I. Identitet bioetike kao posebne discipline
1
1
I. Bioetika pred izazovima biocentrizma
Tonči Matulić: VODIČ KROZ BIOETIKU II Život u ljudskim rukama
bioetik2-II-izd-N.p65
1
24.3.2011, 8:44
2
Tonči Matulić: VODIČ KROZ BIOETIKU II
Tonči Matulić: Vodič kroz bioetiku II Život u ljudskim rukama, Glas Koncila, Zagreb 2011. Nakladnik:
Glas Koncila, Kaptol 8, Zagreb Tel.: 01/4874-318; faks: 4874-319 e-mail: web-izlog@glas-koncila.hr, www.glas-koncila.hr
Za nakladnika: Nedjeljko Pintarić Biblioteka: Tertium millennium. Svezak 3 Recenzenti: Ivan Cifrić, Luka Tomašević Suradnik u pripremi: Dražen Zetić Lektura: Jadranka Jelinić Korektura: Anđa Jakovljević Alka Pintarić Grafičko oblikovanje: Glas Koncila, Kaptol 8, Zagreb Naslovnica: Mirjana Kos Tisak: Grafika Markulin, Lukavec Drugo izdanje tiskano u ožujku 2011. Prvo izdanje tiskano u rujnu 2006.
ISBN: 978-953-241-255-0 CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 742431.
bioetik2-II-izd-N.p65
2
24.3.2011, 8:44
3
I. Bioetika pred izazovima biocentrizma
VODIČ KROZ BIOETIKU II
Tonči Matulić
ŽIVOT U LJUDSKIM RUKAMA Nova biologija i biotehničko revolucioniranje života 2. nepromijenjeno izdanje
Glas Koncila, 2011.
bioetik2-II-izd-N.p65
3
24.3.2011, 8:44
4
bioetik2-II-izd-N.p65
Tonči Matulić: VODIČ KROZ BIOETIKU II
4
24.3.2011, 8:44
5
I. Bioetika pred izazovima biocentrizma
Sadržaj Predgovor ............................................................................... 9 Uvod ....................................................................................... 15 I. BIOETIKA PRED IZAZOVIMA BIOCENTRIZMA 1. 1. Bioetika i biocentrizam .................................................. 21 1. 2. Izazovi biocentrizma ...................................................... 23 1. 2. 1. Radikalni biocentrizam ...................................... 25 1. 2. 2. Etičke implikacije radikalnoga biocentrizma ..... 27 1. 2. 3. Kritika radikalnoga biocentrizma ....................... 29 1. 3. Umjereni biocentrizam .................................................. 32 1. 3. 1. Filozofske implikacije umjerenoga biocentrizma 34 1. 3. 2. Teološke implikacije umjerenoga biocentrizma. 36 1. 3. 3. Etičke implikacije umjerenoga biocentrizma ..... 38 1. 4. Animalni biocentrizam .................................................. 41 1. 4. 1. Izazov animalnoga biocentrizma ....................... 43 1. 5. Vegetativni biocentrizam ............................................... 46 1. 5. 1. Fitocentrizam ..................................................... 48 1. 6. Ekocentrizam ................................................................. 51 1. 7. Ekofeminizam ................................................................ 54 1. 8. Dubinska ekologija ........................................................ 57 1. 9. Vegetarijanstvo ............................................................... 60 1. 10. Ekološka svijest ............................................................ 63 II. BIOETIKA PRED IZAZOVIMA ANTROPOCENTRIZMA 2. 1. Bioetika i antropocentrizam ........................................... 67 2. 1. 1. Antropocentrizam i kršćanstvo .......................... 69 2. 1. 2. Antropocentrizam i moralni status .................... 71 2. 2. Kozmocentrizam ............................................................ 74 2. 3. Teocentrizam ................................................................. 77
bioetik2-II-izd-N.p65
5
24.3.2011, 8:44
6
Tonči Matulić: VODIČ KROZ BIOETIKU II
III. (BIO)ETIČKO VREDNOVANJE BIOCENTRIZMA 3. 1. Etika ekoncentrizma .................................................... 83 3. 2. Etika fitocentrizma ....................................................... 86 3. 3. Problem etike animalizma ........................................... 89 3. 3. 1. Izazov etike animalizma .................................. 91 3. 4. Čovjek i životinja ......................................................... 94 3. 4. 1. Dobrobit životinja ............................................ 96 3. 4. 1. 1. Prava životinja? .................................... 98 3. 5. Što je čovjek? ................................................................ 101 3. 5. 1. Prešutna naturalizacija čovjeka ........................ 103 3. 5. 1. 1. Dometi naturalizacije čovjeka ............. 105 3. 5. 2. Antropološki naturalizam ................................ 107 3. 5. 2. 1. Naturalistički redukcionizam .............. 109 IV. BIOETIČKE IMPLIKACIJE NOVE BIOLOGIJE 4. 1. Nova biologija .............................................................. 115 4. 2. Nova genetika i kvaliteta života ................................... 117 4. 3. Genetički inženjering ................................................... 120 4. 3. 1. Genetički inženjering i moralno dobro ............ 122 4. 3. 2. Biogenetički pesimizam ................................... 124 4. 3. 3. Biogenetički optimizam ................................... 126 4. 4. Napredak znanosti kao ideologija ................................ 128 V. BIOETIČKO TEMATIZIRANJE KLONIRANJA 5. 1. Bioetika i kloniranje ..................................................... 133 5. 1. 1. Kloniranje i javnost .......................................... 135 5. 1. 2. Kloniranje i mediji ........................................... 137 5. 2. Kloniranje ljudskog embrija ......................................... 139 5. 2. 1. Etika kloniranja ljudskog embrija .................... 141 5. 3. Reproduktivno kloniranje ............................................ 143 5. 3. 1. Kloniranje i zabavljanje javnosti ...................... 145 5. 4. Hajka na matične embrijske stanice ............................ 147 5. 4. 1. Kloniranje embrijskih matičnih stanica ........... 149 5. 5. Kloniranje i postmoderno doba .................................... 152 5. 5. 1. Kontekstualno opravdanje kloniranja .............. 154 5. 6. Kloniranje i seksualnost ............................................... 156 5. 6. 1. Kloniranje i dubina seksualnosti ...................... 158 5. 7. Kloniranje čovjeka je despotizam ................................. 160 5. 7. 1. Kloniranje i dimenzije despotizma ................... 162
bioetik2-II-izd-N.p65
6
24.3.2011, 8:44
7
I. Bioetika pred izazovima biocentrizma
5. 8. Kloniranje i politika ..................................................... 164 5. 9. Kloniranje i brak .......................................................... 166 5. 10. Kloniranje i obitelj ..................................................... 168 5. 11. Kloniranje i srodstvo .................................................. 170 5. 12. Kloniranje i homoseksualnost .................................... 172 5. 13. Kloniranje i prirodno ropstvo ..................................... 175 VI. REAKCIJE STRAHA NA TAKOZVANO IGRANJE BOGA 6. 1. Igranje Boga .................................................................. 179 6. 1. 1. Strah I: biologijska istraživanja ........................ 181 6. 1. 2. Strah II: dr. Frankenstein ................................. 182 6. 1. 3. Strah III: naoružanje ........................................ 184 6. 1. 4. Strah IV: relativizam ........................................ 186 6. 1. 5. Strah V: indiferentizam .................................... 188 6. 1. 5. 1. Neodrživost relativizma i indiferentizma ................................... 190 VII. ONTOANTROPOLOŠKI STATUS LJUDSKOGA EMBRIJA 7. 1. Status ljudskog embrija ................................................ 195 7. 1. 1. Biološki status ljudskog embrija ...................... 197 7. 1. 1. 1. Biologija – ljudski embrij – ideologija .. 198 7. 1. 1. 2. Biološki identitet ljudskog embrija ...... 200 7. 1. 1. 3. Genetički identitet ljudskog embrija ... 202 7. 2. Filozofski status ljudskog embrija ................................ 205 7. 2. 1. Embrij kao moguće ljudsko biće ...................... 207 7. 2. 2. Embrij kao buduće ljudsko biće ....................... 209 7. 2. 3. Embrij kao potencijalna osoba ......................... 211 7. 2. 4. Embrij kao osoba u potenciji ........................... 213 7. 3. Razilaženje zbog osobe ................................................. 215 7. 3. 1. Ljudski embrij kao osoba ................................. 217 7. 3. 2. Osobni identitet ljudskog embrija .................... 219 7. 4. Ljudski embrij i teologija .............................................. 221 7. 4. 1. Teološki status ljudskog embrija ..................... 223 7. 4. 2. Ljudski embrij pred vjerom i razumom ........... 224 7. 4. 2. 1. Vjera pretpostavlja razum .................... 226 7. 4. 2. 2. Razum pretpostavlja vjeru ................... 228 7. 5. Sociološki status ljudskog embrija ............................... 231 7. 6. Pravni status ljudskog embrija ..................................... 233
bioetik2-II-izd-N.p65
7
24.3.2011, 8:44
8
Tonči Matulić: VODIČ KROZ BIOETIKU II
7. 7. Kultura sukobljavanja .................................................. 236 7. 7. 1. Fetus kao vlasništvo ......................................... 238 7. 7. 2. Fetus kao nametnik ......................................... 240 7. 8. Moralni status ljudskog embrija .................................. 242 7. 8. 1. Crkva i status ljudskog embrija ....................... 244 7. 8. 2. Tuciorističko načelo i ljudski embrij ............... 245 Zaključak ............................................................................. 249 Izabrana literatura ................................................................ 255 Indeks članaka u knjizi II ..................................................... 266 Vodič kroz bioetiku (Glas Koncila, 1999. – 2005.) ............... 270
bioetik2-II-izd-N.p65
8
24.3.2011, 8:44
9
I. Bioetika pred izazovima biocentrizma
Predgovor Kalendarskih šest godina manje osam dana, a liturgijskih točno šest godina izlazila je rubrika »Vodič kroz bioetiku« u hrvatskom katoličkom tjedniku Glas Koncila ili, preciznije, od 28. studenoga 1999. do 20. studenoga 2005. godine. Ovakva suradnja s Glasom Koncila imala je svoju kratku, ali značajnu pretpovijest. Potpuno razumijevanje njezina izvornog značenja postupno se oblikovao tijekom vremena, upravo šestogodišnje kontinuirane suradnje. Ondašnji, i sadašnji, direktor Glasa Koncila gospodin Nedjeljko Pintarić predložio mi je da pišem kratke osvrte na bioetiku, osobito na pojedine konkretne bioetičke teme i dileme. Imajući na umu, gotovo kao u pravilu, zbrku i zbunjenost koju nove bioetičke teme i dileme uzrokuju u javnosti, izvorna zamisao je u već u polazištu njegovala istančan osjećaj odgovornosti za unošenje određene jasnoće i davanja makar načelne vrijednosne orijentacije pojedincima i skupinama u susretu s bioetičkim temama i dilemama. Ipak, ne bi se smjelo zaboraviti da je bioetika, kao pojam i sadržaj, već sredinom osamdesetih godina dvadesetoga stoljeća uvedena u studij moralne teologije na teološkim učilištima, zatim početkom devedesetih godina na nekim medicinskim učilištima, a tek naknadno s postupnim crescendom u društvenom kontekstu i nekim drugim akademskim krugovima. Usprkos tomu bioetika je u hrvatskom javnom, a djelomično i akademskom, prostoru ipak trpjela svojevrsnu marginalizaciju te je stoga izvorna zamisao imala i nakanu ispraviti te, uvjetno rečeno, nepravde, vodeći se pritom logikom poprilično dobre i uspješne prakse medijskoga pokri-
