SAVJETI KATOLIČKIH LIJEČNIKA O ZDRAVLJU I ZDRAVSTVENA VIZITA by Glas Koncila

Savjeti katoličkih liječnika i zdravstvena vizita

Knjiga »Savjeti katoličkih liječnika o zdravlju i zdravstvena vizita« izlazi iz tiska u godini u kojoj Hrvatsko katoličko liječničko društvo slavi dvadeset godina djelovanja i plod je vrlo uspješne suradnje s Glasom Koncila. U njoj su na jednom mjestu sabrani tekstovi objavljeni u Glasu Koncila u rubrici »Savjet katoličkog liječnika«. Odabrane teme na jednostavan i širokoj čitalačkoj publici razumljiv način prikazuju bolesti koje se češće javljaju u našoj sredini, pojašnjavaju mogućnosti izvođenja pojedinih dijagnostičkih postupaka i aktivnosti koje se poduzimaju u sprečavanju nastanka bolesti. U njima su objašnjene mogućnosti i potreba pravovremenog i pravilnog liječenja kad je bolest već nastala. Posebna pozornost posvećena je savjetima o pravilnoj prehrani, potrebi smanjenja prekomjerne tjelesne težine i uporabe soli te provođenju redovite tjelesne aktivnosti. U rubrici Glasa Koncila »Savjet katoličkog liječnika« članovi Hrvatskoga katoličkog liječničkog društva pored svoga stručnog djelovanja istodobno svjedoče o pripadnosti Katoličkoj Crkvi i spremnosti u promicanju kršćanskih načela u zaštiti zdravlja naroda i očuvanju života od začeća do prirodne smrti. Zahvaljujući otvorenosti Glasa Koncila i Hrvatskoga katoličkog liječničkog društva, istodobnom poštivanju stručnosti i doprinosa u promicanju zdravlja i kulture života manji broj tema obradili su liječnici koji nisu članovi Hrvatskoga katoličkog liječničkog društva. Zahvaljujemo im i radujemo se budućoj suradnji. Knjiga je pisana jednostavnim jezikom i razumljivim riječima te je namijenjena široj javnosti. Neka bude poticaj našem hrvatskom narodu u očuvanju zdravlja. Franjo Turalija, dr. med., predsjednik HKLD-a

Zahvaljujući pak djelovanju Duha Svetoga, Isusovo se djelovanje nastavlja u poslanju Crkve. Krist preko sakramenata »priopćava svoj život mnoštvima braće i sestara, dok ozdravlja i jača bezbrojne bolesnike preko tolikih aktivnosti zdravstvene pomoći što ih kršćanske zajednice promiču s bratskom ljubavlju promiču i tako pokazuju Božje lice, njegovu ljubav. Papa Benedikt XVI. (Angelus, 8. veljače 2009)

∂ Jadra nka pavić

w w w. g l a s - ko n c i l a . h r

13 0 k n

vla do č utura

ISBN 978-953-241-317-5

J a d r a n k a pa v i ć

vlado čutura

Savjeti katoličkih liječnika i zdravstvena vizita

SAVJETI KATOLIČKIH LIJEČNIKA O ZDRAVLJU I ZDRAVSTVENA VIZITA

Izdavač: Glas Koncila, Kaptol 8, Zagreb Tel.: 01/4874 300; faks: 01/4874 303 E-pošta: web-izlog@glas-koncila.hr www.glas-koncila.hr Za izdavača: Stjepan Pogačić Suizdavač: Hrvatsko katoličko liječničko društvo Praška 6, Zagreb Tel: 01/4817-537 E-pošta: hkld@hkld.hr www.hkld.hr Biblioteka: Uporišta. Knjiga 4 Urednik: Ivan Miklenić Autori: Jadranka Pavić, Vlado Čutura Jezično uređivanje: Domagoj Grečl Fotografije: Fotoarhiv Glasa Koncila Grafičko oblikovanje: Blaženka Matić Priprema za tisak: Siniša Kolar Tisak: Grafika Markulin, Lukavec Tiskano u studenome 2011. ISBN 978-953-241-317-5 CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 783138

J a d r a n k a pa v i ć

vlado čutura

Savjeti katoličkih liječnika o zdravlju i zdravstvena vizita

∂ Zagreb, 2011.

Sadržaj Blaženi Ivan Pavao II. – marijanski papa i neustrašivi branitelj života .................................................. 7 I. SAVJETI KATOLIČKOG LIJEČNIKA ......................................................................................................................... 15 Katolički liječnici o zdravlju ........................................................................................... 17 Fototoksični dermatitis ..................................................................................................... 19 Melanom ............................................................................................................................... 21 Liječenje proširenih vena ................................................................................................. 23 Legionarska bolest ............................................................................................................. 25 Bakterijsko trovanje hranom ........................................................................................... 27 Masna bolest jetara ............................................................................................................. 29 Sindrom suhoga oka .......................................................................................................... 31 Upala mokraćnoga mjehura ............................................................................................ 33 Panični poremećaj .............................................................................................................. 35 Tihi moždani udar .............................................................................................................. 37 Meteoropatije ...................................................................................................................... 39 Razina masnoća u krvi ...................................................................................................... 41 Sol ........................................................................................................................................... 43 Glaukom ............................................................................................................................... 45 Sindrom nemirnih nogu ................................................................................................... 47 Smola u ušima ..................................................................................................................... 49 Primjena ozona u stomatološkim ordinacijama ......................................................... 51 Afte ......................................................................................................................................... 53 Karcinom debelog crijeva ................................................................................................. 55 Gljivična infekcija noktiju ................................................................................................ 57 Kamenci mokraćovodnog sustava ................................................................................. 59 Holter .................................................................................................................................... 61 Deformacija stopala ........................................................................................................... 63 Parodontoza ........................................................................................................................ 65 Giht ........................................................................................................................................ 67 Liječenje hladnoćom .......................................................................................................... 69 Smanjena funkcija štitnjače .............................................................................................. 71 Degenerativne bolesti kralježnice .................................................................................. 73 Rak dojke .............................................................................................................................. 75 PSA test i rak prostate ....................................................................................................... 77 Gljivične infekcije vlasišta ................................................................................................ 79 Šum u uhu ............................................................................................................................ 81 Infekcija bakterijom helicobacter pylori ...................................................................... 83 Osteoporoza ........................................................................................................................ 85 Hiperbarična oksigenoterapija (HBOT) ...................................................................... 87 Neuropatska bol ................................................................................................................. 89 Infektivna mononukleoza ................................................................................................ 91 Testiranje na alergije .......................................................................................................... 93 Botox - otrov koji liječi .................................................................................................... 95

Najčešći problemi vida u dječjoj dobi .......................................................................... 97 Trnci u ekstremitetima ...................................................................................................... 99 Atrijska fibrilacija ............................................................................................................. 101 Streptokokna angina ........................................................................................................ 103 Utjecaj buke na oštećenje sluha .................................................................................... 105 Kružno ispadanje kose .................................................................................................... 107 Duboka venska tromboza .............................................................................................. 109 Herpesvirus infekcije ....................................................................................................... 111 Nedostatak vitamina D ................................................................................................... 113 Kako prepoznati ovisnost? ............................................................................................ 115 Urasli nokat na nozi ........................................................................................................ 117 Histaminsko otrovanje ................................................................................................... 119 Tenzijska glavobolja ........................................................................................................ 121 Uzimanje uzoraka za mikrobiološku dijagnostiku ................................................. 123 Posljedice ugriza krpelja ................................................................................................. 125 Enterohemoragijska Escherichia coli .......................................................................... 127 Utjecaj hrane na djelovanje lijekova ............................................................................ 129 Prenaprezanje gornjih udova ........................................................................................ 131 Zastoj u radu srca ............................................................................................................. 133 Primjena ultrazvuka u medicinskoj dijagnostici ...................................................... 135 Žučni kamenci ................................................................................................................... 137 Sindrom iritabilnoga crijeva .......................................................................................... 139 Cijepljenje u školskoj dobi ............................................................................................ 141 Dijabetička polineuropatija ........................................................................................... 143 Artroza koljena ................................................................................................................. 145 Kontaktne leće .................................................................................................................. 147 Skolioza ............................................................................................................................... 149 Križobolja .......................................................................................................................... 151 Kašalj ................................................................................................................................... 153 Metabolički sindrom ....................................................................................................... 155

