I. Identitet bioetike kao posebne discipline
1
1
I. Identitet bioetike kao posebne discipline
Tonči Matulić: VODIČ KROZ BIOETIKU I Oblikovanje identiteta bioetičke discipline
bioetik1-II-izd-N.p65
1
24.3.2011, 8:41
2
Tonči Matulić: VODIČ KROZ BIOETIKU I
Tonči Matulić: Vodič kroz bioetiku I Oblikovanje identiteta bioetičke discipline, Glas Koncila, Zagreb 2011. Nakladnik:
Glas Koncila, Kaptol 8, Zagreb Tel.: 01/4874-318; faks: 4874-319 e-mail: web-izlog@glas-koncila.hr www.glas-koncila.hr
Za nakladnika: Nedjeljko Pintarić Biblioteka: Tertium millennium. Svezak 2 Recenzenti: Ivan Cifrić, Luka Tomašević Suradnik u pripremi: Dražen Zetić Lektura: Jadranka Jelinić Korektura: Anđa Jakovljević Alka Pintarić Grafičko oblikovanje: Glas Koncila, Kaptol 8, Zagreb Naslovnica: Mirjana Kos Tisak: Grafika Markulin, Lukavec Drugo izdanje tiskano u ožujku 2011. Prvo izdanje tiskano u rujnu 2006.
ISBN: 978-953-241-254-3 CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 742430.
bioetik1-II-izd-N.p65
2
24.3.2011, 8:41
3
I. Identitet bioetike kao posebne discipline
VODIČ KROZ BIOETIKU I
Tonči Matulić
OBLIKOVANJE IDENTITETA BIOETIČKE DISCIPLINE Etička svijest odgovornosti za opstanak u budućnosti 2. nepromijenjeno izdanje
Glas Koncila, 2011.
bioetik1-II-izd-N.p65
3
24.3.2011, 8:41
4
bioetik1-II-izd-N.p65
Tonči Matulić: VODIČ KROZ BIOETIKU I
4
24.3.2011, 8:41
5
I. Identitet bioetike kao posebne discipline
Sadržaj Predgovor ................................................................................. 9 Uvod ....................................................................................... 15 I. IDENTITET BIOETIKE KAO POSEBNE DISCIPLINE 1. 1. Odakle dolazi pojam bioetike ......................................... 23 1. 2. Definicija bioetike .......................................................... 25 1. 3. Neki uvjeti interdisciplinarnosti bioetike ....................... 27 1. 3. 1. Interdisciplinarnost bioetike .............................. 29 1. 4. Bioetička metoda ............................................................ 31 1. 5. Znanstveni napredak i bioetika ...................................... 33 1. 5. 1. Bioetika i biomedicinski napredak ..................... 35 1. 6. Vrednovanje ideje napretka ........................................... 37 II. VRIJEDNOSNO DIMENZIONIRANJE BIOETIKE 2. 1. Bioetika i filozofska etika ............................................... 41 2. 1. 1. Problem etike u bioetici ..................................... 43 2. 2. Laicizacija etike .............................................................. 45 2. 3. Etički emotivizam .......................................................... 47 2. 4. Etički instinktivizam ...................................................... 49 2. 5. Etički mehanicizam ....................................................... 51 2. 6. Spor oko objektivnoga .................................................... 53 2. 6. 1. Etički objektivizam ............................................ 55 2. 7. Spor oko subjektivnoga .................................................. 57 2. 7. 1. Etički subjektivizam ........................................... 59 2. 8. Protočnost između objektivnog i subjektivnog ............... 61 2. 9. Moralna kreativnost ....................................................... 63 2. 10. Bioetika i etika odgovornosti ........................................ 65 2. 10. 1. Etika odgovornosti i preživljavanje .................. 67 2. 11. Zadnji kriterij etičkog vrednovanja .............................. 69
bioetik1-II-izd-N.p65
5
24.3.2011, 8:41
6
Tonči Matulić: VODIČ KROZ BIOETIKU I
2. 11. 1. Subjektivna odluka savjesti ............................ 71 2. 11. 2. Smisao odgovornosti ...................................... 72 2. 11. 3. Odgovornost i »ne-vrednujuća« znanost ........ 74 2. 12. Metafizika i dogmatizam ........................................... 77 2. 13. Biti – trebati biti – načelo odgovornosti ...................... 79 2. 14. Prema izvoru odgovornosti ........................................ 81 2. 15. Razum i sloboda ......................................................... 83 2. 15. 1. Moralna sloboda ............................................ 85 2. 15. 2. Slobodna volja ................................................ 86 2. 15. 3. Prema cjelovitom ostvarenju ......................... 88 2. 15. 4. Slobodno određenje volje ............................... 90 2. 16. Odgovorno djelovanje ................................................ 92 2. 16. 1. Legalno djelovanje ......................................... 94 2. 16. 2. Moralno djelovanje ........................................ 95 2. 16. 3. Slobodno moralno djelovanje ......................... 97 2. 16. 4. Moralna odgovornost ..................................... 99 2. 17. Nepodnošljivi teret ..................................................... 101 2. 18. Bioetika i savjest ........................................................ 103 2. 18. 1. Život kao oblik savjesti .................................. 105 2. 19. Bioetika i kultura smrti .............................................. 107 2. 20. Kultura života i bioetika ............................................. 109 2. 21. Ideologizacija života ................................................... 111 2. 22. Oslobođenje od začaranosti ........................................ 113 2. 23. Turbulencija vrijednosti ............................................. 115 2. 23. 1. Kriza je izazov ................................................ 117 III. DIJALOG, PARADIGME I INSTITUCIONALIZIRANJE BIOETIKE 3. 1. Bioetika i filozofska antropologija ................................ 121 3. 2. Bioetika i moralna teologija ......................................... 123 3. 3. Bioetika i prirodne znanosti ......................................... 125 3. 3. 1. Bioetika i biologija ........................................... 127 3. 3. 2. Bioetika i evolucija ........................................... 128 3. 3. 3. Bioetika i biologijska objašnjenja ..................... 130 3. 4. Bioetika i medicina ...................................................... 133 3. 4. 1. Medicina i kultura ........................................... 135 3. 4. 2. Globalizacija medicine ..................................... 136 3. 4. 3. Bioetika i medicinska etika .............................. 138 3. 4. 4. Bioetika i medicinska deontologija .................. 140
bioetik1-II-izd-N.p65
6
24.3.2011, 8:41
7
I. Identitet bioetike kao posebne discipline
