RHEMA br 54

Page 1

Č A S O P I S Z A P R O M I C A N J E N O V E E V A N G E L I Z A C I J E | B R O J 5 4 | R U J A N , L I S T O PA D , S T U D E N I 2 0 12 . | C I J E N A 2 5 k n | 7 K M

fra Ivo Pavi

Kr tenje u Duhu vl . Dra en Radigovi g

Oprosti ili se razboli fra Zvjezdan j Lini

Svi sveti JJosip p Lon ar

Vidljivo iz nevidljivoga dr. sc. Marica un i

Karizmatska obnova i ignacijanske duhovne vje be u Poljskoj

Neal Lozano

Od ivota u kaosu do izlje enja


POPUST

50%

4 broja 100 kn

AKCIJA

SVI NOVI PRETPLATNICI dobivaju knjigu po svome izboru po 50% niĹžoj cijeni

Popust se odnosi na sva izdanja biblioteke FIGULUS i vrijedi samo u rujnu. Naruăśœiti se mogu do dvije knjige

U na oj web-trgovini: www.kristofori.figulus.hr mo ete pla ati uplatom na ra un i kreditnim karticama

Stare brojeve RHEME (49, 50, 51) mo ete kupiti u paketu po 50% ni oj cijeni: 3 broja za 40 kn (po tarina uklju ena). Ispunite narud benicu na na oj web-stranici: www.rhema-casopis.com ili se javite telefonom Narud be: 095/206-5421, 099/216 4788 i 091/220 6542 e-mail: tajnica@figulus.hr www.rhema-casopis.com com


Impresum UVODNA RIJE

RHEMA, tromjese ni asopis za promicanje nove evangelizacije, izlazi etiri puta godi nje (1. o ujka, 1. lipnja, 1. rujna, 1. prosinca) VLASNIK: Zajednica „Dobri Pastir”, www.dobripastir.com NAKLADNIK: Ustanova Kristofori, www.kristofori.hr ODGOVORNI UREDNIK: vl . Dra en Radigovi GLAVNI UREDNIK: Josip Lon ar LEKTORICA: Martina Zidari

P

relistavaju i ovu Rhemu na svome ra unalu ra unalu, prva mi je pomis pomisao bila kako zapravo postoji toliko toga to bismo trebali saznati o Bogu, o svijetu koji je stvorio, i o nama ljudima, stvorenima na njegovu sliku i priliku; a znamo da ve ina katolika

GRAFI KO OBLIKOVANJE: Momir Bla ek, Zrinka Zidari , Mihael Lon ar Miha PRIJEVOD: Dra ena Kolobari FOTOGRAFIJE: shutterstock.com SURADNICI U OVOM BROJU: Mislav Ben evi , Nikola Beri i , Ivana Bre anovi , dr. sc. Marica un i , Emilija Dolenec, p. Marko Glogovi , Nediljko Jel i , vl . Marijan Jeleni , Josip Kadi , Ivana Katanovi , Dra ena Kolobari , Josip Lon ar, Josip Lon ar Zaharija, Mihael Lon ar, Jelena Marki , fra Ivo Pavi , Ivica Plesec, Tatjana Prepeli , Ivan Remeta, Niko Ron evi , Zrinka Zidari

tako malo ita Bibliju, duhovne knjige i duhovni tisak, tako malo razmi lja o Bo -

jemu kraljevstvu... O svojim idolima nogometa ima, glumcima, politi arima, unucima, poslovnim partnerima i mnogima drugima, znamo mnogo vi e od onoga to znamo o Isusu Kristu. Nedavno sam odr ao seminar o novoj evangelizaciji u Rumunjskoj. Prisutne sam slu ajno upitao znaju li gdje je ivio Isus za vrijeme svoga javnog djelovanja. Ni jedna prisutna osoba nije znala, uklju uju i i dva prisutna sve enika. Kojim je sve jezicima govorio, za to se odselio iz Nazareta, koliko je godina imao kada je umro (30 ili 33)? Sve su to, mo da, na prvi pogled nebitna pitanja, ali ona nam daju jasnu sliku o tome tko je za nas Isus Krist, koliko nam zapravo zna i. Ako ne znamo odgovor na njih, zna i da ga manje poznajemo od svojih idola. Razmi ljaju i o tome, radostan sam dok gledam velike stranice ovoga asopisa ispunjene tekstovima koji nas mogu mnogo toga nau iti.

TISAK: DENONA, Getaldi eva 1, 10 000 Zagreb

Radostan sam i zbog onih koji, u e i, ispunjavaju Isusovu elju/zapovijed po kojoj bi svi

ADRESA UREDNI TVA: RHEMA, Franje Ga ija 2, 48 000 Koprivnica e-mail: urednik@figulus.hr tel: 048/621-159 (8-16 sati)

trebali postati njegovim u enicima. A u enici smo tako dugo dok smo spremni priznati da

MARKETING I OGLA AVANJE: e-mail: figulus@figulus.hr tel: 095/676-8129 (8-16 sati)

ne znamo sve i dokle smo god spremni nastaviti s u enjem. U ovoj Rhemi svatko mo e nau iti barem ne to to e ga u initi kvallitetnijim ovjekom. Ondje gdje postoji elja za upoznavanjem Boga, oondje je i Duh istine koji nas pou ava. Duh Sveti nas u isto vrijeme i

GODINA IZLA ENJA: XI. STRANICE: 100 str. DIMENZIJE: 20x27 cm CIJENA: 25 kn GODI NJA PRETPLATA: 100 kn

mijenja jer je njegova rhema o trija od dvosjekla ma a i ima mo prom

DISTRIBUCIJA ZA HRVATSKU: Kr anska knji ara, Kanarinska 38a, Dubrava, Knji ara Sv. Antun, Kaptol 6

ggdje je organizirana hijerarhijski. No, ako ste kojim udom itali povi-

SLJEDE I BROJ „RHEME” IZLAZI 1. PROSINCA 2012. RHEMA - gr ka rije koja zna i „Bo ja rije samo za tebe”

mijeniti na a srca. m ZZasigurno ste uli za tvrdnju da je Crkva ondje gdje je biskup, tj. ondje jjest Crkve, koju je te ko nabaviti na hrvatskome jeziku, shvatili ste da jje istina ne to drugo: Crkva je ondje gdje se nalaze ljudi ispunjeni Duhhom Svetim, ljudi koji svoju vjeru ive vjerodostojno i koji u svojim ivottima o ituju ivot Isusa, „privremenog” Kafarnaum anina. Ako itamo ppovijest Crkve koja se isklju ivo bavi svecima kroz svoja duga stolje a, Bo ju. Ako nam je Isus Krist vi e od idola, tj. sâm Bog, onda emo vidjet emo sjaj i slavu s

NARUD BE I PRETPLATA: Podatke je mogu e poslati (s naznakom: „Za Rhemu”): - na e-mail: tajnica@figulus.hr - SMS-om na broj: 095/206-5421, 099/216-4788 i 091/220-6542 (ili pozivom na 048/621-159) - na web-stranici: www.kristofori.figulus.hr - ili na adresu uredni tva ZASTUPNI TVO ZA BIH (Cijena: 35 KM): Udruga IHTIS, Mostar (tel: 063/837-002) www.udruga-ihtis.com e-mail: udruga-ihtis@net.hr NJEMA KA (Cijena: 25 ) Podatke poslati na e-mail: njemacka@figulus.hr ili nazvati: 0049/931-286-275 ili ispuniti prijavnicu na RHEMA broj 51 prosinac 2011. web-stranici: www.kristofori.figulus.hr

|

tu istu Crkvu voljeti, onda emo u nju i i k njemu. I znat emo razlikovati pastire od Pastira i ni jedan pastir ne e biti razlogom da se odreknemo Pastira i njegova stada. Zaista upadamo u velike probleme kada bilo kojega pastira zamijenimo s Pastirom. Narod je uvijek prepoznavao svece i masovno hrlio k njima, dok ih u isto vrijeme mnogi pastiri nisu voljeli. No narod je uvijek bio pametniji – pa je tako i danas! Tko ima u i, neka uje! elim vam plodonosno itanje! Josip Lon ar, glavni urednik

3


SADR AJ

54

Ivica Plesec: Pogled na krunicu Niko Ron evi Prvine

58

60

Tehnika u prirodi:

SADR AJ 5

Bo je stvorenje

Za po etak

10 vl . Dra en Radigovi : Oprosti ili se razboli 16 Pelikan 18 fra Zvjezdan Lini : Svi sveti 21 Posveta upne crkve u urkovcu 22 fra Ivo Pavi : Kr tenje u Duhu (VII.)

42

28 Karizmatski susreti 30 Josip Lon ar: kola molitve 38 Josip Lon ar: Vidljivo iz nevidljivoga 42 Tehnika u prirodi 46 Strah 47 Upoznajmo Bibliju 56 Svjedo anstvo: Iz pepela i praha 58 Ivica Plesec: Pogled na krunicu

Karizmatski susreti

Josip Lon ar: Vidljivo iz nevidljivoga

28

60 Niko Ron evi : Prvine 64 Bogat je u ljubavi onaj koji... 68 Neal Lozano: Od ivota u kaosu do izlje enja 74 Nick Vuji i u Hrvatskoj 76 C.S.Lewis: Dobri ljudi ili novi ovjek 82 Josip Lon ar: Bolesni ko pomazanje

38

86 dr. sc. Marica un i : Karizmatska obnova i ignacijanske duhovne vje be u Poljskoj 94 vl . Marijan Jeleni Duhovno bogatstvo Hrvatske u Vodnjanu 96 Savjest i Bog 98 Crkva se ali

4

vl . Marijan Jeleni :

Duhovno bogatstvo u Vodnjanu

vl . Dra en Radigovi :

Oprosti ili se razboli

94 10 www.rhema-casopis.com | RHEMA


Josip Lon ar: kola molitve

56

30

fra Zvjezdan Lini :

Neal Lozano:

Svi sveti

Od ivota u kaosu do izlje enja

68

C. S. Lewis:

Dobri ljudi ili novi ovjek

Za po etak

Svjedo anstvo: Iz pepela i praha

U novinama, jutros, nisam pro itao ni jedne radosne vijesti. U dnevniku, ve eras, nisam vidio ni jedne radosne vijesti. Radosna vijest (Evan elje) eno, le i na polici. Petrus Ceelen/A.J.

76

18 fra Ivo Pavi :

Kr tenje u Duhu (VII.)

22

Nick Vuji i u Hrvatskoj

dr. sc. Marica un i

74 RHEMA broj 54 | rujan 2012.

Karizmatska obnova i ignacijanske duhovne vje be u Poljskoj

86 5



7. Samo danas u init u ne to to ina e ne inim rado; ako u mislima osjetim da sam povrije en, trudit u se da to nitko ne primijeti. 8. Samo danas na init u to an raspored. Mo da ga se ne u to no dr ati, ali u ga napraviti. Izbjegavat u dva zla: napetu urbu i neodlu nost.

SE : MOLIT VA @ KRISTOFORI . HR

10. Samo danas ne u strahovati. Naro ito se ne u bojati radovati svemu to je lijepo i vjerovati u dobro. Dano mi je 12 sati da inim dobro; mogla bi me obeshrabriti misao da to moram initi cijeli ivot.

Je li Vam poznata neka od ovih re enica? Mo da ih netko od Va ih prijatelja ili bli njih izgovara, vapi za pomo ; ili ste ih pak sami mnogo puta izgovorili i zaista se osje ali da Vam vi e nitko ne mo e pomo i? Ako se prepoznajete u nekoj od navedenih situacija, zavapite Gospodinu da Vam pomogne uz pomo poslu itelja Dru tva Kristofori, te zapo nite, uz vlastita nastojanja i njegovu pomo , novi ivot! On to itekako eli i mo e; pitanje je elite li to, istinski, i Vi? Ako je Va odgovor na Gospodinov poziv pozitivan, molimo Vas da se e-mailom na: molitva@kristofori.hr i u inite prvi korak. Dovoljno je poslati e-mail u kojem navodite da se elite prijaviti za molitvu, a obrazac za prijavu, informacije o terminu odr avanja, kao i upute o to nom mjestu odr avanja molitve bit e Vam poslani u odgovoru.

Nudimo: 1. Molitve za fizi ko ozdravljenje 2. Molitve za nutarnje iscjeljenje 3. Duhovno savjetovanje u skladu s na im mogu nostima Vi e informacija potra ite na na oj web-stranici.

RHEMA broj 54 | rujan 2012.

W W W . KRISTOFORI . HR

„Ne mogu vi e, prete ko je, osje am da me nitko ne cijeni, nitko ne primje uje. Mu e me razne bolesti, problemi u braku, u obitelji, na poslu, kao da me ne to stalno tla i, ne vidim izlaza! Vi e ne znam mo e li mi i eli li mi itko pomo i?!”

za sudjelovanje u molitvi prijavite

9. Samo danas vrsto u vjerovati – ak i ako bi okolnosti pokazale suprotno – da se dobrostiva Bo ja providnost brine za mene kao da nikoga drugog nema na svijetu.

|

www.kristofori.hr

Za po etak

J AVITE


Za po etak

Poznate misli poznatog knji evnika o ivotu Ne boj se i ne strahuj, jer kuda god po e , s tobom je Jahve, Bog tvoj. Jo ua 1,9

8

www.rhema-casopis.com | RHEMA


Za po etak RHEMA broj 54 | rujan 2012.

9


Francis Oprosti i Judith ili se razboli Macnutt

vl . Dra en Radigovi Pusti da se Bog bori za tebe

J

edna od najte ih lekcija

nom obrazu, pru i i drugi,

dobro

koju je Isus dao svojim

i onomu tko ti otima gornju

onom koji

u enicima je ona kad

haljinu, ne krati ni donje.”

ga mrzi i koji mu

nam

(Lk 6,27-29).

ini zlo i zagor ava

je

zapovjedio:

mu ivot?! U ljudskoj koj koj ko

„Ljubite svoje neprijatelje!

10

inite dobro onima koji vas

Pred ovim rije ima ostajemo

je snazi to nemogu e! Pala

mrze!

one

zapanjeni! Pitamo se: „Je li

ljudska narav ne mo e proi-

koji vas proklinju! Molite

mogu e ljubiti svoje neprija-

zvesti takvu ljubav! Zato o-

za one koji vas ogovaraju!

telje?! I, ako da, KAKO? Kako

vjek u svojoj snazi ne mo e

Onome tko te udari po jed-

dana nji ovjek mo e initi

ispuniti tu Isusovu zapovi-

Blagoslivljajte

www.rhema-casopis.com | RHEMA


to shva a , ako razumije

– ISUSOV LIJEK, kako bismo

da se radi o duhovnom ratu,

nadvladali

onda ti je jasno da Zloga, i

neprijatelje

u

zlo koje nam ini, ne mo e-

svom ivotu.

mo pobijediti nikakvim fizi -

Dok se ti bori u ljudskoj snazi, Bog se ne mo e boriti za tebe u svojoj bo anskoj snazi!

Moramo razumjeti – makar

kim oru jem, a pogotovo ne

te netko napada, ini zlo ili ti

mr njom ili osvetom osobi

reno. I kad zlo u njima bude

zagor ava ivot, shvati – O-

koja nas napada. Time e

uni teno, tada oni vi e ne e

VJEK NIJE TVOJ NEPRIJATELJ!

zlo samo jo vi e raspiriti,

imati snage, ni volje da nas

Tvoj je neprijatelj avao koji

doliti ulje na vatru, pa e se

napadaju ili povrijede! Ako

te napada preko slabosti

zlo jo vi e razbuktati (raz-

to razumije , to te mo e sa-

druge osobe, i eli te raniti

gorjeti)!

uvati od mnogih nevolja

i povrijediti! Tako: mi se ne

Ako razumije da se radi o duhovnom ratu, onda ti je jasno da Zloga, i zlo koje nam ini, ne mo emo pobijediti nikakvim fizi kim oru jem, a pogotovo ne mr njom ili osvetom osobi koja nas napada

i problema u ivotu! ak i

emo se jo vi e raniti i po-

borimo protiv ljudi, nego

U tom duhovnom ratu mo e-

od pogubnih bolesti! Zato

vrijediti, a problemi se ne e

protiv demona, protiv avla.

mo pobijediti Zloga koji nas

je Isusov recept najbolji! U

rije iti, nego samo jo po-

To je duhovni rat. To

napada preko na e okoline

ovom lanku elimo vidjeti

ve ati. I dok ti na silu eli

treba stalno imati

JEDINO PRIDR AVANJEM

da je mogu e ljubiti svoje

iznuditi svoje pravo – pod

na umu (na

ISUSOVA RECEPTA, tj. tako

neprijatelje i blagoslivljati

svaku cijenu – protiv svojih

pameti).

da ljubimo svoje neprijate-

ih, i vidjeti kako mo emo u

napada a, tada se Bog ne

Ako

lje, blagoslivljamo ih, inimo

svoje srce primiti Bo ju lju-

mo e boriti za tebe. Dok se

im dobro i molimo za njih! To

bav koja nam je potrebna

ti bori u ljudskoj snazi, Bog

e proizvesti takvu duhovnu

da uni timo ZLO koje nas

se ne mo e boriti za tebe u

napada.

svojoj bo anskoj snazi! No,

snagu – da e zlo u tim

Francis vl . Dra en i Judith Radigovi Macnutt

jed. Ipak: to je Isusov recept

kada svoje probleme sta-

ljudima preko kojih nas avao napa-

Kroz mnoge primjere mo e-

vi u Bo je ruke i prepusti

da biti pobi-

mo vidjeti: kada svoje pro-

njemu da vu e konce i uredi

je eno i

bleme i sukobe s ljudima

okolnosti, vidjet e kako e

ra zo -

koji nas napadaju i zagor-

se stvari srediti, i kako e ti

avaju nam ivot stavimo

Bog pribaviti pravo koje ti

u Bo je ruke, Bog se tada

pripada! Za to? Jer je On vje-

bori za nas! Premda bili u

ran, i jer je On tako obe ao!

pravu, ako se na ljudski

A On se bori za one koji su

na in borimo za svoja

njemu vjerni i koji ga ljube!

prava, i na uvredu uzvra amo uvredom

elim vam to najprije poka-

i

zati na primjeru aula i Da-

osvetom,

vida (1 Sam 24 i 26 gl). aul

samo

je bio prvi izraelski kralj. Nakon odre enog vremena, pobunio se i bio je Bogu neposlu an. Zato ga je Bog odbacio, a umjesto njega za kralja je pomazao Davida. aul je bio ljubomoran i elio je na silu zadr ati svoje prijestolje, a Davida je poku ao ubiti!

