Ulicama rijeckim lutam

Zlatko Moranjak Ferruccio Burburan

Ulicama RijeÄ?kim lutam

Exsto Rijeka & Institut za Fiumanologiju

Ulicama RijeÄ?kim lutam Zlatko Moranjak Ferruccio Burburan

Autori: Zlatko Moranjak Ferruccio Burburan Urednica: Tamara Moranjak Obrada: Nelida Pogačić Robert Krančić Obrada fotografija: Tamara Moranjak Priprema i tisak: Robert Krančić Grafik, Rijeka Sunakladnici : Exsto Rijeka Institut za Fiumanologiju

Rijeka: Institut za Fiumanologiju, Exsto Rijeka CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Sveučilišne knjižnice Rijeka pod brojem 131114074 ISBN 978-953-57814-1-7

Zlatko Moranjak Ferruccio Burburan

Ulicama RijeÄ?kim lutam

Rijeka, 2017.

Sadržaj

Proslov, 7 Uvod, 11 O identitetu, 14 Riječki urbani krajolik, 17 Promjene naziva ulica i trgova, 19 Problematika vizuala uličnih ploča, 29 Popis javnih zgrada i institucija između dva rata, 79 Popis trgovina i uslužnih djelatnosti između dva rata, 82 Prilozi, 89

[7]

Proslov

Pomalo poetična uzrečica “Via Roma nikad doma!” svakako je jedan od najposebnijih izraza kojim stanovnici grada na Rječini, često vjerojatno i nesvijesno, izražavaju svoj lokalni identitet. Nekome tko nije iz Rijeke i tko je po prvi puta čuje neće govoriti ništa osobito, ali nekog radoznalijeg će svakako zaintrigirati. Riječanima, koji su donekle upućeni u ne tako davnu prošlost grada, jasno je iz prvog dijela uzrečice da se radi o nekadašnjem nazivu ulice koja se sada zove Ulica žrtava fašizma. Drugi dio uzrečice “…nikad doma”, vjerojatno automatski podsjeća sve na to da se u toj ulici nalazi zatvor. Riječanin koji slabo ili skoro nikako ne poznaje prošlost svog grada možda će se upitati zašto “Via Roma…” i što to znači, zašto se ta ulica nekada tako zvala?

U svakom slučaju, navedena izreka mnogo je sadržajnija nego što bi se u prvi tren to činilo. Njen prvi dio simbolizira vrijeme po završetku Drugog svjetskog rata koje je gradu (čiji se današnji zapadni dio do tada zvao Fiume) donijelo pravi tektonski poremećaj, vrijeme u kojem je najveći dio autohtonog stanovništva počeo napuštati svoj grad, vrijeme u kojem je novopridošla vlast svojom boljševičko-kolektivističkom ideologijom nastojala gotovo (i)zbrisati ono što je do tada postojalo i uvesti neke “nove” vrijednosti za koje je smatrala da su jedine prave. Prvi dio uzrečice “Via Roma…”, također govori o masovnom preimenovanju ulica koje je u Rijeci u to doba uslijedilo u skladu s uvođenjem novog društveno-političkog uređenja i nametanja novog okvira razmišljanja . Sve je to utjecalo na činjenicu da je u nadolazećim desetljećima sve učestalija bila izjava o tome kako je Rijeka “grad bez identiteta”. Bilo je to doba koje je doista donijelo izmjenu duha grada. Trebalo su proći još desetljeća, tamo negdje do po-

[8]

Ulicama Riječkim lutam

lovice osamdesetih 20-og stoljeća, pa da novostasale generacije Riječana krenu u traganje za “izgubljenom dušom grada” i obnavljanje zavičajnog pamćenja.

Slojevitost i višeznačnost navedene uzrečice upućuje na to koliko nazivlje ulica, a osobito njegovo češće mijenjanje kroz relativno kratko vremensko razdoblje, može biti zanimljivo štivo za čitanje neke urbane sredine, a posebno grada kao što je Rijeka. Imena koja obilježavaju prostor povijesne su tvorevine. Samo porijeklo takve potrebe da se imenuje prostor ima povijesnu uvjetovanost i očito proizlazi iz ljudske potrebe da imenovanjem okoline označava postojanje, prisvajanje i materijalizaciju svoje prisutnosti.

Također, imenovanjem prostora nastoji se prevladati zaborav, prolaznost vremena, nastoji se nešto i nekoga učiniti vječnima.

Zavičajno pamćenje temelj je svakog identiteta, kako individualnog tako i kolektivnog. Pogled unatrag ujedno je i pogled u nutrinu. Kada se ogledamo, vidimo da prošlost zapravo nikada nije ni prošla i da je ona nedjeljivi dio nas i zajednice u kojoj živimo, a ujedno i nedjeljivi dio svijesti o našem sadašnjem trenutku. Svijest o vlastitom trenutku uvijek je i duhovna pretpostavka neposredne budućnosti. U tom kontekstu ulično nazivlje Rijeke ima izuzetnu ulogu u održavanju zavičajnog pamćenja.

Najveća prednost uličnog nazivlja pred drugim komemorativnim simbolima poput spomenika, memorijalnih centara ili muzeja jest njegova sveprisutnost i lišenost osjećaja uzvišenosti. Ulice pripadaju svakodnevnoj sferi “običnih” stanovnika te ih stoga karakterizira mogućnost prijenosa poruke na vrlo senzibilan, gotovo neprimjetan i podsvjestan način. Iako na prvi pogled trivijalne i beznačajne prema drugim medijima, poput televizije ili novina, ulice su snažno sredstvo u simboličnoj izgradnji kolektivnog, regionalnog, lokalnog ili nacionalnog identiteta. Nazivi i imena potrebni su radi davanja identiteta određenim prostorima. Identitet i sjećanje predstavljaju polimorfne i dinamičke kategorije koje, zbog svoje povijesne uslovljenosti, uvijek bivaju dovedene u pitanje.

Proslov

[9]

Ovaj rad, između ostalog, ima svrhu ukazati na značaj promatranja grada Rijeke kroz sustav znakova i simbola. Sliku svakog grada moguće je vidjeti kao jedinstven i cjelovit tekst kojeg čini više skupina znakova (arhitektura, spomenička baština, ulice, trgovi itd) i prije svega javnih simbola, a koji određuje kako se jedan grad percipira, a često i mitologizira. Sistem gradskih znakova i simbola posjeduje karakteristike tekstualnosti, moguće ga je promatrati kao konstelaciju znakova i simbola, ili kao vrstu jezika. U tom kontekstu, kao većina kulturnih/antropoloških tekstova “grad kao tekst” (city-text ) utječe na konstrukciju identiteta ljudi te formiranje i promjenu kulturnih vrijednosti.

Uz izražavanje istaknute slike sadašnjeg, gradovi posjeduju potencijal i za snažnu projekciju slike o prošlosti. Oni se tako mogu promatrati kao palimpsesti, kao nosioci sjećanja na znamenitu prošlost, gdje je ovakvo čitanje grada uslovljeno i vidljivim prostornim markerima, i predstavama i sjećanjima, koja su ponekad potisnuta u drugi plan ili proskribirana. Nevjerojatna dinamika mijenjanja upravo uličnog nazivlja kakvu je Rijeka ( odnosno Fiume i Sušak) podnijela tijekom posljednjih stotinu i dvadesetak godina, svakako mogu biti odlična prilika za zasnivanje i/ili ponovno zadobivanje i održavanje zavičajnog pamćenja.

Ovaj rad nema ambiciju biti znanstveni rad već prije podsticaj znanstvenicima da daju prilog proučavanju prostornih identiteta iščitavanjem simbolike upisane u gradskoj toponimiji Rijeke, kako bi se dopunila i obogatila zasad još manjkava literatura o identitetima u hrvatskoj geografskoj bibliografiji.

Ovaj rad, međutim, ima ambiciju da pokrene inicijativu da se u Gradu Rijeci uz ili ispod postojećih naziva ulica postave i natpisi sa nekadašnjim nazivima istih. Rijeka to, obzirom na svoju nevjerojatnu i burnu prošlost te obzirom na svoj osebujni i specifičan identitet u potpunosti zaslužuje. Posebno imajući u vidu i sve okolnosti u dobivanju titule “Europske prijestolnice kulture 2020” te realizaciji tog projekta. Ploče s nekadašnjim nazivima ulica svjedočile bi o svjetonazorima te društvenoj, političkoj i kulturnoj aktivnosti svoga vremena. One bi bile dokaz da grad postoji i od ranije, a ne samo

[ 10 ]

Ulicama Riječkim lutam

od unazad sedamdesetak godina, i konačno da smo svi samo dio nečega trajnijeg od nas samih. One ne bi smetale nikome, a na svoj način bi demonstrirale različitost i simultanost koja jest bit grada te potvrđivale kako ipak nisu zauvijek izbrisani slojevi memorije koja je dio identiteta Rijeke.

[ 11 ]

Uvod

Simbolika upisana u uličnom nazivlju daje mogućnost ot-

krivanja veze između imenovanja ulica i trgova i identifikacijskih obilježja stanovništva u pojedinim gradovima, regijama ili državama, odnosno mogućnost proučavanja prostornih identiteta.

Urbani pejsaž/gradski krajolik (krajobraz) i iz njega proizlazeća gradska toponimija vjerno prati i vidljivo oslikava dominantne razine identificiranja određene zajednice, u ovom našem konkretnom slučaju grada Rijeke.

Gradska toponimija podrazumijeva sva imena ulica, trgova, stubišta, uspona, kvartova i slično, nekoga naselja odnosno grada. U stručnoj terminologiji, uz sintagmu imena ulica i trgova upotrebljavaju se i sinonimi poput gradska toponimija, (h)odonimi, ulična onomastika, ulična nomenklatura.

Doprinos gradske toponimije u analizi određenja identiteta nekoga područja/naselja/ grada veoma je velik. Gradska toponimija ujedno je i veoma zahvalan medij izražavanja identiteta u prostoru. Zapravo je uloga ulične onomastike dvostruka, odnosno njeno je značenje istovremeno denotativno i konotativno. Na jednoj razini služi kao orijentir u prostoru, a na drugoj je nositelj simbolične poruke “u službi” propagiranja vladajuće ideologije.

Ovo konotativno značenje ujedno ukazuje i na to kako ulično nazivlje ima veliki potencijal kao izvor za iščitavanje društvene povijesti.

Općenito govoreći, geografska imena ili toponimi (grč. topos=mjesto i onoma=ime) odražavaju suživot s prostorom kojeg je čovjek, radi različitih oblika privrednog i društvenog iskorištavanja, nastojao što bolje upoznati te se u njemu orijentirati i djelovati. Pri prostornoj orijentaciji nemjerljivo je značenje imalo (pre)poznavanje objekta u prostoru na koji se odnosi odgovarajuća radnja. To zapravo znači da je bilo potrebno obaviti identifikaci-

[ 12 ]

Ulicama Riječkim lutam

ju geografskog objekta koji ima odgovarajuće ime. To ime imalo je funkciju sažetog jezičnog opisa koji na najbolji mogući način u jezičnoj komunikaciji i prostornoj orijentaciji zamjenjuje prekomjerno opisivanje.

Funkciju toponima preuzimali su kroz povijest različiti geografski pojmovi (za reljefne, hidrografske, oceanografske i druge oblike), imena biljaka i životinja, imena etničkih skupina, imena vlasnika ili osoba koje su na različite načine povezane uz odgovarajući objekt u prostoru, istaknuti stvarni ili izmišljeni/mitološki događaji ali i različiti drugi sadržaji iz materijalne i duhovne kulture. Tijekom vremena, zbog narodnosnih, političkih, kulturnih i jezičnih preslojavanja te prožimanja na određenom prostoru toponimi su se na različite načine mijenjali. Tako je višestoljetna povijest današnje Rijeke započela keltsko-galskim imenima Tarsa, Tarsia i Phlawon, grčkim Phanas, latinskim Tarsata odnosno Tarsatica (u doba starorimske Liburniae civitas) preko Fluvius, od kojeg naziva potječe ime Flumen a kasnije Fiume, pa sve do imena Terra Fluminis Sancti Viti koje je dugo vremena bilo u službenoj upotrebi. Dolaskom Hrvata naselje dobiva i nazive Reka i Rika. Iz 15. i 16. stoljeća potječu germanski nazivi grada: Pflaum, Pflaumb,, St. Veit am Pflaum, Stat St. Veyt. Potom su se udomaćili nazivi San Vito di Fiume i Reka (Rika) Svetog Vida. Imena i nazivi su se prevodili, prilagođavali jeziku novog stanovništva, a s time se često iskrivljavao izvorni izgovor i način pisanja. Zanimljiv je upravo primjer jednog toponima iz riječkog Starog grada (Cittavecchia): prema tekstu Mirka Zjačića (u Vjesniku DAR, sv III, 457, Rijeka 1955-1956), koji je proučavao notarsku knjigu riječkog kancelara i notara Antonia de Renna de Mutina (1436-1461), ulica “Slogin kula” ispravno bi se trebala zvati “Slonjin” (Slognin) ili “Zlonjin” kako se i zvala nekadašnja gradska kula u blizini te ulice. Upravo su toponimi najpostojaniji (najizdržljiviji) jezični oblici koji se u različitim inačicama poput niti provlače kroz jezičnu prošlost određenog prostora.