3. 5. Raznovrsni bioetički stavovi ........................................ 143 3. 5. 1. Utilitarizam, sociobiologizam i radikalni liberalizam ...................................... 145 3. 5. 2. Kontraktualizam i klinička kazuistika ............. 146 3. 6. Socio-kulturološki fenomen ......................................... 149 3. 7. Bioetika i intelektualci ................................................. 151 3. 8. Bioetika je izazov.......................................................... 153 3. 8. 1. Bioetika je izazov filozofiji ............................... 155 3. 8. 2. Bioetika je izazov teologiji ................................ 156 3. 8. 3. Bioetika je izazov pravu ................................... 158 3. 8. 4. Bioetika je izazov politici ................................. 160 3. 8. 5. Bioetika je izazov Crkvi ................................... 162 3. 9. Bioetičke paradigme ..................................................... 164 3. 9. 1. Bioetička paradigma načela .............................. 165 3. 9. 2. Bioetička paradigma kreposti ........................... 167 3. 9. 3. Bioetička paradigma moralnog iskustva .......... 169 3. 10. Napuknuće povjerenja ............................................... 171 3. 11. Novi vrijednosni izazovi ............................................. 173 3. 12. Bioetički centri i instituti ........................................... 175 3. 12. 1. Bolno institucionaliziranje bioetike ............... 177 IV. CIVILIZACIJSKO »PREVREDNOVANJE« LJUDSKOGA DOSTOJANSTVA 4. 1. Bioetika i kvaliteta života ............................................. 183 4. 1. 1. Kvaliteta života, ljudsko dostojanstvo i biologijske znanosti ....................................... 185 4. 1. 2. Kvaliteta života, ljudsko dostojanstvo i materijalizam ................................................. 187 4. 1. 3. Kvaliteta života, ljudsko dostojanstvo i ideologije ........................................................ 189 4. 1. 4. Kvaliteta života, ljudsko dostojanstvo i rekonstrukcionizam ....................................... 191 4 . 1. 4. 1. Nova ideologija rekonstrukcionizma .. 194 4. 1. 4. 2. Granice ideologije rekonstrukcionizma 196 4. 2. Ljudski život i sloboda istraživanja .............................. 199 4. 2. 1. Ugroženost ljudskoga života ............................ 201 4. 3. Bioetika i svetost života................................................ 204 4. 4. Imati ili biti – gdje je granica? ...................................... 206 4. 4. 1. Etičke granice materijalnog blagostanja ........... 208
bioetik1-II-izd-N.p65
7
24.3.2011, 8:41
8
Tonči Matulić: VODIČ KROZ BIOETIKU I
4. 4. 2. Socijalne dimenzije blagostanja ....................... 210 V. PERSONALISTIČKO ODREĐENJE BIOETIKE 5. 1. Bioetika i osoba ............................................................ 215 5. 1. 1. Bioetika i personalizam .................................... 217 5. 1. 2. Filozofičnost osobe ........................................... 218 5. 1. 3. Teologičnost osobe .......................................... 220 5. 1. 4. Sekularnost osobe ............................................ 222 5. 1. 5. Alternative ljudskoj osobi ................................ 224 5. 2. Metafizička narav osobe ............................................... 226 5. 2. 1. Psihološko-empirijske dimenzije osobe ........... 228 5. 2. 2. Biološki identitet .............................................. 229 5. 2. 3. Osobni identitet ............................................... 231 5. 2. 4. Osoba je društvena veličina ............................. 233 VI. NEKE KRŠĆANSKE DIMENZIJE BIOETIKE 6. 1. Bioetika je zahtjevna zadaća ......................................... 237 6. 1. 1. Münchhausenov efekt i bioetika ...................... 239 6. 2. Prirodne i tehničke znanosti i promjene ...................... 241 6. 2. 1. Fenomeni 'prirodnog' i 'umjetnog' .................... 243 6. 3. Bioetički dijalog i autonomija stvorenoga .................... 245 6. 3. 1. Dijalog kao poštivanje ..................................... 247 6. 3. 2. Dijalog kao kršćanska krepost ......................... 249 6. 4. Kršćanin i bioetika ....................................................... 251 6. 4. 1. Pitanje o Bogu .................................................. 253 6. 4. 2. Pitanje o Božjim pravima ................................. 255 6. 4. 3. Priznanje Božjih prava u svijetu ....................... 257 6. 5. Napredak i stanje društva ............................................ 260 6. 5. 1. O uzrocima duhovne krize ............................... 262 6. 5. 2. Potreba duhovnog zaokreta .............................. 264 6. 5. 3. Kriza – drugo ime suvremenog društva ............ 266 6. 6. Čovjek između tajne i eksperimenta ............................ 269 6. 7. Očovječenje ili samouništenje? .................................... 272 Zaključak ............................................................................. 275 Izabrana literatura ................................................................ 278 Indeks članaka u knjizi I ...................................................... 288 Vodič kroz bioetiku (Glas Koncila, 1999. – 2005.) ............... 293
bioetik1-II-izd-N.p65
8
24.3.2011, 8:41
9
I. Identitet bioetike kao posebne discipline
Predgovor Kalendarskih šest godina manje osam dana, a liturgijskih točno šest godina izlazila je rubrika »Vodič kroz bioetiku« u hrvatskom katoličkom tjedniku Glas Koncila ili, preciznije, od 28. studenoga 1999. do 20. studenoga 2005. godine. Ovakva suradnja s Glasom Koncila imala je svoju kratku, ali značajnu pretpovijest. Potpuno razumijevanje njezina izvornog značenja postupno se oblikovao tijekom vremena, upravo šestogodišnje kontinuirane suradnje. Ondašnji, i sadašnji, direktor Glasa Koncila gospodin Nedjeljko Pintarić predložio mi je da pišem kratke osvrte na bioetiku, osobito na pojedine konkretne bioetičke teme i dileme. Imajući na umu, gotovo kao u pravilu, zbrku i zbunjenost koju nove bioetičke teme i dileme uzrokuju u javnosti, izvorna zamisao je već u polazištu njegovala istančan osjećaj odgovornosti za unošenje određene jasnoće i davanja makar načelne vrijednosne orijentacije pojedincima i skupinama u susretu s bioetičkim temama i dilemama. Ipak, ne bi se smjelo zaboraviti da je bioetika, kao pojam i sadržaj, već sredinom osamdesetih godina dvadesetoga stoljeća uvedena u studij moralne teologije na teološkim učilištima, zatim početkom devedesetih godina na nekim medicinskim učilištima, a tek naknadno s postupnim crescendom u društvenom kontekstu i nekim drugim akademskim krugovima. Usprkos tom bioetika je u hrvatskom javnom, a djelomično i akademskom, prostoru ipak trpjela svojevrsnu marginalizaciju te je stoga izvorna zamisao imala i nakanu ispraviti te, uvjetno rečeno, nepravde, vodeći se pritom logikom poprilično dobre i uspješne prakse medijskoga pokri-
bioetik1-II-izd-N.p65
9
24.3.2011, 8:41
10
Tonči Matulić: VODIČ KROZ BIOETIKU I
vanja bioetičkih tema i dilema u drugim razvijenim zemljama. Posljedično, tjednik Glas Koncila se tako hotimično uvrstio u krug danas u svijetu već brojnih stručnih bioetičkih časopisa, makar samo jednim rubnim, ali ipak kontinuiranim šestogodišnjim napisom o bioetičkim temama i dilemama. Zasigurno danas mnogim čitateljima Glasa Koncila više nisu nepoznati ni pojam ni neki važni bioetički sadržaji. Kratka, ali idejno jezgrovita i porukama bogata pretpovijest »Vodiča kroz bioetiku« duguje svoju veliku zahvalnost i glavnom uredniku Glasa Koncila gospodinu Ivanu Mikleniću, koji je zdušno prihvatio i podržao početnu zamisao te je omogućio fizički prostor u novinama, prihvativši se otpočetka, dakako često nezahvalnoga, redakcijskog posla obrade i prilagodbe tekstova zahtjevima predviđenoga novinskog prostora. To je važno spomenuti s obzirom na moju, kao u pravilu, nedisciplinu glede uvažavanja zadanih granica dužine teksta pojedinog članka. S prethodnom opaskom otvara se tema relativno duge povijesti, duge s obzirom na poznate povijesne sudbine pojedinih novinskih rubrika, idejnog oblikovanja i pisanja članaka za »Vodič kroz bioetiku«. Tijekom vremena uglavnom se ustalila praksa pisanja jednog podužeg, misaono i sadržajno zaokruženog teksta, koji je zatim naknadnim zahvatima podijeljen na kraće članke s dodatnim oblikovanjem njegova početka i kraja tako da svaki pojedini članak na kraju izgleda kao jedna zasebna cjelina. Utoliko velika većina objavljenih članaka sadržava prigodna kritička promišljanja o nekim bioetičkim temama i dilemama koja, umjesto da serviraju gotova rješenja, pokušavaju potaknuti na daljnja promišljanja. Sa spomenutom je praksom uvelike ublažen stres pisanja članaka za relativno brzo izmjenjivanje tjednoga ritma izlaženja Glasa Koncila, jer je na taj način tjedni ritam pisanja pojedinog članka rastegnut otprilike na dvomjesečni ritam pisanja odjednom najmanje devet članaka koji bi potom bili poslani u redakciju i ondje, jedan po jedan, predviđenim redoslijedom uzimani i uvrštavani u tjednu rubriku »Vodič kroz bioetiku«. Na kraju, točnije nakon tristo i sedam objavljenih članaka u kontinui-