RHEMA broj 54 | rujan 2012.

11


12

www.rhema-casopis.com | RHEMA

Francis Oprosti i Judith ili se razboli Macnutt


Francis Josip i Judith Lon ar Macnutt Najava doga anja: TRE I NASTAVAK KOLE SLAVLJENJA pod naslovom: „Ustima me tuju, a srca su im daleko...!” - Gosti predava i: VO E SLAVLJENI KOG TIMA IZ KU E MOLITVE (House of prayer) iz AUGSBURGA - Dvodnevni seminar: 7. i 8. 10. 2012. u dvorani Hotela Bun i u Vrbovcu; po etak u 9 sati - Dobrodo li su svi koji ele nau iti davati slavu Bogu u srcu – bez obzira na talente - Seminar je ovaj puta me unarodni! Osim predava a iz Njema ke, svoj su dolazak najavili i slavljeni ki timovi iz Slova ke i Poljske! - Do ite i upoznajte nove ljude koji imaju isti interes kao vi: PROSLAVLJANJE BOGA! - Prijave na: slavica@dobripastir.com

RHEMA broj 54 | rujan 2012.

13


14

www.rhema-casopis.com | RHEMA

Francis Oprosti i Judith ili se razboli Macnutt


Francis Josip i Judith Lon ar Macnutt

Nova mjesta okupljanja Zajednice „Dobri Pastir” Mo ete nas samo posjetiti ili sudjelovati aktivno u molitvi, slavljenju i biblijskoj pouci, na vi e mjesta:  u podru nici Dugo Selo: ul. Starjak 11 susreti: srijedom u 19 sati – za sve; petkom u 19,30 sati – susret za mlade biblijski susreti za najmla e (do 8 g.) po inju od 16. 9. 2012 u 16 sati  u podru nici Klis (ima novu adresu: stara kola u Klisu) susreti: ponedjeljkom u 20,30 sati  u podru nici Konj ina: I. Gluhaka 13, Konj ina (prostorije op ine) susreti: subotom u 20 sati  u podru nicama Zagreb-Dubrava i Ka tela (one su dobile, pored redovitih biblijskih susreta, i biblijsku skupinu za mlade) Zagreb: ponedjeljkom u 19,30 sati / Ka tela: subotom u 20 sati;  u Mariji Bistrici: podru nica u nastajanju  u podru nicama u Bjelovaru, azmi i Sra incu: okupljanje na starom mjestu i u staro vrijeme

Vi e o Zajednici na: www.dobripastir.com Posjetite nas! RHEMA broj 54 | rujan 2012.

15


16

www.rhema-casopis.com | RHEMA

Francis Pelikanova i Judith djeca Macnutt


Francis Bruno i Judith Ferrero Macnutt

J

edan pelikan velikih bijelih krila nastanio se u kamenoj udubini velikoga planinskog grebena iznad mora. Tu su se izlegla dva njegova prekrasna pti a: dva mala napredna pelikana, koji su bili vje ito gladni. Pelikan se redovito bacao u valove da izme u grebena izvu e ribu ili koljku kako bi zadovoljio uvijek otvorene kljunove svojih mali ana. Jedne se stra ne zime pelikan na ao u nevoljama. Ki a i vjetrovi izmjenjivali su se bez prestanka; nije mogao poletjeti. im bi se podigao, vjetar bi ga bacio na stijenu. Zbog povrije ena krila postao je nepokretan. Zato se u urio u gnijezdu nad svojim pti ima. Dvojica su mali a-

RHEMA broj 54 | rujan 2012.

na otvarala kljun i glasno pijukala: „Gladni smo! Gladni smo!” Srce mu se kidalo od njihove patnje, pa je u inio to svi pelikani obi no ine kada se na u u krajnjoj nu di. Komadima vlastitog tijela hranio je mlade. Tako ih je uz najve u rtvu spasio da ne uginu od gladi. Na kraju je sam uginuo. Jedan od mladih pti a onomu e drugom: „Ba dobro, nisam vi e mogao svaki dan jesti isto meso.” udo svake mise glasi: „Uzmite i jedite, ovo sam ja.” Ima ljudi koji ka u: „Dosadno nam je!” Bruno Ferrero: Ima li jo plesa a?

17


Svi sveti 18

www.rhema-casopis.com | RHEMA


fra Zvjezdan Lini

BIBLIOTEKA TEOVIZIJA

fra Zvjezdan Lini Sveci su ljudi koje odlikuje krepostan ivot i potpuno predanje Isusu i njegovu evan elju. Nasljedujmo njihov primjer jer – „svi smo pozvani na svetost”

Crkva obi ava takve ljude kanonizirati, tj. progla ava ih svetima na slu beni na in. Takvi su ljudi od ireg zna enja za cijelu Crkvu. Oni su poznati po svojem djelovanju i tako ulaze i u kalendare mjesne ili sveop e Crkve

RHEMA broj 54 | rujan 2012.

Sveto pismo govori o nebrojenom mno tvu onih koji su oprali svoje haljine u krvi Janjetovoj. Broj je svetih sigurno silno velik

19


Svi sveti

Iz Dogmatske konstitucije „Lumen gentium” o Crkvi:

G Svaki ovjek mo e biti svet, postati svet

Svi mi nosimo ve po sakramentu krsta na sebi temeljno opredjeljenje za dobro, tj. za Boga. Na nama je pe at svetosti. To je program na ega ivota

ospodin Isus, bo anski U itelj i uzor svake savr enosti, svima je i pojedinim svojim u enicima kojega god polo aja propovijedao svetost ivota, kojoj je On sam i po etnik i usavr itelj: „Budite dakle savr eni kako je savr en va nebeski Otac” (Mt 5,48). Svima je poslao Duha Svetoga da ih iznutra poti e da Boga ljube svim srcem, svom du om, svom pame u i svom snagom svojom (usp. Mk 12,30), i da se me usobno ljube kako je Krist ljubio njih (usp. Iv 13,34. 15,12). Kristovi sljedbenici, pozvani od Boga ne po svojim djelima, nego po odluci i milosti Njegovoj, i opravdani u Kristu Gospodinu, postali po kr tenju vjere uistinu Bo ja djeca i dionici bo anske naravi, i zato uistinu sveti. Oni dakle moraju uz Bo ju pomo ive i dr ati i usavr iti svetost koju su primili. Apostol ih opominje da ive „kako se pristoji svetima” (Ef 5,3) i da se obuku „kao izabranici Bo ji, sveti i ljubljeni, u srda no milosr e, dobrotu, poniznost, krotkost i strpljivost” (Kol 3,12), i neka imaju plodove Duha za posve enje (usp. Gal 5,22; Rim 6,22). A budu i da svi inimo mnoge pogre ke (usp. Jak 3,2), neprestano trebamo Bo je milosr e i svaki dan moramo moliti: „I oprosti nam na e dugove” (Mt 6,12). Svima je dakle jasno da su svi vjernici, bilo kojeg stale a i stupnja, pozvani na potpuni kr anski ivot i na savr enu ljubav. Po toj se svetosti i u zemaljskom dru tvu promi e humaniji na in ivota. Da postignu tu savr enost, neka vjernici upotrebljavaju sile primljene po mjeri po kojoj ih je Krist darovao, da – slijede i njegov primjer i postav i sli ni njegovoj slici, u svemu slu aju i O evu volju – svom se du om posvete slavi Bo joj i slu bi bli njemu. Tako e svetost Bo jega Naroda dati obilate plodove, kako u povijesti Crkve to izvrsno dokazuju ivoti tolikih svetaca. (UR 5-40)

Mali predah

„Do ite k meni svi koji ste umorni i optere eni, i ja u vas okrijepiti.” Isus


urkovac Budući da župa postoji još od 13. stoljeća, u vrijeme sv. Franje i sv. Dominika, u novi oltar, uz certifikat i povelju o gradnji crkve, ugrađene su relikvije sv. Dominika

U urkovcu je, 11. pro log mjeseca, banjolu ki biskup mons. dr. Franjo Komarica posvetio upnu crkvu Presvetog Srca Isusova

I

ako prostrana, upna crkva Pre-

Govore i o va nosti crkve kao gra evi-

po kojemu su sinovi Bo ji te upozorio da

svetog Srca Isusova u urkovcu,

ne zahvalio je svim darovateljima ista-

kao kr ani ne smiju biti smrknuti, nego

toga dana nije mogla primiti go-

knuv i kako su time i oni kao ivo kame-

optimisti, ljudi nade, koji izgra uje sretniju budu nost.

tovo tri tisu e hodo asnika koji

nje u nju ugra eni. Zamolio je upljane

su pristigli na proslavu njezina po-

da dolaze esto u taj hram, da mole i da

sve enja.

ne zaborave svoj kraj. I toga ih je puta,

Fra Ivi Pavi u biskup Komarica posebno

kao i u te kim ratnim i poratnim vreme-

je zahvalio na njegovu du obri ni tvu

upna crkva u urkovcu nedaleko Pri-

nima, zamolio da zapamte da nisu pri-

i neumornom propovijedanju Bo jega

jedora, poru ena je u Domovinskome

mili duha ropstva, nego duha Bo jega

milosr a.

ratu 1993. godine. Na temeljima stare crkve, novu je crkvu u tri godine sa-

Fra Ivo, kojemu su pljeskali u znak za-

gradio upnik dr. fra Ivo Pavi , uz po-

hvale za njegovo predano du obri ni -

mo svojih upljana, brojnih hodo a-

tvo, na kraju mise zahvalio je svojim

snika i donatora.

upljanima, a na poseban na in hodo asnicima, kojih je samo ove godine kroz

„Ono to smo dugo sanjali, danas smo

upu pro lo oko 120 tisu a, a koji su svo-

i do ivjeli, Bo e, hvala ti!”, uskliknuo

jim prilozima pomogli da se u kratkom

je na po etku mise biskup Komarica,

roku sagradi tako velebna crkva.

vidljivo ganut velikim brojem hodo asnika i velebnom crkvom.

RHEMA broj 54 | rujan 2012.

prema: ktabkbih.net

21


Kr tenje u Duhu (VII.)

fra Ivo Pavi Gdje ste stali sa svojom vjerom? ivite li radosno svoju vjeru? Primje uju li drugi va u vjeru? Fra Ivo nam u svojemu lanku donosi svjedo anstva vjernika iji se ivot nakon Kr tenja u Duhu Svetome promijenio iz temelja Gospodin nas je izabrao

22

㶜etverodnevne duhovne vježbe sje-

vas za žetvu svojim darovima da bi-

meništarcima u Visokom. Uistinu je

ste svoje trostruko poslanje mogli

roz iskustvo krštenja u

K

bilo plodonosno. Duh Sveti zapalio

izvršiti u sili i snazi Duha. Meni je

Duhu Svetome, (KDS) Bog

je vatru u tim mladim dušama. Na

dana sva vlast, a ja svojim izabra-

danas raspiruje svoju va-

koncu duhovnih vježbi, u srcu sam

nicima dajem vlast. Tražim one koji

tru u srcima ljudi i 㶜ini ih

㶜uo Isusove rije㶜i upu㶛ene njima:

㶛e tu vlast prihvatiti i u moje ime

svojim vjernim svjedocima. Prije

Niste vi mene izabrali, nego Ja vas,

propovijedati, ozdravljati i osloba-

otprilike osam godina održao sam

da idete i rod donesete. Opremam

㶟ati moj narod od mojeg i vašeg Ne-

www.rhema-casopis.com | RHEMA


fra Ivo Pavi Milost koju ne treba propustiti

prijatelja. Ove nam rije㶜i pokazuju

Duhu Svetome danas potrebno pro-

za što treba spremati budu㶛e sve-

fesorima, teolozima, liturgi㶜arima,

㶛enike. Nakon tih duhovnih vježbi,

bibli㶜arima, redovnicima, redovni-

Krštenje Duhom Svetim nije neki

pojedini profesori ‒ oci franjevci

cama i svima koji rade s ljudima.

marginalan fenomen, nego on zna㶜i

(vjerojatno iz neznanja), ne samo

Dar Duha Svetoga je za sve one koji

u㶛i u pravi život, tj. u㶛i u ono što se

da nisu podržali vatru Duha u ovim

vjeruju u Isusa Krista. Na taj na㶜in,

nalazi u srcu krš㶛anskog života. Ono

㶟acima, nego su je uspjeli ugasiti.

Crkva može svima pokazati da je

bi u našim životima trebalo postati

Zbog toga smatram da je Krštenje u

Isus danas živ.

stvarnost. Veoma je bitno za sve one

RHEMA broj 54 | rujan 2012.

23


Kr tenje u Duhu (VII.) 24

www.rhema-casopis.com | RHEMA


Preporu amo:

RHEMA broj 54 | rujan 2012.


Kr tenje u Duhu (VII.) 26

www.rhema-casopis.com | RHEMA


Francis mr.sc.i Judith fra IvoMacnutt Pavi

Preporu amo:

Svake subote u upi Presvetog srca Isusova u urkovcu kod Prijedora misa za zdravlje i za kr tenje u Duhu Svetom ili za novi izljev Duha

Po etak: u 13 sati Svi ste dobrodo li! upnik: dr. sc. fra Ivo Pavi , OFM

NOVA EVANGELIZACIJA

RHEMA broj 54 | rujan 2012.

Info i narud be knjiga, DVD-a i CD-a e-mail: shalom-mb@net.hr ili mob: +385(0)98/9342526


Evangelizacijski Francis i Judith Macnutt koncerti

USKORO

Ove jeseni, Kristofori namjeravaju zapo eti s evangelizacijskim koncertima koji e se odr avati u portskim dvoranama ve ih hrvatskih gradova. Na koncertima e biti mnogo slavljenja, tovanja, kratka prigodna pouka i na kraju, molitva za potrebe prisutnih

O 28

vim putem najavljujemo i

muzi ara i poslu itelja. Ustanova Kri-

danju Ustanove Kristofori. Tako e po-

evangelizacijske koncerte

stofori zapo ljava muzi are kao stal-

sjetitelji dobiti ne to to e ponijeti sa

koje emo od jeseni dr a-

ne djelatnike a za njihove e se pla e

sobom a od zarade od prodaje ulazni-

ti u portskim dvoranama

koristiti i novac od ulaznica za kon-

ca/knjiga pokrivat e se dio tro kova

ve ih hrvatskih gradova. Na koncerti-

certe. Ulaznica za koncert stajat e

dvorane, prijevoza i pla a glazbenika.

ma e biti mnogo slavljenja, tovanja,

30 – 50 kuna (za djecu, umirovljenike

kratka prigodna pouka i na kraju moli-

i nezaposlene – ulaz je besplatan) i u

Informacije o koncertima i ostalim su-

tva za potrebe prisutnih. U tu smo svr-

toj e protuvrijednosti svatko tko plati

sretima Kristofora objavljivat emo na

hu ve nabavili velik kombi za prijevoz

ulaznicu, dobiti knjigu ili asopis u iz-

na oj web-stranici: www.kristofori.hr

www.rhema-casopis.com | RHEMA


VAŽNA OBAVIJEST! KARIZMATSKI SUSRETI Ekumenski karizmatski susreti (do sada u portskoj dvorani na Jelenovcu u Zagrebu) odr avaju se na novoj lokaciji:

Gradska portska dvorana (Srednja kola) ure Dubenika 2, Dugo selo Dvorana je smje tena 15 min. hoda od eljezni kog kolodvora, a pored nje se nalazi veliko parkirali te (besplatno parkiranje) je)

Sljede i susret: 29. rujna u 18 sati.

29. 9. 18:00

Slavljenje, predavanje, molitva za potrebite. Predvodi: Josip Lon ar, slavljenje: Novo srce i Kristofori Detaljnije informacije potra ite na web-stranici: www.kristofori.hr stoforii.hr hr ULAZ SLOBODAN!

Informacije o ostalim susretima u rujnu potra ite na na oj web-stranici: www.kristofori.hr ili nas nazovite na: 048/621-159, 099/216-4788, 091/220-6542

N

a na e susrete dolaze i vjernici koji ne trebaju osnovno obra enje. Razlog njihova dola enja naj e e je taj to ele vi e od onoga to im se nudi u njihovim upama: ele vi e slaviti, ele vi e u iti i ele sudjelovati u konkretnim molitvama za konkretne ljude u konkretnim potrebama. ele se dru iti s onima koji su spremni razgovarati o Bogu i vjeri, a da ih se ne smatra udnima. Sljede i na susret odr at e se u gradskoj portskoj dvorani u Dugome Selu, posljednje subote u rujnu. Na tom emo susretu pozvati one koji se ele priklju iti Kristoforima, kako bi kroz odre eno vrijeme bili vo eni i pou avani, dokle god ne budu bili spremni oti i u svoje upe kojima teritorijalno pripadaju. Nitko se ne treba brinuti jesmo li mi to sposobni initi. Ako smo ih sposobni obratiti, tada smo ih tako er sposobni u initi zrelim kr anima. Odlu ili smo formirati grupe od po dvanaestak novih lanova, koje e u formaciji voditi iskusni voditelji. Na posao s obra enikom gotov je tek onda kada ga osposobimo za samostalno uklju enje u ivot njegove upe. upnici se ne trebaju bojati jer mi formiramo ljude da budu karizmatici u srcu, a da se u upi isti u isklju ivo po revnosti u dola enju i sudjelovanju bez da i spominju kako pripadaju karizmatskome pokretu.