U gradskoj toponimiji zanimljivo je i to što obično najstarija, “domaća” imena koja su tijekom prošlosti bila najmanje izložena promjenama, najčešće sadržavaju lokalna dijalektalna obilježja. Zato ona predstavljaju važno vrelo za dijalektološka istraživanja. Ovo je posebno bitno za Rijeku koja je iz dubine svoje prošlosti naslijedila svoja dva osebujna pučka jezika a koji-

Uvod

[ 13 ]

ma je kroz stoljeća komunicirao njen etnički dvojak puk: puk slavenskog (hrvatskog) i puk romanskog entiteta. Ta su dva autohtono riječka jezika sa stoljetnom protegom – riječka čakavština i fijumanski idiom. Riječka je urbana čakavština -na lokalnoj razini obilježena pojavom poznatom pod imenom cakavizam - hrvatski idiom iz liburnijske skupine ekavskog dijalekta čakavskog narječja, a fijumanski je idiom jedan pojavni oblik talijanskog jezika, s osnovicom drugačijom od drugih talijanskih dijalekata, a koji je evolucija naknadno usmjerila prema venetskoj skupini dijalekata talijanskog jezika.

O identitetu

Prema rječnicima, pojam identitet podrazumijeva “isto-

vjetnost, potpunu jednakost”. Enciklopedijski izvori nude više definicija, ali za potrebe ovog rada priklonit ćemo se onoj koja kaže da je identitet skup značajki koje određuju posebnost pojedinca ili skupine u smislu različitosti ili pripadnosti u odnosu na druge pojedince ili skupine pa, slijedom toga, identificirati se znači (samo)odrediti se. Jednostavnije rečeno, identitet se može shvatiti kao način na koji određeni pojedinci i zajednica koju oni čine shvaćaju sebe i kako se oni predstavljaju drugima van te zajednice (autsajderima). Ovisno o tome radi li se o pojedincu ili skupini, identitet se obično dijeli na individualni (Tko sam ja?) i društveni odnosno kolektivni (Tko smo mi?). Identitet se nadalje može raščlanjivati na više kategorija, ovisno o dominantnom identifikacijskom obilježju: spolni ili rodni, dobni, rodbinski, jezični, vjerski, klasni, politički, prostorni. Treba imati u vidu i to da se istodobno može izražavati više identiteta – primjerice pojedinac može govoriti više jezika, osjećati se pripadnikom više prostornih cjelina, kakav je slučaj kod pripadnika nacionalnih manjina, ili obavljati više zanimanja.

Počeci interesa za prostorne identitete sežu u razdoblje prijelaza iz 19. u 20. stoljeće kada su predstavnici francuske modern geografske škole počeli zagovarati regionalno-geografski koncept. Oni su smatrali da se regije mogu izdvojiti na temelju kulturne sredine (miljea) odnosno karakteristika lokalne kulture ili načina života (genre de vie) neke zajednice, koji se manifestira kroz zajedničku tradiciju, institucije, jezik, običaje, način prehrane i drugo. Ukratko, po njima je identifikacija s okolinom bitan element u odnosu čovjek-okolina. No, izraženije zanimanje za istraživanje prostornih (lokalnih, regionalnih, nacionalnih) identiteta u svijetu poraslo je tek una-

O identitetu

[ 15 ]

zad posljednjih par desetljeća, pod utjecajem deteritorijalizacije uslijed ojačalih globalizacijskih procesa.

Tada su se, naime, geografi počeli ozbiljnije baviti proučavanjem identiteta i njegove simboličke manifestacije u prostoru i kulturnom pejsažu, odnosno pitanjima mjesta te percepcijom, doživljajem i osjećajem mjesta. Pritom su naglašavali da ono što upotpunjuje i određuje svakoga čovjeka jest njegov intenzivni osjećaj vezanosti za neki prostor (nadlokalni identitet) ili mjesto (lokalni identitet).

U uobličavanju kolektivnog identiteta glavnu ulogu igraju: 1) svijest o zajedničkom prostoru, 2) svijest o zajedničkoj povijesti, i 3) svijest o zajedničkoj kulturi. Prostor se pritom izdvaja kao jedan od najvažnijih, ako ne i ključni element u tom procesu. Ujedno, na prostor se gleda i kao na medij u kojem se kolektivni identitet manifestira. Budući da je prostor ključni tvorbeni element u procesu formiranja identiteta, ne samo nacionalnog nego još više regionalnog i lokalnog, njime se najviše bave politički i kulturni geografi.

Prostorne razine identiteta koji se iščitava iz ulične nomenklature obično se dijele na: 1)

lokalni identitet – vezan je uz analizirani grad (u ovom slučaju Rijeka).

U tu se skupinu redovito ubraja ulična nomenklatura po nekom gradskom orijentiru, kao što su rijeka, potok, brežuljak, crkva, vrata, kula, tvornica, most i slično, a ulice koje nose takva imena najčešće vode do njih. Nadalje, takvi hodonimi mogu upućivati na važne događaje iz povijesti grada, kao što je osnivanje ili oslobođenje grada te na osobe koje su svojim životom ili dijelom vezane uz taj grad.

2)

regionalni identitet – vezan je uz regiju u kojoj se analizirani grad nalazi (u ovom slučaju Sjeverni Jadran, Kvarner, Liburnija, Primorsko-goranska županija): Ovdje se ubraja ulična nomenklatura po osobama iz regije, zatim hodonimi koji se odnose na razna geografska imena iz promatrane regije ten a pojmove i događaje vezane uz tu regiju. nacionalni identitet – u ovu skupinu ubrajaju se imena ulica i trgo-

3)

[ 16 ]

Ulicama Riječkim lutam

vima po osobama od državne/nacionalne važnosti te toponimi, pojmovi i događaji koji su nacionalno važni.

4)

inozemni element – vezan uz osobe, događaje, pojmove i slično izvan Hrvatske (npr. Verdijeva ulica, Tizianova ulica, Manzonijeva ulica).

5)

nema izražen prostorni identitet (npr. Kružna ulica, Prvomajska ulica…).

[ 17 ]

Riječki urbani krajolik

Kao i svi krajolici tako i oni urbani/gradski nastaju kao

opipljivi proizvodi ljudskog djelovanja. Oni su zasićeni različitim značenjima pa je iz njih moguće saznati mnogo o kulturi koja ih je oblikovala. Odnos čovjeka i krajolika nije jednostran jer koliko ljudi mijenjaju i djeluju na krajolik koji nastanjuju toliko i krajolik ima moć djelovati na ljude. Današnji urbani krajolik Rijeke posljedica je uvjeta koje su diktirali topografski uvjeti, odnosno sam geografski i geoprometni položaj, konfiguracija terena i postojeće okruženje prirode. Nastanak Rijeke obavijen je tajnovitošću. Da 1509. godine nisu izgorjeli gotovo svi pisani dokumenti što su se odnosili na najstarije doba grada, u paljevini koju su venecijanski osvajači pod komandom Angela Trevisana prouzročili tijekom napada na Rijeku, danas bismo raspolagali sa daleko više građe iz najstarije prošlosti ovog urbanog područja. Bilo kako bilo, nema sumnje da je na razvoj grada glavni utjecaj imao njegov smještaj na obalama utoka rijeke Rječine u Riječki zaljev gdje se je Jadransko more, kao veliki zaljev Mediterana, najdublje uvuklo u europsko mediteransko pročelje i – zajedno s Tršćanskim zaljevom – najviše približilo srednjoeuropskom području. Međutim, za postanak i život Rijeke, od njenih početaka do danas, svakako je ključnu ulogu imala Rječina. Ta nevelika, ali vodom bogata kraška rijeka (u nju se ulijeva točno 144 manjih rječica i potoka), s ušćem koje je otpočetka dobro služilo kao prirodna luka, bila je bitan prirodni preduvjet pri određivanju lokacije naselja što se s vremenom najbolje odrazilo i u imenu grada tu nastalog- grada Rijeka.

Svoje prvo ime – Oeneus – Rječina (Fiumara) dobila je još u 2. stoljeću.

Prostorni obuhvat današnjeg područja Grada Rijeke određen je podjelom administrativnih granica Primorsko-goranske županije te iznosi 13. 600 ha

[ 18 ]

Ulicama Riječkim lutam

(136 četvornih kilometara) ukupne površine koja obuhvaća kopneni dio i morski akvatorij, od čega kopneni dio zauzima površinu od 4. 359 ha (43,59 četvornih kilometara). Obalna crta Riječkog zaljeva na području grada dugačka je 26,5 km. Kopneni dio može se podijeliti na dvije cjeline: izgrađene dijelove naselja na priobalnom dijelu i na dio prirodnog prostora koji čine šumske i poljoprivredne površine u sjevernom i istočnom zaleđu. Površinski dio izgrađenih dijelova naselja triput je veći od ovog drugog dijela.

Kopneni dio područja grada zauzima trokutastu površinu čija hipotenuza u dužini od 19 km leži uz obalnu liniju. zapadni dio područja omeđen je granicom kod Preluke. Veći dio ovog zapadnog dijela smješten je na ravnjaku (Zamet, Gornji Zamet, Drenova) sve do Škurinjske Drage. Sjeverni dio prostora je topografski i morfološki razvedeniji. Najviši dijelovi zauzimaju glavice Velog Vrha i grebena Svete Katarine duž bila u smjeru sjeveroistok-jugozapad, a sličan se reljef duž istog smjera paralelno još jednom pruža sjeveroistočnom padinom doline/kanjona Rječine.

Kao svojevrsnu zanimljivost treba istaći kako je najviši vrh grada Vrh Lubanj (brijeg u sjevernom dijelu Drenove, spominje se već u 16. stoljeću) sa 498,6 m nadmorske visine, a smješten na svega oko 1,5 km zračne udaljenosti od mora, što je pokazatelj stiješnjenosti grada u relativno uskom pojasu između mora i brdskog masiva. Ovoliki raspon visinskih razlika (od 0 m do gotovo 499 m) iznad mora nema niti jedan drugi grad ili naselje u Hrvatskoj. Na istočnom dijelu prostora postoje reljefno gotovo odvojeni prostori doline Drage, te uzvišeni platoi Svetog Križa i Vežice. Istočna granica Grada Rijeke ima zanimljiv tok od zaljeva Martinšćice u dubinu kopna do Svetog Kuzma gdje se spaja s krasičkim platoom i radnim sadržajima na njemu. Ovakav smještaj grada, konfiguracija tla i geomorfologija područja umnogome su doprinijeli razvoju specifične urbane strukture i urbane morfologije Rijeke kao i dojmljivosti položajne i arhitektonske osebujnosti grada, iz čega je onda nastajalo i njegovo karakteristično ulično nazivlje.

[ 19 ]

Promjene naziva ulica i trgova

Ulično nazivlje, osim što je izvrstan izvor za iščitavanje prostornih identiteta, jednako je vrijedno i zahvalno za iščitavanje službenih gledišta na kulturno-povijesno naslijeđe stanovništva određenog lokaliteta. Naime, utjecaj krajolika na oblikovanje ljudskih života tijekom različitih vremenskih razdoblja usmjeravan je umnogome i namjerom određenih struktura moći da kontroliraju javni prostor i pomoću njega ostvaruju svoja uvjerenja i ispunjavaju svoje ciljeve. Tu tvrdnju potvrđuje činjenica da sve radikalne promjene vlasti rezultiraju korekcijama u krajoliku i promjenama u gradskoj toponimiji. . Političke elite, ako su svjesne simboličkog potencijala krajolika prilikom dolaska na vlast, nastoje zamijeniti simbole prethodnih autoriteta onim vlastitima. Upravo su poltičke elite te koje određuju službene verzije povijesti, odnosno odabiru one činjenice iz prošlosti koje su im korisne u sadašnjosti, dok druge nastoje izbrisati, kako iz kolektivnog pamćenja tako i iz fizičke okoline.

Svaka urbana sredina, osim što je mjesto življenja i lokalitet obavljanja raznih aktivnosti, istovremeno je i simbolički poligon na kojem politika provodi zahvate kulturne i simboličke adaptacije u skladu s političkim i/ili nacionalnim imaginarijem. Na taj način, grad se može promatrati u komunikacijskom ključu, kao tekst, poruka sa relativno nezavisnom egzistencijom koju čine kombinacije znakova koji u interakciji sa primaocima poruke stvaraju različita značenja. Prostor kao društveno proizvedena politička kategorija predstavlja i sredstvo kontrole i dominacije. Kolektivno je pamćenje regulirano mehanizmom moći. Njega posjeduju vladajuće elite u datome društvu. Od vladajućeg sustava vrijednosti zavisi kolektivno pamćenje u njemu. Ukratko, mogli bismo reći da su imena ulica konkretizacija

[ 20 ]

Ulicama Riječkim lutam

povijesti i mjesto gdje se strukture vlasti susreću s praksom svakodnevnoga života.

