VODIČ KROZ BIOETIKU III

I. Identitet bioetike kao posebne discipline

1

1

I. Bioetika i problem autonomije čovjeka

Tonči Matulić: VODIČ KROZ BIOETIKU III Medicinsko prevrednovanje etičkih granica

bioetik3-II-izd-N.p65

1

24.3.2011, 8:47

2

Tonči Matulić: VODIČ KROZ BIOETIKU III

Tonči Matulić: Vodič kroz bioetiku III Medicinsko prevrednovanje etičkih granica, Glas Koncila, Zagreb 2011.

Nakladnik:

Glas Koncila, Kaptol 8, Zagreb Tel.: 01/4874-318; faks: 4874-319 e-mail: web-izlog@glas-koncila.hr www.glas-koncila.hr

Za nakladnika: Nedjeljko Pintarić Biblioteka: Tertium millennium. Svezak 4 Recenzenti: Ivan Cifrić, Luka Tomašević Suradnik u pripremi: Dražen Zetić Lektura: Jadranka Jelinić Korektura: Anđa Jakovljević Alka Pintarić Grafičko oblikovanje: Glas Koncila, Kaptol 8, Zagreb Naslovnica: Mirjana Kos Tisak: Grafika Markulin, Lukavec Drugo izdanje tiskano u ožujku 2011.

Prvo izdanje tiskano u rujnu 2006.

ISBN: 978-953-241-256-7 CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 742432.

bioetik3-II-izd-N.p65

2

24.3.2011, 8:47

3

I. Bioetika i problem autonomije čovjeka

VODIČ KROZ BIOETIKU III

Tonči Matulić

MEDICINSKO PREVREDNOVANJE ETIČKIH GRANICA Svetost života prikliještena između autonomije i tehnicizma 2. nepromijenjeno izdanje

Glas Koncila, 2011.

bioetik3-II-izd-N.p65

3

24.3.2011, 8:47

4

bioetik3-II-izd-N.p65

Tonči Matulić: VODIČ KROZ BIOETIKU III

4

24.3.2011, 8:47

5

I. Bioetika i problem autonomije čovjeka

Sadržaj Predgovor ............................................................................... 9 Uvod ....................................................................................... 15 I. BIOETIKA I PROBLEM AUTONOMIJE ČOVJEKA 1. 1. Bioetika i spor oko autonomije ...................................... 21 1. 1. 1. Što je to autonomija? ......................................... 23 1. 1. 2. Stupnjevitost autonomije ................................... 24 1. 1. 3. Ljudsko dostojanstvo i autonomija .................... 26 1. 1. 4. Neograničena autonomija čovjeka? ................... 28 1. 2. Autonomija i pobačaj ..................................................... 31 1. 2. 1. Čovjek prije rođenja i autonomija? .................... 33 II. (BIO)ETIČKI IMPERATIVI SPOLNOGA ODGOJA 2. 1. Izazov spolnog odgoja .................................................... 37 2. 1. 1. Spolni odgoj i zakon postupnosti ....................... 39 2. 1. 2. Spolni odgoj i samokontrola .............................. 41 2. 1. 3. Ljubav i spolnost ................................................ 44 III. BIOETIČKO TEMATIZIRANJE POBAČAJA I PRAVO NA ŽIVOT 3. 1. Izvor prava na život ........................................................ 49 3. 1. 1. Pravo na život i suvremena kultura ................... 51 3. 1. 2. Pravo na život, liberalizam i demokracija .......... 53 3. 2. Rasprave o pravu na život .............................................. 55 3. 2. 1. Liberalno »da« pobačaju ..................................... 57 3. 2. 1. 1. Pobačaj i »pro choice« ............................ 58 3. 2. 1. 2. Odakle tzv. pravo na pobačaj? ............... 60 3. 2. 2. Pobačaj i problem slobode .................................. 62 3. 3. Demokracija i pobačaj .................................................... 65

bioetik3-II-izd-N.p65

5

24.3.2011, 8:47

6

Tonči Matulić: VODIČ KROZ BIOETIKU III

3. 3. 1. Izbori, politika i pobačaj ................................... 67 3. 3. 2. Pobačaj – spona liberalizma i komunizma ....... 69 3. 3. 3. Pobačaj i politika .............................................. 71 3. 3. 4. Država i pobačaj .............................................. 73 3. 3. 5. Zakon o pobačaju ............................................ 74 3. 3. 5. 1. Permisivni zakon o pobačaju ............... 76 3. 3. 5. 2. Liberalizirajući zakon o pobačaju ......... 78 3. 3. 5. 3. Depenalizacija pobačaja ....................... 80 3. 3. 5. 4. Pobačaj i društvena svijest ................... 82 3. 3. 5. 5. Restriktivni zakon o pobačaju ............. 84 3. 4. Pobačaj, pravo i moral .................................................. 87 3. 4. 1. Pobačaj, moralni i pravni poredak ................... 89 3. 4. 2. Problem zakonske zabrane pobačaja ................ 91 3. 5. Pobačaj i ideologija ....................................................... 94 3. 6. Sloboda kao vrijednost i pobačaj .................................. 97 3. 6. 1. Pobačaj – religija – liberalizam ......................... 99 3. 6. 1. 1. Pobačaj između osobne savjesti i zakona 101 3. 6. 1. 2. Bog, osobna savjest i pobačaj ............... 103 3. 7. Fetus kao ustavna kategorija ........................................ 105 IV. BIOETIČKI ASPEKTI MEDIKALIZACIJE LJUDSKOG RAĐANJA 4. 1. Medikalizacija ljudskog rađanja ................................... 109 4. 1. 1. Neplodnost i odgovornost medicine ................ 111 4. 2. Želja za potomstvom ................................................... 114 4. 2. 1. Pravo na potomstvo ......................................... 116 4. 2. 2. Kupovanje potomstva ...................................... 119 4. 3. Sukob etike i tehnike ................................................... 122 4. 3. 1. Etičke granice istraživanja................................ 124 4. 4. Zahtjevi ideologije laissez faire ...................................... 127 4. 4. 1. Ratio eugenica .................................................. 129 4. 5. Izazovi heterologne oplodnje ........................................ 132 4. 6. Zakon o izvantjelesnoj oplodnji ................................... 135 4. 7. Ljudsko dostojanstvo u trenutku nastanka .................. 138 V. BIOETIČKI ASPEKTI SKRBI ZA UMIRUĆE I EUTANAZIJA 5. 1. Palijativna skrb ............................................................ 143 5. 1. 1. Administracija analgetika ................................ 145

bioetik3-II-izd-N.p65

6

24.3.2011, 8:47

7

I. Bioetika i problem autonomije čovjeka

5. 1. 2. Terapijsko nasilje ili distanazija ...................... 147 5. 2. Medicinska terapijska sredstva .................................... 149 5. 2. 1. Redovita terapijska sredstva ............................. 151 5. 2. 2. Izvanredna terapijska sredstva ......................... 152 5. 3. Stanje terminalnog bolesnika ....................................... 155 5. 3. 1. Smrtna agonija i eutanazija ............................. 157 5. 4. Eutanazija .................................................................... 159 5. 4. 1. Aktivna ili direktna eutanazija ........................ 161 5. 4. 2. Pasivna eutanazija ........................................... 162 5. 4. 3. Eugenička eutanazija ....................................... 164 5. 4. 4. Rastezljivost granica eutanazije ....................... 166 5. 5. Eutanazijska klima ....................................................... 168 5. 5. 1. Eutanazijski individualizam ............................ 170 5. 5. 2. Eutanazijski indiferentizam ............................. 171 5. 5. 3. Eutanazija i gubitak smisla .............................. 173 5. 5. 4. Eutanazija kao lijek za strah ............................ 175 5. 6. Teolog i eutanazija ....................................................... 178 VI. KRŠĆANSKO VREDNOVANJE PATNJE, UMIRANJA I SMRTI 6. 1. Eutanazija i Radosna vijest .......................................... 183 6. 2. Problem patnje ............................................................. 185 6. 2. 1. Prema kršćanskom smislu patnje .................... 187 6. 2. 2. Kršćanski smisao patnje .................................. 189 6. 2. 3. Pratnja pri umiranju ........................................ 190 6. 3. Tajna smrti .................................................................. 193 6. 3. 1. Kršćanska vizija umiranja i smrti .................... 195 6. 3. 2. Christus patiens ............................................... 196 VII. ŽIVOT U SVJETLU OTAJSTAVA BOŽIĆA I USKRSA 7. 1. Tajna života ................................................................. 201 7. 2. Život kao događanje smisla .......................................... 203 7. 3. Betlehemska štalica i konzumerizam ........................... 205 7. 3. 1. Božić kao autentično čovještvo ........................ 207 7. 3. 2. Smisao božićnih slavlja .................................... 209 7. 4. Život i punina života .................................................... 211 7. 5. Ljubav prema životu ..................................................... 213 7. 5. 1. Kršćanska ljubav i život ................................... 215 7. 6. Jedan je izvor života ..................................................... 217