II. ZDRAVSTVENA VIZITA ............................................................................................................................................. 157 »Tko sam ja da odlučujem o nečijem životu i smrti?« ........................................... 159 Obiteljskom ljubavi i vjerom protiv depresije .......................................................... 167 Važno je prosvjećivati i preventivno djelovati .......................................................... 175 Umjerenim načinom života protiv šećerne bolesti .................................................. 183 Čovjek ne može biti trajno sretan izvan Boga .......................................................... 191 Liječenje djece mora biti ustavna kategorija ............................................................. 199 Koliko smo ozračeni? ..................................................................................................... 203 Svako zračenje ostavlja posljedice ................................................................................ 209 Zabrinjavajuća sve veća pretilost kod djece ............................................................... 213 Tuberkuloza mora biti u središtu državnog razmišljanja ...................................... 217 Svinjska gripa nije smrtonosna ..................................................................................... 221 »Nešto moram učiniti jer mnogi nisu sretni« ........................................................... 225

Mons. Zygmunt Zimowski Predsjednik Papinskog vijeća za pastoral zdravstvenih djelatnika

Blaženi Ivan Pavao II. – marijanski papa i neustrašivi branitelj života Zahvaljujem na pozivu da sudjelujem na ovom susretu zdravstvenih radnika u Hrvatskoj jer nam je to prigoda da zajedno osvježimo sjećanje na misao i osobu velikog pape Ivana Pavla II. kojega je Njegova Svetost papa Benedikt XVI. proglasio blaženim 1. svibnja ove godine. Želio bih to učiniti osvrćući se na dva područja, njemu posebno draga: marijanska pobožnost i obrana ljudskoga života. Budući da je o tome mnogo svjedočio i o tome nam ostavio bogatstvo podataka, moj će spomen nužno biti kratak i sažet, ali zbog toga ne i manje precizno i proživljen.

1. Čovjek vjere, molitve i hrabrosti Govoreći u osnovnim crtama, može se reći da je vrijeme pontifikata Ivana Pavla II. bilo jako dugo, više od četvrt stoljeća i vrlo intenzivno. Ne spominjući statističke podatke, ma koliko oni bili impresivni, želim se usredotočiti na osobnost i svjedočenje blaženika riječima kardinala Angela Comastra, negdašnjeg predsjednika ustanove koja se brine za baziliku sv. Petra i glavnog vikara Svetog Oca za grad Vatikan: »Bio je to hrabar čovjek u razdoblju velikih strahova, čovjek odlučan i dosljedan... Odlučan u obrani mira kada su puhali vjetrovi rata... Ivan Pavao II. bio je hrabar u obrani obitelji u vremenu kada se je izgubila neuklonjiva dvojina suprug – supruga i otac – majka... Bio je hrabar u obrani dostojanstva

ljudskoga života, svakog ljudskog života: bijelog ili žutog ili crnog, zdravog ili bolesnog, bogatog ili siromašnog, od začeća do smrti... Bio je hrabar u traženju mladih i u obraćanju mladima... Bio je, na kraju, hrabar u teškom razdoblju bolesti i u trenutku smrti«. Kardinal Roberto Tucci, čija je zadaća bila pripremanje međunarodnih putovanja Ivana Pavla II. u razdoblju od 1982. do 2001, prisjeća se: »Aktivnosti toga pape bile su prožete, od početka do kraja njegova pontifikata, nekom vrstom apostolskog nemira koji nije ovisio samo o nekim posebnim i povremenim poticajima, već je to odgovarao programu kojega je prihvatio u onome trenutku kada ga je Providnost pozvala da ispunjava Petrovu službu«.

2. »Totus tuus, Maria!« Karol Wojtyla postao je 28. rujna 1958. pomoćni biskup Krakovske nadbiskupije, a time i najmlađi poljski biskup. Nadahnut sv. Ljudevitom Marijom Grignionom de Montfortom odabrao je za svoje geslo, riječi »Potpuno tvoj« (lat.: Totus tuus) izražavajući tako želju da bez ograničenja služi Majci Božjoj, utječući se njezinoj pomoći i zaštiti. Tu je odanost potvrdio tijekom svoje misije na čelu Crkve, kao i velikim slovom »M« koje se isticalo na njegovu grbu. Bio je to Wojtylin izbor, izbor prvog pape ne-Talijana nakon 455 godina i prvog Slavena, točnije Poljaka. Njegov pontifikat sudbonosno određen da bude zapamćen kao duboko »marijanski«. Kao primjer donosim neke činjenice o njegovu ranjavanju na Trgu sv. Petra, 13. svibnja 1981. godine. Atentator ga je teško ranio i dok se pripremao njegov prijevoz u Polikliniku »Gemelli«, on je, još uvijek priseban, ponavljao: »Majko moja... Majko moja... Marijo, Majko moja... Isuse!« Sljedeće nedjelje, u prvom zabilježenom govoru nakon kirurškog zahvata, održanom prigodom molitve Regina Coeli, zahvalio je od svega srca onima koji su molili za njega i koji mole za njega. Osim toga obećao je da će moliti za »brata« atentatora, opraštajući mu i obnavljajući sinovsku odanost Djevici: »Tebi, Marijo, ponavljam: Totus tuus ego sum.« On sam je shvaćao da je njegovo preživljavanje opipljiv znak Djevičine zaštite: rana je mogla biti smrtonosna da je bila samo nekoliko milimetara dalje: »Jedna ruka je pucala, a majčinska je ruka preusmjerila metak.« Nakon toga ostvario je hodočašća u mnogobrojnim svetištima posvećenim Djevici, kojoj je posvetio treće tisućljeće, a 1987. godine proglasio je novu Marijansku godine.

3. Godina krunice Nakon velikih promjena u srednjoj i istočnoj Europi, na svom drugom putovanju u Fatimu 1991. godine zahvalio je Djevici Mariji što je »dovela narode do slobode«. Usporedo s obilježavanjem dvadeset i pete obljetnice svoga pontifikata izdao je apostolsko pismo Rosarium Virginis Mariae i proglasio Godinu krunice. »Za zahtjevan, ali izvanredno dragocjen zadatak razmatranja Kristova lica zajedno s Marijom« – objasnio je blaženik – »postoji li možda bolje sredstvo od molitve krunice?« »Moramo ponovno otkriti mističnu dubinu skrivenu u jednostavnosti ove molitve... U apostolskom pismu Rosarium Virginis Mariae predložio sam da se uz postojeća otajstva doda još pet otajstava koje sam nazvao ‘otajstva svjetla’. Cilj ovoga prijedloga jest proširiti, koliko je moguće, obzorja krunice... prodrijeti još dublje u sadržaj Radosne vijesti.«

