pravi mo ispit može može učiniti učiniti boljima boljima i i život životnije nijeonaj onajkoji kojistvorimo stvorimouu ispit bližimacilju cilju(ali (aliispit ispitmožemo možemo svojoj svojojglavi glaviaakoji kojisesesastoji sastojiod od bližima pastii itime timeupasti upastiuujoš jošveće veće naših našihfantazija fantazijai ihtijenja, htijenja,nego nego i ipasti neprilike,tj.tj.tada tadamoramo moramoići ići onaj onaj oko oko nas nas koji koji ne ne želimo želimo neprilike, na popravni popravni ispit!). ispit!). Molitva, Molitva, sagledati sagledati uu cijelosti, cijelosti, pa pa uzi­ uzi­ na ispovijed,pričest pričest––totosu supo­ po­ mamo mamo samo samo komadiće komadiće koji koji ispovijed, moćnasredstva sredstvazazapolaganje polaganje odgovaraju odgovarajunašem našemokviru. okviru.Ali Ali moćna ispita,kao kaošto štouuškoli školiimamo: imamo: prije prijeiliilikasnije, kasnije,sretnemo sretnemosesei i ispita, udžbenike,dopunsku dopunskunastavu nastavu ssonim onimdijelovima dijelovimakoje kojene neže­ že­ udžbenike, instrukcije.Svaki Svakijejedan dannovi novi limo limouusvome svomeživotu, životu,i itada tadajeje i iinstrukcije. izazovuukojem kojemnikada nikadanismo nismo zadnji zadnjitrenutak trenutakda darazbijemo razbijemo izazov sami, samo samo sese ponekad ponekad tako tako stari stari okvir okvir i i prihvatimo prihvatimo sve sve sami, osjećamojer jerne negledamo gledamopo­ po­ dijelove. dijelove.Neki Nekiuutome tomene neuspi­ uspi­ osjećamo zornooko okosebe sebei iuusebe. sebe.Svako Svako jujui iostaju ostajuzbunjeni, zbunjeni,osjećajući osjećajući zorno ulaganjeuusvoju svojudušu dušupobol­ pobol­ sese napušteno napušteno i i ogorčeno, ogorčeno, aa ulaganje jšavaživot životne nesamo samonama namaveć veći i neki nekiuspiju, uspiju,i iduhovno duhovno„sazri­ „sazri­ jšava svimaoko okonas nasi idobrobit dobrobittoga toga ju“ ju“pa pakasnije kasnijegovore govoreda daim imjeje svima osjeća sese već već zaza života života (a(a ne ne tatanesreća nesrećauuživotu životubila bilazapra­ zapra­ osjeća samonakon nakonnjega). njega). vo vo najbolje najbolje životno životno iskustvo. iskustvo. samo Odlučila Odlučilasam sambiti bitiuutoj tojdrugoj drugoj skupini skupini i i zato zato sam sam došla došla do do OOautorici: autorici: sljedećeg sljedećegzaključka. zaključka.

Ova Ovadraga dragai isimpatična simpatičnalije­ lije­ čnica čnica(specijalist (specijalistradioterapi­ radioterapi­ Zaključak Zaključak jeje i i onkologije) onkologije) 46-godišnja 46-godišnja Sve Svenas nasjejestvorio stvorioBog, Bog,što štonas nas jeje Zagrepčanka, Zagrepčanka, supruga, supruga, i i čini činizemaljskom zemaljskombraćom braćomi ise­ se­ majka majkadvoje dvojedjece. djece.Voli Voličitati čitati strama. strama.Svi Svismo smobića bićadijelom dijelom literaturu literaturussvjerskom vjerskomtemati­ temati­ tjelesna, tjelesna,dijelom dijelomduhovna, duhovna,ali ali kom komi iliteraturu literaturuizizpsihologi­ psihologi­ svijet svijetuukojem kojemživimo živimomateri­ materi­ je. je. Redovito Redovito čita čita Book Book tete sese jalan jalanjejetako takoda dajejenaš našfizički fizički nada nadabudućoj budućojsuradnji suradnji(kako (kako dio diomoguće mogućeoštetiti oštetitiiliiliuništiti. uništiti. kaže: kaže:„kada „kadasesedosjeti dosjetinečeg nečeg Ali Aliživot životkoji kojiživimo, živimo,nema nemazaza pametnog“). pametnog“).