bioetik3-II-izd-N.p65

7

24.3.2011, 8:47

8

Tonči Matulić: VODIČ KROZ BIOETIKU III

7. 6. 1. Uskrs – svetkovina Života ............................... 219 7. 6. 1. 1. Nježni pelikan – simbol Života ........... 221 7. 6. 1. 2. Nježni pelikan – amblem Života ......... 222 7. 6. 2. Uskrs – ispunjenje smisla života ..................... 224 7. 7. Šest godina »Vodiča kroz bioetiku« .............................. 227 Zaključak ............................................................................. 230 Izabrana literatura ................................................................ 235 Indeks članaka u knjizi III ................................................... 248 Vodič kroz bioetiku (Glas Koncila, 1999. – 2005.) ............... 252

bioetik3-II-izd-N.p65

8

24.3.2011, 8:47

9

I. Bioetika i problem autonomije čovjeka

Predgovor Kalendarskih šest godina manje osam dana, a liturgijskih točno šest godina izlazila je rubrika »Vodič kroz bioetiku« u hrvatskom katoličkom tjedniku Glas Koncila ili, preciznije, od 28. studenoga 1999. do 20. studenoga 2005. godine. Ovakva suradnja s Glasom Koncila imala je svoju kratku, ali značajnu pretpovijest. Potpuno razumijevanje njezina izvornog značenja postupno se oblikovao tijekom vremena, upravo šestogodišnje kontinuirane suradnje. Ondašnji, i sadašnji, direktor Glasa Koncila gospodin Nedjeljko Pintarić predložio mi je da pišem kratke osvrte na bioetiku, osobito na pojedine konkretne bioetičke teme i dileme. Imajući na umu, gotovo kao u pravilu, zbrku i zbunjenost koju nove bioetičke teme i dileme uzrokuju u javnosti, izvorna zamisao je već u polazištu njegovala istančan osjećaj odgovornosti za unošenje određene jasnoće i davanja makar načelne vrijednosne orijentacije pojedincima i skupinama u susretu s bioetičkim temama i dilemama. Ipak, ne bi se smjelo zaboraviti da je bioetika, kao pojam i sadržaj, već sredinom osamdesetih godina dvadesetoga stoljeća uvedena u studij moralne teologije na teološkim učilištima, zatim početkom devedesetih godina na nekim medicinskim učilištima, a tek naknadno s postupnim crescendom u društvenom kontekstu i nekim drugim akademskim krugovima. Usprkos tomu bioetika je u hrvatskom javnom, a djelomično i akademskom, prostoru ipak trpjela svojevrsnu marginalizaciju te je stoga izvorna zamisao imala i nakanu ispraviti te, uvjetno rečeno, nepravde, vodeći se pritom logikom poprilično dobre i uspješne prakse

bioetik3-II-izd-N.p65

9

24.3.2011, 8:47

10

Tonči Matulić: VODIČ KROZ BIOETIKU III

medijskoga pokrivanja bioetičkih tema i dilema u drugim razvijenim zemljama. Posljedično, tjednik Glas Koncila se tako hotimično uvrstio u krug danas u svijetu već brojnih stručnih bioetičkih časopisa, makar samo jednim rubnim, ali ipak kontinuiranim šestogodišnjim napisom o bioetičkim temama i dilemama. Zasigurno danas mnogim čitateljima Glasa Koncila više nisu nepoznati ni pojam ni neki važni bioetički sadržaji. Kratka, ali idejno jezgrovita i porukama bogata pretpovijest »Vodiča kroz bioetiku« duguje svoju veliku zahvalnost i glavnom uredniku Glasa Koncila gospodinu Ivanu Mikleniću, koji je zdušno prihvatio i podržao početnu zamisao te je omogućio fizički prostor u novinama, prihvativši se otpočetka, dakako često nezahvalnoga, redakcijskog posla obrade i prilagodbe tekstova zahtjevima predviđenoga novinskog prostora. To je važno spomenuti s obzirom na moju, kao u pravilu, nedisciplinu glede uvažavanja zadanih granica dužine teksta pojedinog članka.

S prethodnom opaskom otvara se tema relativno duge povijesti, duge s obzirom na poznate povijesne sudbine pojedinih novinskih rubrika, idejnog oblikovanja i pisanja članaka za »Vodič kroz bioetiku«. Tijekom vremena uglavnom se ustalila praksa pisanja jednog podužeg, misaono i sadržajno zaokruženog teksta, koji je zatim naknadnim zahvatima podijeljen na kraće članke s dodatnim oblikovanjem njegova početka i kraja tako da svaki pojedini članak na kraju izgleda kao jedna zasebna cjelina. Utoliko velika većina objavljenih članaka sadržava prigodna kritička promišljanja o nekim bioetičkim temama i dilemama koja, umjesto da serviraju gotova rješenja, pokušavaju potaknuti na daljnja promišljanja. Sa spomenutom je praksom uvelike ublažen stres pisanja članaka za relativno brzo izmjenjivanje tjednoga ritma izlaženja Glasa Koncila, jer je na taj način tjedni ritam pisanja pojedinog članka rastegnut otprilike na dvomjesečni ritam pisanja odjednom najmanje devet članaka koji bi potom bili poslani u redakciju i ondje, jedan po jedan, predviđenim redoslijedom uzimani i uvrštavani u tjednu rubriku »Vodič kroz bioetiku«. Na kraju, točnije nakon tristo i sedam objavljenih članaka u kontinui-

bioetik3-II-izd-N.p65

10

24.3.2011, 8:47

11

Predgovor I. Bioetika i problem autonomije čovjeka

tetu za spomenutu rubriku, bilanca može izgledati impozantna, ali ona nipošto nije sveobuhvatna, budući da mnoge bioetičke teme i dileme nisu izravno obrađivane, a neke važne nisu ni spomenute. Ta činjenica skriva jednu važnu poruku. Početna ideja o stvaranju »Vodiča kroz bioetiku« nije sadržavala detaljno razrađenu viziju ni duljine trajanja rubrike ni izbora bioetičkih tema, dilema i sadržaja. Jedino je bilo važno da se započne, da stvar ubrzo ne posustane i da nekako zaživi u čitateljima, tj. s njihovim osobnim interesom. Upravo se to i dogodilo. Usred svakodnevnih akademskih i znanstvenih, a povremeno i pastoralnih obveza katkada je bilo teško nositi se s psihološkim pritiscima vremenskih rokova za idejno oblikovanje i pisanje članaka.

Katkada su presudnu ulogu u ublažavanju tih pritisaka imali upravo čitatelji, točnije povratna informacija mnogih koji su »Vodič kroz bioetiku« smatrali dostatnim razlogom i svojevrsnom lozinkom za osobno upoznavanje s njegovim piscem. U tim se prigodama skupljala dragocjena duhovna snaga i intelektualni elan za nastavak započetoga posla.

Pritom su također vrcali veoma zanimljivi komentari, katkada satiričnog nadahnuća, od kojih dva zaslužuju spomen.

Za jedne je druženje s »Vodičem kroz bioetiku« predstavljalo nezaobilaznu prigodu za intimnije druženje s Rječnikom stranih riječi, dok je za druge predstavljalo redovitu prigodu provjere je li pisac još uvijek među živima. Šalu na stranu. Nebrojeno mnoštvo čitatelja Glasa Koncila, koje sam susretao u raznim akademskim i pastoralnim prigodama, pristupalo je često s nejasno formuliranim, ali u očima blistavim zadovoljstvom čitatelja »Vodiča kroz bioetiku«, činjenica koju na ovom mjestu treba spomenuti iz jednog jedinog razloga, naime, moje beskrajne zahvalnosti i poštovanja prema njima. U više takvih životnih prigoda nametnula se i tema o sudbini članaka nakon prestanka izlaženja rubrike »Vodič kroz bioetiku« pri čemu su mnogi čitatelji izrazili veliku zainteresiranost za prikupljanje svih članaka i ponovno objavljivanje u jednu zaokruženu cjelinu, tj. kao knjigu. Za relativno brzu i djelotvornu odluku o skupljanju

bioetik3-II-izd-N.p65

11

24.3.2011, 8:47

12

Tonči Matulić: VODIČ KROZ BIOETIKU III

svih članaka u jednu monografsku cjelinu dobrano je odgovoran sam izdavač, gospodin Pintarić, koji ni časa nije dvojio o potrebi objavljivanja »Vodiča kroz bioetiku« u obliku knjige. Ta me odluka nije zatekla nezainteresiranim.