Karizmatski susreti

PrikljuÄ?ite se Kristoforima!


kola molitve 30

www.rhema-casopis.com | RHEMA


Josip Lon ar

KOLA MOLITVE

Od Getsemanija do Pedesetnice Josip Lon ar Sva su etiri evan elja ispunjena O evim usli avanjem najrazli itijih molitava njegova sina. No u Getsemanskome vrtu kao nigdje drugdje vidimo tijek Isusove molitve u kojoj on prihva a O evu volju

U

vrtu

u Svetome pismu koja nije bila is-

mogu㶛nosti: nije htio ili nije mogao.

doga㶟a se nešto zaista

punjena onako kako je on prvotno

To su logi㶜na pitanja koja proizlaze

iznena㶟uju㶛e: Isus moli

htio. Naime, Otac je ispunio njegovu

iz sâme Isusove molitve. Ta on je

u veliku strahu i tjeskobi

glavnu molitvu, tj. molitvu za spa-

molio: ako je mogu㶛e (zna㶜i, može

duše. Otac nebeski promatra svoga

senje svijeta (za nju je imao i sva

sina koji je u užasnu stanju. Uslijed

potrebna jamstva ‒ usp. Heb 5:7),

golema straha i tjeskobe, Isus se

no nije ispunio njegovu molitvu ko-

znoji krvavim znojem. Tri puta za

jom je molio da ga mimoi㶟e muka.

redom, usrdno moli svoga Oca neka

S pravom možemo pretpostaviti da

ga poštedi muke − ako je mogu㶛e!

se sli㶜na molitva odvijala kada je 㶜i-

Je li Bogu to mogu㶛e? Isus svaki put

tavu no㶛 molio prije nego je izabrao

li Bog?) i neka bude po tvojoj volji

kaže neka ne bude njegova, nego

dvanaestoricu apostola. Vjerojatno

(ho㶛e li Bog?). Što mislite? Mislite li

O㶜eva volja. Jesmo li zapazili kako

je i ondje trebao prihvatiti O㶜evu

da Bog nije htio ili da nije mogao is-

nije zapisano da je Isus, ni prije ni

volju da kao jednog od apostola

puniti Isusovu molitvu?

poslije Getsemanija, postavljao pi-

uzme Judu Iškariotskoga koji ga je

Getsemanskome

Mislite li da Bog nije htio ili da nije mogao ispuniti Isusovu molitvu?

Isus je u Getsemaniju molio ne to za to je mogao biti siguran da ne e dobiti. Za to je onda tako molio?

ne samo izdao, ve㶛 mu je zadavao

Ako pogledamo u definiciju vjere u

mnoge boli tijekom tri godine zajed-

Poslanici Hebrejima (v. Heb 11:1),

ni㶜koga života.

vidjet 㶛emo da je bitan dio vjere jamstvo Božje rije㶜i. Ta sâm je Isus

Jesmo li se ikada zapitali zašto Bog,

rekao da ne㶛e nestati ni jedna jota

tanje O㶜eve volje kada je nešto mo-

koji je svemogu㶛 i koji je iznad sve-

od onoga što je zapisano i da 㶛e

lio? Jesmo li primijetili kakav je bio

ga volio svoga Jedinoro㶟enoga Sina,

se apsolutno sve ispuniti. Isusova

rezultat ove njegove molitve? To je

nije ispunio njegovu molitvu onako

je muka zapisana u Knjizi proroka

jedina Isusova molitva zapisana

kako je Isus htio? Name㶛u se dvije

Izaije. Dakle, Bog bi za ispunjenje

RHEMA broj 54 | rujan 2012.

31


Isusove molitve morao dva puta pogaziti svoju rije㶜: svoju pisanu rije㶜 zapisanu u Starome zavjetu, i svoju

Ne mo emo moliti s vjerom a da se ne predamo u Bo ju volju

kola molitve

izgovorenu rije㶜, koju je izgovorio na usta Isusova, govore㶛i apostoli-

i potpunu „dimenziju

ma o predstoje㶛im doga㶟ajima.

koju vidimo u njegovoj odvojenosti

㶜ovještva,

od Oca kad na križu vapi: „Bože moj, Isus, dakle, u Getsemaniju nije imao

Bože moj, zašto si me ostavio? (usp.

jamstvo Božje rije㶜i. O svojoj je muci

Mt 27:47).

Isus 㶜uo od starca Šimuna (preko svoje majke), o muci je govorio svo-

Milijuni krš㶛ana širom svijeta pri-

jim apostolima i u㶜enicima. Na brdu

hvatili su tu Isusovu molitvu u

preobraženja razgovarao je o svojoj

Getsemanskome vrtu kao uzor moli-

muci s Ilijom i Mojsijem. Za vrijeme

tve. Ta je molitva itekako uzor moli-

posljednje ve㶜ere, sve je to potvrdio

tve vjere. U njoj nam je jasno vidljivo

pred apostolima. Prema tome, Isus

kako ne možemo moliti s vjerom a

je u Getsemaniju molio nešto za što

da se ne predamo u Božju volju. 㶏i-

je mogao biti siguran da ne㶛e dobi-

njenica je da je Isus tu Božju volju za

ti. Zašto je onda tako molio? Zbog

nakanu na koju je molio itekako do-

toga što je od trenutka pretvorbe,

bro poznavao još i prije molitve. Nje-

na Veliki 㶜etvrtak, prihvatio muku

gova je molitva završila s predanjem toj sasvim konkretnoj Božjoj volji. Slijedimo li mi uzor te molitve kad

Isus je u Getsemanskome vrtu to no znao to ga eka i zbog toga se saznanja u strahu i tjeskobi znojio krvavim znojem prije nego se stvarno odlu io prihvatiti tu istu volju

svoju molitvu završimo predanjem u Božju volju bez da znamo koja je to volja? Nismo li mi malo preveliki heroji vjere (ili možda licemjeri) kad svoju molitvu završimo rije㶜ima: „neka nam bude po tvojoj volji! , a zatim sve u㶜inimo (npr. odemo naj-

Nismo li mi malo preveliki heroji vjere (ili mo da licemjeri) kad svoju molitvu zavr imo rije ima: „neka nam bude po tvojoj volji!”, a zatim sve u inimo (npr. odemo najboljim lije nicima) kako bi ipak bilo po na oj volji?

32

www.rhema-casopis.com | RHEMA


SANJAŠ LI?

Ukoliko želite posvetu autora, prilikom narudžbe navedite ime osobe kojoj je knjiga namijenjena. U takvim situacijama ve ina vjernika poku ava sâme sebe uvjeriti kako je Bog dobar i kako on sigurno eli po nama najbolje. No, vjera ne dolazi od samouvjeravanja. Samouvjeravanje gotovo redovito dovodi do razo aranja

Josip Lončar

SILA ODOZGOR (snovi, vizije i proroštva) Ovo je knjiga o snovima, vizijama, proro tvima i darovima koje nam Duh Sveti daje kako bi mijenjao na a srca, a s nama i svijet oko nas. Sila odozgor (sila Duha Svetoga) koju primamo po sakramentu svete potvrde i koja je toliko sna na da mo e promijeniti ljudska srca djeluje sasvim neo ekivano: kroz snove, vizije i proro tva. Gotovo da nema ovjeka koji ne sanja; mnogi ljudi imaju vizije, a isto tako esto imamo dojam da nam Bog progovara po drugim ljudima. Biblija je prepuna snova, vizija i proro tava...

300 stranica • meki uvez dimenzije 13,2 x 20,3 cm

100,00 kn PO TARINA UKLJU ENA U CIJENU

Za narud bu je potrebno poslati: ime i prezime, adresu dostave, naziv knjige i koli inu na e-mail: tajnica@figulus.hr, SMS-om na: 095/2065421, 099/216-4788 i 091/220-6542 ili nazvati 048/621-159 (8-16 sati). Knjige mo ete naru iti i na na oj web-stranici: www.figulus.hr

RHEMA broj 54 | rujan 2012.


kola molitve

Na in komunikacije odre en je od stvaranja svijeta, opisan je u nebrojenim biblijskim situacijama, a ipak ga se ve ina dana njih kr ana u potpunosti odrekla

Dobri pastir i dalje govori i ovce uju njegov glas, ali ga, na alost, rijetko prepoznaju i rijetko poslu aju. On nam govori po Duhu Svetome, iji glas, me utim, mnogi kr ani, zbog najrazli itijih razloga, nisu nau ili slu ati. Ve ina taj glas ne prepozna i ne poslu a ba zbog toga to ne mogu prihvatiti Bo ju volju jasno zapisanu u Rije i Bo joj o tome na koji nam na in govori Duh Sveti

34

www.rhema-casopis.com | RHEMA


Josip Lon ar

„Knji icu brata Josipa koju dr im u rukama elim zadr ati u srcu. Vjerujem da su razmi ljanja u njoj uistinu plod suradnje s Duhom Boga ivoga te da izviru iz du e koja moli i trpi, pita i tra i, slama se u vlastitoj nemo i i uzdi e se ujedno u sili Gospodnjoj.” p. Marko K. Glogovi , OSPPE

HIT

„Vjerujem da e vam po poticajima ove knjige, Isus postati mnogo stvarniji i bli i, a va a molitva mnogo osobnija i dublja. Iz toga razloga, svim srcem preporu am ovu kratku knji icu, jer vjerujem da e vam ona biti prava mala kola molitve.” vl . Dra en Radigovi

Josip Lončar

ŠKOLA MOLITVE 1 Upoznati i doživjeti Boga

Molitva je susret ovjeka s Bogom. To je susret itavog ovjeka s Bogom. Zato molitva osim razuma poznaje i volju i emocije. Molitva je susret koji ispunjava, osloba a, lije i, usmjerava, podi e, tje i, umiruje, razveseljava, kroti, krijepi... Molitva je proces po kojem ovjek postaje svet (cjelovit – usa en u Boga). Molitva je mnogo vi e od izgovaranja nau enih rije i i formula KKC 2653 Crkva „sna no i na osobit na in poti e sve kr ane (...) da u estalim itanjem bo anskih Pisama steknu ‘uzvi eno znanje – Isusa Krista’ (...). No, molitva treba da prati itanje Svetoga pisma da se uspostavi razgovor izme u Boga i ovjeka, jer ‘Njemu se obra amo kad molimo, Njega slu amo kad itamo bo anske poruke’”. KKC 2654 Oci duhovnog ivota, parafraziraju i Mt 7,7, ovako sa imlju raspolo enja srca hra-njena Rije ju Bo jom u molitvi: „Tra ite itaju i, i na i ete razmatranjem; kucajte mole i, i otvorit e vam se promatranjem”. Za narud bu je potrebno poslati: ime i prezime, adresu dostave, te naziv knjige i koli inu na e-mail: tajnica@figulus.hr, SMS-om na: 095/206 5421, 099/216-4788 i 091/220-6542 ili nazvati 048/621-159 (8-16 sati). Knjige mo ete naru iti i na na oj web-stranici: www.figulus.hr.

RHEMA broj 54 | rujan 2012.

20,00 kn PO TARINA UKLJU ENA U CIJENU

35


36

www.rhema-casopis.com | RHEMA

Molitva Francis djeteta i JudithuMacnutt siroti tu


Francis i House Judith Macnutt Dragi Bo e, hvala ti to sam i danas imao krov nad glavom; mnogi ga nemaju, ja imam i stoga sam neizmjerno zahvalan. Hvala ti to sam danas, i vi e nego ju er, osjetio da se teta brine za mene, da je zanima kako sam, i da me zagrli kad pla em. Lijepo je imati rame na koje se mo e nasloniti kad si tu an; i znam da ga mnogi nemaju, stoga, puno hvala. Dragi Bo e, i danas je dvoje ljudi bilo ovdje, gledali su djecu; mi smo se smijali kao u izlogu, nadali smo se da mo da... ma, nema veze, mnogo sam puta pomislio da e izabrati ba mene, ali nisu, no ne brini, znam da ima mnogo djece koja su u goroj situaciji, pa ti hvala to nisam na njihovu mjestu; daj im da na u mamu i tatu. I da, Bo e, danas sam slu ajno uo kako to dvoje ljudi apu e o tome kako e radije poku ati dobiti svoje dijete. Ona je rekla da se raspitala za tu bolnicu gdje se djeca ra aju u epruvetama, mora da je tamo jako zanimljivo... Rekla je da eli svoje dijete. On ju je samo gledao, pa je pogledavao nas. Mo da da nije tako velik, mo da bi bio i zaplakao. Hvala ti, Bo e, i na tome, ao mi je to mu je te ko. A za to ona ho e samo svoje dijete, pa zar nismo mi svi tvoja djeca, o, Bo e? Pa zar ne mogu ja tako biti i njezino dijete? Ja nemam nikoga, nitko ne pola e prava na mene osim tebe, Bo e; za to ona onda misli da ne mogu biti njezino dijete? Zar ona ne voli djecu poput mene? Mo da ne mogu biti njezino dijete jer nemam pravu boju kose? A mo da se jednostavno boji da ne u biti tako dobar kao njezino dijete iz epruvete... morat u se jo vi e potruditi pa me onda mo da primijeti. Hvala ti, Bo e, i na toj mogu nosti, i nadam se da ne e dopustiti da se proizvede vi e djece nego to ima roditelja, jer ini mi se, ne bude li svatko imao svoje roditelje, ostat e na cesti, kao ja... Al’ nema veze, Bo e, znam da me ti sigurno voli . Ma voli me i na a teta, voljet e me jednom i „mama” koja e imati mjesta u srcu za mene... ona koja e znati da ja ipak ne tra im puno. Ovdje imamo puno kvadrata i puno teta, a ja bih, Bo e, htio malo kvadrata, al’ samo jednu mamu i tatu... ne znam imam li pravo to tra iti, pa te zato samo jednostavno molim, molim i zahvaljujem to ipak ivim, jer jednom su mi rekli da su me mogli i zamrznuti, ali ja ne volim hladno u, ni ljudskog srca ni zimu, stoga, hvala ti, Bo e, i na srcu koje me grijalo prije nego sam se rodio, mada ga ja nisam upoznao... RHEMA broj 54 | rujan 2012.

37


38

www.rhema-casopis.com | RHEMA

Francis Vidljivoi iz Judith nevidljivoga Macnutt


Francis Josip i Judith Lon ar Macnutt

Vidljivo iz nevidljivoga Josip i Lon ar Postoje tri vrste vjere o nastanku svijeta: jedna u Boga koji sve stvara na na in i redoslijed opisan u njegovoj rije i, druga u Boga koji sve stvara, no ne na na in koji je opisan u Bibliji (bez da ulazimo u vremenske okvire stvaranja) i tre a da je svijet nastao sam po sebi

N

i jedna od tih vjera ne ovisi

Ljude je oduvijek zanimalo porijeklo

o dovoljnom broju znan-

svijeta, osobito porijeklo ovjeka.

stvenih dokaza, nego isklju-

Gornja re enica ne daje odgovor samo

ivo o tome u koju elimo ili

na pitanje o stvaranju, ve i o ure e-

mo emo vjerovati. Ako u ne to vrsto

nju svega stvorenoga. Pisac poslani-

vjerujemo, to jo uvijek ne zna i da je

ce Hebrejima imao je otkrivenje Duha

to i istinito.

Svetoga o tome kako je Bog stvorio

Biblija nam progovara na na in koji je prihvatljiv onima koji imaju otkrivenje Bo je rije i. Srce koje je razum zarobio u ljudsku logiku te ko prihva a biblijske istine

svijet. Biblija nam o tome progovara Pogledajmo to o tome govori pisac

na na in koji je prihvatljiv onima koji

Biblija nam otkriva tko je stvorio svijet

Poslanice Hebrejima.

imaju otkrivenje Bo je rije i. Srce koje

i ovjeka:

je razum zarobio u ljudsku logiku te Vjerom doznajemo da je svijet stvoren

ko prihva a biblijske istine, iako pisac

Dostojan si, Gospodine, Bo e na ,

Bo jom rije ju, tako da je vidljivo proi-

Knjige Mudrosti jasno pi e:

primiti slavu i ast i mo ! Jer ti si sve

zvedeno od nevidljivoga. (Rup i )

stvorio, i tvojom voljom sve postade i Po naravi su glupi svi ljudi koji ne upo-

bi stvoreno! (Otk 4,11) (Duda)

Vjerom spoznajemo da su svjetovi

zna e Boga, oni koji iz vidljivih ljepota

ure eni rije ju Bo jom tako te ovo vid-

ne mogu spoznati onoga koji jest –

Ta i mene je duh Bo ji stvorio, dah

ljivo ne posta od ne ega pojavnoga.

nisu kadri spoznati umjetnika po dje-

Svesilnoga o ivio mene. (Jb 33,4)

(Duda)

lima njegovim... (Mudr 13:1)

(Sovi )

Vjerom spoznajemo da je svijet Bo jom rje ju na injen, tako da iz nevidljiva postade vidljivo. ( ari )

RHEMA broj 54 | rujan 2012.

Kada bi se zaustavilo kretanje, materija prakti ki ne bi postojala

Zaista ima vrlo mnogo mjesta u Bibliji koja jasno govore o tome da je Bog stvorio svijet i sve to je na njemu. Da-

39


Vidljivo iz nevidljivoga

Ponekad se zaista divim veli ini vjere onih koji vjeruju kako je svijet po eo iz kaosa pa je nizom slu ajnosti postao tako savr en! Potrebna je silna vjera da se vjeruje kako je iz ne ive materije samim slijedom slu ajnosti nastao tako nevjerojatan ivot sa svim bojama, razli itosti vrsta, osje ajima, inteligencijom, a iznad svega, ljubavlju kao najve im dobrom!