dr. N. Š.

probleme problemei iiako iakokratkotrajno kratkotrajno možda možda izgleda izgleda zanimljivo zanimljivo i i uzbudljivo, uzbudljivo, dugotrajno, dugotrajno, po­ po­ sljedice sljedice su su teške. teške. Zašto Zašto bih bih sisi nepotrebno nepotrebno komplicirala komplicirala život život(zato (zatoda dame menetko netkone nebibi nazvao nazvao „slabićem „slabićem koji koji sluša sluša tuđe tuđezapovijedi“?)? zapovijedi“?)?

93

NOVA USKRSNUĆE KNJIGA

Komentar nedjeljnog evanđelja

Isus slavno uskrsnu. Aleluja!

Uskrsnuće »Prvog dana u tjednu rano ujutro, još za mraka, dođe Marija Magdalena na grob i opazi da je kamen s groba dignut. Otrči stoga i dođe k Šimunu Petru i drugom uče­ niku, kojega je Isus ljubio, pa im reče: „Uzeše Gospodina iz groba i ne znamo gdje ga staviše“.

Uputiše se onda Petar i onaj drugi učenik i dođoše na grob. Trčahu obojica zaje­ dno, ali onaj drugi učenik prestignu Petra i stiže prvi na grob. Sagne se i opazi povoje gdje leže, ali ne uđe.

94

Uto dođe i Šimun Petar koji je išao za njim i uđe u grob.

Ugleda povoje gdje leže i ubrus koji bijaše na glavi Isu­ sovoj, ali nije bio uz povoje, nego napose svijen na jedno­ me mjestu.

Tada uđe i onaj drugi učenik koji prvi stiže na grob i vi­dje i povjerova. Jer oni još ne upoznaše Pisma da Isus tre­ ba da ustane od mrtvih.«

potresao Petra i Ivana toliko da je raspirio u njima vjeru veću od one koju su dotad posjedovali, bijahu povoji posuti mirisnim prahom te izostanak tijela. Što je u tome prizoru bilo toliko posebno, s obzirom na činjenicu da obojica ionako nisu imala nikakve dvojbe u vezi uskr­ snuća njihova Učitelja?

Fenomen Isusovih

Jesu li ga apostoli ugledali? povoja Da! Ako su oni uspjeli, tada ga mogu vidjeti i ja. Prizor Ovi povoji koji leže (keime­ unutrašnjosti groba, koji je na – plahte) imali su oblik www.kristofori.hr | Book PLUS

NOVA USKORO KNJIGA

Jesu li ga apostoli ugledali? Da! Ako su oni uspjeli, tada ga mogu vidjeti i ja

(Iv 20,1-9) debelih tkanina. Budući da su bile debele, nisu ih od­ motali ni On niti itko izvana; jednostavno su se prevalile pod težinom mirhe i aloje, ostajući i dalje spletene, po­ put kakve platnene kukul­ jice. Tumačenja Johna Scotta koja se odnose na taj feno­ men izgledaju mi najuspjeli­ jima: Petar i Ivan su smjesta povjerovali u činjenicu us­ krsnuća, jer se iz te kukuljice bilo nemoguće izbaviti; bilo je moguće samo prodrijeti kroz nju poput... svjetla!

Potrebno je napomenuti da Book PLUS | travanj 2015.