bioetik1-II-izd-N.p65
10
24.3.2011, 8:41
11
Predgovor I. Identitet bioetike kao posebne discipline
tetu za spomenutu rubriku, bilanca može izgledati impozantna, ali ona nipošto nije sveobuhvatna, budući da mnoge bioetičke teme i dileme nisu izravno obrađivane, a neke važne nisu ni spomenute. Ta činjenica skriva jednu važnu poruku. Početna ideja o stvaranju »Vodiča kroz bioetiku« nije sadržavala detaljno razrađenu viziju ni duljine trajanja rubrike ni izbora bioetičkih tema, dilema i sadržaja. Jedino je bilo važno da se započne, da stvar ubrzo ne posustane i da nekako zaživi u čitateljima, tj. s njihovim osobnim interesom. Upravo se to i dogodilo. Usred svakodnevnih akademskih i znanstvenih, a povremeno i pastoralnih obveza katkada je bilo teško nositi se s psihološkim pritiscima vremenskih rokova za idejno oblikovanje i pisanje članaka. Katkada su presudnu ulogu u ublažavanju tih pritisaka imali upravo čitatelji, točnije povratna informacija mnogih koji su »Vodič kroz bioetiku« smatrali dostatnim razlogom i svojevrsnom lozinkom za osobno upoznavanje s njegovim piscem. U tim se prigodama skupljala dragocjena duhovna snaga i intelektualni elan za nastavak započetoga posla. Pritom su također vrcali veoma zanimljivi komentari, katkada satiričnog nadahnuća, od kojih dva zaslužuju spomen. Za jedne je druženje s »Vodičem kroz bioetiku« predstavljalo nezaobilaznu prigodu za intimnije druženje s Rječnikom stranih riječi, dok je za druge predstavljalo redovitu prigodu provjere je li pisac još uvijek među živima. Šalu na stranu. Nebrojeno mnoštvo čitatelja Glasa Koncila, koje sam susretao u raznim akademskim i pastoralnim prigodama, pristupalo je često s nejasno formuliranim, ali u očima blistavim zadovoljstvom čitatelja »Vodiča kroz bioetiku«, činjenica koju na ovom mjestu treba spomenuti iz jednog jedinog razloga, naime, moje beskrajne zahvalnosti i poštovanja prema njima. U više takvih životnih prigoda nametnula se i tema o sudbini članaka nakon prestanka izlaženja rubrike »Vodič kroz bioetiku« pri čemu su mnogi čitatelji izrazili veliku zainteresiranost za prikupljanje svih članaka i ponovno objavljivanje u jednu zaokruženu cjelinu, tj. kao knjigu. Za relativno brzu i djelotvornu odluku o skupljanju svih članaka u jednu monografsku cjelinu dobrano je odgo-
bioetik1-II-izd-N.p65
11
24.3.2011, 8:41
12
Tonči Matulić: VODIČ KROZ BIOETIKU I
voran sam izdavač, gospodin Pintarić, koji ni časa nije dvojio o potrebi objavljivanja »Vodiča kroz bioetiku« u obliku knjige. Ta me odluka nije zatekla nezainteresiranim. Naprotiv, osobno sam je podržao. Na kraju je ispalo da neće biti samo jedna, nego čak tri zasebne knjige koje, uz prethodno pomalo sumorno premetanje i razvrstavanje materijala, donose tri načelne i različite tematske cjeline s više konkretnih sadržajnih cjelina, tj. poglavlja u svakoj pojedinoj knjizi. Posao oko tehničkog razvrstavanja i konačnog slaganja materijala odradio je Dražen Zetić, kojemu, ne samo zbog toga, dugujem veliku zahvalnost kako za velikodušnu spremnost tako za ekspeditivnost u radu. Možda nije suvišno spomenuti glavne razloge, a postoje barem dva, za objavljivanje tri umjesto samo jedne knjige. Prvi razlog tiče se opsega knjige koji, u doba kroničnog nedostatka vremena za jedne i nedostatka novca za druge, a nedostatka i jednoga i drugoga za treće, nastoji udovoljiti vremenskim i ekonomskim zahtjevima povijesnog trenutka, tj. bržem čitanju i dostupnijoj cijeni pojedine knjige. Drugi razlog tiče se sadržaja knjige koji, opet u vremenu brze i učinkovite komunikacije i izmjene informacija, osobito pomoću moćnih elektronskih sredstava, nastoji udovoljiti zahtjevima sadržajne izbirljivosti i komunikacijske jednostavnosti današnjih čitatelja. Svaka knjiga, osim diskretnog navoda »Vodič kroz bioetiku«, kao prepoznatljivog znaka o njezinu podrijetlu, nosi zaseban naslov koji otkriva njezine sadržajne pretenzije, a koji zajedno s podnaslovom daje sintetičku vrijednosnu poruku o nekim civilizacijskim trendovima koji potvrđuju kako načelnu smislenost jedne zasebne discipline – bioetike, tako i smislenost šestogodišnjeg promišljanja i pisanja o raznim aspektima tih trendova. Naravno, promišljanja u ovoj trilogiji ni približno ne iscrpljuju tematsku množinu i vrijednosnu kompleksnost tih civilizacijskih trendova. Prva knjiga u nizu trilogije nosi naslov Oblikovanje identiteta bioetičke discipline, dok je podnaslov Etička svijest odgovornosti za opstanak u budućnosti dodat-
bioetik1-II-izd-N.p65
12
24.3.2011, 8:41
13
Predgovor I. Identitet bioetike kao posebne discipline
no vrijednosno specificira. Isti slučaj je s drugom knjigom koja nosi naslov Život u ljudskim rukama, a podnaslov Nova biologija i biotehničko revolucioniranje života, kao i s trećom knjigom koja nosi naslov Medicinsko prevrednovanje etičkih granica, a podnaslov Svetost života prikliještena između autonomije i tehnicizma. Umjesto naknadnog opterećivanja teksta bilješkama, tj. fusnotama, koje bi dale dodatan doprinos znanstvenom karakteru ovim trima knjigama, ali bi ih time zasigurno udaljila od mnogih jednostavnijih čitatelja/ica, na kraju svake pojedine knjige donosi se popis izabrane literature koji tematski i sadržajno pokriva bioetičke teme i dileme obrađivane u dotičnoj knjizi. Pritom je važno napomenuti da popisi izabrane literature ne sadržavaju pojedinačne autorske članke i studije u časopisima i zbornicima, osim u iznimnim slučajevima zbog njihove važnosti, nego sadržavaju samo autorske knjige, zbornike, rječnike i enciklopedije. Nadalje, popis izabrane literature u svakoj pojedinoj knjizi je zaseban, osim u iznimnim slučajevima kada se ponavljaju neke općevažeće bioetičke edicije i kapitalni bioetički zbornici enciklopedijskog i antologijskog značenja, koji imaju karakter tematske sveobuhvatnosti. Osim toga, pojedini popisi izabrane literature nisu razvrstani prema pojedinačnim bioetičkim temama koje se pojavljuju u knjizi, nego su jednostavno sastavljeni abecednim redom, tako da čitatelji mogu sami potražiti među imenima autora i institucija ono što žele provjeriti i konzultirati. Na temelju popisa izabrane literature čitatelj/ica može nedostatke i nedovršenosti iznesenih promišljanja u knjigama nadopuniti i proširiti posežući za knjigama, zbornicima, izjavama, rječnicima, enciklopedijama i crkvenim učiteljskim dokumentima navedenim u tim popisima. Vrijedno je spomena da što se tiče promišljanja o temama i dilemama sadržanim u prvoj knjizi ove trilogije, čitatelj/ica može naknadno posegnuti za mojom knjigom Bioetika (GK, Zagreb, 2001., 539 str.) u kojoj su donesena sustavna i zaokružena promišljanja o identitetu bioetičke discipline. Spomenuta knjiga može ujedno poslužiti kao
bioetik1-II-izd-N.p65
13
24.3.2011, 8:41
14
Tonči Matulić: VODIČ KROZ BIOETIKU I