Svi simboli i njihova promjena pokazuju političke, ideološke i/ili nacionalne vrijednosti koje vladaju u datom vremenu. Mijenjanje imena određenih prostora pokazuje pozitivan odnos vlasti prema osobama, događajima i grupama čija imena dobivaju. Promjena i izostavljanje određenih imena, nasuprot tome, govori o lošem ili ambivalentnom odnosu prema njima.

Takva mijenjanja mogu ići toliko daleko da proizvedu čak i etnonacionalnu urbanu tranziciju. Zato etnički prijepori također mogu biti izvor zanimanja za nazive ulica. Ulična onomastika je, osim što odražava nacionalne i lokalne osjećaje i ciljeve - jedan od mehanizama simboličnog razgraničavanja etničkih skupina, a time i manipuliranja njihovim kolektivnim pamćenjem.

Rijeka je, bez dvojbe, zasigurno najzanimljiviji primjer za navedeno. Nijedan grad u Hrvatskoj nije u relativno kratkom vremenskom razdoblju, u svega 123 godine, doživio toliko društveno-političkih i socijalno-privrednih promjena kao što je to slučaj s Rijekom. U vremenskom razdoblju od 1868. do 1991. g. na riječkoj pozornici u svojim su se povijesnim ulogama redom izmjenjivali Austro-Ugarska monarhija (Corpus separatum i Sušak), Talijanska regencija Kvarnera, Slobodna država Rijeka i Kraljevina Italija (odnosi se na zapadni dio Rijeke), Kraljevina SHS/Jugoslavija (Sušak), njemačka uprava u okviru Adriatische Kuenstenland, vlast tzv. Narodnih odbora koju su uspostavile oslobodilačke partizanske jedinice, FNR i SFR Jugoslavija i na kraju aktualna Republika Hrvatska. Ovakvo učestalo mijenjanje političko- društvenih tvorevina Rijeku čini iznimno zanimljivim supstratom za proučavanje sukcesivnih promjena ulične onomastike/toponimije.

U periodu od 1900. godine do 1945. godine gotovo 85 posto ulica u Rijeci nije pretrpjelo nikakvu promjenu ili modifikaciju u svom nazivlju. Međutim, razdoblje od 1945. godine pa sve do danas toliko je promijenilo riječko ulično nazivlje da je u aktualnoj riječkoj urbanoj toponimiji prisutno ostalo svega oko 18 posto ulica koje nose (ili im je u međuvremenu vraćen) nekadašnji naziv. Najradikalniju promjenu uličnog nazivlja, čije su posljedice i danas u velikoj mjeri prisutne, Rijeka doživljava po okončanju Drugog svjetskog rata.

Promjene naziva ulica i trgova

[ 21 ]

Formalno-pravno, Rijeka završetak tog rata dočekuje kao dvojni podijeljeni grad: talijanska Fiume i jugoslavenski Sušak, nastavljajući do daljnjeg živjeti opterećena neizvjesnošću koju je nosila sjena Zone B i pod vojnom upravom Jugoslavenske armije. Iako je pješački most-trg preko Rječine građen tijekom 1946. godine da bi se obnovila fizička veza između dva grada, on je ujedno promoviran i kao simbol brisanja granice na mjestu gdje su se povijesno izgrađivali i razgrađivali mostovi podjele i polarizacije. Ipak, granica između Fiume i Sušaka, kao formalno-pravna kategorija, uklonjena je tek 1947. godine kada je u Parizu zaključen Ugovor o miru između Italije i Jugoslavije i njegovom ratifikacijom te godinu dana poslije, u veljači 1948. godine, raspisivanjem izbora za jedinstveni Gradski narodni odbor Rijeke, kao tijela civilne uprave. U “jedinstvenom” gradu prema popisu iz 1948. godine živi 68.

780 stanovnika od kojih su većina Talijani (ili su se izjasnili kao Talijani). No, tijekom desetljeća koje je uslijedilo suštinski se mijenja struktura stanovništva i etnička slika grada. Ulaskom partizanskih jedinica u zapadni dio grada (Fiume) u svibnju 1945. započinje egzodus autohtonog stanovništva koji će kulminirati činjenicom da je do 1954. godine taj dio grada napustilo njih 31.

840 odnosno oko 70 posto. Odlazili su svi oni koji se nisu mirili sa forsiranim i najčešće beskrupuloznim načinom uvođenja novog društvenog i političkog sustava Titinije. Taj svijet nije računao s drastičnim boljševičkim rješenjem problema i bio je osupnut komunističkom revolucijom koju je nova vlast upražnjavala, a koja je nasilno pomela sve i koja je donijela potpunu izmjenu slike nekada privredno snažnog i kulturno naprednog grada.

Tragovi velikog (i)legalnog bijega preko granice dvije države, ali i dva ideološka svijeta i društvena poretka, duboki su u Rijeci i danas. Znatno prije nego što je međunarodno-pravno riješen status grada Rijeke (veljača 1947. ) nova tzv. narodna vlast je mijenjajući nazive ulica i poduzeća, što je bila neposredna posljedica brze promjene društvenih odnosa, počela kroatizirati odnosno slavenizirati grad. U riječkim dnevnim novinama “La Voce del Popolo”, početkom 1946. godine, objavljena je odluka Gradske narodne skupštine Rijeka o promjeni naziva ulica prema kojoj Via della Vittoria postaje Ulica Prvog maja, Via Roma se preimenuje u Ulicu žrtava fašizma, Via Cavour u Ulica Rade Končara, Via Angheben u Zagrebačku ulicu, Via Mario Asso postaje Ulica Rodolfo Tomsich (kasnije Rudolfa Tomšića), Via Andrea Doria odjednom

[ 22 ]

Ulicama Riječkim lutam

je Ulica Ljudevita Matešića, Via Enrico Toti postaje Ulicom Mirka Čurbega, a Corso Vittorio Emanuelle III odjednom postaje Korzo Crvene armije!

Doduše, u prvim godinama poraća svi natpisi na javnim ustanovama kao i svi službeni dokumenti izdavani u Rijeci bili su dvojezični: na hrvatskom i talijanskom jeziku. Nova vlast je međutim bila sve upornija u nastojanjima da, između ostalog, eliminira gotovo kompletnu stoljetnu (vjekovnu) toponomastiku grada Rijeke. To se zbivalo u ubrzanim i nasilno provođenim etapama, a jedna od najodlučnijih dogodila se u listopadu 1953. godine, kao dio famoznih manifestacija u vezi s pitanjima rješavanja statusa Trsta (“Trst je naš!”). Tijekom noći, a po nalogu tadašnjih vlasti, u rušilačkom zanosu vandalski su uklanjani i/ili uništavani natpisi, table, ploče, oznake i sva ostala obilježja na talijanskom jeziku po cijelom gradu što je za posljedicu imalo i eliminiranje - i to zauvijek sve do danas – dvojezičnih natpisa svih gradskih ulica. Tim činom presuđeno je riječkom/fijumanskom bilingvizmu, a simbolički je stavljen konačni potpis na “etničko čišćenje” riječke urbane toponimije. Zbog tih događanja, možda je ipak pretenciozno tvrditi da je Rijeka još uvijek “multinacionalna” i “multikulturalna” sredina.

Poslije Drugog svjetskog rata komunistički ideolozi posvuda po Hrvatskoj i Jugoslaviji, pa tako i u Rijeci, utjecali su na izmjenu brojnih toponima svetačkog predznaka – primjerice Sv Kuzam postao je Vitoševo. Svjesna moći simbola u prostoru, tadašnja je vlast sustavno mijenjala imena trgovima i ulicama dajući im, u što je moguće većoj mjeri, nazive koji su simbolizirali veličanje NOB-a, imena partizanskih boraca i narodnih heroja, internacionalne pojmove vezane uz Jugoslaviju i komunistički blok. Preimenovanja su se provodila diljem cijele tadašnje države, sa sličnim, često paradoksalnim učincima ujednačivanja urbanog krajolika. Zgodno je ovdje spomenuti slučaj preimenovanja iz tog doba jedne ulice u Rijeci kao primjer kakvi su se sve gafovi znali događati. U kvartu zvanom Štranga (ili na Štrangi) postoji, kojih pedesetak metara dugačka ulica, koja se od 1934. godine zvala Salita del Ricovero, po ubožnici riječke braće Branchetta, današnjoj zgradi Medicinskog fakulteta. Riječ je zapravo o usponu (talijanski “salita”) koji vodi prema toj zgradi i kojem je nešto kasnije promijenjen naziv u Ascesa, što na talijanskom ima isto značenje, odnosno uspon. Poslije Drugog svjetskog rata ulica dobiva ime po Tomee Ladislavu,

Promjene naziva ulica i trgova

[ 23 ]

koji je bio lokalni član pokreta otpora te 1946. godine umro od posljedica mučenja. Ulice su u Rijeci najprije bile dvojezične, ali nakon 1953. godine kada je uvedena jednojezičnost natpisa, nekome se iz službe za postavljanje natpisa imena riječkih ulica potkrala greška ili neznanje pa je još desetljećima ulica nosila naziv Uspon Tomee Ladislava Salita (ova posljednja riječ ostavljala je dojam da se radi o nadimku jadnog Ladislava). Greška je uočena i ispravljena tek osamdesetih godina prošlog stoljeća.

Posljednje veće preimenovanje ulica i trgova na području današnje države počelo se događati početkom 1990-ih godina nakon razlaza s Jugoslavijom i uspostavljanja njene samostalnosti. Time se i Republika Hrvatska, nakon pada Berlinskog zida, potpuno uklopila u proces urušavanja socijalističkih režima koji se odvijao diljem Istočne Europe gdje je povratak predsocijalističkih naziva bio jedan od mehanizama i izraza redefiniranja povijesti.

U tom je smislu masovna denominacija gradskih toponimija poslužila kao manifestacija velikih društvenih promjena koje su, između ostalog, uključivale proces jačanja nacionalne svijesti, prelazak iz jednog društveno-privrednog sustava u drugi i istodobno odbacivanje simbola (npr. imena ulica i trgova) koji su podsjećali na tek propali socijalistički sustav, NOB i Jugoslaviju. Povijesna se uloga narodnih heroja, antifašističkih boraca i revolucionara relativizirala, zbog čega većina njih nestaje s uličnih ploča.

Moglo bi se reći da je osnovni proces koji zapažamo u preimenovanjima ulične toponimije diljem Hrvatske ponovno upisivanje nacionalne povijesne i kulturne tradicije te ideje hrvatske državnosti. U prostor se nakon 1990. godine ponajviše upisuju osobe vezane uz hrvatsku kulturu i umjetnost, znanost te religiju čime se u javnoj konstrukciji hrvatskog identiteta važnost ponajprije pridaje kulturnoj baštini.

Zanimljiva je činjenica da se nepoželjni simboli bivše države i NOB-a uglavnom nisu ni u približnom broju zamjenjivali onima vezanim uz najnoviju povijest i politiku, odnosno uz Domovinski rat i stvaranje Hrvatske. Iz toga se može zaključiti da se hrvatski identitet konstruira na daljoj, a ne na bližoj prošlosti. To potvrđuje i upisivanje u prostor ulica posvećenih hrvatskim vladarima i plemstvu, što je simbolični izraz naglaska na hrvatskom povijesnom kontinuumu. To što je službena politika po završetku Drugog

[ 24 ]

Ulicama Riječkim lutam

svjetskog rata dala neupitnu pozitivnu valorizaciju Narodnooslobodilačke borbe (NOB) i njenih protagonist u tom ratu rezultiralo je masovnim upisivanjem NOB-a u nazivlje ulica i trgova. To se nije dogodilo s Domovinskim ratom i njegovim junacima, prije svega zbog niza pitanja koja problematiziraju rat (pitanje obrane Vukovara, rat u BiH, ratni zločini) (o tome više vidjeti u radu Jasenke Kodrnja, Institut za društvena istraživanja, Zagreb, 2006, str. 81-106). “Iz njega nisu iznjedrili junaci i heroji, već kategorija “dobrovoljaca Domovinskog rata” udružena u razne udruge, frustrirana, traumatizirana PTSP-om, sklona depresiji i samoubojstvu” (Kodrnja, 2006, str.

89). Kao što proizlazi iz strukture promijenjenih uličnih naziva, simbolizacija borbe za novu nezavisnu državu i žrtava Domovinskog rata, dakle, ima sasvim drugačiji tijek nego što je to bilo sa simbolizacijom vojno-herojskih partizanskih pothvata i akcija nakon 1945. godine. Iz dosada navedenog možemo zaključiti da politički neutralna imena imaju znatno više šansi da ih se ne mijenja nakon promjena političkih režima.

Ovaj posljednji proces denominacije ulica u Hrvatskoj ipak nije bio svugdje jednakog intenziteta. S obzirom na važnost koju je određena lokalna zajednica prepoznala u NOB-u i pojedincima zaslužnima u partizanskom pokretu, današnja se gradska toponimija vezana uz to povijesno razdoblje razlikuje od grada do grada i od regije do regijer. Prema planu Zagreba iz 1951. godine, već u njegovom uvodu se spominje da su 194 ulice “u posljednje vrijeme preimenovane”. Period najintenzivnijih promjena u tom gradu je od 1990. do 2007. godine kada je preimenovano čak 474 ulica i trgova.

