Plus 76

tvo

ČI A J sv N JE VOTNE I D ŽI PO G OS K E „ D O I “ !

SVA OLEST D O B jed

ns oča

ONA N IJE ' O N A T T E Š K A'; E VO L I!

Sanja Nikčević

Na što se odazivaš?!

Zli zna tvoje ime, ali te zove po grijehu! Isus zna sve tvoje grijehe, ali te zove po imenu!

Spj B o g o č ev o ov j e k u

Mala a k n a r F

inim Frank jom s r o v li Razgo ilvijem De S , m oce

Livio M arijan

Josip Lončar Menta litet i KRALJEVSTVO BOŽJE, duhov n os t i s RAJ I MISA kršćan točnih a

Euharistijska čudEsa kroz povijEst Bog je uvijek pomagao svoju djecu posebnim znakovima i djelima, kako bi pokazao put k istini i probudio vjeru...

Meki uvez, 270 str.

Cijena: 80 kuna

Renzo Allegri

O V NO

Krv Kristova Kratka povijest euharistijskih čudesa

»Kako bi potkrijepio stvarnost sakramenta euharistije, Isusovu stvarnu prisutnost u posvećenom kruhu i vinu, Bog je od samih početaka Crkve dopuštao da se dogode čuda...« Autor »Ova je knjiga izvrsna priprema za misu, kako za svećenike, tako i za vjernike.

Preporučam Vam da prije svake mise pročitate barem jedno poglavlje. Naime, vjerujem da razmišljajući o Isusovoj stvarnoj prisutnosti u Euharistiji, možemo na misi sudjelovati djelatnije i plodonosnije.« Josip Lončar Narudžbe: 095/206-5421, 091/220-6542, 048/210-104 i tajnica@kristofori.hr.

2

www.kristofori.hr | PLUS

SADRŽAJ

4 Uvodno slovo Stariji brat 6 Druga uskrsna nedjelja Najveće Božje svojstvo 8 Josip Lončar Kraljevstvo Božje, raj i misa 12 sv. Damjan de Veuster „Svećenik prognanikâ“ 14 Sanja Nikčević Na što se odazivaš?!

18 Razgovor s Frankinim ocem, Silvijem Delijom Mala Franka 24 Svjedočanstvo Gospodin je jači od svake „doživotne bolesti“!

28 Bog i znanstvenici 32 Spjev o Bogočovjeku Isus kazuje prispodobu o raspodjeli vode 38 prof. Livio Marijan Mentalitet i duhovnost istočnih kršćana

Odgovorni urednik: p. Marko Glogović, OSPPE Urednica: Martina Zidarić Grafičko oblikovanje: Momir Blažek Foto: Elvir Tabaković Lektura: Martina Zidarić PLUS | travanj 2016.

+

Uredništvo: Josip Lončar, Martina Zidarić, Momir Blažek, Marko Matijašević, Mihael Lončar, Irena Kukec, Tatjana Prepelić Suradnici u ovom broju: Marija Berić, fra Nikola Dominis, Josip Lončar Zaharija, prof. Livio Marijan, dr. sc. Sanja Nikčević

3

IMPRESUM

49 Vicevi Humor

!

VO NO

46 Obitelj i brak Ona nije 'teška'; ona te voli!

UREDNICA: Martina Zidarić

Stariji brat

P

rošlog mjeseca me duboko dotakla župnikova propovijed o prispodobi o izgubljenom sinu koja se čitala četvrte korizmene nedjelje. Župnik je primijetio kako ovu prispodobu svi znamo. Znamo redoslijed događaja u njoj, svaki detalj. Ipak svaki put kad ju čitamo i razmatramo, uočimo i shvatimo nešto novo, nešto nam posebno 'zazvoni' u srcu. Evo što je meni te nedjelje tijekom propovijedi i tijekom narednih dana odjekivalo u srcu. *

U prispodobi pratimo oca i njegova razmetnog sina. Na kraju sin se vraća a otac, sav radostan, priređuje raskošno slavlje. Dovedite tele pa da uz pečenku i ples proslavimo. Ali ovdje nije kraj prispodobe, iako bi to u najmanju ruku bilo „lijepo, prikladno, dobro“, pravi 'happy end'. Naime, sada na scenu stupa stariji sin. Negoduje. Sve se u njemu buni. Očev postupak doživljava nepravdom prema sebi kao onome koji je cijelo vrijeme uz oca – služi mu i ispunjava sve zapovijedi, a unatoč tome nikad

4

nije dobio pečenku da se s prijateljima proveseli. Dobro je biti stariji sin – dobro je služiti i ispunjavati zapovijedi − ali treba ujedno biti i stariji brat, koji s ocem zna čekati i radovati se subratu koji se vraća u dom! „Ovo je trebalo činiti, a ono ne propustiti.“ * Kako se često i sami ponašamo poput starijeg sina. Bez obzira koliko smo vremena u Očevu domu – bilo da smo u njemu od početka, bilo da smo se vratili nakon godina izgubljenosti i lutanja – često zaboravljamo što Otac najviše želi i zašto je poslao svoga Sina na zemlju; zaboravljamo da je Sin poslao jedanaestoricu da učine njegovim učenicima sve narode (Mt 28,19-20)...

Gdje je naše nestrpljivo očekivanje da se izgubljeni vrate, kakvo pokazuje Otac u prispodobi? Gdje je naše motrenje obzorja ne bismo li ugledali razmetnoga dok je još daleko a onda

www.kristofori.hr | PLUS

Uvodno slovo

mu potrčali ususret i izljubili ga? Mnogi su naši bližnji daleko od toga da se uključe u aktivan život Crkve, odnosno još su uvijek zarobljeni različitim ovisnostima, grijesima... koji ih sprečavaju da se odluče priključiti Tijelu.

Otac ih tada prati još posebnije! Čim vidi da je neko od te njegove izgubljene djece imalo otvorilo svoje srce, želja mu je da ga ispuni ljubavlju! A za to ulijevanje ljubavi smo mu potrebni mi!

Dok sam promišljala, postala sam svjesna jedne činjenice iz prispodobe: nije sin bio taj koji je potrčao i pao ocu oko vrata − kako sam mislila do ove nedjelje − nego je otac pao oko vrata sinu i izljubio ga! „A ja vam kažem“, govori Isus, „da budete sinovi oca svojega koji je na nebesima…“ (Mt 5,44-45) „Budite milosrdni kao što je Otac vaš milosrdan.“ (Lk 6,37) *

Sjećam se dok sam i sâma bila daleko. Tko zna gdje bih bila danas da nisam pored sebe imala vjernike, stariju braću, koji su bili strpljivi sa mnom: nisu se ljutili na moje provokacije o vjeri i Crkvi (a znala sam biti zaista neugodna), prihvaćali su me poštujući me, iako se, prirodno, nisu slagali s mnogim mojim stavovima. Odgovarali su mi na moja pitanja o vjeri s ljubavlju i strpljivošću; pozivali su me na druženja... Kroz njih je tako tekla Očeva ljubav u moje srce, i polako, nevidljivo, ali sigurno, iscjeljivala ga, i brisala moj strah i nepovjerenje... Danas osjećam neizmjernu zahvalnost za svakog od njih. Neću im spominjati imena jer znam da to ne bi htjeli. Nije im do isticanja.

Oni su znali i znaju „čija je voda“. I svjesni su što bi bili bez nje, odnosno što su bili prije nego su u nju bili uronjeni i sâmi. * Isusove su prispodobe aktualne onda kao i danas. On je oko sebe okupljao grješnike, odbačene, prezrene..., i ti su „mlađi sinovi“ ozdravljali, obraćali se. „Stariji“ su se bunili: Krši zakon!

Na njih je grmio Ivan Krstitelj dok je krstio u Jordanu: „Već je sjekira položena na korijen stablima. Svako dakle stablo koje ne donosi dobroga roda, siječe se i u oganj baca.“ (Mt 3,10) Nemojmo, iz straha, oholosti… i sl., jedni druge svrstavati u ladice: „ovaj nije prikladan zbog ovoga, ovaj zbog onoga...“ Nego, „budimo otvoreni i milosrdni prema svakoj osobi“, kako je rekao župnik pri kraju svoje propovijedi, „jer mi ne znamo koga Gospodin priprema...“ Budimo istinska starija braća!

PLUS | travanj 2016.

5

DRUGA USKRSNA NEDJELJA Nedjelja Božanskog milosrđa

Najveće Božje svojstvo Isus je uputio sv. Faustini želju da se ustanovi svetkovina Božjega milosrđa. Isusovu je želju ispunio papa Ivan Pavao II. godine 2000. »Kad mi je ispovjednik zapovjedio pitati Isusa za značenje dviju zraka na slici, obećah pitati Gospodina o tom. Za vrijeme moje molitve čula sam nutarnje riječi: „Obje zrake znače krv i vodu. Blijeda zraka označuje vodu koja opravdava duše.

Crvena zraka označuje krv koja je život duša... Ove dvije zrake izvirale su nekoć iz dubina mog milosrđa, kad je koplje otvorilo moje umiruće srce na križu. Ove

6

zrake štite duše pred srdžbom mog Oca. Blago onom tko će živjeti u njihovoj sjeni jer ga neće stići pravedna ruka Božja.

Ja želim da prva nedjelja poslije Uskrsa postane svetkovinom milosrđa. Zamoli mog vjernog slugu, da toga dana objavi cijelom svijetu o mom velikom milosrđu. Tko toga dana dođe na Vrelo života, primit će potpuno oprost svojih krivica i kazni. Čovječanstvo neće naći mira dokle god se ne okrene s povjerenjem mom mi-

www.kristofori.hr | PLUS

FOTO: Elvir Tabaković

Bijela nedjelja Nedjelja iza Uskrsa zove se Bijela nedjelja. U nas postoje i pučki izrazi: Mladi Uskrs ili Mali Uskrs

losrđu. Oh kako me vrijeđa nepovjerenje jedne duše. Takva duša priznaje da sam svet i pravedan a ipak ne vjeruje da sam ja milosrđe. Ne vjeruje mojoj dobroti.

Same sotone veličaju moju pravednost, a ipak ne vjeruju u moju dobrotu. Moje srce raduje se nazivu milosrđe. Objavljuj da je milosrđe najveće Božje svojstvo. Sva djela mojih ruku okrunjena su milosrđem.“« Iz Dnevnika svete Faustine Kowalske (1905.–1938.)

PLUS | travanj 2016.

Tako je nazvana po bijelim haljinama koje su odrasli novokrštenici oblačili prilikom vazmenoga bdijenja u noći Velike subote, na dan svoga krštenja, nosili ih tijekom tjedna kao znak krsne milosti, a onda ih, u nedjelju nakon Uskrsa, odlagali. I danas djeca na krštenju dobivaju bijelu haljinicu.

Ona je znak novoga krštenikova dostojanstva – krštenjem postajemo „Božji sinovi” – i znak njegove krsne nevinosti po oproštenju grijeha ali i znak njegove obveze da odsada živi neokaljano po uzoru na Isusa Krista koji nije počinio zla.

Po istoj simbolici u bijelo se odijevaju prvopričesnici, manje kod potvrde (krizme) i gotovo redovito kod vjenčanja.

7

PIŠE: Josip Lončar

Kraljevstvo Božje, raj i misa Kako će netko htjeti svoj život usmjeriti prema postizanju vječnoga života u Božjem kraljevstvu (za sebe i za druge) ako o njemu zna premalo ili ga ono što misli da zna ne potiče na žrtvovanje za njega (usp.

Mt 11,12; Lk 16,16)? Kako će se netko posebno truditi ako misli da ćemo u nebu svi biti jednako sretni? Što možemo znati o raju? „Politički“ ustroj raja je kraljevstvo u kojem sva vlast pripada Bogu kao kralju. On tu vlast dije­ lom delegira na niže razine vlasti. Biblija spo­ minje: Vrhovništa, Vlasti, Moći, Gospodstva, Prijestolja i različite razine anđeoske vlasti. Da­ kle, radi se o moćnom kraljevstvu s više razina upravljanja, s ogromnom vojskom i nepregled­ nim mnoštvom spašenih.

Oni koji u srcu povjeruju u Isusa Krista kao spasitelja i otkupitelja i operu svoje grijehe u njegovoj krvi, bit će spašeni, doći će u raj, postat će dionici Božjeg kraljevstva.

Je li važno samo ući u raj?

Neki u Božje kraljevstvo dolaze s velikom na­ gradom; neki će tamo biti jako mali, a neki ve­

8

liki (usp. Mt 5,19; Mt 11,11); neki će biti posta­ vljeni da vladaju, neki će biti svećenici (usp. Mt 25,21; Lk 19,17; 2 Tim 2,12; Otk 20,6).

Budući da nećemo biti jednako nagrađeni, ne­ ćemo biti ni jednako sretni. Nitko nikome neće zavidjeti jer ćemo svi znati da nam je naša pozi­ cija dosuđena potpuno pravedno i nepristrano.

Ona će ovisiti o stanju našeg srca u trenutku smrti. Djela često nisu stvarni pokazatelj stanja srca. Mnogi sveci, poput svete Male Terezije, nisu učinili nikakva velika djela, a postali su ve­ likim svecima.

Udio u vječnom životu (u Kraljevstvu Božjem) imamo u sebi već sada ako ne živimo samo od kruha već i od Božje riječi i od euharistije. Kad raspoložena srca primamo Riječ i blagujemo euharistiju, tada osobno susrećemo, spoznaje­ mo i upoznajemo Boga, koji nas odgaja za sa­ dašnjost ali i za vječnost.

www.kristofori.hr | PLUS

Iz pripremnog teksta knjige o svetoj misi

„Politički“ ustroj raja je kraljevstvo u kojem sva vlast pripada Bogu kao kralju. On tu vlast dijelom delegira na niže razine vlasti

PLUS | travanj 2016.

9

Foto: Elvir Tabaković

PIŠE: Josip Lončar

Misa Misajejesakrament sakramentodgoja odgojaza za vječnost vječnost Misa Misajejesakrament sakramentotkupljenja otkupljenjaalialii sakrament i sakrament odgoja odgojazazaBožje Božjekraljevstvo kraljevstvo(usp. (usp.1 1Kor Kor11,32; 11,32; 2 2TitTit3,16; 3,16;Heb Heb12,6-11; 12,6-11;Otk Otk3,19).

3,19).Sudjelujući Sudjelujući nanamisi, misi,svake svaketritrigodine godineiznova iznovačujemo čujemogoto­ goto­ vovocijelo cijeloSveto Svetopismo, pismo,čujemo čujemonjegovo njegovotuma­ tuma­ čenje čenjeu uhomiliji homiliji– –Sijač Sijačneumorno neumornosije sijesvoju svoju riječ riječu unaša našasrca, srca,nadajući nadajućisesedadaćećeRiječ Riječpasti pasti u uplodno plodnotlotloi donijeti i donijetivišestruk višestrukrod; rod;molimo molimo nebrojene nebrojenemolitve molitvezazavlastiti vlastitiodgoj odgoju uvjeri. vjeri.NaNa svakoj svakojpričesti pričestiimamo imamoprilike prilikeiskusiti iskusitiBožju Božju otkupiteljsku otkupiteljskuljubav, ljubav,koja kojanas nasmože možemijenjati mijenjati (odgajati) (odgajati)zazaBožje Božjekraljevstvo. kraljevstvo.

Možemolilizamisliti zamislitisvijet svijetuukokoMožemo jem jemnema nemadovoljno dovoljnoljudi ljudikoji kojisese žele želeobučiti obučitizazaliječnike, liječnike,kako kakobibi svojim svojimznanjem znanjemliječili liječililjude? ljude? lovati.Bez Bezsudjelovanja sudjelovanjau uBožjem Božjemkraljevstvu kraljevstvu lovati. ograničenismo smoisključivo isključivonanaljudske ljudskemoguć­ moguć­ ograničeni nosti nostidjelovanja. djelovanja.

Možemo Možemoli lizamisliti zamislitisvijet svijetu ukojem kojemnema nemado­ do­ voljno voljnoljudi ljudikoji kojisesežele želeobučiti obučitizazaliječnike, liječnike, kako kakobibisvojim svojimznanjem znanjemliječili liječililjude? ljude?

Kako Kakoizgleda izgledasvijet svijetu ukojem kojemima imapremalo premaloljudi ljudi Božje Božjekraljevstvo kraljevstvodjeluje djelujeu usadašnjem sadašnjemsvijetu svijetu koji kojisesežele želeobučiti obučitizazaBožje Božjekraljevstvo, kraljevstvo,kako kako prvenstveno prvenstvenopopopojedincima pojedincimakoji kojisusuodgojeni odgojeni bibiljubili ljubilibližnje bližnjenenesamo samosvojim, svojim,ljudskim ljudskimmo­ mo­ dadamogu mogus snjime njimesurađivati surađivatii kroz i kroznjega njegadje­ dje­ gućnostima gućnostimanego negoii milošću Duha Svetoga Svetoga–– 10

www.kristofori.hr | PLUS

BIBLIOTEKA KRISTOFORI KOLUMNA

ljudi ljudikoji kojiteže težezazaljubavlju ljubavljui ičeznu čeznuzazadarovima darovima Duha, Duha,po pokojima kojimamogu mogusvojim svojimbližnjima bližnjimačiniti činiti dobro dobroBožjom Božjommilošću milošću(usp. (usp.11Kor Kor14,1)?

14,1)?