teorijsko-vrijednosna podloga za vrednovanje pojedinih bioetičkih tema i dilema u ostalim dvjema knjigama iz ove trilogije. Daljnje produbljivanje diskutirane problematike je poželjno, a to osobito vrijedi za studente i za sve one koji pokazuju veću zainteresiranost za bioetičku disciplinu općenito ili samo za određene bioetičke teme i dileme posebno. Radi neposredna uvida u cjelinu »Vodiča kroz bioetiku« na kraju svake pojedine knjige iz trilogije stavljen je, kronološkim redom i s već objavljenim naslovima, popis svih članaka, dok se nakon zaključka nalazi popis članaka objavljenih samo u dotičnoj knjizi, navedenih s eventualno izmijenjenim naslovom članka, tamo gdje su to zahtijevale tematske i sadržajne okolnosti, a zajedno s datumom objavljivanja pojedinog članka u »Vodiču kroz bioetiku«, sa svrhom što lakšeg snalaženja i usporedbe s cjelovitim »Vodičem kroz bioetiku«. Na temelju toga moguće je dobiti uvid u opseg posla oko pripreme za objavljivanje ove trilogije. K tomu, osim ovoga predgovora koji je identičan u svim trima knjigama iz trilogije, svaka pojedina knjiga popraćena je zasebnim uvodom i zaključkom. Na kraju, a u svrhu izbjegavanja mogućih nesporazuma, treba spomenuti da je idejno polazište u obradi pojedinih bioetičkih tema i dilema u krajnjoj instanciji vrijednosno obilježeno kršćanskim pogledima. Međutim, nepregledan niz kritičkih analiza i podastrtih argumenata uporno slijedi zahtjeve jedne solidarne racionalnosti, tj. racionalnosti koja staloženo pokušava suzbiti uglavnom moralno indiferentne zahtjeve analitičke racionalnosti koja prilično dominira (bio)etičkim diskursom, s jedne strane, i koja argumentirano raskrinkava relativističke zahtjeve instrumentalne racionalnosti koja dominira u znanstveno-tehničkoj civilizaciji, a osobito u kontekstu biomedicinskog napretka, s druge strane. U Zagrebu uoči Božića 2005. Tonči Matulić
bioetik1-II-izd-N.p65
14
24.3.2011, 8:41
15
I. Identitet bioetike kao posebne discipline
Uvod
Oblikovanje identiteta bioetičke discipline naslov je prve knjige iz trilogije objavljene pod zajedničkim sloganom »Vodič kroz bioetiku«, koja donosi jedan dio objavljenih članaka u istoimenoj rubrici u katoličkom tjedniku Glas Koncila. Njezin podnaslov Etička svijest odgovornosti i opstanak u budućnosti u prvi plan stavlja dvije novosti kojih je čovječanstvo postalo svjesno tek u drugoj polovici dvadesetoga stoljeća, a uzroke im treba potražiti u velikim povijesnim metamorfozama tijekom posljednja tri stoljeća. Pritom također treba imati na umu sve teže sagledavanje kompleksa negativnih posljedica novovjekovnog znanstveno-tehničkog pothvata koji je upravo posljednjih desetljeća dvadesetoga stoljeća, zahvaljujući velikim prirodoznanstvenim otkrićima, osobito otkrićima nove biologije u savezništvu s genetičko-inženjerskom praksom, doveo ne samo do općeprisutne ekološke krize i prijetnji od samouništenja, nego i do sveprisutne krize smisla. Ta se kriza najbolje oslikava kroz sve izraženije pomanjkanje moralne orijentacije, kako na osobnoj, tako i na društvenoj razini. Njezini povijesni uzroci leže u epohalnom raslojavanju jedinstvenoga društvenog etosa, a treba spomenuti da je u našem kulturnom kontekstu on imao izrazito kršćanska obilježja, s posljedicama egzistencijalnog nihilizma i etičkog relativizma, s jedne strane, te u vrtoglavu rastu ljudskih apetita za materijalnim dobrima s posljedicama totalnog podvrgavanja života, njegovih uvjeta i stanja, na logiku tržišta i profita, s druge strane. Osim tih načelno sročenih posljedica, postoji nepre-
bioetik1-II-izd-N.p65
15
24.3.2011, 8:41
16
Tonči Matulić: VODIČ KROZ BIOETIKU I
gledno mnoštvo konkretnih, posebnih i opipljivih, posljedica koje pritišću pojedince, društva i čovječanstvo u cjelini, s kojima se bez odgađanja treba kritički suočiti. Riječ je o izazovima epohalne krize globalnih razmjera koja se najbolje oslikava u neravnoteži moći, ali ne između bogatih i siromašnih, razvijenih i nerazvijenih zemalja, nego između samoga čovjeka i tehničke moći s kojom on danas raspolaže. Jednu stvar stoga treba odmah raščistiti. Suvremeni čovjek drži u rukama moć s kojom je u stanju uništiti plavi planet Zemlju, dakle tlo po kojemu hoda i biosferu koja ga okružuje i koje je sastavni dio. Ta moć razara granice čovjekovih mogućnosti kontrole. Takvu moć konačno treba početi misliti iz same moći, a ne neprestano iz moći čovjeka koji proizvodi, raspolaže, kontrolira i koristi tu moć. Dakle, iz dinamike i implikacija moći koja se skriva u tehničkim, bilo vojnim ili industrijskim, postrojenjima i sredstvima čije razorne učinke obični čovjek više nije u stanju ni sagledati do kraja. Kad se tome pridodaju političke, ekonomske i vojne moći, a koje su takve zahvaljujući upravo raspoloživim tehničkim moćima, onda postaju koliko moralno prozirni toliko i fizički razorni svi argumenti u prilog obrambenim i sigurnosnim mjerama koje poduzimaju razne vlade diljem svijeta, a u svrhu suzbijanja reaktivnog terorizma i bojovnog fundamentalizma. Pred pitanjem o eventualnom izmicanju zdravorazumskoj kontroli nuklearne moći zastaje dah. O mogućnostima kontrole razornog biološkog oružja zastaje pamet. Utoliko se pitanje o sadašnjem preživljavanju čovječanstva nameće sa svom etičkom i političkom urgentnošću. Ako se pritom ima na umu činjenica da ispod stojeće ideje moći počivaju epohalni problemi povezani s nekontroliranim iskorištavanjem prirodnih bogatstava, s uništavanjem cijelih ekosustava, sa svakodnevnim istrebljivanjem živih vrsta, s već danas nesagledivim posljedicama od neumjerena zagađivanja prirode i okoliša, dakle atmosfere, hidrosfere, geosfere i biosfere, onda postaje jasno da ideju o preživljavanju čovječanstva u sadašnjosti nije moguće odvojiti od preživljavanja čovječan-
bioetik1-II-izd-N.p65
16
24.3.2011, 8:41
17
Uvod I. Identitet bioetike kao posebne discipline
stva u budućnosti. Točnije, budućnost čovječanstva se uprizoruje u etičkom imperativu brige za preživljavanje budućih generacija, jer planet Zemlja je tek jedna sićušna mrvica prašine u beskrajnom svemiru čiji prirodni resursi nisu neograničeni, a život mu podliježe istim prirodnim zakonima rađanja, življenja, umiranja i smrti. U tom je smislu imao pravo Hans Jonas, njemačko-američki filozof židovskog podrijetla, koji je usred prirodoznanstveno-tehničkog revolucioniranja etike ponudio jednu teorijski oblikovanu etiku odgovornosti, upravo hic et nunc odgovornosti za opstanak budućih generacija, ali ne bilo kakav opstanak, nego opstanak dostojan čovjeka. Kad se tom popisu dodaju etički i politički izazovi prouzročeni na polju biomedicinskih znanosti, a koji se najbolje oslikavaju kroz rastuću tehnologizaciju medicine na štetu humanizacije, s jedne strane, te kroz nekontrolirano manipuliranje životom, osobito ljudskim životom, neovisno o stupnju njegova razvoja, s druge strane, tada se polako zatvara veliki krug etičkih i političkih problema, dilema i izazova s kojima se suvremeni čovjek – tzv. homo technicus – suočava, dakako već više desetljeća, ali još uvijek bez jasnih naznaka o konačnim rješenjima. Jer stvari stoje sasvim drugačije negoli su stajale do jučer. Tehnika je uvelike zauzela mjesto etike. Ekonomija je uvelike zauzela mjesto politike. Drugim riječima, etika je u znanstveno-tehničkoj civilizaciji doslovno svezana okovima tehničke učinkovitosti, baš kao što je politika u globalizacijskom procesu širenja neokapitalizma doslovno srozana na sluškinju ekonomske moći. Nikoga onda ne bi trebala iznenaditi činjenica da se upravo u takvim novonastalim civilizacijskim, tj. društvenim i kulturnim okolnostima javljaju otpori i suprotstavljanja, kritike i odbacivanja epohalnih tendencija uniformiranja stavova, pogleda i rješenja na globalnom planu, osobito onih koji su intimno povezani s moralnim i religioznim vrijednostima, tj. s fundamentalnim tumačenjem i razumijevanjem svijeta i čovjeka kao osobe, ljudskog dostojanstva te temeljnih ljudskih prava i sloboda.