U Splitu je samo u prve tri godine hrvatske samostalnosti promijenjeno oko 150 ulica posvećenih partizanskom pokretu i socijalističkoj tradiciji, a u Rijeci do 1995. godine tri puta manje. Međutim, u Rijeci je između 1945. i 1990. godine promijenjeno čak oko 200 naziva ulica.

U kontekstu posljednjeg procesa denominacija uličnog nazivlja svakako je zanimljivo pogledati kakva je aktualna situacija s riječkom gradskom onomastikom. Na području Grada Rijeke, površine oko 44 četvornih kilometara i sa 128. 384 stanovnika prema popisu iz 2011. godine, unutar administrativnih granica trenutno je raspoređeno 674 (h)odonima (ulica, trgova, uspona, stuba, prolaza, parkova islično):

Promjene naziva ulica i trgova

[ 25 ]

•• najveći dio, njih 273 odnosno 40,50 posto su toponimi (nazivi prema lokalitetima -npr. Harterske stube i zemljopisnim objektima, prema vodenim površinama i objektima, zatim uzvisinama i planinama, nazivi iz svijeta biljaka, prema vlastitim imenima svetaca i nazivima sakralnih objekata itd. ).

•• samo je 18 ulica (2,67%) koje nose nazive zanata (Bačvarska,Veslarska, Kalafati), općenito zanimanja (uključeni i pioniri i student i izviđači) te crkvenih redova (Kapucini, Pavlini).

•• ukupno 156 uličnih naziva (23,14% od svih riječkih toponima!) nosi imena antifašističkih boraca iz Drugog svjetskog rata i naziva ratnih jedinica te imena povezanih sa tim ratom.

•• svega su, međutim, tri hodonima (0,44 %) povezana s Domovinskim ratom: ulica Marina Jakominića, Trg 111. brigade i Trg 128. brigade Hrvatske vojske.

•• na razne hrvatske vladare (kraljeve, knezove, banove) iz daleke prošlosti podsjeća šest riječkih ulica (0,89%).

•• žene su u uličnim nazivima Rijeke veoma mršavo zastupljene-samo ih je 19 (2,82%) i to nekoliko slikarica, jedna operna diva dok su sve preostale bile aktivistkinje pokreta otpora i/ili antifašističke ratnice u Drugom svjetskom ratu. Ovaj primjer nije posebnost Rijeke već je tipičan za opće stanje u Hrvatskoj iz kojeg se može konstatirati kako je kolektivna memorija uređena prema muškom sjećanju, dok su žene gurnute na marginu i svedene na minimalan broj. “Niti jedna središnja ulica u hrvatskim naseljima danas ne nosi žensko ime, a samo dva središnja trga dobila su ime po ženama – jedan se zove po Djevici Mariji, a drugi po Ivani Brlić Mažuranić. Taj je podatak toliko zapanjujuće nevjerojatan da bi onima razigranijeg duha mogao poslužiti kao nadahnuće za smišljanje viceva. ” (Maja Hrgović u dvotjedniku “Zarez” IX/199, 08. 02 2007. str. 8).

•• preostalih 199 ulica (njih 29,54 %) nosi imena književnika, povjesničara, slikara, kompozitora, muzičara/glazbenika, trgovaca/poduzetnika itd.

Pohvalno je što je Grad Rijeka, i to među prvima u Hrvatskoj, osmislio i uveo OnLine registar svojih trenutno postojećih ulica. Dovoljno je na Internetu, u tražilici, ukucati: „Porijeklo naziva ulica Grada Rijeke“ i odmah se dobiva uvid u naziv ulice s podacima o tome u kojem se gradskom mjesnom odboru nalazi, temeljem kojeg dokumenta i kada je donijeto imenovanje, zatim porijeklo naziva i raniji naziv, u koju kategoriju toponima naziv pripada (antroponim, hidronim, oronim, ekonim, fitonim, hagionim i dr. ) te izvor.

[ 26 ]

Ulicama Riječkim lutam

Stari grad / Cittavecchia / Zitavecia - rak rana riječkog urbanizma i toponimije

ADIO ZITAVECIA MIA! Co vedo crolar la gomila che colpo nel cor, majco mila !

Nel mucio de sassi e de copi xe intieri camini e scalete, condoti, cusine, scafete …

Me par che nel cor me se intopi la vita del tempo passa’: segreti del’antichita’ …

Camin, fogoler, xe legenda: paure e speranze de fioi; orgoglio e miseria tremenda: bronzini, un do tecie e cazioi; e brande de legno e una cuna, un per de cadini e una sedia vizin la Divina Comedia in sfasa e … la Dea Fortuna.

I giorni de lota e bubane de noze e de feste fiumane; i segni del Credo e del Voto, i pianti de noti de veja e canti de imbriaghi de soto … po’ el chichirichi’ che te sveja.

I zighi del parto, smorzadi, i lagni dei veci amaladi.

Po’ frise el lumin senza ojo.

Xe l’alba … ma creder non vojo:

Promjene naziva ulica i trgova

[ 27 ]

Opaca, oltre i vetri sudadi, un’alba coi sogni afanadi …

Me insogno? No, xe la realta’: el mio regno xe sta ribalta’!

Ma sento che bate le ore …

Me resta, in eterno, la Tore!

(Egidio Milinovich: VARIAZIONI FIUMANE, Edizioni Lint, Trieste, 1984, str. 11)

Ovako je, na svom materinjem autohtonom fijumanskom govoru, istinski pjesnik nekadašnje Rijeke – Egidio Milinovich - spjevao hommagge dijelu grada u kojem je i sam rođen (točnije, u dijelu zvanom Gomila). Zitavecia, odnosno Stari grad, zasigurno zaslužuju poseban osvrt u ovom uvodu jer se radi o dijelu grada koji je oduvijek predstavljao temeljno/ključno žarište svjedočanstava dvijetisućljetne povijesti Rijeke. Nažalost, ta je povijesna gradska jezgra skoro pa gotovo potpuno zbrisana s lica zemlje i danas je prisutna tek u tragovima, krhotinama i ostacima ostataka.

Rijeka je jedini grad na tzv. istočnoj obali Jadrana koji nije uspio sačuvati svoju staru povijesnu jezgru, a time i najvrijedniji prostor svoje povijesne baštine i kulturnog naslijeđa. Da stvar bude poraznija, obezvrijeđivanje i uništavanje riječkog starog grada nije se događalo kao posljedica ratnih razaranja već kao posljedica prakticiranja “novog” urbanizma u duhu primjene nove poslijeratovske ideologije prema kojoj je trebalo rušiti staro i graditi potpuno novu povijest. Tako, polovicom pedesetih godina prošlog stoljeća, biva zabilježeno u lokalnim novinama: “ Ruši se Stari grad. I vrijeme mu je. Dotrajao je. Na kolima od pletera odvoze se ne samo desetljeća nego i stoljeća u obliku prašine od stare žbuke i zdrobljenih opeka (…), a stanari Staroga grada sele – rado ili nerado. ” No, temeljito nerazumijevanje vrijednosti središnjeg dijela Rijeke ponovo se ispoljilo i u improvizacijama urbanista koje su uslijedile desetljećima kasnije. Nevjerojatan primjer za to je toponim Rimska vrata/Arco Romano. Ta Vrata ulaz su u Tarsatički principij, ono što je jedino ostalo od antičkog naselja i najstariji

[ 28 ]

Ulicama Riječkim lutam

su sačuvani cjeloviti povijesno-kulturni spomenik grada. Ali i ona su bila izložena napadu tadašnjih “gradograditelja” prilikom izgradnje zgrade poduzeća “Jadroagenta”. Tada su Vrata proširena tzv. “štemanjem” kako bi kroz njih mogli prolaziti kamioni za gradilište, a na arheološkom nalazištu nekadašnjeg Rimskog vojnog stožera (Principija) bilo je postavljeno betonirano postolje za dizalicu. Naravno, time je znatan dio ostatka Tarsatičkog principija uništen.

Sudbinu nekadašnjeg urbaniteta Starog grada doživjela je i njegova toponimija. Od njegovih nekadašnjih šezdesetak naziva ulica i trgova, a koji su svi bili vezani uz staru toponomastiku, sačuvano je tek nekih desetak toponima i svega nekoliko imena osoba koje imaju veze s Rijekom. Uz to, svi su ti nazivi prevedeni s talijanskog i postavljeni samo u hrvatskoj verziji grafije. Dobra polovica preostalih od ovih nekadašnjih šezdeset naziva, tijekom različitih intervala u posljednjih 70 godina, zamijenjeno je inačicama na hrvatskom jeziku ili dijelom promijenjeno u hrvatsko nazivlje s imenima osoba koje nemaju nikakve veze s poviješću Rijeke. Preostala polovica nekadašnje povijesne toponomastike nestala je zajedno s rušenjem, uništavanjem i uklanjanjem ulica Staroga grada.

Zabezeknut stanjem riječkog Starog grada, svojedobno je uvaženi arhitekt i urbanist prof. Bruno Milić – inače rođeni Riječanin – jednostavno zavapio: “Rijeka je grad bez povijesnog identiteta “. U tada objavljenom razgovoru s njim (Mediteran br. 157, 25. siječnja 1998. ,str. 2-3, tjedni kulturni prilog Novog lista, Rijeka), između ostalog je utvrdio i slijedeće: “ Prava je katastrofa činjenica da je Rijeka izgubila cjelokupnu fizičku supstancu srednjovjekovlja, gotovo do zadnje kuće. Uvjeravam vas da toga nema nigdje u svijetu.

Njemački, francuski i poljski gradovi, izbrisani u prošlom ratu do temelja, kasnije su potpuno obnovljeni, izgrađeni prema istim planovima i projektima. O Rijeci imamo svu dokumentaciju, ali nikad nismo pogledali u nacrte Igora Emilija (monumentalna knjiga-mapa)” … i nadalje još: “ Megalomanske zamisli odgovornih ljudi u Rijeci da grad naprave lučkim velegradom nakon 1945., i naravno, njihov urođeni primitivizam, bili su razlogom da se nikad, ni na jednom mjestu, na dnevni red nije mogla staviti tema “Obnova Starog grada”. Bila je to zadnja rupa na svirali njihovih interesa”.

[ 29 ]

Problematika vizuala uličnih ploča

Ploče s natpisima ulica i trgova imaju funkciju komuniciranja urbane onomastike/toponimije korisnicima i to izravno, “na licu mjesta”, te su kao takve sadržajni dio javne površine. Potreba za standardizacijom ploča i njihovog sadržaja, a time i preglednošću, je neupitna. Postojanje sustava uličnih ploča unosi red i time doprinosi snalaženju u prostoru, za sve od običnog pješaka do servisnih i hitnih službi kako iste ne bi imale problema u pronalaženju adresa. Kod uvođenja sustava uličnih ploča potrebno je voditi računa i o tome da njihov oblik i izgled budu vizualno ujednačeni, kroz dojmljiv dizajn koji će upečatljivo komunicirati identitet grada, a da se istovremeno postigne određeni standard vidljivosti. Ulične ploče nedvojbeno čine važan segment dizajna grada.

Obzirom na sadržajnu raznolikost poruka koje treba posredovati, čitav zadatak osmišljavanja ploča vrlo je kompleksan. Potrebno je voditi računa o cijelom nizu sadržajnih komponenti, primjerice koju boju podloge ulične ploče odabrati a da bude zaštitni znak grada te koju boju slova i brojki u natpisima, a da svojim kontrastima doprinose čitljivosti. Važni su, također, oblik i vrsta ( “font”) slova i brojki. Veličina slova kod imena ulica uvjetovana je i time da ploče sadrže “tipologiju” javne površine (ulica, trg, uspon, stube, prolaz, itd), a često i opisno objašnjenje (pisac, slikar, gradski mecena). Imajući u vidu navedeno, mišljenja smo da se za postojeće ploče s natpisima ulica i trgova diljem Rijeke ne bi moglo reći kako daju ili ostavljaju utisak da se radi o kvalitetnom načinu oblikovanja grada putem njegovog vizualnog jezika. Ukratko, Rijeka kao buduća Europska prijestolnica kulture zaslužuje bolje u tom vizualnom aspektu izražavanja svog identiteta.