Zašto Zaštoneneiskoristiti iskoristititetetisuće tisućemisa misakojima kojimaćemo ćemo prisustvovatitako takodadanananjima njimaučimo učimood odBožje Božje prisustvovati riječi,dadasesepunimo punimomilošću milošćuDuha Duhasjedinjujući sjedinjujući riječi, seses sKristom Kristomuueuharistiji euharistiji––dadanas nasBog Bogodgaja odgaja zazaproroke, proroke,svećenike svećenikei ikraljeve?! kraljeve?!Nismo Nismolilipo po krštenju krštenjupozvani pozvanidadatotopostanemo? postanemo?

Misa je, za one koji to žele, vjeronauk za sadašnji i vječni život – neprestano upoznavanje Boga i njegova kraljevstva Hoće Hoćelilinaše našemise misei idalje daljebiti bitinešto neštošto štoćemo ćemo samo samo'obavljati' 'obavljati'izgovarajući izgovarajućii islušajući slušajućiriječi, riječi, koje kojeneće nećeostajati ostajatiuunama, nama,i ikoje kojezbog zbogtoga toga neće nećedonositi donositivišestruki višestrukirod; rod;hoćemo hoćemolilii ida­ da­ ljeljeizgovarati izgovaratimisne misnemolitve molitvebez bezvjere vjerei ibez bez iskrena iskrenahtijenja htijenjaonoga onogašto štomolimo; molimo;hoćemo hoćemo lilii idalje daljeblagovati blagovatiKrista, Krista,aadadanenepoželimo poželimo naučiti naučitikako kakogagatotouusrcu srcumožemo možemoiskustveno iskustveno susresti? susresti?

Već Većako akopovršno površnopromotrimo promotrimostrukturu strukturumise, mise, shvatit shvatitćemo ćemodadajejeona onanamijenjena namijenjenai odgajanju i odgajanju uuvjeri, vjeri,ufanju ufanjui iljubavi ljubavionih onihkoji kojirazumiju razumijudada djeca djecatrebaju trebajubiti bitii iučenici učenici(usp. (usp.Mt Mt8,13; 8,13;Heb Heb 12,6-11).

12,6-11).

Misa, Misa,ako akototozaista zaistaželimo, želimo,može možebiti bitiizvor, izvor, središte središtei ivrhunac vrhunactog togodgoja. odgoja.Misa Misaje,je,zazaone one koji kojitotožele, žele,vjeronauk vjeronaukzazasadašnji sadašnjii ivječni vječniži­ ži­ vot vot––neprestano neprestanoupoznavanje upoznavanjeBoga Bogai injegova njegova kraljevstva kraljevstva(usp. (usp.IvIv17,3).

17,3).

AAvelika velikavećina većinadanašnjih današnjihkatolika katolikanema nemapo­ po­ trebe trebenaučiti naučitinininajosnovnije najosnovnijestvari stvarioomisi... misi...

PLUS | travanj 2016.

www.kristofori.hr

Božja volja (...) sve što nas dovodi dubljem poznavanju Boga i dubljoj povezanosti s njegovom ljubavi – je njegova volja za naš život. Ono pak što nas odvlači od Boga i njegove ljubavi, nije u Božjem planu za nas. Taj zaključak međutim nije posve točan.

Naime Biblija i Crkva uče nas da Bog sve okreće na dobro onima koji ga ljube, a čini se također da mi često, dobro darovano od Boga, okrećemo na zlo. Veoma je dobro znati kako je Božja volja za nas da u svakoj situaciji svoga života možemo računati na njega. On svako i zlo i dobro može iskoristiti da nas još više poveže sa sobom i svojom ljubavlju, a također sami možemo svako zlo ili dobro koje nam se u životu događa, iskoristiti da mu se približimo ili da se od njega udaljimo. Jedno je sigurno: On je obećao da će biti s nama do svršetka svijeta i činiti svoj dio kako bismo bili blagoslovljeni, a mi trebamo njegovu pomoć prepoznati, prihvatiti i iskoristiti za vlastito posvećenje!

Iz knjige Josipa Lončara „Krunica“

11

15. travnja

„Svećenik prognanikâ“ 15. travnja obilježavamo spomendan sv. Damjana de Veustera (1840. – 1889.), katoličkog svećenika te člana Družbe Presvetoga Srca Isusova i Marijina rodom iz Belgije, koji je 16 godina proveo na havajskome otoku Molokaj služeći gubavcima! nice. nice.Otac OtacDamjan Damjanjejetada tadaradosno radosnouskliknuo: uskliknuo: „Sada „Sadamogu mogumirno mirnoumrijeti. umrijeti.Moje Mojesesedjelo djelona­ na­ Otac OtacDamjan Damjanjejenanaotok otokMolokaj Molokajstigao stigao10.

10. lazi laziuudobrim dobrimrukama.“ rukama.“ svibnja svibnja1873., 1873.,uudobi dobiod od3333godine. godine.Biskup BiskupL.L. Maigret Maigretpredstavio predstaviogagajejepred pred600 600gubavaca: gubavaca: „Mučenik „Mučenikljubavi“ ljubavi“ On Onćeće„vam „vambiti bitiotac. otac.On Onvas vasvoli volitoliko tolikodadanene oklijeva oklijevapostati postatijedan jedanod odvas; vas;neneustručava ustručavasese „Misionar „Misionargubavac“ gubavac“preminuo preminuojejeuuVelikome Velikome živjeti živjetii iumrijeti umrijetis svama.“ vama.“O.O.Damjan Damjanstigao stigaojeje tjednu tjednu1889.

1889.godine, godine,uu49.

49.godini godiniživota životai i16.

16. uumoralno moralnoizopačenu izopačenukoloniju, koloniju,gdje gdjejejevladalo vladalo godini godiniživota životai irada radasasa„svojim „svojimgubavcima“. gubavcima“. bezakonje bezakonjei ismrt, smrt,gdje gdjesususeseljudi ljudiborili borilijedni jedni Oni Onisusugagapokopali, pokopali,pod podstablom stablomgdje gdjejejepro­ pro­ protiv protivdrugih drugihkako kakobibipreživjeli... preživjeli... veo veoprvu prvunoć noćnanaotoku. otoku.Na Nagrobnome grobnomejejespo­ spo­ meniku menikupisalo: pisalo:„Svetoj „Svetojuspomeni uspomeninanačasnoga časnoga Nakon Nakonnekoliko nekolikogodina godinadjelovanja djelovanjananaotoku, otoku, oca ocaDamjana DamjanaDeveustera, Deveustera,koji kojijejeumro umrokao kao među međuoboljelima, oboljelima,Damjan Damjanjejeprimijetio primijetioprve prve mučenik mučenikljubavi.“ ljubavi.“ znakove znakovebolesti bolestii inanasvome svometijelu. tijelu.No Nototogaganije nije pokolebalo; pokolebalo;iako iakojejebolest bolestnapredovala napredovalai iiscr­ iscr­ UUnastavku nastavkupročitajte pročitajtekratak kratakživotopis životopisoca ocaDa­ Da­ pljivala pljivalaga, ga,nastavio nastaviojejesvoje svojeposlanje poslanjejednakom jednakom mjana mjanauuobliku oblikupjesme. pjesme.Napisao Napisaojujujejefra fraNikola Nikola predanošću. predanošću.Njegov Njegovprimjer primjerpotaknuo potaknuojejedva dva Dominis Dominisnadahnut nadahnutknjigom knjigomW.W.Hünermanna Hünermanna laika laikatetesvećenika svećenikadadamu musesepridruže, pridruže,a agodine godine koja kojanosi nosinaslov naslov„Svećenik „Svećenikprognanikâ“ prognanikâ“(izda­ (izda­ 1888.

1888.došle došlesusunanaMolokaj Molokaji prve i prvesestre sestremilosrd­ milosrd­ vač: vač:UPT).

UPT).

„Otac „Otacgubavaca“ gubavaca“

12

www.kristofori.hr | PLUS

sv. Damjan de Veuster

„On vas voli toliko da ne oklijeva postati jedan od vas“

Sveti SvetiDamjan Damjande deVeuster Veuster

Molokaj,otok otokprognanika, prognanika,otok otokgubavaca. gubavaca.

Molokaj,

O, O,takvoga takvogajunaka junakanema nemanadaleko, nadaleko, sanjao sanjaojejeon onda daće ćebiti biti poput poputlava lavaFlandrijskog, Flandrijskog, htio htiojejemali maliJosip Josipubiti ubitizmaja zmaja iliilidiva divailiilitako takonešto, nešto, aahtio htiojejeiiPapa Papapostati. postati.

Biojejeto topakao pakaodok doknije nijedošao došaoon, on, Bio flandrijskijunak, junak, flandrijski kakosu suzaudarale zaudaralerane, rane, ookako kakojejeteško teškogledati gledatiraspadajuća raspadajućalica lica kako udovena nakojima kojimasu suostali ostalisamo samobatrljci, batrljci, iiudove alitako takonastaju nastajujunaci, junaci,zar zarne? ne? ali

Ali Alishvatio shvatiojejebrzo brzoda dajunaci junaci ne nemoraju morajubiti bitiveliki, veliki, shvatio shvatiojejeda daveliki velikiljudi ljudi ne nemoraju morajuuvijek uvijekbiti bitiveliki velikisnažni, snažni, shvatio shvatiojejeda dajejemajka majkakoja kojasesetrudi trudi dobro dobroodgajati odgajatisvoju svojudjecu djecujunakinja, junakinja, iida dajejeotac otackoji kojinaporno napornoradi radi kako kakobibinahranio nahraniosva svagladna gladnausta ustajunak, junak, iito toda dasesejunakom junakommože možepostati postati iiuupustinji, pustinji,uusamotnoj samotnojćeliji. ćeliji.

Nakraju krajujejeiisam samprinio priniožrtvu žrtvu Na kakojejena napočetku početkuiirekao: rekao: kako Akomi miBog Bogdadne, dadne,iivaš vašću ćukriž križnositi, nositi, Ako bitću ćugubavac gubavacmeđu međugubavcima. gubavcima. bit

Završio Završiojeješkole, škole,dobio dobioime imeDamjan Damjan iikrenuo krenuouumisije, misije, uurajskom rajskomarhipelagu arhipelaguHavaja, Havaja, našlo našlosesemjesto mjesto koje kojejejeviše višenaličilo naličilona napakao, pakao, PLUS | travanj 2016.

kodposljednjeg posljednjegispraćaja ispraćaja AAkod nakrižu križujejepisalo: pisalo: na Nemaveće većeljubavi ljubaviod odove, ove, Nema datko tkoživot životsvoj svojpoloži položiza zasvoje svojeprijatelje. prijatelje. da Togdana danasvijet svijetiinebo nebo Tog dobilisu sunovog novogjunaka junaka dobili tokakvog kakvogsvetog svetogjunaka! junaka! iito Pjesmu Pjesmuprenosimo prenosimossdopuštenjem dopuštenjemizizfra fraDominisove Dominisoveknji­ knji­ ge gepoezije poezijepod podnaslovom naslovom„Kraljevstvo „KraljevstvoBožje: Božje:vjera vjera––nada nada ––ljubav“. ljubav“.Knjigu Knjigumožete možetenabaviti nabavitiuuweb-knjižari web-knjižariRedak.

Redak.

13

PIŠE: prof. dr. sc. Sanja Nikčević

Upravo je odnos prema sebi, drugima te prema Bogu jako važan jer prema tim odlukama ne samo da mislimo nego i djelujemo

14

www.kristofori.hr | PLUS

Tri temeljna odnosa

Na što se odazivaš?! „Zli zna tvoje ime, ali te zove po grijehu! Isus zna sve tvoje grijehe, ali te zove po imenu!“ I kad se odazivamo i kad 'zovemo' druge, stojimo pred odlukom hoćemo li se odlučiti za strah ili za ljubav...

N

edavno sam na Internetu pročitala ne­ što što me dotaknulo; zapamtila sam to i o tomu stalno razmišljam:

Odnos prema samome sebi: odgovornost ili bijeg

Prvi odnos, onaj prema samima sebi, u te je dvije rečenice očit, čak izgleda da one govore samo o Isus zna sve tvoje grijehe, ali te zove po imenu! njemu. Na što se odazivamo: na svoje ime ili na svoj grijeh? Što stavljamo u svoje srce? Naoko je Jednostavno i točno, savršeno rečeno. Te nam laka odluka: pa tko će se odazvati na svoj grijeh dvije jednostavne rečenice otvaraju oči za tri kraj živog imena! Ali, razmislimo. temeljna odnosa u našem životu: odnos prema samima sebi, odnos prema drugima (onome U Bibliji lijepo piše: Bog nas zove imenom oko nas) i odnos prema Bogu (onome iznad (imenom sam te zazvao... Iz 47,3). Iako Bog nas). Nekad ni sami ne znamo kako bismo to zna SVE naše grijehe, on zna i naše potencija­ nazvali; nekad se to zove svjetonazor. Kako le, i oni ga zanimaju. Na ispovijedi svećenik ne god to nazvali, upravo je odnos prema sebi, želi čuti detalje naših grijeha, iako ih smije i drugima te prema Bogu jako važan jer prema može ispitivati, zato jer oni nisu važni. Važno je tim odlukama ne samo da mislimo nego i dje­ grijeh spoznati, zamrziti ga, odreći ga se i boriti se protiv njega. Kako? Tako da se zagledamo u lujemo.

Boga. Tada se možemo odazvati na svoje ime.

Uz „tvoje ime“ očito ide i ljubav, i priznavanje, i A ove dvije rečenice su mi to posvijestile. milosrđe i prihvaćanje. Sve ono što Isus nudi. Ali i odgovornost, koja uključuje odricanje od grije­ ha, kako u srcu, tako i u djelu. Znamo ono: idi i Ne zove nas po našem najgone griješi više. Koliko god to zvuči lako – nije. rem grijehu, nego po onome za Zli zna tvoje ime, ali te zove po grijehu!

koji mislimo da nam zbog njega „nema spasa“. I onda nam to baš stalno „ubacuje“ u misli

PLUS | travanj 2016.

Nije lako jer svi griješimo, a onaj tko nas zove po grijehu, zna odabrati onaj koji nam je naj­ gori. To čak ne mora biti onaj objektivno naj­

15

PIŠE: prof. dr. sc. Sanja Nikčević

gori. gori.Ne, Ne,nego negoonaj onajkoji kojinas nasnajviše najvišemuči. muči.ToTo može možebiti bitigrijeh grijehkoji kojisesesramimo sramimoispovjediti, ispovjediti, iliiligrijeh grijehuukoji kojipadamo padamostalno stalnoiznova iznovai izgubili i izgubili smo smonadu nadudadaćemo ćemogagapobijediti, pobijediti,iliiličak čakgrijeh grijeh koji kojisami samipreuveličavamo. preuveličavamo.UUsvakom svakomslučaju, slučaju, nenezove zovenas naspoponašem našemnajgorem najgoremgrijehu, grijehu,nego nego popoonome onomezazakoji kojimislimo mislimodadanam namzbog zbognjega njega „nema „nemaspasa“. spasa“.I onda I ondanam namtotobaš bašstalno stalno„ubacu­ „ubacu­ je“je“uumisli. misli.Svaki Svakigrijeh grijehnas nasudaljava udaljavaododBoga, Boga,aliali onaj onajzazakoji kojimislimo mislimodadanam namzbog zbognjega njeganema nema pomoći pomoći––najviše. najviše.Udaljavanje Udaljavanjejejebijeg bijegododBoga Boga izizstraha strahadadanam namneće nećeoprostiti. oprostiti.

zašto.UzUz„tvoj „tvojgrijeh“ grijeh“očito očitoide idei osuda, i osuda,i odbaciva­ i odbaciva­ zašto. nje,i mržnja, i mržnja,i uništavanje. i uništavanje.Sve Sveono onoštoštoZliZlinudi. nudi. nje,

Odnos Odnosprema premadrugima: drugima: ljubav ljubaviliiliudaljavanje udaljavanje Drugi Drugiodnos odnosjejenaš našodnos odnosprema premadrugima. drugima.Kako Kako gledamo gledamodruge? druge?Kroz Kroznjihovo njihovoime imeiliilikroz kroznjihov njihov grijeh grijehuukoji kojineprestano neprestanoupiremo upiremooči očii jezik? i jezik?Si­Si­ gurno gurnomislimo mislimodadaljude ljudezovemo zovemoimenom. imenom.Me­ Me­ đutim, đutim,ovo ovo„zvanje“ „zvanje“neneznači značitelefon, telefon,nego negoznači znači naša našamisao misaoi naš i našgovor. govor.

Koliko Kolikoputa putasmo smoo onekome nekomečuli čuličim čimgagasesespo­ spo­ mene: mene:Ali Alionontitizapravo zapravovara varaženu ženuiliilineki nekidrugi drugi njegov njegovgrijeh... grijeh...Ne Nepoznaješ poznaješčovjeka čovjekaa asugovornik sugovornik titigagapredstavlja predstavljanjegovim njegovimgrijehom. grijehom.Dakle, Dakle,zove zove gagagrijehom. grijehom.I Itajtajgrijeh grijehudaljava udaljavaljude ljudejedne jedneodod drugih. drugih.JerJerkad kadsretnemo sretnemoosobu osobui ui usebi sebipomisli­ pomisli­ PaPazato zatorazmislimo, razmislimo,kad kadpomislimo pomislimonanasebe, sebe,svo­ svo­ mo monananjegov njegovgrijeh, grijeh,kako kakoćemo ćemogagaiskreno iskrenopo­ po­ jujudušu, dušu,svoj svojduhovni duhovniživot život––štoštonam namprvo prvopadne padne gledati gledatiuuoči. oči.Kako Kakoćemo ćemogagavoljeti? voljeti?Nikako!