4. Vrijednost ljudskog života i blaženi Ivan Pavao II. Cijeli je pontifikat Ivana Pavla II, kojeg je blaženim prošlog 1. svibnja proglasila Njegova Svetost papa Benedikt XVI, bio usko povezan s naviještanjem i obranom vjere, kršćanskim moralom i ljudskim životom. To je činilo jezgru njegova poziva na evangelizaciju koja je po metodi i obliku trebala biti »nova«, ali uvijek vjerna apostolskoj tradiciji i saborima, posebno Drugome vatikanskom saboru. U svojim je mnogobrojnim apostolskim putovanjima Ivan Pavao II. naviještao evanđelje i ohrabrivao lokalne crkve za novu evangelizaciju. Htio je naglasiti da koncept Boga i koncept čovjeka, ustvari, hodaju zajedno, rastu i padaju zajedno. Gdje nema mjesta za Boga, nema – i sigurno neće biti – niti za čovjeka. Tamo gdje se niječe postojanje Boga, niječe se i nijekat će se čovjek i dostojanstvo njegove ljudske osobe. Takvo ponašanje otvara put različitim oblicima manipulacije, poniženjima i razaranju čovjeka. Žalosna iskustva potvrđivala su se i u životu pape koja je on osjetio kroz dvije neljudske i protukršćanske ideologije, nacizam i komunizam, koje su uzrokovale smrt tolikih milijuna nevinih ljudi. Ponavljajući riječi Drugoga vatikanskog sabora da se je »utjelovljenjem Sin Božji na neki način ujedinio sa svim ljudima«, Ivan Pavao II. je potvrdio da je čovjek »prvi i osnovni put Crkve«. Za Papu i za Crkvu iz ovoga proizlazi obrana svakoga ljudskog života, posebno onoga najslabijeg koji se odnosi na djecu, bolesnike, osobe s invaliditetom, starce, izbjeglice, prognanike i one koji su na rubu društva.

Objavljivanjem Katekizma Katoličke Crkve (11. listopada 1992) želio je potvrditi istine vjere i kršćanskog morala u novom povijesnom, kulturnom i društvenom okruženju. Novi Katekizam predstavljen je kao »sigurna norma za naučavanje vjere«. Promicanju i obrani kršćanskog morala i ljudskog života papa je posvetio dvije enciklike: Veritatis splendor (6. kolovoza 1993) i Evangelium vitae (25. ožujka 1995). U njima predlaže Krista kao Učitelja i model kršćanskog morala koji se temelji na prirodnom zakonu, i ponovno osuđuje direktno i namjerno ubijanje nevinih i pobačaj, odbacuje eutanaziju, pokreće savjesti da se suprotstave »zavjeri protiv života« i protivi se »antikulturi« smrti i potiče promicanje kulture života. Poštivanje ljudskog života ponovo je potvrđeno u enciklici Evangelium vitae u kojoj piše: »Ljudski je život svet i nepovrediv u svakom trenutku svoga postojanja, od začeća do svoje prirodne smrti« (n. 2). I zato: »ljudsko biće treba biti poštivano i treba se odnositi prema njemu kao prema osobi od njegova začeća i njemu se, od istog tog trenutka trebaju priznati prava osobe, među kojima je prvenstveno nepovredivo pravo na život svakog nevinog bića« (n. 60). Posljedično tome proizlazi da naviještati evanđelja života znači naviještati svetost života koja se temelji na Isusu Kristu. Posebni izričaj zauzimanja Ivana Pavla II. u obrani ljudskog života jest osnivanje Papinske akademije za život utemeljene apostolskim pismom Vitae mysterium 11. veljače 1994. Specifičnost njezina poslanja definirana je kao: »Proučavati, informirati i formirati o osnovnim problemima biomedicine i prava koji se odnose na promicanje i obranu života, naročito u direktnom odnosu koji imaju s kršćanskim moralom i napucima Učiteljstva Crkve.« Razdoblje njegova pontifikata također je obilježeno napadom na obitelj, promidžbom rastave legaliziranjem izvanbračnih zajednica i homoseksualnih parova. Papa je postao neumorni branitelj života, ljudskih i kršćanskih vrijednosti obitelji koje je objavio u apostolskoj pobudnici Familiaris consortio (22. studenoga 1981) i u Pismu obiteljima (2. veljače 1994). Želio je da Pismo obiteljima bude njegov posebni prilog godini 1994, koja je proglašena Godinom obitelji. Ivan Pavao II. bio je svjestan da je učinkovitost njegova pontifikata ovisila u mnogočemu o njegovoj osobnoj patnji, ujedinjenoj s Kristovom patnjom. Nakon povratka iz bolnice, krajem svibnja 1994, za vrijeme molitve Angelusa, rekao je: »Želio bih preko Marije danas izraziti

svoju zahvalnost za ovaj dar patnje koji je nanovo povezan s marijanskim mjesecom svibnjem. Želim zahvaliti za toj dar. Shvatio sam da je on potreban. Papa je trebao biti u Poliklinici ‘Gemelli’, nije trebao biti prisutan na ovome prozoru četiri tjedna, četiri nedjelje, trebao je trpjeti: kao što je trebao trpjeti prije trinaest godina, tako je trebao i ove godine.« Želio bih citirati vrlo snažnu papinu rečenicu u obranu nerođene djece: »Narod koji ubija svoju djecu nema budućnosti.« Deklaracija iz 1996. godine, kada je poljski parlament s pretežnom prevlašću bivših komunista želio ponovno uvesti besplatni pobačaj. Taj je pokušaj propao jer ga je srušio ustavni sud.

5. Bolesnik među bolesnicima, patnik među patnicima Već od početka njegova pontifikata, pastoralnim aktivnostima Ivana Pavla II. pridala je posebna osjetljivost za bolesnike i patnike. U njima je vidio i nalazio samog trpećeg Krista. Za vrijeme općih audijencija, tijekom pastoralnih posjeta i apostolskih putovanja, približavao se osobama s invaliditetom u kolicima, bolesnicima, starcima; razgovarao je s njima, molio duhovnu potporu za svoje poslanje, stiskao bi im ruke i blagoslivljao ih. Svako je svoje putovanje povjeravao molitvama i žrtvama bolesnika i patnika. Tijekom svojeg posjeta Velikoj Britaniji 1982. godine skrenuo je posebnu pozornost na njih: »Nemojte zaboraviti bolesnike i starce. Ne napuštajte osobe s invaliditetom i teške bolesnike. Nemojte ih gurnuti na rub društva. Jer ako to učinite, zanemarujete da oni utjelovljuju jednu važnu istinu. Bolesnici, starci, osobe s invaliditetom i nemoćni uče nas da je slabost kreativni dio ljudskog života i da trpljenje može biti prihvaćeno bez gubitka dostojanstva... Ali mudrost Kristova i moć Kristova vidljive su u nemoći onih koji sudjeluju u Njegovim patnjama«. Govoreći bolesnicima, papa se obraćao i onima koji su se brinuli za njih, liječnicima, medicinskim sestrama, bolničkim kapelanima, dragovoljcima, posvećenim osobama zahvalio im i poticao da slijede primjer dobrog Samarijanca. Njegovo osobno iskustvo i mnogobrojni susreti s bolesnicima potaknuli su ga da pripremi i objavi apostolsko pismo Salvifici doloris 11. veljače 1984. na spomendan Gospe Lurdske. U Njoj predstavlja kršćanski smisao patnje. Nakon godine dana sveti je otac, izdavši motuproprij Dolentium hominum, osnovao Povjerenstvo za pastoral zdravstvenih djelatnika koje je 1988. godine postalo Papinsko povjerenstvo za pastoral