Lazar nakon svojeg uskr­snu­ ća nije bio u stanju sam ra­ zvezati svoje platnene zavoje i Isus je naredio drugima da

.. iz te se kukuljice bilo nemoguće izbaviti; bilo je moguće samo prodrijeti kroz nju poput... svjetla! to učine: „Odriješite ga i pu­ stite neka ide!“ Povoji koji su bili omotani oko umrlo­ ga bijahu tako spleteni da se pokojni nije ni na koji način

mogao izbaviti sam. Budući da su Isusovi povoji bili liše­ ni tijela, a istodobno su i dalje bili spleteni, na koji se način Isus iz njih oslobodio? Da mu je netko iznutra pomo­ gao, povoji bi bili odmotani – ipak, Petar i Ivan su ih za­ tekli nedirnute! Slično je bilo s ubrusom na glavi (soudari­ on), koji je u grobu i dalje bio zamotan (enthylisso). Svijen, još uvijek smotan, zadržao je oblik glave, ne skrivajući niš­ ta osim praznine. Upravo je to potreslo apostole. Isus je, izvukavši se iz ovih ubrusa, 95

USKRSNUĆE

na na neki neki način način morao morao „is­ „is­ hlapjeti“ hlapjeti“ ili ili te te tkanine tkanine osvi­ osvi­ jetliti poput poput svjetla. svjetla. Prisjeti­ Prisjeti­ jetliti mo mo se se kako kako jeje prolazio prolazio kroz kroz zatvorena vrata vrata ili ili iznenada iznenada zatvorena nestajao,kao kaoprimjerice primjericepred pred nestajao, očima učenika učenika iziz Emausa.

Emausa. očima Uskrsnuće nije nije dakle dakle bilo bilo Uskrsnuće nikakvo nikakvo oživljavanje oživljavanje trupla trupla do njegova njegova predsmrtna predsmrtna obli­ obli­ do ka, kao kao uu slučaju slučaju Lazara.

Lazara. Us­ Us­ ka, krsnuće krsnuće nije nije nastavak nastavak života, života, nego njegova njegova promjena. promjena. nego Dakako, Krist Krist jeje stvaran, stvaran, uu Dakako, što se se uvjerio uvjerio Toma, Toma, čak čak jede jede što ribu ss učenicima, učenicima, kako kako jeje to to ribu napisao napisao Luka, Luka, ali ali to to jeje toliko toliko drugačiji Krist, Krist, da da Marko Marko drugačiji piše oo „drugoj „drugoj osobi“ osobi“ (Mk (Mk piše 16,2).Marija MarijaMagdalena Magdalenanije nije 16,2). gamogla moglaodmah odmahprepoznati. prepoznati. ga Istina,bilo bilojejejoš jošmračno mračnokad kad Istina, su se se susreli, susreli, ali ali prepoznala prepoznala su ga jeje tek tek onda onda kada kada jeje izgo­ izgo­ ga vorio njezino njezino ime. ime. Trebamo Trebamo vorio znati tko tko smo smo da da bismo bismo vi­ vi­ znati djeliIsusa Isusaiiprepoznali prepoznaliga! ga! djeli

Tko Tko želi, želi, taj taj će će povjerovati, povjerovati, tko tko ne ne želi, želi, neće neće Taj Tajnovi noviIsus Isusizmiče izmičevremenu vremenu ii prostoru prostoru premda premda se se potpu­ potpu­ no no slobodno slobodno pojavljuje pojavljuje uu tim tim dimenzijama dimenzijama (Gustave (Gustave Mar­ Mar­ telet). telet). Prisutan Prisutan jeje ii odsutan odsutan istodobno. istodobno. Ovdje Ovdje jeje ii negdje negdje drugdje. drugdje. Zašto Zašto jeje uskrsnuće uskrsnuće ostalo ostalo tako tako skriveno? skriveno? Za­ Za­ što što se se Isus Isus objavljuje objavljuje samo samo onima onima koji koji vjeruju vjeruju uu njega, njega, 96

premda premda neprestano neprestano sumnji­ sumnji­ čavima čavima spram spram uskrsnuća? uskrsnuća?

Zašto Zašto se se nije nije ukazao ukazao Kajfi Kajfi ili ili Pilatu?