[ 30 ]

Ulicama Riječkim lutam

1. Maja Via Risorta 1910 via Valscurigne 1916 potvrđeno ime 1945/91/96 1 . Maja

A. De Rena

Calle della Gondola Via Wasserman 1910 calle del Reno 1916 Via Wasserman 1945/91/96 A . De Rena

A. Kovačića Liburnia

1945/91 Ante Kovačića 1996

A. Starčevića Via Mameli Giuseppe Garibaldi

A. Mihića 1911 Via Trento

Adamello (Od via Trieste do via Montenero) Ne postoji

Adamićev gat Molo San Marco

“Molo Scovazze” 1945/91 Gat 1 Maja 1996 Adamićev gat

Popis ulica

[ 31 ]

Adamićeva Garibaldi

1896 via Andrassy 1910 Via Kossuth 1916 Via Lodvico Kossuth 1945/91 Rade Končara 1996 Adamićeva

Adamićeva Mazzini

1896 via Adamich 1910 via Adamich 1916 via Stefano Szechesity 1945/91 Rade Končara 1996 Adamićeva

Agostiniani calle (put od San Girolamo do Marsecchia) 1996. . . . . II put

1945/91. . . I put

Agostino calle

Do 1910 vicolo Sant Agostino 1910 calle Sant Agostino 1916 via Sant Agostino 1945-1991 promijenjen izgled

Alda Negrija Pile

1910 via del Pile 1916 potvrđeno ime 1945/91/96 Alda Negrija

[ 32 ]

Ulicama Riječkim lutam

Aldo Collonelo (Bandiera via fratelli) Via delle mura

1910 via delle mura 1916 via delle mura 1945/91/96 Ulica Alda Collonela

Aleksandra Mamića Martini

1945/91/96 A. Mamića

Alessandra Manzonija Manzoni

Via Molino i via Germania 1910 via Manzoni 1916 via Gabriele Baross 1945/91/96 Alessandra Manzonija

Ante Starčevića Via del Fosso

1945/91 Josipa Kraša 1996 Ante Starčevića

Antuna Mihića Trento

1945/91/96 Antuna Mihića

Apollo (viale Italia di via Santa Entrata) Vicolo Apollo

Passaggio Apollo Ne postoji

Arbe Desno od Baiamonti.

Ne postoji

Popis ulica

Ariosto Stari grad Ne postoji danas

Argento (poveznica Santa Crescenza i San Modesto) 1945/91 promijenjen izgled

Bačvarska Bottai

Vicolo Bottai 1910 Via Bottai 1945/91/96 Bačvarska

Barbacane

Između Via Roma i Calle San Sebastiano Ne postoji

Baštijanova

1910 via del Belvedere 1945/91 Ivana Milutinovića 1996 Baštijanova

Baštijanova

Piazzale della Rimembranza 1945/91 Ivana Milutinovića 1996 Baštijanova

Baštijanova Vasari Giorgio

1945/91 Ivana Milutinovića 1996 Baštijanova

[ 33 ]

[ 34 ]

Ulicama Riječkim lutam

Bečko pristanište 1880 Riva Stefania 1910 Riva Stefania 1916 Riva arciduchessa Stefania 1945/91 Ljubljanska obala 1996 Bečko pristanište

Beli Kamik Sasso bianco

Via dell Ospedale 1910 gradinata del Sasso Bianco 1916 potvrđeno ime 1945/91/96 Beli Kamik

Bihačka Via Cadore 1945/91/96

Blaža Polića Volta Alessandro Vicolo Germania 1910 via Volta 1916 via Fanris 1945/91/96 Blaža Polića

Brajda

Mercato Nuovo 1910 via Mercato coperto 1916 potvđeno ime 1945/91/96 Brajda

Brajšina Donatello

1945/91 Marka Oreškovića 1996 Brajšina

Popis ulica

Bratislavsko pristanište Molo Palermo 1904 izgrađen 1910 molo di chiusa 1916 potvrđeno ime 1945/91 Gat Ive Lole Ribara 1996 Bratislavsko pristanište

Brazza

Od Santa Entrata do Torretta Ne postoji

Bribirska Via Carnia

Od via Trieste do vio Montenero 1945/91/96 Bribirska

Brentinijeva Via Emilia 1946 Rade Končara

Budimpeštansko pristanište Thaon di Revel Paolo

1889/94 proširenje obale 1896 riva Francesco Salvatore 1910 potvrđeno ime 1916 potvrđeno ime 1945/91 Beogradska obala 1996 Budimpeštansko pristanište

Bujska Pitteri

1945/91/96 Bujska

[ 35 ]

[ 36 ]

Ulicama Riječkim lutam

Butorca

Gallileo Galilei 1896 via della Riva 1900 via Riva 1910 via Galilei 1945/91 Poštanski prolaz 1996 Butorca A.

Butkovića Milana Via Piave

Cambijerijeva Vittoria

1945/91 Dimitrija Tucovića 1996 Cambijerijeva

Carolina Belinich Bellini

Via Corta 1910 via bellini 1916 Via Carolina Belinich

Carrabino Bajamonti

1945/91 promijenjen izgled 1996 Carrabino

Carso

Od Branchetta do Valscurigne Via del Colle 1945/91/96 ne postoji

Cavtatska Ragusa

1945/91 Jadranska 1996 Cavtatska

Popis ulica

Celebrini (od Forno do Grigioni) 1898 Celebrini

Promijenjena zona

Cindrićeva 1911 Via Toscana

Cimiotti

1945/91 G. Bruno 1996

Ciottina

Strada Reggia Via Cappuccini 1910 Via Carducci 1916 Via Cappuccini 1945/96 Đ. Đakovića 1996 Ciottina

Corrada Illijašića Monte Grappa

1945/91/96 Corrada Illijašića

Corridoni Filippo Od Pioppi do Santa Entrata 1945/91/96 ne postoji

Crescenzia calle Santa (od Isolani do Reno) 1910 Santa Crescenza 1916 San Modesto 1945/96 promijenjen izgled

Creska Via Cherso

1945/91/96 Creska

[ 37 ]

[ 38 ]

Ulicama Riječkim lutam

De Frančeskijev gat Molo Ancona

1896 molo Zichy 1910 molo Zichy 1916 molo conte Zichy 1945/91 Gat O. Keršovanija 1996 de Frančeskijev gat

Della Rovere (od Canapini do Pipistrelli) Vicolo del Frutti 1919 vd. Frutti 1945/91/96 promijenjen izgled

Demetrova Riva Marco Polo Via Lido 1896 via Batthyany 1910 potvrđeno ime 1916 potvrđeno ime 1945/91 Vlade Bagata 1996 Demetrova

Diana (slijepa ulica do Apollo) 1910 Calle Diana

1916 vicolo Diana 1945/91/96 Ne postoji

Diciassette Novembre piazza (kod Giardina na Mlaki) 1910 piazza Giardino 1916 potvrđeno ime 1945/91/96 ne postoji

Popis ulica

Dolac

De Amicis Via Clotolde inferiore 1910 via de Amicis 1916 Via Maylender 1945/91/96 Dolac

Dr. Frane Kresnika Prandi

Via Confine 1910 salita Natale Prandi 1916 potvrđeno ime 1945/91/96 Dr. F. Kresnika

Duilio

Belvedere 1945/96

Duiz

Via Fabris

Duella

Via Locatelli

Duomo

Piazza del Duomo 1910 Piazza del Duomo 1916 Pizza del Duomo 1945/91/96 nema imena

Đ. Šporera Via San Vito

1916 Calle San Benedetto 1916 Via San Modesto 1945/91/96 Đ. Šporera

[ 39 ]

[ 40 ]

Ulicama Riječkim lutam

Đ. Šporera

Vicolo del Seminario 1910 calle del Seminario 1916 vicolo del Seminario 1945/91/96 Đ. Šporera

Đ. Šporera

Tommaseo via Nicolo 1910 Nicolo Tommaseo 1916 Via del Seminario 1945/91/96 Đ. Šporera

Đure Strugara Valscurigne

1910 via Valscurigne 1916 potvrđeno ime 1945/91/96 Đure Strugara

Erazma Barčića Via Ciotta

Via San Andrea 1910 Via Ciotta 1916 potvrđeno ime 1945/91/96 Erazma Barčića

Flanatica

1910 Via Flanatica 1945 Stari Vojak 1996

F. La Guardije Parini

Via del Ospedale Via Germania 1910 via Parini 1916 Via Honved 1945/91/96 Fiorella la Guardije

Popis ulica

F. Prešerna Nicolo Host

1945/91/96 F. Prešerna

Fabbri calle

Vicolo della Marsecchia Calle dei Fabbri 1910 Vicolo della Marsecchia 1945/91/96 Promijenjen izgled

Fabris

Via del Ponte 1910 via Fabris 1945/91 Obitelji Duiz 1996

Facchini (od Nave do Barbacane) 1910 Facchini 1916 Facchini 1945/91/96 promijenjen izgled

Fianona

Od Alona do via Lussino 1945/91 Primorska 1996

Filipovića

Via Luigi Pacinotti

Filzi

Od Santa Entrata do bivše granice 1945/96 promijenjen izgled

[ 41 ]

[ 42 ]

Ulicama Riječkim lutam

Fiumara Balbo Italo

Via Fiumara 919 via della Fiumara 1916 Riva della Fiumara 1945/91 Četrdesettreće divizije 1996 Fiumara

Flanatica Vicolo Oriente

1910 via Flanatica 1916 potvrđeno ime 1945/91 Stari Vojak 1996

Forno

Forno Vecchio(od San Sebastiano do Erbe) 1910 Calle del Forno 1916 Calle del Forno 1945/91/96 promijenjen izgled

Frana Kurelca Pascoli

1910 via Clotilde 1916 via arciduchessa Clotolde 1945/91/96 Frana Kurelca

Frana Supila Trenta Ottobre

Contrada della Posta Contrada della Posta Vecchia 1910 via del Municipio 1916 potvrđeno ime 1945/91/96 Frana Supila

Popis ulica

Fučkovo Aquila salita

1900 via Erta 1910 Salita dell Aquila 1945/91/96 Fučkovo

Gat Karoline Riječke Molo San Marco

1910 molo Adamich 1945/91 Gat 29 Novembra 1996 Gat Karoline Riječke

Gat Karoline Riječke Stocco

1841 prvi izgrađeni mol 1896 molo Daniel 1910 potvrđeno ime 1945/91 Gat 29 Novembra 1996 Gat Karoline Riječke

Gajeva Via Adige

Gioia

1910 via Flavio Gioia 1916 via Francesco Otlano 1945/91 1996

Giordano Bruno 1911 Via L. Giuseppe 1930 Cimiotti

[ 43 ]

[ 44 ]

Ulicama Riječkim lutam

Giotto 1945/91 1996

Giuliani Reginaldo (križanje sa via Trieste) 1945/91 promijenjen izgled 1996 ne postoji

Giuseppe Smolikar Via Corridoni

I. Henckea i Bazarikov prolaz Machiavelli

1896 vie del molo 1910 via della Torre 1916 potvrđeno ime 1945/91 D. Obradovića 1996 I. Henckea i Bazarikov prolaz

Industrijska Via Ciano

Via Volosca 1910 die dell Industria 1920 Viale Italia 1945/91/96 Industrijska

Isolani calle Vicolo San Vito

1910 Vicolo San Vito 1945/91/96 Promijenjen izgled

Istarska Via Istria

Popis ulica

Istarsko pristanište Riva Dalmazia Riva Sanita 1910 Riva Sanita 1916 Riva Szapary 1945/91 Istarska obala 1996 Istarsko pristanište

Ivana Dežmana Crispi

1910 via de Verneda 1916 potvrđeno ime 1945/91/96 Ivana Dežmana

Ivana Filipovića Pacinotti

1945/91/96 Ivana Filipovića

Ivana Grohovca Bovio Giovanni Lavatoio 1910 dio Lavatoio 1916 via Ida Kiss 1945/91/96 Ivana Grohovca -Braće Branchetta Via Germani i dio via Petrarca 1910 via Branchetta 1945/91 Olge Ban 1996 Braće Branchetta

Ivana Milutinovića Foscolo Ugo

1945/91 Ivana Milutinovića 1996

[ 45 ]

[ 46 ]

Ulicama Riječkim lutam

Ivana Rendića Segantini Giovanni

1945/91/96 Ivana Rendića

Ivana Zajca Baccich Ipparco

1896 via del Porto 1910 via del Porto 1945/91/96 Ivana Zajca

Ive Marinkovića Leonardo da Vinci Via Parallela 1910 via Leonardo da Vinci 1916 via Arturo Steinecker 1945/91/96 Ive Marinkovića

J. Brusića (Manin via Daniele) 1945/91/96 J. Brusića

J. Konzula Calle del Tempio

1910 via del Tempio 1916 Via del Tempio 1945/91/96 J. Konzula

J. Trdine Via Tre Re

1910 Calle Tre Re 1916 Via Tre Re 1945/91/96 J. Trdine

J. Završnika Gozzi

1945/91/96 J. Završnika

Popis ulica

Jadranski trg Piazza Elena Regina

1900 Piazza Elisabetta 1910 Piazza Elisabetta 1916 Piazza Regina Elisabetta 1945/91 Trg P. Togliatija 1996 Jadranski trg

Jedrarska Velai

Vicolo dei Bottai Calle dei Velai 1910 via dei Velai 1916 vicolo dei Velai 1945/91/96 Jedrarska

Jelačićev trg Scarpa Iginio

Piazza della Fiumara 1896 piazza Scarpa 1910 piazza Scarpa 1916 potvrđeno ime 1945/91 Beogradski trg 1996 Jelačićev trg

Kalafati Via Risorta

1910 Androna dei Calafati 1916 Vicolo dei Calafati 1945/91/96 Kalafati

Kalvarija Via Calvario

1910 Salita Calvario 1916 potvrđeno ime 1945/91 Uspon Buonaroti 1996 Kalvarija

[ 47 ]

[ 48 ]