zdravstvenih radnika kao neovisni ured Rimske kurije. Glavna zadaća novoga papinskog povjerenstva jest davanje odgovora od strane Učiteljstva na nove izazove na području zdravstva, formacija zdravstvenih djelatnika i suradnja s ostalim uredima Rimske kurije na području života i zdravstva. Ivan Pavao II. ustanovio je 13. svibnja 1992. Svjetski dan bolesnika koji se slavi u prigodi liturgijskog spomendana Gospe Lurdske. Ta inicijativa usmjerena je na senzibilizaciju ljudske i kršćanske vrijednosti patnje, na potrebe bolesnika i patnika, na probleme čuvanja zdravlja i nasolidarnost i suradnju na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Kardinal Roberto Tucci, bliski suradnik pape Wojtyle, ovako se sjeća njegovih susreta s bolesnicima i patnicima: »Kako se s ganućem ne bih sjećao nježnosti Ivana Pavla II. prema bolesnicima, naročito prema djeci, nemoćnima, starcima. Koliki god bio njihov broj, želio ih je pozdraviti jednog po jednog, pomilovao bi ih, htio ih je slušati i bodrio ih, govorio im je da računa na njihove molitve i prikazanje njihovih patnji. U tim je susretima sudjelovanje bilo intenzivno što je ukazivalo na činjenicu koliko je živo u patnicima prepoznavao lice raspetog Krista. Od prvih Papinih putovanja dojmio me se ovaj njegov stav: izgledao je kao da se klanja pred svakom nemoćnom osobom. Još više me ja zaokupila ta činjenica kada sam vidio na koji način sam papa nosi u sebi znakove trpljenja.« Ivan Pavao II. je tijekom cijelog svog pontifikata – a naročito u vrijeme svoga postupnog fizičkog slabljenja, u svojoj patnji i umiranju – osobno potvrdio vrijednost ljudskog života. Dovoljno je prisjetiti se samo nekih elemenata: sudjelovanje na svojem posljednjem križnom putu, želja da govori na Uskrsnu nedjelju (27. ožujka) nakon traheotomije, posljednji tjedan njegove patnje i tri dana smrtne borbe (31. ožujka do 2. travnja 2005) koji su prenošeni sredstvima društvenog priopćavanja stvorili vrlo dirljive i rječite trenutke u cijelome svijetu. Papa nije skrivao vlastitu tjelesnu slabost i nemoć. Kada više nije mogao izgovarati riječi blagoslova, u pomanjkanju riječi, u tišini, mogao je samo učiniti gestu blagoslova. U tom je razdoblju, kada više nije mogao govoriti, govorio govorom patnje i ljubavi i dirnuo je srca mnogobrojnih vjernika i ljudi dobre volje.

6. Velik u životu, velik u smrti, velik nakon smrti U osobi Ivana Pavla II. Crkva i cijelo čovječanstvo primili su od Boga poseban dar. Sjetimo se jednog više nego pouzdanog svjedočanstva koje u sebi sažima tolika druga.

Riječ je o osobnom vrednovanju Ivana Pavla II. od strane njegova nasljednika, svetog oca Benedikta XVI. On je u svom obraćanju Rimskoj kuriji, prigodom božićnog čestitanja 22. prosinca 2005. u Vatikanu, između ostalog, rekao: »Nijedan nam papa nije ostavio toliko tekstova kao on, nijedan papa u prošlosti nije mogao posjetiti kao on cijeli svijet i izravno razgovarati s ljudima svih kontinenata. Ali, na kraju došao je do puta patnje i tišine... Sveti Otac je svojim riječima i svojim djelima darovao nam velike stvari, ali ništa manje nije važna poruka koju nam je dao s katedre trpljenja i tišine... Reakcija svijeta na smrt pape bila je dirljivo izražavanje zahvalnosti zbog činjenice da se je on u svom služenju u potpunosti darovao Bogu za svijet, zahvalnost za to što nas je on u svijetu punom mržnje i nasilja ponovno poučio ljubiti i trpjeti kroz služenje drugima; pokazao nam je, da se tako izrazim, živog Otkupitelja, Otkupljenje i dao nam je sigurnost da zlo nema zadnju riječ u svijetu.« Zaključujem ovo razmatranje riječima koje je sam sveti otac Benedikt XVI. prigodom proglašenja blaženim, 1. svibnja, izrekao o sluzi Božjemu papi Ivanu Pavlu II: »Karol Wojtyla sjeo je na Petrovu stolicu donoseći sa sobom svoje duboko razmišljanje o usporedbi marksizma i kršćanstva, usredotočujući se na čovjeka. Njegova je poruka bila slijedeća: čovjek je put Crkve, a Krist put čovjeka. S tom porukom, koja je veliko nasljeđe Drugoga Vatikanskog sabora i njegova ‘kormilara’ sluge Božjega pape Pavla VI, vodio je Ivan Pavao II. Božji narod preko praga trećega tisućljeća koje je, upravo zahvaljujući Kristu, mogao nazvati ‘pragom nade’. (...) On je dao kršćanstvu novo usmjerenje u budućnost, Božju budućnost, transcendentalnu u odnosu na povijest, ali koja utječe na povijest. Onu količinu nade koju je ustupljena marksizmu i ideologiji napretka, on je legitimno zatražio nazad za kršćanstvo, obnovivši istinsku fizionomiju nade da bismo živjeli u povijesti s duhom ‘došašća’ (iščekivanja), u osobnoj i društvenoj egzistenciji usmjerenoj Kristu, punini čovjeka i ispunjenju njegovih očekivanja pravednosti i mira.«

