RIJEČ BIJAŠE LJUDIMA SVJETLO

Nikola Hohnjec RIJEČ BIJAŠE LJUDIMA SVJETLO Hermeneutika i biblijska teologija

Nikola Hohnjec, Riječ bijaše ljudima svjetlo.

Hermeneutika i biblijska teologija, Glas Koncila, Zagreb, 2012.

Nakladnik: Glas Koncila, Kaptol 8, Zagreb Tel.: 01/4874 300; faks: 01/4874 303 E-pošta: prodaja@glas-koncila.hr www.glas-koncila.hr Za nakladnika: Stjepan Pogačić Biblioteka: Teološke rasprave i komentari. Knjiga 17.

Izvršna urednica: Vlatka Plazzeriano Jezično uređivanje: Josip Sinjeri Oblikovanje naslovnice: Blaženka Matić Grafičko oblikovanje i priprema za tisak: Glas Koncila Tisak: Grafika Markulin, Lukavec Tiskano u ožujku 2012.

ISBN 978-953-241-328-1 CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 801117 Sva prava pridržana. Nijedan se dio ove knjige ne smije umnažati, fotokopirati, reproducirati ni prenositi u bilo kojem obliku (mehanički, elektronički i sl.) bez prethodne pismene suglasnosti nakladnika.

NIKOLA HOHNJEC

RIJEČ BIJAŠE LJUDIMA SVJETLO Hermeneutika i biblijska teologija

»Tad će sinut poput zore tvoja svjetlost i zdravlje će tvoje brzo procvasti« (Iz 58,8)

Zagreb, 2012.

Predgovor

Ovdje ponuđeni svezak pristupa biblijskoj tematici obuhvaća drugdje objavljene i neobjavljene radove zadnjih 20-ak godina. Prvo se nudi hermeneutičko bavljenje Biblijom (A). Izabrani starozavjetni sadržaji predstavljaju pripremu i rast objave (B). Novi zavjet iznosi kršćanski ideal i puninu (C).

Djelo nudi produbljenje Biblije u nauku i životu Crkve. Zatim se obrađuju neke središnje starozavjetne i novozavjetne teme.

Djelo može poslužiti čitateljima zainteresiranim za biblijsko-teološku tematiku i cjeloživotno teološko obrazovanje.

5

A. Biblijska hermeneutika: Biblija u Crkvi

Prvi uvodni dio tvori cjelinu i hermeneutički pristupa Bibliji. Tako se prvo obrađuje povezanost i jedinstvo Biblije i liturgije. Tematika Biblije prisutna je vjekovima prije znanstvenoga suvremenog biblijsko-teološkog proučavanja, koje se ne dade svesti na jedan zajednički nazivnik. Pravo je obogaćenje proučavanje i prije svega život Biblije u četiri velika konfesionalna smjera: pravoslavni, katolički, evangeličko-luteranski i fundamentalističko-evangelikalni svijet. Biblija traži u novoj evangelizaciji zamah i vrhunac zanimanja.

BIBLIJSKA HERMENEUTIKA: BIBLIJA U CRKVI

(1) Biblija u liturgiji1 Ovdje se donosi razmišljanje o odnosu Svetoga pisma prema liturgiji.2 Izlaganje započinje povijesnim vidom kako je Biblija u svojem postanku bila vezana uz izraelsku i ranokršćansku liturgiju. Zatim se na temelju opažanja govori da je liturgija mjesto rasta i nastanka Svetog pisma. Završno se pokazuje u kojem se smislu može govoriti o sakramentalnosti Biblije, tj. kako Sveto pismo samo po sebi i po svojoj službi ostvaruje sakramentalnost.

1. Biblija se rodila iz liturgije Postavljena tematika tvori povijesni pristup Bibliji po liturgiji. Prva razina prema tome iznosi činjenice kako je u prebogatoj židovskoj djelatnosti obrednost igrala odlučujuću ulogu u onome što će malo-pomalo postati kanonska zbirka Svetoga pisma. Potanko istraživanje potkrijepit će takvo razmišljanje. Provjereni pokazatelji potvrdit će tumačenje da i židovska i kršćanska Biblija imaju svoje korijene u liturgiji. Takvo će tumačenje pokazati da je Biblija bitna za liturgiju.

1

Usp. ovo izlaganje s izlaganjem u: L. M. CHAUVET, Symbol et sacrament. Une relecture sacrementelle de l’existence chrétienne, (Le rapport Écriture / Sacrement, 195 – 232), Pariz, 1988. Istu tematiku dotiče i članak: N. HOHNJEC, Prožetost Biblije i liturgije, Biblija danas 10 (2005.) 1, 7 – 10.

2 Usp. P. BEGUERIE, La Bible née de la liturgie, I, u: LMD 126, 1976, 108 – 116.

9

RIJEČ BIJAŠE LJUDIMA SVJETLO

1.1. Židovska Biblija i liturgija Biblija u svojem nastanku, po svojim najranijim tekstovima, pokazuje liturgijsku obojenost.3 1.1.1. Veliku važnost za nastanak Biblije od zauzeća Obećane Zemlje imaju svetišta i mjesta hodočašća: Šekem, Gilgal, Šilo.4 Uz ta su se svetišta skupljale i prenosile stare i novije otačke predaje. Svećenici tih svetišta su čuvari i tumači plemenskih zakona. Oni bdiju nad zaštitom i prenošenjem usmenih predaja, slažući ih i stapajući malo pomalo u veće cikluse. Biblija se rodila iz liturgijske djelatnosti u širem obliku iz tih hodočasničkih središta. Tu su se na privilegiranim mjestima mogla oblikovati plemena i upravo su ona zajedničarski slavila svoje blagdane. Oni su po otačkim uzorima podržavali vjeru. Ondje su se isto tako poistovjećivala sa zajedničkim praocem Abrahamom – aramejskim lutaocem – od kojeg su naslijedila vjeru u Jahvu Boga jedinoga, koji ih je sjedinio i učinio jednom obrednom zajednicom (Pnz 26,5). Tako je liturgija postala kolijevkom Biblije.

1.1.2. I samo ako se stvar uzme s druge strane, ne posvećujući neku posebnu pozornost početku nego svršetku, može se utvrditi da je liturgija igrala i odlučujuću ulogu. Kanon Svetog pisma je, zapravo, plod mnogovrsnih predaja, prvo usmenih a zatim pismenih. Možda je Biblija sačuvala tek deset postojećih ranih predaja što se ovdje spominju, dakako, samo zato da se označi veliki okvir, dok je zacijelo nemoguće neko preciznije 3

ISTI, 109.

R. de VAUX, Histoire ancienne d’Israel, I, Pariz, 1971., 1973, 26 – 32; 160 – 176.

4

10

BIBLIJSKA HERMENEUTIKA: BIBLIJA U CRKVI

vrednovanje usmenih pa i pismenih predaja. Tekstovi koje čuva Biblija upravo su i preživjeli i došli do sadašnjeg vremena radi svoje liturgijske uporabe. I njihovo pisanje, njihova sličnost dolaze od liturgije. Liturgijska uporaba vrijedi također za najmlađe biblijske spise: u židovstvu su, posebno nakon 70. godine, čitali Rutu za blagdan Pedesetnice, Pjesmu nad pjesmama za blagdan Pashe, Knjigu Propovjednika za blagdan Sjenica ili Knjigu o Esteri za blagdan Purima. 5 Kao što je inače u biblijskih spisa, tako ni ovi spisi vjerojatno ne bi bili ni ušli u kanon Svetog pisma da nisu imali liturgijsko značenje. Biblijska zbirka se je oblikovala prije svega po službi navještaja i zajedničarskog slušanja. Tako je kanonski prihvaćeno upravo ono što je imalo autoritet javnog navještaja i slušanja. Biblija je nastala i rabila se za javno čitanje. To je razlog daljnjoj tvrdnji da crkvenost u Bibliji nije nešto drugorazredno, nego je ona bitna za Sveto pismo.6 1.1.3. Može se dakle promatrati da su Pasha, Pedesetnica i blagdan Sjenica, kao tri velika godišnja hodočasnička blagdana, ušla u Bibliju kao sadržaj povijesnog obraćenja po liturgijskom spomenu (Izl 23,13–19; Pnz 16).7 Svoje početke ti blagdani imaju u poganskim, pastirskim i zemljoradničkim blagdanima, ali su ponovno protumačeni i detaljno prilagođeni kao spasotvorni događaji Jahve stvoritelja i njegova naroda potekla od jednog rodozačetnika (Iz 43,1). Tako je blagdan Pashe 5

Usp. liturgijsku uporabu pet svezaka biblijskih knjiga u: L. M. CHAUVET, Symbol et sacrement, 197.

6 ISTO. 7 ISTO.

11

RIJEČ BIJAŠE LJUDIMA SVJETLO

bio povezan s izlaskom iz Egipta, klanjem jaganjaca, pripremom beskvasnih kruhova i prilogom gorkog zelja.

Pedesetnica je prisjećaj na žetveni doprinos u odnosu na prinos saveza na Sinaju gdje se pojavljuje prvina dara Zakona. Blagdan Sjenica prisjećao je na improvizirano boravište u pustinji (Izl 23,14–16; Lev 23). Ta povijesna relektira nije se obavljala razumski nego životno, po vjeroispovijesti i liturgijskom spomenu.

1.1.4. Značajno je da su osnovni događaji u Izraelu, zapravo, liturgijski izvještaji. Prijevod francuske ekumenske Biblije (TOB) uz Izl 12,1 – 13,16 govori da su izvještaji toga biblijskog mjesta liturgijski izvještaji, neki nadtekst. Pravo izvorište izvještaja, zapravo, predstavlja zajednica u liturgijskom slavlju.

Analogno tome može se promatrati savez na Sinaju (Izl 19 – 24). To je veličanstvena liturgija i vrijedi za prvu pashalnu noć u Egiptu (Izl 12,1 – 13,16) ili savez na Sinaju (Izl 20 – 24). Prvo se spominje pranje odjeće (Izl 19,10–25), zatim sakralni prostor, glas zbora, svećenici, veliki simboli vatre i dima u bogoobjavljenju, strah naroda, koji se drži na odstojanju dok Mojsije posreduje pred Bogom za narod (Izl 20,18–21). Zatim je tu dar Zakona (Deset Božjih zapovijedi) (Izl 20) i Knjiga saveza (Izl 21 – 23) i zaključni obredi saveza. Liturgija ovdje nije okvir, nego prvobitno mjesto biblijskog teksta.

Putovanje kroz pustinju ostaje svjesno toga liturgijskog spomena. Bog prati svoj narod u oblaku, on je nazočan u Šatoru zajedništva. Narod nije ujedinjen oružjem već zajedničkim štovanjem Boga. Zauzimanje Obećane Zemlje i započinje velikim liturgijskim ophodom izabrane izraelske zajednice preko rijeke Jordana (Jš 4) i zauzimanjem grada Jerihona (Jš 6). Plemena skla12

BIBLIJSKA HERMENEUTIKA: BIBLIJA U CRKVI

paju veliki savez u Kanaanu (Jš 8,30–35) i opet ga obavljaju pri završetku knjige, tj. kod preuzimanja Obećane Zemlje (Jš 24), gdje se oživljuje liturgijsko zajedništvo naroda, koji djeluje otvoreno i javno, jedinstveno i sveukupno. Spasopovijesno događanje pokazuje trajnu slavljeničku povezanost zajedničkog bogoslužja i narodnog života.

1.1.5. Odnos između Boga i čovjeka u Bibliji izriče se savezom. Takav se savez sklapao u bogoslužju. Liturgija saveza pojavljuje se četiri puta u izraelskoj povijesti.

Takav se savez spominje u pustinji na Sinaju (Izl 20 – 24), u Šekemu nakon ulaska u Obećanu Zemlju (Pnz 27; Jš 24). Obnova za Jošije uspostavlja opet temelje saveza: jedan narod, jedan Bog i jedan Hram (2 Kr 22 – 23). Nakon babilonskog zarobljeništva narod se obnavlja po kultu, obnovi brakova i izgradnji drugoga hrama (Ezr 9 – 10; Neh 8 i Mal). Za hebrejsku Bibliju već se može reći da je liturgija mjesto nastanka i podrijetla Biblije. Bogoštovlje ne stvara predaju, već se nje spominje.8 Liturgija se je, jednostavno, produžila i utvrdila je vjerovanje te se prepoznala u izvještaju riječi Božje.

1.2. Kršćanska Biblija i liturgija9 Analogno Starom zavjetu i pojava kršćanstva ima svoju hermeneutiku Novog zavjeta. Sakramenti, osobito euharistija ima ključnu ulogu u stvaranju kršćanske Biblije. Tako prvenstvo ima liturgijska praksa.

8 9

R. de VAUX, Histoire ancienne d’Israel, I, 178, 307 i 380.

L.-M. CHAUVET, Symbole et sacrement, 200 – 205.

13

RIJEČ BIJAŠE LJUDIMA SVJETLO

1.2.1. Kršćanska biblijska hermeneutika Kršćanska Biblija predstavlja ponovno čitanje Biblije u svjetlu muke i uskrsnuća Isusa Krista, pri čemu novozavjetna relektira, zapravo, znači ispunjenje Svetog pisma. Pritom se kršćanskom smislu vjeruje, naviješta i slavi Isusa pomazanika i sada živoga. Crkva liturgijski i u vidu ispunjenja citira, objašnjava i vraća na raniju objavu. Čvrsto vjerovati znači prihvatiti da Isus govori po Svetom pismu kada ga okupljena Crkva u njegovo ime naviješta. Tako se vjeruje da Biblija govori o njemu.

Kršćanska Biblija pritom pomno ispituje o Isusu Kristu.

Zato ona citira, objašnjava i vraća na raniju objavu, da bi otkrila Božje ispunjenje u Isusu Kristu. Kršćanska Biblija se nastavlja na prvi savez, a promiče drugi i novi savez. To je podjela, vezivanje i usavršavanje Staroga prema Novome savezu.

Oko 95. godine, Klement Rimski samo starozavjetne tekstove naziva Svetim pismom i njih smatra svetom riječju, ali to čini uz jednu osnovnu razliku da je Gospodin (Kyrios) koji to govori i posreduje objavu – sam Gospodin Isus.10 Nije čudo da Klement Rimski, pišući Korinćanima, izričito citira Pavla, pa već prvi novozavjetni spisi, Pavlove poslanice implicitno prisjećaju da ih valja čitati u Crkvi i da ih treba proširiti da se navijeste u svim Crkvama (1 Sol 5,27; Kol 4,16). Ta odrednica objašnjava da su oblici poslanice, posebno završni pozdravi, liturgijski prilagođeni i da poslanice od početka posjeduju liturgijski značaj. Time ih Klement Rimski još ne naziva Svetim pismom. Gospodinove riječi, tj. evanđelje, prisutne su u usmenom i pismenom 10

Usp. A. JAUBERT, Clément de Rome. Épître aux Corintiens, SC 167, Pariz, 1971., 52 i 62.

14

BIBLIJSKA HERMENEUTIKA: BIBLIJA U CRKVI

obliku. Liturgija je u tom ozračju bogate usmene predaje imala važnu ulogu unošenja i provjere događaja o spasenju. Utjecaj mjesnih liturgijskih skupova za stvaranje kršćanskoga Svetog pisma ne iznenađuje, jer se gradi na iskustvu sinagognog bogoslužja. Kršćani su naime nastavili s čitanjem Zakona i Proroka. Oni su pokušali i aktualizirati tematiku u obliku tumačenja, homilije ili pripovjedalaštva.

Kršćanska liturgija bila je protkana s više karizmi.

Kršćanski govor i molitve sadržavale su blagoslov i zahvalu Isusu Kristu kao Bogu. Kršćanski proroci su riječi Svetoga pisma pridjevali Gospodinu Isusu, tj. smatrali su ih Božjim riječima o Isusu Kristu. Konačno, učitelji, kao novi književnici, oblikovali su Gospodinove riječi u apostolske zapise. Bez daljnjega, to se je stvaralaštvo odvijalo u liturgijskim slavljima, gdje se je naviještalo, tumačilo i aktualiziralo evanđelje o Isusu Kristu.

Kršćanska zborovanja – kao što su krštenje ili euharistija – bili su prostor, povod i rođenje kršćanske Biblije.

Euharistija je bila najodličnije mjesto gdje se iskristaliziralo kršćansko Sveto pismo. Evanđelje koje se u euharistijskom slavlju čitalo, upravo se rađalo, pri čemu autor nije gubio iz vida i druge sastojnice Svetog pisma, kao što je Crkva.

1.2.2. Naviještanje euharistije Starozavjetni izvještaji svjedočili su o velikim događajima u oblikovanju Izraela. A novozavjetni se izvještaji prisjećaju što je Isus učinio prije muke i smrti i to Crkva u svojoj gozbi obnavlja. Zato i apostol Pavao prenosi Korinćanima ono što je primio u Antiohiji. Židovskom lomljenju kruha pridošlo je novo tumačenje: u predvečerje Isusove muke on je sam prelomio kruh i blagoslo15

RIJEČ BIJAŠE LJUDIMA SVJETLO

vio čašu kao prethodnicu svoje muke za sve ljude. I stoga se u svetoj misi i naviješta Isusova smrt i uskrsnuće, dok on ponovno ne dođe u slavi svojoj.