Nikako! nanapamet pameti koju i kojumisao misaonajčešće najčešćepomislimo pomislimoo osebi. sebi.

Znam Znamkrasne krasneljude ljudekoji kojio osebi sebigovore: govore:Ah, Ah,nema nema Uče Učenas nasduhovni duhovnioci ocidadaružnim ružnimgovorom govoromo odru­ dru­ mimispasa, spasa,jerjersam samglup, glup,zao zaoitd... itd...AAjajaznam znamdada gome gomeojačavamo ojačavamonjegov njegovgrijeh grijehalialii istvaramo stvaramo nisu nisutakvi takvii svaki i svakiput putsesestresem stresemnanatutuizjavu, izjavu,kao kaodada svoj. svoj.Grijeh Grijehogovaranja, ogovaranja,grijeh grijehne-voljenja ne-voljenjai za­ i za­ me meprođu prođuhladni hladnisrsi. srsi.Nakon Nakonštoštosam sampročitala pročitalaone one tvaranja tvaranjasrca. srca.JerJergrijeh grijehuvijek uvijekželi želibiti bitiuudruštvu društvu dvije dvijerečenice rečeniceo otome tometko tkonas naskako kakozove zove––znam znami i drugog drugoggrijeha. grijeha.

Kako gledamo druge? Kroz njihovo ime ili kroz njihov grijeh u koji neprestano upiremo oči i jezik?

16

www.kristofori.hr | PLUS

Tri temeljna odnosa

Kad se odazivamo na svoje ime, u naše srce i um ulaze pozitivne stvari jer Bog nas i poziva na slavljenje, zahvalu, blagoslov...

Ako druge zovemo imenom, unatoč tome što znamo za njihove i mi prematome njima Ako druge zovemogrijehe, imenom, unatoč što osjećamo ljubav, praštanje.

Time što znamo zanaklonost, njihove grijehe, i mi prema njima ihosjećamo zovemo naklonost, imenom, dajemo šansu daTime se pre­ ljubav, im praštanje. što ma nama otvore odnosi povjerenja i dobrote. ih zovemo imenom, dajemo im šansu da se pre­ ma nama otvore odnosi povjerenja i dobrote.

Postoji izvanredan primjer u umjetnosti, u Tol­ kienovu Gospodaruprimjer prstenova.

Sjećamo seuGo­ Postoji izvanredan u umjetnosti, Tol­ luma kojiGospodaru je pronašao prstenova. prsten najveće moći,sezbog kienovu Sjećamo Go­ njega i nakon toganajveće živio u moći, pećinama lumaubio koji jebrata pronašao prsten zbog stotine godina obuzet prstenovim Svi su njega ubio brata i nakon toga živiozlom. u pećinama ga zvali Golum, što je bilo ime njegova zla,Svi nje­ stotine godina obuzet prstenovim zlom. su gova grijeha, jer ještoonjepostao Golum nakon što ga zvali Golum, bilo ime njegova zla, nje­ ga je prsten su zaboravili njegovo gova grijeha,obuzeo. jer je onSvi postao Golum nakon što pravo Golum je nakon prstena ne­ ga je ime. prsten obuzeo.

Svi sugubitka zaboravili njegovo prestano tragao za njim i takogubitka je došao do Fro­ pravo ime.

Golum je nakon prstena ne­ da, koji je tragao prsten za nosio misiji. je prestano njimu isvojoj tako je došaoI onda do Fro­ Frodo zazvaonosio Goluma njegovim da, kojiprvi je prsten u svojoj misiji.imenom: I onda je Smeagol.

Znao je Frodo, kaonjegovim i svi drugi, kakvo Frodo prvi zazvao Goluma imenom: jeSmeagol. to biće i Znao koji sujenjegovi U drugi, filmu sekakvo to i Frodo, grijesi. kao i svi zorno vidii–koji čudno, puzavo, ćelavo, je to biće su njegovi grijesi.

U slinavo, filmu se kr­ to i žljavo, stvorenje velikih očiju!slinavo, No, Fro­ zorno mršavo vidi – čudno, puzavo, ćelavo, kr­ do je to mršavo biće zazvao njegovim imenom žljavo, stvorenje velikih očiju!vjerujući No, Fro­ da živi i ono što je imenom dobro. I vjerujući onda se doujetoj to osobi biće zazvao njegovim dogodio preokret Smeagol krenuo boritise da u toj osobi živi–i ono što jesedobro.

I onda protiv zla preokret u sebi. I u– jednom dogodio Smeagolsesetrenutku krenuo uspio boriti othrvati moći zla i prstena.

Otjerao ga je od sebe. protiv zla u sebi.

I u jednom se trenutku uspio Samo zatomoći jer jezla postojao netko tko jegavjerovao u othrvati i prstena.

Otjerao je od sebe. njega tko ga imenom!

Samoi zato jerjejezvao postojao netko tko je vjerovao u njega i tko ga je zvao imenom!

na svojejerime, naše srce i um ulaze pozitivne stvari Bogunas i poziva na slavljenje, zahva­ stvari jer Bog nas i poziva slavljenje, zahva­ lu, blagoslov...

Kako mi u na svome srcu zovemo lu, blagoslov...

Kako mi u svome srcu zovemo Boga? Što prvo pomislimo kad pomislimo na Boga? Što prvo kad pomislimo Boga Oca, Isusapomislimo Krista ili Duha Svetoga? Jenali Boga Isusa Krista ili Duhai Svetoga?

Je liili nam Oca, srce ispunjeno zahvalom slavljenjem nam srce iispunjeno zahvalom i slavljenjem strahom prijekorom?

Kako mi je mogao ilito strahom i prijekorom? napraviti?

Baš meni... Kako mi je mogao to napraviti? Baš meni... Često, da bismo „opravdali“ svoje grijehe, pro­ Često, „opravdali“ pro­ zivamodai bismo osuđujemo samog svoje Boga,grijehe, a o njegovoj zivamo osuđujemo samog a o njegovoj Crkvi ii svećenicima da neBoga, govorimo.

I Boga Crkvi i svećenicima da ne govorimo.

Boga možemo zvati ili njegovim imenom iliI njego­ možemo zvati ilikoji njegovim imenom njego­ vim „grijehom“ smo mu prišili iilikoji nam vim „grijehom“ koji ismo mu prišili i kojiNjegov nam je šapnuo onaj koji nas zove grijehom. jeješapnuo koji odvuče i nas zove Njegov zadatakonaj da nas odgrijehom.

Božjeg milosrđa, jeodzadatak da nas odvuče Božjeg Božje ljubavi, od spasaodnaše dušemilosrđa, – od na­ šeg imena... On nam nudi „lakši“ put, ali je taj

Što govorimo o sebi, o obitelji, o kolegama, o politici, o Bogu... imena ili grijehe?

od putBožje posutljubavi, mržnjom, od spasa osvetom, naše duše strahom...

– od na­ Kad šeg se odazivamo imena... Onnanam svojnudi grijeh „lakši“ – u svoj put, um ali jei srce taj put stavljamo posut te mržnjom, negativneosvetom, stvari. I strahom... kročimo prema Kad sekonačnom odazivamo cilju naonoga svoj grijeh koji nas – uzove svojgrijehom um i srce– stavljamo prokletstvu. te negativne stvari. I kročimo prema konačnom cilju onoga koji nas zove grijehom – Dakle ovaj izbor koji nam je ponuđen funkci­ prokletstvu. onira na svim razinama: što govorimo o sebi, o Dakle obitelji,ovaj o kolegama, izbor kojio nam politici, je ponuđen o Bogu... imena funkci­ili onira grijehe? na Što svimmi,razinama: svatko odšto nas, govorimo činimo sebi o sebi, i dru­ o obitelji, gima? Ako o kolegama, na krajuo politici, dana razmislimo o Bogu... imena što smo ili grijehe? govoriliŠto i mislili mi, svatko o sebi odinas, drugima, činimovidjet sebi i ćemo dru­ gima? kome Ako smo na se odazvali! kraju dana Komu razmislimo svojim mislima što smo i govorili riječimai dajemo mislili oslavu! sebi i drugima, vidjet ćemo kome smo se odazvali! Komu svojim mislima i Odnos Odnosprema premaBogu: Bogu:prema prema riječima Dobra vijest dajemo je daslavu! nam je Bog dao slobodan izbor kome komeotvaramo otvaramosvoje svojesrce? srce? i da možemo izabrati dobro. Ali taj se izbor mora raditi svaki vijest dan je daispočetka, nam je Bogsvako dao slobodan jutro prijeizbor nego Naše Našeodazivanje odazivanjena nagrijeh grijehiliilina naime, ime,govori govorii ioo Dobra da možemo ustanemoizabrati iz kreveta. dobro.

ZatoAlijetaj važno se izbor pitanje: mora na našem našemodnosu odnosuprema premaBogu.

Bogu.Kad Kadseseodazivamo odazivamo i što čiji ćemo svakisedan poziv ispočetka, odazvati? svako Danas, jutro sutra... prije nego na svoje ime, u naše srce i um ulaze pozitivne raditi PLUS | travanj 2016.

17

Razgovarao: Josip LonÄ?ar Zaharija

18

www.kristofori.hr | PLUS

Razgovor s Frankinim ocem, Silvijem Delijom

Jako voli glazbu i stalno smišlja neke svoje pjesmice. Jako je brbljava i svakodnevno nas uveseljava svojim dosjetkama

Mala Franka Sigurni smo da se sjećate male Franke o kojoj smo pisali u prosinačkome broju pretprošle godine, u tekstu pod naslovom: „Mala Franka: hrvatski Nick Vujičić“! Osobe kao što je ona šalju svijetu veoma važnu poruku: „Nije lako, ali život je vrijedan svakog truda!“ Podsjećamo: Franka se rodila bez ručica i s malformiranim nožicama. Sada ima tri i pol godine i napreduje iz dana u dan! S njezinim predanim i odvažnim roditeljima redovito je u kontaktu naš Zaharija, koji je ovaj put razgovarao s Frankinim ocem Silvijem. Pogledajmo!

Obitelj je najvažnija Što se zbivalo u vašoj obitelji od našeg posljednjeg razgovora?

Blagoslovljeni smo još jednim djetetom, Mihaelom, kojeg Franka jako voli i kojem je sama izabrala ime! Ovaj put nije bilo ljubomore kao kad joj

sama stajati na nogama uz pot­ poru za ravnotežu. Ima veliku želju hodati, ali za sad su joj mi­ Franka je dobila svoje prve šići nogu preslabi da bi izdržali ortopedske cipele i sad može težinu tijela.

Kakve su novosti što se tiče njezina zdravstvena stanja?

Pokušava raditi sve što i mi, na svoj način. Samostalno sjedi i kreće se u sjedećem položaju se rodio prvi brat, Jakov. Umje­ sto toga Franka nam pomaže čuvati ga, pjeva mu pjesme, ljulja ga u sjedalici... Vrlo odgo­ vorni poslovi za djevojčicu od tri i pol godine!

PLUS | travanj 2016.

19

Razgovor s Frankinim ocem, Silvijem Delijom

Svoj Svoj tjelesni tjelesni hendikep hendikep ne ne do­ do­ življava življava na na negativan negativan način, način, nego negoviše višekao kaoizazov. izazov.To Tomože­ može­ mo mo potkrijepiti potkrijepiti jednim jednim doga­ doga­ đajem: đajem:ssnavršene navršenedvije dvijegodine godine trebala trebalajejeprvi prviput putssnama namaići ićiuu berbu berbu grožđa. grožđa. Nekoliko Nekoliko dana dana prije prijepričali pričalismo smoootome, tome,aaona ona jeje samoinicijativno samoinicijativno zaključila zaključila da da će će grožđe grožđe brati brati nogicama, nogicama, jer jerruku rukunema. nema.Na Nanjezin njezintjele­ tjele­ sni sni hendikep hendikep joj joj nikad nikad nismo nismo ukazivali. ukazivali.

Kako Kakose seFranka Frankaodnosi odnosiprema prema braći, braći,aakako kakooni oniprema premanjoj? njoj?

Franka Franka nam nam pomaže pomaže tako tako što što pazi pazi na na braću braću ii „špota“ „špota“ ihih kad kad rade rade nepodopštine. nepodopštine. Lijepo Lijepo sese igraju; igraju;Jakov JakovFranki Frankidodaje dodajeigrač­ igrač­ ke, ke,hrani hranije, je,ali alisesečesto čestozabuni zabunipa pa umjesto umjestonje njenahrani nahranisebe. sebe.

Potpora Potporabližnjih bližnjih Koje Kojesve sveaktivnosti aktivnostiprovodite provoditess njom njomiitko tkoiikako kakovam vampomaže? pomaže?

Kako Kakose seFranka Frankarazvija razvija psihofizički? psihofizički?

Redovito Redovitoodlazimo odlazimona nafizikalne fizikalne terapije terapijeuuKDB KDBuuZagrebu, Zagrebu,gdje gdje ssnama namaodlično odličnosurađuju. surađuju.Imaju Imaju puno punorazumijevanja razumijevanjaza zaFrankine Frankine može možejesti jestisama samauusjedalici, sjedalici,sasailiili potrebe. potrebe.Razvoj Razvojdonjih donjihekstremi­ ekstremi­ teta tetapratimo pratimona naKBC-u KBC-uŠalata. Šalata. bez bezpomoći pomoćinogu. nogu.

Franka Franka prema prema svojim svojim moguć­ moguć­ nostima nostimarazvija razvijamotoričke motoričkespo­ spo­ sobnosti. sobnosti.Pokušava Pokušavaraditi raditisve svešto što iimi, mi,na nasvoj svojnačin. način.Samostalno Samostalno sjedi sjediiikreće krećeseseuusjedećem sjedećempolo­ polo­ žaju. žaju.Nogama Nogamaseseigra, igra,svira, svira,crta crta ii tipka, tipka, aa samostalno samostalno sese služi služi ii tablet-računalom. tablet-računalom.Krutu Krutuhranu hranu

Boje Bojejejepočela počelarazlikovati razlikovativrlo vrlo rano rano (s(s navršenih navršenih godinu godinu dana); dana); zna zna pročitati pročitati većinu većinu brojki brojkiiiponeko ponekoslovo. slovo.Jako Jakovoli voli glazbu glazbu ii stalno stalno smišlja smišlja neke neke svoje svojepjesmice. pjesmice.Jako Jakojejebrbljava brbljava ii svakodnevno svakodnevno nas nas uveseljava uveseljava svojim svojimdosjetkama. dosjetkama.

20

Franka Franka bibi htjela htjela dobiti dobiti prote­ prote­ ze ze––ponekad ponekadkaže kažekako kakojedva jedva čeka čekada dadobije dobije„ruke“ „ruke“––ali aliza zatoto joj jojjejemuskulatura muskulaturajoš jošpreslaba. preslaba.

Neka Neka jednostavna jednostavna pomagala pomagala izrađujemo izrađujemo joj joj sami sami prema prema idejama idejama koje koje vidimo u emisi emisi­ www.kristofori.hr | PLUS

jama jamai ina nainternetskim internetskimporta­ porta­ lima limakoji kojisu sunamijenjeni namijenjenioso­ oso­ bama bamasshendikepom. hendikepom.

Nogama se igra, svira, crta i tipka, a samostalno se služi i tablet-računalom Nekoliko Nekolikoputa putadnevno dnevnoradimo radimo vježbe vježbe zaza razgibavanje razgibavanje nogu nogu i i vježbe vježbezazajačanje jačanjemuskulature. muskulature.

Potičemo Potičemojejeda dašto štoviše višeradnji radnji obavlja obavlja samostalno samostalno na na način način koji kojijoj jojjejeprimjeren. primjeren.

Jeste Jesteliliproširili proširilikrug krug poznanika poznanikai iljudi ljudikoji kojivam vam žele želepomoći? pomoći?

Veliku Velikupodršku podrškuimamo imamouukru­ kru­ gu gušire šireobitelji. obitelji.IIkod kodliječnika liječnika specijalista specijalistauglavnom uglavnomnailazi nailazi­

Suze

radosnice Iz Plusa br. 60 »(…) Kad sam ju vidjela prvi put, nisam mogla suspregnuti suze. Bilo ju je čudno vidjeti bez rukica i s malformiranim nožicama, no to su bile suze radosnice. Tek sam onda shvatila da sam postala majka. Nisam toliko gledala na njezin invaliditet, koliko na to da se rodila živa i sa želučićem. Bili smo presretni! Imala je tako bistar, prodoran pogled kad je otvorila oči, prekrasne male okice. (…)« Majka Ana

PLUS | travanj 2016.

21

Mala Franka

mo mo na na podršku podršku ii optimizam, optimizam, iako iakosesesstakvom takvomvrstom vrstominva­ inva­ lidnosti lidnostine nesusreću susrećučesto. često.Lijep Lijep odnos odnos imamo imamo ii ss obiteljskom obiteljskom

Čitajući članke o Nicku, saznali smo da u svijetu postoji mnogo ljudi sa sličnim ili istim hendikepima koji su uspješni u onome što rade... liječnicom, liječnicom,koja kojajejeuvijek uvijekspre­ spre­ mna mnaza zapomoć. pomoć.