bioetik2-II-izd-N.p65
9
24.3.2011, 8:44
10
Tonči Matulić: VODIČ KROZ BIOETIKU II
vanja bioetičkih tema i dilema u drugim razvijenim zemljama. Posljedično, tjednik Glas Koncila se tako hotimično uvrstio u krug danas u svijetu već brojnih stručnih bioetičkih časopisa, makar samo jednim rubnim, ali ipak kontinuiranim šestogodišnjim napisom o bioetičkim temama i dilemama. Zasigurno danas mnogim čitateljima Glasa Koncila više nisu nepoznati ni pojam ni neki važni bioetički sadržaji. Kratka, ali idejno jezgrovita i porukama bogata pretpovijest »Vodiča kroz bioetiku« duguje svoju veliku zahvalnost i glavnom uredniku Glasa Koncila gospodinu Ivanu Mikleniću, koji je zdušno prihvatio i podržao početnu zamisao te je omogućio fizički prostor u novinama, prihvativši se otpočetka, dakako često nezahvalnoga, redakcijskog posla obrade i prilagodbe tekstova zahtjevima predviđenoga novinskog prostora. To je važno spomenuti s obzirom na moju, kao u pravilu, nedisciplinu glede uvažavanja zadanih granica dužine teksta pojedinog članka. S prethodnom opaskom otvara se tema relativno duge povijesti, duge s obzirom na poznate povijesne sudbine pojedinih novinskih rubrika, idejnog oblikovanja i pisanja članaka za »Vodič kroz bioetiku«. Tijekom vremena uglavnom se ustalila praksa pisanja jednog podužeg, misaono i sadržajno zaokruženog teksta, koji je zatim naknadnim zahvatima podijeljen na kraće članke s dodatnim oblikovanjem njegova početka i kraja tako da svaki pojedini članak na kraju izgleda kao jedna zasebna cjelina. Utoliko velika većina objavljenih članaka sadržava prigodna kritička promišljanja o nekim bioetičkim temama i dilemama koja, umjesto da serviraju gotova rješenja, pokušavaju potaknuti na daljnja promišljanja. Sa spomenutom je praksom uvelike ublažen stres pisanja članaka za relativno brzo izmjenjivanje tjednoga ritma izlaženja Glasa Koncila, jer je na taj način tjedni ritam pisanja pojedinog članka rastegnut otprilike na dvomjesečni ritam pisanja odjednom najmanje devet članaka koji bi potom bili poslani u redakciju i ondje, jedan po jedan, predviđenim redoslijedom uzimani i uvrštavani u tjednu rubriku »Vodič kroz bioetiku«. Na kraju, točnije nakon tristo i sedam objavljenih članaka u kontinui-
bioetik2-II-izd-N.p65
10
24.3.2011, 8:44
11
Predgovor I. Bioetika pred izazovima biocentrizma
tetu za spomenutu rubriku, bilanca može izgledati impozantna, ali ona nipošto nije sveobuhvatna, budući da mnoge bioetičke teme i dileme nisu izravno obrađivane, a neke važne nisu ni spomenute. Ta činjenica skriva jednu važnu poruku. Početna ideja o stvaranju »Vodiča kroz bioetiku« nije sadržavala detaljno razrađenu viziju ni duljine trajanja rubrike ni izbora bioetičkih tema, dilema i sadržaja. Jedino je bilo važno da se započne, da stvar ubrzo ne posustane i da nekako zaživi u čitateljima, tj. s njihovim osobnim interesom. Upravo se to i dogodilo. Usred svakodnevnih akademskih i znanstvenih, a povremeno i pastoralnih obveza katkada je bilo teško nositi se s psihološkim pritiscima vremenskih rokova za idejno oblikovanje i pisanje članaka. Katkada su presudnu ulogu u ublažavanju tih pritisaka imali upravo čitatelji, točnije povratna informacija mnogih koji su »Vodič kroz bioetiku« smatrali dostatnim razlogom i svojevrsnom lozinkom za osobno upoznavanje s njegovim piscem. U tim se prigodama skupljala dragocjena duhovna snaga i intelektualni elan za nastavak započetoga posla. Pritom su također vrcali veoma zanimljivi komentari, katkada satiričnog nadahnuća, od kojih dva zaslužuju spomen. Za jedne je druženje s »Vodičem kroz bioetiku« predstavljalo nezaobilaznu prigodu za intimnije druženje s Rječnikom stranih riječi, dok je za druge predstavljalo redovitu prigodu provjere je li pisac još uvijek među živima. Šalu na stranu. Nebrojeno mnoštvo čitatelja Glasa Koncila, koje sam susretao u raznim akademskim i pastoralnim prigodama, pristupalo je često s nejasno formuliranim, ali u očima blistavim zadovoljstvom čitatelja »Vodiča kroz bioetiku«, činjenica koju na ovom mjestu treba spomenuti iz jednog jedinog razloga, naime, moje beskrajne zahvalnosti i poštovanja prema njima. U više takvih životnih prigoda nametnula se i tema o sudbini članaka nakon prestanka izlaženja rubrike »Vodič kroz bioetiku« pri čemu su mnogi čitatelji izrazili veliku zainteresiranost za prikupljanje svih članaka i ponovno objavljivanje u jednu zaokruženu cjelinu, tj. kao knjigu. Za relativno brzu i djelotvornu odluku o skupljanju svih članaka u jednu monografsku cjelinu dobrano je odgo-
bioetik2-II-izd-N.p65
11
24.3.2011, 8:44
12
Tonči Matulić: VODIČ KROZ BIOETIKU II
voran sam izdavač, gospodin Pintarić, koji ni časa nije dvojio o potrebi objavljivanja »Vodiča kroz bioetiku« u obliku knjige. Ta me odluka nije zatekla nezainteresiranim. Naprotiv, osobno sam je podržao. Na kraju je ispalo da neće biti samo jedna, nego čak tri zasebne knjige koje, uz prethodno pomalo sumorno premetanje i razvrstavanje materijala, donose tri načelne i različite tematske cjeline s više konkretnih sadržajnih cjelina, tj. poglavlja u svakoj pojedinoj knjizi. Posao oko tehničkog razvrstavanja i konačnog slaganja materijala odradio je Dražen Zetić, kojemu, ne samo zbog toga, dugujem veliku zahvalnost kako za velikodušnu spremnost tako za ekspeditivnost u radu. Možda nije suvišno spomenuti glavne razloge, a postoje barem dva, za objavljivanje tri umjesto samo jedne knjige. Prvi razlog tiče se opsega knjige koji, u doba kroničnog nedostatka vremena za jedne i nedostatka novca za druge, a nedostatka i jednoga i drugoga za treće, nastoji udovoljiti vremenskim i ekonomskim zahtjevima povijesnog trenutka, tj. bržem čitanju i dostupnijoj cijeni pojedine knjige. Drugi razlog tiče se sadržaja knjige koji, opet u vremenu brze i učinkovite komunikacije i izmjene informacija, osobito pomoću moćnih elektronskih sredstava, nastoji udovoljiti zahtjevima sadržajne izbirljivosti i komunikacijske jednostavnosti današnjih čitatelja. Svaka knjiga, osim diskretnog navoda »Vodič kroz bioetiku«, kao prepoznatljivog znaka o njezinu podrijetlu, nosi zaseban naslov koji otkriva njezine sadržajne pretenzije, a koji zajedno s podnaslovom daje sintetičku vrijednosnu poruku o nekim civilizacijskim trendovima koji potvrđuju kako načelnu smislenost jedne zasebne discipline – bioetike, tako i smislenost šestogodišnjeg promišljanja i pisanja o raznim aspektima tih trendova. Naravno, promišljanja u ovoj trilogiji ni približno ne iscrpljuju tematsku množinu i vrijednosnu kompleksnost tih civilizacijskih trendova. Prva knjiga u nizu trilogije nosi naslov Oblikovanje identiteta bioetičke discipline, dok je podnaslov Etička svijest odgovornosti za opstanak u budućnosti dodat-
bioetik2-II-izd-N.p65
12
24.3.2011, 8:44
13
Predgovor I. Bioetika pred izazovima biocentrizma
no vrijednosno specificira. Isti slučaj je s drugom knjigom koja nosi naslov Život u ljudskim rukama, a podnaslov Nova biologija i biotehničko revolucioniranje života, kao i s trećom knjigom koja nosi naslov Medicinsko prevrednovanje etičkih granica, a podnaslov Svetost života prikliještena između autonomije i tehnicizma. Umjesto naknadnog opterećivanja teksta bilješkama, tj. fusnotama, koje bi dale dodatan doprinos znanstvenom karakteru ovim trima knjigama, ali bi ih time zasigurno udaljila od mnogih jednostavnijih čitatelja/ica, na kraju svake pojedine knjige donosi se popis izabrane literature koji tematski i sadržajno pokriva bioetičke teme i dileme obrađivane u dotičnoj knjizi. Pritom je važno napomenuti da popisi izabrane literature ne sadržavaju pojedinačne autorske članke i studije u časopisima i zbornicima, osim u iznimnim slučajevima zbog njihove važnosti, nego sadržavaju samo autorske knjige, zbornike, rječnike i enciklopedije. Nadalje, popis izabrane literature u svakoj pojedinoj knjizi je zaseban, osim u iznimnim slučajevima kada se ponavljaju neke općevažeće bioetičke edicije i kapitalni bioetički zbornici enciklopedijskog i antologijskog značenja, koji imaju karakter tematske sveobuhvatnosti. Osim toga, pojedini popisi izabrane literature nisu razvrstani prema pojedinačnim bioetičkim temama koje se pojavljuju u knjizi, nego su jednostavno sastavljeni abecednim redom, tako da čitatelji mogu sami potražiti među imenima autora i institucija ono što žele provjeriti i konzultirati. Na temelju popisa izabrane literature čitatelj/ica može nedostatke i nedovršenosti iznesenih promišljanja u knjigama nadopuniti i proširiti posežući za knjigama, zbornicima, izjavama, rječnicima, enciklopedijama i crkvenim učiteljskim dokumentima navedenim u tim popisima. Vrijedno je spomena da što se tiče promišljanja o temama i dilemama sadržanim u prvoj knjizi ove trilogije, čitatelj/ica može naknadno posegnuti za mojom knjigom Bioetika (GK, Zagreb, 2001., 539 str.) u kojoj su donesena sustavna i zaokružena promišljanja o identitetu bioetičke discipline. Spomenuta knjiga može ujedno poslužiti kao
bioetik2-II-izd-N.p65
13
24.3.2011, 8:44
14
Tonči Matulić: VODIČ KROZ BIOETIKU II