Uvod u izvještaj o euharistiji može biti duži ili kraći, ali je svakako ključ nastanka kršćanske Biblije: evanđelja ne bi ugledala svjetlo dana da su posrijedi samo uspomene na dragog pokojnika. Ne, evanđelja su nastala iz vjere u Isusa kao živoga i iz vjere u njegovu smrt i uskrsnuće za ljude i njihovo spasenje. Dakle prvo je živjela vjera. To je kršćanska vjera u žrtvu i uskrsnuće kao Božja pobjeda. A liturgija je prvo mjesto u ispovijesti. Dakle vjera je živjela prvo kao iskustvo krštenja i lomljenja kruha, tek je kasnije došla teološka formulacija. Ispovijest u Isusa kao Gospodina izjednačena je s vjerom u Isusa Spasitelja. Pretpavlovski himan (Fil 2,6–11) govori o Kristu u životnom ozračju liturgijske doksologije. Pjevajući taj himan o Kristovu otkupljenju, zajednica kleči pred Kristom, stoji i širi ruke i raspetoga na križu slavi kao Gospodina. Ta ispovijest priznaje zajednički čin Isusove smrti i uskrsnuća za ljude. Tako je otkupljenje ujedno i nauk o Isusu Kristu.

1.2.3. Prvenstvo liturgijske prakse Prvenstvo simboličke liturgijske prakse u liturgiji vodi do spoznanja kako su misionarski govori s jedne strane, i vjeroispovijesti s druge strane, imali svoje zajedničko i precizno izvorište u liturgijskoj predaji.11 Mjesto i sadržaj otkupiteljskog zalaganja za, po smrti Isusovoj, proistječu iz obredne tvrdnje o Gospodnjoj večeri. U liturgiji su sjedinjene Isusove riječi i geste, govor 11

Tako se izražava J. GUILLET, Les Premiers Mots de la foi, Pariz, 1977., 97 – 98.

16

BIBLIJSKA HERMENEUTIKA: BIBLIJA U CRKVI

i djela. A najveće je djelo priznanje i proglas da je Isus umro i uskrsnuo za ljude.

Djelatna vjeroispovijest i liturgijska praksa prvih zajednica naizgled funkcioniraju kao katalizator. On dopušta i druge čimbenike, kao što su doktrinarni, apologetski, moralni ili liturgijski doprinosi. Od drugih sastojnica valja spomenuti stvarne kršćanske zajednice, s njihovim konkretnim, unutrašnjim i izvanjskim problemima. Zajednica ima i različita poslanja, kao što su dar upravljanja, poučavanja, prorokovanja i molitve. To je sve ušlo malo-pomalo u evanđelje o Gospodinu Isusu.

Za židovsku Bibliju vrijedi da je kanonska, tj. prihvaćena i sadrži one spise što su prošli autoritet javnog navještaja i čitanja. Tako se može ustvrditi da je kršćanski kanon Biblije bio zaokružen od onog časa kada su se novozavjetni spisi naviještali i tumačili kao apostolski spisi u okupljanjima mjesnih Crkava. Bitni kriterij prepoznavanja kanona bila je stara uporaba spisa u liturgiji.

Tako zajednica u Crkvi ostaje mjesto gdje su sveti spisi pohranjeni, naviješteni i tumačeni, kao što je Crkva bila i mjesto gdje su oblikovani.12

2. Liturgijska zajednica kao mjesto Svetoga pisma Polazeći od iskustva, može se iz doživljenoga pokazati kako su liturgijske zajednice bile mjesto nastanka židovske i kršćanske Biblije.

12

To je opširno obradio P. GRELOT, Aux origines du Canon des Écritures, u: Introduction à la Bible, Nouveau Testement, V, L’ achevement des Écritures, Pariz, 1977., 156 – 177.

17

RIJEČ BIJAŠE LJUDIMA SVJETLO

2.1. Iskustvena analiza nastanka Biblije 2.1.1. Nastanak Biblije u tri osnovna elemenata13 Prvim kanonom naziva se ustaljena predaja, koja se sastoji od one usmene, a onda od zapisa koji već funkcioniraju praktično kao kanon predaja u kojima se prepoznaje i poistovjećuje neki klan, pleme i narodna zajednica. Taj prvobitni kanon u svojoj završnici čini kanonsku Bibliju. U svojim ranijim fazama ona tvori Biblije u Bibliji. Prve sastojnice tih predaja sadržavale su vremenske predaje, mjesna rodoslovlja nekoga klana, odnosno plemena. Tako su postojale razne predaje, slojevi i nizovi o likovima, kao što su Abraham, Izak ili Jakov.

Drugotni kanon ili ustaljena predaja označava razvoj relektire prvoga kanona u funkciji povijesnih i izmjenjivih okolnosti. Taj je razvoj pod utjecajem političkih, ekonomskih i kulturnih događaja stvorio određeno privilegirano boravište ili dokumente koji su povezani u biblijske knjige. One su u Starom zavjetu tvorile trodijelnu skupinu: Zakon, Proroke i Spise.

Uz te zbirke narod je njegovao svijest o svojem izabranju. Taj je razvoj i nastanak spisa i svijesti vjerničkog naroda oblikovan kao biblijski kanon.

Razvoj nastajanja Biblije prolazio je djelovanje i lik Mojsija, utjecaje Kanaana, monarhiju, pronalazak Zakona i obnovu Saveza, pa zatim asirsko i babilonsko zarobljeništvo i obnovu. Takav svestrani kontekst je, zapravo, već samo kanonsko ozračje spisa koji su se rodili.

U razvoju nastanka Biblije važni su osnovni događaji, zatim duži ili kraći credo, pa izvještaji spasenja.

13

Vidi detaljnu obradu, u: L. – M. CHAUVET, Symbole et sacrement, 206 – 208.

18

BIBLIJSKA HERMENEUTIKA: BIBLIJA U CRKVI

2.1.2. Nadpovijesno djelovanje u graničnim događajima Zakon se sastoji naime od izvještaja i predaja. Tek u daljnjem planu vrijedi kao zakonodavstvo. Zakon, tj.

Petoknjižje sadrži veliku biblijsku predpovijest. Rijeka Jordan jest granica novog razdoblja, tj. međa izraelske povijesti i polazna postaja na putu Izabranog naroda kroz povijest.

Isto vrijedi i za kršćane. Događaj Isusova uskrsnuća prekretnica je novozavjetne zajednice, Crkve. Naime vjerovanje i započinje ispoviješću u Isusovu smrt i uskrsnuće, što je sve uvedeno u ustanovljenju Gospodnje večere, euharistije.

2.2. Odnos Biblije prema društvu Za nastanak i svijet Biblije važan je odnos između autora, čitatelja i prema društvu.

2.2.1. Knjiško nastajanje teksta Sveto pismo iznosi nadnaravnu istinu, koja je sveopća i vječna. Autor i čitatelj tu istinu zavijaju u svoj pogled na svijet, u osobnu izobrazbu i kulturu. Tako postoji ono vremensko u poruci, što je popraćeno utjecajima, i ono vjerno i vječno, sadržano u spasenju.

Zato se otkriva istina Biblije. To je poput lukovice, koju valja ljuštiti sve do srčike. Već je ljuštenje, korištenje sve boljeg sadržaja luka, udio u bogatstvu ploda.

2.2.2. Čitatelj je bitan za sam spis U svakom spisu postoji korelacija između pisanja, sadržaja i čitatelja. Pisac se naime udaljuje od svoga spisa, može iščeznuti a spis ostavlja kao svoj testament. Spis i valja odvojiti od autora. Spis je tako upućen čitatelju 19

RIJEČ BIJAŠE LJUDIMA SVJETLO

odnosno čitateljima. Prihvaćanje i čitanje bitni su za pojedini spis. Jer spis je stvoren da se prenese, naviješta i čita i da potiče na djelovanje.

Biblija sadrži vjerske, životne knjige. Sadrži prozu ili poeziju. Iznosi ljudsko, empiričko ili teoretsko znanje.

Spis dotiče pitanja početka, rođenja i smrti, završetka života. I svugdje tumači spasenje. Prihvaćanje teksta sa strane skupine je konstitutivno. Tekst valja čuti, a onda on postaje i obvezatan. Skupina koja vjeruje prepoznaje se u tekstu.

Završno jest izričito spominjanje svetih knjiga koje prihvaćaju razne religije.

2.2.3. Biblija: zajednica se zrcali u knjizi koju čita Knjiga i zajednica su nedjeljive. Knjiga nije ništa bez zajednice i ona u njoj nalazi uzorak poistovjećenja. Načelo nije sama knjiga, nego knjiga u rukama zajednice. Crkva pokazuje nemogućnost načela sola Scriptura.

Dakle hermeneutika, pa i ona nepisana, također pripada u kanon. Crkva se prepoznaje i poistovjećuje sa sadržajem, zna da je taj sadržaj njezin obvezatni kanon, jer tako je postupala i prva crkvena zajednica u Bibliji.

Postanak teksta treba biti vjeran slušanju teksta.

Tako i biblijsko nadahnuće dobiva svoj smisao. Biblija je nadahnuta jer nadahnjuje. Čitanje i ponovno čitanje pripadaju Bibliji. Pristup Svetom pismu je konstitutivan i za smisao. Recepcija teksta pripada samoj objavi. Nije dostatan sam tekst, niti sam čitatelj, nego je biblijska istina upućena ljudima. Iz susreta Biblije i njezina čitatelja nastaje i simbolička istina.

Biblijski kanonski korpus je plod lekcije, čitanja, a ona je već selekcija, izbor. Tako je društveno, političko i 20

BIBLIJSKA HERMENEUTIKA: BIBLIJA U CRKVI

religiozno čitanje izbor, koji je isključio nepotrebne predaje i ostale su one probrane: lectio = selectio. Upravo je liturgija uzimala načelo izbora, selectio, u svom navještaju kako Staroga tako i Novog zavjeta. I lekcionari kao liturgijska Biblija ili crkvena Biblija su priručnici okupljene zajednice na bogoslužju. Svaki izabrani dio prenosi pravi sadržaj, koji izborom, izvedbom i aktualizacijom postaje integrativna, cjelovita i cjelokupna poruka.

2.3. Liturgijsko čitanje je mjesto biblijske istine14 U ogledalu izloženoga valja promotriti bit Biblije, koja se pokazuje u bogoslužju riječi. U tom se bogoslužju čita kanonski prihvaćena Biblija. Ti su pisani tekstovi iskustvo Izabranog naroda i živa riječ Božja za danas.

Navještaj se događa u Crkvi, koja prepoznaje uzor svoga poistovjećenja. Bogoslužju riječi predsjeda po apostolskom nasljedstvu provjereno jamstvo Crkve.

Kako su ti tekstovi iz prošlosti živa riječ Božja danas?

Objašnjenje se krije u višeslojevitom odgovoru. Biblijski tekstovi su teološki, antropološki i obredno živa riječ Božja. Isus se u nastupnoj propovijedi u Nazaretu poistovjetio s Mesijom, donositeljem oslobođenja i opravdanja iz Izaijinog proročanstva (Lk 4). Isus je uzeo Izaijino proroštvo o pomazaniku i njegovu evanđelju i zaključio da se u njegovu vremenu i osobi, onoga danas i u Nazaretu, ispunilo Sveto pismo, koje je još odzvanjalo u ušima slušatelja. Isus je pročitanu riječ aktualizirao, primijenio na sebe.

14

ISTI, 216 – 218.

21

RIJEČ BIJAŠE LJUDIMA SVJETLO

Kao drugo je važan glas. Spis može ostati mrtvo slovo ako je samo zapis i ništa drugo. Po navještaju, javnom čitanju i odobrenju spis postaje živa Božja riječ.

Dakle Božjoj riječi prilazi ljudsko preuzimanje, prihvaćanje, recepcija. I tako se ostvaruje značenje i djelovanje Božje riječi.

Dinamički odnos nalazi se u bogoslužju riječi, tako da Božja ponuda nailazi na čovjekov odgovor, bilo u psalmu ili zazivu aleluja. Bogu, koji govori po evanđelju, pripada poklik i odgovor i u molitvi vjernika i u poljupcu mira, koji bi se mogao smjestiti u bogoslužje riječi. Dakle u procesu plodnog pristupa polazi se od spisa, koji se glasno naviješta, zajednica se Božjom riječju hrani i tako se ostvaruje i očituje istina. Tako je liturgijska zajednica uistinu mjesto Biblije.

3. Sakramentalnost Biblije15 Samoj biti Biblije pripada sakramentalnost. Slovo, izričaj je poklad riječi Božje. Tako je slovo ideal i odsjaj Božje riječi.

3.1. Biblija je sakramentalna po svojoj samobitnosti Ona je crkvena knjiga. Ima zajedničarsko značenje.

Osobno duhovno bavljenje Biblijom, kao i samo tehničko i izvanjsko bavljenje tom knjigom, pridonijeli su poimanju da se crkvenost Biblije smatrala nebitnom značajkom. Ali Biblija ima zajedničarsko značenje. Tako njezino čitanje u javnosti pripada njezinoj biti i biblijski navještaj je jedna od njezinih bitnih dimenzija.

15

ISTI, 218 – 232.

22

KRŠĆANSKI IDEAL I PUNINA

5. Završno sadašnje i eshatološko značenje novosti Čovjek kršćanin primio je novu vrstu egzistencije, različitu od prijašnje.859 Kod novog postojanja upućuje se na Kristovu ulogu. U njemu je novost već oživotvorena. A ona još neostvarena budućnost i predstojeći svijet opisuju se negativnim izričajima i kontrastima. Kainós je neke vrste ključ za eshatologiju, koja upravo pod tim izrazom dolazi na vidjelo u svojoj osobini suprotnosti i slijeda, životnosti i svrhovitosti. Ona je u Božjoj ruci, a tiče se i čovjeka.

Staro stvorenje nema života vječnoga, ne poznaje Božje proslave, jer stari je čovjek grešnik. Novo stvorenje nije međutim metafora, već obnova koju je Bog predvidio i želi za čovjeka. Tako Pavao upućuje na sigurnu činjenicu vječnoga uskrslog života (1 Kor 15). Duh Božji preobražava čovjeka u savršeno biće. Kršćanin po Božjem daru može nadići staro i promijeniti ga u novo. Čovjek će biti obnovljen u svojoj cjelovitosti i punini.

Pritom je važno spomenuti da je čovjek po stvaranju na početku slika Božja. Krist je pak savršena slika Božja, kojoj se vjernik može suobličiti (Rim 8,29; Kol 3,10) da bi postao novo stvorenje. Božja slika – bogolikost cilj je čovjekove obnove. Sličnost Kristu posredniku vodi prema Bogu. Tako će stvorenje, kozmos (Rim 8,16–21) i pojedinac (1 Kor 15) biti oslobođeni ograničenja i ponovno otkupljeni i preobraženi.

Uzimajući u obzir da su svi novozavjetni izričaji u službi naviještenja, pa to vrijedi i za pojmove kainós, od859

Usp. A. VANHOYE, La nuova alleanza nel Nuovo Testamento, Rim, 105.

417

RIJEČ BIJAŠE LJUDIMA SVJETLO

nosno néos. Važno je uočiti da pojam novosti implicira vremenski i kvalitativni odnos.860 Pritom valja pripaziti da oboje vrijedi za oba izraza, kainós i néos. Imajući to u vidu, pojam nov ne može biti jednostrano vremenski ili jednostrano kvalitativno protumačen. Valja spomenuti da cikličko poimanje povijesti nema mjesta u Bibliji i stoji u dijametralnoj suprotnosti prema inkarnaciji.

Ipak, tek i samo u Kristu nastupilo je nešto potpunoma novo, novo vrijeme, novi eon, u kojem je Božje otkupljenje poraslo i došlo do svoje punine. Zaključne riječi u Stuhlmacherovu članku pokazuju sintetički i jasno što treba držati o kršćanskoj apokaliptici: »Onaj starozavjetni izričaj: ›Evo, sve činim novo‹, preuzela je židovska tradicija. Novi zavjet ga je proslijedio. Od vremena do vremena se riječ nanovo čuje i razumije u prakršćanskoj povijesti. Ta se Božja riječ može i treba i danas prihvatiti. I to samo onda i samo tako ako taj izričaj dođe do srca i do razuma ljudi. I treba se javljati kao izgovorena jeka, puna obećanja za svijet. I s pravom se povezuje s pavlovskom borbenom tezom u 1 Kor 2,2: kada tvrdi da je za njega najvažnije znanje o Isusu Kristu. Samo u njegovu znaku može i bit će svijet obnovljen, a bit će, jer jedino se uz njega i ni uz koga drugoga Bog neraskidivo vezao.«861 Izričaj novosti ima prije svega eshatološki odnos. U posljednjem viđenju, Otk 21 – 22, raskošno je opisan novi svijet – novo nebo i nova zemlja, novi Jeruzalem, kao i već ranije opisan izričaj: »Evo, sve činim novo!« Ali 860

Usp. R. A. HARRISVILLE, The concept of Newness in the New Testament, Journal of Biblical Literature 79 (1955.), 69 − 79.