Neke Nekeudruge udrugesu sunam namsamoini­ samoini­ cijativno cijativno ponudile ponudile pomoć, pomoć, na na primjer primjerudruga udrugaPreštimanci Preštimanciiziz Jablanovca Jablanovca jedanput jedanput godišnje godišnje organizira organiziraturnir turnirna nakojem kojemsa­ sa­ Kakva Kakvaje jevaša vašasuradnja suradnjass državniminstitucijama? institucijama? kupljaju kupljajusredstva sredstvaza zadjecu djecussin­ in­ državnim validitetom validitetompa pasu suseseveć većdrugu drugu godinu godinuza zaredom redomsjetili sjetiliFranke.

Franke. Nakon Nakon medicinskog medicinskog vještače­ vještače­ nja nja zaključeno zaključeno jeje da da jeje Franki Franki potrebnacjelodnevna cjelodnevnaskrb skrbiina na Vaša Vašamolitvena molitvenazajednica, zajednica,Kri­ Kri­ potrebna stofori, stofori, tete zajednica zajednica Dobri Dobri Pa­ Pa­ temelju temeljutoga togajejedoneseno donesenorješe­ rješe­ stir stirredovito redovitomole moleza zaFrankine Frankine nje nje kojim kojim jeje Ana Ana dobila dobila status status potrebe potrebeiina natome tomesmo smoim imneiz­ neiz­ roditelja roditelja njegovatelja. njegovatelja. To To nam nam mjerno mjernozahvalni. zahvalni. puno punoznači značijer jertako takoAna Anamože može

cijelovrijeme vrijemebiti bitiuz uznju, nju,iipri­ pri­ cijelo mati matimjesečnu mjesečnunaknadu. naknadu.

Franka Frankajejedobila dobilaiiostala ostalaprava prava koja koja joj joj pripadaju pripadaju (invalidni­ (invalidni­ na, na,dječji dječjidoplatak...), doplatak...),aasve sveza­ za­ htjeve htjeveiirješenja rješenjaishodili ishodilismo smouu suradnji suradnjissCentrom Centromza zasocijal­ socijal­ nu nu skrb. skrb. Zahvalni Zahvalni smo smo im im na na lijepoj lijepojsuradnji. suradnji.

PREPORUČAMO!

22

www.kristofori.hr | PLUS

mo lit va@k ris to fo ri.hr

|

w w w. k r i s to fo r i . hr

Htjeli Htjelibismo bismostupiti stupiti uukontakt kontaktssNickom Nickom Vujičićem Vujičićem Biste Bistelilihtjeli htjelida davam vamnetko netko od odnaših našihčitatelja čitateljapomogne pomogne uspostaviti uspostavitikontakt, kontakt,pa pačak čaki i neki nekioblik obliksuradnje suradnjei ipomoći pomoćis s Nickom NickomVujičićem?

Vujičićem?

Nick Nickjejepravi pravidokaz dokazdadazazais­is­ punjen punjen i i blagoslovljen blagoslovljen život život fizičko fizičko zdravlje zdravlje nije nije nikakav nikakav preduvjet. preduvjet. Svakodnevno Svakodnevno gle­ gle­ damo damoljude ljudeoko okosebe sebekoji kojisusu blagoslovljeni blagoslovljeni zdravljem, zdravljem, aa stalno stalnosusuuupotrazi potrazizazanečim nečim što štoim imnedostaje. nedostaje.Često Čestosesetata potraga potragaprividno prividnoi iprivreme­ privreme­ no no pokušava pokušava ispuniti ispuniti stjeca­ stjeca­ njem njemmaterijalnog materijalnogobilja. obilja. Čitajući Čitajući članke članke oo Nicku, Nicku, sa­ sa­ znali znalismo smodadauusvijetu svijetupostoji postoji mnogo mnogoljudi ljudisasasličnim sličnimiliiliistim istim hendikepima hendikepimakoji kojisusuuspješni uspješni uuonome onomešto štorade: rade:slikari, slikari,ki­ ki­ pari, pari,inženjeri, inženjeri,pravnici... pravnici...

Nick je pravi dokaz da za ispunjen i blagoslovljen život fizičko zdravlje nije nikakav preduvjet Naravno, Naravno,željeli željelibismo bismos sNic­ Nic­ kom kom biti biti uu kontaktu, kontaktu, razmi­ razmi­ jeniti jeniti iskustva, iskustva, aliali najviše najviše dada samoj samojFranki Frankitotobude budepodrška podrška i ohrabrenje. i ohrabrenje.

PLUS | travanj 2016.

Trebate li molitvu?

„Ne mogu više, preteško je, osjećam da me nitko ne cijeni, nitko ne primjećuje. Muče me razne bolesti, problemi u braku, u obitelji, na poslu, kao da me nešto stalno tlači, ne vidim izlaza! Više ne znam može li mi i želi li mi itko pomoći?!”

Ako se prepoznajete u nekoj od navedenih situacija, zavapite Gospodinu da Vam pomogne uz pomoć poslužitelja Dru­štva Kristofori, te započnite, uz vlastita nastojanja i njegovu pomoć, novi život! On to itekako želi i može; pitanje je želite li to, isti­nski, i Vi? Ako je Vaš odgovor na Gospodinov poziv pozitivan, molimo Vas da se za sudjelovanje u molitvi prijavite e-mailom na: molitva@kristofori.hr i učinite prvi korak.

Molitva se održava u Domu Kristofora u Koprivnici te u župi sv.

Stjepana u Botincu. Dovoljno je poslati e-mail u kojem navodite da se želite prijaviti za molitvu, a obrazac za prijavu, informacije o terminu održavanja, kao i upute o točnom mjestu održavanja molitve bit će Vam poslani u odgovoru.

Nudimo: 1. Molitve za fizičko ozdravljenje 2. Molitve za nutarnje iscjeljenje 3. Duhovno savjetovanje u skladu s našim mogućnostima Više informacija potražite na našoj internetskoj stranici.

SVJEDOČI: Marija Hergović

Sinovljevo ozdravljenje učvrstilo je moju vjeru i pouzdanje u Isusa. Shvatila sam da što god Ga s vjerom zamolim, On će uslišati...

24

www.kristofori.hr | PLUS

Priredila: Marija Berić

ŽIVOTNA PRIČA O OBRAĆENJU I OZDRAVLJENJU OD DOŽIVOTNE BOLESTI

Gospodin je jači od svake „doživotne bolesti“!

V

jerujemo da po­ vo je jedan od tih snova bio dovršetku obraćenja odigrati dva događaja. znajete ljude koji su prekretnica u mome životu. prema liječničkim U tom mi je snu Gospa prišla dijagnozama „osu­ u prekrasnoj ljubičastoj haljini. „Isuse, samo mu ti đeni“ na borbu s doživotnom Pitala sam se zašto mi je ovaj možeš pomoći!“ bolesti. Jedna od njih bila je i put došla u ljubičastoj, a ne u gospođa Marija. Ona je bolo­ plavoj boji... U srcu sam osjeti­ U svibnju 2014. godine ro­ vala od celijakije – doživotne la jaku želju da odem na misu. dila sam sina. Ubrzo mu je podmukle bolesti koju dijagno­sticiran atopijski izaziva gluten, sastavni Došla sam doma i pojela ono der­matitis. Tu bolest ka­ dio žitaricâ (pšenice, ječ­ rakteriziraju upalne ko­ ma, raži...) U trenutku što mi je bilo zabranjeno – žne promjene, suhoća i kad je donijela najvažniju kruh. I danas, više od mjesec svrbež. Koža mu je bila odluku u životu, bolest je dana od ozdravljenja, nemam toliko ispucala da su se nestala... na njoj počele pojavlji­ nikakvih problema! vati rane. Doktori su mu Kada sam ušla u crkvu, vidjela propisivali razne lijekove, no ni Gospa me vratila u sam svećenike upravo u ljubi­ jedan mu nije pomagao. Mislila Crkvu častoj boji. Tada sam shvatila sam i nadala se da će nakon ne­ Živjela sam kao tradicionalni da je počela korizma. Bilo je kog vremena to proći, no stanje vjernik. Vjera mi nije bila pre­ to prošle godine. Vratila sam mu se nije mijenjalo. Nakon što tjerano važna. Osobitu pažnju se u Crkvu i vratila sam se smo iskušali sve moguće lijeko­ nisam pridavala ni snovima, Bogu: odlučila sam redovito ve, počela sam očajavati. Nisam u kojima sam često sanjala ići na misu, ispovjedila sam znala što poduzeti.

Gospu, odjevenu u prekrasnu se i okrenula novu stranicu u plavu boju riječima neopisivu. svome duhovnom životu.

Tada sam u svome očaju zava­ Gospa je u tim snovima od To je bio početak moga obra­ pila Isusu. Rekla sam: „Isuse, mene tražila da molim. Upra­ ćenja, dok će ključnu ulogu u samo mu ti možeš pomoći!“ PLUS | travanj 2016.

25

ZDRAVLJE

I dogodilo se predivno čudo!

Sve se povuklo u roku od mjesec dana; njegova bolest je nestala kao rukom odnesena.

Bilo je to u rujnu prošle godine.

Pomirila sam se da je ta bolest dio mene i nekako naučila živjeti s tim…

CELIJAKIJA – DOŽIVOTNA BOLEST „Celijakija ili glutenska enteropatija nasljedni je imunološko-posredovani poremećaj koji obilježava trajna nepodnošljivost glutena, bjelančevine pšenice, ječma i raži, a možda i zobi.

Jedna je od najčešćih kroničnih gastroenteroloških bolesti. Javit će se u osoba koje imaju nasljednu predispoziciju za ovu bolest...

Oštećenje sluznice tankog crijeva koje dugo traje može rezultirati razvojem vrlo teških i životno ugrožavajućih bolesti. (…) Doživotna bezglutenska dijeta jedina je potrebna i neophodna terapija celijakije!“

Sinovljevo ozdravljenje učvr­ stilo je moju vjeru i pouzdanje u Isusa. Shvatila sam da što god Ga s vjerom zamolim, On će uslišati. Molitva za ozdrav­ ljenje sina bio je moj prvi veliki iskorak u vjeri.

No, ovdje nije kraj priči.

„Bolujete od celijakije...“ Nakon silnih odlazaka dok­ toru radi djetetova zdravlja, i moje se zdravstveno stanje pogoršalo. Naime, već nekoli­ ko mjeseci nakon poroda po­ čela sam osjećati konstantnu

napuhnutost zbog problema s probavom, ali liječnici nisu nikako mogli utvrditi što mi je. Nakon brojnih pregleda ko­ načno su uspjeli: „Bolujete od celijakije“...

Celijakija je doživotna bolest od koje pate ljudi čiji organi­ zam ne podnosi gluten. Gluten koji se unosi hranom doslovno postaje otrov koji teško ošte­ ćuje sluznicu tankog crijeva i tako izaziva opasne zdravstve­ ne probleme. Jedini način lije­ čenja je doživotna bezgluten­ ska prehrana. Zato sam svoju prehranu morala prilagoditi bolesti, primjerice dobila sam zamjensko brašno...

Pomirila sam se da je ta bolest dio mene i nekako naučila ži­ vjeti s tim.

Tada mi je jednom prilikom sestra spomenula da se u Osi­ jeku održavaju duhovne obno­ ve koje organiziraju Kristofori.

Razmišljala sam da bih mogla otići na jedan susret...

„Celijakija – bolest brojnih lica“; Hrvatsko društvo za celijakiju. Dostupno na: http://www.plivazdra­ vlje.hr/aktualno/clanak/9516/ Celijakija-bolest-brojnih-lica. html#12454 [10. ožujka 2016.

26

www.kristofori.hr | PLUS

SVJEDOČANSTVO

je ispunjavanje onoga što sam obećala Isusu: da ću svjedočiti.

Ovaj je događaj predstavljao dovršetak moga obraćenja.

Toga sam dana svoj život u potpunosti predala Njemu.

Život je lakši otkada koračam s Njim!

U siječnju ove godine odvažila sam se i pošla.

Trenutak moga ozdravljenja To je bio prvi put da sudjelu­ jem na takvome susretu pa mi je sve to predstavljalo veliku nepoznanicu. Nisam znala što da očekujem, što se tamo do­ gađa, kako to zapravo izgleda.

No, ipak, nešto me jako vuklo da odem i vidim...

Na to me je svećenik upitao: „Hoćeš li tu bolest nositi do groba?

Hoćeš li svjedočiti za Isusa ako te izliječi?“ Na seminaru je bilo predivno, sve me doticalo, uživala sam u svakom trenutku. Za vrijeme molitve osjetila sam neopisivu toplinu. Suze su samo tekle niz moje lice, osjećala sam da se PLUS | travanj 2016.

Nakon ozdravljenja pojavlji­ vale su se sumnje. Na njih sam moje rane liječe, osjetila sam odgovorila molitvom: sklopi­ silnu milost na vlastitoj koži. la bih ruke, molila te odbijala slušati negativne misli koje su Nakon toga došlo je vrijeme mi dolazile. I sumnje su ne­ za pojedinačnu molitvu. Stala stale. sam pred svećenika i rekla mu da imam neizlječivu bolest, ali Moji bližnji nisu mogli ne za­ da se s njom mogu nositi, jer mijetiti da sjajim, jer osim što mi ona ne predstavlja teret, već sam fizički ozdravila zračila želim da mi Isus otvori oči i sam neopisivim mirom. srce. Na to me je svećenik upi­ tao: „Hoćeš li tu bolest nositi Nakon silnih čuda u mom ži­ do groba? Hoćeš li svjedočiti votu ovo je tek početak moga za Isusa ako te izliječi?“ Odgo­ puta s Gospodinom. Sretna vorila sam da ću svjedočiti. sam jer sam Ga upoznala i odlučila mu reći da. Silno se Svećenik se pomolio za mene. radujem svakome novom Plakala sam i plakala. Bilo je to danu s njim. Prije obraćenja predivno oslobođenje. Bio je nisam imala potrebu odlaziti to, kako se kasnije i potvrdilo, na misu, dok danas ne mogu trenutak moga ozdravljenja! zamisliti nedjelju bez susreta s njim. Također moj molitveni Naime, kad sam došla doma, život iz dana u dan raste. Sret­ pojela sam ono što mi je bilo na sam jer ga prepoznajem u zabranjeno – kruh. I da­ svakodnevnim malim život­ nas, više od mjesec dana od nim trenutcima. Sretna sam ozdravljenja, nemam nikakvih jer se tada zaustavim i kažem: problema! Normalno konzu­ „Hvala Ti za sve što si učinio u miram hranu koja mi je do ju­ mom životu“. Sretna sam jer je čer bila zabranjena za cijeli ži­ život lakši od kada koračam s vot! Ovo moje svjedočanstvo njim.

27

ZNANOST I VJERA

Bog i znanstvenici Ni ovi znanstvenici ne bi mogli biti ministri obrazovanja u Hrvatskoj

Postoji netko uzvišeniji od cijeloga svemira „Ovaj divni uređaj sunca, planeta i kometa mogao je nastati jedino odlukom i moću jednoga premudroga i svemožnoga bića. I ako svaka zvijezda stajačica čini centar jednoga, našemu sustavu sličnoga sustava, to onda mora da cjelina, jer je konstruirana po jedinstvenoj zamisli, sačinjava carstvo jednoga te istoga vladara. Iz toga pak slijedi da je Bog živo, mudro i svemoćno biće, koje je uzvišenije od cijeloga svemira i u potpunoj mjeri savršeno. Jasno je da višnji Bog nužno egzistira; i radi te iste nužde postoji on posvuda i u svako vrijeme.“

Isaac Newton Izvor: „Misli velikih umova o Bogu i vjeri“. Sabrao: dr. Petar Čule. Izdavač: Hrvatska tiskara F. P., Mostar 1925.

28

www.kristofori.hr | PLUS

Biblioteka Kristofori

Svu istinu treba tražiti u Bibliji „Dar mentalne snage dolazi od Boga, vrhovnog bića, i ako koncentriramo misli o toj istini, postajemo skladni s tom velikom moći. Moja majka me naučila da treba svu istinu tražiti u Bibliji (...)“

Nikola Tesla

Bog neprestano djeluje „Ako sam ja uopće nešto postigao svojim dugogodišnjim studijem... to će onda biti spoznaja da Bog neprestano djeluje. Njegova je ruka sve stvorila i njegovo oko bdije nad svime u svemiru.“

August de la Rive, švicarski fizičar

Nesanica, ili te Bog zove?

B

og se obratio Samuelu usred noći.

Triput se Samuel budio, jer ga je Bog zvao. Ali nije prepoznao Božji

glas. Kad ga je zovnuo po treći put, odgovori: „Govori, Gospodine, sluga tvoj sluša“ (1 Sam 33,9).

To mjesto poslužilo je nekom američkom duhovniku kao ključni doživljaj. Patio je od nesanice i odlučio potražiti terapeuta da ga oslobodi od noćnih smetnji. A ovaj ga upita je li ikada razmišljao o tome da bi Bog rado razgovarao s njime baš u vrijeme kad ne može spavati.

I podsjeti ga na Samuela.

Ulomak iz knjige „Blagotvorna riječ za svaki dan“ u izdanju UPT-a iz Đakova

PLUS | travanj 2016.

29

ŠKOLA MOLITVE

Cjeloživotni tečaj molitve

e započele grup ne s radom su di go e ov ! če se Novo: 1. velja iključite nam te u Rugvici. Pr u Ivanić-Gradu

Cilj Škole molitve je pomoći pojedincima u izgradnji osobne i zajedničke (grupne) molitve.