Pilatu? Zašto Zašto zaobilazi zaobilazi tisuće tisuće ateista ateista ii onih onih koji koji Ga Ga ismi­ ismi­ javaju? javaju? Iz Iz poštovanja poštovanja spram spram naše našeslobode, slobode,kao kaošto štobi birekao rekao Olivier Olivier Clément.

Clément. Izbjegava Izbjegava također također umišljene umišljene kršćane kršćane ii one onekoji kojine neznaju znajuživjeti živjetiuupri­ pri­

Uskrsnuće nije dakle bilo nikakvo oživljavanje trupla do njegova predsmrtna oblika, kao u slučaju Lazara.

Uskrsnuće nije nastavak života, nego njegova promjena krivenoj krivenojpokori. pokori.Uskrsli Uskrslise sene ne nameće, nameće, ne ne primorava primorava druge druge da da ga ga priznaju priznaju kao kao pobjedni­ pobjedni­ ka ka nad nad smrću. smrću. Do Do danas danas živi živi prikrivenim prikrivenim životom životom ii samo samo ga ga prikriveni prikriveni mogu mogu vidjeti. vidjeti.

Kako Kako piše piše Benedikt Benedikt XVI.: XVI.: Bog Bog se se ne ne nameće, nameće, ali ali nje­ nje­ govo govo postojanje postojanje jeje susret susret koji koji nas nas dovodi dovodi do do najdubljih najdubljih ii najosobnijih najosobnijih mjesta mjesta uu nama. nama.

Drugim Drugim riječima, riječima, moramo moramo biti biti sobom sobom čak čak ii onda onda kada kada to to bivanje bivanje sobom sobom predsta­ predsta­ vlja vlja samo samo prah prah ii pepeo, pepeo, kao kao što što jeje to to iskusio iskusio Job. Job. Čak Čak ii uu slučaju slučaju Marije Marije Magdalene Magdalene ili ili Petra Petra ii Ivana.

Ivana. Svi Svi oni oni živjeli živjeli su su težeći težeći vidjeti vidjeti Isusa Isusa kakav kakav uistinu uistinu jest, jest, ali ali su su također također ži­ ži­

vjelissisti­ isti­nnom omoosebi sebisamima. samima. vjeli Kefa se se nije nije smatrao smatrao Kajfom, Kajfom, Kefa aaMarija MarijaMagdalena Magdalenanije nijemis­ mis­ lila da da jeje Bezgrešna Bezgrešna Marija; Marija; lila Ivan jeje oo sebi sebi uspio uspio reći reći ne ne Ivan samo samo to to da da ga ga jeje Gospodin Gospodin volio nego nego ii da da jeje pobjegao pobjegao volio iziz Getsema­ Getsema­ nnskog skog vrta. vrta. Naš Naš Gospodinse sene nebavi bavireklam­ reklam­ Gospodin nom kampa­ kampa­ jom za za Kral­ Kral­ nom nnjom jevstvo jevstvo nebesko, nebesko, kao kao da da se se radi oo godišnjem godišnjemodmoru odmoruna na radi Balearima. Nije Nije organizirao organizirao Balearima. vijeća ni ni miti­ miti­ ge, nije nije pisao pisao vijeća nnge, manifeste, nije nije argumentirao argumentirao manifeste, svoje svojeposlanje. poslanje.Tko Tkoželi, želi,taj tajće će povjerovati, tko tko ne ne želi, želi, neće. neće. povjerovati, Nije se se ukazao ukazao rimskom rimskom ce­ ce­ Nije zaru zaru ni ni filozofima filozofima iziz Atene, Atene, nego samo samo onima onima kojima kojima nego već podario podario prve prve plodove plodove jeje već vjere.Ukazivao Ukazivaose seonima onimakoji koji vjere. suveć većvjerovali, vjerovali,istina istinane nepot­ pot­ su puno, ali ali Bog Bog od od nas nas ne ne izis­ izis­ puno, kujenikakvu nikakvusavršenost, savršenost,nego nego kuje samo spremnost, spremnost, prepušta­ prepušta­nnjeje samo po­ je­ enje. Uskrsnuće Uskrsnuće nas nas ii po­ vvje­ rrenje. ne primorava primorava da da vjerujemo, vjerujemo, ne prije se se radi radi oo probuđenoj probuđenoj prije vjerikojom kojomvidimo vidimoUskrslog.