bioetik1-II-izd-N.p65
17
24.3.2011, 8:41
293
Vodič kroz bioetiku
22. Bioetika je izazov filozofiji, br. 16, 16. travnja 2000., str. 9. 23. Bioetika je izazov teologiji, br. 17, Uskrs 2000., str. 11. 24. Bioetika je izazov pravu, br. 18, 30. travnja 2000., str. 9. 25. Bioetika je izazov politici, br. 19, 7. svibnja 2000., str. 9. 26. Bioetika je izazov Crkvi, br. 20, 14. svibnja 2000., str. 9. 27. Bioetičke paradigme, br. 21, 21. svibnja 2000., str. 9. 28. Bioetička paradigma načela, br. 22, 28. svibnja 2000., str. 9. 29. Bioetička paradigma kreposti, br. 23, 4. lipnja 2000., str. 9. 30. Bioetička paradigma moralnog iskustva, br. 24, 11. lipnja 2000., str. 9. 31. Bioetika i personalizam, br. 25, 18. lipnja 2000., str. 9. 32. Bioetika i osoba, br. 26, 25. lipnja 2000., str. 9. 33. Teologičnost osobe, br. 27, 2. srpnja 2000., str. 9. 34. Filozofičnost osobe, br. 28, 9. srpnja 2000., str. 9. 35. Sekularnost osobe, br. 29, 16. srpnja 2000., str. 9. 36. Alternative ljudskoj osobi, br. 30, 23. srpnja 2000., str. 9. 37. Metafizička narav osobe, br. 31, 30. srpnja 2000., str. 9. 38. Psihološko-empirijske dimenzije osobe, br. 32, 6. kolovoza 2000., str. 9. 39. Biološki identitet, br. 33, 13. kolovoza 2000., str. 9. 40. Osobni identitet, br. 34, 20. kolovoza 2000., str. 9. 41. Osoba je društvena veličina, br. 35, 27. kolovoza 2000., str. 9. 42. Bioetika i biocentrizam, br. 36, 3. rujna 2000., str. 9. 43. Vegetativni biocentrizam, br. 37, 10. rujna 2000., str. 9. 44. Životinjski biocentrizam, br. 38, 17. rujna 2000., str. 9. 45. Bioetika i antropocentrizam, br. 39, 3. rujna 2000., str. 9. 46. Bioetika i etika odgovornosti, br. 40, 1. listopada 2000., str. 9. 47. Etika odgovornosti i preživljavanje, br. 41, 1. listopada 2000., str. 9. 48. Zadnji kriterij etičkog vrednovanja, br. 42, 15. listopada 2000., str. 9. 49. Subjektivna odluka savjesti, br. 43, 22. listopada 2000., str. 9. 50. Smisao odgovornosti, br. 44, 29. listopada 2000., str. 9. 51. Odgovornost i nevrednujuća znanost, br. 45, 5. studenoga 2000., str. 9.
bioetik1-II-izd-N.p65
293
24.3.2011, 8:41
294
Tonči Matulić: VODIČ KROZ BIOETIKU I
52. Metafizika i dogmatizam, br. 46, 12. studenoga 2000., str. 9. 53. Biti – trebati biti – načelo odgovornosti, br. 47, 19. studenoga 2000., str. 9. 54. Prema izvoru odgovornosti, br. 48, 26. studenoga 2000., str. 9. 55. Razum i sloboda, br. 49, 3. prosinca 2000., str. 9. 56. Moralna sloboda, br. 50, 10. prosinca 2000., str. 9. 57. Slobodna volja, br. 51, 17. prosinca 2000., str. 9. 58. Prema cjelovitom ostvarenju, br. 52, Božić, 2000., str. 11.
2001. 59. Slobodno određenje volje, br. 1, 7. siječnja 2001., str. 11. 60. Odgovorno djelovanje, br. 2, 14. siječnja 2001., str. 11. 61. Legalno djelovanje, br. 3, 21. siječnja 2001., str. 11. 62. Moralno djelovanje, br. 4, 28. siječnja 2001., str. 11. 63. Slobodno moralno djelovanje, br. 5, 4. veljače 2001., str. 11. 64. Moralna odgovornost, br. 6, 11. veljače 2001., str. 11. 65. Etički emotivizam, br. 7, 18. veljače 2001., str. 11. 66. Etički subjektivizam, br. 8, 25. veljače 2001., str. 11. 67. Etički instinktivizam, br. 9, 4. ožujka 2001., str. 11 68. Etički objektivizam, br. 10, 11. ožujka 2001., str. 11. 69. Etički mehanicizam, br. 11, 18. ožujka 2001., str. 11. 70. Protočnost između objektivnog i subjektivnog, br. 12, 25. ožujka 2001., str. 11. 71. Moralna kreativnost, br. 13, 1. travnja 2001., str. 9. 72. Napuknuće povjerenja, br. 14, 8. travnja 2001., str. 9. 73. Novi vrijednosni izazovi, br. 15, Uskrs 2001., str. 9. 74. Kriza je izazov, br. 16, 22. travnja 2001., str. 11. 75. Nepodnošljivi teret, br. 17, 29. travnja 2001., str. 11. 76. Laicizacija etike, br. 18, 6. svibnja 2001., str. 11. 77. Turbulencija vrijednosti, br. 19, 13. svibnja 2001., str. 11. 78. Igranje Boga, br. 20, 20. svibnja 2001., str. 11. 79. Strah I: biologijska istraživanja, br. 21, 27. svibnja 2001., str. 11. 80. Strah II: dr. Frankenstein, br. 22, 3. lipnja 2001., str. 11. 81. Strah III: naoružanje, br. 23, 10. lipnja 2001., str. 11. 82. Strah IV: relativizam, br. 24, 17. lipnja 2001., str. 11.