Informacije o ostalim grupama i tečaju potražite na www.kristofori.hr ili pošaljite e-mail na adresu Tečaja.

Prijave na: tecaj@kristofori.hr

KNJIŽICE KOJE ĆE VAM BITI NA BLAGOSLOV: (ŠKOLA MOLITVE 1, 2 I 3)

Brak i obitelj Tajna (dobrog) braka

O

vo je tajna braka koju svaki par traži, a malo ju koji pronađe:

bezuvjetno poštovanje na njega djeluje jednako snažno kao što na nju djeluje bezuvjetna ljubav.

Ovo će vam saznanje pomoći da dostignete posve novu razinu intimnosti... dr. Emerson Eggerichs

„Nitko nije nevjernik.

Jedni vjeruju da je Bog stvorio čovjeka, a drugi vjeruju da je čovjek stvorio Boga.“ Zaharija Naručiti možete na: 095/206-5421, 091/220-6542 i 048/210-104 tajnica@kristofori.hr Detaljnije informacije potražite u Booku na str. 41 30

www.kristofori.hr | PLUS

Pismo Padre Pija Raffaelini Cerase

WEB-KNJIŽARA

Gdje je tvoje uporište?

ŽŽ Najveća od svih kreposti Krepost koja nas čini sinovima nebeskog Oca

O O

nonošto štosvetome svetomeapostoapostoluluPavlu Pavlunajviše najvišeleži ležinana srcu srcu jest jest ljubav ljubav papa jeje zato zatoviše višeododbilo bilokoje kojedruge drugekrekreposti postiživo živopreporučuje preporučujei želi i želidada bude budesačuvana sačuvanauusvakom svakomdjelu, djelu, budući budućidadajejeona onajedina jedinakrepost krepost koja kojačini činikršćansku kršćanskusavršenost: savršenost: Ponad Ponadsvega, svega,kaže kažeon, on,imajte imajte ljubavi, ljubavi,koja kojajejevez vezsavršenosti. savršenosti.

Vidite, Vidite,ononsesenenezadovoljava zadovoljavatime time što štonam nampreporučuje preporučujestrpljivost, strpljivost, međusobno međusobnopodnošenje, podnošenje,iako iakosusu i to i toplemenite plemenitekreposti, kreposti,nego negoželi želi ljubav, ljubav,i to i tos spravom, pravom,zato zatošto štosese može možedogoditi dogoditidadastrpljivo strpljivopodpodnosimo nosimolude ludemane manei da i daopraštaopraštamo mouvrede uvredekoje kojesusunam namnanesenanesene, ne,alialidadasve svetotobude budebez bezzasluga zasluga ako akototočinimo činimobez bezljubavi, ljubavi,koja koja jejekraljica kraljicakreposti krepostii ikoja kojauusebi sebi sadrži sadržisve svedruge drugekreposti. kreposti.

Volimoljubav ljubavi ivježbajmo vježbajmosese Volimo njoj.ToTojejekrepost krepostkoja kojanas nas uunjoj. čini sinovima sinovima jednoga jednoga Oca, Oca, čini kojijejenananebesima; nebesima;ljubimo ljubimoi i koji vježbajmoljubav, ljubav,budući budućidadajeje vježbajmo onazakon zakonBožanskog BožanskogUčitelja.

Učitelja. ona tomećemo ćemoseserazlikovati razlikovatiodod PoPotome svijeta,ako akoljubimo ljubimoi iiskazujeiskazujesvijeta, moljubav, ljubav,ako akoljubimo ljubimomilomilomo srđetetebježimo bježimoi iododnajmanje najmanje srđe sjenkekoja kojabibigagananabilo bilokoji koji sjenke načinmogla moglapotamniti, potamniti,i inek' nek' način namjejeuvijek uvijekuumislima mislimavelika velika nam poukatoga togaapostola apostola– –dadamimi pouka budemoudovi udoviIsusa IsusaKrista, Krista, svisvibudemo Isusbude budeglava glavasvih svihnas, nas, a adadaIsus svojihudova. udova.Pokažimo Pokažimosesedada svojih smopuni puniljubavi ljubavijedni jedniprema prema smo drugimai sjetimo i sjetimosesedadasmo smosvisvi drugima pozvanitvoriti tvoritijedno jednotijelo. tijelo.AA pozvani akosačuvamo sačuvamoljubav, ljubav,Isusov Isusovćeće ako miruvijek uvijekradosno radosnopobijediti pobijeditiuu mir našimsrcima. srcima. našim

ivot ivotjejemogućnost mogućnosti i mjesto mjestogdje gdjese semomožemo žemo obogatiti obogatiti uu Bogu, Bogu,izrasti izrastiuučovjeka čovjekai i čovještvu. čovještvu. AA siromasi siromasi su su nam namBožja Božjaposjetnica posjetnica(vi(vizitka) zitka)i ineprestani neprestanipoziv: poziv: „Gdje „Gdjejejetvoje tvojeuporište?“ uporište?“ (...) (...) UU novcu, novcu, bogatstvu, bogatstvu, burzama, burzama,dionicama...? dionicama...? (...) (...)Danas Danasse sei ovdje i ovdjemoramoramo moodlučiti odlučitislijediti slijeditiBoga, Boga, koji kojijejejedino jedinobogatstvo. bogatstvo. fra fraTomislav TomislavPervan, Pervan,„Tvo„Tvojajariječ: riječ:svjetlo svjetlona namojoj mojoj stazi“; stazi“; Informativni Informativni cencentar tarMir, Mir,Međugorje Međugorje

Knjigu Knjigupotražite potražiteuunašoj našoj web-knjižari web-knjižarina na www.kristofori.hr. www.kristofori.hr.

Poštarina Poštarinajejebesplatna! besplatna!

knjigeGianluigija GianluigijaPasqualea Pasqualea Stoga, Stoga,sestro sestromoja, moja,jako jakocijenicijeni- IzIzknjige „365dana danas sPadre PadrePijem“, Pijem“,DeDemo motutukrepost, krepost,ako akoželimo želimonaći naći „365 tecta milosrđe milosrđekod kodOca OcaNebeskoga.

Nebeskoga. tecta PLUS | travanj 2016.

31

Spjev o Bogočovjeku

„Učinit ću da voda iz moga jezera skreće k ovima najbližima i dat ću im naredbu da ne uskraćuju vode mojim udaljenim slugama koji trpe od suhoće tla“

32

www.kristofori.hr | PLUS

PREPORUČAMO

Isus kazuje prispodobu o raspodjeli vode »Sjećajte se ovih mojih riječi do kraja života i bit ćete spašeni i blaženi u Kraljevstvu Božjem.« (Isus) »Čujte ovu prispodobu: Neki bogati gospodar imao je mnogo zakupnika raspršenih po mno­ gim mjestima svoga posjeda, a ta mjesta nisu bila sva bogata vo­ dom ni plodnom zemljom. Bilo je i mjesta koja su trpjela od po­ manjkanja vode, a više od mjesta trpjeli su ljudi, jer ako je zemlja bila obrađena raslinstvom koje odolijeva suši, narod je mnogo trpio zbog nestašice vode. Bo­ gati gospodar je imao, naprotiv, upravo u mjestu gdje je stanovao, jezero bogato vodom koja je izvi­ rala iz podzemnih vrela.

Jednog se dana gospodar htio prošetati po svim svojim po­ sjedima te je vidio da neki, koji su najbliži jezeru, bijahu bogati vodom; ostali, udaljeniji, bijahu bez vode, osim ono malo što je PLUS | travanj 2016.

Bog šalje kišom. Vidio je također da oni koji su imali obilno vode nisu bili dobri s braćom lišenom vode, te su škrtarili s krčagom vode pod izlikom da se boje da će ostati bez vode.

Gospodar se zamisli i odluči ova­ ko: „Učinit ću da voda iz moga jezera skreće k ovima najbližima i dat ću im naredbu da ne uskra­ ćuju vode mojim udaljenim slu­ gama koji trpe od suhoće tla.“ I odmah poduzme radove da se izdubu kanali koji će dovoditi dobru vodu iz jezera do najbli­ žih posjeda, gdje je dao izdupsti cisterne, tako da se voda obilno skupi i poveća bogatstvo voda koje su već bile u tom mjestu, a od ovih cisterni učini da se pro­ kopaju manji kanali, da napajaju udaljenije cisterne. Tada je po­

zvao ove koji su živjeli u ovim mjestima i reče: „Sjetite se da ovo što sam učinio nisam učinio zato da vama dadem suviše, nego da preko vas pružim onima koji nemaju ni potrebno. Budite stoga milosrdni kao što sam ja milosr­ dan“, te ih otpusti.

„Ove ste svoje stanove pretvorili u bogataške kuće“ Prolazi vrijeme i bogati gospodar htjede ponovno obići sve svoje posjede. I vidje da su ovi najbliži poljepšani, i ne samo da su po­ stali bogati korisnim raslinjem, nego i ukrasnim, pa koritima za vodu, bazenima i česmama postavljenim po svim kućama i okolo kuća.

33

Spjev o Bogočovjeku

„Ove „Oveste stesvoje svojestanove stanovepretvorili pretvorili uu bogataške bogataške kuće“, kuće“, primjećuje primjećuje gospodar. „Ni „Ni jaja nemam nemam tolikih tolikih gospodar. suvišnihljepota“, ljepota“,teteihihjoš jošjednom jednom suvišnih upita:„A „Adolaze dolazelilidrugi? drugi?Jeste Jestelili upita: njimadavali davaliobilno? obilno?Jesu Jesulilimanji manji njima kanaliispunjeni ispunjenivodom?“ vodom?“ kanali „Da. Koliko Koliko su su iskali, iskali, toliko toliko su su „Da. dobili. AA ii previše previše su su zahtjevni, zahtjevni, dobili. nikadnisu nisuzadovoljni, zadovoljni,nemaju nemajunini nikad razboritostininimjere, mjere,dolaze dolazeiska­ iska­ razboritosti svakodoba dobadana, dana,kao kaoda dasmo smo titiuusvako minjihovi njihovirobovi, robovi,tetesesemoramo moramo mi braniti da da zaštitimo zaštitimo naše naše stvari. stvari. braniti Već sese nisu nisu zadovoljavali zadovoljavali malim malim Već kanalimaiicisternama. cisternama.Traže Tražesve sve kanalima veće.“ veće.“ „Zar ste ste zato zato mjesta mjesta opasali opasali zi­ zi­ „Zar domiina nasvako svako(mjesto) (mjesto)postavili postavili dom ovedivlje divljepse?“ pse?“ ove „Zato, gospodaru. gospodaru. Ulazili Ulazili su su bez bez vidio vidio jeje suho suho tlo, tlo, skoro skoro posve posve tako takomršava? mršava?AAvi, vi,zašto zaštoizgleda izgleda „Zato, obzira ii smatrali smatrali su su svojim svojim pra­ pra­ osušenu osušenu travu travu koju koju su su gladne gladne kao kaoda dasesemene menebojite? bojite?Govorite Govorite obzira vomda danam namsve sveotmu otmuiipotroše...“ potroše...“ ovce vom ovcemučno mučnobrstile; brstile;vidio vidiojejepje­ pje­ bez bezstraha. straha.Recite Recitesvome svomegospo­ gospo­ „Ali,jeste jesteliliim imvivistvarno stvarnodavali? davali? skovite skovite vrtnjake vrtnjake uz uz kuće, kuće, zatim zatim daru darušto štovas vastototišti.“ tišti.“ „Ali, Znatelilida da sam ovo učinio Znate Jedan je čovjek čovjek govorio govorio zaza njih,a avas vasdadasam sam uči­ „Ali, jeste li im vi stvarno da- sve. „Gospodaru, mi zazanjih, učinio mi smo smo nio posrednicima izme­ posrednicima između je­ vali? Znate li da sam ovo učinio doživjeli veliko veliko razočaranje razočaranje đu jezera i njihove suhe zera i njihove suhe zemlje? i veliku velikumuku. muku.TiTisi nam si nam bio zemlje?

Ne razumijem...

Ne razumijem...

Učinio za njih, a vas da sam učinio po- obećao bio obećao pomoć, pomoć, a mia smo mi Učinio se iz jezera sam da sam se izdajezera uzme srednicima između jezera i nji- izgubili smo izgubili i onoi što onosmo što smo prije uzme da toliko da svi ali imaju, toliko svi imaju, bez hove suhe zemlje?“ prije imali, imali, a izgubili a izgubili smo i smo pouz­i ali bez rasipanja.“ rasipanja.“ pouzdanje danje u tebe.“ u tebe.“ „Ipakvjeruj vjerujda daim immi minismo nismoni­ ni­ opazi „Ipak opaziprve prveratare: ratare:ispaćene, ispaćene,gro­ gro­ „Kako? „Kako?Zašto?

Zašto?Zar Zarnisam nisamučinio učinio kaduskratili uskratilivode.“ vode.“ kad zničavih zničavih očiju, očiju, potištene... potištene... Gle­ Gle­ da daobilna obilnavoda vodadođe dođedo donajbližih najbližih dali dalisu suga gaiiobarali obaraliglavu glavutetese, se,kao kao dajući dajućinalog nalogda dapreobilje preobiljebude budezaza Pustoš Pustoš izizstraha, straha,povlačili. povlačili.On, On,čudeći čudećisese vas?“ vas?“ Gospodar Gospodar pođe pođe najudaljenijim najudaljenijim takvom takvomdržanju, držanju,pozove pozoveihihkksebi. sebi. „Zar „Zar sisi tako tako rekao? rekao? Zar Zar upravo upravo posjednicima. posjednicima. Visoka Visoka stabla stabla Dršćući Dršćućisu susesepribližili. približili.„Čega „Čegasese tako?“ tako?“ plašite?Zar Zarnisam nisamviše viševaš vašdobri dobri „Tako. prilagođena prilagođena suhoj suhoj zemlji zemlji bijahu bijahu plašite? „Tako.Sigurno Sigurnotako. tako.Nisam Nisammo­ mo­ zelena zelena ii krošnjata. krošnjata. „Rekli „Rekli su su mi mi gospodar gospodar koji koji sam sam sese pobrinuo pobrinuo gao, gao, zbog zbog položaja položaja tla, tla, da da voda voda istinu“, istinu“, reče reče gospodar gospodar vidjevši vidjevši zazavas vastetevas vasprovidnosnim providnosnimrado­ rado­ teče teče izravno izravno kk vama. vama. Ali Ali ste ste uz uz ihihizdaleka izdalekakako kakopodrhtavaju podrhtavajuna na vima vimaizbavio izbavioizizoskudice oskudicevodom? vodom? dobru dobru volju volju mogli mogli iziz malenih malenih vjetru. vjetru. Ali Ali kad kad im im sese približio približio ii Zašto Zašto tata bolesna bolesna lica? lica? Zašto Zašto ove ove kanala kanala od od cisterni, cisterni, ss mjehovima mjehovima kad kad je,je, zatim, zatim, došao došao ispod ispod njih, njih, zemlje zemlje tako tako suhe? suhe? Zašto Zašto stada stada iimagarcima magarcimauzimati uzimativode vodekoliko koliko 34

www.kristofori.hr | PLUS

PREPORUČAMO

njegovihvećslugu su bili stestehtjeli. toliko imali moralizasuljude ići na i životinje, blatne radosni zbogi živina, utjehealiljubavi htjeli.Možda Moždaniste nisteimali imalimje­ mje­ votinje, šina morali su doići granica na blatne blagoslovlje­ potočiće dobroga radosnigospodara. već zbog utjehe ljubavi šinaninimagaraca? magaraca?Zar Zarnisam nisamjaja potočiće nih su se prelijevale bio do mjesta granicagdje blagoslovljenih mje­ dobroga gospodara. biotutudadavam vamihihpribavim?“ pribavim?“ Pravda iz perivoja bazena, davode uzmuiz „Eto, sta gdje su se prelijevale „Eto,jajasam samtotogovorio! govorio!Rekao Rekao vode Pravda muljevitu vodudai uzmu umirali su. Stigoše u zemlje prebogate vo­ sam: bazena, tu mu­ sam:'Nije 'Nijemoguće mogućedadajejegospo­ gospo­ tuperivoja su odi bolesti od Umirali žeđi, a dom. dar ljevitu vodu umiralii su. dardao daonalog nalogdadasesenama namauskrati uskrati Umirali Stigoše Do unjihovih zemlje granica. prebogate Gos­ vo­ venulo je i povrće ugibale ovce...je podar voda.' su od bolesti i odižeđi, a venulo dom. Do odabra njihovih nekegranica. najsnažnije Gos­ voda.'Da Dasmo smopošli...!“ pošli...!“ to jei ugibale previše!ovce...