Uskrslog. vjeri Vjera jeje jedina jedina mogućnost mogućnost Vjera da da vidimo vidimo uskrslog uskrslog Krista.

Krista.

Ako barem barem malo malo vjeruješ, vjeruješ, Ako vidjet ćeš ćeš ga, ga, aa ako ako ne ne vidiš, vidiš, vidjet toznači značida daBog Boguutebi tebine nevidi vidi to čak ni ni trunčicu trunčicu vjere. vjere. Njegov Njegov čak prijedlog da da vjerujemo vjerujemo tih tih jeje prijedlog skroman. Uostalom, Uostalom, ii sam sam ii skroman. takav: tih tih ii pokornog pokornog srca. srca. jeje takav: Nema tu tu ničeg ničeg od od apoteoze, apoteoze, Nema patosa ii preuzvišenosti. preuzvišenosti. Sa­ Sa­ patosa kramenti kramenti su su jednako jednako skrom­ skrom­ nipoput poputuskrsnuća. uskrsnuća.Tko Tkoželi, želi, ni www.kristofori.hr | Book PLUS

Vječni Vječniživot životkoji koji daje daježivot, život,pa pačak čak iioživljava oživljavanakon nakon smrti smrti Prazne Prazne ljuske ljuske jajeta jajeta nakon nakon što što jeje pile pile iziz njega njega izišlo izišlo iliili prazni prazni zatvori zatvori nakon nakon pro­ pro­ glašenja glašenja amnestije amnestije ne ne po­ po­ buđuju buđujutakvu takvunadu nadukao kaopri­ pri­ zor zor praznog praznog groba. groba. Zaviriti Zaviriti uudubinu dubinugroba grobai ividjeti vidjetida da jejeprazan prazanznači značiuvjeriti uvjeritiseseuu bespomoćnost bespomoćnost smrti smrti spram spram života životakakva kakvajejeuusebi sebinosio nosio Isus.

Isus.UUsebi sebijejeimao imaoživot životuu najradikalnijem najradikalnijem znače znače­n­njuju tete riječi. riječi. Vječni Vječni život život koji koji daje daježivot, život,pa pačak čaki ioživljava oživljava nakon nakon smrti. smrti. Apostoli Apostoli nisu nisu vidjeli vidjeli samo samo prazan prazan grob; grob; prije prijesvega svegasusuugledali ugledalipustoš pustoš smrti, smrti, njezinu njezinu nemoćnost nemoćnost spram spramživota životakakvim kakvimjeježivio živio Isus.

Isus.Nije Nijetotobilo bilosamo samopovr­ povr­ šno šnozagledavanje zagledavanjeuugrobnicu, grobnicu, Book PLUS | travanj 2015.

mo lit va@k ris to fo ri.hr

|

w w w. k r i s to fo r i . hr

Trebate li molitvu?

„Ne mogu više, preteško je, osjećam da me nitko ne cijeni, nitko ne primjećuje. Muče me razne bo­ lesti, problemi u braku, u obitelji, na poslu, kao da me nešto stalno tlači, ne vidim izlaza! Više ne znam može li mi i želi li mi itko pomoći?!”

Josip Lončar

taj tajćećepovjerovati, povjerovati,tko tkovjeruje, vjeruje, taj tajćećeuunjima njimavidjeti vidjetiKrista.

Krista.