teorijsko-vrijednosna podloga za vrednovanje pojedinih bioetičkih tema i dilema u ostalim dvjema knjigama iz ove trilogije. Daljnje produbljivanje diskutirane problematike je poželjno, a to osobito vrijedi za studente i za sve one koji pokazuju veću zainteresiranost za bioetičku disciplinu općenito ili samo za određene bioetičke teme i dileme posebno. Radi neposredna uvida u cjelinu »Vodiča kroz bioetiku« na kraju svake pojedine knjige iz trilogije stavljen je, kronološkim redom i s već objavljenim naslovima, popis svih članaka, dok se nakon zaključka nalazi popis članaka objavljenih samo u dotičnoj knjizi, navedenih s eventualno izmijenjenim naslovom članka, tamo gdje su to zahtijevale tematske i sadržajne okolnosti, a zajedno s datumom objavljivanja pojedinog članka u »Vodiču kroz bioetiku«, sa svrhom što lakšeg snalaženja i usporedbe s cjelovitim »Vodičem kroz bioetiku«. Na temelju toga moguće je dobiti uvid u opseg posla oko pripreme za objavljivanje ove trilogije. K tomu, osim ovoga predgovora koji je identičan u svim trima knjigama iz trilogije, svaka pojedina knjiga popraćena je zasebnim uvodom i zaključkom. Na kraju, a u svrhu izbjegavanja mogućih nesporazuma, treba spomenuti da je idejno polazište u obradi pojedinih bioetičkih tema i dilema u krajnjoj instanciji vrijednosno obilježeno kršćanskim pogledima. Međutim, nepregledan niz kritičkih analiza i podastrtih argumenata uporno slijedi zahtjeve jedne solidarne racionalnosti, tj. racionalnosti koja staloženo pokušava suzbiti uglavnom moralno indiferentne zahtjeve analitičke racionalnosti koja prilično dominira (bio)etičkim diskursom, s jedne strane, i koja argumentirano raskrinkava relativističke zahtjeve instrumentalne racionalnosti koja dominira u znanstveno-tehničkoj civilizaciji, a osobito u kontekstu biomedicinskog napretka, s druge strane. U Zagrebu uoči Božića 2005. Tonči Matulić
bioetik2-II-izd-N.p65
14
24.3.2011, 8:44
15
I. Bioetika pred izazovima biocentrizma
Uvod Život u ljudskim rukama naslov je druge knjige iz trilogije objavljene pod zajedničkim sloganom »Vodič kroz bioetiku«, u kojoj se donosi drugi dio objavljenih članaka u istoimenoj rubrici u katoličkom tjedniku Glas Koncila. Njezin podnaslov Nova biologija i biotehničko revolucioniranje života dodatno specificira smisao i značenje naslova. Podnaslov upućuje na uzroke koji su doveli do ovladavanja životom općenito i ljudskim životom posebno. Radi preglednije koncepcije i veće metodološke jasnoće promišljanja, knjiga je podijeljena u sedam zasebnih cjelina, tj. poglavlja koja postupno uvode u problematiku života u kontekstu bioetičkih istraživanja, potaknutih najprije suočavanjima s radikalnim zahtjevima takozvane stare biologije, a zatim s nekim radikalnim zahtjevima takozvane nove biologije proizišlim iz znanstvenog i biotehničkog revolucioniranja života. To se revolucioniranje najbolje iščitava iz današnje genetičke inženjerske prakse koja je sa sobom donijela neke radikalne kritike tradicionalne definicije i vrednovanja života u svjetlu njegovih metafizičkih implikacija. Upravo metafizičke implikacije života predstavljaju glavni kamen spoticanja u susretu bioetike i nove biologije, ukoliko se ona prva ili ne želi prerušiti u tehniku ili ne želi pristati na potpunu biologizaciju etike. Dakle, ako bioetika želi ostati isključivo etika života, dakako etika za suvremeno doba, a ni pod koju cijenu prerušena (bio)tehnika ili tek jedan slučajan biološki ukras čovjeka, tada su napetosti između nje i nove biologije neminovne. Te napetosti po sebi nisu
bioetik2-II-izd-N.p65
15
24.3.2011, 8:44
16
Tonči Matulić: VODIČ KROZ BIOETIKU II
loše, ako vode boljem razumijevanju međuovisnosti svih oblika i stupnjeva života u biosferi, s jedne strane, te dubljem upoznavanju tajne života koju nije moguće prispodobiti molekulama, nukleotidima, genima ili kromosomima, s druge strane. No, te su napetosti suvišne, a mogu biti i štetne, ako služe samima sebi, tj. pukom sučeljavanju mišljenja radi mišljenja, a ne zajedničkom traženju rješenja izazovima ekološke krize globalnih razmjera. Knjigu otvaraju tri poglavlja koja donose vrijednosna promišljanja o biocentrizmu i antropocentrizmu, dakle o dvama dominantnim vrijednosnim usmjerenjima bioetičke discipline. Promišljanja će pokazati kolika je rastezljivost granica etike, odnosno onog etičkoga u suvremenim bioetičkim raspravama o biocentričkim nasuprot antropocentričkim zahtjevima. Treće poglavlje knjige je u tom smislu veoma indikativno jer donosi čitav niz takozvanih etika biocentričkog karaktera koje sve zajedno konkuriraju za status konačnog rješenja bioetičkog pitanja. Promišljanja od četvrtog do sedmog poglavlja donose najprije, tj. u četvrtom poglavlju, neke natuknice o značenju i vrijednosnim implikacijama nove biologije, a zatim u petom poglavlju pretresaju vrijednosne aspekte jednog od najkontroverznijih izazova nove biologije, izazov kloniranja s raznim verzijama biotehničkog zahvata, kao i s nizom reperkusija na spolnost, brak, obitelj, srodstvo, ali i društvo u cjelini. Šesto poglavlje je rezervirano za promišljanja koja aktualiziraju temu straha pred suvremenim genetičko-inženjerskim pothvatima, o čijim posljedicama se sve češće govori pojmovima znanstvene fantastike kao o realnosti, a što je neke autore i krugove nagnalo da govore o čovjekovu igranju Boga, tj. o čovjekovu prisvajanju Božjih atributa stvaranja. Nije nikakvo čudo da su onda upravo biotehničke mogućnosti nove biologije poistovjećene s idejom »Osmoga dana stvaranja«. Nadalje, sedmo poglavlje, iako donosi promišljanja o jednoj prastaroj temi, tj. o početku ljudskog individualnog života, ipak temu obrađuje na aktualan i kontekstualan način, pokušavajući razotkriti krajnje vrijednosne
bioetik2-II-izd-N.p65
16
24.3.2011, 8:44
254
bioetik2-II-izd-N.p65
Tonči Matulić: VODIČ KROZ BIOETIKU II
254
24.3.2011, 8:44
255
Izabrana literatura Adams, C. J., Ecofeminism and the Sacred, Continuum Publishers Company, New York 1993. Altner, G. – Ganoczy, A. – Meyer-Abich, K. M. – Mieth, D., Schöpfung, Evolution, Zukunftsverantwortung. Zur Ethik der neuen Gen-Welt, Katholisches Bildungswerk, Bonn 1998. Auer, A., Umweltethik. Ein theologischer Beitrag zur ökologischen Diskussion, Patmos Verlag, Düsseldorf 1984. Bajsić, V., Granična pitanja religije i znanosti. Studije i članci, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1998. Bertazzoni, U. – Fasella, P. – Klepsch, A. – Lange, P. (ur.), Human Embryo and Research. Proceedings of the Europian Bioethics Conference in Meinz, 7-9 November 1988, Campus Verlag, Frankfurt a./M. – New York 1990. Blechschmidt, Wie beginnt das menschliche Leben. Vom Ei zum Embryo, Christiana-Verlag, Stein am Rhein 1989. Bocchini, S., Odgovorni za stvoreno. Kršćani i ekologija: jesmo li pljačkaši ili čuvari planeta Zemlje, Crkva u svijetu, Split 1999. Boff, L., Ecologia, mondialità, mistica, Cittadella Editrice, Assisi 1993. Bondolfi, A. (ur.), Mensch und Tier. Ethische dimensionen ihres Verhältnisses, Universitätsverlag, Freiburg i./Ue. 1994. Boné, E., »Genetic Engineering: How Far May We Go?«, u: The Month, vol. 19 (1986.), br. 11, str. 288–295. Bundesrepublik Deutschland, »Gesetz zum Schutz von Embryonen (Embryonenschutzgesetz – EschG), vom 13. Dezember 1990 (BGBl. I S. 2746) (BGBl. III 453-19)«, u: Gesudheitsrecht, 3. neubearbeitete Auflage, Deutscher Taschenbuch Verlag, München 1996., str. 238–241.
bioetik2-II-izd-N.p65
255
24.3.2011, 8:44
256
Tonči Matulić: VODIČ KROZ BIOETIKU II
Callahan, D., The Tyranny of Survival, Macmillan Publishing Company, New York 1973. Campbell, K. H. S. – McWhir, J. – Ritchie, W. A. – Wilmut, I., »Sheep Cloned by Nuclear Transfer from a Cultured Cell Line«, u: Nature, vol. 380 (1996.), str. 64–66. Cifrić, I. (ur.), Ekološke dileme. Zbornik radova, Sociološko društvo Hrvatske, Zagreb 1989. Cifrić, I., Napredak i opstanak. Moderno mišljenje u postmodernome kontekstu, Hrvatsko sociološko društvo, Zagreb 1994. Cifrić, I., Bioetika i ekologija. Bioetičke i ekološke teme u sociološkoj perspektivi, Matica hrvatska, Zaprešić 2000. Centro di Bioetica dell'Università Cattolica del Sacro Cuore, »Identità e statuto dell'embrione umano« (testo ufficiale), u: Medicina e Morale, vol. 38 (1989.), br. 4, str. 663–676. Centro di Bioetica e Diritti Umani dell'Universitŕ degli Studi di Lecce, I diritti del nascituro e la procreazione artificiale, Libreria Editrice Vaticana, Città del Vaticano, 1995. Comitato Nazionale Italiano per la Bioetica, Identità e statuto dell’embrione umano, (27. lipnja 1996.), Presidenza del Consiglio dei Ministri, Dipartimento per l'Informazione e l'Editoria, Roma 1996. Comitato Nazionale Italiano per la Bioetica, La clonazione come problema bioetico (21. ožujka 1997.), Presidenza del Consiglio dei Ministri, Dipartimento per l'Informazione e l'Editoria, Roma 1997. Concetti, G., La clonazione umana. Diritti ed etica, Vivere In, Roma 1998. Coughlan, M. J., The Vatican, the Law and the Human Embryo, Macmillan Press Ltd., London 1990. Council of Europe, Convention for the Protection of Human Rights and Dignity of the Human Being with Regard to the Application of Biology and Medicine: Convention on Human Rights and Biomedicine, Oviedo, April 4th , 1997, European Treaty Series – No. 164. Čović, A. (ur.), Izazovi bioetike. Zbornik radova, Pergamena – Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb 2000. Davis, H. – Balfour, D. (ur.), The Inevitable Bond: Examining Scientist-Animal Interactions, Cambridge University Press, Cambridge – New York 1992.
bioetik2-II-izd-N.p65
256
24.3.2011, 8:44
257
Izabrana literatura
Deleage, J.-P., Histoire de l'écologie. Une science de l'homme et de la nature, La Découverte, Paris 1991. Demmer, K., Identità personale e integrità biologica, »Medicina e Morale«, Edizioni Orizzonte Medico, Roma 1984. Devall, B. – Sessions, G., Deep Ecology, Gibbs M. Smith, Salt Lake City 1985. Deutsch, E., »Fetus in Germany: The Fetus Protection Law of December 13, 1990«, u: International Journal of Bioethics, vol. 3 (1992.), br. 2, str. 85–93. Di Pietro, M. L., »Dalla clonazione dell’animale alla clonazione dell’uomo?«, u: Medicina e Morale, vol. 47 (1997), br. 6, str. 1099–1118. Döring, D. – Kroker, E. J. M. (ur.), Gentechnik zwischen Natur und Ethos, Societäts-Verlag, Frankfurt a./M. 2005. Ellison, C. (ur.), Modifying Man: Implications and Ethics, University of America Press, Washington, D.C. 1977. Falk, R., This Endangered Planet: Prospects and Proposals for Human Survival, Vintage Books – Random House, New York 1971. Ford, N. M., When Did I Begin? Conception of the Human Individual in History, Philosophy and Science, Cambridge University Press, Cambridge – Melbourne 1988. Franjevački institut za kulturu mira, Odgovornost za život. Zbornik radova [Vuleta, B. – Vučković, A. (ur.)], Franjevački institut za kulturu mira, Split 2000. Fuschetto, C., Fabricare l'uomo. L'eugenetica tra biologia e ideologia, Armando Editore, Roma 2004. Gaard, G. C. (ur.), Ecofeminism: Women, Animals, Nature, Temple University Press, Philadelphia 1993. Gallagher, J., Is the Human Embryo a Person? A Philosophical Investigation, Human Life Resaerch Institute, Toronto 1985. Gehlen, A., Duša u tehničkom dobu. Socijalnopsihološki problemi u industrijskome društvu, AGM, Zagreb 2004. Gray, G. G., Wildlife and People: The Human Dimensions of Wildlife Ecology, University of Illinois Press, Urbana 1993. Habermas, J., Die Zikunft der Menschlichen Natur. Auf dem Weg zu einer liberalen Eugenik?, Suhrkamp, Frankfurt a./M. 2001.