861 P. STUHLMACHER, Siehe, ich mache alles neu!, Lutherische Rundschau 18 (1968.), 18.

418

KRŠĆANSKI IDEAL I PUNINA

sadržajno govoreći, malo se toga nudi pozitivnim iskazima. Često se opaža da se Otkrivenje rado služi antitezama i kontrastnim slikama i pojmovima. To upravo služi opisu novoga svijeta, za razliku od staroga: staro je pri ruci, dohvatljivo, stoga lako opisivo; novo se pak samo naslućuje, predosjeća te je dostupno isključivo u viđenju. Novi je svijet opisan većinom negativnim izrazima, izrečeno je ono što on nije. Svakako je drukčiji od staroga, jer ništa od dotad postojećega više ne postoji. Jasno je rečeno u Otk 21,1: prvo nebo i prva zemlja su prošli, pa ni mora više nema. Obilježja novog svijeta niječnim su iskazima opisana na više mjesta, tako u Otk 21,25 i 22,5 vrata se Grada neće zatvarati i noći tu neće biti, pa neće trebati ni svjetla ni sunca. Poznat opis u Otk 21,22 govori da neće biti ni hrama, ali nekoliko redaka dalje, u Otk 21,27, stoji da u grad neće unići ništa nečisto, ni zlo, ni prijevarno. Ali i u drugim odjecima drugog dijela Otkrivenja (4 – 22) opisuje se nestanak starih svjetskih kategorija; Otk 10,7 tvrdi da neće više biti odgađanja u sedmog anđela, koji donosi uništenje, ili Otk 18,2 i 20,11 govore kako je nestao Babilon, ali i sve ostalo. Iz mnogostrukih i najrazličitijih izričaja može se dakle zaključiti da je lako reći negativnim izrazima što novi svijet nije, ali je teže pozitivnim iskazom reći što on jest. Inače prikaz novoga svijeta polazi od Starog zavjeta, tako da je u nj uključena starozavjetna usmena i pismena predaja. K tomu autor Otkrivenja rabi i predodžbe iz helenističkog svijeta, u čijem je ozračju živio. Slika je dakle stvorena pod raznim utjecajima, pa je shvatljivo da nije jedinstveno zasnovana. Stoga ju je i teško predočiti. Opis novoga grada podrobno je razrađen u Otk 21,10–14. Redak Otk 12,16 pokazuje višeslojnu simboliku: tu je grad prvotno označen kao kvadrat, a zatim kao kocka. Otk 22,1–5 419

RIJEČ BIJAŠE LJUDIMA SVJETLO

tako je jasno ucrtano na mnoge slike, pokušava vizualno pokazati višeslojevitost prikaza i sadržaja Božjega novog stvaranja.

Novo je prikazano u slici. Staro ne treba slike. Kod smisla novosti je jasno što se htjelo reći: prevladati negativno. Knjiga Otkrivenja govori da novo isključuje sve zlo i zapreke, sve nepotrebno. Novi svijet ima viši i savršeniji oblik. Za novo vrijede druge mjere i proporcije. O njemu treba izreći ono najbolje, drukčije od svega viđenoga. Tako se na negativan način ispuštaju neke ovosvjetske stvari. Ali se zatim, u skladu s mističkim i apokaliptičkim opisom o novom, govori, makar s neizbježivim ograničenjima, pozitivnim iskazima. Ako je uopće u samo jednoj riječi mnogo eshatologije, onda je to u novosti: kainós i néos. Kainós pripada središnjim pojmovima u Otkrivenju, osobito u svezi s eshatologijom: »Otkrivenje nam predstavlja jednu od najkompletnijih slika eshatologije Novog zavjeta: konačni svršetak – prethodnicu, izričitu, ali ograničenu i funkcionalnu za tipičnu situaciju svršetka (ostvarenu eshatologiju), usmjerenu prema onom svršetku, što ga Crkva nastoji živjeti.«862 Nije teško dokazati eshatološku funkciju izričaja kainós. Ne bira se nikakav novi put, već je to samo riječ o posljednjem i konačnom plodu Božjeg zalaganja za zajednicu. Plodovi se sabiru, ipak, na kraju vremena.

Prvo razgovijetno obilježje novoga jest kontrast. U Heb 8,8–13; 9,15–18, pozivajući se na Jeremiju, govori se o novom savezu, koji se ujedno suprotstavlja staromu.

Taj novi savez treba zaživjeti na kraju vremena. Prvi sa-

862

U. VANNl, Apocalisse. Introduzione e esegesi, III, 74.

420

KRŠĆANSKI IDEAL I PUNINA

vez je dakle bio samo provizoran. Oba potječu od Boga, a drugi, novi, jest konačan.

Drugo je bitno obilježje novoga kao mesijanskog ostvarenja kontinuitet. Novi savez sadržava rast, puninu. Moglo bi se reći da je prvi savez bio raskinut, ali samo s ljudske strane. No Bog je sklopljenom savezu ostao vjeran partner i trajno ostaje otvoren u odnosu s čovjekom.

Eshatologija u Otkrivenju kontinuirano uzlazi u svojoj izričajnoj snazi. Nova pjesma u 5,9 ne samo da se uklapa u taj uzlazak, nego vodi u događaje koji su u Otk 6 – 8 dalje razvijeni. Novo na ovom i u drugim mjestima u Otkrivenju je dinamički element: »Stoga se pokret ili napredovanje, koje treba gledati u Otkrivenju kao cjelini, duguje toj unutarnjoj dinamici novosti što je sadržana u takvom pokretu. Ali moć novoga uvijek se objašnjava u svojem odnosu prema Kristu, koji ga donosi, tj. on je primio moć da povede nedokučivu Božju zamisao na kraju vremena.«863 Za Harrisvillea je važno dinamičko značenje; ono je u Novom zavjetu možda najspecifičnije i njegova najznačajnija crta.864 Upravo unutarnje dinamičko djeluje tako da novo potiskuje staro, nadomješta ga. Novo ima naime snagu obnove. Staro, naprotiv, ostaje ono što je i bilo.

Posljednji zaključak eshatološkoga, sadržanog u finalnosti pojma kainós, izvodi Heb 6,4–6: ima kršćana i vjernih koji su otpali, i njih je teško obnoviti, jer i dalje razapinju Isusa Krista. Mjesto jasno pokazuje da je Bog sa svoje strane sve ispunio, a da je čovjek sposoban ostvariti tu puninu: »Obnova je u vjeri konačna; 863 864

R. A. HARRISVILLE, 75.

ISTO.

421

RIJEČ BIJAŠE LJUDIMA SVJETLO

ne može biti ponovljena jer vjernik je smješten unutar zadnjeg i konačnog razdoblja Božjega otkupiteljskog djelovanja, koje hiti prema svojem cilju.«865 Ta nabrojena obilježja: kontrast, kontinuitet, dinamičnost i konačno novo s eshatološkim karakterom, Harrisville vidi u mjestima koja nisu označena kao eshatološka.866 Tako Isusov novi nauk iz Mk 1,27 stoji u suprotnosti prema rabinskoj predaji. Taj dotad nepoznat nauk posjeduje snagu, za razliku od rabinskog nauka.

Mnoštvo, doduše, ne razumije taj nauk, ali vidi da je moćan i pokazuje nov put u Stari zavjet. Nadalje je vrijedno spomenuti neobrađen primjer o novoj mješini i novom vinu. U tome je sigurno prisutna alegorija: staro je židovsko starozavjetno, a novo kršćansko novozavjetno. Oba izraza, i kainós i néos, trebaju biti uzeti kvalitativno. Cijelo mjesto valja promatrati u eshatološkom kontekstu. Ono jasno govori: »Njegovo je bitno učenje prekid između novoga i staroga.«867 Još valja spomenuti jednu tipično ivanovsku sintagmu – nova zapovijed (Iv 13,34; 1 Iv 2,7–8; 2 Iv 5). Nova zapovijed je, u biti, ista kao i stara, samo je treba dosljedno provoditi u životu, tako da na neki način bude ostvarenje stare. Ne ulazeći u diskusiju o eshatologiji i povijesti, jednostavno se treba prepustiti riječima i zaključiti: »Nova je zapovijed ona o pravilu nove eshatološke zajednice. To je eshatološka zapovijed, i mogućnost njezina ispunjenja prorečena je za one koji su postali članovi te novozavjetne zajednice.«868 Po novoj zapovi865

ISTI, 76.

ISTI, 73 − 75.

867 ISTI, 78.

868 ISTI, 79.

866

422

KRŠĆANSKI IDEAL I PUNINA

jedi uspostavljen je novi red, red u kojem Bog određuje odnos prema čovjeku na novom i konačnom putu.

Polazeći od iskustava i razmišljanja, često se pojavljuje beznadno okruženje i neki besmisleni pogled na čovjeka i svijet. U životnom bespuću riječ kainós pokazuje usmjerenje prema nečemu daljnjemu i višemu. Vjera u onostranost isključuje međutim pasivno ponašanje na ovom svijetu. Po Kristu su ljudi pozvani i sposobni dati svoj udjel u spasenju. Himan o ljubavi 1 Kor 13 dobro govori o tome što treba činiti, što nakon svega ostaje, što je prvo i jedino. Tako će pravednici, budući da su na zemlji živjeli djelatno, biti preneseni u božanski svijet.

Već Mudr 5,15–17 izričito tvrdi da će Bog nagraditi pravednike te će živjeti vječno. Ali kod novog oblikovanja svijeta, na kraju vremena, kršćani koji će se zauzimati za Kristovo kraljevstvo dobit će časnu djelatnu ulogu, kao što kaže Mt 19,28 − svi koji su pošli za Kristom bit će s njime aktivni pri obnovi svijeta.

Završno se doima da se u ljudskome životu često događa tako kao da čovjek živi u neuređenu i besmislenu svijetu. Kainós pokazuje usmjerenje na nešto daljnje i više, kvalitetnije i bolje. Vjera u onostranost kod Boga isključuje međutim samo pasivno ponašanje u svijetu.

Krist je spasenje omogućio ljudima koji mu se stoga mogu suobličiti.

423

RIJEČ BIJAŠE LJUDIMA SVJETLO

Korištena literatura ADNÈS, A., Le mariage, Desclée, Tournai (Belgija), 21963.

ALGISI, K., BALLARINI T. i dr., I Vangeli, IB, Torino, 2 1974.

ALONSO SCHÖKEL, L., Današnji čovjek pred Biblijom (prijevod), Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1986.

ALONSO SCHÖKEL, L. – SICRE DIAZ, J. L., Profetas, I. Introducciones y comentario, Ediciones Cristiandad, Madrid, 1980.

ISTI, Profetas, II. Introducciones y comentario, Ediciones cristianidad, Madrid, 1980.

AMSLER, S., Les actes des prophètes, Labor et fides, Ženeva, 1985.

ASH, R. OSTER, A. L., Djela apostolska. Uvod i komentar (prijevod), Dobra vest, Novi Sad, 1986.

AUDIO GRAĐA o braku, Alba House, Ohio, 1975.

BARCLAY, W., The Epistle to the Hebrews, The Daily Study Bible, Edinburgh, 1975.

ISTI, The Gospel of Matthew, (Volume one – Chapters I to X), The St. Andrew Press, Edinburgh, 1972.

BAŠIĆ, P., Svjetlo i svjetlost, u: J. KRPELJEVIĆ – I. ŽULJEVIĆ (uredili), Zbornik radova u čast msgr. Antuna Škvorčevića prvog požeškog biskupa prigodom 60. obljetnice života, 35. obljetnice svećeništva i 10. obljetnice biskupstva, Biskupski ordinarijat, Požega, 2007., 286 – 294.

BAUERNFEIND, O., Die Apostelgeschichte, Theologischer Handkommentar zum Neuen Testament, Leipzig, 1936.

BAUERLE, R., I, The Prophet. Dramatic Monologs for Today from Twelve Old Testment Prophets, Concordia Publishing House, St. Luis, Missouri, 1981.

BAUMANN, R., Fundamentalismus: Gefahr, Aufgabe, Bibel heute (1990.), 170.

424

KORIŠTENA LITERATURA

BEGUERIE, P., La Bible née de la liturgie, I, u: LMD 126, 1976.

BEAUCHAMP, P., Le Récit, la lettre et le corps, Pariz, 1982.

BECKING, B., Wie Töpfe sollst du sie zerschmeissen.

Mesopotamische Parallelen zu Ps 2,9b, ZAW 102 (1990.), 78.

BEDOU ELLE , G., L’ humanisme et la Bible, u: G. BEDOUELLE–B. ROUSSEL, Le temps des Réformes e tla Bible, (La Bible de tous les temps), Pariz, 1989., 53 – 99.

BIARNE, J., La Bible dans la vie monastique, u: J. FOUNTAINE – CH. PIETRI, Le monde latin antique et la Bible, Pariz, 1985., 409 – 427.

BIBLIJSKI LEKSIKON, Brak, obitelj, (preveli: M. Grgić, J. Kolanović, M. Žagar), Zagreb, 41991.

BÖHL, F. M. Th., De Zonnegod als Beschermer der Nooddruftigen, u: F. KÖNIG, Christus und die Religionen der Erde. Handbuch der Religionsgeschichte, II, Opera Minora, Groningen – Jakarta, 1958.

BONNARD, P.-E., Le second Isaïe. Son disciple et leurs éditeurs Isaïe 40 – 66, Pariz, 1972.

LA BONNARDIÈRE, A.-M., Saint Augustin, (La Bible de tous les temps), Pariz, 1986.

BORGER, R., Assyrisch-babylonische Zeichenliste (AOAT 33/33A), Neukirchen-Vluyn, ²1982.

BOTTERWECK, J. und RINGGREN, H., Theologisches Wörterbuch zum Alten Testament, Band I, Verlag Kohlhammer, Stuttgart – Basel – Köln – Mainz, 1973., 313 – 248 (A. JEPSEN, ‘āman).

ISTI, Theologisches Wörterbuch zum Alten Testament, Band IV, Verlag Kohlhammer, Stuttgart – Basel – Köln – Mainz, 1973., 40 – 42 (A. BAUMANN, kābāh).

Du BOUGUET, P., Premières scènes bibliques dans l’ art chrétien, u: C. MONDÉSSERT, Le monde ancien grec et la Bible (La Bible de tous les temps), Pariz, 1984., 223 – 231.

425

RIJEČ BIJAŠE LJUDIMA SVJETLO

BOVON, F., Das Evangelium nach Lukas. 1. Teilband, 1,1 – 9,50, Evangelisch-katholischer Kommentar zum Neuen Testament, Benzinger Verlag, Neukirchener Verlag, Zürich – Neukirchen-Vluyn, 1985.

BROWN, W. B., The Ethos of the Cosmos. The Genesis of Moral Imagination in the Bible, W. B. Eerdmans Publishing Company, Grand Rapids, Michigan / Cambridge, 1999.

BRUNNER, R., Ezechiel, 1. Teil: Kapitel 1–24, Zürcher Bibelkommentare, Zwingli Verlag, Zürich – Stuttgart, ²1969.

I ST I , E z e c h i e l , 2 . Te i l : K apit e l 2 5 – 4 8 , Z ü rc her Bibelkommentare, Zwingli Verlag, Zürich –Stuttgart, 1969., pod naslovima: Der gute Hirte 60 – 70 i Der Geist über dem Totenfeld 81 – 89.

BRÜTSCH, CH., Die Offfenbarung Jesu Christi. JohannesApokalypse, III, Zürich, 1970., 19 (Treći svezak sadrži pogl. 21 – 22 i dodatak, leksikon i kazala).

BUCHER, K. J., Modelle für Schulgottesdienste. Altersstufe 13–16, Luzern – München, 1978.

BURGHES, J. A., Lutheran Interpretation of Scripture, iz ovećeg djela: K. HAGEN, The Bible in the Chruches, How different Christians interpret the Scriptures?, New York – Mahwah, 1985., 110 – 143.

CAIRD, G. B., The Gospel of St. Luke, PNTC, Harmondsworth, 1985.

CASALINI, N., Libro dell’ origine di Gesù Cristo. Analisi litteraria e teologica di Matt 1 – 2, SBF, Jeruzalem, 1990.

CATHOLIC BIBLICAL FEDERATION, The Bible in the New Evangelisation, IV plenary assembly, Bogotá, 1990.

CHARLIER, C., La lettura cristiana della Bibbia, Rim, 1979.

CHARPENTIER, E., Pour lire l’ Ancien Testament, Nouvelle édition entièrment révisée par J. Briend, Les éditions du cerf, Pariz, 1999.

426

KORIŠTENA LITERATURA

CHAUVET, L. M., Symbol et sacrament. Une relecture sacrementelle de l’existence chrétienne (Le rapport Écriture / Sacrement, 195 – 232), Pariz, 1988.

CIPRIANI, S. ... VANNI, U., La fede nella Bibbia, (Dizionario di spiritualità biblico-patristica), Edizioni Borla, Rim, 1998., 33 – 37.

O’COLLINS G. – MARCONI, G., Luke and Acts, Paulist Press, New York – Mahwah, New Jersey, 1991.

CULLMANN, O., La preghiera nel Nuovo Testamento. Una risposta alle domande odierne (prijevod), Claudiana, Torino, 1955. ČARNIĆ, E., Nadahnuće i tumačenje Biblije, Izvori 34 (1991.) 1, 8 – 9.

DASCHBACH, E., Interpreting Scriptures. A catholic response to fundamentalism, Dubuque, Iowa, 1985.

DEISSLER, A., Die Stellung von Psalm 2 im Psalter, Folgen für die Auslegung, u: J. SCHREINER (Herausgeber), Beiträge zur Psalmenforschung (FzB 60), Würzburg, 1988.

DELÉANI-NIGOUL, S., Les exemples bibliques du martyre, u: J. FOUNTAINE – CH. PIETRI, Le monde latin antique et la Bible, Pariz, 1985., 243 – 260.

ISTI, L’ utilisation des modèles bibliques du martyre par les écrivaines du IIIe siècle, u: ISTI, 315 – 338.

DIEDRICH, F., Psalm 2. Überlegungen zur Endgestalt des Psalms, u: J. SCHREINER (Herausgeber), Beiträge zur Psalmenforschung (FzB 60), Würzburg, 1988.

DOMINGUEZ, N., Apocalypsis Jesu Christi, Madrid, 1968.

MacDONALD, W., Komentari Novoga zavjeta s prilozima A. Farstada, I. Matej – Ivan, Zagreb, 1997.