Naprotiv, osobno sam je podržao. Na kraju je ispalo da neće biti samo jedna, nego čak tri zasebne knjige koje, uz prethodno pomalo sumorno premetanje i razvrstavanje materijala, donose tri načelne i različite tematske cjeline s više konkretnih sadržajnih cjelina, tj. poglavlja u svakoj pojedinoj knjizi. Posao oko tehničkog razvrstavanja i konačnog slaganja materijala odradio je Dražen Zetić, kojemu, ne samo zbog toga, dugujem veliku zahvalnost kako za velikodušnu spremnost tako za ekspeditivnost u radu.

Možda nije suvišno spomenuti glavne razloge, a postoje barem dva, za objavljivanje tri umjesto samo jedne knjige.

Prvi razlog tiče se opsega knjige koji, u doba kroničnog nedostatka vremena za jedne i nedostatka novca za druge, a nedostatka i jednoga i drugoga za treće, nastoji udovoljiti vremenskim i ekonomskim zahtjevima povijesnog trenutka, tj. bržem čitanju i dostupnijoj cijeni pojedine knjige.

Drugi razlog tiče se sadržaja knjige koji, opet u vremenu brze i učinkovite komunikacije i izmjene informacija, osobito pomoću moćnih elektronskih sredstava, nastoji udovoljiti zahtjevima sadržajne izbirljivosti i komunikacijske jednostavnosti današnjih čitatelja.

Svaka knjiga, osim diskretnog navoda »Vodič kroz bioetiku«, kao prepoznatljivog znaka o njezinu podrijetlu, nosi zaseban naslov koji otkriva njezine sadržajne pretenzije, a koji zajedno s podnaslovom daje sintetičku vrijednosnu poruku o nekim civilizacijskim trendovima koji potvrđuju kako načelnu smislenost jedne zasebne discipline – bioetike, tako i smislenost šestogodišnjeg promišljanja i pisanja o raznim aspektima tih trendova. Naravno, promišljanja u ovoj trilogiji ni približno ne iscrpljuju tematsku množinu i vrijednosnu kompleksnost tih civilizacijskih trendova. Prva knjiga u nizu trilogije nosi naslov Oblikovanje identiteta bioetičke discipline, dok je podnaslov

bioetik3-II-izd-N.p65

12

24.3.2011, 8:47

13

Predgovor I. Bioetika i problem autonomije čovjeka

Etička svijest odgovornosti za opstanak u budućnosti dodatno vrijednosno specificira. Isti slučaj je s drugom knjigom koja nosi naslov Život u ljudskim rukama, a podnaslov Nova biologija i biotehničko revolucioniranje života, kao i s trećom knjigom koja nosi naslov Medicinsko prevrednovanje etičkih granica, a podnaslov Svetost života prikliještena između autonomije i tehnicizma. Umjesto naknadnog opterećivanja teksta bilješkama, tj. fusnotama, koje bi dale dodatan doprinos znanstvenom karakteru ovim trima knjigama, ali bi ih time zasigurno udaljila od mnogih jednostavnijih čitatelja/ica, na kraju svake pojedine knjige donosi se popis izabrane literature koji tematski i sadržajno pokriva bioetičke teme i dileme obrađivane u dotičnoj knjizi. Pritom je važno napomenuti da popisi izabrane literature ne sadržavaju pojedinačne autorske članke i studije u časopisima i zbornicima, osim u iznimnim slučajevima zbog njihove važnosti, nego sadržavaju samo autorske knjige, zbornike, rječnike i enciklopedije. Nadalje, popis izabrane literature u svakoj pojedinoj knjizi je zaseban, osim u iznimnim slučajevima kada se ponavljaju neke općevažeće bioetičke edicije i kapitalni bioetički zbornici enciklopedijskog i antologijskog značenja, koji imaju karakter tematske sveobuhvatnosti. Osim toga, pojedini popisi izabrane literature nisu razvrstani prema pojedinačnim bioetičkim temama koje se pojavljuju u knjizi, nego su jednostavno sastavljeni abecednim redom, tako da čitatelji mogu sami potražiti među imenima autora i institucija ono što žele provjeriti i konzultirati. Na temelju popisa izabrane literature čitatelj/ica može nedostatke i nedovršenosti iznesenih promišljanja u knjigama nadopuniti i proširiti posežući za knjigama, zbornicima, izjavama, rječnicima, enciklopedijama i crkvenim učiteljskim dokumentima navedenim u tim popisima.

Vrijedno je spomena da što se tiče promišljanja o temama i dilemama sadržanim u prvoj knjizi ove trilogije, čitatelj/ica može naknadno posegnuti za mojom knjigom Bioetika (GK, Zagreb, 2001., 539 str.) u kojoj su donesena sustavna i zaokružena promišljanja o identitetu bioetičke

bioetik3-II-izd-N.p65

13

24.3.2011, 8:47

14

Tonči Matulić: VODIČ KROZ BIOETIKU III

discipline. Spomenuta knjiga može ujedno poslužiti kao teorijsko-vrijednosna podloga za vrednovanje pojedinih bioetičkih tema i dilema u ostalim dvjema knjigama iz ove trilogije. Daljnje produbljivanje diskutirane problematike je poželjno, a to osobito vrijedi za studente i za sve one koji pokazuju veću zainteresiranost za bioetičku disciplinu općenito ili samo za određene bioetičke teme i dileme posebno.

Radi neposredna uvida u cjelinu »Vodiča kroz bioetiku« na kraju svake pojedine knjige iz trilogije stavljen je, kronološkim redom i s već objavljenim naslovima, popis svih članaka, dok se nakon zaključka nalazi popis članaka objavljenih samo u dotičnoj knjizi, navedenih s eventualno izmijenjenim naslovom članka, tamo gdje su to zahtijevale tematske i sadržajne okolnosti, a zajedno s datumom objavljivanja pojedinog članka u »Vodiču kroz bioetiku«, sa svrhom što lakšeg snalaženja i usporedbe s cjelovitim »Vodičem kroz bioetiku«. Na temelju toga moguće je dobiti uvid u opseg posla oko pripreme za objavljivanje ove trilogije. K tomu, osim ovoga predgovora koji je identičan u svim trima knjigama iz trilogije, svaka pojedina knjiga popraćena je zasebnim uvodom i zaključkom.

Na kraju, a u svrhu izbjegavanja mogućih nesporazuma, treba spomenuti da je idejno polazište u obradi pojedinih bioetičkih tema i dilema u krajnjoj instanciji vrijednosno obilježeno kršćanskim pogledima. Međutim, nepregledan niz kritičkih analiza i podastrtih argumenata uporno slijedi zahtjeve jedne solidarne racionalnosti, tj. racionalnosti koja staloženo pokušava suzbiti uglavnom moralno indiferentne zahtjeve analitičke racionalnosti koja prilično dominira (bio)etičkim diskursom, s jedne strane, i koja argumentirano raskrinkava relativističke zahtjeve instrumentalne racionalnosti koja dominira u znanstveno-tehničkoj civilizaciji, a osobito u kontekstu biomedicinskog napretka, s druge strane.

U Zagrebu uoči Božića 2005.

Tonči Matulić

bioetik3-II-izd-N.p65

14

24.3.2011, 8:47

15

I. Bioetika i problem autonomije čovjeka

Uvod Medicinsko prevrednovanje etičkih granica naslov je treće knjige iz trilogije objavljene pod zajedničkim sloganom »Vodič kroz bioetiku«, a koja donosi treći dio objavljenih članaka u istoimenoj rubrici u katoličkom tjedniku Glas Koncila. Njezin podnaslov Svetost života prikliještena između autonomije i tehnicizma upućuje na bit medicinskog prevrednovanja etičkih granica, tj. na prave uzroke posljedica koje se u kontekstu suvremene medicinske prakse očituju na način premještanja vrijednosnih granica unutar tumačenja i razumijevanja binoma život – smrt, zdravlje – bolest i liječnik – bolesnik. To premještanje, tj. prevrednovanje vrijednosnih granica ima dva glavna uzroka. Jedan uzrok je znanstvene i profesionalne prirode. Drugi uzrok je antropološke i društvene prirode.