bioetik1-II-izd-N.p65
294
24.3.2011, 8:41
295
Vodič kroz bioetiku
83. Strah V: indiferentizam, br. 25, 24. lipnja 2001., str. 11. 84. Neodrživost relativizma i indiferentizma, br. 26, 1. srpnja 2001., str. 11. 85. Kultura smrti, br. 27, 8. srpnja 2001., str. 11. 86. Ideologizacija života, br. 28, 15. srpnja 2001., str. 11. 87. Kultura života i bioetika, br. 29, 22. srpnja 2001., str. 11. 88. Bioetika je zahtjevna zadaća, br. 30, 29. srpnja 2001., str. 11. 89. Bioetički dijalog i autonomija stvorenoga, br. 31, 5. kolovoza 2001., str. 11. 90. Dijalog kao poštivanje, br. 32, 12. kolovoza 2001., str. 11. 91. Dijalog kao kršćanska krepost, br. 33, 19. kolovoza 2001., str. 11. 92. Bioetika i intelektualci, br. 34, 26. kolovoza 2001., str. 11. 93. Bioetika i progres, br. 35, 2. rujna 2001., str. 11. 94. Bioetika i savjest, br. 36, 9. rujna 2001., str. 11. 95. Kršćanin i bioetika, br. 37, 16. rujna 2001., str. 11. 96. Fenomeni ‘prirodnog’ i ‘umjetnog’, br. 38, 23. rujna 2001., str. 11. 97. Ekološka svijest, br. 39, 30. rujna 2001., str. 11. 98. Oslobođenje od začaranosti, br. 40, 7. listopada 2001., str. 11. 99. Tehno-znanost i promjene, br. 41, 14. listopada 2001., str. 11. 100. Problem etike u bioetici, br. 42, 21. listopada 2001., str. 11. 101. Münchhausenov efekt i bioetika, br. 43, 28. listopada 2001., str. 11. 102. Bioetika i evolucija, br. 44, 4. studenoga 2001., str. 11. 103. Bioetika i biologija, br. 45, 11. studenoga 2001., str. 11. 104. Biologijska objašnjenja i bioetika, br. 46, 18. studenoga 2001., str. 11. 105. Bioetika i medicina, br. 47, 25. studenoga 2001., str. 11. 106. Medicina i kultura, br. 48, 2. prosinca 2001., str. 11. 107. Palijativna skrb, br. 49, 9. prosinca 2001., str. 11. 108. Pratnja pri umiranju, br. 50, 16. prosinca 2001., str. 11. 109. Tajna smrti, br. 51, Božić 2001., str. 13. 110. Kršćanska vizija umiranja i smrti, br. 52, 30. prosinca 2001., str. 11.
bioetik1-II-izd-N.p65
295
24.3.2011, 8:41
296
Tonči Matulić: VODIČ KROZ BIOETIKU I
2002. 111. Problem patnje, br. 1, 6. siječnja 2002., str. 13. 112. Prema kršćanskom smislu patnje, br. 2, 13. siječnja 2002., str. 13. 113. Christus patiens, br. 3, 20. siječnja 2002., str. 13. 114. Patnja i bolovi, br. 4, 27. siječnja 2002., str. 13. 115. Administracija analgetika, br. 5, 3. veljače 2002., str. 13. 116. Terapijsko nasilje ili distanazija, br. 6, 10. veljače 2002., str. 13. 117. Terapijska medicinska sredstva, br. 7, 17. veljače 2002., str. 13. 118. Globalizacija medicine, br. 8, 24. veljače 2002., str. 13. 119. Redovita terapijska sredstva, br. 9, 3. ožujka 2002., str. 13. 120. Izvanredna terapijska sredstva, br. 10, 10. ožujka 2002., str. 13. 121. Stanje terminalnog bolesnika, br. 11, 17. ožujka 2002., str. 13. 122. Smrtna agonija i eutanazija, br. 12, 24. ožujka 2002., str. 19. 123. Eutanazija, br. 13, Uskrs 2002., str. 13. 124. Aktivna ili direktna eutanazija, br. 14, 7. travnja 2002., str. 13. 125. Pasivna eutanazija, br. 15, 14. travnja 2002., str. 13. 126. Eugenička eutanazija, br. 16, 21. travnja 2002., str. 13. 127. Rastezljivost granica eutanazije, br. 17, 28. travnja 2002., str. 13. 128. Eutanazijski individualizam, br. 18, 5. svibnja 2002., str. 13. 129. Eutanazijski indiferentizam, br. 19, 12. svibnja 2002., str. 13. 130. Eutanazijska klima, br. 20, 19. svibnja 2002., str. 13. 131. Eutanazija i gubitak smisla, br. 21, 26. svibnja 2002., str. 13. 132. Eutanazija kao lijek za strah, br. 22, 2. lipnja 2002., str. 13. 133. Teolog i eutanazija, br. 23, 9. lipnja 2002., str. 13. 134. Eutanazija i Radosna vijest, br. 24, 16. lipnja 2002., str. 13. 135. Nova biologija, br. 25, 23. lipnja 2002., str. 13. 136. Genetički inženjering, br. 26, 30. lipnja 2002., str. 13. 137. Biogenetički pesimizam, br. 27, 7. srpnja 2002., str. 13.
bioetik1-II-izd-N.p65
296
24.3.2011, 8:41
297
Vodič kroz bioetiku
138. Biogenetički optimizam, br. 28, 14. srpnja 2002., str. 9. 139. Napredak znanosti kao ideologija, br. 29, 21. srpnja 2002., str. 9. 140. Bioetika i prirodne znanosti, br. 30, 28. srpnja 2002., str. 9. 141. Bioetika i kloniranje, br. 31, 4. kolovoza 2002., str. 9. 142. Kloniranje i javnost, br. 32–33, 11.–18. kolovoza 2002., str. 15. 143. Kloniranje i mediji, br. 34, 25. kolovoza 2002., str. 9. 144. Kloniranje ljudskog embrija (1), br. 35, 1. rujna 2002., str. 9. 145. Kloniranje ljudskog embrija (2), br. 36, 8. rujna 2002., str. 9. 146. Kloniranje ljudskog embrija (3), br. 37, 15. rujna 2002., str. 9. 147. Kloniranje ljudskog embrija (4), br. 38, 22. rujna 2002., str. 13. 148. Kloniranje embrijskih matičnih stanica, br. 39, 29. rujna 2002., str. 13. 149. Kloniranje i politika, br. 40, 6. listopada 2002., str. 13. 150. Kloniranje i postmoderno doba, br. 41, 13. listopada 2002., str. 13. 151. Kontekstualno opravdanje kloniranja, br. 42, 20. listopada 2002., str. 13. 152. Kloniranje i seksualnost, br. 43, 27. listopada 2002., str, 13. 153. Kloniranje i dubina seksualnosti, br. 44, 3. studenoga 2002., str. 13. 154. Kloniranje čovjeka je despotizam, br. 45, 10. studenoga 2002., str. 13. 155. Kloniranje i dimenzije despotizma, br. 46, 17. studenoga 2002., str. 13. 156. Kloniranje i brak, br. 47, 24. studenoga 2002., str. 13. 157. Kloniranje i obitelj, br. 48, 1. prosinca 2002., str. 13. 158. Kloniranje i srodstvo, br. 49, 8. prosinca 2002., str. 13. 159. Kloniranje i homoseksualnost, br. 50, 15. prosinca 2002., str. 13. 160. Kloniranje i prirodno ropstvo, br. 51–52, Božić, 2002., str. 15.