bioetik2-II-izd-N.p65
257
24.3.2011, 8:44
258
Tonči Matulić: VODIČ KROZ BIOETIKU II
Hall, J. L. – Engel, D. – Gindoff, P. R. – Mottla, G. L. – Stillman, R. J., »Experimental Cloning of Human Polyploid Embeyos Using an Artificial Zona Pellucida: Fertility and Sterility Abstracts: Scientific Paper to Be Presented at the Meeting of The American Fertility Sociaty and The Canadian Fertility and Andrology Sociaty, October 11-14, 1993, Montreal, Quebec (Can.)«, u: Supplement Fertility and Sterility, (1993.), str. S1–S225. Hamilton, M. P. (ur.), The New Genetics and the Future of Man, Eerdmans Publishing Company, Grand Rapids (Mich.) 1972. Hare, F. K. (ur.), The Experiment of Life, University of Toronto Press, Toronto 1983. Häring, B., Ethics of Manipulation: Issues in Medicine, Behavior Control, and Genetics, Seabury Press, New York 1975. Hottois, G. – Missa, J. N. (ur.), Nouvelle Encyclopédie de bioéthique, Louvain la Neuve 2001. Höver, G., Biomedizin: Verheißsungen und ethische Problematik. Zur Frage der Forschung mit humanen Stammenzellen, Katholisches Bildungswerk, Bonn 2001. Illich, I., Némésis medicale, Édut de Seuil, Paris 1975. Institut für medizinische Anthropologie und Bioethik – Wien, Schweizerische Gesellschaft für Bioethik – Zürich, Der Stauts des Embryos. Eine interdisziplinäre Auseinandersetzung mit dem Beginn des menschlichen Lebens, Fassbaender, Wien 1989. Ivan Pavao II., Evangelium vitae – Evanđelje života. Enciklika o vrijednosti i nepovredivosti ljudskoga života (25. ožujka 1995.), Dokumenti 103, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1995. Ivan Pavao II., Fides et ratio – Vjera i razum, Enciklika o odnosu vjere i razuma (14. rujna 1998.), Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1999. Jonas, H., Technik, Medizin und Ethik. Zur Praxis des Prinzips Verantwortung, Insel Verlag, Frankfurt a./M. 1985. Jozić, T., Na tragovima odgovornosti. Etika u sjeni iskustva, Vrhbosanska katolička teologija, Sarajevo 2000. Kass, L. R. – Wilson, J. Q., The Ethics of Human Cloning, The American Enterprise Institute Press, Washington, D.C. 1998. Kešina, I., Znanost – vjera – etika. Promišljanja odnosa prirodnih znanosti, filozofije i teologije, Crkva u svijetu, Split 2005.
bioetik2-II-izd-N.p65
258
24.3.2011, 8:44
259
Izabrana literatura
Kluge, N., Wann beginnt menschliches Leben?, Academia Verlag, Sankt Augustin 1992. Kolata, G., Cloni. Da Dolly all’uomo?, Raffaello Cortina Editore, Milano 1998. Kongregacija za nauk vjere, »De abortu procurato. Izjava o namjernom pobačaju« (18. studenoga 1974.), u: Pozaić, V.: Život prije rođenja. Etičko-moralni vidici, Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove, Zagreb 1990., str. 176–192. Kongregacija za nauk vjere, Donum vitae – Dar života. Naputak o poštivanju ljudskog života u nastanku i o dostojanstvu rađanja. Odgovori na neka aktualna pitanja (22. veljače 1987.), Dokumenti 88, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1987. Kurjak, A. – Silobrčić, V. (ur.), Bioetika u teoriji i praksi, Nakladni zavod Globus, Zagreb 2001. Lappe, M. (ur.), Ethical and Scientific Issues Posed by Human Uses of Molecular Genetics, The New York Academy of Sciences, New York 1976. Leahy, M. P. T., Against Liberation: Putting Animals in Perspective, Routledge, London 1991. Lejeune, J., L’embrione segno di contraddizione. Edizioni Orizonte Medico, Roma 1992. Leone, S. – Privitera, S. (ur.), Nuovo Dizionario di Bioetica, Città Nuova – Istituto Siciliano di Bioetica, Roma – Acireale 2004. Leopold, A., A Sand County Almanac, Oxford University Press, Oxford – New York 1949. Linzey, A., Animal Rights. A Christian Assessment of Man's Treatment of Animals, S.M.C., Oxford 1976. Linzey, A., Christianity and the Rights of Animals, Society for the Propagation of Christian Knowledge, London 1987. Linzey, A. – Regan, T. (ur.), Animals and Christianity: A Book of Readings, Crossroad, New York 1988. Linzey, A., Animal Theology, SCM Press, London 1994. Lomardi Ricci, M., Fabbricare bambini? La questione dell'embrione tra nuova medicina e genetica, Vita e Pensiero, Milano 1996. Maclean, N. (ur.), Animals with Novel Genes, Cambridge University Press, Cambridge – New York 1994.
bioetik2-II-izd-N.p65
259
24.3.2011, 8:44
260
Tonči Matulić: VODIČ KROZ BIOETIKU II
MacIntyre, A., Dependent Rational Animals. Why Human Beings Need the Virtues, Open Court, Chicago – La Salle (Ill.) 1999. Martinazzoli, M. – Casini, C. (ur.), Il Parlamento Europeo per uno statudo giuridico dell’embrione umano, Studi e Documenti 19, Edizioni Cinque Lune, Roma 1989. McCormick, R. A., Ambiguity in Moral Choice, Marquette University Press, Milwaukee 1973. McGee, G. (ur.), The Human Cloning Debate, Berkeley Hills Books, Berkeley (Cal.) 22000. McKinnel, R. G., Cloning: Nuclear Transplantation in Amphibia, University of Minnesota Press, Minneapolis 1978. Mellos, K., Perspectives on Ecology: A Critical Essay, Macmillan, Basingstoke 1988. Metz, J. B., Antropocentrismo cristiano. Studio sulla mentalità di Tommaso d’Aquino, Borla Editore – Leumann, Torino 1969. Mieth, D., Die Diktatur der Gene. Biotechnik zwischen Machbarkeit und Menschenwürde, Verlag Herder, Freiburg i./B. 2001. Mieth, D., Was vollen wir können? Ethik im Zeitalter der Biotechnik, Herder Verlag, Freiburg i./Br. 2002. Moltmann, J., Gott im Projekt der modernen Welt: Beiträge zur öffentlichen Relevanz der Theologie, Chr. Kaiser – Gütersloher Verlaghaus, Gütersloh 1997. Moraczewski, A. S. (ur.), Genetic Medicine and Engineering, The Catholic Health Association of the United States, St. Louis 1983. Morandini, S., Nel tempo dell'ecologia: etica teologica e questione ambientale, Edizioni Dehoniane, Bologna 1999. Naess, A., Ecology, Community, and Lifestyle: Outline of an Ecosophy, Cambridge University Press, Cambridge 1989. Nash, R. F., The Rights of Nature: A History of Environmental Ethics, University of Wisconsin Press, Madison (Mich.) 1989. Norton, B. G. (ur.), The Preservation of Species. The Value of Biological Diversity, Princeton University Press, Princeton 1986. Noske, B., Humans and Other Animals: Beyond the Boundaries of Anthropology, Pluto Press, London – Winchester (Ma.) 1989.
bioetik2-II-izd-N.p65
260
24.3.2011, 8:44
261
Izabrana literatura
O'Donovan, P., Begotten or Made?, Clarendon Press, Oxford 1984. Overhage, P. – Rahner, K., Das Problem der Hominisation, Herder Verlag, Freiburg i./Br. – Basel – Wien 1961. Pace, G. M., L’embrione. Una questione aperta. Intervista sulla nuova biologia a Renato Dulbecco, Sperling & Kupfer Editori, Milano 1998. Pannenberg, W., Toward a Theology of Nature: Essays on Science and Faith, Westminster – John Knox Press, Louisville (Ken.) 1993. Passmore, J., Man's Responsibility for Nature: Ecological Problems and Western Traditions, Charles Scribner's Sons, New York 1974. Pavelić, K., Čuda moderne medicine: nadanja i strepnje, Nakladni zavod Globus, Zagreb 2004. Peacocke, A., God and the New Biology, Peter Smith, Gloucester (Mass.) 1994. Plumwood, V., Feminism and the Mastery of Nature, Routledge, London 1993. Polšek, D. – Pavelić, K. (ur.), Društveni značaj genske tehnologije, Institut društvenih znanosti »Ivo Pilar«, Zagreb 1999. Pontificia Academia pro Vita, Riflessioni sulla clonazione, Libreria Editrice Vaticana, Città del Vaticano 1997. Pontificia Academia pro Vita, Identità e statuto dell’embrione umano, Libreria Editrice Vaticana, Città del Vaticano 1998. Pontificia Academia pro Vita, Human Genome, Human Person, and the Society of the Future, Libreria Editrice Vaticana, Città del Vaticano 1999. Pozaić, V., Život prije rođenja. Etičko-moralni vidici, Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove, Zagreb 1990. Pozaić, V. (ur.), Ekologija. Znanstveno-etičko-teološki upiti i obzori, Centar za bioetiku Filozofsko-teološkog instituta Družbe Isusove, Zagreb 1991. Privitera, S. – Cirotto, C., La sfida dell’ingegneria genetica tra scienza e morale, Cittadella Editrice, Assisi 1985. Prokop, A. – Bajapi, R. K. – Ho, C. S., Recombinant DNA Technology and Applications, McGrow Hill, New York 1991.
bioetik2-II-izd-N.p65
261
24.3.2011, 8:44
262
Tonči Matulić: VODIČ KROZ BIOETIKU II
Putman, R., Principles of Ecology, University of California Press, Berkeley 1984. Rahner, K., »Zum Problem der genetischen Manipulation«, u: Schriften zur Theologie VIII, Einsiedeln 1967., str. 285–307. Ramsey, P., Fabricated Man: The Ethics of Genetic Control, Yale University Press, New Haven 1970. Regan, T., The Case for Animal Rights, University of California Press, Berkeley 1983. Regan, T. – Singer, P. (ur.), Animal Rights and Human Obligations, Prentice-Hall, Englewood Clifs 21986. Regan, T. (ur.), Animal Sacrifice. Religious Perspectives on the Use of Animals in Science, Temple University Press, Philadelphia 1986. Reich, W. T. (ur.), Encyclopedia of Bioethics, voll. 1-5, Simon & Schuster Macmillan, New York 21995. Ricken, F., »Anthropozentrismus oder Biozentrismus? Begründungsprobleme der ökologischen Ethik«, u: Theologie und Philosophie, vol. 62 (1987.), br. 1, str. 1–21. Riffkin, J., The Biotech Century, Penguin Putnam Inc., New York 1998. Rifkin, J., Biotehnološko stoljeće. Trgovina genima u osvit vrlog novog svijeta, Naklada Jesenski i Turk – Hrvatsko sociološko društvo, Zagreb 1999. Rocchetta, C., Per una teologia della corporietŕ, Edizioni Camilliane, Torino 21993. Rodd, R., Biology, Ethics, and Animals, Clarendon Press – Oxford University Press, Oxford – New York 1990. Rolston, H. III., Environmental Ethics: Duties to and Values in the Natural World, Temple University Press, Philadelphia 1988. Rorvik, D. M., In his Image: The Cloning of a Man, J. B. Lippincott, New York 1978. Russell, R. J. – Stoeger, W. R. – Coyne, V. G. (ur.), John Paul II on Science and Religion: Reflection on the New View from Rome, University of Notre Dame Press – Vatican Observatory, Notre Dame (Ind) – Vatican City State 1990.