Prvi uzrok tiče se kontinuirane tehnologizacije medicinske prakse posljednjih desetljeća, a koja neminovno vuče za sobom njezinu dehumanizaciju. Ta činjenica ima dalekosežne posljedice za poimanje i vrednovanje liječničke profesije jer je ona u novim medicinsko-tehničkim okolnostima prikliještena antinomijom dobrobiti bolesnika, s jedne strane, i (bio)tehničke učinkovitosti, s druge strane. Nema nikakve sumnje da je suvremena medicina uistinu razvijena, objektivna, moćna, učinkovita i povjerljiva, no sve te činjenice bitno ovise o neraskidivu savezništvu medicine kao prirodne znanosti s tehnikom, kao primijenjenom znanstvenom medicinom. Izravna posljedica te pojave je neminovno svođenje bolesnika na objekt, poput stroja za reparaciju, a zabo-

bioetik3-II-izd-N.p65

15

24.3.2011, 8:47

16

Tonči Matulić: VODIČ KROZ BIOETIKU III

ravlja se da je bolesnik uvijek, samo i isključivo subjekt.

Naravno, ova kritika na račun suvremene medicinske prakse na prvi pogled može upućivati na zaključak da je jedino rješenje u nekorištenju (bio)tehnike u medicinskoj praksi, tj. u vraćanju moderne znanstvene medicine na predznanstvenu i primitivnu medicinu. Ipak, spomenuta kritika niti nužno podrazumijeva niti svjesno namjerava zahtijevati to od suvremene medicinske prakse. Ona samo ukazuje na problem kakav uistinu jest. Ona ga ne želi skrivati, a još manje maskirati eufemističkom retorikom poput one da je sve to za dobrobit bolesnika, a zapravo tog istog bolesnika izručuje milosti i nemilosti tehničke učinkovitosti. Ona također želi jasno istaknuti da rješenje problema ne leži isključivo u napuštanju logike medicinske (bio)tehnike, nego velikim dijelom u zahtjevu za primjerenim i suptilnim razvojem i unapređenjem etičke svijesti u liječnicima i drugim zdravstvenim djelatnicima u novonastalim okolnostima visoko tehnologizirane medicinske prakse. No, pritom postoji jedna realna opasnost, a ta je da se pod etiku podmeće prerušena tehnika, kao što je baš redovito slučaj u znanstveno-tehničkoj civilizaciji. U njoj se, naime, sve češće čuju glasovi da tradicionalna etika sputava medicinski i uopće znanstveno-tehnički napredak, kako ona više nije u stanju rješavati suvremene moralne probleme, dileme i dvojbe i kako je se može smatrati propalom etikom (Singer). Što se nudi kao adekvatna alternativa? Najčešće je to takozvana nova etika kvalitete života. No, ta takozvana nova etika teško skriva svoje prave namjere, a to je da želi biti vjerna pratiteljica i bespogovorna podrška znanstveno-tehničkom pothvatu, braneći pritom na prvom mjestu interese samoga znanstveno--tehničkog pothvata, a ne interese čovjeka, tj. njegova dostojanstva i temeljnih prava. Pod krilaticom 'za dobrobit čovječanstva' obavljaju se istraživanja i eksperimenti, osobito nad najranjivijim skupinama ljudskih bića, koji nemaju nikakve veze s promicanjem autentične humanosti ili sa zaštitom specifično ljudskoga u čovjeku. Riječ je o tehnici koja se prerušila u etiku. Ta takozvana nova etika redovito je tehnika zaogrnuta plaštem isprazne etičke retorike suvremenih teh-

bioetik3-II-izd-N.p65

16

24.3.2011, 8:47

17

Uvod I. Bioetika i problem autonomije čovjeka

nokrata koji na prvo mjesto stavljaju osobnu korist, probitak i uspjeh. Budući da više ne živimo u srednjovjekovnoj feudalnoj neprosvijećenosti kada je presudnu riječ imala religija, već u suvremenoj znanstveno-tehničkoj civilizaciji visoke prosvijećenosti, kada presudnu riječ ima znanost, u ime znanosti i prosvijećenosti tehnokratska elita diktira kriterije prosudbe i uvjete života. Stoga postaje izlišnim svako skrivanje ili uljepšavanje te znanstvene i kulturne metamorfoze koja se na tumačenje i razumijevanje etike odražava poput 'kopernikanskog obrata'.

S tim se mislima dolazi do drugog uzroka. Taj drugi uzrok tiče se kontinuirana širenja prostora individualne slobode u ime jednog poimanja i razumijevanja autonomije čovjeka koja mu kao takva ne pripada. Čovjek jest autonomno biće.

Njegova autonomija, kao samozakonodavstvo, očituje se u samoodgovornosti, tj. u moralnom obvezivanju čovjeka onim što je specifično ljudsko u njemu, a to je upravo njegov razum. Ljudski razum je nespojiv s idejom apsolutne autonomije čovjeka jer čovjek je samo po volji neograničeno biće, dok je po svojem racionalnom određenju ograničeno, a ta se ograničenost očituje u njegovoj slobodi, tj. u praktičkom djelovanju. Da bi se pokazali individualni i društveni razmjeri toga, uvjetno rečeno, antropološkog obrata, promišljanja koja slijede u ovoj knjizi, tj. u njenu prvom poglavlju, idu najprije za tim da rasvijetle granice autonomije čovjeka.

Polazeći od tih uvida u nastavku, točnije u drugom poglavlju, skreće se pozornost na važnost i urgentnost spolnog odgoja, osobito pod vidom njegovih vrijednosnih sadržaja, a koji je u suvremenom društvu postao predmet suvišnih i štetnih ideoloških sučeljavanja među neistomišljenicima. Pritom je razvidno jedno: neki su u ime ideje apsolutne autonomije čovjeka spremni žrtvovati očevidnu dobrobit čovjeka, tj. djece i mladih ljudi kojima je pomoć i zaštita u spolnim pitanjima najpotrebnija. Do kakvih posljedica često dolazi zbog neodgovorna spolnog ponašanja, svjedoči treće poglavlje koje donosi vrijednosna promišljanja o pobačaju i s tim problemom neraskidivo povezanom pravu na život svakog nevinog

bioetik3-II-izd-N.p65

17

24.3.2011, 8:47

250

Tonči Matulić: VODIČ KROZ BIOETIKU III

45. Sukob etike i tehnike, br. 34, 21. kolovoza 2005., str. 15.

46. Etičke granice istraživanja, br. 35, 28. kolovoza 2005., str. 15.

47. Zahtjevi ideologije laissez faire, br. 38, 18. rujna 2005., str. 15.

48. Ratio eugenica, br. 39, 25. rujna 2005., str. 15.

49. Izazovi heterologne oplodnje, br. 40, 2. listopada 2005., str. 15.

50. Zakon o izvantjelesnoj oplodnji?, br. 41, 9. listopada 2005., str. 15.

51. Ljudsko dostojanstvo u času nastanka, br. 30, 24. srpnja 2005., str. 15.

52. Palijativna skrb, br. 49, 9. prosinca 2001., str. 11.

53. Administracija analgetika, br. 5, 3. veljače 2002., str. 13.

54. Terapijsko nasilje ili distanazija, br. 6, 10. veljače 2002., str. 13.

55. Terapijska medicinska sredstva, br. 7, 17. veljače 2002., str. 13.

56. Redovita terapijska sredstva, br. 9, 3. ožujka 2002., str. 13.

57. Izvanredna terapijska sredstva, br. 10, 10. ožujka 2002., str. 13.

58. Stanje terminalnoga bolesnika, br. 11, 17. ožujka 2002., str. 13.

59. Smrtna agonija i eutanazija, br. 12, 24. ožujka 2002., str. 19.

60. Eutanazija?, br. 13, Uskrs 2002., str. 13.

61. Aktivna ili direktna eutanazija, br. 14, 7. travnja 2002., str. 13.

62. Pasivna eutanazija, br. 15, 14. travnja 2002., str. 13.

63. Eugenička eutanazija, br. 16, 21. travnja 2002., str. 13.

64. Rastezljivost granica eutanazije, br. 17, 28. travnja 2002., str. 13.

65. Eutanazijska klima, br. 20, 19. svibnja 2002., str. 13.

66. Eutanazijski individualizam, br. 18, 5. svibnja 2002., str. 13.

67. Eutanazijski indiferentizam, br. 19, 12. svibnja 2002., str. 13.

68. Eutanazija i gubitak smisla, br. 21, 26. svibnja 2002., str. 13.

69. Eutanazija kao lijek za strah, br. 22, 2. lipnja 2002., str. 13.

70. Teolog i eutanazija, br. 23, 9. lipnja 2002., str. 13.

bioetik3-II-izd-N.p65

250

24.3.2011, 8:47

251

Indeks članaka u knjizi III

71. Eutanazija i Radosna vijest, br. 24, 16. lipnja 2002., str. 13.

72. Problem patnje, br. 1, 6. siječnja 2002., str. 13.

73. Prema kršćanskom smislu patnje, br. 2, 13. siječnja 2002., str. 13.

74. Patnja i bolovi, br. 4, 27. siječnja 2002., str. 13.

75. Pratnja pri umiranju, br. 50, 16. prosinca 2001., str. 11.

76. Tajna smrti, br. 51, Božić 2001., str. 13.

77. Kršćanska vizija umiranja i smrti, br. 52, 30. prosinca 2001., str. 11.

78. Christus patiens, br. 3, 20. siječnja 2002., str. 13.

79. Tajna života, br. 1, 5. siječnja 2003., str. 13.

80. Život kao događanje smisla, br. 2, 12. siječnja 2003., str. 9.