bioetik1-II-izd-N.p65
297
24.3.2011, 8:41
298
Tonči Matulić: VODIČ KROZ BIOETIKU I
2003. 161. Tajna života, br. 1, 5. siječnja 2003., str. 13. 162. Život kao događanje smisla, br. 2, 12. siječnja 2003., str. 9. 163. Status ljudskog embrija, br. 3, 19. siječnja 2003., str. 9. 164. Biološki status ljudskog embrija, br. 4, 26. siječnja 2003., str. 9. 165. Biologija – ljudski embrij – ideologija, br. 5, 2. veljače 2003., str. 9. 166. Biološki identitet ljudskog embrija, br. 6, 9. veljače 2003., str. 9. 167. Genetički identitet ljudskog embrija, br. 7, 16. veljače 2003., str. 9. 168. Filozofski status ljudskog embrija, br. 8, 23. veljače 2003., str. 9. 169. Osobni identitet ljudskog embrija, br. 9, 2. ožujka 2003., str. 9. 170. Teološki status ljudskog embrija, br. 10, 9. ožujka 2003., str. 9. 171. Moralni status ljudskog embrija, br. 11, 16. ožujka 2003., str. 9. 172. Ljudski embrij i teologija, br. 12, 23. ožujka 2003., str. 9. 173. Tuciorističko načelo i ljudski embrij, br. 13, 30. ožujka 2003., str. 9. 174. Crkva i status ljudskog embrija, br. 14, 6. travnja 2003., str. 9. 175. Sociološki status ljudskog embrija, br. 15, 13. travnja 2003., str. 13. 176. Fetus kao vlasništvo, br. 16, Uskrs 2003., str. 15. 177. Fetus kao nametnik, br. 17, 27. travnja 2003., str. 9. 178. Liberalno »da« pobačaju, br. 18, 4. svibnja 2003., str. 9. 179. Pobačaj i »pro choice«, br. 19, 11. svibnja 2003., str. 9. 180. Embrij kao moguće ljudsko biće, br. 20, 25. svibnja 2003., str. 13. 181. Embrij kao buduće ljudsko biće, br. 21, 25. svibnja 2003., str. 13. 182. Embrij kao potencijalna osoba, br. 22, 1. lipnja 2003., str. 13.
bioetik1-II-izd-N.p65
298
24.3.2011, 8:41
299
Vodič kroz bioetiku
183. Embrij kao osoba u potenciji, br. 23, 8. lipnja 2003., str. 13. 184. Razilaženja zbog osobe, br. 24, 15. lipnja 2003., str. 10. 185. Ljudski embrij kao osoba, br. 25, 22. lipnja 2003., str. 13. 186. Ljudski embrij pred vjerom i razumom, br. 26, 29. lipnja 2003., str. 13. 187. Vjera pretpostavlja razum, br. 27, 6. srpnja 2003., str. 9. 188. Razum pretpostavlja vjeru, br. 28, 13. srpnja 2003., str. 9. 189. Kultura sukobljavanja, br. 29, 20. srpnja 2003., str. 9. 190. Pravni status ljudskog, br. 30, 27. srpnja 2003., str. 9. 191. Izvor prava na život, br. 31, 3. kolovoza 2003., str. 9. 192. Rasprave o pravu na život, br. 32–33, Velika Gospa 2003., str. 15. 193. Pravo na život i suvremena kultura, br. 34, 24. kolovoza 2003., str. 9. 194. Pravo na život, liberalizam i demokracija, br. 35, 31. kolovoza 2003., str. 9. 195. Jedan je izvor života, br. 36, 7. rujna 2003., str. 9. 196. Odakle tzv. pravo na pobačaj?, br. 37, 14. rujna 2003., str. 9. 197. Pobačaj i problem slobode, br. 38, 21. rujna 2003., str. 13. 198. Pobačaj – religija – liberalizam, br. 39, 28. rujna 2003., str. 13. 199. Sloboda kao vrijednost i pobačaj, br. 40, 5. listopada 2003., str. 13. 200. Bioetika i spor oko autonomije, br. 41, 12. listopada 2003., str. 9. 201. Što je to autonomija?, br. 42, 19. listopada 2003., str. 13. 202. Stupnjevitost autonomije, br. 43, 26. listopada 2003., str. 13. 203. Ljudsko dostojanstvo i autonomija, br. 44, 2. studenoga 2003., str. 13. 204. Neograničena autonomija čovjeka?, br. 45, 9. studenoga 2003., str. 13. 205. Autonomija i pobačaj, br. 46, 16. studenoga 2003., str. 9. 206. Spor oko objektivnoga, br. 47, 23. studenoga 2003., str. 13. 207. Spor oko subjektivnoga, br. 48, 30. studenoga 2003., str. 13. 208. Demokracija i pobačaj, br. 49, 7. prosinca 2003., str. 9.
bioetik1-II-izd-N.p65
299
24.3.2011, 8:41
300
Tonči Matulić: VODIČ KROZ BIOETIKU I
209. Izbori, politika i pobačaj, br. 50, 14. prosinca 2003., str. 13. 210. Betlehemska štalica i konzumerizam, br. 51–52, Božić 2003., str. 15.
2004. 211. Božić kao autentično čovještvo, br. 1, 4. siječnja 2004., str. 13. 212. Smisao božićnih slavlja, br. 2, 11. siječnja 2004., str. 13. 213. Život i punina života, br. 3, 18. siječnja 2004., str. 9. 214. Ljubav prema životu, br. 4, 25. siječnja 2004., str. 9. 215. Kršćanska ljubav i život, br. 5, 1. veljače 2004., str. 13. 216. Bog, osobna savjest i pobačaj, br. 6, 8. veljače 2004., str. 9. 217. Pobačaj između osobne savjesti i zakona, br. 7, 15. veljače 2004., str. 13. 218. Zakon o pobačaju, br. 8, 22. veljače 2004., str. 13. 219. Čovjek prije rođenja i autonomija?, br. 9, 29. veljače 2004., str. 13. 220. Pobačaj – spona liberalizma i komunizma, br. 10, 7. ožujka 2004., str. 13. 221. Fetus kao ustavna kategorija, br. 11, 14. ožujka 2004., str. 9. 222. Pobačaj i politika, br. 12, 21. ožujka 2004., str. 13. 223. Država i pobačaj, br. 13, 28. ožujka 2004., str. 13. 224. Permisivni zakon o pobačaju, br. 14, 4. travnja 2004., str. 13. 225. Uskrs – svetkovina Života, br. 15, Uskrs 2005., str. 15. 226. Nježni Pelikan – simbol Života, br. 16, 18. travnja 2004., str. 9. 227. Nježni Pelikan – amblem Života, br. 17, 25. travnja 2004., str. 9. 228. Uskrs – ispunjenje smisla života, br. 18, 2. svibnja 2004., str. 13. 229. Liberalizirajući zakon o pobačaju (1), br. 19, 9. svibnja 2004., str. 13. 230. Liberalizirajući zakon o pobačaju (2), br. 20, 16. svibnja 2004, str. 9. 231. Liberalizirajući zakon o pobačaju (3), br. 21, 23. svibnja 2004., str. 9. 232. Restriktivni zakon o pobačaju, br. 22, 30. svibnja 2004., str. 13.