DONNER, H., Geschichte des Volkes Israel und seiner Nachbarn in Grundzügen, Altes Testament Deutsch, Ergänzungband IV/2, Göttingen, 1986.

DUBOIS, J., Comment les moînes du Moyen Age chantient et goûtaient les Saintes Écritures, u: P. RICHÉ – G. LOBRICHON, Moyen Age et la Bible (La Bible de tous les temps), Pariz, 1984., 261 – 298.

427

RIJEČ BIJAŠE LJUDIMA SVJETLO

DUGANDŽIĆ, I., (Ne)zainteresiranost mladeži za Bibliju, Bogoslovska smotra 68 (1998.), 33 – 46.

ISTI, Nova pravednost. Poruka Isusova Govora na gori (Mt 5 – 7), Zagreb – Tomislavgrad, 1991.

ISTI, Oblici solidarnosti u ranom kršćanstvu, Bogoslovska smotra 74 (2004.) 2, 377 – 398.

ISTI, Ženidba u svjetlu Biblije, Bogoslovska smotra 49 (1979.), 14.

DUMAIS, M., Il discorso della montagna. Stato della ricerca, interpretazione e bibliografia, (traduzione di M. Galizzi), Editrice ELLE DI CI, Leumann, Torino, 1999.

DUPONT, J., Studi sugli Atti degli apostoli (prijevod), Edizioni Pauline, Rim, 1973.

EDZARD, O. D., Mesopotamien. Mythologie der Sumerer und Akkader, u: H. W. HAUSING (Herausgeber), Götter und Mythen im Vorderen Orient, Stuttgart, 1965., 17 – 140.

ELLINGWORTH, E., The Epistle to the Hebrews. A Commentary on the Greek Text, Michigan, Grand Rapids, 1993.

EMEIS, D., Die Ehe christlich leben. Anregungen, Freiburg – Basel – Beč, 1980.

ENGEL, H., Das Buch der Weisheit, Verlag Katholisches Bibelwerk, Stuttgart, 1998.

ERDMAN, CH. R., The Epistle to the Hebrews, Michigan, Grand Rapids, 1987.

FEISSEL, D., La Bible dans les inscriptions grecs, u: C. MONDÉSSERT, Le monde ancien grec et la Bible (La Bible de tous les temps), Pariz, 1984., 223 – 231.

FELDKÄMPER, L., Der betende Jesus als Heilsmittler nach Lukas, Steyler Verlag, St. Augustin, 1978.

FENTON, J. C., The Gospel of St. Matthew, PNTC, Harmondsworth, 1980.

FERRARI, P., Il discorso della montagna. La nuova Legge, Edizioni San Paolo, Milano, 1999.

428

KORIŠTENA LITERATURA

FEUILLET A. – GRELOT, P., Svjetlost i tmina, u: X. LÉONDUFOUR (uredio), Rječnik biblijske teologije, Zagreb, 1980., 1334 – 1342.

FITZMYER, J. A., The Acts of the Apostels. A New Translation with Introduction and Commentary (The Anchor Bible, AB), Doubleday, New York, London, Toronto, Sydney, Auckland, 1998.

FRANCE, R. T., Matej. Uvod i komentar (Novozavjetni komentari, urednici: A. Birviš i S. Orčić, Tyndale New Testament Commentary. Prevela: J. Paro), Dobra vest, Novi Sad, 1987.

FRANKL, V. E., Život uvijek ima smisla, Provincijalat franjevaca trećoredaca, Zagreb, 62001.

FOHRER, G., Jesaja 1 – 23. Zürcher Bibelkommentare, Theologischer Verlag, Zürich, ³1991.

ISTI, Jesaja 40 – 66. Deuterojesaja/Tritojesaja, Zürcher Bibelkommentare, Zürich, 1986.

FUČIĆ, B., Biblia pauperum, u: A. BADURINA, Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, Zagreb, 1979., 145 – 155.

FÜGLISTER, N., Weltfrömmigkeit im Alten Testament, u: A. ZOTTL (Herausgeber), Weltfrömmigkeit. Grundlagen, Traditionen, Zeugnisse, Franz Sales Verlag, Eichstätt – Beč, 1985., 25 – 46.

GAIDETZKA, P., Anwalt der Menschlichkeit und Friedensliebe. Erasmus von Rotterdam, u: GOTTESWORT IM KIRCHEBJAHR, 1991., Lesejahr B (Band 2: Fastenund Osterzeit, Echter), 219 – 220.

GALIZZI, M., Vangelo secondo Matteo. Commento esegetico-spirituale, Editrice ELLE DI CI, Leumann, Torino, 1999.

GAU DEMENT, J., La Bible dans les conciles, u: J. FOUNTAINE – CH. PIETRI, Le monde latin antique et la Bible, Pariz, 1985., 289 – 307.

429

RIJEČ BIJAŠE LJUDIMA SVJETLO

GNILKA, J., Das Matthäusevangelium, I. Kommentar zu Kapitel 1,1 – 13,58, HThKNT, Freiburg – Basel – Beč, 2000.

GRABNER-HAIDER, A., Praktični biblijski leksikon, (preveli: B. Lujić i L. Fišić), Zagreb, 1997., 36 – 37.

GRÄSSER, A., An die Hebräer, I. Hebr 1 – 6, Evangelischkatholischer Kommentar, Zürich – Braunschweig, 1990.

GRELOT, P., Aux origines du Canon des Écritures: Introduction à la Bible, Nouveau Testement, V, L’ achevement des Écritures, Pariz, 1977., 156 – 77.

GRUNDMANN, W., Das Evangelium nach Matthäus, ThHKNT, Berlin, 41975.

ISTI, Das Evangelium nach Lukas, ThHKNT, Berlin, 71974., 111.

GUILLET, J., Les Premièrs mots de la foi, Pariz, 1977.

GUINOT, K.-N., Un évêque exégète; Théodoret de Cyr, u: C. MONDÉSSERT, Le monde ancien grec et la Bible (La Bible de tous les temps), Pariz, 1984., 335 – 360.

GUNDRY, R., Mattthew. A commentary on his literary and theological art, Eerdmans, Grand Rapids, 1981.

GY, P.-M., La Bible dans la liturgie au Moyen Age, u: P. RICHÉ – G. LOBRICHON, Moyen Age et la Bible (La Bible de tous les temps), Pariz, 1984., 537 – 552.

HAAG, H., Bibel-Lexikon, Einsiedeln – Zürich – Köln, 1968., 359 – 364.

HAENCHEN, E., Die Apostelgeschichte (Kritisch-exegetischer Kommentar über das Neue Testament, KEKNT), Vandenhoeck & Ruprecht, Göttingen, 1965.

HAGEN J, K., The History of the Scriptures in the Church: The Bible in the Churches. How diffferent christians interpret the Scriptures?, New York – Mahwah, 1985.

HAMEL, É., Les dix paroles. Perspectives bibliques, Desclée de Brouwer, Les Éditions Bellarmin, Bruxelles – Pariz – Montréal, 1969.

430

KORIŠTENA LITERATURA

HARBOUR, B. L., Famous parents of the Bible, Nashville, Tennessee, 1983.

HARRINGTON, D. J., Catholic interpretation of Scriptures, iz ovećeg djela: K. HAGEN, The Bible in the Churches.

How different Christians interpret the Scriptures?, New York – Mahawah, 1985., 35 – 37.

ISTI – VIVIANO B. V. i dr., Komentar Evanđelja i Djela apostolskih, KEDj, Vrhbosanska katolička teologija, Sarajevo, 1997.

HARRISVILLE, E. A., The concept of Newness in the New Testament, Journal of Biblical Literature 79 (1955.), 69 − 79.

HENTSCHEL, G., Vor- und Nachgeschichte von Ps 2.

Colloquium Biblicum, Beč, 1994. (rukopis).

HERMAN, Z. I., Isus pred socijalnim upitnostima svoga vremena, Bogoslovska smotra 62 (1990.)1-2, 46 – 51.

HOFFMANN, P., Jesu Wort von Ehescheidung und seine Auslegung in der neutestamentlichen Überlieferung, Concilium 6 (1979.), 326.

HOHNJEC, N., Abraham u evanđeljima Isusova djetinjstva. Abraham u rodoslovljima (Mt 1,1–2.17; Lk 3,34) i Zaharijinu hvalospjevu (Lk 1,73), Bogoslovska smotra 76 (2006.), 531 – 544.

ISTI, Biblija u Crkvama. Kako razni kršćani tumače Sveto pismo?, Bogoslovska smotra 61 (1991.), 359 – 368.

ISTI, Bračno »biti zajedno u Kristovo ime«: znak saveza između Boga i čovjeka. Novi život po Duhu: liturgija – sakramenti – moralka, Katehetski priručnici, Knjiga br. 3, Katehetski centar, Zagreb, 1990.

ISTI, Crkva pred Biblijom kroz vjekove, Bogoslovska smotra 61 (1991.), 173 – 185.

ISTI, Čovjek kao biće odnosa. Prilog teologiji susreta, dijaloga, prijateljstva i poziva, Zagreb, 1991.

ISTI, Današnja iskušenja novozavjetne vizije braka i obitelji, Bogoslovska smotra 69 (1999.), 255 – 257.

431

RIJEČ BIJAŠE LJUDIMA SVJETLO

ISTI, Djela proročka. Likovi i središnje proročke teme, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2001.

ISTI, Etika u proročkim spisima, Bogoslovska smotra 73 (2003.), 595 – 617.

ISTI, Isus Krist Sin Božji i Veliki svećenik. Tumačenje Ps 2 i Heb 1,5; 5,5, Bogoslovska smotra 68 (1998.), 327 – 345; ISTI, u: Interpres Verbi. Zbornik u čast Ljudevita Rupčića u povodu 75. obljetnice života i 50. obljetnice svećeništva, R. DODIG (uredio), Mostar, 1998., 157 – 175.

ISTI, Kristologija u Knjizi Otkrivenja, Bogoslovska smotra 62 (1992.), 216–239.

ISTI, Die Lichtmethaphorik beim Propheten Jesaja. Zur alttestamentlichen Theologie des Lichtes (Jes 60), Acta Universitatis Palackianae Olomucensis, Theologica Olomucensia, Volumen 3, 2001., 97 – 103.

ISTI, Molitva zajednice između tradicije i zajednice (Dj 4,23–31), Bogoslovska smotra 74 (2004.), 619 – 634.

ISTI, Novo stvaranje. Teologija novosti u Svetom pismu i njezin odraz u Crkvi, Zagreb, 2000., 101 – 107.

ISTI, Novost u Knjizi Otkrivenja, u: ISTI, Novo stvaranje.

Teologija novosti u Svetom pismu i njezin odraz u Crkvi, Zagreb, 2000., 68 − 90.

ISTI, Prožetost Biblije i liturgije, Biblija danas 10 (2005.) 1, 7 – 10.

ISTI, Putovima svjetovne pobožnosti. Kršćanski pogledi na suvremenu religioznost, Glas Koncila, Zagreb, 2001.

ISTI, Svjetlo siđe na svijet. Biblijska simbolika svjetlosti, Živo vrelo 23 (2006.) 6, 2 – 4.

ISTI, Teologija novosti u Knjizi Otkrivenja, Obnovljeni život 49 (1994.), 429 − 455.

ISTI, Teologija svjetlosti u proroka Izaije, u: LJ. MARAČIĆ (uredio), Spe gaudentes – U nadi radosni. Zbornik u povodu 80. rođendana fra Celestina Tomića, Zagreb, 1997., 128 – 144.

432

KORIŠTENA LITERATURA

ISTI, Teologija svjetlosti u Starom i Novom zavjetu, Pomoć za praktični kršćanski život, Kateheza 21 (1999.), 270 – 277.

ISTI, Tri biblijske filozofije života, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2003.

ISTI, Umijeće biblijske mudrosti, Egzegetsko-teološki uvod u knjige i sadržaj, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2001.

ISTI, Usporedbe u djelima proročkim, Biblija danas 12 (2007.), 6 – 8.

ISTI, Vjera biblijskih mudraca, Bogoslovska smotra 74 (2004.), 51 – 67.

ISTI, Vjera biblijskih mudraca, u: I. ŠPORČIĆ (uredio), Stari zavjet – vrelo vjere i kulture, Rijeka – Zagreb, 2004., 79 – 98.

ISTI, Zabrana suđenja i poticaj na ispravljanje (Mt 7,1–5).

Govor na gori druge ne sudi a svaki ispravak počinje od sebe, Bogoslovska smotra 74 (2004.), 69 – 85; ISTI, u: Govor na gori (Mt 5 – 7). Egzegetsko-teološka obrada. Zbornik radova međunarodnog znanstvenog skupa, Split, 12. – 13. prosinca 2004., M. VUGDELIJA (uredio), Split, 2005., 253 – 270.

HOSSFELD, S.-L. / ZENGER, E., Die Psalmen I. Psalmen 1 – 50 (Die Neue Echter Bibel, Kommentar zum Alten Testament mit der Einheitsübersetzung), Würzburg, 1993.

L’HOUR, J., Die Ethik der Bundestradition im Alten Testament, Stuttgarter Bibelstudien 14 (Übersetzt von Margid Breithaupt), Katholisches Bibelwerk, Stuttgart, 1967.

HUGHES, Ph. E., A Commentary on the Epistle to the Hebrews, Michigan, Grand Rapids, 1990.

IVAN PAVAO II., Tertio millenio adveniente – Nadolaskom trećeg tisućljeća. Apostolsko pismo o pripremi jubileja godine 2000., Zagreb, 1994.

IVANDIJA, A. (uredio), Kruh nebeski. Molitvenik, Zagreb, 2005., 524 – 525.

433

RIJEČ BIJAŠE LJUDIMA SVJETLO

JANSON, F.&H., Gott ist immer auf Sendung, Kevelaer, 1981.

JAUBERT, A., Clément de Rome, Épître aux Corintiens, SC 167, Pariz, 1971.

JAY, O., Jérôme et la pratique de l’ exégèse, u: J. FOUNTAINE – CH. PIETRI, Le monde latin antique et la Bible, Pariz, 1985., 523 – 541.

JIMÉNEZ HERNÁNDEZ, E., Rut la Moabita. Risonaze bibliche, Milano, 2003.

JONES, A., God’s living Word, London, 1963.

JOURJON, M., Saint Irénée lit la Bible: Le monde grec ancien et la Bible (La Bible de tous les temps), Pariz, 1984., 145 – 151.

KAISER, H., »Sie haben da etwas im Auge...« Vom Richten (Mt 7,1–5). Die Bergpredigt entdecken, Lese- und Arbeitsbuch zur Bergpredigt, Katholisches Bibelwerk, Stuttgart, 2000.

KARRIS, R. J., Prayer and the New Testament, Herder and Herder, New York, 2000.

KASPAR, P. P., Freund des Lebens. Über den anderen Gott der Bibel, Linz – Beč, 1986.

KENT, R., The Epistle lo the Hebrews, Illinois, Wheaton, 1993.

McKENZIE, J. L., Dictionary of the Bible, Milwaukee, 1965., 548 – 551.

KISTENMAKER, S. J., Exposition on the Epsitle to the Hebrew. New Testament Commentary, Michigan, Grand Rapids, 51992.

KLIESCH, K., Apostelgeschichte, Katholisches Bibelwerk, Stuttgart, 1986.

KLOMPS, H., Die Tugenden des modernen Menschen, Verlag Fridriech Pustet, Regensburg, 1976.

KOHLER, M. E., Diakonie, Neukirchen-Vluyn, 21995., 105 – 127.

KORPIAHO, M., Utjecaj misije na razvoj Evangeličke Crkve u Slavoniji od 1868. do 1918. godine, Zagreb, 1989. (di434

KORIŠTENA LITERATURA

sertacija za magisterij na Teološkom fakultetu »Matija Vlačić Ilirik«, rukopis).

KRAFT, H., Die Offenbarung des Johannes, Tübingen, 1974.

KRAUS, H.-J., Die Psalmen, I, Biblischer Kommentar XV/1, Neukirchen –Vluyn, 51978.

KREEFT, P., Three Philosophies of Life. Ecclesiastes: Life as Vanity, Job: Life as Suffering, Song of Songs: Life as Love, Ignatius Press, San Francisco, 1989.

KREMER, J., Lukasevangelium, EBKNTEÜ, Würzburg, 1988.

KRESINA, A., Biblijsko-teološki pristup društvenoj problematici, Bogoslovska smotra 59 (1989.) 3-4, 268 – 276.

KRINETZKI, L., Savez Božji s ljudima prema Starom i Novom zavjetu (preveo A. Rebić), Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1975.

KUREČIĆ, Z., Biblija u bizantsko-slavenskoj liturgiji, Rim, 1991. (rukopis).

KUSS, O., Der Brief an die Hebräer, VIII (Regensburger Neues Testament), Regensburg, 1966.

KUZMIČ, P., Izdanje Vuk–Daničićevog Svetog pisma za Hrvate. Izvadak iz doktorske disertacije Biblijska društva i njihova Biblija na južnoslavenskom tlu u XIX. stoljeću, s posebnim osvrtom na Vuk-Daničićevo Sveto pismo, Zagreb, 1980.

LABAT R. i dr., Les religions du Proche–Orient asiatique.

Textes babyloniens, ougaritiques, hettites (Le Trésor spirituel de l’ Humanité), Pariz, 1970.

LANGDON, S., Die neubabylonischen Königsschriften, (VAB IV), Leipzig, 1912.

LANGER, BIRGIT, Gott als »Licht« in Israel und Mesopotamien, Eine Studie zu Jes 60,1–3.19f, Klosterneuburg, 1989.