Tomu mora i podar „Bojali i povrće reče: „Idite u moje i tražite odabra nekeime najsnažnije „Bojalismo smose.se.Govorili Govorilisusunam nam „Oh, dadajejevoda njima dana za na­ voda njima dana za iokrepe.“ reče: „Idite u moje ime i gradu, a miadamismo „A akookrepe.“ nagnaju pse na nagradu, dakažnjeni“. smo ka­ „Zašto ta bolesna lica? Zašto tražite I žnjeni“. pripovijedali su dobrom „A nas?“ako nagnaju pse na I pripovijedali su ove zemlje tako suhe? Zašto gospodaru da su im voditelji „Ja sam iza vas. Ne bojte nas?“ dobrom gospodaru da su poslova na obdarenim se. Idite recite vasboj­ ja im voditelji poslova na po­ ob­ stada tako mršava? A vi, zašto „Ja sam iiza vas.daNe sjedima kako jegovo­ gos­ izgleda kao da se mene bojite? te šaljem, se. Idite i dai recite ne zatvore da vas darenimgovorili posjedima podar, zatojedagospodar, kazni sluge iz svoja srcai da pravednosti, rili kako zato ja šaljem, ne zatvore kraj! svojeTomu posude i jersvoja „Oh, to Uzmite je previše! mora suhih zemalja štoiznisu znalizemalja pro­ biti je voda srcaBožja pravednosti, i svi su ljudi jer jebra­ voda da kazni sluge suhih živineUzmite i slijedite Malo i ća.Božja biti kraj! svojeme.posude izvesti više, daoproizvesti nalog daviše, im dao se svoje što nisu znali Nekai odmah svi su ljudi otvorebraća. kanale.“ Neka se živine izmoriti, jer ste iscrpljeni, svoje i slijedite me. Malo Odoše. odmjeri samo voda iz cisterni nalog daneim se odmjeri ne samo ćete odmahAotvore gospodar kanale.“ iza njih. Do­ će sezatim biti mir... ću đoše izmoriti, jer steHodit iscrpljeni, nego iz primitivnih bunara, vodai ona iz cisterni nego i ona iz pri­ alićete do Anekih vratašca.

A gos­ Odoše. gospodar iza njih.

Do­ me biti vi, oslabljeni, mo­ću podar ali će da zatim mir... Hodit tako mitivnih da, akobunara, su prijetako imalida,dvjesta ako su polako zida ograde. đoše se dopovuče nekih iza vratašca.

A gos­ 1 slijediti.

Ja sam dobar gospo­ polako da me vi, oslabljeni, mo­ Zazvaše. bata prije dnevno imali dvjesta za njihbata i za1njihove dnevno žete Poslovođe dotrčaše: podar se povuče iza zida ograde. otac, teJaproviđam svoje „Što žetevaš slijediti. sam dobarzagospo­ hoćete?“Poslovođe dotrčaše: zemlje, za njihštoi su zaihnjihove uzimalizemlje, s velikim što dar, Zazvaše. stadete polako hodati, a „Smilujte dar, vaš Iotac, proviđam za svoje nam se. Umiremo. Ša­ naporom su ih uzimali zbog sputa velikim i težine, naporom sada sinove.“ „Što hoćete?“ je žalosno sinove.“gaI stade polakomnoštvo hodati, a lje„Smilujte već zbog nisu puta imali i težine, ni pedeset sada već bata,nisu a slijedilo nas gospodar nam sse.naredbom Umiremo.daŠa­ živina, alimnoštvo su bili lje nas gospodar s naredbom da slijedilo slugu ga jei žalosno daimali bi jenitoliko pedeset imalibata, za ljude a da ibiži­je njegovih 1

Bat je bio jedna od mjera za tekućine; jedan bat iznosi 45 litara (vidi 1 Kr 7,26-38; 1 Ezr 7,22; Ez 45,10-14).

Tel.: 091 6000 962 Adresa: Radnička 27, Zagreb Web: www.interaktiva.hr E-mail: interaktiva@interaktiva.hr PLUS | travanj 2016.

35

Lice milosrđa

Kristovo tijelo postaje

vidljivo u tijelu „malenih“

Iz Papine bule „Lice milosrđa“

N

e možemo pobjeći Gospodinovim riječima i one će služiti kao kriterij po kojem će nam se suditi: jesmo li nahranili gladne i dali piti žednima, primili stranca i zaodjenuli gola, ili proveli vrijeme s bolesnima i zatvorenima (Mt 25,31-45). Više od svega pitat će nas jesmo li pomogli drugima da pobjegnu od sumnji koje ih bacaju u očaj i koje su često izvor usamljenosti; jesmo li pomogli pobijediti ravnodušnost u kojoj milijuni ljudi žive, posebno djeca kojima su ukinuta temeljna sredstva koja bi ih oslobodila od okova siromaštva; jesmo li bili blizu usamljenima i ožalošćenima; jesmo li oprostili onima koji su nas uvrijedili i odbacili sve oblike ljutnje i mržnje koji dovode do nasilja; jesmo li imali onu vrstu strpljenja koje Bog pokazuje, koji je toliko strpljiv s nama; i jesmo li u svojim molitvama Gospodinu predali svoju braću i sestre. U svakom od ovih „malenih“ je Krist prisutan. Njegovo tijelo postaje vidljivo u tijelu mučenih, zdrobljenih, šibanih, pothranjenih i protjeranih... kako bismo ih priznali, dodirnuli i zbrinuli. Ne zaboravimo riječi svetog Ivana od Križa; „dok se pripremamo napustiti ovaj život, bit ćemo suđeni temeljem ljubavi.“ (LM 12)

36

Spjev o Bogočovjeku

„Iskali su u vas ono što je moje i što sam vam ja dao, a vi ste im to uskratili govoreći da je to 'vaše'. Čija je voda?“ uzmemo vode, vode, što što juju jeje on on do­ do­ uzmemo veo za za nas. nas. On On kaže kaže da da jeje Bog Bog veo njemu dao dao vodu, vodu, aa on on vama vama za za njemu nas, jer jer smo smo braća, braća, pa pa neka neka od­ od­ nas, mahotvorite otvoritekanale.“ kanale.“ mah „Ha, ha!“ ha!“ smijahu smijahu sese okrutnici. okrutnici. „Ha, „Zar braća braća ovi ovi odrpanci? odrpanci? Umi­ Umi­ „Zar rete? Toliko Toliko bolje. bolje. Uzet Uzet ćemo ćemo rete? vašamjesta mjestaiidovesti dovestitamo tamovodu. vodu. vaša Da, tada tada ćemo ćemo jeje dovesti dovesti ii po­ po­ Da, boljšatćemo ćemotatamjesta. mjesta.Zar Zarvodu vodu boljšat vama?Vi Viste steludi! ludi!Vode Vodesu sunaše.“ naše.“ vama? „Milosrđe.Umiremo.

Umiremo.Gospodar Gospodar „Milosrđe. naređuje.“ totonaređuje.“ Zli sese poslovođe poslovođe savjetovaše savjetovaše Zli među sobom, sobom, zatim zatim rekoše: rekoše: među „Počekajte časkom!“ časkom!“ tete otrčaše. otrčaše. „Počekajte Zatim sese vratiše vratiše ii otvoriše otvoriše vra­ vra­ Zatim ta. Ali Ali vodili vodili su su pse pse ii uu rukama rukama ta. tešketoljage... toljage...Siromasi Siromasiseseupla­ upla­ teške šiše...„Uđite, „Uđite,uđite!... uđite!...Sad Sadnećete nećete šiše... dauđete, uđete,kad kadsmo smovam vamotvorili? otvorili? da Kasnije ćete ćete reći reći da da nismo nismo bili bili Kasnije velikodušni...“Jedan Jedanje, je,neopre­ neopre­ velikodušni...“ zan,ušao ušaoiituča tučaudaraca udaracapada padana na zan, njega, dok dok su su psi, psi, odriješeni odriješeni od od njega, lanaca,nasrtali nasrtalina nadruge. druge. lanaca, Gospodar izađe izađe iziz zakloništa: zakloništa: Gospodar „Što činite, činite, okrutnici? okrutnici? Sada Sada vas vas „Što poznam,vas vasiivaše vašeživine, živine,iiuda­ uda­ poznam, ram vas“, vas“, pa pa strelicama strelicama ustrijeli ustrijeli ram pseiizatim zatimuđe uđestrog strogiisrdit: srdit:„Zar „Zar pse tako vivi izvršujete izvršujete moje moje nared­ nared­ tako be? Zar Zar sam sam vam vam zato zato dao dao ovo ovo be? bogatstvo? Pozovite Pozovite sve sve svoje. svoje. bogatstvo?

Želimvam vamgovoriti... govoriti...AAvi“, vi“,reče reče Želim okrenuvši sese žednim žednim slugama, slugama, okrenuvši „uđitesasasvojim svojimženama ženamaiissdje­ dje­ „uđite com, ss ovcama ovcama ii ss magarcima, magarcima, com, golubovima ii svim svim živinama, živinama, ss golubovima pijte ii osvježite osvježite se, se, berite berite ovo ovo pijte sočno voće, voće, aa vi, vi, nevina nevina djeco, djeco, sočno trčitemeđu međuovim ovimcvijećem. cvijećem.Uži­ Uži­ trčite vajte. Pravda Pravda jeje uu srcu srcu dobrog dobrog vajte. gospodara, ii pravda pravda će će biti biti za za gospodara, sve.“ sve.“ Čijajejevoda? voda? Čija dok žedni žedni trče trče na na cisterne, cisterne, II dok uranjajuseseuubazene bazeneza zaplivanje, plivanje, uranjaju živineuukorita, korita,iisve svejejeza zanjih njih aaživine veselje,drugi drugisu susesestrčali strčalisasasvih svih veselje, stranapuni punistraha. straha. strana Gospodarsesepopne popnena narub rubjed­ jed­ Gospodar ne cisterne cisterne ii reče: reče: „Ove „Ove sam sam ra­ ra­ ne doveizvršio izvršioiiučinio učiniovas vaspohra­ pohra­ dove niteljima moje moje naredbe naredbe ii ovog ovog niteljima bogatstva, jer jer sam sam vas vas izabrao izabrao bogatstva, zasvoje svojeslužbenike. službenike.UUkušnji kušnjiste ste za podbacili.Činilo Činiloseseda daste stedobri, dobri, podbacili. trebalo jeje da da budete, budete, jer jer vas vas jeje ii trebalo blagostanje trebalo trebalo učiniti učiniti do­ do­ blagostanje brima ii zahvalnima zahvalnima prema prema do­ do­ brima bročinitelju, aa jaja sam sam vas vas uvijek uvijek bročinitelju, obasipaodobročinstvom dobročinstvomdajući dajući obasipao vamda daupravljate upravljatezemljama zemljamašto što vam obiluju vodom. vodom.AAvas vasjejeobilje obiljei obiluju i izabranje učinilo tvrdima sr­ izabranje učinilo tvrdima srcem, cem, suhima višeštonego što su suhima više nego su zemlje zemlje što od žege izgaraju. ovih štoovih od žege izgaraju.

Jer oni Jer oni mogu vodomozdraviti, mogu ozdraviti, vodom dok ste

Ljubav prema potrebnima koji ne mogu uzvratiti najzaslužnija je ljubav pred Božjim očima www.kristofori.hr | PLUS

PREPORUČAMO

vivi egoizmom egoizmom zapalili zapalili svoj svoj duh duh koji kojićećeteško teškoozdraviti ozdravitii issmnogo mnogo ćećesesenapora naporaopet opetkkvama vamavratiti vratiti voda vodaljubavi. ljubavi.Sad Sadvas vaskažnjavam. kažnjavam.

Idite Idite uu zemlje zemlje koje koje susu nastavali nastavali ovi ovii itrpite trpiteono onošto štosusuoni onitrpjeli.“ trpjeli.“ „Milost, „Milost,gospodaru, gospodaru,smiluj smilujnam nam se! se!Zar Zarhoćeš hoćešda dapoginemo? poginemo?Zar Zar ćeš ćešbiti bitimanje manjemilosrdan milosrdanprema prema nama namaljudima, ljudima,nego negošto štosmo smomi mi prema premasvojim svojimživotinjama?“ životinjama?“ „A „Ašto štosusuovi? ovi?Nisu Nisulilitotoljudi, ljudi,vaša vaša braća? braća?Kakvo Kakvoste stemilosrđe milosrđeimali? imali?

Iskali Iskalisusuuuvas vasvode, vode,aaviviste steim im davali davali udarce udarce batinama batinama i i prezir. prezir.

Iskali Iskalisusuuuvas vasono onošto štojejemoje mojei i što štosam samvam vamjajadao, dao,aaviviste steim imtoto uskratili uskratiligovoreći govorećida dajejetoto'vaše'. 'vaše'. Čija Čijajejevoda? voda?Ni Nijajane nevelim velimda dajeje voda vodamoja, moja,premda premdajejemoje mojejeze­ jeze­ ro. ro.Voda VodajejeBožja.

Božja.Tko Tkojejeod odvas vas stvorio stvorioi ijednu jednukap kaprose? rose?Idite...

Idite...AA vama, vama,koji kojiste stetrpjeli, trpjeli,kažem: kažem:Bu­ Bu­ dite ditedobri! dobri!Činite Činitenjima njimaono onošto što ste stehtjeli htjelida daoni onivama vamačine. čine.Otvo­ Otvo­ rite ritekanale kanalešto štosusuihihoni onizatvorili zatvorili i ičinite činiteda davoda vodapoteče potečekknjima, njima, čim čimtotobudete budetemogli. mogli.Imenujem Imenujem vas vas svojim svojim razdavačima razdavačima zaza ovu ovu grješnu grješnubraću braćukojima kojimadajem dajemna­ na­ čina činai ivremena vremenada daseseotkupe. otkupe.Sve­ Sve­ višnji višnjiGospodin, Gospodin,više višenego negolilija,ja, povjerava povjerava vam vam bogatstvo bogatstvo svojih svojih voda vodada davivipostanete postaneteprovidnost providnost zazaonoga onogakoji kojiihihnema. nema.Ako Akobu­ bu­ dete deteznali znaliovo ovočiniti činitissljubavlju ljubavljui i pravednošću, pravednošću, zadovoljavajući zadovoljavajući sese nužnim nužnim i i dajući dajući suvišak suvišak bijed­ bijed­ nima, nima, budući budući da da ste ste pravednici, pravednici, ne ne nazivajući nazivajući svojim svojim ono ono što što jeje bio biodar dari iviše višenego negodar darpoložen položen uuvaše vašeruke, ruke,bit bitćećevelik velikvaš vašmir miri i ljubav ljubavćećeBožja Božjai imoja mojabiti bitiuvijek uvijek ssvama.“« vama.“« PLUS | travanj 2016.

Siromasi – najistinskiji predstavnici Krista

P

rispodoba je završena i svatko je može razumjeti. Samo vam kažem da onaj koji je bogat tek je čuvar ovog bogatstva koje mu Bog daje uz nalog da ga dijeli onomu koji trpi. Zamislite kakvu vam čast Bog pruža pozivajući vas za suradnike na djelu Providnosti u korist siromaha, bolesnih, udovica i sirota. Bog bi mogao učiniti da kiša novaca, odijela, hrane za koracima siromašnih. Ali onda bi oduzeo bogatom čovjeku velike zasluge: zasluge ljubavi prema braći. Svi bogati ne mogu biti učeni, ali svi mogu biti dobri. Svi bogati mogu dvoriti bolesne, pokapati mrtve, pohađati nemoćne i one koji su u tamnici. Ali svi bogati, također onaj koji jednostavno nije siromah, može dati komad kruha, gutljaj vode, nošenu haljinu, primiti uz ognjište onoga koji dršće, pod krov onoga koji nema kuće a na kiši je ili na jakom suncu. Siromah je onaj koji nema što je nužno za život. Ostali nisu siromasi, oni su oskudnih sredstava, ali uvijek bogati u odnosu na onoga koji umire od gladi, od oskudice, od hladnoće.

Ja odavle odlazim. Ne mogu više činiti dobra djela siromasima ovih mjesta. I moje Srce trpi na pomisao što oni gube Prijatelja... Pa dobro, Ja koji vam govorim, a vi znate tko sam, molim vas da budete Providnost za siromahe koji ostaju bez svoga milosrdnog Prijatelja. Dajite im milostinju i ljubite ih u moje ime, za uspomenu na Mene... Nastavite moje djelo.

Utješite moje ožalošćeno srce ovim obećanjem: da ćete u siromasima uvijek gledati Mene i da ćete ih primati kao najistinskije predstavnike Krista koji je siromah, koji hoće da bude siromah iz ljubavi prema najnesretnijima na zemlji i da, svojim oskudicama, svojom gorućom i patničkom ljubavlju, ispašta nepravedna rasipništva i sebičnosti ljudi. Sjetite se! Milosrđe će biti nagrađeno u vječnosti. Imajte na pameti! Ljubav, milosrđe razrješuje od grijeha. Bog mnogo prašta onomu koji ljubi. A ljubav prema potrebnima koji ne mogu uzvratiti najzaslužnija je ljubav pred Božjim očima. Sjećajte se ovih mojih riječi do kraja života i bit ćete spašeni i blaženi u Kraljevstvu Božjem.

Iz knjige Marie Valtorta „Evanđelje kako mi je bilo objavljeno“; treća godina javnog djelovanja, sv. VII., dio I. Izdavač: don Božidar Medvid, Jelsa

37

NOVA RUBRIKA Manastir (samostan) sv. Nikole Anapausasa iz 16. st. (iz skupine grčkih pravoslavnih manastira izgrađenih na visokim kamenim liticama u zap. Tesaliji)

U ovo vrijeme velikih ekumenskih napora svih kršćanskih Crkava važno je upoznavati se s mentalitetom, duhovnošću i obrednom baštinom drugih kršćana. Drugi vatikanski sabor ističe: „Među poticajima na ekumenski dijalog ističe se i bolje poznavanje duha rastavljene braće: ‘Za to se nužno traži proučavanje, kojim se valja baviti na istinoljubiv i dobrohotan način. Potrebno je da na dužan način pripremljeni katolici bolje upoznaju naučavanje i povijest, duhovni i bogoštovni život te religioznu psihologiju i kulturu, koji su braći svojstveni’“ (Unitatis redintegratio).