81. Betlehemska štalica i konzumizam, br. 51–52, Božić 2003., str. 15.

82. Božić kao autentično čovještvo, br. 1, 4. siječnja 2004., str. 13.

83. Smisao božićnih slavlja, br. 2, 11. siječnja 2004., str. 13.

84. Život i punina života, br. 3, 18. siječnja 2004., str. 9.

85. Ljubav prema životu, br. 4, 25. siječnja 2004., str. 9.

86. Kršćanska ljubav i život, br. 5, 1. veljače 2004., str. 13.

87. Jedan je izvor života, br. 36, 7. rujna 2003., str. 9.

88. Uskrs – svetkovina Života, br. 15, Uskrs 2005., str. 15.

89. Nježni pelikan – simbol Života, br. 17, 25. travnja 2004., str. 9.

90. Nježni pelikan – amblem Života, br. 17, 25. travnja 2004., str. 9.

91. Uskrs – ispunjenje smisla života, br. 18, 2. svibnja 2004., str. 13.

92. Šest godina Vodiča kroz bioetiku, br. 47, 20. studenoga 2005, str. 15.

bioetik3-II-izd-N.p65

251

24.3.2011, 8:47

252

Tonči Matulić: VODIČ KROZ BIOETIKU III

Vodič kroz bioetiku (Glas Koncila, 1999. – 2005.)

1999.

1. Odakle dolazi pojam »bioetika«?, br. 48, 28. studenoga 1999., str. 9.

2. Bioetika i specifičan bio-medicinski progres, br. 49, 5. prosinca 1999., str. 9.

3. Znanstvena disciplina?, br. 50, 12. prosinca 1999., str. 9.

4. Znanstveni progres i bioetika, br. 51, 19. prosinca 1999., str. 9.

5. Neki uvjeti interdisciplinarnosti bioetike, br. 52, Božić 1999., str. 11.

6. Interdisciplinarnost bioetike (neobjavljeni članak)

2000.

7. Interpretativna metodologija ili metoda u bioetici, br. 1, 2. siječnja 2000., str. 9.

8. Medicinska etika i bioetika, br. 2, 9. siječnja 2000., str. 9.

9. Medicinska deontologija i bioetika, br. 3., 16. siječnja 2000., str. 9.

10. Bioetika i moralna teologija, br. 4, 23. siječnja 2000., str. 9.

11. Bioetika i filozofska antropologija, br. 5., 30. siječnja 2000., str. 9.

12. Bioetika i filozofska etika, br. 6, 6. veljače 2000., str. 9.

13. Raznorodni bioetički stavovi, br. 7, 13. veljače 2000., str. 9.

14. Utilitarizam i sociobiologizam i radikalni liberalizam, br. 8, 20. veljače 2000., str. 9 15. Kontraktualizam i klinička kazuistika, br. 9, 27. veljače 2000., str. 9.

16. Bioetika i savjest, br. 10, 5. ožujka 2000., str. 9.

17. Socio-kulturološki fenomen, br. 11, 12. ožujka 2000., str. 9.

18. Bioetika je izazov, br. 12, 19. ožujka 2000., str. 12.

19. Kvaliteta života, br. 13, 26. ožujka 2000., str. 9.

20. Bioetika i svetost života, br. 14, 2. travnja 2000., str. 9.

21. Bioetički centri i instituti, br. 15, 9. travnja 2000., str. 9.

bioetik3-II-izd-N.p65

252

24.3.2011, 8:47

253

Vodič kroz bioetiku

22. Bioetika je izazov filozofiji, br. 16, 16. travnja 2000., str. 9.

23. Bioetika je izazov teologiji, br. 17, Uskrs 2000., str. 11.

24. Bioetika je izazov pravu, br. 18, 30. travnja 2000., str. 9.

25. Bioetika je izazov politici, br. 19, 7. svibnja 2000., str. 9.

26. Bioetika je izazov Crkvi, br. 20, 14. svibnja 2000., str. 9.

27. Bioetičke “paradigme”, br. 21, 21. svibnja 2000., str. 9.

28. Bioetička “paradigma” načela, br. 22, 28. svibnja 2000., str. 9.

29. Bioetička “paradigma” kreposti, br. 23, 4. lipnja 2000., str. 9.

30. Bioetička “paradigma” moralnog iskustva, br. 24, 11. lipnja 2000., str. 9.

31. Bioetika i personalizam, br. 25, 18. lipnja 2000., str. 9.

32. Bioetika i osoba, br. 26, 25. lipnja 2000., str. 9.

33. Teologičnost osobe, br. 27, 2. srpnja 2000., str. 9.

34. Filozofičnost osobe, br. 28, 9. srpnja 2000., str. 9.

35. Sekularnost osobe, br. 29, 16. srpnja 2000., str. 9.

36. “Alternative” ljudskoj osobi, br. 30, 23. srpnja 2000., str. 9.

37. Metafizička narav osobe, br. 31, 30. srpnja 2000., str. 9.

38. Psihološko-empirijske dimenzije osobe, br. 32, 6. kolovoza 2000., str. 9.

39. Biološki identitet, br. 33, 13. kolovoza 2000., str. 9.

40. Osobni identitet, br. 34, 20. kolovoza 2000., str. 9.

41. Osoba je društvena veličina, br. 35, 27. kolovoza 2000., str. 9.

42. Bioetika i biocentrizam, br. 36, 3. rujna 2000., str. 9.

43. Vegetativni biocentrizam, br. 37, 10. rujna 2000., str. 9.

44. Životinjski biocentrizam, br. 38, 17. rujna 2000., str. 9.

45. Bioetika i antropocentrizam, br. 39, 3. rujna 2000., str. 9.

46. Bioetika i etika odgovornosti, br. 40, 1. listopada 2000., str. 9.

47. Etika odgovornosti i preživljavanje, br. 41, 1. listopada 2000., str. 9.

48. Zadnji kriterij etičkog vrednovanja, br. 42, 15. listopada 2000., str. 9.

49. Subjektivna odluka savjesti, br. 43, 22. listopada 2000., str. 9.

bioetik3-II-izd-N.p65

253

24.3.2011, 8:47

254

Tonči Matulić: VODIČ KROZ BIOETIKU III

50. Smisao odgovornosti, br. 44, 29. listopada 2000., str. 9.

51. Odgovornost i nevrednujuća znanost, br. 45, 5. studenoga 2000., str. 9.

52. Metafizika i dogmatizam, br. 46, 12. studenoga 2000., str. 9.

53. Biti – trebati biti – načelo odgovornosti, br. 47, 19. studenoga 2000., str. 9.

54. Prema izvoru odgovornosti, br. 48, 26. studenoga 2000., str. 9.

55. Razum i sloboda, br. 49, 3. prosinca 2000., str. 9.

56. Moralna sloboda, br. 50, 10. prosinca 2000., str. 9.

57. Slobodna volja, br. 51, 17. prosinca 2000., str. 9.

58. Prema totalnom ostvarenju, br. 52, Božić 2000., str. 11.

2001.

59.

60.

61.

62.

63.

64.

65.

66.

67.

68.

69.

70.

71.

72.

73.

74.

75.

76.

77.

78.

bioetik3-II-izd-N.p65

Slobodno određenje volje, br. 1, 7. siječnja 2001., str. 11.