bioetik2-II-izd-N.p65
262
24.3.2011, 8:44
263
Izabrana literatura
Russell, R. J. – Stoeger, W. R. – Ayala, F. J. (ur.), Evolutionary and Molecular Biology: Scientific Perspectives on Divine Action, Vatican Observatory Publications – Center for Theology and the Natural Sciences, Vatican City State – Berkeley (Cal.) 1998. Russo, G., La clonazione di soggetti umani. Uno studio bioetico per sperimentatori e animatori della società, Pubblicazioni dell'Istituto Teologico »San Tommaso«, Messina 1997. Russo, G. (ur.), Bioetica ambientale, Editrice Elle Di Ci – Leumann, Torino 1997. Russo, G. (ur.), Bioetica animale, Editrice Elle Di Ci – Leumann, Torino 1998. Scorelli, E. – Barcaro, R. (ur.), Bioetica e antropocentrismo etico, Collana Epistemologia, FrancoAngeli Editore, Milano 1998. Serra, A. – Neri, G. (ur.), Nuova genetica uomo e società. Atti del Simposio »Il gene: una scoperta per la scienza, l’uomo e la società«, Roma, 4-5 dicembre 1984, nel centenario della morte di Gregor Mendel, Vita e Pensiero, Milano 1986. Serra, A. – Sgreccia, E. – Di Pietro, M. L., Nuova genetica ed embriopoiesi umana. Prospettive della scienza e riflessioni etiche, Vita e Pensiero, Milano 1990. Serra, A., »Verso la clonazione dell’uomo? Una nuova frontiera della scienza«, u: La Civiltà Cattolica, I, 3543 (1998.), str. 224– 234. Serra, A., »La clonazione umana in prospettiva 'sapienziale'«, u: La Civiltà Cattolica, I, 3544 (1998.), str. 329–339. Sgreccia, E. – Mele, V. (ur.), Ingegneria genetica e biotecnologie nel futuro dell'uomo, Vita e Pensiero, Milano 1992. Sgreccia, E., Manuale di bioetica. I. Fondamenti ed etica biomedica, Vita e Pensiero, Milano 21994. Shannon, T. A. (ur.), Bioethics: Basic Writings on the Key Ethical Questions That Surround the Major Modern Biological Possibilities and Problems, Paulist Press, New York 1981. Shannon, T. A., What Are They Saying About Genetic Engineering?, Paulist Press, New York – Mahwah (NJ) 1985. Singer, P., Animal Liberation, Random House, New York 21990. Singer, P., Oslobođenje životinja, Ibis grafika d.o.o., Zagreb 1998.
bioetik2-II-izd-N.p65
263
24.3.2011, 8:44
264
Tonči Matulić: VODIČ KROZ BIOETIKU II
Sorrel, R. D., St. Francis of Assis and Nature. Tradition and Innovation in Western Christian Attitudes Toward the Environment, Oxford University Press, Oxford – New York 1988. Spring, D. – Spring, E. (ur.), Ecology and Religion in History, Harper & Row, New York 1974. Steinberg, M. L., Recombinant DNA Technology: Concepts and Biomedical Applications, Ellis Horwood Prentice Hall, Chichester – Englewood Cliffs 1993. Sveta Stolica, Povelja o pravima obitelji (22. listopada 1983.), Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1990. Schweitzer, A., Die Lehre von der Ehrfurcht vor dem Leben, Beck, München 1966. Schweitzer, A., Reverence for Life, Harper & Row, New York 1969. Švajger, A., »Kloniranje, pojmovi, zablude, obmana i strah«, u: Glasnik Hrvatskoga katoličkog liječničkog društva, vol. 7 (1997.), br. 2, str. 8–20. Taylor, P. W., Respect for Nature: A Theory of Environmental Ethics, Princeton University Press, Princeton 1986. Tettamanzi, kard. D., Bioetica. Nuove sfide pre l’uomo, Edizioni Piemme, Casale Monferrato (Al) 11987. Tettamanzi, kard. D., Dizionario di Bioetica, Edizioni Piemme, Casale Monferrato (Al) 2002. Unesco, The Universal Declaration on the Human Genome and Human Rights, General Conference, 29th Session, November 11, Paris 1997. Unesco, [Secretariat of the Bioethics Section – Division of Ethics of Science and Technology – Social and Human Sciences Sector], Human Cloning. Ethical Issues, United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization, Paris 2004. Unesco, [Division of Ethics of Science and Technology], National Legislation Concerning Human Reproductive and Therapeutic Cloning, Paris, July 2004. United States President’s Commission for the Study of Ethical Problems in Medicine and Biomedical and Behavioural Research, Splicing Life: The Social and Ethical Issues of Genetic Engineering with Human Beings, U. S. Government Printing Office, Washington, D.C. 1982.
bioetik2-II-izd-N.p65
264
24.3.2011, 8:44
265
Izabrana literatura
United States National Bioethics Advisory Commission, Cloning Human Beings, Rockville (Md) June 1997. Varga, A. C., Playing God: The Genetic Engineering and and the Manipulation of Life, Random House, New York 1977. Vijeće za obitelj Hrvatske biskupske konferencije, Status ljudskog embrija, [Volarić-Mršić, A. (ur)], Centar za bioetiku Filozofsko-teološkog instituta Družbe Isusove, Zagreb 2001. Visković, N., Životinja i čovjek. Prilog kulturnoj zoologiji, Biblioteka AntiBARBARUS, Antibarbarus d.o.o., Zagreb 1996. Visković, N., Stablo i čovjek. Prilog kulturnoj botanici, Biblioteka AntiBARBARUS, Antibarbarus d.o.o., Zagreb 2001. Walters, W. A. W. – Singer, P. (ur.), Test-Tube Babies, Oxford University Press, Melbourne 1982. Wilmut, I. – Schnieke, A. E. – Kind, A. J. – Campbell, K. H. S., »Viable Offspring Derived from Fetal and Adult Mammalian Cells«, u: Nature, vol. 385 (1997.) str. 810-813. Wilson, E. O., Sociobiology: The New Synthesis, Harvard University Press, Cambridge 1975. Wolpert, L., The Triumph of the Embryo, Oxford University Press, Oxford – New York 1991. Zichichi, A., Scienza ed emergenze planetarie. Il paradosso dell'eta moderna, Razzoli Editore, Milano 1993. Zimmermann, M. E. et al., Environmental Philosophy: From Animal Rights to Radical Ecology, Prentice-Hall, Englewood Clifs 1993.
bioetik2-II-izd-N.p65
265
24.3.2011, 8:44
266
Tonči Matulić: VODIČ KROZ BIOETIKU II
VODIČ KROZ BIOETIKU KNJIGA II ŽIVOT U LJUDSKIM RUKAMA
Indeks članaka u knjizi II 1. 2. 3. 4.
Bioetika i biocentrizam, br. 36, 3. rujna 2000., str. 9. Izazovi biocentrizma, br. 4, 23. siječnja 2005., str. 15. Radikalni biocentrizam, br. 5, 30. siječnja 2005., str. 15. Etičke implikacije radikalnoga biocentrizma, br. 6, 6. veljače 2005., str. 15. 5. Kritika radikalnoga biocentrizma, br. 7, 13. veljače 2005., str. 15. 6. Umjereni biocentrizam, br. 8, 20. veljače 2005., str. 15. 7. Filozofske implikacije umjerenoga biocentrizma, br. 9, 27. veljače 2005., str. 15. 8. Teološke implikacije umjerenoga biocentrizma, br. 10, 6. ožujka 2005., str. 15. 9. Etičke implikacije umjerenoga biocentrizma, br. 11, 13. ožujka 2005., str. 15. 10. Animalni biocentrizam, br. 38, 17. rujna 2000., str. 9. 11. Izazov animalnog biocentrizma, br. 12, 20. ožujka 2005., str. 15. 12. Vegetativni biocentrizam, br. 37, 10. rujna 2000., str. 9. 13. Fitocentrizam, br. 18, 1. svibnja 2005., str. 15. 14. Ekocentrizam, br. 20, 15. svibnja 2005., str. 15. 15. Ekofeminizam, br. 22, 29. svibnja 2005., str. 15. 16. Dubinska ekologija, br. 23, 5. lipnja 2005., str. 15. 17. Vegetarijanstvo, br. 24, 12. lipnja 2005., str. 15. 18. Ekološka svijest, br. 39, 30. rujna 2001., str. 11. 19. Bioetika i antropocentrizam, br. 39, 24. rujna 2000., str. 9. 20. Antropocentrizam i kršćanstvo, br. 25, 19. lipnja 2005., str. 15. 21. Antropocentrizam i moralni status, br. 26, 26. lipnja 2005., str. 15.
bioetik2-II-izd-N.p65
266
24.3.2011, 8:44
267
Indeks članaka u knjizi II
22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32.
Kozmocentrizam, br. 27, 3. srpnja 2005., str. 15. Teocentrizam, br. 28, 10. srpnja 2005., str. 15. Etika ekocentrizma, br. 20, 15. svibnja 2005., str. 15. Etika fitocentrizma, br. 19, 8. svibnja 2005., str. 15. Problem etike animalizma, br. 13, Uskrs 2005., str. 15. Izazov etike animalizma, br. 14, 3. travnja 2005., str. 15. Čovjek i životinja, br. 15. 10. travnja 2005., str. 15. Dobrobit životinja, br. 16, 17. travnja 2005., str. 15. Prava životinja?, br. 17, 24. travnja 2005., str. 15. Što je čovjek?, br. 42, 17. listopada 2004., str. 13. Prešutna naturalizacija čovjeka, br. 43, 24. listopada 2004., str. 13. 33. Dometi naturalizacije čovjeka, br. 44, 31. listopada 2004., str. 13. 34. Antropološki naturalizam, br. 45, 7. studenoga 2004., str. 13. 35. Naturalistički redukcionizam, br. 46, 14. studenoga 2004., str. 13. 36. Nova biologija, br. 25, 23. lipnja 2002., str. 13. 37. Nova genetika i kvaliteta života, br. 29, 18. srpnja 2004., str. 9. 38. Genetički inženjering, br. 26, 30. lipnja 2002., str. 13. 39. Genetički inženjering i moralno dobro, br. 27, 4. srpnja 2004., str. 13. 40. Biogenetički pesimizam, br. 27, 7. srpnja 2002., str. 13. 41. Biogenetički optimizam, br. 28, 14. srpnja 2002., str. 9. 42. Napredak znanosti kao ideologija, br. 29, 21. srpnja 2002., str. 9. 43. Bioetika i kloniranje, br. 31, 4. kolovoza 2002., str. 9. 44. Kloniranje i javnost, br. 32–33, 11.–18. kolovoza 2002., str. 15. 45. Kloniranje i mediji, br. 34, 25. kolovoza 2002., str. 9. 46. Kloniranja ljudskog embrija, br. 35, 1. rujna 2002., str. 9. 47. Etika kloniranja ljudskog embrija, br. 36, 8. rujna 2002., str. 9. 48. Reproduktivno kloniranje, br. 37, 15. rujna 2002., str. 9. 49. Kloniranje i zabavljanje javnosti, br. 38, 22. rujna 2002., str. 13.