38

www.kristofori.hr | PLUS

PIŠE: prof. Livio Marijan Duh istočnoga kršćanstva (1)

Mentalitet i duhovnost istočnih kršćana Tekstovima u ovoj rubrici profesor Marijan nastavlja prenositi svoje bogato znanje o istočnim kršćanskim crkvama, ovaj put s naglaskom na njihovoj duhovnosti, te tako pridonosi oslobađanju od uvriježenih stereotipa o Istoku. Za početak profesor nam predstavlja mentalitet i duhovnost istočnoga kršćanstva općenito

K

ada govorimo o isto­ čnom kršćanstvu, ne smijemo mi­je­ša­ti „isto­ čno“ i „orijentalno“.

Ono „istočno“ kod istočnih kršćanskih Crkava i obre­ da u povijesti je bilo zapra­ vo Istočno Rimsko Carstvo, kojeg velik dio danas leži na „zapadu“. Istina je da neki istočni kršćanski obredi odi­ šu nekakvom, za zapadnjaka, čudnom i egzotičnom atmos­ ferom. Ali, odijelo ne čini čo­ vjeka. Bit istočnog kršćanstva ne može se suziti na određene egzotične aspekte njihovih obreda i napjeva; oni su ipak proizvod kulture i vremena i podložni su promjeni.

PLUS | travanj 2016.

Istočno kršćanstvo – poseban kršćanski „duh“ trajne vrijednosti Istočno kršćanstvo nije kr­ šćanstvo u nekom starinskom ruhu, već određeni „stil“ kr­ šćanstva, poseban kršćanski „duh“ koji je trajne vrijednosti.

Ono je jednako prihvatljivo i uklopivo u povijesnu i kul­ turnu evoluciju svijeta kao što su to zapadne tradicije, na koje smo navikli da su domi­ nantne i u medijima i u svojoj okolini. Tako nâs katolike uči i Drugi vatikanski koncil. Svaki isto­čni kršćanski obred – bi­ zantski, istočno- i zapa­dno-

sirijski, armenski, koptski, etiopski – ima vlastitu nijansu i naglasak te po svemu može jednako stajati uz zapadnu kr­ šćansku tradiciju koju pozna­ jemo. Da bismo bili objekti­ vni, vjerni katoličkom učenju, osobito onome Drugoga vati­ kanskog koncila, ali i jedno­ stavno vjerni Evanđelju i duhu ekumenizma, tada moramo u susretu s istočnim kršćanima – bilo katolicima (grkokatoli­ ci, siro-katolici, maroniti itd.), bilo staroistočnima (Kopti, Armenci, Asirci...), bilo pra­ voslavnima – unaprijed ra­ zračunati s možebitnim pre­ drasudama te trebamo voditi računa o nekim objektivnim 39

KRŠĆANI ISTOKA

Istočnom kršćaninu je bitno to da su njegova vjera i njegovo bogoštovanje snažno i nerazdvojno povezani s poviješću i životom njegova naroda Koptski monah anakoreta u egipatskoj pustinji živi monaški ideal ranokršćanskih otaca pustinjaka

načelimai ičinjenicama. činjenicama.UUpr­ pr­ načelima vome vome jeje redu redu činjenica činjenica da da toto što štosu suistočni istočnikršćani kršćanidrugačiji drugačiji uuizražavanju izražavanjusvoje svojevjere vjereiliilisu su brojčano brojčano manji manji iliili manje manje za­ za­ stupljeni stupljeniuumedijima medijimailiilinašoj našoj okolini, okolini,ne neznači značida dajejenjihov njihov stil stil kršćanstva, kršćanstva, njihov njihov obred obred iliili njihov njihov izražaj izražaj vjere vjere manje manje vrijedan, vrijedan, inferioran inferioran iliili manje manje „istinski „istinski i i pravi“ pravi“ kršćanski, kršćanski, odnosno odnosno katolički. katolički. Budući Budući da dameđu međuistočnim istočnimkršćanima kršćanima postoje postojei ikatolici katolicisvih svihistočnih istočnih obreda, obreda, „katolički“ „katolički“ ne ne znači znači

Armenska euharistija zvana badarak (posvećenje)

40

Istočno kršćanstvo nije kršćanstvo u nekom starinskom ruhu, već određeni „stil“ kršćanstva

i­si­sključivo ključivo rimski, rimski, latinski latinski iliili zapadni zapadni stil stil iliili obred obred kršća­ kršća­ nstva. Armenski, Armenski, bizantski bizantski iliili nstva. kaldejskiznači značijednako jednako„kato­ „kato­ kaldejski lički“ lički“kao kaoi irimski. rimski.

Istočno Istočnokršćanstvo kršćanstvo počiva počivana naapostolskoj apostolskoj tradiciji tradicijiiiautoritetu autoritetu kao kaoiizapadno zapadno Jedna Jednaod odtemeljnih temeljnihkarakteri­ karakteri­ stika stika istočnog istočnog kršćanstva kršćanstva jest jest da daono ononije nijelatinsko, latinsko,ali alijejejed­ jed­ nako nakoapostolsko apostolskokao kaoi irimsko. rimsko.

Istočne IstočneCrkve Crkvenisu nisuprimile primilekr­ kr­ šćansku šćanskuvjeru vjerukao kaocrkve-kćeri crkve-kćeri Rima, Rima,već većizravno izravnood odapostola. apostola.

To To jeje bilo bilo odlučujuće odlučujuće uu obli­ obli­ kovanju kovanju crkvene crkvene fizionomije fizionomije kršćanskog kršćanskog Istoka. Jedinstveni Jedinstve­ nipoložaj položaj Rimske Rimske Crkve Crkve kaokao www.kristofori.hr | PLUS

PIŠE: prof. Livio Marijan

P­ eetrove P­ trove stolice stolice ii jedine jedine apo­ apo­ stolske stolske ii patrijarhatske patrijarhatske crkve crkve na nazapadu zapadupredstavljao predstavljaojejeidea­ idea­ lan lanokvir okvirza zarast rastvisoko visokocentra­ centra­ lizirane lizirane crkvene crkvene organizacije organizacije koja koja jeje toliko toliko karakteristična karakteristična za za latinsko latinsko kršćanstvo kršćanstvo odno­ odno­ sno snokatoličanstvo. katoličanstvo.Taj Tajjejerazvoj razvoj bio bio olakšan olakšan ii potpomognut potpomognut padom padom Zapadnoga Zapadnoga Rimskog Rimskog Carstva, Carstva, stvorivši stvorivši politički politički ii kulturni kulturni vakuum vakuum koji koji jeje osta­ osta­ vio vio Rimsku Rimsku Crkvu Crkvu jedinim jedinim izvorom izvorom jedinstva jedinstva ii kulture kulture Zapada.

Zapada.

Na vjenčanju u Koptskoj crkvi mladence se kruni i odijeva u liturgijsko ruho što naglašava svetost sakramenta braka

jezik.liturgijski Na Istokujezik. se, usvojila kao Istoku je slika i kulturološka bila komplek­ slika liturgijski Na Na Istoku Istoku sese razvio razvio sasvim sasvim turološka Na Istokunije se, moglo međutim, namet­ nije U ZapadnomUCarstvu bila kompleksnija.

Zapad­ međutim, drukčiji drukčiji tip tip crkvene crkvene organi­ organi­ snija. moglo neki strani latinski Carstvujezik je latinski uglavnom jezik nuti nekinametnuti strani liturgijski jezik zacije. zacije. Ne Nesamo samodadasusuunutar unu­ jenom liturgijski više manjejezik razvijenim više ma­ Istočnoga Rimskog Car­ tar Istočnoga Rimskog i različitim razvijenimkulturnim i različi­ stva postojala četiri velika Carstva postojala četiri Jedna od temeljnih karakteristi- nje tim skupinama kulturnim i narodima. skupina­ središta velika kršćanskog središta kršćan­ živo­ ka istočnog kršćanstva jest da ma Čaki inarodima. u helenističkim Čak i u taskog – patrijarhati života – patrijarhati Aleksan­ središtima, primjerice središtima, drije, Aleksandrije, Antiohije,Antiohije, Jeruzale­ ono nije latinsko, ali je jednako helenističkim primjerice Antiohiji i Aleksandriji, Antiohiji i ma i Carigrada – već su i apostolsko kao i rimsko Jeruzalema i Carigrada Aleksandriji, u liturgiji je s vremenom u liturgiji preko Rimskoga – već granica su i preko granica jezikelokalne u po­ grčki uglavnomlokalne zamijenio je s vremenom ustupio mjesto grčkisirijskom ustupio Carstva Rimskoga postojale Carstvanacionalne postoja­ zamijenio kultovima kultovima čak prije imjesto jezike u poganskim sirijskom koptskom jeziku. i koptskom Crkve le nacionalne Perzije (nestorijanci) Crkve Perzijei ganskim ga jeno Crkva kao jeziku. čakštoprije što usvojila ga je Crkva Armenije. (nestorijanci) Na Istoku i Armenije. je i kul­ Na no Razvijajući se prema vlasti­ tim etničkim i kulturnim Razvijajući se prema vlasti­ potrebama, tim etničkim a ne po i kulturnim rimskom miljeu, potrebama, istočno a nekršćanstvo po rimskom se više miljeu, usredotočilo istočno kršćanstvo na lokalnuse Crkvu više usredotočilo kao prvobitnu na realnost lokalnu crkvenog Crkvu kaoživota. prvobitnu Naglasak realnost na lokalnu crkvenog autonomiju, života. Naglasak uloga na mjesnoga lokalnu biskupa, autonomiju, kolegijalno uloga mjesnogahijerarhije, biskupa, kolegijalno poimanje sve je to Istoku poimanje dalohijerarhije, posebnu fleksibi­ sve je to lnost Istoku koja dalo je omogućila posebnu fleksibi­ usvaja­ nje lnost i donošenje koja je omogućila elemenata usvaja­ lo­ Bilo velebna katedrala ili malena seoska crkva za istočnog kršćanina njegova mjesna crkva predstavlja središte kozmosa i prebikalne nje i kulture donošenje na način elemenata koji nalo­ valište Trojedinoga Boga kalne kulture na način koji na PLUS | travanj 2016.

41

KRŠĆANI ISTOKA

Zapadu Zapadunije nijenikada nikadapostignut. postignut.

Sve Sve su su tete činjenice činjenice utjecale utjecale na na ono onošto štonazivamo nazivamoistočnim istočnimiliili orijentalnim orijentalnim „stilom“ „stilom“ kršćan­ kršćan­ stva. stva.

zapadnjaka uu skladu skladu ss njiho­ njiho­ kao kao dolaženje dolaženje vječnog vječnog vreme­ vreme­ zapadnjaka na, na, otkrivanje otkrivanje Božjega Božjega života života vim vim različitim različitim poimanjem poimanjem kroz krozbožansku božanskupreobrazbu preobrazbučo­ čo­ Crkve.

Crkve. Zapadnjak Zapadnjak će će nagla­ nagla­ sak staviti staviti na na moralni moralni aspekt aspekt vječanstva vječanstvapreko prekobogoštovanja bogoštovanja sak sakramentalnog ii duhovnog duhovnog iislavljenja slavljenjasakramenata. sakramenata.Kada Kada sakramentalnog života,koji kojimu mudaje dajepotrebnu potrebnu sese govori govori oo životu životu Crkve Crkve ii uu života, snagu snagu na na njegovu njegovu hodočašću hodočašću Crkvi, Crkvi, govori govori se se u u pojmovima pojmovima Poimanje PoimanjeCrkve Crkveuu kakonačnom konačnomblaženstvu. blaženstvu.Mi­ Mi­ kao kao što što su su slava, slava, svjetlo, svjetlo, vivi- ka istočnjaka istočnjaka lostsesesmatra smatraizvorom izvoromisprav­ isprav­ đenje, đenje, sjedinjenje sjedinjenje ii preobrapreobra- lost Poimanje Poimanje osnovnih osnovnih vjerskih vjerskih ženje. ženje. Manje Manje im im jeje poznata poznata nog nog ii zaslužnog zaslužnog djelovanja djelovanja sadržaja sadržaja ii pogleda pogleda uu istočnih istočnih zapadna zapadna pravna pravna terminolo­ terminolo­ koje koje čovjeku čovjeku vraća vraća sposob­ sposob­ jeje kršćana kršćana jednako uni­ nost da da radi radizazaspasenje. spase­ Istočnjak, naprotiv, verzalno verzalno uu svim bitnim Istočne Crkve nisu primile kr- nje.

Istočnjak, naprotiv, više više gleda na čovjeka stvarima stvarima kao kao ii u zapad­ gleda na čovjeka kao šćansku vjeru kao crkve-kćeri kao nesavršenu njaka. njaka. Ali Aliistočnjak istočnjak to ne­ to nesavršenu sliku ilisliku slič­ ili sličnost koju rado združuje Božju Božju koju milost nerado združujeiliili miješa Rima, već izravno od apo- nost milost usavršuje. Život plodovima ljudske or­ stola. To je bilo odlučujuće u usavršuje. Život u Kristu ss plodovima ganizacije, ganizacije, zakona, zakona, reda i oblikovanju crkvene fiziono- je u Kristu progresivno je progresivno preobra­ uniformizma. uniformizma. Nastojeći mije kršćanskog Istoka preobraženje ženje u sličnost u sličnost s Bo­ naglasiti naglasitiotajstvo otajstvo Crkve, a s Bogom.

Manje se go­o gom.

Manje se govori ne ne njezin njezin zemaljski oblik vori o zaslugama, zado­ zaslugama, zadovoljšti­ iliili organizaciju, organizaciju, istočnjak istočnjak sese gija: ni, blaženstvu, blaženstvu, a više ao više pobo­ o gija: moć, moć, red, red, pravo, pravo, pravda, pravda, voljštini, manje manje zanima zanima za za disciplinske disciplinske sankcija. pobožanstvenjenju, žanstvenjenju, preobraženju preobra­ sankcija. ii administrativne administrativne stvari stvari uu ži­ ži­ ženju (theosis), (theosis), preobražaju preobražaju čovjeka čovjeka u sliku i priliku Božju. u sliku i priliku Božju. votu votuCrkve.

Crkve.On OnCrkvu Crkvune nevidi vidi Duh Duhpobožnosti pobožnosti toliko toliko kao kao vidljivu vidljivu organizaci­ organizaci­ jujukojoj kojojjejeKrist Kristna načelu čelukoliko koliko Pobožnost Pobožnost ii način način njezina njezina Obred Obredkao kaoidentitet identitet kao kao Njegovo Njegovo bogoobjavljenje, bogoobjavljenje, iskazivanja iskazivanja jeje uu istočnjaka istočnjaka ii Istočni Istočnisu suobredi obreditijekom tijekompovi­ povi­ jesti jestibili bilibliži bližipuku pukunego negozapad­ zapad­ niniobred, obred,koji kojijejeuostalom uostalombio bioii na na nerazumljivom nerazumljivom latinskom latinskom jeziku. jeziku.Istočnom Istočnomkršćaninu kršćaninune ne smeta smeta činjenica činjenica što što jeje njegov njegov obred obredmanje manjeraširen raširennego negoneki neki drugi. drugi.Njegov Njegovobred obredmu mumno­ mno­ go go znači znači upravo upravo zato zato jer jer jeje in­ in­ timno timnonjegov, njegov,aane nezato zatošto štojejeii nekoga nekogadrugog. drugog.Ono Onošto štomu mujeje bitno bitnojest jesttotoda dasu sunjegova njegovavjera vjera iinjegovo njegovobogoštovanje bogoštovanjesnažno snažno iinerazdvojno nerazdvojnopovezani povezanisspovi­ povi­ ješću ješću ii životom životom njegova njegova naro­ naro­ BIskup, podđakon i đakon bizantskog obreda da; da; da da on slavi Boga Bogana najeziku jeziku 42

www.kristofori.hr | PLUS

PIŠE: prof. Livio Marijan

Armenca Armencajest jestnjegov njegovarmenski armenski obred. obred.Na NaZapadu Zapadusesečesto čestouni­ uni­ formiranost formiranost smatrala smatrala znakom znakom univerzalnosti univerzalnostii ijedinstva, jedinstva,dok dok na naIstoku Istokunije. nije.

Intima Intimassmjesnom mjesnom Crkvom Crkvom Ovo Ovo intimno intimno jedinstvo jedinstvo vjere, vjere, nacije nacijei ikulture kulturesadrži sadržisvakako svaka­ i ko opasnosti. i opasnosti.

Ali toAli je istovreme­ to je isto­ no vremeno usadilo usadilo u istočnog u kršćani­ istočnog na kršćanina i snažan smisao i snažan odgovorno­ smisao Krist Pantokrator - Svevladar - dominira nad središnjom kupolom crkve sti odgovornosti za Crkvu. Izbor za Crkvu. patrijarha Izbor u istočnim patrijarhaCrkvama u istočnim pobuđuje Crkva­ koji plodnjegove njegove vlastite ključanelement elementuustvaranju stvaranju živo koji jejeplod vlastite kul­ jejeključan ma pobuđuje zanimanježivo sviju.zanimanje Župni­ kulture s liturgijom je „maronitske“ „maronitske“ nacije, nacije, aa preko preko kovo ture s liturgijom koja jekoja očuvala li­ sviju. nepravilno Župnikovoslavljenje nepravilno očuvala i kršćansku vje­ i kršćansku vjeru i osje­ turgije slavljenje ne liturgije bi se olako ne pre­ bi se olako prešutjelo.