Ulicama Riječkim lutam

Kapitanovo Fusinato Arnaldo

1945/91 Kapitanovo 1996 Kapitanovo

Kapucinske stube Francesco d Assisi

1910 Gradinata S. Francesco 1916 potvrđeno ime 1945/91 Lučke stube 1996 Kapucinske stube

Karlovačka Piave

1945/91/96 Karlovačka

Kazališni Park Verdi Giuseppe

1896 piazza Urmany 1900 piazza Urmany 1910 piazza Mercati 1916 piazza Francesco Urmany 1945/91 Ivan Zajc 1996 Kazališni Park

Kirin Kula

Via della Polveriera 1910 calle dello Stajo Romano 1916 Via della Polveriera 1945/91/96 Kirin Kula

Popis ulica

Korzo

Vittorio Emanuele III 1910 Corso 1916 corso Re Francesco Giuseppe I 1945/91 Korzo Narodne Revolucije 1996 Korzo

Kozala

Tasso Torquato 1945/91/96 Kozala

Kraška Pasubio

Ulica nastala 30-tih godina 20. St 1945/91/96 Kraška

Krešimirova Via Alessandria

1890 Corsia Deak 1908 Via delle Stazione 1916 potvrđeno ime Via XVII Novembre 1925 Via Benito Mussolini Viale delle Camicie Nere 1945/91 Borisa Kidriča 1996 Krešimirova

Križanićeva Via Sardegna

Kružna

1916 Via Michele Maylender

[ 49 ]

[ 50 ]

Ulicama Riječkim lutam

Labinska Via Albona

1945/91/96 Labinska

Laginjina

Buonarroti Michelangelo Via della Salute 1910 via Buonarroti 1916 via Maria Teresa 1945/91 Maksima Gorkog 1996 Laginjina

Liburnijska Liburnia

Lička

Via Trento(dio)

Lipa

Via Bolzano 1945/91/96 Lipa

Locatelli (od Redi do Trau) 1945/91/96 promijenjen izgled

Loggia calle San Girolamo

1910 Calle della Loggia 1916 San Girolamo 1945/91/96 Promijenjen izgled

Lošinjska Lussino

1945/91/96 Lošinjska

Popis ulica

Lovranska Via Laurana

Luki

Santa Entrata Via Serpentina 1910 Via Istra 1916 potvrđeno ime 1945/91 Bulevar Marxa i Engelsa 1996 Luki

Luppis Giovanni (od Whitheada do Santa Entrata) 1945/91/96 promijenjen izgled

Ljudevita Matešića Andrea Doria Via Operai 1910 via Doria 1916 Via Luigi Ossoinack 1945/91/96 Ljudevita Matešića

Matačićeva Via Corte

1910 Via Bellini

M. Barača Via Italia

Via Ciano

M. Butkovića Asso

1945/91/96 M. Butkovića

[ 51 ]

[ 52 ]

Ulicama Riječkim lutam

M. Butkovića Conci Italo

1945/91/96 M. Butkovića

M. Butkovića Meazzi

1945/91/96 M. Butkovića

M. Držića

Vicolo San Girolamo 1910 Calle San Girolamo 1945/91/96 M. Držića

M. Franljića Bellaria

Via Montuosa 1910 via Bellaria 1945/91/96 M. Franljića

M. Gennari

Plasse San Giovanni

M. Marulića San Sebastiano

1910 calle San Sebastiano 1916 Via San Sebastiano 1945/91/96 M. Marulića

M. Voljak Rossi Egisto

1945/91/96 M. Voljak

Popis ulica

Matije Gupca Sanzio Raffaelo

1896 via Andrassy 1900 via Kossuth 1910 via R. Sanzio 1916 via Gasparo Matcovich 1945/91/96 Matije Gupca

Maylender Michele 1910 via della Ruota 1916 potvrđeno ime 1945/91/96 promijenjen izgled

A. Medulića Via San Vito

1910 Calle C a d Oro 1916 via San Vito 1945/91/96 A . Medulića

Michele piazzetta 1910 piazza San Michele 1916 calle della Chiesa 1945/91/96 ne postoji

Mihaćeva draga Gorizia

1911 Via Piemonte 1945/91/96 Mihaćeva draga

Milanovića 1916 Via Giovanni

Mire R. Ban Sabotino

1945/91/96 Mire R. Ban

[ 53 ]

[ 54 ]

Ulicama Riječkim lutam

Mlaka Mlacca

Santa Entrata Via Ciano Zbog stalnih izmjena postoje tri ulice koje su nastale u tom periodu i više ne postoje.

Mladenića

1911 Via Carnia i spoj Via Isonzo

Mljekarski trg Contrada del pozzo

1910 piazzetta de Benzoni 1945/91/96 Mljekarski trg

Monaldi

(Od San Girolama do Grigioni) Ne postoji

Morer

(Od Calle del Volto do Barbacane) Ne postoji

Moretijev prolaz Via Tevere

1946 dio F. Prešerna

Moše Albaharija Via Milano

Via Orti-Via Caserme 1910 via Munkacsy 1916 potvrđeno ime 1945/91/96 Moše Albaharija

Popis ulica

Muzejski trg

Piazza Gabriele D Annunzio Piazza dello Stajo 1910 piazza Giuseppe 1916 via Arciduca Giuseppe 1945/91 ukinuto ime i lokalitet 1996 Muzejski trg

N. Boškovića Bardarini Giuseppe

1945/91/96 N. Boškovića

Nascimbeni Glauco (od Giuliani do Locatelli) 1945/91/96 promijenjen izgled -Vatroslava Lisinskog Noferi Annibale 1900 via dei Mercati 1910 piazza dei Mercati 1916 potvđeno ime 1945/91 Skopska 1996 Vatroslava Lisinskog

Nave

Cinque Volti 1910 Calle delle Nave 1916 Calle dei 5 Volti 1945/91/96 ne postoji

Nikole Cara Goldoni

1916 via Roberto Whitehead 1945/91/96 Nikole Cara

[ 55 ]

[ 56 ]

Ulicama Riječkim lutam

Nikole Tesle Littorio

1945/91/96 Nikole Tesle

Ogulinska Isonzo

1945/91 Ogulinska 1996

Oktavijana Valicha Pellico

1945/91/96 Oktavijana

Omladinska Via Cellini

1945/96 Omladinska

Omladinska Vespucci Amerigo Via Operai 1910 via Vespucci 1916 via celestino Ivančić 1945/91 Narodne Omladine 1996 Omladinska

Orlandov gat Molo Genova

1880 izgrađen 1896 molo Rudolf 1910 molo Rudolf 1916 Molo arciduca Rodolfo 1945/91 Gat Vladimira Nazora 1996 Orlandov gat

Popis ulica

Parking kod teatra Fenice 1896 Contrada Sant Andrea promijenjen izgled

P. R. Vitezovića Dio ulice del Fosso

1910 via Gaetano Bedini 1916 via G. Bedini 1945/91/96 P. R. Vitezovića

P. Zoranića

1910 Calle dei Grigioni 1916 Via dei Grigioni 1045/01/06 P. Zoranića

Papa Ivan Pavao II Via Firenze

1910 Fabris i dio via Petofi 1916 via Alessandro Petofi 1945/91/96 Slaviše Vajnera Čiće 2006 Pape Ivana Pavla II

Park N. Host

Parco Regina Margherita

Park V. Nazora Parco regina Margherita

Villa dell Arciduca Giuseppe 1945/91/96 Park Vladimira Nazora

Pavlinski trg

1896 Santa Crescenza i Tre Re dio Šime Kozičića

[ 57 ]

[ 58 ]

Ulicama Riječkim lutam

Pergolato Androna Calle del Volto

1910 Androna del Pergolato 1916 via del Volto 1945/91/96 ne postoji

Pescatori

Via dei Pescatori 1910 calle dei Pescatori 1916 Via dei Pescatori 1945/91/96 ne postoji

Petra Hektorovića Via San Michele

1910 via San Michele 1916 via San Michele 1945/91/96 Petra Hektorovića

Petra Kobeka Via Ugo

Foscolo

Piazza Eneo Via Macello

Piazza dello Scoglietto 1910 piazza Eneo 1916 piazza dello Scoglietto 1945/91/96 promijenjen izgled

Piazza Giovanni Cambieri 1910 piazza Cambieri 1916 potvđeno ime 1945/91/96 više ne postoji

Popis ulica

Pionirska

Dio Via Cherso(Cantrida)

Pioppi (ulaz u Torpedo-Whitehead) 1945/91/96 promijenjen izgled

Pisino (od Santa Entrata prema centru grada) 1945/91/96 promijenjen izgled

Plase

1911 dio Montenero i današnja Rujevica

Pod Jelšun 1896 Via dei Pioppi

Pod Kaštelom Via del Castello

Via San Michele 1910 Michele Munkacsy 1945/91/96 Pod Kaštelom

Podpinjol Pino

Pod Voltum Via del Volto

1910 calle del Volto 1916 Via del Volto 1945/91/96 Pod Voltum

Pomerio

Via Giuseppe i via Buonarroti 1910 via Pomerio 1916 potvrđeno ime 1945/91 Žrtava Fašizma 1996 Pomerio

[ 59 ]

[ 60 ]

Ulicama Riječkim lutam

Porečka Parenzo

1945/91/96 Porečka

Porečka Pola

1945/91/96 Porečka

Poštanski prolaz Posta

Vicolo dell Dogana 1910 calle della Posta 1916 potvrđeno ime 1945/91/96 Poštanski prolaz

Potok

Kobler Giovanni 1945/91/96 Potok

Potpinjol Vicolo del Pino

1910 salita del Pino 1916 potvrđeno ime 1945/91/96 Potpinjol

Pozzo

(Od Agostiniani do Marsecchia) Vicolo del Pozzo 1910 calle del Pozzo Ne postoji

Popis ulica

Praško pristanište Rizzo Luigi

1895-1901 izgradnja 1910 Riva nuova 1916 potvrđeno ime 1945/91 Zagrebačka obala 1996 Praško pristanište

Prati

Tasso i Cosala 1945/91/96 Promijenjen izgled

Pulska (Kantrida) Via Pola

1911 via Milano (M. Albaharija) . Ime promijenjeno Na lokaciji Kantrida prvi naziv je Viale Italia

R. K. Jeretova Gallina Giacinto

1945/91/96 R. K. Jeretova -Ivana Filipovića Galvani Luigi 1945/91/96 Ivana Filipovića

R. K. Jeretova Torricelli Evangelista 1910 via Torricelli 1916 via Martini 1945/91/96 R. K. Jeretova

R. Strohala Giusti Giuseppe

Via Clotilde trasversale 1910 via Giusti 1916 via Meylender 1945/91/96 R . Strohala

[ 61 ]

[ 62 ]

Ulicama Riječkim lutam

Redi Francesco (od Santa Entrata do Locatelli) 1945/91/96 promijenjen izgled

Ribarska Donizetti

1886 Riva del Canale 1900 Riva del Canale 1910 Via Donizetti 1916 Riva del Canale 1945/91 Titogradska 1996 Ribarska

Riječki lukobran

Diga Ammiraglio Umberto Cagni 1870 1886 diga Maria Teresa 1910 diga Maria Teresa 1916 diga Regina Maria teresa 1945/91 Lukobran Petra Drapšina 1996 Riječki lukobran (za riječane Molo lungo)

Rismondo Francesco (od Santa Entrata do Cherni) 1945/91/96 Promijenjen izgled

Riva

Emanuelle Filiberto 1911 Riva Marco Polo 1916 Riva Conte Geza Szapary 1945/91 Trg Jugoslavenske mornarice 1996 Riva

Popis ulica

Riva

Sauro Nazario 1896 via del Lido 1900 via del Lido 1910 Riva Marco Polo 1916 Riva Geze Szapaty 1945/91 Obala Jugoslavenske Mornarice 1996 Riva

Riva Boduli

Riva Cristoforo Colombo Via del Molo 1910 via Colombo 1916 Riva Amm. Tegetthoff 1945/91 TrĹĄÄ?anska Obala 1996 Riva Boduli

Riva Ivana Zajca De Marco

1945/91/96 Riva Ivana Zajca

Riva Ivana Zajca Tartini Giuseppe

1896 via del porto 1900 via del porto 1910 Via Giuseppe Verdi 1916 piazza Urmeny 1945/91/96 Riva Ivana Zajca

Ronchi (od San Fabiano do calle del Volto) Arco Romano

1910 Calle dei Ronnchi Ne postoji

[ 63 ]

[ 64 ]

Ulicama Riječkim lutam

Rudolfa Tomšića Montenero

1945/91/96 Rudolfa Tomšića

Ružićev gat

1896 Molo Caracciolo

S. Bačića

Tosoni Giuseppe Agostino 1945/91/96 S. Bačića

San Fabiano calle San Sebastiano

1910 San Sebastiano 1945/91/96 promijenjen izgled

San Vito Kod crkve

Ne postoji

Sardegna (u centru Valscirigne) 1945/91/96 promijenjen izgled

Sarti (od San Sebastiano do calle del Volto) Via dei Sarti

1910 calle dei Sarti 1916 via dei Sarti Ne postoji

Sebenico (paralelna sa Baiamonti) 1945/91/96 promijenjen izgled

Seminario

Stari grad. Ne postoji.