BILJEŠKE Per la visione generale e per i contributi specifici di Giovanni Paolo II, si vedano: SACCO DI ALBIANO, U.C., Giovanni Paolo II sulla scena del mondo. Magistero sociale, dialogo e diplomazia, Paoline, Milano 2004; TUCCI, R., »I viaggi internazionali di Giovanni Paolo II«, In: Civ. Catt., quad. 3717 (7 maggio 2005), pp. 245-257; Editoriale, »In memoria di Giovanni Poalo II«, In: Civ. Catt., quad. 3716 (16 aprile 2005), pp. 105-111; Editoriale, »Giovanni Paolo II«, In: Gregorianum 86/3 (2005), 459-462; ODER, S. – GAETA, S., Perché è santo. Il vero Giovanni Paolo II raccontato dal postulatore della causa di beatificazione, Rizzoli, Milano 2010; CALIGIANI, S., Giovanni Paolo II. Il Papa che parlava alla gente, Paoline, Milano 2010. 2 COMASTRI, A., »Santo subito!«, In: Dziwisz, S., - DRĄŻEK, C., - BUZZONETTI, R., COMASTRI, A., Lasciatemi andare, pp. 103-112. 3 TUCCI, R., »I viaggi internazionali di Giovanni Paolo II«, In: Civ. Catt., quad. 3717 (7 maggio 2005), pp. 245-257, qui 247-248. 4 Cfr. PICCOLOMINI, R. – MONOPOLI, N., Vita di Papa Giovanni Paolo II. A te Maria ripeto »Totus Tuus«, Edizioni Messaggero, Padova 2008, pp. 50-51; 103-110. 5 Cfr. PICCOLOMINI, R. – MONOPOLI, N., Vita di Papa Giovanni Paolo II, p. 104. 6 Cfr. PICCOLOMINI, R. – MONOPOLI, N., Vita di Papa Giovanni Paolo II, p. 106. 7 Cfr. PICCOLOMINI, R. – MONOPOLI, N., Vita di Papa Giovanni Paolo II, p. 125. 8 Insegnamenti di Giovanni Paolo II, vol. XXV, 2 (2002), Libreria Ed. Vaticana, Città del Vaticano 2003, pp. 478-480, qui 479-480. 9 Cfr. EDITORIALE, »In memoria di Giovanni Poalo II«, In: Civ. Catt., quad. 3716 (16 aprile 2005), pp. 105-111, qui 109-110. 10 GIOVANNI PAOLO II, Lettera Enciclica Redemptor hominis, n. 14. 11 Per un invito forte, indirizzato all’umanità, ad abbandonare ogni tipo di cultura della morte e alla ricerca della pace, si veda: GIOVANNI PAOLO II, Non uccidere in nome di Dio, Libreria Ed. Vaticana, Ed. Piemme, Casale Monferrato (AL) 2005. 12 Cfr. EDITORIALE, »In memoria di Giovanni Poalo II«, In: Civ. Catt., quad. 3716 (16 aprile 2005), pp. 105-111, qui 106-107. Si veda anche: MIRANDO, G., »”Cultura della morte”: Analisi di un concetto e di un dramma«, In: Pontificia Accademia per la Vita, Commento Interdisciplinare alla »Evangelium Vitae«, Ed. E. Sgreccia – R. Lucas Lucas, Libreria Ed. Vaticana, Città del Vaticano 1997, pp. 225-243, qui 242-243. 13 Per la fondazione teologica, si veda: TREMBLAY, R., »Il Cristo, “Vangelo della vita” «, In: Pontificia Accademia per la Vita, Commento Interdisciplinare alla »Evangelium Vitae«, pp. 345362. 14 GIOVANNI PAOLO II, Lettera Apostolica Vitae Mysterium, n. 4, In: Pontifical Academy for Life, Year Book 2010, Fourth edition, Libreria Ed. Vaticana, Città del Vaticano 2010, p. 164. Si vedano anche: SGRECCIA, E., »Conclusione«, In: Pontificia Accademia per la Vita, Commento Interdisciplinare alla »Evangelium Vitae«, pp. 695-696; SACCO DI ALBIANO, U.C., Giovanni Paolo II sulla scena del mondo, pp. 147-148. 15 Insegnamenti di Giovanni Paolo II, vol. V, 2 (1982), Libreria Ed. Vaticana, Città del Vaticano 1982, pp. 1909-1912, qui 1911-1912. 16 Cfr. Dziwisz, S., - DRĄŻEK, C., »La sofferenza nella vita e nel magistero di Giovanni Paolo II«, In: Dziwisz, S., - DRĄŻEK, C., - BUZZONETTI, R., - COMASTRI, A., Lasciatemi andare, pp. 19-29. 17 TUCCI, R., »I viaggi internazionali di Giovanni Paolo II«, In: Civ. Catt., quad. 3717 (7 maggio 2005), pp. 245-257, qui 256. 18 Cfr. MARCHESI, G., »La morte del Papa«, in Civ. Catt., quad. 3716 (16 aprile 2005), pp. 167176, qui 170-173; POLITI, M., Papa Wojtyla. L’addio, Morcelliana, Brescia 2007. 19 Insegnamenti di Benedetto XVI, vol. I (2005), Libreria Ed. Vaticana, Città del Vaticano 2006, pp. 1018-1032, qui 1019,1021. 1

1. S AVJETI KATOLIČKOG LIJEČ NIKA

Prim. dr. sc. Marica Miletić-Medved, spec. epidemiologije Opća bolnica »Josip Benčević« Slavonski Brod

Katolički liječnici o zdravlju Hrvatsko katoličko liječničko društvo okuplja više od 2.400 članova. Osnovano je 1991. godine u krilu Katoličke Crkve s odobrenjem Hrvatske biskupske konferencije, a član je europske (FEAMC) i svjetske federacije katoličkih liječničkih udruga (FIAMC). Na nacionalnoj razini prepoznaje aktivnosti drugih katoličkih stručnih društava, a od prošle godine uključeno je i u savez udruga (CROVITA). Djeluje u 21 podružnici diljem Hrvatske, a organizirano je u više sekcija (Sekcija mladih, koja okuplja studente završnih godina pripadajućih fakulteta, Sekcija za tisak, koja se brine za izlazak Glasnika HKLD-a, Sekcija za odgoj i obrazovanje, koja tradicionalno organizira tematski godišnji tečaj s područja bioetike). Svrha djelovanja HKLD-a je promicanje kršćanskih etičkih načela u zaštiti zdravlja naroda i čuvanju ljudskoga života od začeća do naravne smrti. Za katoličkoga liječnika život je svet i zato se zauzima za njegovo poštovanje kao apsolutnog dobra. I on je samo čovjek koji se Bogu utječe da mu »podari milost izlječenja i lijek za spas života«. Istodobno zauzima se za primjenu razumnih i najboljih postupaka u čuvanju zdravlja, sprečavanju, prepoznavanju i liječenju bolesti te oporavku bolesnika. Društvo promiče katoličke moralno-etičke stavove u medicinskoj znanosti i praksi prihvaćajući nauk Katoličke Crkve te nastoji biti prepoznatljivo u aktualnoj hrvatskoj zbilji. Članovi HKDL-a specijalisti su različitih medicinskih grana i, ispovijedajući vjeru u Isusa, u svojem radu rukovode se medicinskom etikom i naravnim zakonom.

Nakana je da u novoj rubrici »Savjet katoličkog liječnika« u kratkom obliku pojedini naši članovi daju čitateljima medicinski savjet pa će se tako osvrnuti na razne bolesti i stanja kao i novosti iz suvremene dijagnostike i terapije na jednostavan i čitateljima pristupačan način.

Mr. sc. Melita Vukšić, dr. med., spec. dermatovenerolog KBC Osijek

Fototoksični dermatitis U ljetnim danima i s većom izloženošću suncu ponekad se pojave neuobičajene reakcije na koži, što je najčešća posljedica UV (ultraljubičastih) zraka, kojih se djelovanje može pojačati refleksijom od vodene površine. Reakcije na koži koje nastaju pod djelovanjem sunca nazivaju se fotodermatoze (oboljenja kože izazvana osvijetljenošću), a javljaju se kao primarne i sekundarne. Izlaganjem suncu nastaju primarne fotodermatoze, dok sekundarne nastaju djelovanjem UV zraka na fotosenzibilizirajuće tvari u koži ili na koži. To su tvari koje pojačavaju osjetljivost kože na svjetlo. Pod utjecajem svjetla uz nazočnost fotosenzibilizirajuće tvari razvija se fototoksični dermatitis (vrsta upale kože), koji u kožu dolazi kao proizvod metabolizma resorpcijom iz probavnog sustava ili parenteralno (unošenjem injekcijama, trljanjem i slično). Najčešći uzrok izazivanja fototoksičnog dermatitisa mogu biti lijekovi koji se koriste protiv zgrušavanja krvi, zatim antibiotici (tetraciklini), lijekovi protiv gljivičnih infekcija (grizeofulvin), protiv upala mokraćnih putova (nalidiksična kiselina), lijekovi protiv tumora (dekarbazin). Simptomi se najčešće očituju crvenilom, urtikarijalnim reakcijama, pojavama mjehura itd. Mnogi prije izlaska nanose parfeme, dezodoranse ili kreme na kožu, što kod osjetljivih osoba dovodi do hiperpigmentacije kože (Berloque dermatitis). Kod dermatoze (oboljenja kože) u terapiji pomažu preparati s hidrokinonom, ali najbolje je ne nanositi nikakva kozmetička sredstva na kožu prije izlaganja suncu, osobito na mjesta izložena suncu.