bioetik2-II-izd-N.p65
267
24.3.2011, 8:44
268
Tonči Matulić: VODIČ KROZ BIOETIKU II
50. Hajka na matične embrijske stanice, br. 36, 5. rujna 2004., str. 9. 51. Kloniranje embrijskih matičnih stanica, br. 39, 29. rujna 2002., str. 13. 52. Kloniranje i postmoderno doba, br. 41, 13. listopada 2002., str. 13. 53. Kontekstualno opravdanje kloniranja, br. 42, 20. listopada 2002., str. 13. 54. Kloniranje i seksualnost, br. 43, 27. listopada 2002., str. 13. 55. Kloniranje i dubina seksualnosti, br. 44, 3. studenoga 2002., str. 13. 56. Kloniranje čovjeka je despotizam, br. 45, 10. studenoga 2002., str. 13. 57. Kloniranje i dimenzije despotizma, br. 46, 17. studenoga 2002., str. 13. 58. Kloniranje i politika, br. 40, 6. listopada 2002., str. 13. 59. Kloniranje i brak, br. 47, 24. studenoga 2002., str. 13. 60. Kloniranje i obitelj, br. 48, 1. prosinca 2002., str. 13. 61. Kloniranje i srodstvo, br. 49, 8. prosinca 2002., str. 13. 62. Kloniranje i homoseksualnost, br. 50. 15. prosinca 2002., str. 13. 63. Kloniranje i prirodno ropstvo, br. 51–52, Božić 2002., str. 15. 64. Igranje Boga, br. 20, 20. svibnja 2001., str. 11. 65. Strah I: biologijska istraživanja, br. 21, 27. svibnja 2001., str. 11. 66. Strah II: dr. Frankenstein, br. 22, 3. lipnja 2001., str. 11. 67. Strah III: naoružanje, br. 23, 10. lipnja 2001., str. 11. 68. Strah IV: relativizam, br. 24, 17. lipnja 2001., str. 11. 69. Strah V: indiferentizam, br. 25, 24. lipnja 2001., str. 11. 70. Neodrživost relativizma i indiferentizma, br. 26, 1. srpnja 2001., str. 11. 71. Status ljudskog embrija, br. 3, 19. siječnja 2003., str. 9. 72. Biološki status ljudskog embrija, br. 4, 26. siječnja 2003., str. 9. 73. Biologija – ljudski embrij – ideologija, br. 5, 2. veljače 2003., str. 9. 74. Biološki identitet ljudskog embrija, br. 6, 9. veljače 2003., str. 9.
bioetik2-II-izd-N.p65
268
24.3.2011, 8:44
269
Indeks članaka u knjizi II
75. Genetički identitet ljudskog embrija, br. 7, 16. veljače 2003., str. 9. 76. Filozofski status ljudskog embrija, br. 8, 23. veljače 2003., str. 9. 77. Embrij kao moguće ljudsko biće, br. 20, 18. svibnja 2003., str. 13. 78. Embrij kao buduće ljudsko biće, br. 21, 25. svibnja 2003., str. 13. 79. Embrij kao potencijalna osoba, br. 22, 1. lipnja 2003., str. 13. 80. Embrij kao osoba u potenciji, br. 23, 8. lipnja 2003., str. 13. 81. Razilaženja zbog osobe, br. 24, 15. lipnja 2003., str. 10. 82. Ljudski embrij kao osoba, br. 25, 22. lipnja 2003., str. 13. 83. Osobni identitet ljudskog embrija, br. 9, 2. ožujka 2003., str. 9. 84. Ljudski embrij i teologija, br. 12, 23. ožujka 2003., str. 9. 85. Teološki status ljudskog embrija, br. 10, 9. ožujka 2003., str. 9. 86. Ljudski embrij pred vjerom i razumom, br. 26, 29. lipnja 2003., str. 13. 87. Vjera pretpostavlja razum, br. 27, 6. srpnja 2003., str. 9. 88. Razum pretpostavlja vjeru, br. 28, 13. srpnja 2003., str. 9. 89. Sociološki status ljudskog embrija, br. 15, 13. travnja 2003., str. 13. 90. Pravni status ljudskog embrija, br. 30, 27. srpnja 2003., str. 9. 91. Kultura sukobljavanja, br. 29, 20. srpnja 2003., str. 9. 92. Fetus kao vlasništvo, br. 16, Uskrs 2003., str. 15. 93. Fetus kao nametnik, br. 17, 27. travnja 2003., str. 9. 94. Moralni status ljudskog embrija, br. 11, 16. ožujka 2003., str. 9. 95. Crkva i status ljudskog embrija, br. 14, 6. travnja 2003., str. 9. 96. Tuciorističko načelo i ljudski embrij, br. 13, 30. ožujka 2003., str. 9.
bioetik2-II-izd-N.p65
269
24.3.2011, 8:44
270
Tonči Matulić: VODIČ KROZ BIOETIKU II
Vodič kroz bioetiku (Glas Koncila, 1999. – 2005.)
1999. 1. Odakle dolazi pojam »bioetika«?, br. 48, 28. studenoga 1999., str. 9. 2. Bioetika i specifični bio-medicinski progres, br. 49, 5. prosinca 1999., str. 9. 3. Znanstvena disciplina?, br. 50, 12. prosinca 1999., str. 9. 4. Znanstveni progres i bioetika, br. 51, 19. prosinca 1999., str. 9. 5. Neki uvjeti interdisciplinarnosti bioetike, br. 52, Božić 1999., str. 11. 6. Interdisciplinarnost bioetike (neobjavljen članak)
2000. 7. Interpretativna metodologija ili metoda u bioetici, br. 1, 2. siječnja 2000., str. 9. 8. Medicinska etika i bioetika, br. 2, 9. siječnja 2000., str. 9. 9. Medicinska deontologija i bioetika, br. 3., 16. siječnja 2000., str. 9. 10. Bioetika i moralna teologija, br. 4, 23. siječnja 2000., str. 9. 11. Bioetika i filozofska-antropologija, br. 5., 30. siječnja 2000., str. 9. 12. Bioetika i filozofska etika, br. 6, 6. veljače 2000., str. 9. 13. Raznorodni bioetički stavovi, br. 7, 13. veljače 2000., str. 9. 14. Utilitarizam i sociobiologizam i liberal-radikalizam, br. 8, 20. veljače 2000., str. 9. 15. Kontraktualizam i klinička kazuistika, br. 9, 27. veljače 2000., str. 9. 16. Bioetika i savjest, br. 10, 5. ožujka 2000., str. 9. 17. Socio-kulturološki fenomen, br. 11, 12. ožujka 2000., str. 9. 18. Bioetika je izazov, br. 12, 19. ožujka 2000., str. 12. 19. Kvaliteta života, br. 13, 26. ožujka 2000., str. 9. 20. Bioetika i svetost života, br. 14, 2. travnja 2000., str. 9. 21. Bioetički centri i instituti, br. 15, 9. travnja 2000., str. 9.
bioetik2-II-izd-N.p65
270
24.3.2011, 8:44
271
Vodič kroz bioetiku
22. Bioetika je izazov filozofiji, br. 16, 16. travnja 2000., str. 9. 23. Bioetika je izazov teologiji, br. 17, Uskrs 2000., str. 11. 24. Bioetika je izazov pravu, br. 18, 30. travnja 2000., str. 9. 25. Bioetika je izazov politici, br. 19, 7. svibnja 2000., str. 9. 26. Bioetika je izazov Crkvi, br. 20, 14. svibnja 2000., str. 9. 27. Bioetičke »paradigme«, br. 21, 21. svibnja 2000., str. 9. 28. Bioetička »paradigma« načela, br. 22, 28. svibnja 2000., str. 9. 29. Bioetička »paradigma« kreposti, br. 23, 4. lipnja 2000., str. 9. 30. Bioetička »paradigma« moralnog iskustva, br. 24, 11. lipnja 2000., str. 9. 31. Bioetika i personalizam, br. 25, 18. lipnja 2000., str. 9. 32. Bioetika i osoba, br. 26, 25. lipnja 2000., str. 9. 33. Teologičnost osobe, br. 27, 2. srpnja 2000., str. 9. 34. Filozofičnost osobe, br. 28, 9. srpnja 2000., str. 9. 35. Sekularnost osobe, br. 29, 16. srpnja 2000., str. 9. 36. »Alternative« ljudskoj osobi, br. 30, 23. srpnja 2000., str. 9. 37. Metafizička narav osobe, br. 31, 30. srpnja 2000., str. 9. 38. Psihološko-empirijske dimenzije osobe, br. 32, 6. kolovoza 2000., str. 9. 39. Biološki identitet, br. 33, 13. kolovoza 2000., str. 9. 40. Osobni identitet, br. 34, 20. kolovoza 2000., str. 9. 41. Osoba je društvena veličina, br. 35, 27. kolovoza 2000., str. 9. 42. Bioetika i biocentrizam, br. 36, 3. rujna 2000., str. 9. 43. Vegetativni biocentrizam, br. 37, 10. rujna 2000., str. 9. 44. Životinjski biocentrizam, br. 38, 17. rujna 2000., str. 9. 45. Bioetika i antropocentrizam, br. 39, 3. rujna 2000., str. 9. 46. Bioetika i etika odgovornosti, br. 40, 1. listopada 2000., str. 9. 47. Etika odgovornosti i preživljavanje, br. 41, 1. listopada 2000., str. 9. 48. Zadnji kriterij etičkog vrednovanja, br. 42, 15. listopada 2000., str. 9. 49. Subjektivna odluka savjesti, br. 43, 22. listopada 2000., str. 9. 50. Smisao odgovornosti, br. 44, 29. listopada 2000., str. 9.
bioetik2-II-izd-N.p65
271
24.3.2011, 8:44
272
Tonči Matulić: VODIČ KROZ BIOETIKU II
51. Odgovornost i nevrednujuća znanost, br. 45, 5. studenoga 2000., str. 9. 52. Metafizika i dogmatizam, br. 46, 12. studenoga 2000., str. 9. 53. Biti – trebati biti – načelo odgovornosti, br. 47, 19. studenoga 2000., str. 9. 54. Prema izvoru odgovornosti, br. 48, 26. studenoga 2000., str. 9. 55. Razum i sloboda, br. 49, 3. prosinca 2000., str. 9. 56. Moralna sloboda, br. 50, 10. prosinca 2000., str. 9. 57. Slobodna volja, br. 51, 17. prosinca 2000., str. 9. 58. Prema totalnom ostvarenju, br. 52, Božić 2000., str. 11.
2001. 59. Slobodno određenje volje, br. 1, 7. siječnja 2001., str. 11. 60. Odgovorno djelovanje, br. 2, 14. siječnja 2001., str. 11. 61. Legalno djelovanje, br. 3, 21. siječnja 2001., str. 11. 62. Moralno djelovanje, br. 4, 28. siječnja 2001., str. 11. 63. Slobodno moralno djelovanje, br. 5, 4. veljače 2001., str. 11. 64. Moralna odgovornost, br. 6, 11. veljače 2001., str. 11. 65. Etički emotivizam, br. 7, 18. veljače 2001., str. 11. 66. Etički subjektivizam, br. 8, 25. veljače 2001., str. 11. 67. Etički instinktivizam, br. 9, 4. ožujka 2001., str. 11. 68. Etički objektivizam, br. 10, 11. ožujka 2001., str. 11. 69. Etički mehanicizam, br. 11, 18. ožujka 2001., str. 11. 70. Protočnost između objektivnog i subjektivnog, br. 12, 25. ožujka 2001., str. 11. 71. Moralna kreativnost, br. 13, 1. travnja 2001., str. 9. 72. Napuknuće povjerenja, br. 14, 8. travnja 2001., str. 9. 73. Novi vrijednosni izazovi, br. 15, Uskrs 2001., str. 9. 74. Kriza je izazov, br. 16, 22. travnja 2001., str. 11. 75. Nepodnošljivi teret, br. 17, 29. travnja 2001., str. 11. 76. Laicizacija etike, br. 18, 6. svibnja 2001., str. 11. 77. Turbulencija vrijednosti, br. 19, 13. svibnja 2001., str. 11. 78. Igranje Boga, br. 20, 20. svibnja 2001., str. 11. 79. Strah I: biologijska istraživanja, br. 21, 27. svibnja 2001., str. 11. 80. Strah II: dr. Frankenstein, br. 22, 3. lipnja 2001., str. 11.
bioetik2-II-izd-N.p65
272
24.3.2011, 8:44
273
Vodič kroz bioetiku
81. 82. 83. 84.