LEYDEN, T., Dei Verbum. The new evagelisation, God’s Word is a New Word, Nemi, 1992.

435

RIJEČ BIJAŠE LJUDIMA SVJETLO

LIMBECK, M., Matthäus-Evangelium, Stuttgarter kleine Kommentare, SKK, Stuttgart, 1986.

LISS, B., Glaube, Hoffnung, Ehe. Wie Christen gemeinsames Leben gestalten können, Würzburg, 1984.

LOHMEYER, E., Die Offenbarung des Johannes, Tübingen, 2 1953.

LÖHNING, K., Das Geschichtswerk des Lukas, I, Israels Hoffnung und Gottes Geheimnisse, Stuttgart – Berlin – Köln, 1997.

LONGÈRE, J., La prédication dans la langue latine (La Bible de tous les temps), Pariz, 1985., 517 – 535.

LUJIĆ, B., Proročka etika i politički interes. Odnos proroštva i kraljevske institucije u Izraelu, Jukić (Sarajevo – Samobor) 1991./1992./1993., 21 – 23, 34 – 51.

LUZ, U., Das Evangelium nach Matthäus. 1. Teilband, Mt 1 – 7 (Evangelisch-katholischer Kommentar zum Neuen Testament), Benzinger Verlag, Zürich, Einsiedeln, Köln, Neukirchener Verlag, Neukirchen-Vluyn, 1985.

MANNS, F., Saveurs bibliques, Étude de quelques symboles bibliques, Pariz, 1994. Zanimljiva su poglavlja: Le symbole de la lumière, 33 – 37, Le symbole de la lampe, 39 – 40.

De MARGERIE, B., Introduction à l’histoire de l’ exégèse. Les Pères grecs et orientaux, Pariz, 1980.

MARRION, J. L., L’Idole et la distance, Grasset, 1977.

MARTINI, C, M., DANIELI G. i dr., Il Messaggio della salvezza, CCSB – NT, Torino, 51970.

ISTI – BONATI, P., Il messaggio della salvezza. Introduzione generale, Storia della esegesi, Torino, 41973.

ISTI, Wie lerne ich beten? Anregungen und Beispiele aus dem Lukasevangelium (und aus der Apostelgeschichte) (prijevod), Verlag Neue Stadt, München – Zürich – Beč, 1983.

MÄRZ, C.-P., Hebräerbrief, Die Neue Echter Bibel, Kommentar zum Neuen Testament mit der Einheitsübersetzung, Würzburg, 1989.

436

KORIŠTENA LITERATURA

MATTHEWS, V, H. – BENJAMIN, D. C., Old Testament Parallels. Laws and Stories from the Ancient Near East, New York–Mahwah, New Jersey, 1991.

MESTERS, C., O profeta Jeremias. Boca de Deus, boca do povo, Uma introdução à leitura do livro do profeta Jeremias, Edições Paulinas, São Paulo, 1992.

ISTI, Evo sve činim novo. Biblija u novoj evangelizaciji (preveo J. Fućak), Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1991.

ISTI, Missione del popolo che soffre (Traduzione di L. Badino), Cittadella editrice, Asiz, 72002.

MICHEL, O., Der Brief an die Hebräer, Kritisch-exegetischer Kommentar über das Neue Testament 13, Göttingen, 1975.

MITZSCHERLICH M., Caritas als Wesensdimension und Grundfunktion der Kirche. Die Rezeption und Darstellung einer Grundeinsicht in Veröffentlichungen des Deutschen Caritasverbandes in neueren ekklesiologischen Schriften, Leipzig, 1997.

MONDÉSSERT, C., Le monde ancien grec et la Bible (Bible pour tous les temps), Pariz, 1984., 69 – 94.

MONFRIN, F., La Bible dans l’ iconographie chrétienne d’ Occident, u: J. FOUNTAINE – CH. PIETRI, Le monde latin antique et la Bible, Pariz, 1985., 207 – 239.

MORRIS, L., Evanđelje po Luki, Novi Sad, 1983.

MÜLLER, P.-G., Lukas-Evangelium. Stuttgarter kleine Kommentare, SKK, Stuttgart, 1984.

MUSSNER, F., Die Apostelgeschichte, Die Neue Echter Bibel NEB, Würzburg, 1984.

NARVAL, P., La Bible des pèlrines d’ Orient, u: C. MONDÉSSERT, Le monde ancien grec et la Bible, (Bible pour de tous les temps), Pariz, 1984., 387 – 397.

NAUROY, G., L’ Écriture dans la pastorale d’ Ambroise de Milan, u: J. FOUNTAINE – CH. PIETRI, Le monde latin antique et la Bible, Pariz, 1985., 371 – 408.

437

RIJEČ BIJAŠE LJUDIMA SVJETLO

NERI, U., Il discorso della montagna. Catechesi biblica su Mt 5 – 7, Ancora Editrice, Milano, 1998.

NEWSOME, Jr. J. D., The Hebrew Prophets, John Knox Press, Atlanta, Georgia, 1984.

OSBORN, E., La Bible inspiratice d’ une morale chrétienne d’ après Clément d’ Alexandrie, u: C. MONDÉSSERT, Le monde ancien grec et la Bible, (Bible de tous les temps), Pariz, 1984., 127 – 144.

OSBORNE, G. R., Evangelical interpretation of Scripttures, iz ovećeg djela: K. HAGEN, The Bible in the Churches.

How differrent Christians interpret the Scriptures?, New York – Mahawah, 1985., 79.

VAN OYEN, H., Étique de l’ Ancien Testament, (traduction d’ E. de Peyer), Labor et fides, Genève, 1974., 133 – 140.

PESCH, R., Die Apostelgeschichte, Evangelisch-katholischer Kommentar zum Neuen Testament, EKK, Zürich – Neukirchen-Vluyn, 1986.

ISTI, Die Diakonie der Gemeinde nach dem Neuen Testament, Freiburg, s. a.

PHILIPS, J., Exploring Hebrews I., New Jersey, Neptune, 3 1992.

PHOTIADIS, E., Die Lehre der ortodoxen Kirche über die Schrift und Tradition, Una sancta 18 (1963.), 236 – 247.

PIETRI, CH., La Bible dans épigraphie de l’ Occident latin, u: J. FOUNTAINE – CH. PIETRI, Le monde latin antique et la Bible, Pariz, 1985., 189 – 205.

POMPEY, H., Barmherzigkeit–Leitwort christlicher Diakonie, Heilen – Ärzte, Apotheker, Pflegeberufe, Seelsorger im Gespräch 18 (1998.), 447–449.

PRIRUČNA BIBLIJSKA KONKORDANCIJA, Novi Sad, 1982.

PSAMMATTER, J., Epheserbrief, Kolosserbrief. Die neue Echter Bibel, Kommentar zum Neuen Testament mit der Einheitsübersetzung, Würzburg, 1987.

438

KORIŠTENA LITERATURA

MacRAE, G. W., The Epistle to the Hebrews, X, Collegeville Bible Commentary, New Testament Séries, Minnesota, Collegeville, 1986.

RAHNER, K – HERMAN, Z. I., Siromašni poradi kraljevstva Božjega. Teološki, biblijski i pastoralni vidici, Zagreb, 1990., 57 – 77.

RAMSEY, P., Obedient Covenant Love, u: J. S. SIKER, Scripture and Ethics, Twentieth-Century Portraits, Oxford University Press, New York – Oxford, 1997.

REBIĆ, A., Aktualnost I mjerodavnost Biblije na pragu trećeg tisućljeća. Uz dokument Papinske biblijske komisije »Tumačenje Biblije u Crkvi« (1993.), Bogoslovska smotra 67 (1997.), 165 – 169.

ISTI, Amos prorok pravde, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1993.

ISTI, Biblijske starine, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1983.

ISTI, Blaženstva, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1986.

ISTI, Pravednost u Starome zavjetu, Bogoslovska smotra 62 (1992.) 1-2, 39 – 45.

ISTI, Prorok čovjek Božji, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1982.

ISTI, Prorok i njegova preljubnica (Hoš 1 – 4). Metafora braka u službi proročke poruke, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2005.

ISTI, Središnje teme Staroga zavjeta. Biblijsko-teološki pregled starozavjetne poruke, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1996.

REISER, M., Sprache und literarische Formen des Neuen Testaments, Eine Einführung, Ferdinand Schöningh, Paderborn – München – Beč – Zürich, 2001.

RENGSTORF, K. H., Das Evangelium nach Lukas, NTD, Göttingen, 1975.

RENOUX, CH., La lecture biblique dans la liturgie de Jérusalem, u: C. MONDÉSSERT, Le monde ancien grec et la Bible, (Bible de tous les temps), Pariz, 1984., 261 – 287 i 399 – 420.

439

RIJEČ BIJAŠE LJUDIMA SVJETLO

O’ROURKE, J. J., The Hymns of the Apocalypse, CBQ 30 (1968.).

RUBINKIEWICZ, R., Die Wirkungsgeschichte von Ps 2,8 und 110 im frühen Judentum, Colloquium Biblicum, Beč, 1994., (rukopis).

RUIZ, J.-P. M., Ezekiel in the Apocalypse. The Transformation of Prophetic Language in Revelation 16,17 – 19,10, Rim, 1989. (disertacija).

RUPČIĆ, LJ., Ženidbena nerazrješivost, Sarajevo, 1976.

DE SAINT – EXPÉRY, A., Le Petit Prince, Paderborn, 1977.

SAXER, V., Bible et liturgie, u: J. FOUNTAINE – CH. PIETRI, Le monde latin antique et la Bible, Pariz, 1985., 157 – 183.

ISTI, Leçons bibliques sur les martyrs, u: C. MONDÉSSERT, Le monde ancien grec et la Bible, (Bible de tous les temps), Pariz, 1984., 195 – 221.

SCHMID, J., Das Evangelium nach Matthäus, RNT, Regensburg, 1965.

ISTI, L’ Evangelo secondo Luca, RNT, (prijevod), Brescia, 1965.

SCHMIDT, K. O., Die Religion der Bergpredigt. Grundlage rechten Lebens, Drei Eichen Verlag, Hammelburg, 1992.

SCHMIDT, W. i suradnici, Die zehn Gebote im Rahmen alttestamentlicher Ethik. Erträge der Forschung 281, Wissenschaftliche Buchgesellschaft, Darmstadt, 1993.

SCHNACKENBURG, R., Matthäusevangelium 1,1 – 16,20, EBKNTEÜ, Würzburg, 1985.

SCHNEIDER, G., Die Apostelgeschichte, I. Teil, Herders theologischer Kommentar zum Neuen Testament, HThKNT, Freiburg – Basel – Beč, 1980.

ISTI, Das Evangelium nach Lukas, Kap. 1–10, ÖTKNT, Gütersloh, 1977.

SCHWARZBACH, B. E., Les sources bibliques de la critique biblique de Richard Simon, u: J.-R. ARMOGSTHE, 440

KORIŠTENA LITERATURA

Le Grand Siècle et la Bible, (Bible de tous les temps), Pariz, 1989., 207 – 231.

SCHÜRMANN, H., Das Lukasevangelium, I. Kommentar zu Kapitel 1,1 – 9,50, HThKNT, Freiburg – Basel – Beč, 2000., 201.

SCHWEIZER, E., Die Bergpredigt, Vandenhoeck & Ruprecht Göttingen, ²1982.

ISTI, Das Evangelium nach Matthäus, NTD, Göttingen, 1974.

THE SEVENTH-DAY ADVENTIST BIBLE COMMENTARY, V, SDABC, Washington DC, 1980.

SPICQ, C., L’ Épître aux Hébreux, II. Commentaire, Études Bibliques, Pariz, 1953. ŠPORČIĆ, I., Tko je kršćanin? Novozavjetni vidici, Bogoslovska smotra 66 (1996.) 2-3, 179 – 199.

STÄHLI, H.-P., Solare Elemente in Jahweglauben des Alten Testaments, Freiburg im Breisgau – Göttingen, 1985.

STÄHLIN, G., Die Apostelgeschichte, Neues Testament Deutsch, NTD, Göttingen, 51975.

STANLEY, M. D., Carmenque Christo quasi Deo dicere, CBQ 20 (1958.), 173 – 191.

STEINER, A. – WEYMANN, V., Gleichnisse Jesu. Bibelarbeit in der Gemeinde, III, Basel – Zürich – Köln, 21983.

ISTI, Wunder Jesu. Bibelarbeit in der Gemeinde, II, Basel – Zürich – Köln, 21982, 147 – 165.

STÖGER, A., Das Evangelium nach Lukas, I, GSch, Düsseldorf, 1964.

STRACK-BILLERBECK, H. L., Kommentar zum Neuen Testament aus Talmud und Midrasch, III. Die Briefe des Neuen Testaments und die Offenbarung Johannis, München, 1975.

STUHLMACHER, P., Siehe, ich mache alles neu!, Lutherische Rundschau 18 (1968.), 18.

STUHLMUELLER, C., Isaiah 40 – 66, Collegeville, Minnesota, 1965.

441

RIJEČ BIJAŠE LJUDIMA SVJETLO

TINSEY, E. J., The Gospel according to Luke, Cambridge, 1965.

TOMIĆ, C., Drugi i Treći Izaija, Provincijalat hrvatskih franjevaca konventualaca, Zagreb, 1988.

ISTI, Otkrivenje. Komentar, Provincijalat franjevaca konventualaca, Zagreb, 1977.

ISTI, Počeci Crkve. Petar prvak apostolski, Provincijalat hrvatskih franjevaca konventualaca, Zagreb, 1994.

TRILLING, W., Das Evangelium nach Matthäus, I, GSch, Düsseldorf, 1965.

Van UYTFANGIE, M., L’ empreinte biblique sur la plus ancienne hagiographie occidental, u: J. FOUNTAINE – CH. PIETRI, Le monde latin antique et la Bible, Pariz, 1985., 565 – 610.

ISTI, Modèle bibliques dans l’ hagiographie, u: P. RICHÉ – G. LOBRICHON, Moyen Age et la Bible, Pariz, 1985., 449 – 487.

VANHOYE, A., La nuova alleanza nel Nuovo Testamento, Rim, s. a.

ISTI, Sacerdoti antichi e nuovo sacerdote secondo il Nuovo Testamento, Torino, 1990.

VANNI, U., Apocalisse. Introduzione e esegesi, III, Rim, 1974.

ISTI, Apocalisse. Introduzione e esegesi, IV, Rim, 1975.

ISTI, La struttura letteraria dell’ Apocalisse, Herder, Rim, 1971.

VAUCHEZ, A., La Bible dans le confrérie et les mouvements de dévotion, u: P. RICHÉ – G. LOBRICHON, Moyen Age et la Bible, Pariz, 1985., 581 – 595.

De VAUX, R., Histoire ancienne d’Israel, I, Pariz, 1971.

VELIKA BIB LIJSKA KONKORDANCIJA (priredio T. Vojnović), I i II, Zagreb – Novi Sad, 1991.

VENETZ, J., Das Sakrament der Ehe, Freiburg, Schweiz, Mödling bei Wien, 1976.

442

KORIŠTENA LITERATURA

VERGER, J., L’ exégèse de l’ Université, u: P. RICHÉ – G. LOBRICHON, Moyen Age et la Bible, Pariz, 1985., 199 – 230.

VOGT, E., Geremia, PIB, Rim, 1971.

WALBRUNN, P., Tradition und Neuevangelisierung – Erbe und Auftrag, Der Prediger und Katechet 132 (1993.), 766 – 768.

WESTERMANN, C., Das Buch Jesaja 40 – 66, Göttingen, ²1970.

ISTI, Vergleiche und Gleichnisse im Alten und Neuen Testament, Calwer Verlag, Stuttgart, 1984.

WIKENHAUSER, A., Die Apostelgeschichte, Regensburger Neues Testament, RNT, Regensburg, 1961.

WILEY, O., The Epistle to thè Hebrews, Missouri, Kansas City, 21984.

WOODBRIDGE, J. D., Richard Simon le »père de la critique biblique«, u: J.-R. ARMOGSTHE, Le Grand Siècle et la Bible (Bible de tous les temps), Pariz, 1989., 193 – 206.

ZALAR, Đ., Caritas put Crkve. Kršćansko služenje svijetu, Zagreb, 206, 7 – 33.

ZEILINGER, F., Zwischen Himmel und Erde. Ein Kommentar zur »Bergpredigt« Matthäus 5 – 7, Verlag W. Kohlhammer, Stuttgart, 2002.

ZIENER, G., Pravednost i mudrost: put u život. Knjiga Mudrosti, (preveo I. Šporčić), Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1995.

ZINK, M., La prédication en langues vernaculaires, u: P. RICHÉ – G. LOBRICHON, Moyen Age et la Bible, Pariz, 1985., 489 – 516.

ZMIJEVSKI, J., Die Apostelgeschichte, Regensburger Neues Testament, RNT, Regensburg, 1994.