Oni Onisusutihi tihiglas glasBoga Bogakoji kojinas nas doziva dozivapoimence. poimence.Sakrament Sakrament euharistije euharistije omogućava omogućava nam nam lak lakpristup pristupnjegovu njegovuživotu životui i uskrsnuću uskrsnućukoji kojisususnažniji snažnijiod od smrti. smrti.Ne Netrebamo trebamoseseuspi­ uspi­ njati njati na na Himalaju Himalaju iliili letjeti letjeti na naMars Marsda dabismo bismonadvladali nadvladali smrt smrt i i sudjelovali sudjelovali uu životu životu Boga; Boga; dovoljno dovoljno jeje pojesti pojesti komadićak komadićak kruha, kruha, priznavši priznavši prije prijetoga togasvoje svojegrijehe. grijehe.

Ako se prepoznajete u nekoj od navedenih situacija, zavapite Gospodinu da Vam pomogne uz pomoć poslužitelja Društva Kristofori, te započnite, uz vlastita nastojanja i njegovu po­ moć, novi život! O n to itekako želi i može; pitanje je želite li to, isti­nski, i Vi? Ako je Vaš odgovor na Gospodinov poziv pozitivan, molimo Vas da se za sudjelovanje u molitvi prijavite e-mailom na: molitva@kristofori.hr i učinite prvi korak.

Molitva se održava u Domu Kristofora u Koprivnici te u župi sv. Stjepana u Botincu. Dovoljno je poslati e-mail u kojem navodite da se želite prijaviti za molitvu, a obrazac za prijavu, informa­ cije o terminu održavanja, kao i upute o točnom mjestu održavanja molitve bit će Vam poslani u odgovoru.

Nudimo: 1. Molitve za fizičko ozdravljenje 2. Molitve za nutarnje iscjeljenje 3. Duhovno savjetovanje u skla­ du s našim mogućnostima Više informacija potražite na na­ šoj internetskoj stranici.

www.kristofori.hr

9797

USKRSNUĆE 98

ispunjeno žalošću žalošću nakon nakon ispunjeno gubitka gubitkavoljene voljeneosobe, osobe,nego nego pronicljivoi iispitivačko ispitivačkoza­ za­ pronicljivo gledavanjeu udno dnosmrti. smrti.Ivan Ivan gledavanje svojojPoslanici Poslanicipiše pišeo osu­ su­ u usvojoj dioništvuu uvječnom vječnomživotu životu dioništvu kojiseseobjavljuje objavljujeu uIsusu Isusus s koji takvomvjerom vjeromkoju kojumože može takvom dobitinetko netkotko tkojejenenesamo samo dobiti intelektualnouvjeren uvjerenu utoto intelektualno negoonaj onajkoji kojisvom svompuni­ puni­ nego nom nomsvojeg svojegpostojanja postojanjasvje­ svje­ dočio osnazi snaziživota životakoja kojasese doči dodjeljuječovječanstvu čovječanstvuiz­iz­ dodjeljuje ravnoiziznutrine nutrineSina SinaBo­ Bo­ žjeg. ravno žjeg.

Bogjejeprije prijesvega svegaživot, život,a atek tek Bog potom potomljubav, ljubav,milosrđe milosrđeiliili mudrost.UUmeđuvremenu međuvremenu mudrost. možemovidjeti vidjetiočiglednost očiglednost možemo togvječnog vječnogživota životaparado­ parado­ tog ksalnosamo samoonda ondakada kadasese ksalno jednakopronicljivo, pronicljivo,poput poput jednako dvaučenika, učenika,zagledamo zagledamo tatadva dubinusmrti, smrti,u unjezinu njezinu u udubinu pustošnalik nalikpraznom praznomgro­ gro­ pustoš bu.Zagledavajući Zagledavajućiseseu usmrt, smrt, bu. ugledatćemo ćemovječan vječanživot život ugledat kojiizaizanje njenastupa. nastupa.UUšto što koji nasuvjerava uvjeravasmrt? smrt?Što Štogod god nas postigao,sigurno sigurnoćeš ćešizgu­ izgu­ postigao, biti.Jednoga Jednogadana danatvoje tvojećeće biti. licepostati postatiizborano, izborano,a aoči oči lice ugasitipoput poputsvijeća svijećau u ćećeseseugasiti kojesmo smopuhnuli. puhnuli.Jednoga Jednoga koje ćešdana danaiznenađen iznenađenotkriti otkriti ćeš kakosesetvoj tvojdotadašnji dotadašnjiži­ži­ kako votneopazice neopazicepretvorio pretvoriou u vot povijest.Što Štojejeipak ipakpovijest povijest povijest. tvogausuda: usuda:radi radili lisesesamo samo tvoga prolaskuiliilipak pako onekom nekom o oprolasku postajanju?Jednoga Jednogaćeš ćešsata sata postajanju? potrošiti potrošitii izadnji zadnjinovčić, novčić,je­je­ dne dnećećeminute minuteumrijeti umrijetinetko netko