bioetik1-II-izd-N.p65
300
24.3.2011, 8:41
301
Vodič kroz bioetiku
233. Pobačaj, pravo i moral (1), br. 23, 6. lipnja 2004., str. 9. 234. Pobačaj, pravo i moral (2), br. 24, 13. lipnja 2004., str. 13. 235. Problem zakonske zabrane pobačaja, br. 25, 20. lipnja 2004., str. 9. 236. Pobačaj i ideologija, br. 26, 27. lipnja 2004., str. 9. 237. Genetički inženjering, br. 27, 4. srpnja 2004., str. 13. 238. Nova ideologija rekonstrukcionizma, br. 28, 11. srpnja 2004., str. 9. 239. Nova genetika i kvaliteta života, br. 29, 18. srpnja 2004., str. 9. 240. Kvaliteta života i ljudsko dostojanstvo (1), br. 30, 25. srpnja 2004., str. 9. 241. Kvaliteta života i ljudsko dostojanstvo (2), br. 31, 1. kolovoza 2004., str. 9. 242. Kvaliteta života i ljudsko dostojanstvo (3), br. 32–33, Velika Gospa 2004., str. 15. 243. Kvaliteta života i ljudsko dostojanstvo (4), br. 34, 22. kolovoza 2004., str. 9. 244. Granice ideologije rekonstrukcionizma, br. 35, 29. kolovoza 2004., str. 9. 245. Hajka na matične embrijske stanice, br. 36, 5. rujna 2004., str. 9. 246. Ljudski život i sloboda istraživanja, br. 37, 12. rujna 2004., str. 13. 247. Ugroženost ljudskog života, br. 38, 19. rujna 2004., str. 9. 248. Imati ili biti – gdje je granica? (1), br. 39, 26. rujna 2004., str. 9. 249. Imati ili biti? (2), br. 40, 3. listopada 2004., str. 9. 250. Imati ili biti? (3), br. 41, 10. listopada 2004., str. 9. 251. Što je čovjek?, br. 42, 17. listopada 2004., str. 13. 252. Prešutna naturalizacija čovjeka, br. 43, 24. listopada 2004., str. 13. 253. Dometi naturalizacije čovjeka, br. 44, 31. listopada 2004., str. 13. 254. Antropološki naturalizam, br. 45, 7. studenoga 2004., str. 13. 255. Naturalistički redukcionizam, br. 46, 14. studenoga 2004., str. 13. 256. Pitanje o Bogu, br. 47, 21. studenoga 2004., str. 13.
bioetik1-II-izd-N.p65
301
24.3.2011, 8:41
302
Tonči Matulić: VODIČ KROZ BIOETIKU I
257. Pitanje o Božjim pravima, br. 48, 28. studenoga 2004., str. 12. 258. Priznanje Božjih prava u svijetu, br. 49, 5. prosinca 2004., str. 12. 259. Napredak i stanje društva, br. 50, 12. prosinca 2004., str. 12. 260. O uzrocima duhovne krize, br. 51, 19. prosinca 2004., str. 12. 261. Potreba duhovnog zaokreta, br. 52, Božić 2004., str. 14.
2005. 262. Kriza – ime društva, br. 1, 2. siječnja 2005., str. 15. 263. Čovjek između tajne i eksperimenta, br. 2, 9. siječnja 2005., str. 15. 264. Očovječenje ili samouništenje?, br. 3, 16. siječnja 2005., str. 15. 265. Izazovi biocentrizma, br. 4, 23. siječnja 2005., str. 15. 266. Radikalni biocentrizam, br. 5, 30. siječnja 2005., str. 15. 267. Etičke implikacije radikalnog biocentrizma, br. 6, 6. veljače 2005., str. 15. 268. Kritika radikalnog biocentrizma, br. 7, 13. veljače 2005., str. 15. 269. Umjereni biocentrizam, br. 8, 20. veljače 2005., str. 15. 270. Filozofske implikacije umjerenog biocentrizma, br. 9, 27. veljače 2005., str. 15. 271. Teološke implikacije umjerenog biocentrizma, br. 10, 6. ožujka 2005., str. 15. 272. Etičke implikacije umjerenog biocentrizma, br. 11, 13. ožujka 2005., str. 15. 273. Izazov animalnog biocentrizma, br. 12, 20. ožujka 2005, str. 15. 274. Problem etike animalizma, br. 13, Uskrs 2005., str. 15. 275. Izazov etike animalizma, br. 14, 3. travnja 2005., str. 15. 276. Čovjek i životinja, br. 15, 10. travnja 2005., str. 15. 277. Dobrobit životinja, br. 16, 17. travnja 2005., str. 15. 278. Prava životinja?, br. 17, 24. travnja 2005., str. 15. 279. Fitocentrizam, br. 18, 1. svibnja 2005., str. 15. 280. Etika fitocentrizma, br. 19, 8. svibnja 2005., str. 15.
bioetik1-II-izd-N.p65
302
24.3.2011, 8:41
303
Vodič kroz bioetiku
281. 282. 283. 284. 285. 286. 287. 288. 289. 290.
Ekocentrizam, br. 20, 15. svibnja 2005., str. 15. Etika ekocentrizma, br. 21, 22. svibnja 2005., str. 15. Ekofeminizam, br. 22, 29. svibnja 2005., str. 15. Dubinska ekologija, br. 23, 5. lipnja 2005., str. 15. Vegetarijanstvo, br. 24, 12. lipnja 2005., str. 15. Antropocentrizam (1), br. 25, 19. lipnja 2005., str. 15. Antropocentrizam (2), br. 26, 26. lipnja 2005., str. 15. Kozmocentrizam, br. 27, 3. srpnja 2005., str. 15. Teocentrizam, br. 28, 10. srpnja 2005., str. 15. Medikalizacija ljudskog rađanja, br. 29, 17. srpnja 2005., str. 15. 291. Ljudsko dostojanstvo u času nastanka, br. 30, 24. srpnja 2005., str. 15. 292. Neplodnost i odgovornost medicine, br. 31, 31. srpnja 2005., str. 15. 293. Želja za potomstvom, br. 32–33, Velika Gospa 2005., str. 15. 294. Sukob etike i tehnike, br. 34, 21. kolovoza 2005., str. 15. 295. Etičke granice istraživanja, br. 35, 28. kolovoza 2005., str. 15. 296. Pravo na potomstvo?, br. 36, 4. rujna 2005., str. 15. 297. Kupovanje potomstva?, br. 37, 11. rujna 2005., str. 15. 298. Zahtjevi ideologije laissez-faire, br. 38, 18. rujna 2005., str. 15. 299. Ratio eugenica, br. 39, 25. rujna 2005., str. 15. 300. Izazovi heterologne oplodnje, br. 40, 2. listopada 2005., str. 15. 301. Zakon o izvantjelesnoj oplodnji?, br. 41, 9. listopada 2005., str. 15. 302. Izazov spolnoga odgoja, br. 42, 16. listopada 2005., str. 15. 303. Spolni odgoj i zakon postupnosti, br. 43, 23. listopada 2005., str. 15. 304. Spolni odgoj i samokontrola, br. 44, 30. listopada 2005., str. 15. 305. Ljubav i spolnost, br. 45, 6. studenoga 2005., str. 15. 306. Bolno institucionaliziranje bioetike, br. 46, 13. studenoga 2005., str. 15. 307. Šest godina vodiča kroz bioetiku, br. 47, 20. studenoga 2005., str. 15.
bioetik1-II-izd-N.p65
303
24.3.2011, 8:41
304
Tonči Tončija Matulić: VODIČ KROZ BIOETIKU I Knjige autora Matulića u izdanju Glasa Koncila:
Oblikovanje identiteta bioetičke discipline, Zagreb, 22011; 14,5 x 21,5 cm, 304 str. Medicinsko prevrednovanje etičkih granica, Zagreb, 22011; 14,5 x 21,5 cm, 266 str. Život u ljudskim rukama, Zagreb, 22011; 14,5 x 21,5 cm, 284 str.
Bioetički izazovi kloniranja čovjeka, Zagreb, 22010. 12,5 x 20,5 cm, 288 str.
Metamorfoze kulture Teološko prepoznavanje znakova vremena u ozračju znanstveno-tehničke civilizacije Zagreb, 32009. 15 x 23 cm, 944 str.
Tužaljke kamenja hrvatske pustinje, Zagreb, 32011. 16 x 23 cm, 440 str.
Bioetika, Zagreb, 22001. 17 x 24 cm, 539 str.
Knjige možete kupiti ili naručiti uz popust kod nakladnika!
¤ Kaptol 8, 10000 Zagreb, tel.: 01/4874 318, faks: 01/4874 319 http://knjizara.glas-koncila.hr, e-pošta: web-izlog@glas-koncila.hr
bioetik1-II-izd-N.p65
304
24.3.2011, 8:41
I. Identitet bioetike kao posebne discipline
1