To smrtno tijelo nakon smrti dobiva novi oblik i ovjek tada vi e ne podlije e raspadljivosti ni smrti, ve postaje vje an

40

www.rhema-casopis.com | RHEMA


Francis John Josip i Paula i Judith Lon ar Sandford Macnutt

Ta udesna bakterija

Zna i li to da su u toj bakteriji morali biti sadr ani svi nacrti svih ivih bi a koja su iz nje nastala

RHEMA broj 54 | rujan 2012.

41


Tehnika u prirodi 42

www.rhema-casopis.com | RHEMA


Tehnika u prirodi

Higgsov bozon je jo jedan dokaz bo anskoga reda u prirodi

RHEMA broj 54 | rujan 2012.

43


44

Tehnika u prirodi


Bo je stvorenje RHEMA broj 54 | rujan 2012.

45


Strah

Koliko se god ovjek 21. stolje a ponosio tehnologijom i svojom sve ve om emancipacijom, mora priznati da ga na svakome kutu eka poneko upozorenje. Upozoravaju nas da pazimo na zakon, da se uvamo minskih polja, da ne pu imo na nedopu tenome mjestu, da se ne izla emo suncu, zbog sve ve ih ozonskih rupa, da ne jedemo previ e mesa, ili da se po mogu nosti hranimo biolo ki istim proizvodima. ak nas upozoravaju i na to kako je zdravo jesti crni kruh, ega se prija njih godina stidjela svaka siroma na obitelj. Sva upozorenja uzimamo vrlo ozbiljno, ak i preozbiljno. Samo preko onog najva nijega, da ne znamo ni dana ni asa, prelazimo olako. Sva su druga upozorenja sporedna za na hod ispod svoda nebeskoga. Samo o ovome zadnjem ovisi na odnos prema ljudima i nama samima. Jer kad bismo doista znali i dana i asa, pona ali bismo se vi e kao ljiljani u polju, a manje kao mravi koji neprestano ne to zgr u, vi e poput

fra Luka Markovi

slavuja, a manje kao svrake koje neprestano krije te, vi e kao razigrana djeca, a manje kao generali koji neprestano planiraju bitke. fra Luka Markovi : Na putu ljudskosti (poticaji za razmi ljanje), Naklada sv. Antuna

46

www.rhema-casopis.com | RHEMA










Pretplatite se na Rhemu!

Podaci o naru itelju pretplate: Ime i prezime:

elim kupiti pretplatu na asopis RHEMA u trajanju od godinu dana po cijeni od 100 kn (4 broja) Po tarina i PDV uklju eni su u cijenu.

JA 4 BRO

100 kn

Ulica i broj: Po tanski broj: Mjesto: Telefon: e-mail:

www.rhema-casopis.com Samo za tvrtke: 095/206 5421 Naziv tvrtke: 099/216 4788 091/220 6542 OIB: tajnica@figulus.hr

POPUST

50% Stare brojeve RHEME (49, 50, 51) mo ete kupiti u paketu po 50% ni oj cijeni: 3 broja za 40 kn (po tarina uklju ena). Ispunite narud benicu na na oj web-stranici: www.rhema-casopis.com ili se javite telefonom: 095/206 5421, 099/216 4788 i 091/220 6542 ili e-mailom: tajnica@figulus.hr

Od broja 1 do broja 45: 5 + 1 gratis = 6 kom/30,00 kn

POSEBNA PONUDA

Stare brojeve RHEME mo ete naru iti na broj telefona: 01/2981-933 ili 099/2512011 od ponedjeljka do petka 9-13h, ili faksom na broj: 01/2981-551

CIJENA: Od broja 1 do broja 45 – 1 kom/6,00 kn RHEMA broj 46/47 – 1 kom/9,00 kn

RHEMA br. 7

RHEMA br. 45

RHEMA br. 46/47

• vl . Dra en Radigovi – U vjeri hodimo, ne u gledanju • Josip Lon ar – Euharistija je pobjeda nad sotonom • o. Hampsch – Molitva u jezicima • fra Josip Marceli – upnik Ar ki • Josip Lon ar – Sila Duha Svetoga

• Papa u Ujedinjenom Kraljevstvu • Razgovor s mons. Mijom Gabri em, suradnikom Majke Terezije u Indiji • fra Ivo Pavi – Marijo, nebeska kraljice • don Top i – Molitveni susret s bolesnicima • s. Briege McKenna i Euharistija • don Damir Stoji – Ljudska spolnost u Bo jem planu (3)

• Intervju s fra Josipom Bla evi em – NEW AGE • fra Ivo Pavi – Ozdravljenje kroz po ivanje u Duhu • fra Darko Tepert – Krvni savez u Starom Zavjetu • Svjetlo svijeta – promocija Papine nove knjige • Bioenergija NEW AGE • don Damir Stoji – Teologija tijela (4) • Tajna Euharistije

RHEMA broj 54 | rujan 2012.

55


Iz pepela i praha 56

www.rhema-casopis.com | RHEMA


Francis Svjedo anstvo i Judith Macnutt

A. G. Donosimo vam svjedo anstvo na e itateljice Ane iz vicarske. Nakon to je dopustila Bogu da u e u njezin ivot, Ana je po ela do ivljavati udesne ‘zahvate’ njegove ljubavi na sebi i na svojim bli njima

RHEMA broj 54 | rujan 2012.

57


Pogled na krunicu 58

www.rhema-casopis.com | RHEMA


Ivica Plesec

Samo jedan pogled na krunicu Ivica Plesec Svakako pro itajte ovo zanimljivo svjedo anstvo. Ponekad se Bog sakrije kako bismo mu se, kao suncu nakon dugoga obla nog razdoblja, ponovno iskreno obradovali

Ž

To se dogodilo meni; uz sve ono što

skinuo majicu, a pogled mi je pao

sam dobio radost i mir. U

radim, 㶜itam Božju rije㶜, 㶜itam kr-

na krunicu oko vrata. Posljednjih

svakodnevnim

roditelj-

š㶛ansko štivo i knjige, molim i raz-

pet godina, svakoga jutra, stavljam

skim obavezama: vožnja

matram, svijet me nakratko povu-

krunicu oko vrata. I kako god da se

djece u vrti㶛 i školu, odlazak na po-

kao. Uz nastojanje da se izvu㶜em iz

osje㶛am i kakve sam volje, krunicu

sao, razli㶜ite zada㶛e tijekom dana,

te situacije vlastitim snagama, na-

ne ostavljam i svaki je dan stavljam

ru㶜ak, dolazak ku㶛i; uve㶜er sitni

stavio sam molitvu, ali ništa. Kon-

na sebe. Toga sam popodneva u

poslovi po ku㶛i, ve㶜era, zada㶛e,

templaciju, ništa. Razmišljao sam i

srcu spoznao da isto tako i moj Bog

stavljanje djece na spavanje, higije-

razmatrao, ništa. O Bože, pomislio

brine o meni, bez obzira kako se ja

na i dr., svaki se dan svodi na goto-

sam, molim Te za milost. Trebam

osje㶛ao, On je uvijek uz mene i nika-

vo isto obavljanje dnevnih obaveza.

tvoj mir i dodir. Gdje si? U㶜ini ne-

da me ne㶛e ostaviti.

Kao da je sve isto. Ne doga㶟a se ni-

što.

elio bih posvjedo㶜iti kako

Pao sam na pod u suzama i jeca-

šta novo. U današnjemu i takvomu na㶜inu ži-

To je trajalo nekoliko dana. Bio sam

nju. Hvala Ti, Bože, na djeci. Hvala

na rubu.

Ti što su zdravi. Hvala Ti što imam

vota, svijet nas brzo nastoji uvu㶛i u

automobil. Hvala Ti što radim. O,

svoje okove i svoj na㶜in razmišlja-

Jednog vru㶛eg popodneva, morao

Bože moj, oprosti! Bože, kako velik

nja samo da nas odvu㶜e s pravoga

sam do㶛i ku㶛i i presvu㶛i odje㶛u jer

si! Hvala Ti! Kako te mi ljudi uvi-

puta, a ne zaboravimo ni 㶟avla, a

sam se na poslu preznojio. Otišao

jek negdje tražimo, a ti si uvijek uz

i vlastito tijelo koje nas sputava. U

sam u kupaonicu i pred ogledalom

nas!

takvome na㶜inu življenja, 㶜ovjek kada malo popusti, može upasti u kolote㶜inu u kojoj gubi snagu, volju, upada u nekakvu melankoliju, bezvoljnost i prazninu, i tu 㶟avao iskoristi priliku.

RHEMA broj 54 | rujan 2012.

Uz sve ono to radim, itam Bo ju rije , itam kr ansko tivo i knjige, molim i razmatram, svijet me nakratko povukao

Ustao sam u veselju i radosti, i traženome miru. EVO ŠTO ZNA㶏I SAMO JEDAN POGLED NA KRUNICU.

59


Prvine 60

www.rhema-casopis.com | RHEMA


Niko Ron evi

Niko Ron evi U Svetome pismu, jo od knjige Postanka, ovjek Bogu prinosi razli ite rtve i prinose. Kajin prinosi rtvu od zemaljskih plodova dok Abel prinosi prvinu od svoje stoke. Bog ubija egipatske prvoro ence, dok izvodi Izraelce iz egipatskoga ropstva, a zatim od Izraelaca tra i da mu ustupe svoje prvoro ence iz materina krila, kao i prvine stoke. Tra i od njih najbolje prvine plodova zemlje: ita, vina, ulja, vune i svega onoga to njegov narod stekne. Za to su Bogu potrebni na i prinosi, na e prvine? Nije li ionako sve Bo je? Za to Bog to tra i od ovjeka? a boravka u raju,

Z

sve ste㶜eno rezultat samo

kada njegov trud po㶜inje

prije nego što je

njegova

Stoga

donositi plod; kada mu se

sagriješio, 㶜ovjek

je 㶜ovjeku teško odvojiti

namnoži stoka, i kada ze-

je osje㶛ao Božju

se od materijalnih doba-

mlja dâ svoje plodove. To

blizinu i zaštitu, Božju si-

ra. Nakon takva truda i

su prvine.

gurnost. Sve ono što mu

muke, možemo shvatiti

je bilo potrebno za život,

㶜ovjekovu radost i veselje

napora.

osiguravala je Božja milost. Nakon pada u raju, pa tako i odvojenosti od Boga koja je posljedica toga istog pada, 㶜ovjek zara㶟uje svoj kruh u znoju svoga lica (Post 3:19), Teški rad i odricanje postaju tako 㶜ovjekova svakodnevica. Do danas, 㶜ovjek ulaže trud i muku kako bi osigurao svoju egzistenciju. Sve ono što stekne, daje mu privid sigurnosti, i osje㶛aj da je

RHEMA broj 54 | rujan 2012.

Bog poku ava kroz zapovijedi davanja de setine ispuniti ovjekovo srce tom spoznajom, i ljubavlju prema Njemu, jer ako ovjek, potaknut tom ljubavlju, radosno i sa za hvalno u daje Bogu prvine, Bog e ga jo obilnije blagosloviti

u nazo㶜nosti Jahve, Boga svoga, na mjestu koje on odabere da svoje ime ondje nastani; da se tako nau㶜iš zauvijek bojati se Jahve, Boga svoga.

Dobro poznaju㶛i 㶜ovjekovo srce i opasnost koja je

Bog tako pokušava obja-

㶜ovjeku prijetila od njego-

sniti 㶜ovjeku da je sve

ve vlastite oholosti, Bog

Njegovo. Pokušava kroz za-

㶜ovjeku daje zapovijedi

povijedi davanja desetine

kako bi 㶜ovjek kroz njih

ispuniti 㶜ovjekovo srce tom

upoznao vlastito srce.

spoznajom, i ljubavlju prema Njemu, jer ako 㶜ovjek,

Pnz 14:22-23 Odvajaj desetinu dohotka svake godine od svega što tvoj usjev u polju donese. A onda blaguj desetine svoga žita, svoga vina, svoga ulja i prvine svoje krupne i sitne stoke

potaknut

tom

ljubavlju,

radosno i sa zahvalnoš㶛u daje Bogu prvine, Bog 㶛e ga još obilnije blagosloviti. Sjetimo se 㶜ovjeka iz prispodobe koji je umjesto si-

61


Francis i Judith Macnutt

Kristofori ‒ Crown male grupe

Na e prvine Bogu razli ite su, ali bi uvijek trebale biti ono najbolje od nas. To bi trebao biti stav na ega srca: ono najbolje to imam, iz zahvalnosti i ljubavi dajem Bogu gurnosti u Bogu odlu㶜io

㶏ovjek, nakon što je izgu-

ste㶛i

sigurnost

bio raj, prinosi Bogu daro-

grade㶛i još ve㶛a skladi-

vlastitu

ve svoga truda. I upravo

šta žita. Isus ga opominje:

prve plodove svoga truda

Bezumni㶜e!

no㶛as

Abel prinosi Bogu (Post

duša 㶛e se tvoja zaiskati

4:4), dakle, ono što ga je

od tebe! A što si pripra-

najviše veselilo. Time je

vio, 㶜ije 㶛e biti? i još kaže:

u svome srcu želio ugodi-

Klonite se i 㶜uvajte svake

ti Bogu i Bog je milostivo

pohlepe: koliko god netko

pogledao na njegovu žr-

obilovao, život mu nije u

tvu, jer je vidio njegovo

onom što posjeduje.

srce. Kajin tako㶟er prinosi

Ve㶛

žrtvu Bogu, ali koja Bogu

Polaznici malih grupa u㶜e kako iza㶛i iz dugova, kako postati velikodušniji 㶜ovjek, razboritiji potroša㶜, dosljedniji štediša, odgovorniji upravitelj vlastitih dobara, te kako moliti za svoju obitelj. Te㶜aj traje 12 tjedana. Tjedni program: sastoji se od zajedni㶜koga susreta u trajanju od dva sata, i doma㶛e zada㶛e koju je potrebno izvršiti u teku㶛emu tjednu. Zajedni㶜ki susreti održavaju se u unaprijed dogovorenom prostoru u dogovoreno vrijeme. Program uklju㶜uje interaktivne rasprave o pojedinim temama, savjetovanje i molitvu za sudionike Te㶜aj vode osposobljeni voditelji malih grupa.

Obveze sudionika: • svakodnevna molitva za svakog sudionika grupe, • svaki tjedan zapamtiti odre㶟eni redak iz Sv. pisma, • izvršiti tjednu doma㶛u zada㶛u: teoretski i prakti㶜ni dio (otprilike dva sata tjedno), • sudjelovati na minimalno 10 od 12 susreta.

Materijali i troškovi: Troškovi te㶜aja iznose 300 kuna po osobi ili bra㶜nome paru. U troškove je uklju㶜ena: • skripta (otprilike 400 str. materijala), • jednostavan program za vo㶟enje financija, • troškovi organizacije (prostor, voditelj, teku㶛i troškovi) Te㶜aj je idealan za župne zajednice. Ukoliko je župnik zainteresiran, te㶜aj 㶛emo rado održati u vašoj župi.

Bogu je najbitnije stanje

nije ugodna, iako je bila od

㶜ovjekova srca. Jer, Bog

njegovih prvina. Vidimo

se ne dâ podmititi niti se

da Bog na njegovu žrtvu

Njime može manipulirati.

nije svratio pogled!

Dajemo li desetinu Bogu kako bismo samo vršili

Naše prvine Bogu razli㶜i-

zakon (ispunili zapovijed)

te su, ali bi uvijek trebale

‒ o㶜ekuju㶛i pritom Božji

biti ono najbolje od nas.

materijalni

a

To bi trebao biti stav na-

zaboravljaju㶛i Božje srce

blagoslov,

šega srca: ono najbolje

(tražite najprije Kraljev-

što imam, iz zahvalnosti i

stvo Božje i pravednost

ljubavi dajem Bogu. Osim

njegovu) ‒ Bog ne㶛e mi-

materijalnih dobara, pr-

lostivo pogledati na našu

vine mogu biti i nema-

žrtvu. Jer Bog voli vesela

terijalne. Primjerice, dar

darivaoca.

Bogu trebalo bi biti i naše, danas

Bog sve ono to ima, to mu je najdra e, daje nama. Daje samoga Sebe. Ima li ve ega dara od ovoga, nama darovanog? Taj Bo ji dar omogu ava nam povratak u stanje milosti koju smo imali u raju. to su na e prvine u usporedbi s Bo jom Prvinom?

tako

dragocjeno,

vrijeme. Ili to može biti neka naša osebujna nadarenost, posebnost. Ako i svoju djecu shvatimo kao Božji dar, tada bismo ih s radoš㶛u

mogli

darovati

Bogu. Sjetimo se Samuelove majke koja je željno iš㶜ekivana sina obe㶛ala posvetiti Bogu, znaju㶛i da je on ionako dar od Boga. Posvetiti Bogu prvoro㶟eno dijete, teška je odluka.