443

RIJEČ BIJAŠE LJUDIMA SVJETLO

Popis biblijskih imena Abraham Abšalom Adam Amos Ana Bog Otac Daniel David Deuteroizaija Duh Sveti Ezekiel Ezekija Ezra Gideon Habakuk Herod Hošea Isus Krist Ivan evanđelist Ivan vidjelac Izaija Izak Jahve Jahvin Sluga Jojakim Jakov Jeremija Job Jonatan Josip Jošija Jošua 444

Juda Kohelet / Propovjednik Laban Luka Malahija Manaše Marija Marko Matej Mesija / Pomazanik Mihej Mojsije Nabukodonozor Nahum Nehemija Noemi Petar Poncije Pilat Protoizaija Rekab Roboam Ruta Salomon Samuel Sin Čovječji Šaul Šimun Tamara Tritoizaija Zaharija Zerubabel

KAZALA

Popis autora P. Adnès 338, 340, L. Algisi 94, 97, 98 L. Alonso-Schökel 51, 123, 189 Ambrozije 23, 37 S. Amsler 124, 167, 172, 173, 185, 187, 210, Antun Padovanski 39 Anzelmo 157 Aristotel 41, 145 J.-R. Armogsthe 51 A. L. Ash 324, 329 Augustin 27, 29, 37, 38, 42, 157, 248, 306, 409 A. Badurina 39 T. Ballarini 94, 97, 98 W. Barclay 245, 248, 289, 298, 299 P. Bašić 263 R. Bauerle 118, 197 O. Bauernfeind 318, 322 R. Baumann 65, 66, 138 P. Beauchamp 24 B. Becking 237 G. Bedouelle 43, 46 P. Beguerie 9 D. C. Benjamin 214, 219 Bernard iz Clairvauxa 39 J. Biarne 35 A. Birviš 298 F. M. Th. Böhl 216

P. Bonati 32 A.-M. La Bonnardiére 37 P.-E. Bonnard 210 J. Botterweck 137 P. du Bouguet 34 F. Bovon 102, 108, 109, 290, 297, 304, 306, 307 W. P. Brown 175 R. Brunner 127, 189 Ch. Brütsch 405, 408, 409 K. J. Bucher 275 R. Bultmann 291 J. A. Burghes 58 G. B. Caird 110, 293 C. Charlier 50 N. Casalini 94 L. M. Chauvet 9, 11, 13, 18, 27 S. Cipriani 137, 139, 142 G. O’Collins 322 O. Cullmann 309, 311, 312 E. Čarnić 58 G. Danieli 96, 99 E. Daschbach 66 A. Deissler 237 S. Deléani-Nigoul 32 F. Diedrich 233 R. Dodig 231 N. Dominguez 409, 412 445

RIJEČ BIJAŠE LJUDIMA SVJETLO

W. MacDonald 98, 107 H. Donner 214 J. Dubois 35 B. Duda 109, 287 I. Dugandžić 79, 337, 341, 343, 355, 357, 376, 385 M. Dumais 288, 295 Duns Škot 45 J. Dupont 315, 317, 321, 322, 333

N. Füglister 193

H. Engel 158 O. D. Edzard 215 E. Ellingworth, 22 D. Emeis 357 Erazmo Roterdamski 44 R. Erdmann 257

P. Gaidetzka 44 M. Galizzi 288, 300 J. Gaudement 35 J. Gnilka 94, 99 A. Grabner–Haider 334, 337, 342, 345 A. Grässer 241-243, 245, 247250, 252-255, 257 P. Grelot 17, 270, 271, 280 W. Grundmann 91, 92, 94, 95, 98, 101, 106, 110, 286, 287, 300, 302 I. Guillet 16 J.-N. Guinot 34 R. Gundry 67 P.–H. Gy 35

A. Farstad 98 D. Feissel 34 L. Feldkämper 329, 330 J. C. Fenton 96, 284, 287, 292, 298, 302 P. Ferrari 284, 288, 301 A. Feuillet 270, 271, 280 J. A. Fitzmyer 316, 323, 324, 327, 328, 330, 331, 332 G. Fohrer 119, 112, 173, 210 J. Fountaine 32, 34, 35, 37, 39 R. T. France 298 E. Frankl 147 B. Fučić 39 J. Fućak 31, 175, 287

H. Haag 334, 345, 346 E. Haenchen 320, 324 K. Hagen 35, 37, 38, 41, 43, 44, 46, 48, 51, 52, 58, 62, 65 É. Hamel 183 B. L. Harbour 352 D. J. Harrington 62, 63, 97, 98, 323 R. A. Harrisville 418, 421, 422 H. W. Hausing 215 G. Hentschel 233-238 I. Herman 372 P. Hoffmann 341 N. Hohnjec 9, 31, 53, 71, 82, 89, 112, 135, 142, 143,

446

KAZALA

145, 146, 148, 149, 151154, 158, 164, 169, 173, 177, 180, 188, 193, 197, 200, 204, 206, 208, 231, 264, 272, 278, 281, 308, 334, 342, 365, 390, 400, 431 S. L. Hossfeld 234 J. L’Hour 168 Ph. E. Hughes 246, 249 Irenej 32 Ivan Zlatousti 33, 248 A. Ivandija 382 F. H. Janson 274 A. Jaubert 14 O. Jay 37 A. Jepsen 137, 138 E. Jiménez Hernández 157 A. Jones 272 M. Jourjon 32 Justin 32, 248 H. Kaiser 304, 305, 307 R. J. Karris 329, 331, 332 P. P. Kaspar 278 J. L. McKenzie 337 S. J. Kistenmaker 236, 239, 241, 245, 246, 249, 250, 254, 258 Klement Aleksandrijski 33, 227, 270 Klement Rimski 14 K. Kliesch 315, 329 H. Klomps 188

M. E. Kohler 376 F. König 216 M. Korpiaho 57 H. Kraft 410 H.-J. Kraus 233, 237 P. Kreeft 142, 143, 145, 146, 148, 149, 151, 152 , 153 J. Kremer 100, 105, 297 A. Kresina 373 L. Krinetzki 168, 201 J. Krpeljević 263 Z. Kurečić 56 O. Kuss 241, 254 P. Kuzmič 57, 58, 67 Birgit Langer 209, 214, 215, 217, 219 R. R. Labat 215 S. Langdon 217 X. Léon-Dufour 270 T. Leyden 71, 72 M. Limbeck 92, 95, 101 B. Liss 352 G. Lobrichon 35, 38, 40 E. Lohmeyer 397 K. Löhning 107 J. Longère 39 B. Lujić 176, 182, 184, 189, 201, 334, 337, 364 M. Luther 44-49, 58, 59 U. Luz 97, 99, 284, 289, 299, 305 Majka Terezija 149

447

RIJEČ BIJAŠE LJUDIMA SVJETLO

F. Manns 207, 266, 267, 270, 278, 279 Lj. Maračić 208, 264 G. M. Marconi 322 B. de Margerie 32, 33, 36, 37 J. L. Marrion 25 C. M. Martini 32, 62, 96, 99, 286, 291, 313 C.-P. März 241, 242, 249259 V. H. Matthews 214, 219 C. Mesters 175, 199 O. Michel 241, 245, 247-250 M. Mitzscherlich 384 C. Mondéssert 33-35 J. Monfrin 34 L. Morris 92, 101, 103, 106 P.-G. Müller 92, 103 F. Mussner 311 P. Narval 34 G. Nauroy 37 U. Neri 283, 290 D. Newsome 129, 196 J. Nikolić 54, 56 S. Orčić 298 Origen 23, 33, 37, 248 E. Osborn 33 G. R. Osborne 65-68 R. Oster 324, 329 H. van Oyen 164

448

Papa Ivan Pavao II. 72, 84, 303 Papa Pio IX. 66 Papa Pio X. 66 R. Pesch 308, 311, 318, 320, 384 J. Philips 238 E. Photiadis 54, 55 Ch. Pietri 32-35, 37, 39 Platon 41, 161 H. Pompey 381 J. Psammatter 276 G. W. MacRae 248, 255, 256 P. Ramsey 168 A. Rebić 78, 130, 165-168, 176, 186, 196, 201, 287, 360, 376 M. Reiser 309, 310 H. Rengstorf 92, 102, 105 R. Renié 322 Ch. Renoux 35 P. Riché 35, 38, 40 H. Ringgren 137 J. J. O’Rourke 394 B. Roussel 43 R. Rubinkiewicz 238, 239 J.-P. M. Ruiz 401 LJ. Rupčić 231, 341 A. de Saint-Exupéry 277 V. Saxer 33, 35 J. L. Sicre Diaz 123, 189, 210 J. Schmid 97, 101, 109, 110, 285, 291

KAZALA

K. O. Schmidt 293, 294 W. Schmidt 183 R. Schnackenburg 96, 275, 284 G. Schneider 93, 312, 316, 331, 333 J. Schreiner 233, 237 H. Schürmann 103, 109, 292 B. E. Schwarzbach 51 E. Schweizer 91, 92, 97, 288, 293, 299, 301 S. Siker 168 R. Simon 51, 407 A. Solženjicin 147 C. Spicq 242, 243, 248, 249, 256 H.-P. Stähli 214 G. Stählin 311 M. D. Stanley 394 A. Steiner 347, 350 A. Stöger 100, 106, 107 H. L. Strack-Billerbeck 413 P. Stuhlmacher 418 C. Stuhlmueller 210 I. Šporčić 135, 159, 375 Teodoret iz Cira 34 Teodor Mopsuestijski 248 Tertulijan 23, 36 Toma Akvinski 42, 148, 248, 305 E. J. Tinsey 106 C. Tomić 208, 210, 264, 329, 400

W. Trilling 91, 94 M. Uytfangie 39 A. Vanhoye 249, 252, 253, 256, 257, 417 A. Vauchez 39 R. de Vaux 10, 13 J. Venetz 336 J. Verger 40 Vinko iz Lérina 36, 56 U. Vanni 137, 139, 142, 392, 393, 394, 395 B. V. Viviano 97, 98, 323 M. Vlačić Ilirik 50, 57, 58 E. Vogt 176 P. Walbrunn 72 C. Westermann 112, 113, 207, 210 V. Weymann 347, 350 A. Wikenhauser 315, 322, 323 O. Wiley 258 J. D. Woodbridge 51 Đ. Zalar 358 F. Zeilinger 294, 305 E. Zenger 234, 237 G. Ziener 159 M. Zink 38 J. Zmijevski 308, 312, 318, 330, 333 I. Žuljević 263

449

RIJEČ BIJAŠE LJUDIMA SVJETLO

Popis biblijsko-teoloških pojmova Abrahamovo biblijsko mjesto 89-111 Alegorija 112, 118, 119, 127, 133, 169, 422 Amos prorok socijalne pravde 131, 134, 165, 167, 194, 196, 268, 360, 362, 366 Apologeti 32

Etika 87, 164, 165, 168, 175, 184, 201, 304, 306, 356 Euharistija 13, 15, 16, 19, 23, 24, 28, 29, 61, 74, 386, 387 Evangeličko luteransko tumačenje Biblije 53, 58, 60

Biblijska književnost 76 Biblijski mudraci 135, 150, 158, 162, 175, 267, 300 Biblijski praotac Abraham 10, 87, 90, 92, 98, 105, 110, 111 Božje milosrđe 188, 193, 361, 362, 380, 389 Božje pastirstvo 112, 128, 134 Brak 13, 103, 112, 130, 154, 172, 177, 200, 334339, 341-346, 348, 350-357

Fundamentalizam 64-66, 71, 75, 78, 339

Crkveni oci 41, 54, 305 Čitatelj Biblije 19-20, 52, 67, 134, 137, 144, 276, 279, 297, 300, 377 Duhovna djela milosrđa 275, 381, 382 450

Hermeneutika 7, 13, 14, 20, 50, 52, 63, 69, 84 Himan Blagoslovljen (Benedictus) 104-106, 108, 110, 332 Hramski govor: etika i vjera (Jr) 164, 182, 183, 364 Humanizam 35, 43, 46, 48 Ispravljanje 261, 281, 282, 284, 285, 295, 303 Isus svjetlost potrebnima 227, 271 Isusov poziv na milosrđe 283 Isusov prioritet: siromasi 372 Isusova poruka kao svjetlost 269 Isusova zabrana osuđivanja 281, 305

KAZALA

Isusovi učenici kao svjetlost svijeta 274, 275 Isusovo pranje nogu 382 Jahve kao vječna svjetlost 213 Jahvin Sluga 28, 226, 316 Jaram 112, 125, 134, 232, 363 Jobova vjera 137, 141, 143, 145, 146 Karitativno pomaganje 200, 203, 360 Katolička Crkva 59, 63, 64, 66, 342 Kršćani svjetlost svijeta 205, 227, 228, 229, 280 Kristologija 228, 232, 248, 251, 252, 258, 259, 271, 272, 319, 333 Kristološko oblikovanje molitve 330 Kriterij Posljednjeg suda: potrebni 379 Kupoprodajni ugovor (Ez) 125, 154 Laneni pojas 124 Liturgija 7, 9-17, 21, 23, 24, 26, 33, 34, 49, 54, 56, 61, 70, 83, 106, 204, 227, 319, 341, 359, 386, 394 Luka, teolog molitve 317332

Ljubav prema bližnjemu 182, 227, 269, 343, 358, 359, 364, 365, 374, 376, 378, 380, 381, 384, 388, 389 Metaforika svjetlosti 204 Mezopotamske religije o svjetlosti 204, 215, 230 Molitva zajednice 308, 311, 312, 314 Monaštvo 35, 40, 45, 47, 48 Nastanak Biblije 10, 18 Nerazorivo zajedništvo obitelji 334, 336 (Nova) evangelizacija 7, 26, 71-80, 332 Nova pjesma 390, 391, 393, 394, 421 Nova zemlja 71, 79, 390, 391, 397, 398, 400, 403, 410, 412, 413, 415, 416, 418 Novi Jeruzalem 229, 390, 391, 397, 40 0, 401, 403-406, 408, 409, 418 Novo (Kristovo) ime 390394, 411 Novo nebo 79, 390, 397, 400, 403, 409-416, 418 Novozavjetna perspektiva svjetlosti 227

451

RIJEČ BIJAŠE LJUDIMA SVJETLO

Obitelj 99, 130, 134, 161, 164, 202 , 261, 334 -336, 338, 342-357, 361 Osjetljivost za pogreške 302 Osobna odgovornost (Ez) 187-191, 202, 367, 369 Pjesma obraćenja (Jr) 164, 175-177, 202 Pracrkva: mjesto djelotvorne ljubavi 384 Pravoslavna Crkva 53-56, 69 Prispodobe (poredbe) 27, 87, 112-120, 122, 126, 128, 129, 132-134, 171, 186, 263, 285, 288, 295, 298, 310, 349, 359, 380, 381 Propovjednikov napor 151 Propovjednikova ispraznost 151, 152 Razbijanje vrča 112, 124 Reformacija 26, 31, 44-48, 50, 51 Renesansa 35, 43, 48 Rodoslovlje 18, 89-103, 136, 150, 154, 162 Rutina vjeroispovijest 154157 Sakrament za brak i obitelj 342 Sakramentalnost Biblije 9, 22, 24 452

Simboličke radnje 112, 123125, 131 Simbolika (protu)obitelji 130 Sin Božji 102-104, 231, 232, 235, 237, 239-241, 242 , 24 4, 248-251, 256-259 Skolastika 31, 45 Staroistočna literatura o svjetlosti 204, 205, 214 Suhe kosti 112, 128 Sveobuhvatno novo stvaranje 395 Svjetovna religioznost (Mih) 164, 193, 202, 205 Teologija novosti 261, 390, 400 Teologija svjetlosti 122, 204, 208, 263 Tjelesna djela milosrđa 363, 382 Veliki svećenik 231, 252, 253, 255, 256, 257, 259 Vinograd Gospodnji 112, 119, 164, 170 Vječni život 135, 137, 150, 158-162, 395 Vjera 10, 16, 26, 28, 29, 32, 41, 46, 47, 49, 55, 56, 60, 64, 65, 72, 76, 87, 10 0, 105, 135 -139, 140-146, 149-153, 156-

KAZALA

162, 176, 182, 189, 198, 230, 248, 266, 274, 277, 301, 340, 342, 352, 357, 364, 367, 385-388, 423

Zabrana suđenja 261, 281, 282, 286 -296, 303, 305, 306 Znakovitost starozavjetne svjetlosti 263, 266

453

RIJEČ BIJAŠE LJUDIMA SVJETLO

Biblijska mjesta a) Stari zavjet Post 1 1,3–4 1,26 1,27 1,30 1 – 11 2 2,24 3 11,5–9 12,2 12,3 15 15,3 15,5 15,18 17 17,4 17,4.7.21 17,4–7 17,4–8 18 18,18 22 22,1 22,16–17 22,16–18 22,18 25,26 26,3

266, 268, 396 266 160, 405, 412 338 416 39 129 338 381 234 99, 94, 98, 99 109 99 113 106 109 109 108 106 100 381 94 196 139 109, 110 106 4, 98, 100, 108 184 110 454

27,36 33,10 38,14 37 – 50

184 116 178 154

Izl 1 127 2,24 108 3 27 3,7–8 361 12,1 – 13,16 12 13 23 15,24 28 15,25 139 16 27 16,2.7.12 28 19,5s 159 19 – 24 12 19,10–25 12 20 12 20 – 24 12, 13 20,10 139 20,11 315, 321 20,18–21 12 21 – 23 12 21,2 360 22,18-21 332 22,20–26 360 23,3 360 23,13–19 11 23,14–16 12

KAZALA

32,15

195

Lev 19,13 19,18 23 25 26,42

360 359, 361 12 127 108

Br 6,25

267

Pnz 5,9–10 6,5–9 7,9 8,2.16 8,3 10,12 14,29 16 23,3 23,4–7 24 24,1–3 24,4 26,5 26,13 27 30,15 32,1 32,8 33,2

190 359 109 139 27 196 183, 365 11 156 154 338 177 177 10, 127 183, 365 13 190, 368 414 243, 244 223, 225