Isto tako nakon dodira s nekim travama uz nazočnost UV zračenja može nastati akutna upala kože, koja se očituje u obliku trakastih crvenila i mjestimičnih mjehurića. To se javlja kod osoba koje dolaze u kontakt s pastrnjakom, ili kod osoba koje kose travu nakon kišnog dana a izloženi su suncu. U terapiji se koriste kortikosteroidni losioni i kreme te po potrebi i antibiotski lokalni preparati. Ne treba zaboraviti da se izložiti suncu smije samo uz odgovarajuća zaštitna sredstva za zaštitu od sunca, koja su različitih jačina ovisno o tipu kože, a označena su SPF oznakom. Ona se nanose u prvom redu na mjesta koja su izložena suncu, a rabiti ih trebaju ponajviše osobe koje su profesionalno ili zbog hobija izložene suncu (poljoprivrednici, vozači, sportaši). Kod uzimanja lijekova obvezatno treba provjeriti u uputstvu imaju li fototoksično djelovanje.

Pod utjecajem svjetla uz nazočnost fotosenzibilizirajuće tvari razvija se fototoksični dermatitis (vrsta upale kože), koji u kožu dolazi kao proizvod metabolizma resorpcijom iz probavnog sustava ili parenteralno (unošenjem injekcijama, trljanjem i slično).

Mr. sc. Klaudija Šebetić, dr. med., spec. dermatovenerolog Poliklinika Šebetić, Zagreb

Melanom Melanom, zloćudna novotvorina kože i sluznice, bolest je pretežito bijele populacije, a javlja se u srednjoj životnoj dobi. Najčešće je to promjena na koži od tamnosmeđe do crvene boje, nepravilnog oblika, s izraženim krvarenjem, nepravilnih rubova, koja naglo raste i koja se mijenja. Češće se javlja u osoba koje su od djetinjstva te kasnije tijekom života dobivale sunčane opekline. Povećani rizik je i kod osoba koje su u obiteljima u kojima je tko već imao melanom te osoba koje su jako izložene suncu. Veći rizik imaju ljudi s velikim brojem madeža (više od pedeset) na tijelu. Isto tako češće se javljaju kod osobe koja ima displastični, tj. sumnjivi madež. Taj madež izgleda poput kapljice tinte koja je kapnula na kožu, nepravilnog je oblika, višebojan i viši je u promjeru od 6 mm. Statistički, u Hrvatskoj od melanoma godišnje oboli više od 600 osoba. Za razliku od zloćudnih, dobroćudni madeži su malene smećkaste točkice, koje se mogu naći posvuda po tijelu. Nekada takvi madeži mogu biti vidljivi već od rođenja, dok veći broj madeža nastaje tijekom života. Madeži koji su iznad razine kože, poput malenih loptica, boje kože ili smećkaste boje, bez izraženijih razlika u boji, smatraju se dobroćudnima. U praćenju promjene madeža može pomoći ABCDE pravilo. Tako A znači asimetrija (normalan madež je simetričan), B se odnosi na rubove/border (normalan madež ima lijepe, pravilne rubove), C je boja/colour (normalan madež je sav u jednoj boji, nije višebojan), D se odnosi na promjer/ diameter (diplastični madeži su obično veći od 6 mm), E je uzdignuće/ elevation (u promijenjenom madežu mogu nastati kvržice, različita uzdignuća). Ta pravila mogu biti od velike pomoći kod promatranja kože

Posebno treba svratiti pozornost ako se madež mijenja, krvari, raste ili iz njega ispada dlaka, te ako je promijenio boju ili intenzivno svrbi. Kako bi se smanjilo nastajanje melanoma, važno je izbjegavati sunce od 11 do 16 sati...

i promjena na njoj. Na taj način trebalo bi kožu pregledavati jednom mjesečno ukoliko je nešto sumnjivo. Posebno treba svratiti pozornost ako se madež mijenja, krvari, raste ili iz njega ispada dlaka, te ako je promijenio boju ili intenzivno svrbi. U dermatološke ordinacije često dolaze osobe koje su ozlijedile madež te su u bojazni da će odmah dobiti melanom. Nema razloga za paniku, jer istraživanja pokazuju da ozljeda madeža ne vodi u melanom, nego naslijeđe i koliko je koža sunčana tijekom života. Ako se neki madež stalno ozljeđuje te raskrvari, pogotovo ukoliko je na mjestu tijela gdje dolaze naramenice ili na pojasu, preporuka je da ga se odstrani. Kako bi se smanjilo nastajanje melanoma, važno je izbjegavati sunce od 11 do 16 sati, tj. valja se sunčati oprezno tijekom dana, uz korištenje odjeće i sredstva za zaštitu od sunca.

Mr. sc. Sandra Marinović Kulišić, dr.med. Klinika za kožne i spolne bolesti KBC Zagreb

Liječenje proširenih vena Skleroterapija je metoda liječenja proširenih vena, kod koje se u žile injekcijom unosi sklerozantno sredstvo. Ono uzrokuje upalu stijenke krvne žile, što onda dovodi do njezina skrućivanja i sužavanja. Dosad se ta metoda koristila samo za liječenje prvog stadija (vene manjeg promjera od 1 do 4 mm), a novost je da se pod kontrolom ultrazvuka njome sada mogu liječiti i proširene vene drugog stupnja (do 8 mm). Neposredno nakon primjene sklerozantnog sredstva osoba treba boraviti u čekaonici još pola sata i za to vrijeme hodati, a ne sjediti. Pet dana prije i dva dana nakon skleroterapije ne smije uzimati lijekove s acetilsalicilnom kiselinom (Andol, Aspirin...), kao ni nesteroidna protuupalna sredstva (Brufen, Voltaren...). Dva dana prije i poslije skleroterapije ne smije piti alkoholna pića, a 72 sata po skleroterapiji treba izbjegavati naporne aktivnosti, poput aerobika, fitnesa, dizanja teških predmeta, igranja nogometa, košarke ili odbojke. Idućih šest mjeseci ne preporučuje se korištenje sauna i vrućih kupki. Nakon sklerozantne terapije obvezno se najviše šest tjedana primjenjuje kompresivna terapija, to jest nošenje elastičnih zavoja ili kompresivnih čarapa, ovisno o odabiru pacijenta. Kompresivna terapija preduvjet je uspješnog liječenja kronične venske bolesti jer pomaže u učvršćivanju stijenki krvnih žila. Svako jutro treba obući čarape ili staviti povoje na noge od gležnja prema gore prije ustajanja iz kreveta. Sklerozantna terapija nikada se ne izvodi u slučajevima kada osoba ima upalnu bolest s povišenom tjelesnom temperaturom, teži oblik ovapnjenja krvnih žila, ugrušak u krvnoj žili, tešku slabokrvnost, epilepsiju, izra-

Općenito kod proširenih vena savjetuje se podizanje nogu pri sjedenju te izbjegavanje sjedenja s prekriženim nogama i stajanje na jednom mjestu.

zito povišene vrijednosti krvnog tlaka, trudnoću ili preosjetljivost na sklerozantno sredstvo. Ukoliko postoje oštećenja zalisaka vena, osoba se upućuje vaskularnom kirurgu, jer joj je tada potrebna operativna ili laserska terapija. No skleroterapija može opet biti izbor nakon primijene kirurške metode, za liječenje površinskih vena koje se kirurški ne mogu tretirati. Općenito kod proširenih vena savjetuje se podizanje nogu pri sjedenju te izbjegavanje sjedenja sa prekriženim nogama i stajanje na jednom mjestu. Djelovanje topline kao što je sunčanje, saune, kozmetički tretmani toplinskom obradom pogoršavaju stanje vena. Korisno je hodanje u plitkoj vodi do koljena i tuširanje mlakom vodom.