Informacije i prijave: Prijaviti se možete preko e-maila: crown@kristofori.hr ili na broj: 095/3344-567 od ponedjeljka do petka od 9 do 17 sati 62

www.rhema-casopis.com | RHEMA


㶏ovjek se veseli prvim plodovima, a veselje zbog prvoro㶟enoga djeteta još je

Niko Ron evi

ve㶛e. A tko je prvoro㶟enac me㶟u bra㶛om? Tko je Sin Jedinac? Tko je iz ljubavi prema nama darovan, za naše spasenje? Ovo je Sin Moj, Ljubljeni, u njemu mi sva milina! Bog sve ono što ima, što mu je najdraže, daje nama. Daje samoga Sebe. Ima li ve㶛ega dara od ovoga, nama darovana? Taj Božji dar omogu㶛ava nam povratak u stanje milosti koju smo imali u raju. Što su naše prvine u usporedbi s Božjom Prvinom? Ovime vam ne sugeriramo da ste Bogu dužni davati desetinu, nego radije, Bog

D

esetina je vrijedila u

u itaka, ve Bog jasno ka e:

vrijeme Staroga za-

vi ak je za dobra djela (2Kor

vjeta, kada ovjek

9,8). Starozavjetni su lju-

Ako mislimo da imamo pravo sve to smo zaradili zadr ati za sebe (i svoju obitelj), time tvrdimo da smo to sâmi zaradili bez da nam je Bog dao zdravlje, posao, mudrost, bez da nas je postavio u situacije gdje smo uop e mogli biti uspje ni...

jo nije bio otkupljen krvlju

di trebali po teno odrediti

srca. On gleda vašu želju

Jaganj evom. Od Isusova

svoju desetinu i dati je Bogu

da mu ugodite, da budete s

otkupljenja, vi e ne pripada-

a mi Isusovi otkupljenici

Njim, da se vratite u Eden-

mo sebi, nego njemu, stoga

trebamo po teno odrediti

ski vrt, u Njegov zagrljaj.

se vi e ne radi o desetini,

svoj vi ak. Trebamo odre-

Ako ljubimo Božje srce

ve o cijelome iznosu. On na

diti koliko emo zadr ati za

koje nas toliko ljubi, tada

nas eli i mo e izliti svaku

sebe a koliko emo odrediti

vrlo mnogo) koji e se jako

㶛emo željeti i s lako㶛om

vrstu blagoslova, da uvijek

da bude upotrijebljeno za

te ko spasiti. Mi novoza-

davati i više od desetine

i u svemu imamo svega do-

dobra djela. Ako mislimo da

vjetni otkupljenici samo smo

za širenje Njegova Kraljev-

sta, ak nam daje i vi ak. No

imamo pravo sve to smo za-

upravitelji (biblijski sluge)

stva. Sjetimo se samo sv.

vi ak nije za na u djecu, za

radili zadr ati za sebe (i svo-

Bo jih dobara (uklju uju i

Franje koji je dao sve da bi

na e unuke, nije za pove-

ju obitelj), time tvrdimo da

vlastiti ivot) i trebamo svi-

mu Gospodin bio Sve.

avanje na ega bogatstva i

smo to sâmi zaradili bez da

me to imamo raspolagati

nam je Bog dao zdravlje, po-

na na in mudrih upravitelja,

sao, mudrost, bez da nas je

a ne oholih vlasnika.

traži

promjenu

vašega

Ovime vam ne sugeriramo da ste Bogu du ni davati desetinu, nego radije, Bog tra i promjenu va ega srca. On gleda va u elju da mu ugodite, da budete s Njim, da se vratite u Edenski vrt, u Njegov zagrljaj

RHEMA broj 54 | rujan 2012.

Desetina je vrijedila u vrijeme Staroga zavjeta, kada ovjek jo nije bio otkupljen krvlju Jaganj evom. Od Isusova otkupljenja, vi e ne pripadamo sebi, nego njemu, stoga se vi e ne radi o desetini, ve o cijelom iznosu

postavio u situacije u kojima smo uop e mogli biti uspje -

Trebamo davati po svojoj

ni... Ako tvrdimo da smo sve

savjesti i procjeni, ali tako-

to postigli bez Boga, tada

er ima mnogo onoga to

imamo problem, ne samo sa

trebamo davati jer nam je

krto u i lakomo u, ve i

Bog tako zapovjedio. Kako

s ponosom i oholo u. Tada

bismo to saznali, trebamo

spadamo u vrstu bogata a

poznavati Bibliju. Neznanje

(bez obzira koliko stvarno

nam ne e biti dobar izgovor

dobara imali – vrlo malo ili

na pravednome sudu.

63


64

www.rhema-casopis.com | RHEMA

Francis Bogati je Judith u ljubavi... Macnutt


Francis Bogati je Judith u ljubavi... Macnutt

*

*

* * *

*

* *

* *

*

*

* *

*

* *

*

* RHEMA broj 54 | rujan 2012.

65


Francis Bogati je Judith u ljubavi... Macnutt

*

* * *

*

* *

*

*

*

*

* 66

www.rhema-casopis.com | RHEMA


KNJIGA PRODANA U 3 000 PRIMJERAKA ZA MJESEC DANA

Renzo Allegri

PADRE PIO Čudesni život

Padre Pio svetac je kojeg danas zaobilaze znanstvenici i liberalni teolozi. Ni jedni ni drugi ne mogu ni shvatiti ni objasniti udesa koja je Bog po njemu inio te ih ini i dalje a budu i da ona ru e njihove teorije, jednostavno su ga odlu ili ignorirati. Za njegovo progla enje svetim, dokazano je ravno sto udesa. Da se nastavilo s tra enjem, ta bi se brojka zna ajno pove ala. Golem broj ljudi mo e posvjedo iti kako je Bog u njihovim ivotima u inio udo po zagovoru Padre Pija. Za to ne bi i u tvojem ivotu u inio isto?

382 stranice • 13,2 x 20,3 cm

Za narud bu je potrebno poslati: ime i prezime, adresu dostave, naziv knjige i koli inu na e-mail: tajnica@figulus.hr, SMS-om na: 095/2065421, 099/216-4788 i 091/220-6542 ili nazvati 048/621-159 (8-16 sati). PO TARINA UKLJU ENA U CIJENU Knjige mo ete naru iti i na na oj web-stranici: www.figulus.hr

100,00 kn


68

Od ivota u kaosu...


Neal Lozano

Neal Lozano Ovo je jedna od, na alost, veoma brojnih pri a koje se svode na: nedostatak o eve pa nje, blizine, ljubavi u djetetovu ivotu. Kad se na taj nedostatak ‘nakalemi’ i neka trauma, one stvaraju u djetetu osje aj duboke praznine, i rane, koje dijete o ajni ki nastoji popuniti, na bilo koji na in

O

drastao sam, kako bi se

me osje㶛aj uznemirivao i zbunjivao.

snije u tinejdžerskim godinama po-

reklo, u „dobroj obitelji ‒

Nejasno se sje㶛am trenutka kada

stao sam o tome ovisan. S vremenom

otac, majka, stariji brat i

sam to prvi put osjetio. Bilo je to u

je, a da toga nisam bio ni svjestan, to

ja. Sve je izgledalo sjajno.

jednoj svla㶜ionici. Jedina slika koja

potpuno zaokupilo moj život, kontro-

Zbog o㶜eva posla svi su nam u gradu

mi je ostala u glavi bila je slika golog

liralo svaki moj osje㶛aj i spoznaju o

zavidjeli. Kao djeca putovali smo u ra-

muškarca kako stoji preda mnom. Od

tome tko sam. Svoju vrijednost teme-

zne dijelove svijeta. Živjeli smo u jed-

tada me taj osje㶛aj pratio. Bila je to

noj zemlji Isto㶜ne Europe u kojoj je de-

mješavina straha, uzbu㶟enja, boli i

setlje㶛ima vladao komunisti㶜ki režim.

zbunjenosti. Tako sam se osje㶛ao u

Nismo to ni slutili, no i to je utjecalo na

blizini svoga brata ili bilo kojeg dru-

našu obitelj na na㶜ine koje 㶛u uspjeti

gog muškarca. Tako sam se osje㶛ao

razumjeti tek poslije mnogo godina.

dok sam sanjao, kad sam bio sam. Žudio sam za bliskosti s muškarcima, a

Nisam znao što se sa mnom doga㶟a.

istovremena sam je se i bojao.

Jedina slika koja mi je ostala u glavi bila je slika golog mu karca kako stoji preda mnom. Od tada me taj osje aj pratio. Bila je to mje avina straha, uzbu enja, boli i zbunjenosti

Bio sam premlad da bih mogao pomisliti da sam druk㶜iji ili da se tako

Vrlo sam se rano po㶜eo samozadovo-

ljio sam na tome jesam li zanimljiv

osje㶛am. Koliko se sje㶛am, osje㶛ao

ljavati i to mi je donosilo ugodu. Mož-

bratu, a kasnije na tome žele li me

sam se 㶜udno s muškarcima i taj

da je to bio i jedini ugodan doživljaj u

drugi muškarci oko mene.

mome životu. Kasnije sam to pokazao

Koliko se sje am, osje ao sam se udno s mu karcima i taj me osje aj uznemirivao i zbunjivao

RHEMA broj 54 | rujan 2012.

bratu pa smo to radili zajedno. Osje-

Postao sam nevidljivo dijete. Nitko

㶛ao sam se lijepo dok smo to radili,

nikada nije saznao što se doga㶟a u

ali sam se poslije toga osje㶛ao loše.

mojoj glavi, a moji roditelji nisu mogli

Na taj sam na㶜in otupljivao bol. Ka-

vidjeti kroz što prolazim ni razumjeti

69


moju borbu. Do trinaeste godine na

Od ivota u kaosu...

umu mi je bila samo želja da muškarac u mene penetrira analno. Ništa drugo nije bilo vrijedno. Ništa drugo nije mi bilo zanimljivo. Nisam mogao u㶜iti. Nisam mogao imati prijatelje.

Postao sam nevidljivo dijete. Nitko nikada nije saznao to se doga a u mojoj glavi, a moji roditelji nisu mogli vidjeti kroz to prolazim ni razumjeti moju borbu

Nasre㶛u, društvo je zabranjivalo homoseksualne odnose pa me strah

kom osobom u mome životu, koja 㶛e

od zatvora ili od toga da moj otac ne

me voditi i voljeti, s godinama se pre-

izgubi posao sprje㶜avao da u njih

tvorila u seksualnu želju.

stupam. Zato sam igrao na sigurno i imao seksualne odnose samo s bra-

Kada sam došao u dvadesete, pao je

tom. Kada se na to osvrnem, uop㶛e

komunisti㶜ki režim i ljudi su se osje-

ne znam kako sam uspio preživjeti i

tili slobodnima pa sam odlu㶜io ispro-

živjeti u tolikoj zbrci i boli. No u vri-

bati homoseksualne odnose. Stupio

jeme kad se to sve doga㶟alo, osje㶛ao

sam u nekoliko homoseksualnih

sam se sretno.

veza. Osje㶛ao sam se kao da se vozim na toboganu. Oslobodile su se sve

Moj je otac dobar 㶜ovjek. Potje㶜e iz

emocije koje su se godinama naku-

razorene obitelji. Njegov je otac po-

pljale i sve su moje maštarije dobile

bjegao i ostavio njega i njegovu sestru

oblik. Nastao je velik nered, kao kada

s majkom. On se ve㶛inom koncen-

otvarate toplu limenku soka. Sve se

trirao na to da skrbi za obitelj, a nije

srušilo. Shvatio sam da to nije ono

brinuo za naše emocionalne potrebe.

što želim, da svijet o kojemu sam ma-

Kada sam shvatio koliko mi je potre-

štao nije stvaran i da u njemu nema

ban, me㶟u nama nije

ljubavi koju sam tražio.

postojala

nikakva

veza. Ta potreba, želja

za

Pokušao sam i na „ispravan na㶜in. Stupio sam u vezu s djevojkom

snažnom

misle㶛i da 㶛e me to u㶜initi

m u š -

heteroseksualnim. Ni to nije uspjelo. Trebalo mi je vremena da shvatim da sam vrlo nesretan, da mi je život u kaosu i da želim da se to promijeni. Sje㶛am se da sam meditirao. Pokušavao sam shvatiti tko sam i kojim putem želim krenuti dalje. Homoseksualni osje㶛aji još su uvijek bili prisutni, kao i iskušenje, bol i zbunjenost, a povrh toga još i spoznaja koju sam iskusio na vlastitoj koži. Nisam imao nikoga s kim bih mogao razgovarati o svojoj borbi i kome bih mogao povjeriti svoju bol. U potrazi za pomo㶛i okrenuo sam se i Bogu, što do tada nisam nikada u㶜inio.

70

www.rhema-casopis.com | RHEMA


HIT 3 6 4 s tr., m e k i u v

e z , 13 ,5 x 2 0 c m

Iskorak iz homoseksualnosti Richard Cohen Namjera ove knjige jest pomo㶛i terapeutima, savjetnicima, sve㶛enicima i ostalima da shvate kako mogu pomo㶛i muškarcima i ženama s neželjenom (ego-distoni㶜nom) privla㶜noš㶛u prema osobama istoga spola. Ona je i vodi㶜 za one koji pate od neželjene privla㶜nosti prema istom spolu. Nadam se i molim da 㶛e s vremenom nestati stigma privla㶜nosti prema istom spolu i da 㶛e prevladati razumijevanje. Neka ova knjiga posluži kao korak na putu do ostvarenja toga sna (iz Uvoda) Privla㶜nost prema osobama istog spola jest psihološka obrana od dvaju osnovnih problema. Prvo, povreda koje nisu izlije㶜ene i, drugo, neispunjenih potreba za ljubavlju. Kada ta dva temeljna problema budu riješena, nastupit 㶛e dubok osje㶛aj unutarnje promjene i uslijedit 㶛e bu㶟enje heteroseksualnih želja (iz Predgovora) Kada žena i muškarac nau㶜e pove㶛ati osje㶛aj vlastite vrijednosti pomo㶛u u㶜enja novih vještina, doživljaja vrijednosti kroz odnos s Bogom, izlje㶜enja povreda iz djetinjstva i zadovoljenja nezadovoljenih potreba za ljubavlju, postat 㶛e upravo onakvi kakvima ih je Bog zamislio (iz Završne napomene)

Za narud bu je potrebno poslati: ime i prezime, adresu dostave, naziv knjige i koli inu na e-mail: tajnica@figulus.hr, SMS-om na: 095/206-5421, 099/216-4788 i 091/220-6542 ili nazvati 048/621-159 (8-16 sati). Knjige mo ete naru iti i PO TARINA UKLJU ENA U CIJENU na na oj web-stranici: www.figulus.hr

152,00 kn

RHEMA broj 54 | rujan 2012.


Trebali su mi mjeseci da prihvatim to iskustvo u svome ivotu i uistinu povjerujem da se dogodilo

itajmo to Dobar Pastir savjetuje od terapeuta do savjetnika, no nisam dobioov icama jasan odgovor. Vidio sam da koje: U svojoj sam blizini po㶜eo tražiti po-

mo㶛 u razgovoru s raznim ljudima,

mi nastoje pomo㶛i. Neki su osje㶛ali

strahuju od uroka,no vra ki arki bol –kroz koju prolazim, nisu iznali – ivotare u raznim kako mi pomo㶛i. Najgoreovisnostima, je bilo to što mogu se mojdok o㶜aj stalno pove㶛avao. Razgo– hrane pornografijom i no varao sam osetome i s roditeljima, oni sugrafopornijom se pravili da ih se to ne ti㶜e.

– uni tavaju sebena㶜in i svoje Odlu㶜io sam prona㶛i na koji 㶛u bogopsovkom to riješiti, makar morao proputovati cijeli– zalu uju svijet. Tada sam preko nekih se magijama prijatelja i uzu pomo㶛 㶜uda prvi put – u ivaju heavy-metalu 㶜uo–za izlje㶜enje a zatim i prolaze krozop㶛enito, bra ne krize za izlje㶜enje homoseksualnosti uz

– kad ne uspije hodo a e, prelaze

pomo㶛 zaklade za izlje㶜enaRichardove lijevano olovo, kristale, crvenje. Moji su prijatelji ne konce i jaja naru㶜ili njegovu videokazetu pa sam je pogledao. Bila – pomi ljaju na abortus ili trpe je to kazeta o procesu posljedice istog izlje㶜enja i zvu㶜ala–jegube suvislo. sam ivota da je to se uZaklju㶜io pustinjama ono što tražim. Trebalo mi je malo

– mu e se u bole tinama duha,

više od dvije godine da uspijem do㶛i du e i tijela u SAD i po㶜nem raditi s Richardom.

– vjeruju, a ne vjeruju, ovisno o temperaturi

Kad sam stigao, 㶜uo sam sva objaš-

– jako vole Isusa, jako ne vole asne i vele asne

njenja, dobio alate i spoznao kamo trebam i㶛i i kako sti㶛i do cilja. Vje-

– paralizirane su strahovima i depresijama

rovali ili ne, to je bio samo po㶜etak. Shva㶛anje i razumijevanje 㶜injenica

– rtve su nasilja razli itih vrsta

donijelo mi je veliko olakšanje. No

– nikad ule za Duha Svetoga, a o ajni ki Ga trebaju

posao je tek po㶜injao. Prvo je trebalo izgraditi osje㶛aj vrijednosti i

– gr e se na pojmove „seminar” i „karizmatsko”

ste㶛i komunikacijske vještine. Zatim su na red došli mentorstvo i seksu-

– ne vide ni ta dobro oko sebe

alna reorijentacija. Sastajali smo se

misletjedno. da su sakramenti dva –puta Na prvoj je seansi bioenergija

bilo mnogo razmišljanja. Sastavili

lijekovima za obitelji. smo– opaju prikaz se povijesti moje trigliceride

Mnogo smo razgovarali i to mi je

– ne mogu se odvojiti pomoglo da shvatim kakoodprenositi

Interneta misli sv. i osje㶛aje, kako se nametnuti i – ne e misu, a slutei apokalipsu kako boljena funkcionirati biti bolje – nikadbi㶛e. nisu To bileminajepa njacima društveno pomoglo da

Oslobodio sam paniku, strah i bijes koje sam tada osjetio. Tugovao sam zbog tog nevinog djeteta i njegove boli

72

Posavine bolje Bosanske shvatim svoje misaone kalupe i preuzmem vlasttoga, nad svojim i I jo mnogo taman životom za lutaju e, doga㶟ajima kroz koje prolazim. izgubljene i povratni ke ov ice koje

ele VI E od pukog vjerskog folklora i formalizama...

www.rhema-casopis.com | RHEMA


HIT

o. Marko don Kornelione

Glogović

Samo za stotu

OVCU 264 stranica 13,2 x 20,3 cm

o. Marko Glogović

Samo za stotu ovcu Za narud bu je potrebno poslati: ime i prezime, adresu dostave, naziv knjige i koli inu na e-mail: tajnica@figulus.hr, SMS-om na: 095/206-5421, 099/216-4788 i 091/2206542 ili nazvati 048/621-159 (8-16 sati). Knjige mo ete naru iti i na na oj web-stranici: www.figulus.hr

90,00 kn

PO TARINA UKLJU ENA U CIJENU

Ovom knjigom jednostavno elim poru iti itateljima, da nas Bog ljubi, da nam eli sre u, da nas tra i i da nema grijeha koji ne bi mogao ili ne bi htio oprostiti! Posebno su Mu na srcu upravo maleni i razo arani, ranjeni i nesretni. Oni koji misle da e ih ovaj svijet zadovoljiti, nakon to pro u sito i re eto mode, strasti, ovisnosti, idolopoklonstva, zabave i osvete, padaju u svojoj bespomo nosti i stradavaju u svojoj naivnosti... Budite blagoslovljeni itanjem, razmi ljanjem i donesite dobre odluke za svoj duhovni ivot. To je moja molitva i moja inspiracija.