nas nasdadasesezagledamo zagledamou uono ono što štojejeizaizanje, nje,u uhorizont horizontvjevje ­­ čnosti. čnosti.UUPoljskoj, Poljskoj,53% 53%ljudi ljudi nenerazmišlja razmišljao ovlastitoj vlastitojsmrti, smrti, dok dokjejesamo samo35% 35%njih njihsvjesno svjesno dadaćećeu ubudućnosti budućnostiumrijeti. umrijeti.

Volimo Volimonenerazmišljati razmišljatio osmr­ smr­ ti tii izato zatosesemimoilazimo mimoilazimos s nadom nadomvječnog vječnogživota. života.Zašto Zašto seseupinjemo upinjemozazatako takomnogo mnogo stvari, stvari, kada kada ćemo ćemo ionako ionako umrijeti umrijetii iizgubiti izgubitisve svešto što smo smopostigli? postigli?JerJersve svešto štosasa sobom sobomdonosi donositajtajživot životpruža pruža nam namneku nekuprigodu prigodudadaovje­ ovje­ kovječimo kovječimo svoj svoj ovozema­ ovozema­ ljski ljskiživot. život.Jednako Jednakotako, tako,sve sve totomože možečovjeka čovjekasmrtono­ smrtono­ sno snougristi ugristiotrovom otrovomgrijeha grijeha mnogogodina godinaprije prijesmrti. smrti.

Uskrsli se ne na- mnogo Zato, Zato, kada kada tijekom tijekom ispovije­ ispovije­ meće, ne primorava diizizsebe sebeizvlačim izvlačimpriznanje priznanje druge da ga priznaju di vlastitih vlastitihgrijeha, grijeha,poput poputne­ ne­ kao pobjednika nad kog kogtko tkonakon nakonugriza ugrizazmije zmije smrću. Do danas živi isisava isisavaotrov otrovizizsvoje svojerane, rane, svjedočimpovratku povratkuvječno­ vječno­ prikrivenim životom svjedočim života.Ne Neužasava užasavame mepri­ pri­ i samo Ga prikriveni gagaživota. zor zorgroba, groba,jerjerizaizanjega njegavidim vidim mogu vidjeti život životu uBogu, Bogu,nego negogrijeh, grijeh,jerjer jeježivot životsnažniji. snažniji.Dugi Duginiz niz me memože moželišiti lišitisudioništva sudioništva godina godinamožeš možešodržavati održavatisvoj svoj upravo upravou utom tomvječnom vječnomživo­ živo­ život životu usavršenom savršenomzdravlju, zdravlju, tutuBoga.

Boga. alialiprije prijeiliilikasnije kasnijenapast napastćeće tetekakav kakavtumor tumoriliilišećerna šećerna Trebam Trebamli linenegriješiti, griješiti,nenebih bih bolest, bolest, depresija depresija iliili koro­ koro­ li libio bios Tobom, s Tobom,iliilimoram morambiti biti narna narnabolest bolestsrca. srca.Možemo Možemo s sTobom Tobomdadanenebih bihgriješio? griješio? zapriječiti zapriječiti rođenje rođenje čovjeka čovjeka Bez Bezobzira obzirananatotošto štosisido­ do­ pobačajem pobačajemiliilikoristeći koristećiko­ ko­ puštam, puštam,želim želimbiti bitis sTobom.