Jš 3,15–16 4

113 12

6 7,1.26 8,30–35 11,4 23,12–13 24 24,14

12 113 13 113 113 13 107

Suci 7,5 9,8–15 10–12 14,6

114 114 196 114

Rut 1,1–2 1,9–10 1,16 1,16–17 1,18 2,12 4,8–21 4,18–22

155 155 156 155, 156 155 114 94 95, 101

1 Sam 15,22 2,1–10 18,1–3 24,15 25,29 26,20 28,9 29,9

194 115 115 115 115 115 115 115

2 Sam 1,15 1,19

115 116 455

RIJEČ BIJAŠE LJUDIMA SVJETLO

1,26 5,20 7,12–16 7,14 8,1–14 10 – 19 12,16 12,1–13 14,1–24 14,17.20 14,20 17,1–3 17,7–13 17,8 17,10 20,24 22 23,4 1 Kr 3,4 4,6 6,9 7,7 8,23 8,63 11,1 12,7–10 12,20–23 14,8–10 19 20,43 22,17 2 Kr 19,15–19 19,19 22 – 23

115 117 94, 99 235, 250 237 237 180 116 116 116 116 117 116 117 117 185 116 117

23,11 25,4–7

195 185 185 185 109 109, 185 235 117 128 117 184 117 127 312, 315, 323 327 13 456

214 188

1 Ljet 1,1–4.24 – 27 95 1,18–34 101 1,28.34 94 2,1–4 95 2,1.4–5.9–12.15 94 2,3–15 101 17,13 250 28,6 235 2 Ljet 20,7

100

Ezr 9 – 10 10

13 154

Neh 1,7 8 9,6 14

130 13 323 154

Tob 5,4 13 13,13

243 212 213

Jdt 9,12 16,13

323 394

Est 2,5

416

KAZALA

Job 1,6 139, 242, 243 1,8 140 1,9 139 1,20–22 139 1–2 139 2,3 140 2,1.7 139 2,10 139 3,3.12.20.25 140 3 – 37 139 4,6 138 5,1 243 5,8 141 5,11s 141 7,7 140 7,9 138 7,12 416 7,17 140 8,13 138 8,14 138 10,8 140 10,20b–21 140 11,17–20 138 12 140 12,6 139 12,9s 140 13.16 140 13,18 140 13,24 141 14,2 140 14,19 138 15,15.31 138 16 140 16,3 149 17,3a 141 17,9 138

17,23 138 18,14 138 19 140 19,25–27 140 23 140 23,8 144 23,8–9 141 24,22 138 25,4s 140 26,7–14 141 26,12 416 28,28 139 29,12–16 140 29,24 137 30,26 138 31,1 140 31,24 138 34,18–28 141 36,23 141 36,26–27 160 36,32 206 37,22 141 38 – 39 75 38 – 42 149 39,11 138 39,12.24 138 40,15–24 141 40,25 – 41,26 141 42,5–6 141 42,6 148 42,7s 140 42,8 142 Ps 1 1,4 1,12b

236 160 236 457

RIJEČ BIJAŠE LJUDIMA SVJETLO

2

2,1 2,1–2 2,1–3 2,1.8 2,2 2,4–6 2,5.12 2,6 2,7 2,7–9 2,7a 2,8 2,9 2,10–11 2,10–12a 2,12 2,12b 3,5 4,7 14 14,2–3 18 18,25–26 22 23 27,1 29,1 31,3 33,3 36,9

87, 231, 232, 236-239, 256, 318, 325, 326, 330 254 314-320, 325, 326 233 242 326 233 242 238 234, 235, 240242, 244, 245, 248-256, 326 234, 237 234 238 239 235 235 238 236 143 268 182 234 116 292 143, 270, 310 127 264 243 130 393 221 458

36,10 221 40,3–4 393 40,6–8 194 41,2 361 43,1–3 222 43,3 267 45 236 50,2 415 51,16–17 194 53 182 68,8 329 72 236 72,2–4.12–14 361 73,23.28 160 74,13 416 78,70 94 80 123 82 244 82,6 244 84,12 220 89 236 89,21 94 89,20–22 99 89,27–28 235 96,1–2 393 97,11 223 98,1 393 102,27 415 104 75 105,8–9 109, 110 106,45 108 110 231, 232, 235, 236 110,1 242 110,4 251, 252, 254, 256 112,4 223

KAZALA

119,105 132,13–17 136,7 139,12 144,9 146,6 149,1

263, 265 268 206 267 393 312, 314, 315, 321, 323, 393

Izr 4,18 8,22–31 11,2 13,9 20,27

264 75 197 267 263

Prop / Koh 4,17 – 5,6 7,14 7,14–17 7,16–17 8,1 8,11–13 8,17 11,5 Pj 8,6 Mudr 1,15 1,1 – 6,21 2,13.16 2,17–20 2,23 2,24 3 3,1–3

152 151 151 151 267 153 153 153 157 160 158 160 159 160 160 160 159

3,9 160 4,19 159 5,14 160 5,15 160 5,15–17 423 6,17–20 158 6,18 160 6,21 158 10 – 19 158 11,2 – 19,22 158 19,5 159 Iz 1,8 1,10–17 1,16 1,16.18–19 1 – 39 2,2–4 2,12 3,9 5 5,1 5,1–7 5,2 5,3 5,4 5,5 5,5b 5,6 5,7 5,7a 5,8–10 5,10 5,19 5,20 6

119, 170 362 166 166 118 212 119 118 169 119, 126 171 119, 170 170 170 171 119, 170 171 166 119, 170 361 226 119 268 27, 112 459

RIJEČ BIJAŠE LJUDIMA SVJETLO

6,1–3 6,1–8 7,20 8,5–8 8,18 9,1 9,1–6 9,2 9,16 10,13 10,17 10,33 11,1–9 11,4 13,10 14,13 17,10a 18,4 18,23 20 20,1–6 21 21,3 21,3b 21,25 24,1–6 24,23 27,1 27,2–5 27,2–6 27,3 27,4 27,5 27,11 28,1–4 28,5–6

326 167 118 119 94 211, 221, 223, 225, 268 223 221 361 118 212 118 94 239 213 118 130 119 264 172 168, 173 169 173 173 119 412 213 416 120, 171 171 171 171 171 361 119 226 460

28,23 28,23–29 28,24–26 28,27–28 28,29 30,26 35,2.10 35,10 37 37,16 37,16–20 37,17 37,20 40,3–7 40,5 40,8 40,9a 40,12 40,12–13 40,12–31 40,15 40,16 40,22 40,23–24 40,27 40,28–31 40,31 40 – 55 41,1 41,8 41,17–20 42,1–4 42,1–9 42,3 42,6 42,6–7 42,10

119 118 119 119 119 212, 213, 264 213 213 318 315 312-315, 323 315, 327 315 120 211 80, 120 174 120 120 120 120 120 120 120 120 120 120 226 326 80, 100 120 226 226 120 222 226 394

KAZALA

42,13 120 42,18–19 73 43,1 11 43,1–7 120 43,5–6 120 43,11–13 73 43,19 397, 398 43,22–28 120 43,25 120 44,10 211 44,24 – 45,7 120 46,2 120 46,11 120 47,8s 167 48,20–21 120 49,1–6 226 49,3 121 49,6 222, 226 49,7–12 120 49,14–26 120 50,1 167 50,2 211 51,4 222 51,4–5 226 51,6 415 51,6.8 213 51,9–10 416 51,17 211 52,1 211, 401 52,7 174 52,7–9 121 52,9 121 52,12 120 52,13 – 53,12 28, 270 53,2 120, 121 53,2–3 182 53,5 121

53,7 53,11 54,1–10 54,8.10 54,11–17 55 55,8–9 55,10–11 56,1 56,9–12 57,6s 57,14 57,18 57,20 58,6–8 58,6–12 58,8 58,10 59,2–5 59,5 59,9 59,10–11 59,11 59,17 60 60,1 60,1–3 60,2 60,3 60,14 60,17–22 60,19

121 121 120 213 401 112 174 121 168, 211 121 121 121 213 121 208 363 211, 225 223 121 121 221 121 211 121 112, 207, 208, 209, 210, 214, 222, 226 212 205, 208, 209, 212, 213, 223, 225, 226 211 212 402 213 213

461

RIJEČ BIJAŠE LJUDIMA SVJETLO

60,19–20

205, 208, 209, 212-214, 221, 222, 268 60 – 62 208, 226 61,1 316 61,1–3 222 61,3 121 61,9 121 61,10 121 61 – 62 208 62,2 212 62,4s 121 62,4–5 121 62,10–12 208 63,3 121 63,4 211 63,9 402 63,16 122 64,7 122 65,5 121 65,11 361 65,17 411 66,6.15–16 121 66,15 211 66,22 398, 411 Jr 1 27 1,11 123 1,18 123 2 166 2,13 123 2,20 120 2,21 122 3,1 177 3,1–5.19–25 176 3,1.8 167 462

3,2 3,2–3a 3,2.21.23 3,3a 3,3b 3,3b–5 3,5 3,6–18 3,19–20 3,21 3,21–22 3,23–25a 3–4 4,1–2 4,3–4 4,1–4 4,7 4,12–13 4,13 4,27 5,1–6 5,3 5,4 5,5 5,6 5,8 5,25 5,26–29 5,27 5–9 6,7 6,13 6,29 7 7,1–7 7,1–11 7,1–15

179 177 179 178, 179 180 178 178 179 179 179 172, 179 179 175, 176 180 180 176 123 122 123 415 181 122, 181 181 181 182 122 178 181 122 180 122 181 122 175, 183, 364 365 364 188

KAZALA

7,3b 7,4 7,5–6 7,5–7 7,6 7,8 7,8–15 7,10 7,13–14 7,31–34 8,2 8,17 9,1–7 9,1–8 9,2–5 9,3–4.7 9,6 9,8 9,10 9,12 9,14 9,20 9,23 10,19 11,19 12,2b 12,4 12,9 13 13,1–2 13,1–11 13,3–5 13,6–7a 13,7b 13,8–11 13,11 13,16

365 365 365 182 365 365 365 365 365 125 214 123 123 184 184 184 184 184 415 361 123 123 184 123 123, 191 123 123 123 112 124 124 124 124 124 124 226 206

13,24 14,2–3 14,19–22 15,18b 15,20 16,1–13 18 18,3–4 18,17 19 19,1–20 19,2–6 19,6 20,11 21,13 22 22,13 22,13b 22,13–19 22,15–16 22,17 22,19 23 23,4–5 23,15 26 26,11–15 26,16–24 27 – 28 31,31–34 31,29 32 32,35 33,16 35 35,14s 35,1–16

123 182 224 123 123 124 112 190 122 123 124 125 185 123 122 180 184 184 184 185 185 185 176 128 123 182 183 183 112 191, 258, 369 190, 367, 368 112 112 401 175 186 168, 185 463

RIJEČ BIJAŠE LJUDIMA SVJETLO

35,15 36 36,16 43,8–13 45,4–5b 51,5 51,59–64

186 183 401 126 123 167 126

Tuž 3,2.6 4,21 Bar 3,13 3,37 3,38 – 4,1

73 131 174 175 175

Ez 2–3 27 2,8 – 3,4 27 2,9 – 3,3 172 3,3 27 3,16–17 191 3,16–21 370 3,26–27 172 7,10 126 8,5–9 368 8,16 214 11,19 167, 191, 369 12 187 12,1–4.6–9.11 168 12,2 187 12,5.10.12–15 188 12,13 126 13,4 126 13,10 126 13,11–13 126 464

15,1–2.8 126 15,1–8 126 16,11 401 16,60 27 17,1–10 126 17,10 126 17,11–21 126 18 190 18,1–4 368 18,2 367, 368 18,3–4 368 18,5–9 367, 368 18,5–29 368 18,10–13 369 18,19–20 369 18,21–23 369 18,21–32 368 18,24 369 18,29–30 369 18,30–32 369 21,1–5 126 21,1–8 126 21,6–12.13–21.23–27 126 22,1–3 126 22,17–22 126 22,24 126 23 127 24,17 172 24,25–27 172 32,3 126 33,1–5 191, 370 33,6 371 33,1–20 191 33,6 192 33,7–9 371 33,10–11 371 33,10–20 192

KAZALA

33,12–20 33,21–22 34 34,2–4 34,3–4 34,3–6 34,5–6 34,9–10 33,10–11 34,11–16 34,14–16 34,17 34,17–22 34,18–19 34,20–22 34,23 34,23–24 36,25 36,26 37 37,1–10 37,11 37,12–14 37,15–25 38 – 39 40 – 47 40,2

371 172 112 127 127 127 128 127 192, 371 127 128 128 127, 128 128 128 128 127, 128 127 127 112 129 128, 129 128, 129 128 401 401 401

Dn 3,25 3,28 3,92 3,95 (LXX) 4,24

244 244 244 244 361

Hoš 1–3 112, 130, 170 2 167 2,9 165 2,16 361 4 166 4,1–3 166 4,2 167 4,16 130 5,12.14 129 5,15 165 6,1 361 6,1–3 129 6,1–6 166 7,4 130 9,1 130 10,11–13 130 10,12 165 11,8–9 361 12,15 184 13,4 168 13,7–8.14–15 130 14,2–9 165 Jl 1,1–5 130 1,6a 130 1,8 130 2,1–3a 130 2,3b–9 130 2,12 166 3,1–2 328 3,1–3 129 4,6 130 4,6–7.9–12.16–18.20 130 4,13 130 4,16b 130 465

RIJEČ BIJAŠE LJUDIMA SVJETLO

4,13

130

Am 2,6ss 2,6–8 3,2 3,5–6 3,7 3,9–10 4 4,1–2 4,1–3 5,1 5,4.6 5,7ss 5,14–15 5,20 5,21–24 6,1–6 6,1–7.13–14 6,7 7,1–3 7,7–9 7,14–15 8,4ss 8,4–8 8,9

366 361, 366 168 131 131 167 366 167 131 131 165 167 165 268 194 367 167 367 131 131 167 366 167 268

Ob rr. 3–9 r. 4 r. 6 rr. 15–16 r. 18 r.19

130 130 130 130 130 130

Nah 1,13 2,5 2,8 2,9 2,12–13 3,12

131 131 131 131 131 131

Jn 2,3.6.7 4,12

131 130

Hab 1,8–11

132

466

Mih 1,8 172 2,1–5 194 2,1–11 361 3,1–4 194 3,1–12 131 3,1b–3.12–13 131 3,2b–3 131 3,5–8 181 3,10 131 4,9–10 131 4,11–13 131 4,13 130 5,6–7 131 6 193 6,1–5 194 6,4 194 6,6–8 193, 194 6,6a 195 6,6b–7 195 6,8 193, 196 6,14–15 195 6–7 193 7,8–19 131

KAZALA

1,9 1,11b 1,14 1,15 2,5 2,9 2,11 2,12

132 132 132 132 132 131 132 132

Sef 1,2 – 2,3 1,7 1,12b 1,17 1,18 2,1 2,9 3,1–8 3,3 3,5 3,8

132 132 132 132 132 132 132 132 132 226 132

Hag 1 1,13 2,10–14 2,12

195 132 132 132

Zah 2,1 2,5 4,1 4,7 5,1 5,5 6,1 9,15 10,3–11 10,5 11,1–3 12,2–3 12,2–6 12,5 12,6 14,11

132 133 133 212 133 133 133 133 133 133 133 401 133 401 133 401

Mal 1,6 1,8 1,13 2 2,15 2,16 3,7 3,8 3,20

133, 199 199 199 200 200 200 199 200 223

1,1 – 16,20 1,2–6 1,2–16 1,17 1,18

97 92 97 93, 96, 97, 100 97

b) Novi zavjet Mt 1,1 1,1–2.17 1,1–17 1,1.17

94, 96, 97, 99 89, 90 97 97

467

RIJEČ BIJAŠE LJUDIMA SVJETLO

1,18-25 97 1–2 105 2,5–8.17–18.23 97 3,9 96 4,4 27 5,8 297 5,14 275, 280 5,14–16 227, 228, 264, 271, 274 5,15 297 5,17 284 5,21–24 285 5,21–26.27–30.38–42 284 5,29.38 297 5,33–37 286 5,38–39 196 5,40 292 5,43–48 282, 295 5,48 304 5–7 229, 281, 356, 376 5,13–16 373 5,31–32 341 6,2.5.16 301 6,5–15 284 6,9–13 310 6,12 284, 288 6,19.25 284 6,31–32 286 6,33 284 6,34 284 6,37–38.41–42 281 7 283 7,1 287, 288, 289, 290, 291, 294 7,1–2 285, 286, 294 1,1–2.17 89, 90 468

7,1–5 7,1–6 7,1–7 7,1–12 7,2 7,2a 7,2b 7,3 7,3–4 7,3–5 7,5 7,6 7,7 7,7–11 7,12 7,21–27 7,27 8,5–13 8,11 9,1–8 9,3 9,18–26 9,27 10,37 11,25 11,25–27 12,49 14,1–12 14,18–22 15,7 16,27 17,2 17,14–21 18,15–18 18,15–20

281–283, 285, 288, 306 284 307 284 288, 291, 294 292 291, 295 297 281, 296, 297 282, 285, 292, 297 301 284 140 284 284 376 283 350 96 184, 374 372 350 96, 359 345 310 310 322 348 349 301 291 270 350 287 285

KAZALA

18,18 18,21–35 18,23–35 18,25 19,3–12 19,12 19,13–15 19,21 19,24 19,27–29 19,28 20,20–28 20,28 21,28–32 22,18 22,30 22,32 22,33–40 22,34–40 23 23,13 23,13–39 23,15 23,24 23,25 25,1–8 25,31–46 25,32–46 25,40 25,45 26,3–4 26,63–66 28,19

356 285 288, 295, 298 298 340 345 346 345 297 345 292, 423 349 301 349 301 346 96 374 295 302 301 301 301 297, 298 301 280 376, 379 374 376 380 239 245 97