NICK VUJI I

23. – 24. RUJAN

Ro en bez ruku i nogu, Nick Vuji i je zavr io dva fakulteta i postao svjetski poznat motivacijski govornik. Kamo god ide, Nick svjedo i o svojoj vjeri i nastoji ljudima prenijeti Radosnu vijest Isusa Krista. U rujnu dolazi u Hrvatsku

vi e voli govoriti mladima i to o nadi i vjeri koju svaki ovjek mo e imati, bez obzira na okolnosti u kojima se trenutno nalazi. To govori iz vlastitog iskustva, jer ipak, rodio se bez ruku i nogu. Usprkos tome, Nick je pun ivota, entuzijazma i nade koju eli podijeliti s drugima.

N

ick Vuji i , do ao je na svijet

sindroma to je medicinskoj sestri Du ki

1982. godine u Brisbaneu u Au-

Vuji i i njezinu suprugu, pastoru Bori-

„Da, bio sam razo aran, ali mi je tada Bog

straliji kao prvo dijete roditelja

su Vuji i u, bio ok. Trebalo im je etiri

kroz svoju rije , posebno u Ivanu 9:2, po-

vojvo anskog porijekla. Ro en

mjeseca da prihvate kako imaju sina s

kazao pri u o ovjeku koji je ro en slijep.

je bez ruku i nogu, zbog tzv. tetra-amelia

hendikepom. to on uop e mo e u initi

U toj pri i, Isus obja njava da je on slijep

ili postati ive i s tako velikim invalidi-

zato da se Bo ja slava poka e u njegovu

tetom? Nisu znali, a niti itko drugi, da e

ivotu. Shvatio sam da svoje stanje i okol-

ovo prekrasno dijete bez udova jednoga

nosti mogu upotrijebiti za njegovu slavu.

dana postati netko tko e nadahnuti i

To mi je promijenilo stav. Jo uvijek vjeru-

potaknuti mnoge ljude. Bog koristi Nicka

jem da me Bog mo e izlije iti i s vremena

da utje e na ivote i donese nadu Isusa

na vrijeme se jo uvijek molim za to. No,

Krista ljudima diljem svijeta. Danas je

zadovoljan sam, bez obzira eli li me izli-

Nick priznati motivacijski govornik koji

je iti ili ne.”

se obra a ljudima svih uzrasta, profesija i dru tvenih slojeva irom svijeta. Kamo god ide, unosi promjenu u ivote ljudi. Naj-

74

„Volim svoj ivot, jer sam uvidio svoju svrhu”

www.rhema-casopis.com | RHEMA


Francis NICK i Judith VUJI I Macnutt „Kada vidi uplakane ljude i shvati da su ti isti ljudi umalo odustali sve dok nisu uli moju pri u… zbog toga se isplati!”

kao da me voli! Nitko mi nije rekao da sam lijepa ovakva kakva jesam!” Od svojega prvog govora koji je odr ao s devetnaest godina, Nick je proputovao itav svijet dijele i svoju pri u s milijunima

Svoj san da motivira ljude diljem svijeta

ljudi. Govorio je raznim ljudima kao to

te im prenese Radosnu vijest Isusa Krista,

su studenti, u itelji, tinejd eri, poslov-

po eo je ispunjavati od svoje 19. godine.

ni mu karci i ene, vojnici, poduzetnici i crkvene zajednice. Tako er je ispri ao

„Prona ao sam svrhu svoga postojanja,

svoju pri u i bio intervjuiran u raznim te-

a tako er i svrhu svojih okolnosti. Postoji

levizijskim emisijama diljem svijeta.

razlog zbog kojeg ste u problemima.” Kamo god do e, ljudima govori o Onome „Razlog zbog kojega sam po eo grliti lju-

koji na e nedostatke pretvara u predno-

de i sve e e govoriti je taj to sam jed-

sti, samo ako mu dopustimo.

nom govorio pred 300-tinjak tinejd era i jedna je djevojka u prostoriji po ela gla-

„Bog je suveren i u njegovoj suverenosti

sno plakati! Usred govora, podigla je ruku

ivot koji ivim je onaj koji mi je po njego-

i zamolila me mo e li do i i zagrliti me. I

vu naumu dan. Va no je ono to inim sa

do la je i pred svima me zagrlila. Plakala

ivotom koji mi je dan. injenica da svo-

mi je na ramenu i samo ponavljala, hvala

jim ivotom vr im ve i utjecaj jer nemam

ti, hvala ti, hvala ti! Nitko mi nikad nije re-

ruke i noge, ini me poniznim.”

RHEMA broj 54 | rujan 2012.

Nick Vuji i gostuje 23. 9. u Zagrebu, u Domu sportova (u 19 sati) te 24. 9. u Rijeci, u dvorani Zamet (u 19,30 sati). Ulaznice po cijeni od 60 kuna mo ete nabaviti na prodajnim mjestima Interspara, Petrola i Europetrola, u CD-shopovima: Dallas i Croatia Records te na svim ostalim prodajnim mjestima Eventima. Internetska prodaja na: www.eventim.hr.

75


Dobri ljudi ili novi ovjek 76

www.rhema-casopis.com | RHEMA


C. S. Lewis

BIBLIOTEKA VERBUM

C. S. Lewis: Kr anstvo nije iluzija Svakako preporu amo ovaj izvanredan tekst iz isto tako izvanredne knjige u izdanju Verbuma. On nas poti e da se dobro zamislimo nad pojmom kr anstva Ako je kr anstvo istina, za to se ne vidi da su kr ani puno bolji od ostalih ljudi?

D

je i on savršen: savršeni u ljubavi,

izvanjskome ponašanju obra㶛enika,

mi kažemo, puding prepoznajemo

mudrosti, radosti, ljepoti i besmrt-

ako je on i dalje snob, zloban, zavi-

tek kada ga jedemo. Kada se krš㶛ani

akle, mislio je ozbiljno

vrlo razumno, a djelomi㶜no prili㶜no

ono što je rekao. Oni koji

besmisleno. Razboritost pitanja leži

se predaju u njegove ruke,

u sljede㶛emu: ukoliko prihva㶛anje

postat 㶛e savršeni kao što

krš㶛anstva ne dovodi do napretka u

nosti. Ta promjena ne 㶛e biti završe-

dan ili 㶜astohlepan u istoj mjeri kao

loše ponašaju, zlo postupaju ili se

na za vrijeme ovoga života, budu㶛i

i prije, tada „obra㶛enje , vjerojatno,

ne trude dovoljno da postanu bolji,

da je i sama smrt njezin važan dio.

postoji samo u njegovoj mašti. Pra-

㶜ine krš㶛anstvo manje prihvatljivim

Teško je predvidjeti koliko 㶛e ta pre-

vi dokaz da smo istinski prihvatili

za ostale ljude. Za vrijeme rata 㶜e-

obrazba uznapredovati za života

krš㶛anstvo nalazimo u potvrdnu

sto smo vi㶟ali plakate koji su upo-

svakoga pojedinog krš㶛anina.

odgovoru na pitanje: jesmo li nakon

zoravali na opasnost od špijuna s

izvornoga obra㶛enja uznapredova-

ovakvim natpisom: „Lakouman go-

Rekao bih da je vrijeme da razmo-

li u nastojanjima da budemo bolji?

vor košta živote . Isto je tako istina

trimo pitanje koje se 㶜esto postavlja.

Lijepi osje㶛aji, novi uvidi, ve㶛e za-

da lakouman život košta govora.

Ako je krš㶛anstvo istina, zašto se ne

nimanje za „religiju ništa ne zna㶜e

Svojim lakoumnim na㶜inom života

vidi da su krš㶛ani puno bolji od osta-

ukoliko ne utje㶜u pozitivno na naše

možemo druge navesti da pri㶜aju

lih ljudi? Ovo je pitanje djelomi㶜no

stvarno ponašanje, isto kao što ni-

svašta, dajemo im razlog da dovode

šta ne zna㶜i „osje㶛ati se bolje kada

u sumnju krš㶛anske istine.

Pravi dokaz da smo istinski prihvatili kr anstvo nalazimo u potvrdnu odgovoru na pitanje: jesmo li nakon izvornoga obra enja uznapredovali u nastojanjima da budemo bolji?

RHEMA broj 54 | rujan 2012.

smo bolesni ako toplomjer i dalje pokazuje povišenu temperaturu. U

U traženju dokaza za djelotvornost

tome su smislu posve u pravu oni

krš㶛anstva, ljudi u svijetu 㶜esto po-

koji krš㶛anstvo prosu㶟uju po njego-

stupaju prili㶜no nerazumno. Oni ne

vim plodovima. I Krist je rekao da

samo da o㶜ekuju da se život svako-

sudimo po plodovima. Stablo prepo-

ga 㶜ovjeka mora promijeniti na bolje

znajemo po njegovu plodu ili, kako

kada postane krš㶛anin, nego govore

77


Dobri ljudi ili novi ovjek

Ako elite usporediti lo ega kr anina s dobrim nevjernikom, morate misliti na dvije stvarne osobe koje poznajete

S druge strane, postoje i takvi koji neprimjetno postaju kr ani, premda se jo ne nazivaju tim imenom

Ako je kr anstvo istina, tada bi trebalo slijediti: da e svaki kr anin biti bolji ovjek nego to bi bio da kojim slu ajem nije kr anin

78

www.rhema-casopis.com | RHEMA


C. S. Lewis RHEMA broj 54 | rujan 2012.

79


Dobri ljudi ili novi ovjek

www.rhema-casopis.com | RHEMA


C. S. Lewis RHEMA broj 54 | rujan 2012.

81


Bolesni ko pomazanje 82

www.rhema-casopis.com | RHEMA


Josip Lon ar

BIBLIOTEKA FIGULUS

Josip Lon ar esto nam Bog eli dati, ali mi ne mo emo primiti. esto dobijemo kako bismo i drugima mogli dati, no ne znamo kako to u initi. Donosimo ulomak iz nove knjige Josipa Lon ara, Kako povjerovati, koja govori o tome kako primiti te kako evangelizirati. Knjiga je napisana tako da e je ba svatko mo i razumjeti

H

tio bih to pojasniti na primje-

ne samo jedan, nego da vi e crkvenih

djele ovoga sakramenta kako bi upljani

ru bolesni koga pomazanja.

starje ina ode moliti za bolesnika. Te ka

bili obavije teni te kako bi mogli provesti

Svaki sve enik po tome sa-

bolest pojedinoga vjernika toliko je Bogu

vrijeme u molitvi za svoga su upljana,

kramentu posreduje jednaku

va na da On eli da svi crkveni starje i-

a i njegovu obitelj, u njegovoj najve oj

vrstu Bo je ljubavi, no ipak se ta milost

ne, bez obzira na druge poslove, odu do

ku nji. Nemojmo ekati da to organizi-

od svakoga sve enika prima druk ije.

bolesnika i mole za njega. U nastavku

ramo onoga trenutka kada e nama biti

teksta vidjet emo da im (te kim bolesni-

potrebno! Poku ajmo svoje upnike na-

Bolesni ko pomazanje je sakrament

cima) Crkva pridaje istu va nost (v. KKC

govoriti da to prije zapo nu s tom prak-

koji se temelji na tekstu iz Jakovljeve

1516), te tra i da upnici za takve bolesni-

som! Osobno bih itekako volio, kada bih

poslanice. Pogledajmo!

ke organiziraju molitvu cijele upe.

bio u te koj bolesti i u opasnosti da od

Boluje li tko me u vama?

Mo da bi bilo korisnije da crkvena zvona

koljenima moli za moje spasenje. Blago

Neka k sebi dozove crkvene starje ine!

zvone za vrijeme te ke bolesti bolesnika

onoj upi i onom upniku koji uvede tu

Oni neka mole nad njim

kako bi svi uli da je nekome potrebna

praksu!

ma u i ga uljem u ime Gospodnje,

molitva za spasenje ili ozdravljenje? Bilo

pa e molitva

bi lijepo kada bi zvonila na karakteristi-

Od crkvenih se starje ina, ali i od bole-

u injena s vjerom

an i prepoznatljiv na in za vrijeme po-

snika, o ekuje vjera kojom e Gospodin

nje umrem, da cijela upska zajednica na

spasiti bolesnika. Evo to Crkva govori

spasiti bolesnika! Gospodin e ga podi i i, ako je u inio grijehe, dobit e opro tenje. (Jak 5:14-15) Prema ovome biblijskom tekstu, bolesnici su Bogu toliko va ni da On eli da

RHEMA broj 54 | rujan 2012.

Prema ovome biblijskom tekstu, bolesnici su Bogu toliko va ni da On eli da ne samo jedan, nego da vi e crkvenih starje ina ode moliti za bolesnika

o primanju Bo je milosti kroz sakramente! (KKC 1128) Kada se neki sakrament slavi u skladu s nakanom Crkve, u njemu i po njemu djeluje mo Krista i njegova Duha,

83


neovisno o osobnoj svetosti slu benika.

Bolesni ko pomazanje

Ipak, plodovi sakramenta ovise i o raspolo enju onoga koji ga prima. (KKC 1516) Samo su sve enici (biskupi i prezbiteri) djelitelji bolesni ke pomasti. Njihova je du nost vjernike pou avati o blagodatima ovog sakramenta. Neka vjernici ohrabre bolesnike u tra enju ovog sakramenta. Bolesnici neka se priprave kako bi ga primili u dobrom raspolo enju, uz pomo svoga pastira i cijele crkvene zajednice, koja je pozvana

Od crkvenih se starje ina, ali i od bolesnika, o ekuje vjera kojom e Gospodin spasiti bolesnika

da bolesnike na poseban na in okru i svojim molitvama i bratskom pa njom.

no vremena i da trenutno u njegovoj

Nakon pomazanja, taj sve enik ne obri-

(podcrtao autor)

upi ne postoji ni ta to bi bilo va nije

e ulje kojim je bolesnika pomazao,

od bolesnikova spasenja. Potom mu

ve bolesniku savjetuje neka pusti da

Poznajem sve enika koji posebnu pa-

potanko ispri a nekoliko upe atljivih

se sveto ulje upije u njegovo tijelo i da

nju posve uje podjeli sakramenata,

slu ajeva djelovanja Bo jega milosr a

djeluje poput najmo nijega lijeka. Ako

pa tako i podjeli sakramenta bolesni -

kada su odre ene osobe, po primanju

je mogu e, sve enik e uljem posebno

koga pomazanja. On ka e da mu je naj-

sakramenta bolesni koga pomazanja,

pomazati bolesni dio tijela. Podsjetit

ve a du nost obi i te koga bolesnika i

ozdravile od veoma te kih bolesti.

e bolesnika na proroka Elizeja, na

ponuditi mu taj sakrament.

Drugi su opet dobili izvanrednu snagu

enu koja se odostrag dotaknula Isusa

i milost da svoju bolest u miru i ljuba-

i na ono veliko mno tvo ljudi koje je

Te ki su bolesnici u smrtnoj pogibelji i

vi nose do smrti. Neki su dobili utjehu

ozdravljeno doticanjem skuta Isusove

on zna da e jednoga dana morati po-

Duha Svetoga koja im je omogu ila da

haljine. Pozvat e ga da Isusa dodirne

lo iti ra un za svakoga mu povjerenog

svima oproste, da se sa svima izmire,

u Euharistiji i da, tako er, o ekuje nje-

upljanina.

da se sveto ispovjede i umru u miru. U

govu ljubav.

svim tim svjedo anstvima prikazan je Kada do e u ku u bolesnika, sve enik

Krist koji nas je svojom ljubavlju otku-

Evan elje nam govori da je sila Duha

naglasi da je za njega odvojio dovolj-

pio i spasio i koji po djelovanju Crkve

izlazila iz Isusa i lije ila ljude. Ta je ista

kroz sakramente ini ono to je za bo-

sila, po vjeri Crkve, prisutna i u ulju koje

lesnika u tom trenutku najbolje.

se koristi u sakramentu bolesni koga pomazanja, tj. ona izlazi iz Crkve i danas

Nakon toga, sve enik potanko objasni

lije e i ljude. Sve enik, tako er, pola e

s창m tijek sakramenta, osobitu mo po-

ruke na bolesnika i moli onoliko dugo

sve enoga ulja i na in na koji je posve-

koliko misli da je potrebno da bolesnik

eno, te snagu rije i koje se izgovaraju

kroz taj in molitve po ne primati milost.

u sakramentu. Nakon svega, taj sve enik bolesniku

84

Sve rije i i ine koji su svojstveni podjeli

obe ava da e za njega moliti i prikazi-

sakramenta izgovara i radi na bolesniku

vati ga u misama dokle god ne ozdravi

jasan i razumljiv na in. Rije i e, ka e

ili dok ga Krist ne pozove k sebi. esto

on, pasti u srce bolesnika kao sjeme

odre ene upljane koji imaju ljubavi

iz kojega e niknuti Bo je milosr e, a

Bo je za svoje bli nje zamoli da s njime

ulje e osloboditi snagu Duha, koje e

sudjeluju u molitvi. Ako procijeni da je

bolesnika ili ozdraviti ili mu dati snagu

potrebno, taj sve enik vi e puta ode bo-

da bolest nosi u zajedni tvu s Kristom.

lesniku, dokle god ne bude siguran da

www.rhema-casopis.com | RHEMA


ga je, na bilo koji na in zahvatila Bo ja milost. Naravno, to je ponekada te ko napraviti, ali je esto itekako mogu e. Ni ta nije va nije od ljudskoga ivota, posebno onoga vje nog. Blago upi koja ima sve enika kome je vje ni ivot njegovih upljana ispred svega ostaloga! Ako u biti u potrebi sakramenta bolesni koga pomazanja, tra it u ba toga sve enika.