Strah III: naoružanje, br. 23, 10. lipnja 2001., str. 11. Strah IV: relativizam, br. 24, 17. lipnja 2001., str. 11. Strah V: indiferentizam, br. 25, 24. lipnja 2001., str. 11. Neodrživost relativizma i indiferentizma, br. 26, 1. srpnja 2001., str. 11. 85. »Kultura smrti«, br. 27, 8. srpnja 2001., str. 11. 86. Ideologizacija života, br. 28, 15. srpnja 2001., str. 11. 87. »Kultura života« i bioetika, br. 29, 22. srpnja 2001., str. 11. 88. Bioetika je zahtjevna zadaća, br. 30, 29. srpnja 2001., str. 11. 89. Bioetički dijalog i autonomija stvorenoga, br. 31, 5. kolovoza 2001., str. 11. 90. Dijalog kao poštivanje, br. 32, 12. kolovoza 2001., str. 11. 91. Dijalog kao kršćanska krepost, br. 33, 19. kolovoza 2001., str. 11. 92. Bioetika i intelektualci, br. 34, 26. kolovoza 2001., str. 11. 93. Bioetika i progres, br. 35, 2. rujna 2001., str. 11. 94. Bioetika i savjest, br. 36, 9. rujna 2001., str. 11. 95. Kršćanin i bioetika, br. 37, 16. rujna 2001., str. 11. 96. Fenomeni ‘prirodnog’ i ‘umjetnog’, br. 38, 23. rujna 2001., str. 11. 97. Ekološka svijest, br. 39, 30. rujna 2001., str. 11. 98. Oslobođenje od začaranosti, br. 40, 7. listopada 2001., str. 11. 99. Tehno-znanost i promjene, br. 41, 14. listopada 2001., str. 11. 100. Problem etike u bioetici, br. 42, 21. listopada 2001., str. 11. 101. Münchhausenov efekt i bioetika, br. 43, 28. listopada 2001., str. 11. 102. Bioetika i evolucija, br. 44, 4. studenoga 2001., str. 11. 103. Bioetika i biologija, br. 45, studenoga 2001., str. 11. 104. Biologijska objašnjenja i bioetika, br. 46, 18. studenoga 2001., str. 11. 105. Bioetika i medicina, br. 47, 25. studenoga 2001., str. 11. 106. Medicina i kultura, br. 48, 2. prosinca 2001., str. 11. 107. Palijativna skrb, br. 49, 9. prosinca 2001., str. 11. 108. Pratnja pri umiranju, br. 50, 16. prosinca 2001., str. 11. 109. Tajna smrti, br. 51, Božić 2001., str. 13. 110. Kršćanska vizija umiranja i smrti, br. 52, 30. prosinca 2001., str. 11.
bioetik2-II-izd-N.p65
273
24.3.2011, 8:44
274
Tonči Matulić: VODIČ KROZ BIOETIKU II
2002. 111. Problem patnje, br. 1, 6. siječnja 2002., str. 13. 112. Prema kršćanskom smislu patnje, br. 2, 13. siječnja 2002., str. 13. 113. Christus patiens, br. 3, 20. siječnja 2002., str. 13. 114. Patnja i bolovi, br. 4, 27. siječnja 2002., str. 13. 115. Administracija analgetika, br. 5, 3. veljače 2002., str. 13. 116. Terapijsko nasilje ili distanazija, br. 6, 10. veljače 2002., str. 13. 117. Terapijska medicinska sredstva, br. 7, 17. veljače 2002., str. 13. 118. Globalizacija medicine, br. 8, 24. veljače 2002., str. 13. 119. Redovita terapijska sredstva, br. 9, 3. ožujka 2002., str. 13. 120. Izvanredna terapijska sredstva, br. 10, 10. ožujka 2002., str. 13. 121. Stanje terminalnog bolesnika, br. 11, 17. ožujka 2002., str. 13. 122. Smrtna agonija i eutanazija, br. 12, 24. ožujka 2002., str. 19. 123. Eutanazija?, br. 13, Uskrs 2002., str. 13. 124. Aktivna ili izravna eutanazija, br. 14, 7. travnja 2002., str. 13. 125. Pasivna eutanazija, br. 15, 14. travnja 2002., str. 13. 126. Eugenička eutanazija, br. 16, 21. travnja 2002., str. 13. 127. Rastezljivost granica eutanazije, br. 17, 28. travnja 2002., str. 13. 128. Eutanazijski individualizam, br. 18, 5. svibnja 2002., str. 13. 129. Eutanazijski indiferentizam, br. 19, 12. svibnja 2002., str. 13. 130. Eutanazijska klima, br. 20, 19. svibnja 2002., str. 13. 131. Eutanazija i gubitak smisla, br. 21, 26. svibnja 2002., str. 13. 132. Eutanazija kao lijek za strah, br. 22, 2. lipnja 2002., str. 13. 133. Teolog i eutanazija, br. 23, 9. lipnja 2002., str. 13. 134. Eutanazija i Radosna vijest, br. 24, 16. lipnja 2002., str. 13. 135. Nova biologija, br. 25, 23. lipnja 2002., str. 13. 136. Genetički inženjering, br. 26, 30. lipnja 2002., str. 13.
bioetik2-II-izd-N.p65
274
24.3.2011, 8:44
275
Vodič kroz bioetiku
137. Biogenetički pesimizam, br. 27, 7. srpnja 2002., str. 13. 138. Biogenetički optimizam, br. 28, 14. srpnja 2002., str. 9. 139. Napredak znanosti kao ideologija, br. 29, 21. srpnja 2002., str. 9. 140. Bioetika i prirodne znanosti, br. 30, 28. srpnja 2002., str. 9. 141. Bioetika i kloniranje, br. 31, 4. kolovoza 2002., str. 9. 142. Kloniranje i javnost, br. 32–33, 11.–18. kolovoza 2002., str. 15. 143. Kloniranje i mediji, br. 34, 25. kolovoza 2002., str. 9. 144. Kloniranje ljudskog embrija (1), br. 35, 1. rujna 2002., str. 9. 145. Kloniranje ljudskog embrija (2), br. 36, 8. rujna 2002., str. 9. 146. Kloniranje ljudskog embrija (3), br. 37, 15. rujna 2002., str. 9. 147. Kloniranje ljudskog embrija (4), br. 38, 22. rujna 2002., str. 13. 148. Kloniranje embrijskih matičnih stanica, br. 39, 29. rujna 2002., str. 13. 149. Kloniranje i politika, br. 40, 6. listopada 2002., str. 13. 150. Kloniranje i postmoderno doba, br. 41, 13. listopada 2002., str. 13. 151. Kontekstualno opravdanje kloniranja, br. 42, 20. listopada 2002., str. 13. 152. Kloniranje i seksualnost, br. 43, 27. listopada 2002., str, 13. 153. Kloniranje i dubina seksualnosti, br. 44, 3. studenoga 2002., str. 13. 154. Kloniranje čovjeka je despotizam, br. 45, 10. studenoga 2002., str. 13. 155. Kloniranje i dimenzije despotizma, br. 46, 17. studenoga 2002., str. 13. 156. Kloniranje i brak, br. 47, 24. studenoga 2002., str. 13. 157. Kloniranje i obitelj, br. 48, 1. prosinca 2002., str. 13. 158. Kloniranje i srodstvo, br. 49, 8. prosinca 2002., str. 13. 159. Kloniranje i homoseksualnost, br. 50, 15. prosinca 2002., str. 13. 160. Kloniranje i prirodno ropstvo, br. 51–52, Božić 2002., str. 15.
bioetik2-II-izd-N.p65
275
24.3.2011, 8:44
276
Tonči Matulić: VODIČ KROZ BIOETIKU II
2003. 161. Tajna života, br. 1, 5. siječnja 2003., str. 13. 162. Život kao događanje smisla, br. 2, 12. siječnja 2003., str. 9. 163. Status ljudskog embrija, br. 3, 19. siječnja 2003., str. 9. 164. Biološki status ljudskog embrija, br. 4, 26. siječnja 2003., str. 9. 165. Biologija – ljudski embrij – ideologija, br. 5, 2. veljače 2003., str. 9. 166. Biološki identitet ljudskog embrija, br. 6, 9. veljače 2003., str. 9. 167. Genetički identitet ljudskog embrija, br. 7, 16. veljače 2003., str. 9. 168. Filozofski status ljudskog embrija, br. 8, 23. veljače 2003., str. 9. 169. Osobni identitet ljudskog embrija, br. 9, 2. ožujka 2003., str. 9. 170. Teološki status ljudskog embrija, br. 10, 9. ožujka 2003., str. 9. 171. Moralni status ljudskog embrija, br. 11, 16. ožujka 2003., str. 9. 172. Ljudski embrij i teologija, br. 12, 23. ožujka 2003., str. 9. 173. Tuciorističko načelo i ljudski embrij, br. 13, 30. ožujka 2003., str. 9. 174. Crkva i status ljudskog embrija, br. 14, 6. travnja 2003., str. 9. 175. Sociološki status ljudskog embrija, br. 15, 13. travnja 2003., str. 13. 176. Fetus kao vlasništvo, br. 16, Uskrs 2003., str. 15. 177. Fetus kao nametnik, br. 17, 27. travnja 2003., str. 9. 178. Liberalno »da« pobačaju, br. 18, 4. svibnja 2003., str. 9. 179. Pobačaj i »pro choice«, br. 19, 11. svibnja 2003., str. 9. 180. Embrij kao moguće ljudsko biće, br. 20, 25. svibnja 2003., str. 13. 181. Embrij kao buduće ljudsko biće, br. 21, 25. svibnja 2003., str. 13. 182. Embrij kao potencijalna osoba, br. 22, 1. lipnja 2003., str. 13. 183. Embrij kao osoba u potenciji, br. 23, 8. lipnja 2003., str. 13.
bioetik2-II-izd-N.p65
276
24.3.2011, 8:44
277
Vodič kroz bioetiku
184. Razilaženja zbog osobe, br. 24, 15. lipnja 2003., str. 10. 185. Ljudski embrij kao osoba, br. 25, 22. lipnja 2003., str. 13. 186. Ljudski embrij pred vjerom i razumom, br. 26, 29. lipnja 2003., str. 13. 187. Vjera pretpostavlja razum, br. 27, 6. srpnja 2003., str. 9. 188. Razum pretpostavlja vjeru, br. 28, 13. srpnja 2003., str. 9. 189. Kultura sukobljavanja, br. 29, 20. srpnja 2003., str. 9. 190. Pravni status ljudskog, br. 30, 27. srpnja 2003., str. 9. 191. Izvor prava na život, br. 31, 3. kolovoza 2003., str. 9. 192. Rasprave o pravu na život, br. 32–33, Velika Gospa 2003., str. 15. 193. Pravo na život i suvremena kultura, br. 34, 24. kolovoza 2003., str. 9. 194. Pravo na život, liberalizam i demokracija, br. 35, 31. kolovoza 2003., str. 9. 195. Jedan je izvor života, br. 36, 7. rujna 2003., str. 9. 196. Odakle tzv. pravo na pobačaj?, br. 37, 14. rujna 2003., str. 9. 197. Pobačaj i problem slobode, br. 38, 21. rujna 2003., str. 13. 198. Pobačaj – religija – liberalizam, br. 39, 28. rujna 2003., str. 13. 199. Sloboda kao vrijednost i pobačaj, br. 40, 5. listopada 2003., str. 13. 200. Bioetika i spor oko autonomije, br. 41, 12. listopada 2003., str. 9. 201. Što je to autonomija?, br. 42, 19. listopada 2003., str. 13. 202. Stupnjevitost autonomije, br. 43, 26. listopada 2003., str. 13. 203. Ljudsko dostojanstvo i autonomija, br. 44, 2. studenoga 2003., str. 13. 204. Neograničena autonomija čovjeka?, br. 45, 9. studenoga 2003., str. 13. 205. Autonomija i pobačaj, br. 46, 16. studenoga 2003., str. 9. 206. Spor oko objektivnoga, br. 47, 23. studenoga 2003., str. 13. 207. Spor oko subjektivnoga, br. 48, 30. studenoga 2003., str. 13. 208. Demokracija i pobačaj, br. 49, 7. prosinca 2003., str. 9. 209. Izbori, politika i pobačaj, br. 50, 14. prosinca 2003., str. 13.