Odgovorno djelovanje, br. 2, 14. siječnja 2001., str. 11.

Legalno djelovanje, br. 3, 21. siječnja 2001., str. 11.

Moralno djelovanje, br. 4, 28. siječnja 2001., str. 11.

Slobodno moralno djelovanje, br. 5, 4. veljače 2001., str. 11.

Moralna odgovornost, br. 6, 11. veljače 2001., str. 11.

Etički emotivizam, br. 7, 18. veljače 2001., str. 11.

Etički subjektivizam, br. 8, 25. veljače 2001., str. 11.

Etički instinktivizam, br. 9, 4. ožujka 2001., str. 11.

Etički objektivizam, br. 10, 11. ožujka 2001., str. 11.

Etički mehanicizam, br. 11, 18. ožujka 2001., str. 11.

Protočnost između objektivnog i subjektivnog, br. 12, 25. ožujka 2001., str. 11.

Moralna kreativnost, br. 13, 1. travnja 2001., str. 9.

Napuknuće povjerenja, br. 14, 8. travnja 2001., str. 9.

Novi vrijednosni izazovi, br. 15, Uskrs 2001., str. 9.

Kriza je izazov, br. 16, 22. travnja 2001., str. 11.

Nepodnošljivi teret, br. 17, 29. travnja 2001., str. 11.

Laicizacija etike, br. 18, 6. svibnja 2001., str. 11.

Turbulencija vrijednosti, br. 19, 13. svibnja 2001., str. 11.

Igranje Boga, br. 20, 20. svibnja 2001., str. 11.

254

24.3.2011, 8:47

255

Vodič kroz bioetiku

79. Strah I: biologijska istraživanja, br. 21, 27. svibnja 2001., str. 11.

80. Strah II: dr. Frankenstein, br. 22, 3. lipnja 2001., str. 11.

81. Strah III: naoružanje, br. 23, 10. lipnja 2001., str. 11.

82. Strah IV: relativizam, br. 24, 17. lipnja 2001., str. 11.

83. Strah V: indiferentizam, br. 25, 24. lipnja 2001., str. 11.

84. Neodrživost relativizma i indiferentizma, br. 26, 1. srpnja 2001., str. 11.

85. »Kultura smrti«, br. 27, 8. srpnja 2001., str. 11.

86. Ideologizacija života, br. 28, 15. srpnja 2001., str. 11.

87. »Kultura života« i bioetika, br. 29, 22. srpnja 2001., str. 11.

88. Bioetika je zahtjevna zadaća, br. 30, 29. srpnja 2001., str. 11.

89. Bioetički dijalog i autonomija stvorenoga, br. 31, 5. kolovoza 2001., str. 11.

90. Dijalog kao poštivanje, br. 32, 12. kolovoza 2001., str. 11.

91. Dijalog kao kršćanska krepost, br. 33, 19. kolovoza 2001., str. 11.

92. Bioetika i intelektualci, br. 34, 26. kolovoza 2001., str. 11.

93. Bioetika i progres, br. 35, 2. rujna 2001., str. 11.

94. Bioetika i savjest, br. 36, 9. rujna 2001., str. 11.

95. Kršćanin i bioetika, br. 37, 16. rujna 2001., str. 11.

96. Fenomeni ‘prirodnog’ i ‘umjetnog’, br. 38, 23. rujna 2001., str. 11.

97. Ekološka svijest, br. 39, 30. rujna 2001., str. 11.

98. Oslobođenje od začaranosti, br. 40, 7. listopada 2001., str. 11.

99. Tehno-znanost i promjene, br. 41, 14. listopada 2001., str. 11.

100. Problem etike u bioetici, br. 42, 21. listopada 2001., str. 11.

101. Münchhausenov efekt i bioetika, br. 43, 28. listopada 2001., str. 11.

102. Bioetika i evolucija, br. 44, 4. studenoga 2001., str. 11.

103. Bioetika i biologija, br. 45, studenoga 2001., str. 11.

104. Biologijska objašnjenja i bioetika, br. 46, 18. studenoga 2001., str. 11.

105. Bioetika i medicina, br. 47, 25. studenoga 2001., str. 11.

106. Medicina i kultura, br. 48, 2. prosinca 2001., str. 11.

107. Palijativna skrb, br. 49, 9. prosinca 2001., str. 11.

bioetik3-II-izd-N.p65

255

24.3.2011, 8:47

256

Tonči Matulić: VODIČ KROZ BIOETIKU III

108. Pratnja pri umiranju, br. 50, 16. prosinca 2001., str. 11.

109. Tajna smrti, br. 51, Božić 2001., str. 13.

110. Kršćanska vizija umiranja i smrti, br. 52, 30. prosinca 2001., str. 11.

2002.

111. Problem patnje, br. 1, 6. siječnja 2002., str. 13.

112. Prema kršćanskom smislu patnje, br. 2, 13. siječnja 2002., str. 13.

113. Christus patiens, br. 3, 20. siječnja 2002., str. 13.

114. Patnja i bolovi, br. 4, 27. siječnja 2002., str. 13.

115. Administracija analgetika, br. 5, 3. veljače 2002., str. 13.

116. Terapijsko nasilje ili distanazija, br. 6, 10. veljače 2002., str. 13.

117. Terapijska medicinska sredstva, br. 7, 17. veljače 2002., str. 13.

118. Globalizacija medicine, br. 8, 24. veljače 2002., str. 13.

119. Redovita terapijska sredstva, br. 9, 3. ožujka 2002., str. 13.

120. Izvanredna terapijska sredstva, br. 10, 10. ožujka 2002., str. 13.

121. Stanje terminalnoga bolesnika, br. 11, 17. ožujka 2002., str. 13.

122. Smrtna agonija i eutanazija, br. 12, 24. ožujka 2002., str. 19.

123. Eutanazija?, br. 13, Uskrs 2002., str. 13.

124. Aktivna ili direktna eutanazija, br. 14, 7. travnja 2002., str. 13.

125. Pasivna eutanazija, br. 15, 14. travnja 2002., str. 13.

126. Eugenička eutanazija, br. 16, 21. travnja 2002., str. 13.

127. Rastezljivost granica eutanazije, br. 17, 28. travnja 2002., str. 13.

128. Eutanazijski individualizam, br. 18, 5. svibnja 2002., str. 13.

129. Eutanazijski indiferentizam, br. 19, 12. svibnja 2002., str. 13.

130. Eutanazijska klima, br. 20, 19. svibnja 2002., str. 13.

bioetik3-II-izd-N.p65

256

24.3.2011, 8:47

257

Vodič kroz bioetiku

131. Eutanazija i gubitak smisla, br. 21, 26. svibnja 2002., str. 13.

132. Eutanazija kao lijek za strah, br. 22, 2. lipnja 2002., str. 13.

133. Teolog i eutanazija, br. 23, 9. lipnja 2002., str. 13.

134. Eutanazija i Radosna vijest, br. 24, 16. lipnja 2002., str. 13.

135. Nova biologija, br. 25, 23. lipnja 2002., str. 13.

136. Genetički inženjering, br. 26, 30. lipnja 2002., str. 13.

137. Biogenetički pesimizam, br. 27, 7. srpnja 2002., str. 13.

138. Biogenetički optimizam, br. 28, 14. srpnja 2002., str. 9.

139. Napredak znanosti kao ideologija, br. 29, 21. srpnja 2002., str. 9.

140. Bioetika i prirodne znanosti, br. 30, 28. srpnja 2002., str. 9.

141. Bioetika i kloniranje, br. 31, 4. kolovoza 2002., str. 9.

142. Kloniranje i javnost, br. 32–33, 11.–18. kolovoza 2002., str. 15.

143. Kloniranje i mediji, br. 34, 25. kolovoza 2002., str. 9.

144. Kloniranje ljudskog embrija (1), br. 35, 1. rujna 2002., str. 9.

145. Kloniranje ljudskog embrija (2), br. 36, 8. rujna 2002., str. 9.

146. Kloniranje ljudskog embrija (3), br. 37, 15. rujna 2002., str. 9.

147. Kloniranje ljudskog embrija (4), br. 38, 22. rujna 2002., str. 13.

148. Kloniranje embrijskih matičnih stanica, br. 39, 29. rujna 2002., str. 13.

149. Kloniranje i politika, br. 40, 6. listopada 2002., str. 13.

150. Kloniranje i postmoderno doba, br. 41, 13. listopada 2002., str. 13.

151. Kontekstualno opravdanje kloniranja, br. 42, 20. listopada 2002., str. 13.

152. Kloniranje i seksualnost, br. 43, 27. listopada 2002., str. 13.

153. Kloniranje i dubina seksualnosti, br. 44, 3. studenoga 2002., str. 13.

bioetik3-II-izd-N.p65

257

24.3.2011, 8:47

258

Tonči Matulić: VODIČ KROZ BIOETIKU III

154. Kloniranje čovjeka je despotizam, br. 45, 10. studenoga 2002., str. 13.

155. Kloniranje i dimenzije despotizma, br. 46, 17. studenoga 2002., str. 13.

156. Kloniranje i brak, br. 47, 24. studenoga 2002., str. 13.

157. Kloniranje i obitelj, br. 48, 1. prosinca 2002., str. 13.

158. Kloniranje i srodstvo, br. 49, 8. prosinca 2002., str. 13.

159. Kloniranje i homoseksualnost, br. 50, 15. prosinca 2002., str. 13.

160. Kloniranje i prirodno ropstvo, br. 51–52, Božić 2002., str. 15.

2003.