144 s tr.

Kada smo u situaciji u kojoj mo emo

35,0 0

o ekivati smrt, sve enik nam tada predstavlja milosr e i ljubav Kristovu kroz svoju Crkvu. Na sve enicima je velika

20,3 x 13, 2 cm

odgovornost da raspolo e srca vjernika kako bi mogli primiti ono to im Bog eli dati po sakramentima. Sakrament sâm po sebi, sredstvo je koje nam na poseban na in poma e povjerovati, tj. primiti ono to nam Bog milosrdno eli dati. Ipak, mnogo toga ovisi o raspolo enju/ otvorenosti na ega srca. Bolesnik kroz sve enika gleda Boga. On u sve enikovim rije ima oslu kuje vjeru i pouzdanje u Boga. Kako e povjerovati ako tu vjeru ne prepozna kod svoga crkvenog starje ine? Te ki bolesnik u sve enikovu pona anju promatra Bo ju ljubav. Svjedo anstvo koje sve enik daje svojim pristupom sakramentima, posebno sakramentu bolesni koga pomazanja, mo e imati sna an, pozitivni ili negativni, utjecaj na vjeru upske zajednice. Svi emo jednoga dana umirati i ve ina bi nas u trenutcima napu tanja ovozemaljskoga ivota htjela imati ozbiljnu molitvenu podr ku cijele upske zajednice. Mo da bi inicijativa okupljanja i molitve za umiru ega lana upske zajednice mogla zapo eti i bez upnikove inicijative? Mo da bismo tako po eli biti stvarnom zajednicom vjernika, bra e i sestara u Kristu?

RHEMA broj 54 | rujan 2012.

Autor je, zbog te ke situacije u dru tvu, odlu io da e cijena knjige dok traje recenzija, za sve kupce iznositi 35 kuna. U cijenu je uklju ena po tarina.

Josip Lončar

Kako povjerovati U velikoj ve㶛ini slu㶜ajeva, od Boga ne primamo ne zato što nam On ne želi ili ne može dati, nego zato što ne možemo primiti. Naša bi molitva trebala po㶜injati pitanjem: „Mogu li primiti ono što te sada molim? Dakle, molitva bi se trebala mnogo više baviti promjenom srca molitelja nego nagovaranjem milosrdnoga Boga da nam se smiluje. Nakon što nau㶜imo primati, trebamo po㶜eti u㶜iti davati. Jer ne primamo samo za sebe, nego i za one koji ne mogu sâmi primiti. Ova knjiga govori o vjeri u Boga, o vjeri srca koja može primiti ono što nam Bog želi i može dati, te govori o evangelizaciji. Napisana je tako da je svatko može razumjeti.

Za narud bu je potrebno poslati: ime i prezime, adresu dostave, naziv knjige i koli inu na e-mail: tajnica@figulus.hr, SMS-om na: 095/2065421, 099/216-4788 i 091/220-6542 ili nazvati 048/621-159 (8-16 sati). Knjige mo ete naru iti i na na oj web-stranici: www.figulus.hr


Isusovci karizmatici

dr. sc. Marica un i Ignacijanske duhovne vje be za karizmatike u Poljskoj proizvele su u Katoli koj crkvi duhovni procvat. Tisu e Poljaka iz Poljske i dijaspore uta ilo je duhovnu glad nakon pada komunizma u karizmatskim seminarima „ ivot u Duhu” i nakon toga u ignacijanskim duhovnim vje bama koje su pro ete karizmatskim elementima

P

Povijest karizmatskih duhovnih vje bi u Poljskoj1

rogram ignacijanskih du-

hovni voditelji u ignacijanskim

hovnih vježbi prožetih

duhovnim vježbama u Poljskoj,

karizmatskim

elementi-

njegovi u㶜enici, koji su istovreme-

ma zapo㶜eo je isusovac

no i u karizmatskoj obnovi, sma-

P. Józef Kozłowski prvi je put poku-

p. Józef Kozłowski (1951. ‒ 2003.),

traju da je povezivanje duhovnih

šao kombinirati ignacijanske duhov-

㶜ovjek vjere, koji je slijedio Božja

vježbi s karizmatskom obnovom

ne vježbe (dalje: DV) s karizmatskom

nadahnu㶛a i imao dar sura㶟iva-

donijelo trajne plodove obra㶛enja

obnovom u mjestu Wola Lipieniecka

nja sa subra㶛om isusovcima i s

i revnost da se služi drugima. To

1988. To je malo mjesto gdje se p.

laicima. Jedno od tih nadahnu㶛a

su iskusili mnogi sudionici. Kom-

Kozłowski, SJ, rodio i gdje je živio pri-

je i kombiniranje ignacijanskih

binacija duhovnih vježbi s kariz-

je ulaska u Družbu Isusovu. U po㶜et-

duhovnih vježbi s katoli㶜kom ka-

matskom obnovom donosi plodo-

ku su se DV odvijale u spartanskim

rizmatskom obnovom. Mnogi du-

ve dubokoga i 㶜vrstoga obra㶛enja.

uvjetima. Oko 50 ljudi bi boravilo u

1

Ve㶛i dio 㶜lanka prepri㶜ava podatke iz predavanja: How Spiritual Exercises are given for the Charismatic Renewal in Poland (Kako se daju duhovne vježbe za karizmatsku obnovu u Poljskoj) koje su održali 㶜lanovi tima iz Poljske: p. Remigije Recław S. J., skolastik Jacek Olczyk S. J., Inga Pozorska i Kamila Rybarczyk na simpoziju: „Jesuits and lay give the Spiritual Exercises together The Exercises in the grace of Charismatic Renewal. Sharing experiences and perspectives for the future. („Isusovci i laici daju duhovne vježbe zajedno . Vježbe u milosti karizmatske obnove. Dijeljenje iskustava i perspektive za budu㶛nost.) European Interprovincial Collaboration Groups; Charismatics: Liason Committee of Jesuits connected with the Charismatic Renewal. (Europske suradni㶜ke me㶟uprovincijske grupe; Povjerenstvo za koordinaciju isusovaca povezanih s Karizmatskom obnovom) Manresa, Španjolska, 7. ‒ 11. rujna 2007.

86

www.rhema-casopis.com | RHEMA


dr. sc. iMarica Francis Judith un i Macnutt šatorima i koristilo samo jednu kupaonicu. Kapelica je bila u štaglju. Tada je p. Kozłowski prvi put pozvao mlade isusovce skolastike da mu pomo-

Od 2000. godine do danas statistike govore da vi e od 20% zvanja u Poljskoj dolazi iz karizmatskih molitvenih zajednica. To je va an podatak, pogotovo za one isusova ke provincije koje ina e nemaju mnogo zvanja (P. Remi Rec aw, SJ.)

gnu u duhovnom vodstvu. To je urodilo obilnim plodovima jer su danas

stva pred cijelom grupom jer nije

ni, nakon 㶜ega njegovo djelo nastav-

ti skolastici ‒ sada sve㶛enici ‒ uklju-

bilo dosta duhovnih voditelja za sve

ljaju njegovi u㶜enici. Godine 2007.

㶜eni u karizmatske molitvene zajed-

sudionike. Kako je vrijeme prolazilo,

u službi duhovnoga pra㶛enja u DV

nice. Na taj im je na㶜in p. Józef dao

DV su se sve više oblikovale prema

bilo je 60 laika ‒ pratitelja. Neki od

priliku obogatiti vlastitu duhovnost i

tradicionalnom Ignacijevu modelu.

njih poha㶟aju posebne te㶜ajeve za

apostolsku formaciju. Mnogi od njih

Sudionici su bili u šutnji i u㶜ili pri-

duhovne vo㶟e i seminare duhovnoga

duguju p. Józefu svoja prva iskustva

mjenjivati duhovna pravila sv. Igna-

pra㶛enja organizirane u centrima za

u pra㶛enju u duhovnim vježbama jer

cija. Nakon šest godina, p. Józef je

DV u Poljskoj.

su mogli služiti ljudima, ne u 㶜uve-

po㶜eo tražiti novo mjesto za održa-

nim centrima za davanje DV, nego u

vanje DV jer kapacitet u mjestu Wola

Me㶟u njima je npr. Kamila Rybarczyk,

mjestancu Wola Lipieniecka i poslije

Lipieniecka nije bio dostatan.

srednjoškolska

1994. P. Kozłowski je imao povjere-

profesorica

mate-

matike. 㶏lan je karizmatske grupe

u Wolbórzu, gdje se DV održavaju od

Wolbórz

u Łód㶈u preko 10 godina. Imala je mogu㶛nost sudjelovati u mjese㶜nim

nja u te mlade isusovce i sada mnogi od njih dolaze pomo㶛i u duhovnom

Od samoga po㶜etka karizmatskih

DV 2000. godine. Pratiteljica je u

vodstvu, iako se nisu susreli s Kariz-

DV, pater Józef je sura㶟ivao sa subra-

Wolbórzu od 2002. U po㶜etku su je

matskom obnovom.

㶛om isusovcima, mladim skolasti-

pozvali mladi isusovci na suradnju. U

cima i laicima. Od 1998. pozivao

Wolbórzu se održavala „Škola za kon-

Karizmatske DV prošle su zna㶜ajnu

je laike na suradnju i jako pazio na

takt s Bogom ‒ trodnevne DV za mla-

evoluciju. U po㶜etku su trajale 10

formaciju svojih u㶜enika koji 㶛e biti

de. Kamila se po㶜ela pripremati da

dana i to je bila sinteza sva 㶜etiri

sposobni pomagati u duhovnom pra-

postane pratiteljica (duhovni vo㶟a).

Ignacijeva tjedna. Jedan duhovni vo-

㶛enju i koji 㶛e mo㶛i nastaviti njegovu

To je od nje tražilo duhovnu formaci-

ditelj bi koordinirao jednu grupu, u

misiju. Ova je briga bila proro㶜ka i

ju. Imala je mogu㶛nost pripremiti se u

kojoj su sudionici dijelili svoja isku-

karizmati㶜na jer je umro u 52. godi-

ICFD (Ignacja㶠skie Centrum Formacji

RHEMA broj 54 | rujan 2012.

87


Francis Isusovci i Judith karizmatici Macnutt

Duchowej ‒ Ignacijansko središte duhovne formacije) u Gdynju u Poljskoj, na lijepom poljskom moru. Otada je Kamila po㶜ela pratiti u duhovnim vježbama u Wolbórzu. Drugi primjer suradnika s ocima isusovcima je Inga Pozorska, laik u celibatu. Ona se deset godina pripremala za vlastito posve㶛enje u Crkvi. Pripada Katoli㶜koj karizmatskoj obnovi od 1990. Od 1994. angažirana je u evangelizaciji u okviru glazbene grupe „Jaki u Duhu . Józefa Kozłowskog smatra duhovnim ocem

im je pokazao da ova suradnja stvara

Presveti sakrament i vodi molitvu

koji ju je rodio za Isusa. Prvi put bila

nove prilike.

klanjanja i ozdravljenja. Za vrijeme ove molitve, sve㶛enici i laici se slu-

je na DV u Wolbórzu 1994., koje je vodio p. Józef. Inga je u㶜ila sura㶟iva-

Uvjeti boravka u Wolbórzu nisu sa-

že karizmati㶜nim darom spoznanja.

ti s p. Kozłowskim devet godina.

vršeni jer se DV odvijaju u zgradi

Njihova je služba komplementarna.

bivšega internata, ali su bolji od pri-

Nekad drugi karizmatici, koji nisu

jašnjih. Sudionici su toliko revni da

prisutni cijelo vrijeme DV, stižu u

ne gledaju na to što ima više ljudi u

Wolbórz na misu za ozdravljenje

jednoj sobi. Gimnasti㶜ka je dvorana

kako bi služili darom spoznanja.

Evangelizacija je bila kombinacija navije tanja u sili, svjedo enja, molitve i pjevanja. Nakon takvih doga aja, ljudi su esto govorili da su prvi put susreli ivoga Krista – do ivjeli su kr tenje u Duhu Svetom

preure㶟ena u kapelu gdje se slavi

Svake je godine DV u Wolbórzu

voditi molitvu u jedinstvu srdaca.

Me㶟u sudionicima DV sv. Ignacija u

prošlo otprilike 600 ljudi. Kada

Može se napraviti redoslijed molitve

Wolbórzu, velik je broj završio deset

se sve zbroji, po㶜evši od 1994. do

koji se razlu㶜uje svaki put iznova ‒

tjedana seminara „Život u Duhu

2007., dobije se broj od oko 6.300

nema univerzalnog modela. Uvijek

koji služi kao oblik produbljivanja i

sudionika.

se predlaže neka molitva Duhu Sve-

sveta misa, slušaju konferencije i

2) Molitva za izljev Duha Sveto-

upute za razmatranja.

ga. U pripravnoj fazi, sve㶛enik i laici osluškuju Boga tako da mogu

složene pripreme za DV sv. Ignacija.

se ne bi uznemirila dinamika DV, ne

inozemstvu, uglavnom u Europi.

Komponente Karizmatske obnove u ignacijanskim duhovnim vje bama u Wolbórzu

Suradnja me㶟u klericima i laicima

1) Molitva ozdravljenja temelji se

3) Zajedni㶜ko slušanje posebno je

u DV u Wolbórzu. Laici ne sudjelu-

na karizmati㶜nim darovima. Uklju-

vidljivo za vrijeme svakodnevne ado-

ju samo u duhovnom pra㶛enju, nego

㶜uje molitvu za emocionalno, duhov-

racije pred Presvetim. Te adoracije

rade na recepciji, vode snimanje

no i fi zi㶜ko zdravlje. Dva dana prije

pripremaju laici i isusovci zajedno,

uputa za razmatranje, konferencije i

kraja DV, sve㶛enici slave misu za

nakon odre㶟enog perioda zajedni㶜-

homilije, a glazbena se grupa brine

ozdravljenje. Svaki sudionik ima pri-

kog osluškivanja. Tada pokušavaju

o glazbi za vrijeme svih tjedana DV.

liku na komadu papira napisati svoju

razlu㶜iti zapreke i blokade u sudioni-

Ova je suradnja plodonosna i za isu-

nakanu ‒ sve se skupe u košaru koja

cima DV i mole Gospodina da ih oslo-

sovce i za laike jer na taj na㶜in posta-

se na po㶜etku mise stavi na oltar ‒

bodi tih poteško㶛a. Primje㶛uju da je

ju otvoreniji za karizmatske darove.

i sve㶛enik ih na misi prikaže Bogu.

svaki dan DV jedna osoba u timu

To su nau㶜ili od p. Kozłowskog koji

Nakon svete pri㶜esti, sve㶛enik izloži

posebno osjetljiva na svjetlo nadah-

Karizmatske DV okupljaju ljude iz cijele Poljske i neke Poljake koji žive u

88

tom na kraju svake razine DV. Kako dopušta se sudionicima DV da vode molitvu.

www.rhema-casopis.com | RHEMA


nu㶛a Duha Svetoga. To se svaki dan mijenja od osobe do osobe, i na taj na㶜in Bog daje priliku da se slijedi Njegova volja u detaljima. 4) Konferencije o tome kako se svjedo㶜i. Oci isusovci na kraju svakih DV imaju konferenciju na kojoj objašnjavaju karakteristike dobrog svjedo㶜enja. Dobro svjedo㶜enje treba biti: kratko, koncentrirano na Isusa Krista ili kristocentri㶜no, fokusirano na posve odre㶟eno djelo koje je Isus u㶜inio u ne㶜ijem životu te kako se život te osobe kasnije promijenio. Tako㶟er, laici pokušavaju sudionicima pokazati kako se izražava osobno iskustvo živoga Boga. 5) Služba glazbe. Glazbena grupa „Jaki u Duhu uvijek animira glazbu za vrijeme DV, otvara ljudska srca Bogu znaju㶛i da dok pjevamo, jedni drugima svjedo㶜imo i ja㶜amo se u vjeri. Glazbena grupa dobije precizan raspored DV i bira pjesme koje odgovaraju temi meditacija i kontemplacija. To pomaže sudionicima da u㶟u u ozra㶜je svakog biblijskog 㶜itanja koje treba meditirati. Glazbeni sastav „Jaki u Duhu osnovao je 1988. p. Józef Kozłowski. U po㶜etku je sastav 㶜inilo svega nekoliko osoba. Danas broji oko 50 ljudi.

Unato najve im naporima, mnogi se od nas uvijek iznova bore s istim grijesima, osje aju i se beznadno dok nastoje ostvariti slobodu. Autor Neal Lozano odli no poznaje taj problem te je izradio strategiju, koja se temelji na njegovom vi egodi njem vlastitu iskustvu, kako biste vi mogli pobijediti utjecaj Sotone u ivotu. Usredoto uju i se na Isusovo djelovanje umjesto na zastra uju e vidove zlih duhova, Lozano e vam pomo i:

㶏lanovi grupe poha㶟aju DV svake godine ‒ najmanje jedan tjedan, dok drugi tjedan svatko posve㶛uje glazbenoj službi u Wolbórzu, daju㶛i tako vrijeme osobnog godišnjeg odmora. Dok služe drugima s glazbenim darom, darom slavljenja, glazbenici mogu razlu㶜iti i shvatiti svoje osobno zvanje. Ondje je npr. Jacek Olczyk S. J. 㶜uo Božji poziv i odazvao se za sve㶛enika u Družbi Isusovoj, upravo za vrijeme slavljenja u tom sastavu. Inga Pozorska razlu㶜ila je svoje

RHEMA broj 54| rujan 2012.