Popis ulica

Slaviše Vajnera Čiče 1930 Gorizia Via Firenze

Slogin Kula

Fortino (od xxx ottobre do Barbacane) Vicolo della Polveria 1910 Calle del Fortino 1945/91/96 Slogin Kula

Sokol Kula Via del Pozzo

1910 calle G. Simonetti 1916 calle G. Simonetti 1945/91/96 Sokol Kula

Spallanzani Giovanni 1945/91/96 promijenjen izgled

Splitska Spalato

1910 via Adria 1916 potvrđeno ime 1945/91/96 Splitska

St. Anđelovića Peretti

Via Gradinata 1910 viaGradinata de Pereti 1916 potvrđeno ime 1945/91/96 St. Anđelića

Stane Vončine 1919 Via Alfieri

Giovanni Lupis 1945/91/96 Stane Vončine

[ 65 ]

[ 66 ]

Ulicama Riječkim lutam

Stara Vrata

1910 calle Arco Romano 1916 via dell Arco Romano 1945/91 Stara Vrata

Stipana Konzula Istranina Santa Barbara

1910 calle dei Rettori 1916 Santa Barbara 1945/91/96 Stipana Konzula Istranina

Stjepana Vidulića Orlando Francesco Saverio

1945/91/96 Stjepana Vidulića

Strossmayerova

Via Bellini(danas Matačićeva) Lokacija Sušak od 1941.

Stube nad Mlake Gelsi

Via dei Gelsi 1916 Gelsi 1945/91/96 Stube nad Mlake

Stube Vlade Četkovića Francesco Colombo Via Collina 1910 Francesco Colombo 1945/91/96 Stube Vlade Četkovića

Popis ulica

Studentska Padova

Via della Caserma 1910 via Munkacsy 1916 potvrđeno ime 1945/91/96 Studentska

Sussain Giuseppe 1945/91/96 promijenjen izgled

Sušački lukobran Caio Duilio riva

Š. Kozičića Tre Re

Piazza Muller 1910 piazza Muller 1916 piazza Muller 1945/91/96 Š. Kozičića

Šetalište V. Nazora Grossich Antonio

1945/91 Šetalište V. Nazora 1996

Šime Ljubića Via della Marsecchia

1910 calle della Marsecchia 1945/91 Ljubica Kovačka 1996 Šime Ljubića

Šišmiš

Vicolo dei frutti 1910 calle dei Pipistrelli 1916 Vicolo dei Frutti 1945/91/96 Šišmiš

[ 67 ]

[ 68 ]

Ulicama Riječkim lutam

Škarpina Leopardi

Via del Confine 1898 via del Corso 1900 via del Corso prolungato 1910 via Leopardi 1916 via Indeficienter 1945/91 Beogradski trg 1996 Škarpina

Školski prolaz Artieri

1945/91/96 Školski prolaz

Školski prolaz Passaggio delle Scuole 1910 calle delle Scuole 1945/91/96 Školski prolaz

Školjić

Piazza Oberdan 1945/91 Partizanski trg 1996 Školjić

Tasso Torquato

Put Kozala prema Drenovi. danas Kozala

Teatro

Piazza Principe Umberto Danas još bez imena

Tessitori (od Marsecchia do Pescatori) Via de colle

1910 calle del Carso 1916 Via del Colle Ne postoji

Popis ulica

Tintoretto (od Buonarroti do Segantini) 1945/91 96

Tizianova Vecellio Tiziano

Belvedere Superiore 1910 via Vecellio 1916 via Stefano Turr 1945/91 Svetozara Markovića 1996 Tizianova

Tkalačka 1910 Via Colle

Dio je i od Via Corte

Tome L. Ricovero

Via dell Ascesa 1945/91/96 Tome L.

Torretta Via Volosca

1910 salita della Torretta 1916 potvrđeno ime 1945/91/96 promijenjen izgled

Toti Enrico (od Corridoni do Santa Entrata) 1945/91/96 promijenjen izgled

Trau (od Baiamonti do Trieste) 1945/91/96 promijenjen izgled

[ 69 ]

[ 70 ]

Ulicama Riječkim lutam

Trg 128 brigade 1896 Piazza Dante

1900 Piazza Dante 1910 Piazza Dante 1916 Piazza Lodovico de Adamich 1945/91 Trg Republike 1996 Trg Republike Hrvatske 2005 Ispred hotela Bonvia Trg 128 brigade Centralni dio Trg Republike Hrvatske Donji dio Trg 111 Brigade

Trg Grivica Piazza San Vito

1945 do danas Trg Grivica

Trg J. Koblera Piazza della Frutta

1910 piazza G. Kobler 1945/91/96 Trg J. Kobera

Trg Klovića 1911 Arco Romano

1916 Arco Romano 1918 Calle dei Ronchi

Trg M. Vlačića (piazzetta Marotti) 1945/91/96 Trg. M. Vlačića

Trg Riječke rezolucije Piazza San Girolamo Piazza Capriccio 1910 Piazza del Municipio 1945/91/96 Trg Riječke Rezolucije

Popis ulica

Trg Sv. Barbare 1898 piazza della Frutta

1910 piazza Santa Barbara 1945/96 Trg. Sv. Barbare

Trg Žabica Battisti Cesare

1896 Piazza Zicky 1910 piazza del Commercio 1916 piazza conte Zicky 1945/91/96 Trg Žabica

Trinajstićeva

Via Belvedere inferiore 1910 Via Canova 1916 Maurizio Jikai 1945/91 S. Kovačevića 1996 Trinajstićeva

Trpimirova

Via Camillo Benso conte di Cavour Via Alessandria 1870 Via Lido 1896 Via Adamich 1910 Via dei Negozianti 1916 Via Alessandria 1945/91 Rade Končara 1996 Trpimirova

Trsatski uspon Aleardi

Via Belvedere 1910 via Aleardi 1916 Salita Tarsatica 1945/91/96 Trsatski uspon

[ 71 ]

[ 72 ]

Ulicama Riječkim lutam

Turnić

Strada Adige

Ukmarove stube Stefula

1945/91/96 Ukmarove stube

Uljarska Via Pile

1911 Carducci/Via Giosue

Umberto piazza principale Piana del Teatro Piazza Kossuths Piazza delle Otto vie 1896 piazza Andrassy 1900 piazza Andrassy 1916 piazza conte Giulio Andrassy 1945/91/96 trg ostao bez imena

Uski prolaz

Piazzetta San Andrea 1910 Piazza San Andrea 1945/91/96 Uski prolaz

Uski prolaz Stretto

1910 calle Stretta 1916 vicolo Stretto 1945/91/96 Uski prolaz

Užarska - trg Via San Bernardino

1910 calle San Bernardino 1945/91/96 Užarska

Popis ulica

Užarska ulica Via Santa Maria Via Contrada Via del Duomo 1945/91/96 Užarska ulica

Valscurigne

Podijeljena između današnjih Rudolfa Tomšića,Prvog Maja i Osječke ulice.

Ne postoji.

V. Cara Emina Petrarca

Via Germania 1910 via petrarca 1916 via Germania 1945/91/96 Viktora Cara Emina

V. Lisinskog

1910 Via Annibale Noferi

Veglia (od Santa Entrata do Sebenico) 1945/91/96 promijenjen izgled

Velebitska Montello

1945/91/96 Velebitska

Veneti (poprečna sa N. Tommaseo) Via del Collegio

1910 Androna dei Veneti 1916 Via del Collegio Ne postoji

[ 73 ]

[ 74 ]

Ulicama RijeÄ?kim lutam

Valkovića Poleta Via del Covento

1946 Biskupa Dobrile

Verdijeva

Rossini Gioacchino 1896 Francesco Giuseppe 1900 piazza Urmany 1910 via G. Rossini 1916 piazza Urmany 1945/91 Sarajevska 1996 Verdijeva

Verdijeva Turr Stefano

1896 via Stefano 1900 via Stefano 1910 via Stefano Turr 1916 Via Palatino arciduca Stefano 1945/91 Sarajevska 1996 Verdijeva

Vere Bratonje Luciani

1945/91/96 Vere Bratonje

Verneda (od Marconi do Tiziano Vecchio) 1945/91/96 ne postoji

Veronese Paolo (od Buonarroti do Belvedere) 1945/91/96 ne postoji

Popis ulica

Veslarska Remai

1910 via dei Remai 1916 potvrđeno ime 1945/91 P. Budicin 1996 Veslarska

Via Capodistria

Od Viale Italia do Santa Entrata Ne postoji

Via Chiesa Damiano (od Santa Entrata do granice) 1945/91/96 Ne postoji

Vicolo San Modesto Srušeno

Vinodolsko pristanište Riva Cagni

Visinov gat Molo Napoli

1889 izgrađen 1896 Molo Maria Valeria 1910 potvrđeno ime 1916 potvrđeno ime 1945/91 Gat Vladimira Gortana 1996 Visinov gat

Vjenčeslava Novaka Tarsatica

1945/91/96 Vjenčeslava Novaka

[ 75 ]

[ 76 ]

Ulicama RijeÄ?kim lutam

Vodovodna

1910 Via del Aquedotto 1917 Via del Aquedotto 1945/91/96 Vodovodna

Vrazov prolaz 1911 Via Tagliamento

Vukovarska

Carpaccio Androna Vittorio 1910 Androna Carpaccio 1916 vicolo dei Finanzieri 1945/91 Narodnog ustanka 1996 Vukovarska

Vukovarska Trieste

Strada Reggio Strada Postale Via Germania 1910 Via Trieste 1916 Via Germania 1945/91 Narodnog Ustanka 1996 Vukovarska

Wenzelova 1911 Via Rossini

Whithead Roberto (na Pioppi) 1945/91/96 ne postoji

Popis ulica

Zadarska Zara

1900 via Adria Via Sanita 1916 potvrđeno ime 1945/91/96 Zadarska

Zagrebačka Angheben

1896 via Gisella 1900 via Gisella zajedno sa via Bellini 1910 via Gisella i dio via Tartini 1919 via Gisella 1945/91/96 Zagrebačka

Zagrebačko pristanište Riva Costanzo Ciano.

Zametska Santa Entrata

1946 Istrska ulica

Zanchi (poprečna sa Pipistrello) Vicolo delle Erbe

1910 calle delle Erbe 1916 Vicolo delle Erbe Ne postoji

Zanonova Domini

Contrada Albergo Vecchio 1904 via de Domini 1910 via de Domini 1916 potvrđeno ime

[ 77 ]

[ 78 ]

Ulicama Riječkim lutam

1945/91 Lj. Adamića 1996 Zanonova

Zvonimirova

Via Conte Biancamano(dio)

Željeznički prolaz Ferrovia

Via Ciotta 1910 Calle della Ferrovia 1916 vicolo della Ferrovia 1945/91/96 Željeznički prolaz

Žrtava fašizma 1896 Stajo Vecchio

1910 via del Castello 1916 via Arciduca Giuseppe 1920 via XX settembre 1930 Via Roma 1945/91/96 Žrtava fašizma

[ 79 ]

Popis javnih zgrada i institucija između dva rata

Vodovod, Via dell Acquedotto 26 Hotel Bonavia, Via De Amicis 4 Hotel Italia, Viale Mussolini 4 Hotel Quarnero, Via Garibaldi 17 Hotel Royal, Via Garibaldi 6, 8 Državni arhiv, Parco Regina Margherita 2 Javna gradska tvrtka za servis građana, Via del Acquedotto 26 Banka D Italia. Via Pascoli 10 Kupalište Carnaro, Molo Amm. Cagni Kupalište Elena, Scoglietto 1 Kupalište Nettuno, Viale Italia 20 Gradska Biblioteka, Via De Amicis 10 Kvarnersko brodogradilište, Viale Italia 33 Lučka kapetanija, Riva Emanuele Filiberto 7 Sudski zatvor, Via Roma 17 Casa del fascio, Corso Vitt. Em. III 26 Vojarna Agenti di AS, Via Roma 21 Vojarna Carabinieri, Piazza Cambieri 3 Vojarna Diaz, Via Branchetta 62 Vojarna Duce delle Puglie, Viale Italia 32-138 Vojarna Maceni, Via Pacinotti 10 Vojarna Savoia, Viale Italia 9 Štedna zadruga, Piazza municipale Umberto 5 Bolnica, Viale Mussolini 48 Bolnica 2, Viale Mussolini 48 Električna centrala, Via dell Acquedotto 26 Crkva S. Andrea, Via dei Gelsi

[ 80 ]