Mk 1,11 1,15

239, 247, 248 372

1,16–20 1,27 3,21.31–34 3,35 4,21 4,24 4,24b 5,21–43 6,14–29 7,24–30 8 – 11 9,7 10,1–12 10,9 10,13–16 10,43–45 11,35–45 12,1–12 12,14 12,25 12,28–30 14,36 14,24 15,13 15,15 15,34

349 422 344 344 264 282, 291, 295 282 350 348 374 355 247, 248 337 338 346 372 349 171 147 346 197 310 374 310 321 310

Lk 1–2 1,2 1,16 1,26–38 1,46–56 1,55 1,67–80 1,68–69 1,68–75

332 54 324, 325 101 106 107 104 109 105, 108 469

RIJEČ BIJAŠE LJUDIMA SVJETLO

1,69 1,69.73–75 1,71 1,71.74 1,72 1,72–73 1,73 1,73–74 1,73–75 1,74 1,74–75 1,75 2,1–20 2,11 2,26 2,29 2,41–52 3 3,14 3,22 3,23–31 3,23.34 3,31–34 3,34 4,1.14 4,18 4,23 4,25–29 4,29 5,1–11 5,13 5,26 5,37 6,17–49

104 104 109 108 107, 109 108, 109 89, 104, 107, 109 109 107, 108 107 107 109 101 333 333 315, 323 348 90 304, 306 247, 248, 325, 326 92 90 92, 96 89, 105, 310, 374, 431 326 316, 326 312 333 318 349 328 319 291 283 470

6,27–28 6,37 6,37b 6,37bc 6,37c 6,37c–38a 6,37–38 6,38c 6,41 6,41–42 7,1–10 7,11–17 7,16 7,22 8,11-13 8,16 8,19–21 8,40–56 9,7–9 9,35 9,37–43 10,21–22 10,25–37 10,30–37 10,37 10,38–42 11,2–6 11,9 11,13 11,33 11,34 12,35 14,20 14,26 15,11–32 16,8 16,18

360 287, 290 292, 293 291 295 292 291 282 282, 297 282 350 350 319 374 310 264, 275 344 350 348 325 350 310 359, 376, 377 376 378 349 310 144 329 264 264 280 345 345 373 265 339

KAZALA

16,19–31 17,26 17,27 18,1–8 18,11–13 18,15–17 20,35 21,1–4 22,27 22,24–27 23,6–12 23,6–16 23,14–15 23,34 23,35 24 24,13–35

349 346 346 350 310 346 346 350 376 349 320 320 319 310, 374 333 26, 332 72

Iv 1,4 1,7–9 1,14 1,18 1,35–42 2,1–12 3,17 4,43–54 5,35 6 6,22–71 6,41 6,42 6,51 6,52–58 6,60–66 7,53 – 8,11 8,7

265 272 83 148 349 347 295 350 264 23, 29 28 28, 297 282 28 29 28 292 147, 304

8,15 9 9,5 9,7 9,8–12 9,13–17 9,17 9,17–23 9,27 9,31–33 9,35–37 9,39 10 10,10 10,34 11 11,41–43 12,35 13,1 13,1–17 13,15 13,34 13,34–35 13,35 14 14,6 15,1–17 15,12 16,11 17 17,1–5 17,11

294 227, 271 228, 272, 274 272 273 273 273 273 273 273 274 274 128 83 244 349 310 265 322 376, 383 376 422 375 388 357 60, 114, 229, 280 373 375 295 310 255 373

Dj 1 1,3

328 54 471

RIJEČ BIJAŠE LJUDIMA SVJETLO

1,13 1,15 1,16 1,24–25 1,24a 1,24b–25 2 2,1 2,2 2,3 2,3–4 2,17–21 2,23 2,25–28 2,41 2,42–47 2,42 2,43 2,44–45 2,44–47 2,46 3,13–14 3,17d 3,18 3–7 4 4,1 4,1–31 4,5.8 4,10–12 4,16–17 4,26 4,27.30 4,32–37 4,34 4,2 4,18–20

329 297 324 313 313 313 374 329 329 374 329 328 326 326 385 385 312, 327 320 386 322 347 321, 326 326 333 328 332 317 308 324 326 329 333 333 329 385 385 327 472

4,19–20 314 4,19–21.29–30 322 4,22 322 4,23 301, 312 4,23–31 308, 311, 313, 319, 322 4,24–28 313 4,24–30 312, 332 4,25 318 4,25–26 316 4,25–28 314 4,26 333 4,27 318, 321 4,27.30 333 4,27b 319 4,28 332 4,29–30 313 4,31 312 5,1–11 290 5,12 329 5,17–41 329 5,42 329 6,1–7 350, 388 7,59–60 313 8,6 327 10,6 232 10,38 316, 326 11,1.29 297 13,27–29 326 13,28 321 13,32–34 93 13,33 247, 248, 250, 256, 325 14,7 323 14,15 323 16,15 347 16,17 327

KAZALA

16,25–26 319 16,26 329 17,24 323 17,24.26.28–29 100 24,23 322 26,13.23 265 26,22–23 326 Rim 1,3 93 1,3–4 248 2,1 289 2,1–6.17–24 295 4,5 60 4,11 98 8,16–21 417 8,19–21 411 8,22 413 8,29 417 12,4–8 387, 388 12,19 288 13,8 387 14,1–4 294 15,25–31 388 1 Kor 1,18–25 1,22–24 2,2 2,15 4,5 5,1–8 6,1–11 7 7,10 7,15 7,29–31

60 61 418 290 293 290 304 340, 343, 348 341 342 346

7,31 7,32–35 7,40 10,17 11,17–22 11,21 12,4–31 12,12–27 12,26 12,27 13 13,1 13,1–13 15 15,22.45 16,2ss

412 346 342 387 389 386 388 387 387 387 423 375 386 417 101 386

2 Kor 5,7 5,14 9,1 9,14

398 375 386 386

Gal 3,7.9 3,7–9 3,16 4,26 5,22–23 6,10 6,15

100 98 98 402 375 387 398

Ef 1,20 1,22ss 4,1ss 4,1–4

249 387 387 385 473

RIJEČ BIJAŠE LJUDIMA SVJETLO

5 5,3 5,8–14 5,21 – 6,4 5,22–33 5,25–28 5,32 5,33

342, 344 277 229, 271, 276 347 344 343 344 343

Fil 2,6–11 2,8

16 253

Kol 1,15 1,18 3,10 3,12 3,18 – 4,1 3,19 3,21 4,16

259 248, 387 417 373 348 348 348 14

1 Sol 4,3–8 5,5 5,27

348 365 14

1 Tim 1,4 2,1 2,8–12 3,1–13 4,3 5,1–2 5,3–16 5,8

91 309 348 348 348 344 350 322 474

5,9–16

388

2 Tim 1,7 3,16

329 58

Tit 1,5–9 2,1–19 3,4 3,9

348 348 373 91

Heb 1,1–4 1,2 1,3 1,4 1,5

1,5a 1,5b 1,5s 1,5–6 1,5.8 1,5.13 1,6 1,8 2,4 2,10 3,1 – 5,10 3,5 3,7.13.15 4,7

243, 245 248 245, 246 241 231, 232, 239242, 246, 247, 249, 251, 254, 255, 325 240-243, 246, 247, 250, 253, 255 250, 241 242 256 242 247 254 242 259 252 249 247, 248 247, 248

KAZALA

4,14 5 5,1–10 5,4–6 5,5

248 259 252, 256, 259 252 232, 239-242, 247, 251-255, 325 5,5–6 249, 253 5,5–10 252, 253, 255257 5,5b 252 5,8.28 246, 253 5,9 253 6,4–6 421 6,6 246, 253 6,13–18 106 6,20 257 7,1–18 259 7,3 246, 253 7,28 247, 249 7,1 – 10,18 252, 253 8,1 – 10,18 259 8,8–13 420 9,15–18 420 10,2a 253 10,29 246 12,5–6 248 12,22 402 13,8 247, 248 Jak 2,14–16 2,23 4,11–12 4,12

388 100 294 287

1 Pt 3,1–7

342

2 Pt 1,17 1,21 3,10–13

247 58 411

1 Iv 1,1 1,5 1,5–7 2,7–8 2,8–11 2,9–11 2,12–17 2,14 4,8.16 4,20

54 265, 269 280 422 280 227, 269 348 348 388 388

2 Iv r. 5

422

Otk 1,5 1,9–16 2,17 2,26–27 3,12 4 – 22 5,9 5,9–10 6,10 6–8 7,9–10 7,14

248, 259 278 391-393 239 391, 392, 403 419 390, 394, 421 393 315, 323 421 240 398, 405 475

RIJEČ BIJAŠE LJUDIMA SVJETLO

8,1 10,7 10,8–9 11,2–3 12 12,5 12,16 14,1 14,1–5 14,3 14,4 16,19 17,1 17,4 17,5 18,2 18,2.10 18,23 19 19,2 19,6–8 19,11 19,15 19,17–18 20,9 20,11 21 21 – 22 21,1

149 419 29 403 404 239, 248 419 391 240 393 403 403 403 403 403 419 403 264, 265 344, 408 403 403 391 239 411 404 419 402 344, 402, 418 410, 416, 419

476

21,1–2 21,1 – 22,5 21,1–4 21,1–8 21,2 21,3 21,3–8 21,5 21,5a 21,5b 21,5–6 21,5–8 21,6–7 21,8–21 21,9 21,9 – 22,5 21,10–14 21,11–14 21,22 21,22–23 21,23 21,24–27 21,25 21,27 22,1-2 22,1-5 22,4 22,5 22,11

397 404 397 404, 410 402-405, 410 403, 410 395 396, 399 395, 397 396 395 397 395 404 403 402, 404 419 404 419 404 264 404 419 419 404 419 391 419 411

Sadržaj Predgovor .................................................................................... 5

A. Biblijska hermeneutika: Biblija u Crkvi (1) Biblija u liturgiji .............................................................. 9 1.1. Židovska Biblija i liturgija ..................................... 10 1.2. Kršćanska Biblija i liturgija .................................. 13 1.2.1. Kršćanska biblijska hermeneutika .............. 14 1.2.2. Naviještanje euharistije ................................ 15 1.2.3. Prvenstvo liturgijske prakse ........................ 16 2.1. Iskustvena analiza nastanka Biblije .................... 18 2.1.1. Nastanak Biblije u tri osnovna elemenata ...18 2.1.2. Nadpovijesno djelovanje u graničnim događajima ..................................................... 19 2.2. Odnos Biblije prema društvu............................... 19 2.2.1. Knjiško nastajanje teksta .............................. 19 2.2.2. Čitatelj je bitan za sam spis ......................... 19 2.2.3. Biblija: zajednica se zrcali u knjizi koju čita ...........................................................20 2.3. Liturgijsko čitanje je mjesto biblijske istine ...... 21 3.1.1. Tradicionalno čašćenje Svetog pisma ......... 23 3.1.2. Govor ili slovo kao svetohranište riječi Božje ................................................................ 24 3.1.3. Udvostručenje slova: idol i ikona ................ 25 3.2. Sakramenti su proizašli iz Svetog pisma ............ 25 3.2.1. Evangelizacija i sakramentalizacija ............26 3.2.2. Riječ – Pismo; riječ – sakrament ................26 3.2.3. Blagovanje Knjige ........................................... 27 (2) Crkva pred Biblijom tijekom stoljeća ........................ 31 (3) Biblija u Crkvama i crkvenim zajednicama ............ 53 (4) Nova evangelizacija ...................................................... 71 477

RIJEČ BIJAŠE LJUDIMA SVJETLO

B. Starozavjetna priprema i rast (5) Abraham u evanđeljima Isusova djetinjstva ........... 89 1.1. Uvod .......................................................................... 89 1.2. Tekstovi i tumačenje ..............................................90 1.2.1. Višestruko mjesto Abrahama ......................90 1.2.2.1. Abrahamovo spominjanje u rodoslovlju kod Mateja i Luke .............. 91 1.2.2.2. Abraham u Matejevu rodoslovlju..... 93 1.2.2.3 Abraham u Lukinu rodoslovlju........100 1.2.2.4. Biblijsko-teološki nalazi ...................103 2.1. Uvod ........................................................................104 2.2. Tekst i tumačenje .................................................104 2.2.1. Izdvojeno Abrahamovo mjesto .................105 2.2.2. Himnički navod o Abrahamu ...................105 2.2.3. Biblijsko-teološki nalaz............................... 110 (6) Uspoređivanje u djelima proročkim .......................112 2.1. Prispodobljavanje kod tri velika proroka ......... 118 2.2. Kratko uspoređivanje u objedinjenim Malim prorocima .................................................129 2.3. Teološki zaključak ................................................133 (7) Vjera biblijskih mudraca ...........................................135 3.1. Vjera u Propovjednikovu sklopu napora i ispraznosti ........................................................... 151 3.2. Rutina vjeroispovijest kao životna odluka i veza .......................................................................154 3.3. Knjiga Mudrosti o vjeri u vječni život ..............158 (8) Etika u proročkim spisima ........................................164 (9) Metaforika svjetlosti u Knjizi proroka Izaije i u staroistočnoj literaturi...........................................204 2.2. Teologija svjetlosti kod proroka Izaije ..............208 2.2.1. Tekst Iz 60,1–3.19–20 .................................209 2.2.2. Egzegetsko teološko tumačenje ................ 210 2.3. Prva strofa (60,1–3) .............................................. 211 478

2.4. Daljnje mjesto svjetlosti – druga strofa (Iz 60,19–20) ..........................................................212 3.1. Simbolika svjetlosti u mezopotamskim religijama ............................................................... 215 3.2. Suvislo tumačenje................................................. 218 (10) Isus Krist – Sin Božji i veliki svećenik ..................231

C. Kršćanski ideal i punina (11) Teologija svjetlosti u Novom zavjetu .....................263 1.1. Pregled biblijske svjetlosti ...................................263 1.2. Znakovitost starozavjetne Božje svjetlosti ......266 2.1. Isusova poruka kao svjetlost...............................269 2.2. Isus – svjetlost potrebnima (Iv 9)......................271 2.3 Isusovi učenici kao svjetlost svijeta (Mt 5,14–16) .......................................................... 274 2.4. Kršćanski put kao prijelaz iz tame u svjetlost (Ef 5,8–14) .......................................... 276 (12) Zabrana suđenja i poticaj na ispravljanje (Mt 7,1–5) .....................................................................281 1.1. Isusova zabrana: »Ne sudite!« ............................282 1.2 Isusov poziv na milosrđe i dobrohotnost ..........283 3.1. Zabrana suđenja ....................................................286 3.2. Prispodoba o ispravljanju....................................295 4.2. Crkva je pozvana da ne sudi, a svijet na suradnju ............................................................303 (13) Molitva zajednice između tradicije i nevolje (Dj 4,23–31).................................................................308 1.1. Molitva u Novom zavjetu ....................................308 1.2. Stanje teksta i starozavjetna pozadina kao raznolikost u utjecaju .......................................... 314 1.3. Evanđelist Luka autor je molitve ....................... 317 3.2. Molitva pokazuje kršćanska stanovišta: .......... 331

479

(14) Današnja iskušenja novozavjetne vizije braka i obitelji.........................................................................334 2. Novozavjetni ideal braka i obitelji.............................336 2.1. Brak pretpostavlja nerazorivo zajedništvo ......336 2.2. Matejevo i Pavlovo razlikovanje nerazrješivosti .......................................................340 2.3. Znak – sakrament za brak i obitelj ...................342 2.4. Relativizacija novozavjetnog braka i obitelji....344 2.5. Obitelj u novozavjetnom i apostolskom razdoblju ................................................................346 3.1. Priprema na kršćanski brak ................................350 3.2. Današnji brakovi i obitelji u ogledalu Novoga zavjeta ......................................................353 (15) Zapovijed ljubavi prema bližnjemu .......................358 (16) Teologija novosti u Knjizi Otkrivenja....................390 1.1. Važnost novosti .....................................................390 1.2. Novo ime: povezanost s Kristom....................... 391 1.3. Nova pjesma: onostrano otkupljenje ................393 3.1. Biblijsko razumijevanje novog Jeruzalema ......400 3.2. Židovska literatura o novome Jeruzalemu.......405 4.1. Biblijsko-teološki pristup .................................... 410 4.2. Izvanbiblijska literatura o obnovi svega stvorenja .................................................................413 Korištena literatura ................................................................424 Popis biblijskih imena............................................................444 Popis autora .............................................................................445 Popis biblijsko-teoloških pojmova ......................................450 Biblijska mjesta .......................................................................454 a) Stari zavjet.................................................................454 b) Novi zavjet ................................................................467

480

Knjige autora Nikole Hohnjeca u izdanju Glasa Koncila: Čovjek kao biće odnosa.

Prilog teologiji susreta, dijaloga, prijateljstva i poziva Zagreb, 1991, 110. str.

Putovima svjetovne pobožnosti.

Kršćanski pogledi na suvremenu religioznost Zagreb, 2001, 140 str.

Za sreću se može odlučiti.

Suvremena teološka pitanja Zagreb, 2001, 90 str.

Središnje teme Knjige Otkrivenja.

Novost u komunikaciji Boga i Krista Zagreb, 2008, 188 str.

Riječ bijaše ljudima svjetlo.

Hermeneutika i biblijska teologija Zagreb, 2012, 480 str.

Knjige možete kupiti kod nakladnika!

Glas Koncila, Kaptol 8, 10000 Zagreb tel.: 01/4874 315 faks: 01/4874 319 http://knjizara.glas-koncila.hr e-pošta: prodaja@glas-koncila.hr