Uravnote ena i ispunjena nadom, knjiga Oslobo eni e vam pomo i da zapo nete u punini ivjeti veli anstvenim ivotom koji vam je Bog zamislio.

255 stranica • meki uvez dimenzije 14,0 x 21,5 cm

90,00 kn PO TARINA UKLJU ENA U CIJENU

Za narud bu je potrebno poslati: ime i prezime, adresu dostave, naziv knjige i koli inu na e-mail: tajnica@figulus.hr, SMS-om na: 095/2065421, 099/216-4788 i 091/220-65-42 ili nazvati 048/621-159 (8-16 sati). Knjige mo ete naru iti i na na oj web-stranici: www.figulus.hr


Isusovci karizmatici

Ignacijanske duhovne vje be za karizmatike u Poljskoj proizvele su u Katoli koj crkvi duhovni procvat

90

www.rhema-casopis.com | RHEMA


dr. sc. Marica un i

Józef Koz owski – kratka biografija Józef Koz owski ro en je 1951. u mjestu Wola Lipienieckiej u Poljskoj. U Dru bu Isusovu u ao je 1970. Prve redovni ke zavjete polo io je 1972. Zare en je za sve enika 1978. Radio je kao kateheta, bio je kapelan. Osnivao je karizmatske molitvene zajednice, brinuo se za njih i vodio Karizmatsku obnovu. Godine 1987. polo io je sve ane zavjete i po eo djelovati u ód u, najprije kao kapelan, a zatim, od 1988. do 1997., kao rektor i upnik. Osnovao je Centar za obnovu u Duhu Svetom u ód u. Dugi niz godina bio je direktor i koordinator Nacionalnog vije a Karizmatske obnove u regiji ód . Vodio je duhovne vje be po upama u Poljskoj i inozemstvu, u Austriji, vedskoj, Njema koj, Engleskoj i Sjedinjenim Ameri kim Dr avama. Objavio je mnogo knjiga, oslanjaju i se na iskustva ignacijanskih duhovnih vje bi i duhovnosti Karizmatske obnove. Aktivno je sudjelovao na me unarodnim konferencijama Karizmatske obnove. Prvenstveno je cijenjen kao ispovjednik i duhovni voditelj. U prosincu 2002., za vrijeme evangelizacije u mjestu Jelenia Góra, sru io se, te je odveden u bolnicu, ali je nakon operacije pao u komu u kojoj je ostao pola godine. Umro je na blagdan Uza a a Kristova, 29. svibnja 2003. Njegov je sprovod trajao dva dana uklju uju i cjelono no bdijenje kraj njegova lijesa, i okupio je tisu e ljudi. Glazbena grupa „Jaki u Duhu� koju je osnovao, mladi s kojima je evangelizirao, obukli su se za tu prigodu u bijelo, kako bi izrazili svoju vjeru u snagu uskrsnu a. Pjevali su pjesme Kristove pobjede nad smr u. Prema uputama biskupa, skupljaju se uspomene koje bi mogle pomo i pri predlaganju procesa beatifikacije p. Jozefa Koz owskog: http://www.kozlowski. jezuici.pl/beatyfikacja Tijekom svojih osmodnevnih duhovnih vje bi, u studenom 2002., rekao je: „Dao sam sve za Boga i elim ivjeti po njegovoj volji�. S osmijehom je dodao: „Od rane mladosti vidim Bo je djelovanje u ivotu. On mi je pomogao zavr iti kolu, do i do isusovaca, a sada radim kao sve enik. Ne mogu zamisliti drugi ivot. Te ko je, ali lijepo. Moja je jedina elja biti do kraja vjeran Bo jem pozivu.� http://www.odnowa.jezuici.pl/sklep

RHEMA broj 54 | rujan 2012.

91


Isusovci karizmatici Tisu e Poljaka iz Poljske i dijaspore uta ilo je duhovnu glad nakon pada komunizma u karizmatskim seminarima „ ivot u Duhu� i nakon toga u ignacijanskim duhovnim vje bama koje su pro ete karizmatskim elementima

92

www.rhema-casopis.com | RHEMA


Obavijesti o koncertima koje e Kristofori od listopada o. g. odr avati diljem Lijepe na e, potra ite od 1. listopada na: www.kristofori.hr

RHEMA broj 54 | rujan 2012.


Sveci neraspadnuta tijela

vl . Marijan Jeleni

Duhovno bogatstvo Hrvatske u Vodnjanu U Vodnjanu kraj Pule uva se jedinstveno kulturno i duhovno blago na podru ju Hrvatske i ire. Do sada je ovuda pro lo oko 290 000 hodo asnika, me u kojima otprilike 180 000 kolaraca i studenata. Svatko je ovdje iznena en i potresen, o emu svjedo e izjave posjetitelja i bilje ke u knjizi utisaka. Ovdje se uva 300 relikvija razli itih svetaca, tri neraspadnuta tijela svetih i tri manja neraspadnuta ljudska ostatka

O

ve se godine u crkvi sv. Bla a u Vodnjanu posebno obilje ava 500. obljetnica smrti svete Nikoloze Bursa, svetice i misti arke, ije potpuno neraspadnuto tijelo izaziva pozornost svekolike javnosti u nas i u svijetu. Na CT snimanju je 2009. ustanovljeno kako je njezino tijelo sa uvano sa svim nutarnjim organima, to je prava senzacija. Sveta Nikoloza Bursa ro ena je sredinom 15. stolje a u Kopru. Kao djevoj ica primila je Bo ji poziv da bude opatica. Odazvala se Bo jem pozivu i oti la u samostan sv. Servola u Veneciju. Odmah je u samostanu zasjala svojim krepostima. Molitvom je i znakom kri a udesno lije ila bolesne. Mleta ki ju je patrijarh 1505. osobno imenovao opaticom i voditeljicom „siroma nih pustinjakinja”, kako su se nazivale ponizne benediktin-

94

ske redovnice na oto i u sv. Servola kraj Venecije. Uz nju su se neprestano zbivala udesa. Plemi i su joj na odgoj dovodili k eri da postanu slavne i da ih lak e udaju u plemi ke obitelji. Ali djevojke radije ostaju u samostanu i tako kvare ra une svojih roditelja. Kao poglavarica, Nikoloza se esto molila za svoj samostan i mnogo je puta zate ena u levitaciji, tijelom iznad zemlje. Tako je ostajala satima, obasjana udesnim svjetlom. Bilo joj je uz ostalo dâno vidjeti dan vlastite smrti, 23. travnja 1512. To je objavila sestrama, ali nisu povjerovale. Kada je umrla na taj dan, sestre su bile potresene te su u kroniku samostana zapisale da nije umrla od bolesti, ni od slabosti, nego od velike e nje za Bogom i bivala je sve veselija kako se bli io trenutak smrti. Tijelo je polo eno u zidanu samostansku

grobnicu uz ostale sestre, umotano u platno. Zato nema lijesa. Kada su 14 godina nakon toga otvorili grobnicu, sva su tijela sestara ve istrunula zbog velike vlage, dok je njeno tijelo na eno neo te eno „kao da spava”. Cijela je Venecija navalila da vidi udo. Zbog tjesno e prostora, nije bilo mogu e primiti mno tva, pa je tijelo preneseno u katedralu sv. Petra u Veneciji. Tijelo su razgledali etiri dana i no i, a etvrti je dan iz tijela po eo izlaziti miomiris koji je ispunio katedralu i sve ljude. Zatim je tijelo polo eno u kameni sarkofag u samostanu gdje se zbivaju udesni doga aji. U upnom uredu u Vodnjanu uvaju se zapisi o 53 ozdravljenja. I u Vodnjanu je 1818., udesno ozdravilo tuberkulozno umiru e dijete. Ima mnogo hodo asnika koji su ovdje posvjedo ili ozdravljenje i rje enje ivotnih problema.

www.rhema-casopis.com | RHEMA


vl . Marijan Jeleni

Fotografije: vlč. Marijan Jelenić

Sv. Ivan Olinije. I njegovo je tijelo na CT snimanju zatečeno sa svim nutarnjim organima.

Tijelo sv. Nikoloze prekriveno redovničkom haljinom. Uz tijelo leži opatički štap s grčkim natpisom „Gospodin šalje spasenje svome narodu” i pergament o njenu doživotnom imenovanju opaticom

RHEMA broj 54 | rujan 2012.

95


96

www.rhema-casopis.com | RHEMA

Francis Savjest i Judith i Bog Macnutt


Francis Savjest i Judith i Bog Macnutt

Biblioteka Verbum

Kada ne bismo nad sobom imali Gospodara, tada bismo mi sami bili najvi i – svoj vlastiti bog. Tada za nas vi e ne bi bilo nikakovih zapovijedi. Savjest bi bila bezna ajni osje aj. No, savjest do ivljavamo kao jedno „mora ”. Pomo u te savjesti otkrivamo da postoji netko iznad nas koji ne to tra i. Kada ne bi bilo nikoga tko bi nadzirao taj „mora ”, kakvu bi vrijednost tada imala savjest?

Š

to bi pak bilo sa svijetom, koji

oholi čovjek, bezobziran, nemilosrdan,

ju. Njima možda nije poznato ime „Bog”,

bi ostao bez savjesti i koji bi za-

neumoljiv i strašan. On gazi sve što mu

ali se oni u svojoj najdubljoj nutrini osje-

boravio na dužnosti? Zašto bih

je na putu. Za njega je milosrđe grijeh.

ćaju povezani s nečim uzvišenijim. Oni

tada još bio vjeran ili vršio djela

Ali ako nema pravih dužnosti, tada tako-

su u stvarnosti „religiozni”, jer religija je

milosrđa? Zašto bih tada držao svoju ri-

đer nema bilo kakvih prava. Pravo naime

zapravo „povezanost” s beskonačnim, s

ječ, bio dobar i imao strahopoštovanje?

postoji samo tako dugo dok drugi ima

Bogom. Oni su možda pred Bogom ljudi

Samo naša savjest može nas zadužiti da

dužnost da se obazire na moje pravo.

vjernici. U svakom je slučaju sigurno da i

te vrijednosti smatramo obaveznima.

Pravo i dužnost idu uvijek zajedno. Za-

ateisti dosljedno zahtijevaju svijest o po-

Bez savjesti ne bi bilo nikakve razlike iz-

jednica bez prava? Tada će zavladati pra-

trebi dužnosti. Na čemu mogu zasnivati

među dobra i zla. Tada bi nam bilo sve

vo jačega. Policijska država? Kaos?

taj zahtjev?

jednako, bilo što da činimo, da živimo

Ako je međutim svejedno, jesam li čestit

Svakako ima i nevjernika, koji su iz sasvim

kao lopov, ili kao sebičnjak, ili kao vatre-

ili nitkov, kakav smisao još može imati ži-

beznačajnih, tričavih razloga takozvani

ni idealist.

vot u takvom slučaju? Zašto da se tada još

čestiti, pristojni ljudi. Oni su čestiti, jer su

Mi ljudi klanjamo se pred velikim vrijed-

mučimo, ako je sve besmisleno? Čemu

suviše glupi da lažu i nevješti da kradu: iz

nostima ovoga svijeta, jer iza tih svjetala

prihvaćati trpljenje? Zašto ne bismo od-

straha da ne budu uhvaćeni. Ili je njihova

slutimo veliko svjetlo, beskonačno. Ali

mah dokrajčili taj besmisleni život?

čestitost navučena maska. Ako ta maska

ako se to beskonačno ugasi, zašto bih

Ali postoje savjesni ljudi, koji su vrlo svje-

spopadne, pojavit će se čovjek strahovito

tada još imao strahopoštovanja pred

sni dužnosti, a ipak ne vjeruju u Boga.

brutalan, lopov i lažljivac. Zar krinka stva-

svim vrijednostima ovoga svijeta? Do-

Dakle, postoji i dužnost bez Boga? Bogu

ra čestitog čovjeka? Jesi li odlučio posve

bro je isto tako prazno kao i zlo, i jedno i

hvala, postoje ljudi, koji svojim razumom

dosljedno živjeti kao bezbožnik? Bez svi-

drugo je bezvrijedno.

niječu Boga, ali u svojoj najdubljoj nutrini

jesti o potrebi dužnosti? Bez obzira na sa-

Nietzsche, moderni filozof, strastveno

osjećaju da su apsolutno vezani za do-

vjest? Ne mogu smatrati istinitim da nada

naviješta tog novog čovjeka, koji više

bro. Ti su ljudi po svom razumu ateisti, ali

mnom nitko ne postoji, da nema savjesti i

ne priznaje nikakvog Boga nad sobom:

po svom su srcu zapravo ljudi koji vjeru-

dužnosti, i da naš život nema smisla.

RHEMA broj 54 | rujan 2012.

97


Crkva se ali Prvi razred Uleti Mujo u vlak pa upita: – Je l’ ovo prvi razred? Je – odgovore putnici. Mujo e na to: – Dobar dan, ja sam va novi u itelj.

Mujo i Tarzan Zaglavio Mujo usred d ungle sa su-

Zagrobni ivot

prugom Fatom te tako hodaju i nai e na oskudno odjevenog ovjeka sa suprugom i majmunom. Neznanac

zagrobnom ivotu?

prvi prozbori:

Pacijent do e lije niku u ordinaciju.

Haso odgovori: – Konj.

– Ja Tarzan!

– Na to se alite? – upita ga lije nik.

E, ne mo e dvaput – re e Mujo.

200 eura

Iznena en, Mujo odgovori: – Ja Mujo!

Pacijent jo nije uspio progovoriti

Tarzan: – Moja ejn!

kada zazvoni telefon. Lije nik po-

Sku i Mujo, pa odgovori: – Moja Fata!

di e slu alicu a razgovor se otegne.

Tarzan: – Moja ita!

Nakon pola sata, lije nik zavr i s

Mujo: – E, valaj, moja ne ita!

razgovorom i postavi pacijentu isto

Zove Ciganin kuma:

pitanje. No, kada je pacijent trebao

– e si, kume, ta ima?

re i to mu je, telefon ponovno

– Evo, ni ta.

Ispit znanja

zazvoni. Opet ista pri a, razgovor se otegne u beskraj. Pacijentu to

– Kako ena?

98

Telefonska govornica

Pita Mujo Hasu: – to e ti biti u

– Dobro je.

U enici rje avaju ispit znanja. Odjed-

dosadilo, odjene se i uputi prema

– Kako djeca?

nom, u iteljica vikne:

izlazu. Lije nik tada upravo zavr i

– Ma dobro su.

Ivice, nadam se da te nisam vidjela

razgovor i upita pacijenta:

– A, kume, e je mojih 200 eura?

kako gleda u Markov ispit!

– A kamo ete Vi?

– Nakon zvu nog signala, ostavite

I ja se nadam, u iteljice! – odgovori

– Do najbli e telefonske govornice...

poruku.

Ivica.

– odgovori mu pacijent.

www.rhema-casopis.com | RHEMA


SVI NOVI PRETPLATNICI dobivaju knjigu po svome izboru po 50% nižoj cijeni! Popust se odnosi na sva izdanja biblioteke FIGULUS i vrijedi samo u rujnu. Naru㶜iti se mogu do dvije knjige

Kako se pretplatiti? U našoj web-trgovini: www.kristofori.figulus.hr možete plaćati uplatom na račun, virmanskim plaćanjem i kreditnim karticama ili poslati: ime, prezime i adresu (s naznakom „Za Book”): - na e-mail: tajnica@figulus.hr - sms-om na broj: 099/216-4788, 091/220-6542 i 095/206-5421 - na adresu uredništva: Figulus d.o.o. Svilarska 32a, 48 000 Koprivnica Pretplata za inozemstvo: www.kristofori.figulus.hr ZASTUPNIŠTVO ZA BiH: Udruga IHTIS Mostar tel: 063/837-002, udrugaihtis@gmail.com

AKCIJA


IZ O N M DA O IZ A JI DA V : N JE JE R E

AR

6.

PO PR NO V

U K

HIT

Vjera je jamstvo za ono emu se nadamo, dokaz za one stvarnosti kojih ne vidimo. (Heb 11,1) Zaista, zaista, ka em vam, tko vjeruje u me, i on e initi djela koja ja inim. init e i ve a od ovih, jer ja idem k Ocu. I to god zamolite u moje ime, u init u, da se proslavi Otac u Sinu. (Iv 14,12)

Josip Lončar

Tiskano više od 20 000 primjeraka u Hrvatskoj, BiH, USA i Africi!

Karizma vjere Bog je obe ao da e nam ispuniti sve to ga s vjerom zatra imo! Kakva je to vrsta vjere po kojoj nas Bog usli ava? to nam Biblija govori o vjeri? Vrijedi li to Kristovo obe anje i za dana njeg ovjeka ili je bilo namijenjeno samo njegovim suvremenicima i posebno izabranim svecima? to trebamo u initi kako bismo zadobili tu vrstu vjere? Autor knjige ima dugogodi nje iskustvo takve vjere, te je to iskustvo uspio prenijeti na mnoge druge vjernike. Kroz molitvu vjere i danas se doga aju mnogobrojna udesna obra enja, ozdravljenja i oslobo enja! Bog mo e postaviti i najbogatiji stol ispred nas, no ako mi taj stol ne ‘vidimo’ i ne znamo kako da s njega ‘uzmemo’, ostat emo gladni. Vjerom zapravo uzimamo ono to nam je Bog ve dao! Za narud bu je potrebno poslati: ime i prezime, adresu dostave, te naziv knjige i koli inu na e-mail: tajnica@figulus.hr, SMS-om na: 095/206 5421, 099/216-4788 i 091/220-6542 ili nazvati 048/621-159 (8-16 sati). Knjige mo ete naru iti i na na oj web-stranici: www.figulus.hr.

80,00 kn PO TARINA UKLJU ENA U CIJENU


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.