161. Tajna života, br. 1, 5. siječnja 2003., str. 13.

162. Život kao događanje smisla, br. 2, 12. siječnja 2003., str. 9.

163. Status ljudskog embrija, br. 3, 19. siječnja 2003., str. 9.

164. Biološki status ljudskog embrija, br. 4, 26. siječnja 2003., str. 9.

165. Biologija – ljudski embrij – ideologija, br. 5, 2. veljače 2003., str. 9.

166. Biološki identitet ljudskog embrija, br. 6, 9. veljače 2003., str. 9.

167. Genetički identitet ljudskog embrija, br. 7, 16. veljače 2003., str. 9.

168. Filozofski status ljudskog embrija, br. 8, 23. veljače 2003., str. 9.

169. Osobni identitet ljudskog embrija, br. 9, 2. ožujka 2003., str. 9.

170. Teološki status ljudskog embrija, br. 10, 9. ožujka 2003., str. 9.

171. Moralni status ljudskog embrija, br. 11, 16. ožujka 2003., str. 9.

172. Ljudski embrij i teologija, br. 12, 23. ožujka 2003., str. 9.

173. Tuciorističko načelo i ljudski embrij, br. 13, 30. ožujka 2003., str. 9.

174. Crkva i status ljudskog embrija, br. 14, 6. travnja 2003., str. 9.

175. Sociološki status ljudskog embrija, br. 15, 13. travnja 2003., str. 13.

bioetik3-II-izd-N.p65

258

24.3.2011, 8:47

259

Vodič kroz bioetiku

176.

177.

178.

179.

180.

Fetus kao vlasništvo, br. 16, Uskrs 2003., str. 15.

Fetus kao nametnik, br. 17, 27. travnja 2003., str. 9.

Liberalno »da« pobačaju, br. 18, 4. svibnja 2003., str. 9.

Pobačaj i »pro choice«, br. 19, 11. svibnja 2003., str. 9.

Embrij kao moguće ljudsko biće, br. 20, 25. svibnja 2003., str. 13.

181. Embrij kao buduće ljudsko biće, br. 21, 25. svibnja 2003., str. 13.

182. Embrij kao potencijalna osoba, br. 22, 1. lipnja 2003., str. 13.

183. Embrij kao osoba u potenciji, br. 23, 8. lipnja 2003., str. 13.

184. Razilaženja zbog osobe, br. 24, 15. lipnja 2003., str. 10.

185. Ljudski embrij kao osoba, br. 25, 22. lipnja 2003., str. 13.

186. Ljudski embrij pred vjerom i razumom, br. 26, 29. lipnja 2003., str. 13.

187. Vjera pretpostavlja razum, br. 27, 6. srpnja 2003., str. 9.

188. Razum pretpostavlja vjeru, br. 28, 13. srpnja 2003., str. 9.

189. Kultura sukobljavanja, br. 29, 20. srpnja 2003., str. 9.

190. Pravni status ljudskog, br. 30, 27. srpnja 2003., str. 9.

191. Izvor prava na život, br. 31, 3. kolovoza 2003., str. 9.

192. Rasprave o pravu na život, br. 32–33, Velika Gospa 2003., str. 15.

193. Pravo na život i suvremena kultura, br. 34, 24. kolovoza 2003., str. 9.

194. Pravo na život, liberalizam i demokracija, br. 35, 31. kolovoza 2003., str. 9.

195. Jedan je izvor života, br. 36, 7. rujna 2003., str. 9.

196. Odakle tzv. pravo na pobačaj?, br. 37, 14. rujna 2003., str. 9.

197. Pobačaj i problem slobode, br. 38, 21. rujna 2003., str. 13.

198. Pobačaj – religija – liberalizam, br. 39, 28. rujna 2003., str. 13.

199. Sloboda kao vrijednost i pobačaj, br. 40, 5. listopada 2003., str. 13.

200. Bioetika i spor oko autonomije, br. 41, 12. listopada 2003., str. 9.

bioetik3-II-izd-N.p65

259

24.3.2011, 8:47

260

Tonči Matulić: VODIČ KROZ BIOETIKU III

201. Što je to autonomija?, br. 42, 19. listopada 2003., str. 13.

202. Stupnjevitost autonomije, br. 43, 26. listopada 2003., str. 13.

203. Ljudsko dostojanstvo i autonomija, br. 44, 2. studenoga 2003., str. 13.

204. Neograničena autonomija čovjeka?, br. 45, 9. studenoga 2003., str. 13.

205. Autonomija i pobačaj, br. 46, 16. studenoga 2003., str. 9.

206. Spor oko objektivnoga, br. 47, 23. studenoga 2003., str. 13.

207. Spor oko subjektivnoga, br. 48, 30. studenoga 2003., str. 13.

208. Demokracija i pobačaj, br. 49, 7. prosinca 2003., str. 9.

209. Izbori, politika i pobačaj, br. 50, 14. prosinca 2003., str. 13.

210. Betlehemska štalica i konzumerizam, br. 51–52, Božić 2003., str. 15.

2004.

211. Božić kao autentično čovještvo, br. 1, 4. siječnja 2004., str. 13.

212. Smisao božićnih slavlja, br. 2, 11. siječnja 2004., str. 13.

213. Život i punina života, br. 3, 18. siječnja 2004., str. 9.

214. Ljubav prema životu, br. 4, 25. siječnja 2004., str. 9.

215. Kršćanska ljubav i život, br. 5, 1. veljače 2004., str. 13.

216. Bog, osobna savjest i pobačaj, br. 6, 8. veljače 2004., str. 9.

217. Pobačaj između osobne savjesti i zakona, br. 7, 15. veljače 2004., str. 13.

218. Zakon o pobačaju, br. 8, 22. veljače 2004., str. 13 219. Čovjek prije rođenja i autonomija?, br. 9, 29. veljače 2004., str. 13 220. Pobačaj – spona liberalizma i komunizma, br. 10, 7. ožujka 2004., str. 13.