bioetik2-II-izd-N.p65
277
24.3.2011, 8:44
278
Tonči Matulić: VODIČ KROZ BIOETIKU II
210. Betlehemska štalica i konzumerizam, br. 51–52, Božić 2003., str. 15.
2004. 211. Božić kao autentično čovještvo, br. 1, 4. siječnja 2004., str. 13. 212. Smisao božićnih slavlja, br. 2, 11. siječnja 2004., str. 13. 213. Život i punina života, br. 3, 18. siječnja 2004., str. 9. 214. Ljubav prema životu, br. 4, 25. siječnja 2004., str. 9. 215. Kršćanska ljubav i život, br. 5, 1. veljače 2004., str. 13. 216. Bog, osobna savjest i pobačaj, br. 6, 8. veljače 2004., str. 9. 217. Pobačaj između osobne savjesti i zakona, br. 7, 15. veljače 2004., str. 13. 218. Zakon o pobačaju, br. 8, 22. veljače 2004., str. 13 219. Čovjek prije rođenja i autonomija?, br. 9, 29. veljače 2004., str. 13. 220. Pobačaj – spona liberalizma i komunizma, br. 10, 7. ožujka 2004., str. 13. 221. Fetus kao ustavna kategorija, br. 11, 14. ožujka 2004., str. 9. 222. Pobačaj i politika, br. 12, 21. ožujka 2004., str. 13. 223. Država i pobačaj, br. 13, 28. ožujka 2004., str. 13. 224. Permisivni zakon o pobačaju, br. 14, 4. travnja 2004., str. 13. 225. Uskrs – svetkovina Života, br. 15, Uskrs 2005., str. 15 226. Nježni pelikan – simbol Života, br. 16, 18. travnja 2004., str. 9. 227. Nježni pelikan – amblem života, br. 17, 25. travnja 2004., str. 9. 228. Uskrs – ispunjenje smisla života, br. 18, 2. svibnja 2004., str. 13. 229. Liberalizirajući zakon o pobačaju (1), br. 19, 9. svibnja 2004., str. 13. 230. Liberalizirajući zakon o pobačaju (2), br. 20, 16. svibnja 2004, str. 9. 231. Liberalizirajući zakon o pobačaju (3), br. 21, 23. svibnja 2004., str. 9.
bioetik2-II-izd-N.p65
278
24.3.2011, 8:44
279
Vodič kroz bioetiku
232. Restriktivni zakon o pobačaju, br. 22, 30. svibnja 2004., str. 13. 233. Pobačaj, pravo i moral (1), br. 23, 6. lipnja 2004., str. 9. 234. Pobačaj, pravo i moral (2), br. 24, 13. lipnja 2004., str. 13. 235. Problem zakonske zabrane pobačaja, br. 25, 20. lipnja 2004., str. 9. 236. Pobačaj i ideologija, br. 26, 27. lipnja 2004., str. 9. 237. Genetički inženjering, br. 27, 4. srpnja 2004., str. 13. 238. Nova ideologija rekonstrukcionizma, br. 28, 11. srpnja 2004., str. 9. 239. Nova genetika i kvaliteta života, br. 29, 18. srpnja 2004., str. 9. 240. Kvaliteta života i ljudsko dostojanstvo (1), br. 30, 25. srpnja 2004., str. 9. 241. Kvaliteta života i ljudsko dostojanstvo (2), br. 31, 1. kolovoza 2004., str. 9. 242. Kvaliteta života i ljudsko dostojanstvo (3), br. 32–33, Velika Gospa 2004., str. 15. 243. Kvaliteta života i ljudsko dostojanstvo (4), br. 34, 22. kolovoza 2004., str. 9. 244. Granice ideologije rekonstrukcionizma, br. 35, 29. kolovoza 2004., str. 9. 245. Hajka na matične embrijske stanice, br. 36, 5. rujna 2004., str. 9. 246. Ljudski život i sloboda istraživanja, br. 37, 12. rujna 2004., str. 13. 247. Ugroženost ljudskog života, br. 38, 19. rujna 2004., str. 9. 248. Imati ili biti – gdje je granica? (1), br. 39, 26. rujna 2004., str. 9. 249. Imati ili biti? (2), br. 40, 3. listopada 2004., str. 9. 250. Imati ili biti? (3), br. 41, 10. listopada 2004., str. 9. 251. Što je čovjek?, br. 42, 17. listopada 2004., str. 13. 252. Prešutna naturalizacija čovjeka, br. 43, 24. listopada 2004., str. 13. 253. Dometi naturalizacije čovjeka, br. 44, 31. listopada 2004., str. 13. 254. Antropološki naturalizam, br. 45, 7. studenoga 2004., str. 13.
bioetik2-II-izd-N.p65
279
24.3.2011, 8:44
280
Tonči Matulić: VODIČ KROZ BIOETIKU II
255. Naturalistički redukcionizam, br. 46, 14. studenoga 2004., str. 13. 256. Pitanje o Bogu, br. 47, 21. studenoga 2004., str. 13. 257. Pitanje o Božjim pravima, br. 48, 28. studenoga 2004., str. 12. 258. Priznanje Božjih prava u svijetu, br. 49, 5. prosinca 2004., str. 12. 259. Napredak i stanje društva, br. 50, 12. prosinca 2004., str. 12. 260. O uzrocima duhovne krize, br. 51, 19. prosinca 2004., str. 12. 261. Potreba duhovnog zaokreta, br. 52, Božić 2004., str. 14.
2005. 262. Kriza – ime društva, br. 1, 2. siječnja 2005., str. 15. 263. Čovjek između tajne i eksperimenta, br. 2, 9. siječnja 2005., str. 15. 264. Očovječenje ili samouništenje?, br. 3, 16. siječnja 2005., str.15. 265. Izazovi biocentrizma, br. 4, 23. siječnja 2005., str. 15. 266. Radikalni biocentrizam, br. 5, 30. siječnja 2005., str. 15. 267. Etičke implikacije radikalnoga biocentrizma, br. 6, 6. veljače 2005., str. 15. 268. Kritika radikalnoga biocentrizma, br. 7, 13. veljače 2005., str. 15. 269. Umjereni biocentrizam, br. 8, 20. veljače 2005., str. 15. 270. Filozofske implikacije umjerenoga biocentrizma, br. 9, 27. veljače 2005., str. 15. 271. Teološke implikacije umjerenoga biocentrizma, br. 10, 6. ožujka 2005., str. 15. 272. Etičke implikacije umjerenoga biocentrizma, br. 11, 13. ožujka 2005., str. 15. 273. Izazov animalnoga biocentrizma, br. 12, 20. ožujka 2005, str. 15. 274. Problem etike animalizma, br. 13, Uskrs 2005., str. 15. 275. Izazov etike animalizma, br. 14, 3. travnja 2005., str. 15. 276. Čovjek i životinja, br. 15, 10. travnja 2005, str. 15. 277. Dobrobit životinja, br. 16, 17. travnja 2005., str. 15.
bioetik2-II-izd-N.p65
280
24.3.2011, 8:44
281
Vodič kroz bioetiku
278. 279. 280. 281. 282. 283. 284. 285. 286. 287. 288. 289. 290.
Prava životinja, br. 17, 24. travnja 2005., str. 15. Fitocentrizam, br. 18, 1. svibnja 2005., str. 15. Etika fitocentrizma, br. 19, 8. svibnja 2005., str. 15. Ekocentrizam, br. 20, 15. svibnja 2005., str. 15. Etika ekocentrizma, br. 21, 22. svibnja 2005., str. 15. Ekofeminizam, br. 22, 29. svibnja 2005., str. 15. Dubinska ekologija, br. 23, 5. lipnja 2005., str. 15. Vegetarijanstvo, br. 24, 12. lipnja 2005., str. 15. Antropocentrizam (1), br. 25, 19. lipnja 2005., str. 15. Antropocentrizam (2), br. 26, 26. lipnja 2005., str. 15. Kozmocentrizam, br. 27, 3. srpnja 2005., str. 15. Teocentrizam, br. 28, 10. srpnja 2005., str. 15. Medikalizacija ljudskog rađanja, br. 29, 17. srpnja 2005., str. 15. 291. Ljudsko dostojanstvo u času nastanka, br. 30, 24. srpnja 2005., str. 15. 292. Neplodnost i odgovornost medicine, br. 31, 31. srpnja 2005., str. 15. 293. Želja za potomstvom, br. 32–33, Velika Gospa 2005., str. 15. 294. Sukob etike i tehnike, br. 34, 21. kolovoza 2005., str. 15. 295. Etičke granice istraživanja, br. 35, 28. kolovoza 2005., str. 15. 296. Pravo na potomstvo?, br. 36, 4. rujna 2005., str. 15. 297. Kupovanje potomstva?, br. 37, 11. rujna 2005., str. 15. 298. Zahtjevi ideologije laissez-faire, br. 38, 18. rujna 2005., str. 15. 299. Ratio eugenica, br. 39, 25. rujna 2005., str. 15. 300. Izazovi heterologne oplodnje, br. 40, 2. listopada 2005., str. 15. 301. Zakon o izvantjelesnoj oplodnji?, br. 41, 9. listopada 2005., str. 15. 302. Izazov spolnoga odgoja, br. 42, 16. listopada 2005., str. 15. 303. Spolni odgoj i zakon postupnosti, br. 43, 23. listopada 2005., str. 15. 304. Spolni odgoj i samokontrola, br. 44, 30. listopada 2005., str. 15.
bioetik2-II-izd-N.p65
281
24.3.2011, 8:44
282
Tonči Matulić: VODIČ KROZ BIOETIKU II
305. Ljubav i spolnost, br. 45, 6. studenoga 2005., str. 15. 306. Bolno institucionaliziranje bioetike, br. 46, 13. studenoga 2005., str. 15. 307. Šest godina vodiča kroz bioetiku, br. 47, 20. studenoga 2005, str. 15.
bioetik2-II-izd-N.p65
282
24.3.2011, 8:44
283
Knjige autora Tončija Matulića u izdanju Glasa Koncila:
Oblikovanje identiteta bioetičke discipline, Zagreb, 22011; 14,5 x 21,5 cm, 304 str.
Medicinsko prevrednovanje etičkih granica, Zagreb, 22011; 14,5 x 21,5 cm, 266 str.
Život u ljudskim rukama, Zagreb, 22011; 14,5 x 21,5 cm, 284 str.
Bioetika, Zagreb, 22001. 17 x 24 cm, 539 str.
bioetik2-II-izd-N.p65
283
24.3.2011, 8:44
284
Tonči Matulić: VODIČ KROZ BIOETIKU II
Bioetički izazovi kloniranja čovjeka, Zagreb, 22010. 12,5 x 20,5 cm, 288 str.
Metamorfoze kulture Teološko prepoznavanje znakova vremena u ozračju znanstvenotehničke civilizacije Zagreb, 32009. 15 x 23 cm, 944 str.
Tužaljke kamenja hrvatske pustinje, Zagreb, 32011. 16 x 23 cm, 440 str.
Knjige možete kupiti ili naručiti uz popust kod nakladnika!
¤ Kaptol 8, 10000 Zagreb, tel.: 01/4874 318, faks: 01/4874 319 http://knjizara.glas-koncila.hr, e-pošta: web-izlog@glas-koncila.hr
bioetik2-II-izd-N.p65
284
24.3.2011, 8:44
I. Identitet bioetike kao posebne discipline
1