Tobom. ntracepciju, ntracepciju,alialinitko nitkonije nijeu u AAbudući budućidadau usebi sebinenenala­ nala­ stanju stanjuspriječiti spriječitinečiju nečijusmrt. smrt. zim zimdovoljno dovoljnosnažnu snažnuvolju volju Smrt Smrti injezina njezinaneizbježnost neizbježnost dadaseseprivinem privinemuzuzTebe, Tebe,mo­ mo­ susuodlični odličnipedagozi. pedagozi.Njezin Njezin lim limTe,Te,nemoj nemojnikada nikadadignuti dignuti isprazni isprazni besmisao besmisao navodi navodi ruke rukeododmene! mene! blizak blizaktebi, tebi,čak čaki ako i akosisivolio volio tutuosobu osobuviše višeododvlastitog vlastitogži­ži­ vota. vota.UUjednom jednomćeš ćeštrenutku trenutku pasti pastinanapod podiliilinogostup nogostupi i osjetiti osjetitiledeni ledenibeton betonnanasvo­ svo­ jem jemobrazu. obrazu.Možda Moždaćećetoto biti bitiposljednje posljednješto štosisioćutio? oćutio?

Zatvorit Zatvoritćeš ćešoči očii ičak čaknećeš nećeš niniznati znatihoćeš hoćešli lijošjoššto štougle­ ugle­ dati datiizaizavjeđa. vjeđa.Upravo Upravozato zato nenerazmišljamo razmišljamoo otrenutku trenutku smrti, smrti,jerjersesebojimo bojimodadaizaiza nje njenema nemaviše višeničeg. ničeg.Apostoli Apostoli sususesedobro dobrozagledali zagledaliu usmrt, smrt, ušli ušlisusuu uunutrašnjost unutrašnjostgroba groba i vidjeli i vidjeliono onošto štosesemože moževi­vi­ djeti djetiizaizazatvorenih zatvorenihvjeđa vjeđau u trenucima trenucimaumiranja. umiranja.Isusov Isusov

www.kristofori.hr | Book PLUS

Crkva katolička uči nas kako Marija može biti posrednica za svaku milost. (...) Kroz molitvu krunice Bog nam ispunja obećanja što ih nam je dao u svojoj riječi. Također postajemo i vlasnici onoga što nam kao Kristovim nasljednicima pripada... (...)

Kad zaista naučimo moliti krunicu, vidjet ćemo kako je Marijin zagovor (posredništvo) nevjerojatno moćno oružje za spasenje duša! Moleći krunicu na taj način, pokrećemo Božje milosrđe, koje zatim pokreće vojsku nebesku kako bi naše molitve mogle biti uslišane. (...)

Autor Autor nam poučno i praktično govori o tome kako možemo razgovarati s Bogom; kako ga doživjeti i iskusiti. Molitva, slušajući Božje riječi i živeći ono što On od nas traži, postaje gledanje Boga u lice, ako se možemo tako izraziti. Molitva i nije ništa drugo nego, ponajprije, tajna čovjekova čežnja, i težnja da se s Bogom susretne, da se s njim sjedini u ljubavi; da u Bogu nađe željeni mir i radost, sreću i spas.

Zato je molitva krunice potreba naše psihe i duše. Ona je milosni susret i radosni razgovor sa živim Bogom. (...)

Petar Ljubičić, OFM

Josip Lončar

Krunica Naručiti možete na: 095/206-5421, 091/220-6542 i 048/210-104 tajnica@kristofori.hr Detaljnije informacije potražite na str. 42

o v o N 80 kn

POŠTARINA UKLJUČENA U CIJENU

Najpoznatije zadnje riječi:

„Ispovjedit ću se sutra“.

Book