Pristup ru ćaj inarodnog osjećaj narodnog jedinstva Istočnjak Crkvu ne vidi toliko šutjelo.

Pristup patrijarhu patrijarhu ili episkopu jedinstva njegovih njegovih predaka kroz pre­ kao vidljivu organizaciju kojoj ili episkopu (biskupu)(bi­ je daka teškakroz vremena teška vremena progona je Krist na čelu koliko kao (...) nevjerojatno skupu) je nevjerojatno neformalan, ne­ progona i podčinjavanja i podčinjavanja drugi­ aformalan, kurije i acrkveni kurije i crkve­ uredi otkrivanje Božjega života kroz ma. To štoToTalijani i Irci ni uredi na Bliskom istoku drugima. što Talijani na Bliskom istoku uvijek drukčije, to ga uvijek su prepuni laika, i rade Irci rade drukčije, to ne ga božansku preobrazbu čovje- su prepuni laika, seljaka začuđuje. i trgovaca ne začuđuje.ZaZaistočnjaka istočnja­ čanstva preko bogoštovanja i iseljaka trgovaca jednako jedna­ kao i ka normalno, upra­ slavljenja sakramenata ko kao i dostojanstvenika je jetotonormalno, dostojanstvenika i ugled­ vo vo ono ono što što on očekuje. i uglednika, nika, koji dolaze koji tražiti dolaze Vlastita Vlastita„maronitska“ „maronitska“varijanta varijanta nje nje i i države države Libanon.

Libanon. Neod­ Neod­ razne tražiti usluge, razne usluge, prosvjedovati prosvje­ zapadno-sirijskog zapadno-sirijskog obreda obreda bio bio vojivi vojivi dio dio identiteta identiteta jednoga jednoga zbog dovati nečega, zbog nečega, dokazivati dokazivati

Euharistija je središte duhovnog života istočnih kršćana i ona predstavlja nebo na zemlji gdje je Krist svevladar, svećenik, čovjekoljubac i sudac

PLUS | travanj 2016.

43

KRŠĆANI ISTOKA

Suvremena crkva bizantskog obreda s ikonostasom i svetištem s oltarom

nekutvrdnju tvrdnjuiliiličestitati čestitatineki neki neku blagdan. Mnogi Mnogi od od tih tih ljudi ljudi blagdan. katkadaklerici klericinižeg nižegreda, reda, susukatkada podđakoniiliilipak pakđakoni. đakoni.Kao Kao podđakoni mladisusuobično običnozaređeni zaređenizaza mladi pjevačei ipodđakone, podđakone,aakasnije kasnije pjevače nastavesvoju svojuliturgijsku liturgijskusluž­ služ­ nastave bu buuužupnoj župnojcrkvi crkvikroz krozčitav čitav život. život. Uobičajeno Uobičajeno jeje nedje­ nedje­ ljom ljomuuSirijskoj SirijskojiliiliKaldejskoj Kaldejskoj crkvi crkviuuIraku Irakuiliilipak pakKoptskoj Koptskoj uuEgiptu, Egiptu,vidjeti vidjetiskupinu skupinulaika laika kako kakoostavljaju ostavljajuobitelji obiteljinakon nakon ulaska ulaskauucrkvu crkvui iodlaze odlazeuusakri­ sakri­ stiju stijugdje gdjeseseoblače oblačeuuliturgijsko liturgijsko ruho, ruho,tetenanabogoslužju bogoslužjuod odsrca, srca, s s velikim velikim zanosom zanosom i i žarom, žarom, pjevaju pjevajudijelove dijelovečasoslova časoslovai ieu­ eu­ haristijske haristijskeslužbe. službe.

Liturgija Liturgijakao kaosredište središte života života Može Možesesenavesti navestimnoštvo mnoštvooso­ oso­ bina binai zasebnosti i zasebnostiduha duhaistočnih istočnih kršćana, kršćana,alialinajbolji najboljiput putdadasese prodre prodreuuživu živudušu dušujedne jedneCr­ Cr­ kve kvejest jestpreko prekonjezine njezineliturgije. liturgije.

Ovo Ovoosobito osobitovaži važizazakršćan­ kršćan­ ski ski Istok Istok gdje gdje se,se, zbog zbog uske uske povezanosti povezanosti obreda obreda i i vjerske vjerske kulture kulturei ipobožnosti, pobožnosti,očuvalo očuvalo ono onoprvobitno prvobitnosredišnje središnjemje­ mje­ sto stoliturgije liturgijeuuvjerskom vjerskomživotu životu kršćanske kršćanskezajednice. zajednice.Poseban Poseban napor naporkoji kojiseseuuzadnje zadnjevrijeme vrijeme ulaže ulaže nana Zapadu Zapadu oko oko pono­ pono­

vnog vnogpovezivanja povezivanjapobožnosti pobožnosti i iliturgijske liturgijskemolitve molitveCrkve, Crkve,po­ po­ kazuje kazuje nam nam važnost važnost poveza­ poveza­ nosti nostiduhovnoga duhovnogaživota životas slitur­ litur­ gijom gijomi imolitvom molitvomCrkve Crkvešto štojeje uuistočnjaka istočnjakaposve posveuobičajeno uobičajeno i iredovito. redovito.Za Zaistočnog istočnogkršća­ kršća­ nina ninaliturgija liturgijanije nijetek tekjedna jednaod od mnogih mnogihvjerskih vjerskihdužnosti; dužnosti;ona ona jejesredište središtenjegova njegovakršćanskog kršćanskog života, života, najveći najveći izraz izraz njegove njegove povezanosti povezanosti s s Bogom.

Bogom. Cilj Cilj Božje Božje spasiteljske spasiteljske objave objave jest jest osposobiti osposobitičovjeka čovjekazazaživot životuu Bogu Boguaaliturgija liturgijajejeprivilegira­ privilegira­ no notlo tlotog togdogađanja. događanja.Liturgija Liturgija jeje mjesto mjesto bogojavljenja bogojavljenja gdje gdje čovjek čovjekulazi ulaziuubožanski božanskiživot život sudjelovanjem sudjelovanjem uu otajstvu otajstvu ot­ ot­ kupljenja. kupljenja. ** Prof.

Prof. Livio Livio Marijan Marijannaš našjeje renomirani renomiranietnolog etnologi ikulturni kulturni djelatnik; djelatnik;profesor profesorfilozofije filozofijei i diplomirani diplomirani etnolog. etnolog. Podđa­ Podđa­ kon; kon;od odgodine godine2013.

2013.kancelar kancelar jeje grkokatoličke grkokatoličke Križevačke Križevačke eparhije eparhijei ibiskupov biskupovtajnik. tajnik.Po­ Po­ drijetlom drijetlomjejes sotoka otokaIža Ižaaas sobi­ obi­ telji teljii idvoje dvojedjece djeceživi živiuuZadru.

Zadru.

Manastir (samostan) Varlaam, Meteori u Grčkoj, svojim položajem predstavlja ideal monaškog, ali i kršćanskog života uopće - monah treba biti anđeo na zemlji

44

www.kristofori.hr | PLUS

POĐITE S NAMA NA HODOČAŠĆE! SUSRETNITE SVECE NAŠE SVETE CRKVE I MILOST KOJA SE JOŠ UVIJEK ŠIRI ONDJE GDJE SU DJELOVALI

POSEBNOST NAŠIH HODOČAŠĆA:

• prilika na jedinstven način razmatrati Riječ Božju (kroz promatranje, meditaciju i unutarnju molitvu), • tematska predavanja stručnog voditelja i • razgovor s voditeljima; pojedinačna molitva za konkretne potrebe.

HODOČAŠĆE PADRE PIJU U SAN GIOVANNI ROTONDO Novi termin: 7. – 9. listopada 2016. g. Prijave su u tijeku!

(Hodočašće 17. – 19. lipnja: popunjeno!)

Sadržaj i program hodočašća: - 1. dan: posjet i sveta misa u Loretu; dolazak u San Giovanni Rotondo u večernjim satima - 2. dan: San Giovanni Rotondo – sveta misa te posjet mjestima poveza­ nima sa životom Sveca; posjet Monte Sant' Angelu gdje se nalazi špilja sv. Mihaela; poslijepodne slobodno za hodočasničke pobožnosti, za oso­ bni razgovor s voditeljima te pojedinačne molitve za potrebe hodočasnika - 3. dan: posjet Lancianu i sveta misa u svetištu euharistijskog čudesa. Povratak.

Cijena: 1500 kn Za detaljne informacije i rezervacije nazovite na: 048/210-104; 095/206-5421; 091/220-6542 (radnim danom 8 – 16 sati); ili se javite e-poštom na: tajnica@kristofori.hr

www.kristofori.hr

Ljubav i Ipoštovanje LJUBAV POŠTOVANJE

Ulomak iz knjige „Ljubav i poštovanje” autora dr. Emersona Eggerichsa Knjigu potražite u našoj web-knjižari na www.kristofori.hr. Poštarina je besplatna!

46

www.kristofori.hr | PLUS

Obitelj i brak

ONA ŽELI DA BUDEŠ OTVOREN PREMA NJOJ

Ona nije 'teška'; ona te voli!

Muž koji je zatvoren sam u sebe ženi se čini kao „opak čovjek komu se ne može ništa kazati“ (1 Sam 25,17) (…) Žena osjeća kad se u nje­ leći seks, i ja bih se tada osjeća­ njezino tijelo nije dostupno. mu nešto događa, ali on ne la tako iskorišteno i nevoljeno. Nije teško primijetiti kada je želi pričati o tome. „Sve je u Taj osjećaj usamljenosti imala to ženin duh zgažen. Njezino redu“, obično kaže kada ga se sam i sinoć, a ne volim kada se lice sve govori. Dok se tako pita kako je. Njezina joj intui­ tako osjećam... Osjećala sam na ženinu licu vidi sve, muž cija govori da je on definitivno se kao da je televizor važniji od zadržava više-manje isti izraz lica. Žene se ponekad uzrujan, stoga je zbunje­ na i kaže: „Ponekad ne Njezine su namjere dobre. žale da se njihovi muževi ponašaju kao da izme­ znam čemu vjerovati.“ Ali ona nikad ne odu­ Znam da se samo želi povezati đu njih nema nikakvih staje. Ona i dalje prilazi sa mnom, osjetiti otvorenost i problema, kao da ne vidi problemu pokušavajući bliskost između nas da je ona uzrujana i klo­ ga shvatiti i riješiti. Ona nula duhom. On odlazi žudi za njegovom ljubavlju, što mene. Znam da to nije istina, na posao, a kad se vrati kući, u njezinom svijetu znači da če­ ali ja se tako osjećam. On se ne može vjerovati da ona još zne za time da se njezino srce jako uzruja kada 'pročita' go­ uvijek ima snage pričati o ne­ otvoreno poveže s njegovim. vor moga tijela koji ga odbija.“ kakvim napetostima između Ovakva pisma primam od njih. Štoviše, ona ga još mora velikog broja žena. Neka sva­ podsjetiti što se točno dogo­ Ona je cijeli dan ki muž zapamti što je rekla dilo, jer je on već zaboravio razmišljala o tome, ova žena. Kada postoji neki na njihovu svađu koja se do­ on se ne sjeća što problem između nje i njezina godila tijekom doručka. Ona muža, kada se osjeća povrije­ je cijeli dan razmišljala o tome se dogodilo đeno, usamljeno ili zanema­ razgovoru i u glavi ga prevrtje­ „Tolike bi noći on došao kući, reno, ona tada uopće nema la barem deset puta. Nakon što gledao televizor do kasno u želju s njime voditi ljubav. ga je podsjetila što se toga jutra noć, a onda došao u krevet že­ Tada je njezin duh zgažen, a dogodilo, on joj odgovara: „A PLUS | travanj 2016.

47

LJUBAV I POŠTOVANJE

HUMOR

To je snažan dio njezine ženstvenosti i jedan od razloga zašto sam se uopće zaljubio u nju to... Ma zaboravimo to, u redu? kva razmišljanja odbacujem Nastavimo dalje.“ od sebe. Znam da moja žena Sarah ne pokušava upravljati mnome. Njezine su namjere Zašto on nije dobre. Znam da se samo želi uzrujan kao što je povezati sa mnom, osjetiti ona uzrujana? otvorenost i bliskost između Ona ne može shvatiti kako nas. To je snažan dio njezion može reći takvo što. Za- ne ženstvenosti i jedan od što on nije uzrujan kao što razloga zašto sam se uopće je ona uzrujana? Odgovor zaljubio u nju. je jednostavan. Njezin muž funkcionira poput 'strujnog Kao muž pazite da se ne kruga' kojemu, nakon što je uzrujavate zbog njezine ugašeno njegovih dvije tisu- „znatiželje“ i svih tih (neće svjetala, preostalih tisuću potrebnih) pitanja koja vam još uvijek radi. (Za razliku postavlja. Razmislite zašto od njegove žene koja funk- vaša žena to radi. Ona ne cionira ovako: ako se ugasi želi da mali problem prejedno svjetlo, automatski raste u veliki. Ona vam se se gase i sva ostala.) On je primiče zato što vas voli i „izolirao“ taj jedan problem veoma ste joj važni! (…) tako da ne utječe na ostale dijelove njegova bića. (...)

Ulomak iz poglavlja „Otvorenost – ona želi da budeš otvoren prema njoj“ Ona nije 'teška'; ona

Dječji biseri »Pustite dječicu neka dolaze k meni; … takvih je kraljevstvo Božje!« „Sveti red je kad se poredamo i čekamo svetu pričest.“ „Redovnici su ljudi koji redovno mole.“

„Postoje zaključani redovnici i otključani.“ „Zavjeti redovnika su uzaludnost i poslušnost.“ „Franjo je osnovao francuze.“

te voli!

(…) jedan mi je muž napisao: „Moja žena uvijek vreba nada mnom. Osjećam se kao da ima velika kliješta, poput onih kojima se reže metal na automobilima prilikom spašavanja unesrećenih, kojima pokušava prodrijeti u mene. Trebam svoj prostor. Trebam svoju neovisnost.“ Znam kako se ovaj muškarac osjeća, ali ta48

T HI

„Brat laik je brat koji lajka.“ „Redoviti djelitelji krštenja su svećenik ili đakon, ali u izvanrednim okolnostima to može biti i čovjek.“ www.kristofori.hr | PLUS

Priredio: Zaharija

rce Veselo je s ek izvrstan lij Geografija Hvali se plavuša prijateljici kako često putuje: ‒ Bila sam ti ja nedavno u Dubaiu; lani sam posjetila Australiju; prokrstarila sam već cijelu Europu. Bila sam i u Miamiju... ‒ Pa ti onda izvrsno poznaješ geografiju! – reče prijateljica. ‒ Da, i tamo sam bila! – odv­ rati plavuša.

?!

Geograf ija

Još malo Dok ostali župljani idu na nedjeljnu misu, Štef, naslonjen na stup pored crkve, pije pivo.

Jedne nedjelje župnik župnik se obrati Štefu: ‒ Štef, pa zašto nam se nikad ne pridružite na misnom slavlju?! ‒ A ne, za mene je prekasno... ‒ odgovori mu Štef tužno. ‒ Ali što to govorite, čovječe dragi, nikad nije kasno! ‒ pobuni se župnik. ‒ Nije? – odjednom živne Štef. ‒ Onda ću piti još malo...

Mali Ivica i karte

Ogovaranje ‒ Ja stvarno ne razmem te žene koje ogovarjaju svoje muže – govori Bara susjedi. ‒ Moj je nikakov, ali ga ja nigdar ne ogovarjam...

PLUS | travanj 2016.

Učiteljica upita đake tko zna brojiti od sedam do deset?

Ivica odmah digne ruku i poviče: ‒ Znam ja, znam ja!

Učiteljica se nasmije i reče: ‒ Hajde, Ivice, da te čujemo...

Ivica se važno ispravi i krene: ‒ 7, 8, 9, 10.

Učiteljica ga pohvali: ‒ Bravo! A znaš li kako ide dalje?

Ivica se isprsi: ‒ Znam: dečko, baba, kralj i as!

Kolinje Štef pozvao kuma na kolinje: ‒ Ak moreš, dojdi svakako, kume!

Odazvao se kum pozivu, ali je naišao na zatvorena ulazna vrata, koja nikako nije mogao otvoriti, a u dvorištu je lajao velik pas. Kad su se za tri dana sreli na sajmu, kum reče Štefu: ‒ Pozval si me na kolinje, a nisam mogel u dvorište. ‒ Pa, rekel sam ti, dojdi ak moreš – odgovori mu ovaj.

Kod zubara Dođe Ivan kod zubara i odmah s vrata upita: ‒ Dobar dan, može jedno vađenje zuba; naživo? ‒ O, pa Vi ste jako hrabri! – iznenađeno će zubar. ‒ Ne, ne, pogrešno ste me ra­ zumjeli. Radi se o mojoj ženi...

Zašto se smije?

Zašto se Zagorec smije kad sijevaju munje?

Misli da ga dragi Bogek slika.

49

Kad sam ja postala svoje tijelo, a prestala biti mamino?

(Srećom, nije me pobacila‌)