Ulicama Riječkim lutam

Crkva S. Antonio, Via Lussino Crkva BV dell Assunta, Piazza Duomo Crkva S. Nicolo, Via Baiamonti Crkva S. Vito (katedrala), Piazza San Vito Crkva S. Girolamo, Piazza del Municipio Crkva Srpsko ortodoksna, Via Macchiavelli Komanda brigade, Via XXX Ottobre 18 Lučka uprava, Riva Emanuele Filiberto 7 Gradska uprava (centralna zgrada), Piazza del Municipio 6,7,8 Gradska uprava, ured za tehniku i higijenu, Via XXX Ottobre 19 Gradska uprava, komunalni ured, Via Galvani 4 Gradska uprava, ured za potrošače, Via Padova 4 Ured za socijalu, Viale Mussolini 52 Oblasna uprava za ekonomiju, Via Ciotta 9 Kapucinski samostan, Piazza Cesare Battisti Benediktinski samostan, Via Triest 67 Apelacioni Sud, Via Roma 19 Antituberkulozni stacionar, Via Roma 18 Antivenerični stazionar, Viale Mussolini 52 Porezni ured, Via Ciotta 44 Vlada (gradska uprava), Piazza D Annunzio 6 Financijska uprava, Piazza Scarpa 4 Nautički Institut, Via Vespucci 4 Tehnički Institut, Via Pacinotti 2 Ured za novačenje, Via Galvani 4 Gimnazija, Via Pascoli 4 Gimnazija-scientifico, Via Ciotta 8 Komunalna klaonica, Piazza Eneo 4 Skladišta, Punto franco Tvornica duhana, Viale Mussolini 26 Luka, Riva Emanuele Filiberto 7 Tržnica Brajda, Mercato nuovo Tržnica, Via Stefano Turr 4 Ribarnica, Via Mario Angheben 44 Servis plina,, Viale Italia 428 Gradska bolnica, Viale Mussolini 50

Popis javnih zgrada i institucija između dva rata

Palazzo „Adria“, Riva Emanuele Filimberto 8 Ljuštionica riže, Viale Italia 68-72 Gradski vatrogasci, Viale Mussolini 62 Pošta i telegraf, Corso Vitt. Emanuele III 13 Pokrajinska uprava, Via Buonarroti 4 Pokrajinski sud, Via Roma 19 Pokrajinski uredi, Piazza D Annunzio 6 Policijska uprava, Piazza D Annunzio 4 Rafinerija mineralnih ulja ( R. O. M. S. A ), Viale Italia 74-76 Remiza, Scoglietto 44 Osnovna škola M D Azeglio, Via Trieste 27 Osnovna škola Benediktinki, Via Trieste 67 Osnovna škola r. De Amicis, Via Padova 2 Osnovna škola Adelaide Cairoli, Piazza Cambieri 4 Osnovna škola Regina Elena, Via De Amicis 4 Osnovna škola Anita Garibaldi, Via Enrico Toti Osnovna škola A. Manzoni, Via Torquato Tasso 11 Osnovna škola Silvio Pellico, Via Gelsi 6 Osnovna škola N. Tommaseo, Piazza Oberdan 9 Osnovna škola di Toretta, Via Baiamonti 32 Industrijska škola, Via della Santa Entrata 78,80,82 Srednja ekonomska škola, Via Flavio Gioia 2 Srednja stručna muška škola, Via De Amicis 4 Torpedo (tvornica), Viale Italia 25, 27 Sinagoga, Via del Pomerio 31 Sinagoga, Via Galvani Željeznička stanica Viale Mussolini 7 Kazalište „Fenice“, Via De Amicis 15 Gradsko Kazalište „Giuseppe Verdi“, Piazza Verdi Telefoni tvrtka delle Venezie, Via garibaldi 14 Telegraf, Corso Vitt. Emanuele III 13 Zavjetni hram, Via Vasari Gradski toranj, Corso Vitt. Emanuelle III Sud, Via Roma 19 Biskupija, Via Firenze 2

[ 81 ]

[ 82 ]

Ulicama Riječkim lutam

Donje rublje i moda za muške Contento Pietro, Piazza delle Erbe 7 Sillich Paolo, Via del Tempio 8

Gotova odlijela za muške Sillich Paolo, Calle del Tempio 8 Solis Francesco, Via Simonetti 2

Pranje kose i šišanje Pavecih Gregorio, Calle Ca d Oro 7

Fotografi Quattrocchi Salvatore, Calle Canapini 25

Staretinari Lombardi Michele, Calle Canapini 7 Sticovich Anna, Calle Canapini 14

Štofovi i vunena roba Ciurlizza Celestina ( Jardas), Piazza S. Barbara 9 Innocente Oscarre, Calle del Tempio 1 Kordic Francesco, Piazza S. Barbara 10 Malle Antonia, Calle del Tempio 5 Maver Lodovico, Via Simonetti 5 Pappetti Acchille e figli, Piaza S. Barbara Solis Francesco, Via Simonetti 2 Speranza Michele, Via S. Bernadino 5

Popis trgovina i uslužnih djelatnosti između dva rata

Prediva i sitni predmeti Contento Pietro, Piazza delle Erbe 5 Cottiero Simeone, Piazza delle Erbe 1 Curatolo Ernesto,Piazza delle Erbe 6 Duimovich Giuseppe, Piazza Tre Re 14 Francetich Gino, Via Simonetti 2 Innocente Oscare, Calle del Tempio 1 Kovacich Amalia, Calle Ca d Oro 2 Lucich Gino, Via Somonetti 5 Magasich A., Via S. Bernardino 5 Malle Ditta, Piazza S. Barbara 5 Maver Lodovico, Via Simonetti 4 Papetti Achile e figli, Piazza S. Barbara 6 Verde Mrgherita, Piazza Tre re 2

Trgovina svilenom robom Papetti Achille e figli, Piazza S. Barbara 4

Oštarije i trgovci vinom Andretti Giovanni, Calle del Fortino 4 Asaro Maria, Calle Canapini 9 Babich Maria, Calle Mariani 2 Barbalich Andrea, Piazza S. Michele 3 Carotti Natale, Calle ca d Oro 1 Di Pinto Nicola, Piazzetta dei Marotti 4 Gardelin Regina, Calle dei Grigioni 8 Gheghetta Pietro, Calle del Reno 2 Magasich Aurora, Piazza tre Re e calle S. Bernardino Leopopolo Giovanna, Via Angheben e Piazza delle Erbe Nemetz Maria, Piazza S. Vito 6 Niccolich Emilia, Calle Canapini 28 Pirich Tommaso, Piazza delle Erbe 6 Saftich Giusto, Calle Canapini 28 Squillante Tommaso, Calle Marsecchia 4 Volante Giulia, Via S. -Girolamo 6

[ 83 ]

[ 84 ]

Ulicama Riječkim lutam

Krčme i svratišta Lagatto Antonia, Calle Canapini 22 Marianovich Teodoro, Calle Canapini 9 S. Vito, Piazza S. Vito 15 Svagna Maria, Calle A. de Reno 2

Restorani i gostionice Alle Viole, Via XXX Ottobre 5 Asaro Battista, Via Simonetti 10 Bernazza Francesco, Calle A de Reno 2 Bibulich Antonio, Calle dei Canapini 6 Gospodinovich Maddalena, Calle del Votto 4 Lucchini Fausto, Calle del Arco Romano 7 e via Goldoni 2 Persichello Giuseppina, Calle dei Canapini 8 Tomassetti Mario, Calle dei Canapini 6 e viale Ciano 44

Praonice Harasin Antonia, Calle dei Pipistrelli

Voće i povrće La Nave Vito, Via Nicolo Tommasseo 3 ( na veliko)

Čarape i papuče Bradicchia Andrea, Calle Canapini 21 Fiorini Michele, Calle. S. Bernardino Maurovich Rodolfo, Calle dei Canapini 7 Milocse Giovanni, Calle Ca D Oro 5 Mosetti Adolfo, Calle S. Sebastiano 1 Navratil Cirillo, Via del Duomo 4 Pedorani Aldo, Calle dei Grigioni 2 Restar Bertrando, Calle dei Loggia 2 Rui Evaristo, Piazza S. Michele

Popis trgovina i uslužnih djelatnosti između dva rata

Prodavaonice na malo Borzatti Evelina, Piazza delle Erbe 4 Cergnar Andreina, Piazza delle Erbe Cossovel Maria, Calle dei Canapini 22 Dapas Vittoria, Via S. Girolamo 4 De Cillis Castaldo, Nicolo, Raffaelle, Piazza Tre Re Decleva Pasquale, Piazza dell Duomo 1 Forte Carmela, Piazza Tre Re 10 Lamprecht Maria, Piazza Tre Re Klinz Giuseppina, Calle Canapini 17(ili 7) Kosich Lucia, Piazza delle Erbe Leotti Francesco, Calle Ca d Oro Lobasso Giuseppe, Calle Ca D Oro Penso Vittorio, Via Simonetti 2 Rozich Eva, Piazza delle Erbe Spica Giovitto, Piazza delle Erbe Toich Antonio, Piazza delle Erbe Tomassich Caterina, Piazza delle Erbe Tonsa Lucia, Piazza delle Erbe

Drogerije Crismanich Antonio, Piazza delle Erbe 9

Ljekarne Al Redentore, Santucci dott. Giuseppe, Via S. Bernardino

Prodavaonice novina i tiska Coratto Ettore, Piazza delle Erba 4

Igračke Chesani Giuseppe, Piazza S,Barbara 4

[ 85 ]

[ 86 ]

Ulicama Riječkim lutam

Kava, mlijeko Kermol Anna, calle della Loggia 5

Sladoled Sari Francesco, Via Simonetti 4

Kućne potrepštine Paressich e Turina Stefano, Via Somonetti 9

Autoservisi Santamaria Oreste, Calle dei Canapini 24

Četke, trake Peloso Beniamino, Calle dei Canapini 10

Bar i Buffet Bar Siciliano, Calle dei Canapini 26 Bar Verona, Calle dei Grigioni Campanelli Gregorio, Calle della Loggia 6 Glavina Anna in Chermol, Calle dei Canapini 23 Mares Emilia, Calle C a d Oro 5 Saftich Giusto, Calle dei Canapini 24 Sari Attilio, Via Simonetti 4

Slastičarnice Egoroff Michele, calle Canapini 22 Lazzarich Giuseppe, Calle Canapini 1 Lorenzini Giovanni, Pizza Tre Re Sari Francesco, Via Simonetti 4 Petricich Maria. Piazza delle Erbe 1 Rapano Emilio,Calle dei Canapini 8 Rossini Giuseppe, Piazza del Duomo 2 Sittar Rodolfo, Calle dei Canapini 21 Zivcovich Giuseppe, Calle dei Canapini 19

Popis trgovina i uslužnih djelatnosti između dva rata

Brijači Andrioni Mario, Calle S. Girolamo 4 Bergnaz Antonio, Calle S. Bernadino 1 Bullian Nevio, Calle dei Canapini 27 Butcovich Mario, Piazza delle Erbe 8 Campanelli Francesco, Calle dei Canapini 2 Chiavuzzo Costante, Calle dei Celebrini 10 Colmanich Beniamino, Via Nicolo Tommaseo 11 Faraguna Giovanni, Calle dei Pipistrelli 14 Miletich Antonio, Calle C a d Oro 5 Notori Stefano Nicola e Serio Francesco, Calle C a D Oro 18

[ 87 ]

[ 88 ]

Ulicama RijeÄ?kim lutam

[ 89 ]

Prilozi

[ 90 ]

Ulicama RijeÄ?kim lutam

Prilozi

[ 91 ]

[ 92 ]

Ulicama RijeÄ?kim lutam

Prilozi

[ 93 ]

[ 94 ]

Ulicama RijeÄ?kim lutam

Prilozi

[ 95 ]

[ 96 ]

Ulicama RijeÄ?kim lutam

Prilozi

[ 97 ]

[ 98 ]

Ulicama RijeÄ?kim lutam

Prilozi

[ 99 ]

[ 100 ]

Ulicama RijeÄ?kim lutam

Prilozi

[ 101 ]

[ 102 ]

Ulicama RijeÄ?kim lutam

Prilozi

[ 103 ]

[ 104 ]

Ulicama RijeÄ?kim lutam

Prilozi

[ 105 ]

[ 106 ]

Ulicama RijeÄ?kim lutam

Prilozi

[ 107 ]

[ 108 ]

Ulicama RijeÄ?kim lutam

Prilozi

[ 109 ]

[ 110 ]

Ulicama RijeÄ?kim lutam

Prilozi

[ 111 ]

[ 112 ]

Ulicama RijeÄ?kim lutam

Prilozi

[ 113 ]

[ 114 ]

Ulicama RijeÄ?kim lutam

Prilozi

[ 115 ]

[ 116 ]

Ulicama RijeÄ?kim lutam

Prilozi

[ 117 ]

[ 118 ]

Ulicama RijeÄ?kim lutam

ULIČNO NAZIVLJE, osim što je izvrstan izvor za iščitavanje prostornih identiteta, jednako je vrijedno i zahvalno za iščitavanje službenih gledišta na kulturno-povijesno naslijeđe stanovništva određenog lokaliteta.

Svaka urbana sredina, osim što je mjesto življenja i lokalitet obavljanja raznih aktivnosti, istovremeno je i simbolički poligon na kojem politika provodi zahvate kulturne i simboličke adaptacije u skladu s političkim i/ili nacionalnim imaginarijem, a Rijeka je, bez dvojbe, zasigurno najzanimljiviji primjer za navedeno.

Nijedan grad u Hrvatskoj nije u relativno kratkom vremenskom razdoblju, u svega 123 godine, doživio toliko društveno-političkih i socijalno-privrednih promjena kao što je to slučaj s Rijekom...

ISBN 978-953-57814-1-7 ISBN 978-953-57814-1-7

9 789535 781417