221. Fetus kao ustavna kategorija, br. 11, 14. ožujka 2004., str. 9.

222. Pobačaj i politika, br. 12, 21. ožujka 2004., str. 13.

223. Država i pobačaj, br. 13, 28. ožujka 2004., str. 13.

224. Permisivni zakon o pobačaju, br. 14, 4. travnja 2004., str. 13.

bioetik3-II-izd-N.p65

260

24.3.2011, 8:47

261

Vodič kroz bioetiku

225. Uskrs – svetkovina Života, br. 15, Uskrs 2005., str. 15.

226. Nježni pelikan – simbol Života, br. 16, 18. travnja 2004., str. 9.

227. Nježni pelikan – amblem Života, br. 17, 25. travnja 2004., str. 9.

228. Uskrs – ispunjenje smisla života, br. 18, 2. svibnja 2004., str. 13.

229. Liberalizirajući zakon o pobačaju (1), br. 19, 9. svibnja 2004., str. 13.

230. Liberalizirajući zakon o pobačaju (2), br. 20, 16. svibnja 2004, str. 9.

231. Liberalizirajući zakon o pobačaju (3), br. 21, 23. svibnja 2004., str. 9.

232. Restriktivni zakon o pobačaj, br. 22, 30. svibnja 2004., str. 13.

233. Pobačaj, pravo i moral (1), br. 23, 6. lipnja 2004., str. 9.

234. Pobačaj, pravo i moral (2), br. 24, 13. lipnja 2004., str. 13.

235. Problem zakonske zabrane pobačaja, br. 25, 20. lipnja 2004., str. 9.

236. Pobačaj i ideologija, br. 26, 27. lipnja 2004., str. 9.

237. Genetički inženjering, br. 27, 4. srpnja 2004., str. 13.

238. Nova ideologija rekonstrukcionizma, br. 28, 11. srpnja 2004., str. 9.

239. Nova genetika i kvaliteta života, br. 29, 18. srpnja 2004., str. 9.

240. Kvaliteta života i ljudsko dostojanstvo (1), br. 30, 25. srpnja 2004., str. 9.

241. Kvaliteta života i ljudsko dostojanstvo (2), br. 31, 1. kolovoza 2004., str. 9.

242. Kvaliteta života i ljudsko dostojanstvo (3), br. 32–33, Velika Gospa 2004., str. 15.

243. Kvaliteta života i ljudsko dostojanstvo (4), br. 34, 22. kolovoza 2004., str. 9.

244. Granice ideologije rekonstrukcionizma, br. 35, 29. kolovoza 2004., str. 9.

245. Hajka na matične embrijske stanice, br. 36, 5. rujna 2004., str. 9.

246. Ljudski život i sloboda istraživanja, br. 37, 12. rujna 2004., str. 13.

bioetik3-II-izd-N.p65

261

24.3.2011, 8:47

262

Tonči Matulić: VODIČ KROZ BIOETIKU III

247. Ugroženost ljudskog života, br. 38, 19. rujna 2004., str. 9.

248. Imati ili biti – gdje je granica? (1), br. 39, 26. rujna 2004., str. 9.

249. Imati ili biti? (2), br. 40, 3. listopada 2004., str. 9.

250. Imati ili biti? (3), br. 41, 10. listopada 2004., str. 9.

251. Što je čovjek?, br. 42, 17. listopada 2004., str. 13.

252. Prešutna naturalizacija čovjeka, br. 43, 24. listopada 2004., str. 13.

253. Dometi naturalizacije čovjeka, br. 44, 31. listopada 2004., str. 13.

254. Antropološki naturalizam, br. 45, 7. studenoga 2004., str. 13.

255. Naturalistički redukcionizam, br. 46, 14. studenoga 2004., str. 13.

256. Pitanje o Bogu, br. 47, 21. studenoga 2004., str. 13.

257. Pitanje o Božjim pravima, br. 48, 28. studenoga 2004., str. 12.

258. Priznanje Božjih prava u svijetu, br. 49, 5. prosinca 2004., str. 12.

259. Napredak i stanje društva, br. 50, 12. prosinca 2004., str. 12.

260. O uzrocima duhovne krize, br. 51, 19. prosinca 2004., str. 12.

261. Potreba duhovnog zaokreta, br. 52, Božić 2004., str. 14.

2005.

262. Kriza - ime društva, br. 1, 2. siječnja 2005., str. 15.

263. Čovjek između tajne i eksperimenta, br. 2, 9. siječnja 2005., str. 15.

264. Očovječenje ili samouništenje?, br. 3, 16. siječnja 2005., str. 15.

265. Izazovi biocentrizma, br. 4, 23. siječnja 2005., str. 15.

266. Radikalni biocentrizam, br. 5, 30. siječnja 2005., str. 15.

267. Etičke implikacije radikalnoga biocentrizma, br. 6, 6. veljače 2005., str. 15.

268. Kritika radikalnoga biocentrizma, br. 7, 13. veljače 2005., str. 15.

269. Umjereni biocentrizam, br. 8, 20. veljače 2005., str. 15.

bioetik3-II-izd-N.p65

262

24.3.2011, 8:47

263

Vodič kroz bioetiku

270. Filozofske implikacije umjerenoga biocentrizma, br. 9, 27. veljače 2005., str. 15.

271. Teološke implikacije umjerenoga biocentrizma, br. 10, 6. ožujka 2005., str. 15.

272. Etičke implikacije umjerenoga biocentrizma, br. 11, 13. ožujka 2005., str. 15.

273. Izazov animalnog biocentrizma, br. 12, 20. ožujka 2005., str. 15.

274. Problem etike animalizma, br. 13, Uskrs 2005., str. 15.

275. Izazov etike animalizma, br. 14, 3. travnja 2005., str. 15.

276. Čovjek i životinja, br. 15, 10. travnja 2005., str. 15.

277. Dobrobit životinja, br. 16, 17. travnja 2005., str. 15.

278. Prava životinja?, br. 17, 24. travnja 2005., str. 15.

279. Fitocentrizam, br. 18, 1. svibnja 2005., str. 15.

280. Etika fitocentrizma, br. 19, 8. svibnja 2005., str. 15.

281. Ekocentrizam, br. 20, 15. svibnja 2005., str. 15.

282. Etika ekocentrizma, br. 21, 22. svibnja 2005., str. 15.

283. Ekofeminizam, br. 22, 29. svibnja 2005., str. 15.

284. Dubinska ekologija, br. 23, 5. lipnja 2005., str. 15.

285. Vegetarijanstvo, br. 24, 12. lipnja 2005., str. 15.

286. Antropocentrizam (1), br. 25, 19. lipnja 2005., str. 15.

287. Antropocentrizam (2), br. 26, 26. lipnja 2005., str. 15.

288. Kozmocentrizam, br. 27, 3. srpnja 2005., str. 15.

289. Teocentrizam, br. 28, 10. srpnja 2005., str. 15.

290. Medikalizacija ljudskog rađanja, br. 29, 17. srpnja 2005., str. 15.

291. Ljudsko dostojanstvo u času nastanka, br. 30, 24. srpnja 2005., str. 15.

292. Neplodnost i odgovornost medicine, br. 31, 31. srpnja 2005., str. 15.

293. Želja za potomstvom, br. 32–33, Velika Gospa 2005., str. 15.

294. Sukob etike i tehnike, br. 34, 21. kolovoza 2005., str. 15.

295. Etičke granice istraživanja, br. 35, 28. kolovoza 2005., str. 15.

296. Pravo na potomstvo?, br. 36, 4. rujna 2005., str. 15.

297. Kupovanje potomstva?, br. 37, 11. rujna 2005., str. 15.

bioetik3-II-izd-N.p65

263

24.3.2011, 8:47

264

Tonči Matulić: VODIČ KROZ BIOETIKU III

298. Zahtjevi ideologije laissez-faire, br. 38, 18. rujna 2005., str. 15.

299. Ratio eugenica, br. 39, 25. rujna 2005., str. 15.

300. Izazovi heterologne oplodnje, br. 40, 2. listopada 2005., str. 15.

301. Zakon o izvantjelesnoj oplodnji?, br. 41, 9. listopada 2005., str. 15.

302. Izazov spolnog odgoja, br. 42, 16. listopada 2005., str. 15.

303. Spolni odgoj i zakon postupnosti, br. 43, 23. listopada 2005., str. 15.

304. Spolni odgoj i samokontrola, br. 44, 30. listopada 2005., str. 15.

305. Ljubav i spolnost, br. 45, 6. studenoga 2005., str. 15.

306. Bolno institucionaliziranje bioetike, br. 46, 13. studenoga 2005., str. 15.

307. Šest godina Vodiča kroz bioetiku, br. 47, 20. studenoga 2005., str. 15.

bioetik3-II-izd-N.p65

264

24.3.2011, 8:47

265

Knjige autora Tončija Matulića u izdanju Glasa Koncila:

Oblikovanje identiteta bioetičke discipline, Zagreb, 22011; 14,5 x 21,5 cm, 304 str.

Bioetika, Zagreb, 22001.

17 x 24 cm, 539 str.

bioetik3-II-izd-N.p65

265

24.3.2011, 8:47

266

Tonči Matulić: VODIČ KROZ BIOETIKU III

Bioetički izazovi kloniranja čovjeka, Zagreb, 22010.

12,5 x 20,5 cm, 288 str.

Metamorfoze kulture Teološko prepoznavanje znakova vremena u ozračju znanstvenotehničke civilizacije Zagreb, 32009.

15 x 23 cm, 944 str.

Tužaljke kamenja hrvatske pustinje, Zagreb, 32011.

16 x 23 cm, 440 str.

Knjige možete kupiti ili naručiti uz popust kod nakladnika!

¤ Kaptol 8, 10000 Zagreb, tel.: 01/4874 318, faks: 01/4874 319 http://knjizara.glas-koncila.hr, e-pošta: web-izlog@glas-koncila.hr

bioetik3-II-izd-N.p65

266

24.3.2011, 8:47

I. Identitet bioetike kao posebne discipline

1