2. ZDRAVSTVENA V IZITA

Prof. dr. Ante Ćorušić Pročelnik Zavoda za ginekološku onkologiju Klinike za ženske bolesti i porode KBC-a Zagreb Prof. dr. Ante Ćorušić pročelnik je Zavoda za ginekološku onkologiju Klinike za ženske bolesti i porode Kliničkoga bolničkog centra Zagreb. Među manjim brojem ginekologa član je Hrvatskoga katoličkog liječničkog društva. Otac je četvero djece različita uzrasta. Kao specijalist ginekolog govori o problemima s kojima se sučeljava njegova struka, a koji je problem šire zajednice, od kontracepcije, abortusa te kako zaštiti život od začeća do prirodne smrti.

»Tko sam ja da odlučujem o nečijem životu i smrti?« Pilula je abortivno sredstvo ¬¬ Farmaceutski pripravak »Escapelle« (kao »kontracepcijsko sredstvo«) registriran je pri Agenciji za

lijekove i medicinske proizvode i izdaje se na recept liječnika i kupuje u ljekarni. Kod indikacija stoji, između ostaloga: »Escapelle djeluje sprečavajući da se već oplođeno jajašce prihvati na sluznicu maternice.« I dalje odmah slijedeća rečenica: »Escapelle dakle, sprječava da trudnoća nastupi.« Što to znači? Zar to nije protuslovno? Dakle je li to ubojstvo začetoga djeteta? PROF. ĆORUŠIĆ: U prvom redu gledajući općenito oralnu kontracepciju, sami njezini autori su priznali da je ona uništila kršćansku Europu. Činjenica je da je dovela do manjeg broja neželjenih trudnoća i pobačaja, ali i znatno pridonijela smanjenju nataliteta u mnogim europskim zemljama. Neke populacije u Europi je ne koriste, a neke koriste. Prema statistici, Nizozemska koristi najviše takve vrste kontracepcije, a najveći je natalitet upravo u toj zemlji. Zašto? Jer kontracepciju ne koriste doseljenici, koji imaju najviše djece. Dok sam bio student, učili su nas planiranju obitelji, pa su govorili o tadašnjemu modernom poimanju obitelji po »zwei kinder sistemu«. Danas treba govoriti o stanju kakvo jest i mijenjati svijest kod žena i muškaraca u preuzimanju odgovornosti za život.

159

Iako sve ima posljedice za ženu, oralna kontracepcija za ženu je manje zlo nego uporaba materničnog uloška (spirale), koja je abortivno sredstvo. Što se tiče pripravka »Escapelle« ili pilule »jutro poslije«, ona je popularna kod mlađih ljudi i oni je najčešće koriste. Pokazatelji govore da se i u Hrvatskoj spušta dobna granica prvoga spolnog odnosa kako kod dječaka i tako i kod djevojčica, negdje na šesnaest godina. Ti mladi ljudi koriste pilulu koja ima visoku koncentraciju hormona i djeluje embriocidno i ubija eventualno začeto dijete. U tom slučaju ona nije kontracepcijska nego abortivna pilula. Koliko mi je poznato, o tome nije provedena šira rasprava, nego su je pustili oni koji odlučuju o tome i registrirali pri Agenciji za lijekove. Ona djeluje tako da sprečava da se već oplođeno jajašce prihvati na sluznicu maternice, pa je to abortivno sredstvo, a onda je to abortus, koji je ubojstvo. Radi se o medikamentoznom pobačaju, koji po ženino zdravlje ima manje štetnih posljedica od instrumentalno izvedenog pobačaja. Mišljenja sam, kad je već registrirana, da ta pilula ne bi smjela biti široko dostupna u ljekarnama i trebali bi je propisivati isključivo ginekolozi u bolničkom sustavu, supspecijalisti za područje adolescentne ginekologije. Slična je situacija i u nama susjednoj Italiji. Tu je važna sigurnost u moralnim stavovima u prakticiranju naše struke, a nas katolike Crkva usmjerava na profesionalnu savjest i na to da činimo dobro, prilagođavajući se vremenu i trenutku razvoja. Zahtijeva od nas da to učinimo »de facto« i »de iure«.

Svaki je život Božji dar ¬¬ Prema nedavno objavljenim podacima, u svijetu godišnje oko 70.000 žena umre od izravnih po-

sljedica abortusa, a oko 5.000.000 žena ostane s nekim invaliditetom. Možete li to prokomentirati i postoji li podatak za Hrvatsku? Koliko su žene upoznate s posljedicama? PROF. ĆORUŠIĆ: Nažalost,

to je zlo koje je zahvatilo svijet i kojem se teško može oduprijeti nekim zabranama, kao ni apsolutnom liberalizacijom. Ni jedna krajnost nije dobra, jer u obje krajnosti pokazuju se negativni rezultati. Zato treba odgojno djelovati, a tu kršćani mogu i trebaju odigrati veliku ulogu, upravo posredstvom Crkve, bilo predavanjima, edukaciji kako svećenika tako katoličkih liječnika, laika. Podaci o samoj smrtnosti su alarmantni, jer svaki je život Božji dar, pa ga tako treba i prihvatiti. Svatko sebi treba postaviti pitanje: »Tko sam ja da odlučujem o nečijem životu i smrti?« U tom najgorem slučaju, prema navedenim po160

dacima, govori se o smrtnosti žena, ali tu je smrt i majke i djeteta, što će reći da su to dva života odjednom oduzeta. U tim podacima isto tako pokazuje se da se najveći broj smrtnosti događa u zemljama u razvoju, dakle u prvom redu u afričkim, latinoameričkim i azijskim zemljama. Protiv toga se valja boriti prosvjećivanjem, upozoravanjem na posljedice, nazvati to pravim imenom. Treba biti izravan, premda je toga uvijek bilo i bit će. Ali ne smijemo se solidarizirati sa zlom, nego se boriti protiv njega. Za Hrvatsku nemam podatke, ali posljednjih godina, koliko je meni poznato, nije bilo smrtnosti majke nakon namjernog pobačaja.

Mediji ignoriraju kršćanski svjetonazor ¬¬ Kao liječnik, ginekolog, u razgovoru ste s brojnim ženama, pa i s onima koje se odlučuju na uboj-

stvo vlastita djeteta. Što tjera ženu na pobačaj? Što se može preventivno učiniti? U Hrvatskoj je zakonski pobačaj dopušten. No od 1994. imamo priziv savjesti, pa većina mojih kolega, kao ni ja, to ne radimo, jer nam zakon to dopušta. U sve treba biti uključena šira društvena zajednica, jer sama administrativna zabrana ne bi smanjila broj pobačaja. Treba više raditi na odgoju mladih. Program Odgoja za spolnost dobro ja zamišljen, ali je zapeo u administrativnim teškoćama. Spoznaja djeteta o spolnosti, njemu na prikladan način u određenoj razvojnoj fazi, vrlo je važna za pojedinca i za širu zajednicu. U Hrvatskoj su se pojavila dva svjetonazora, liberalni i tradicijski. Taj potonji je onaj kršćanski, na kojem se temelji naša kultura i koji zastupa većina hrvatskoga naroda. Nažalost, mediji su uz onaj liberalni, koji zastupa manjina. A mi u narodu imamo većinski kršćanski svjetonazor, no takav nazor se ne čuje, premda je to stav većine. Mediji se bave pretežno ekstremnim stvarima, dakle ili se bave politikom i aferama, jer to prodaje medije, ili se posvećuju crnoj kronici i neznatnim manjinskim problemima te pokušavaju nametnuti stav manjine kao općeprihvatljiv. No realni život je negdje između. Tako je i s pitanjem pobačaja, koji je ubojstvo nekoga tko se ne može braniti. Naprimjer dijete začeto aktom silovanja začeto je u zločinu, ali nije dijete krivo za taj zločin. To su teške socijalne, etičke i moralne dileme i tu je teško govoriti paušalno i generalizirati. PROF. ĆORUŠIĆ:

Premalo je ginekologa u katoličkim društvima ¬¬ Zašto se premalo čuje glas katoličkih ginekologa? Zapravo, ima li katoličkih ginekologa u Hrvat-

skoj i koliko su aktivni u Hrvatskome katoličkom liječničkom društvu? 161

»Supruga i ja smo odlučili sve što bude začeto da će se i roditi. Oni koji imaju dileme i dvojbe, posebno kad se počnu žaliti na socijalni status, kažem im da gdje ima kruha za jedno, bit će i za drugo, a ako ima za drugo, bit će i za treće. Nažalost, malo je brakova u Hrvatskoj koji imaju četvero i više djece. Nije to stvar neimaštine, nego ljudi su postali komotni i nitko se ne želi odricati nečega što će remetiti njegov komoditet.«

PROF. ĆORUŠIĆ: Stjecajem okolnosti poznavao sam nuncija nadbiskupa Francisco-Javiera Lozana. Kad sam se predstavio da sam liječnik na jednom susretu, on me pitao što je moja specijalnost. Odgovorio sam mu da sam ginekolog. Rekao mi je kako je čudno da ginekolog može biti član katoličkoga liječničkog društva. To je struka koja zbog nekih etičkih dilema, u prvom redu onih stručnih, nije u poziciji, kao ostale grane medicine, da je u samom početku sve jasno. Tu su pitanja vezana za zanošenje i rađanje, za pobačaj, za dvojbe oko kontracepcijske pilule i umjetne oplodnje. Zbog tih stvari mnogi ginekolozi izbjegavaju biti članovima katoličkoga liječničkog društva, iako nemaju razloga zato ako imaju jasne svoje stavove. Često zbog straha od toga što će im struka reći mnogi bježe od Hrvatskoga katoličkoga liječničkog društva. I onda je tu premalo katoličkoga glasa. Treba govoriti otvoreno i javno, jer to je dobro i za struku. Bilo bi puno manje neželjenih stanja i puno manje etičkih dvojbi da se čuje glas katoličkih ginekologa. Nažalost, toga glasa nema. On je, jednostavno, izostao. S jedne strane paze što će im struka reći, a s druge strane željeli bi zastupati svoje katoličke stavove. To je veoma osjetljivo područje, pa i mediji bježe od njega, a i sami ginekolozi. ¬¬ Koliko se upozorava žene o štetnosti kontracepcijskih sredstava, ili druge pacijente o posljedica-

ma koje može izazvati određeni farmaceutski pripravak ili lijek? Zapravo, koliko pacijenti čitaju upute i vjeruju li bezrezervno liječnicima? PROF. ĆORUŠIĆ: Pri propisivanju bilo kojeg lijeka vrlo je važna komunikacija između liječnika i pacijenta. Tako postoji skupina ljudi koji puno znaju o lijeku i svojoj dijagnozi, jer su to proučili, bilo putem medija ili na drugi način. Zatim tu je skupina onih koji su donekle obrazovani i djelomice to poznaju, te ona treća skupina ljudi, koje ništa ne zanima i koji sve bezrezervno prihvaćaju. Tako je i s posljedicama kontracepcije, posebno kad je u pitanju oralna uporaba. U Hrvatskoj se, prema pokazateljima, lako dolazi do oralnih kontraceptiva, premda podaci pokazuju da manje od osam posto spolno aktivnih žena to koristi. Oralna kontracepcija ima odgovarajuće rizike i na to treba liječnik upozoriti ženu.

162

Bez djece zbog komoditeta ¬¬ Koliko Vaš vlastiti primjer kao oca četvero djece može poslužiti u savjetovanju bračnih parova i u

Vašem djelovanju? PROF. ĆORUŠIĆ: Većina onih s kojima radim i s kojima se družim zna-

de da supruga i ja imamo četvero djece. Kad kažem da imam četvero djece, većina ljudi čestita i divi se. Uvijek u razgovoru kažem da je to nešto što je normalno. Supruga i ja smo odlučili sve što bude začeto da će se i roditi. Oni koji imaju dileme i dvojbe, posebno kad se počnu žaliti na socijalni status, kažem im da gdje ima kruha za jedno, bit će i za drugo, a ako ima za drugo, bit će i za treće. Pa zar su naši stari živjeli bolje nego što mi danas živimo, a imali su više djece i sva su bila zdrava i uspješna. Nažalost, malo je brakova u Hrvatskoj koji imaju četvero i više djece. Nije to stvar neimaštine, nego ljudi su postali komotni i nitko se ne želi odricati nečega što će remetiti njegov komoditet. Drugi je problem način života, a to je što se žene odlučuju sve kasnije na rađanje prvoga djeteta, tj. više se polaže na karijeru. Onda kada dođu u određenu životnu fazu, starije dobi, postane već kasno. Svoj narod i Hrvatska vole se djecom, jer ako nema djece, uzaludna nam sva izgradnja i ljepota ovoga što imamo.

Zakon je samo zaštitio život nemoćnih ¬¬ Nedavno

je donesen Zakon o medicinski pomognutoj oplodnji, koji je nazvan nazadnjačkim i konzervativnim. Kako ga tumačite? Što se s tim Zakonom pokušalo odrediti?

PROF. ĆORUŠIĆ: Iako su taj zakon proglasili nazadnjačkim, konzervativnim i što se oko njega u medijima podigla prašina, realno gledajući, on je bio potreban u ovoj situaciji u kojoj se mi nalazimo. Zakon na bilo koji način neće umanjiti značenje postupaka medicinski pomognute oplodnje niti bilo što umanjiti u suvremenoj ginekologiji. Tvrdnja da ćemo zbog promjene zakona i smanjenog broja postupaka smanjiti natalitet obična je besmislica. U Hrvatskoj se svim metodama medicinski pomognute oplodnje rodi oko 600 djece godišnje. To je oko 1,5 % svih novorođenčadi u RH. Gledajući na globalnom planu, to neće promijeniti demografsku sliku Hrvatske ukoliko nećemo rađati djecu. Svaki bračni par danas bi trebao imati barem troje djece kako bismo se održali, u prvom redu mi kao narod na ovim prostorima. Gledajući sam Zakon o medicinski pomognutoj oplodnji, treba ga prihvatiti kao prvi takav zakon koji je Hrvatska donijela, a sigurno je da će

163

nedostaci koji se uoče biti revidirani. Bolje je imati takav zakon nego nikakav, kao što je bilo prije. Primjerice prije je bilo puno zamrznutih embrija od kojih su roditelji digli ruke jer su već dobili djecu. To su dakle živa bića i tko ih ima pravo proliti, uništiti, preprodavati, dakle izravno ubiti to živo biće? Upravo je tim zakonom riješeno takvo pitanje, koje je ostavljalo brojne etičke dvojbe.

Preventiva je važna za žene ¬¬ Prema podacima HPV infekcija je vrlo česta infekcija u žena i muškaraca, a prenosi se spolnim

odnosom i uzrokuje rak vrata maternice. Prema podacima širom svijeta, svake dvije minute jedna žena umre od raka vrata maternice i to je drugi najčešći rak u žena mlađih od 45 godina te u svijetu godišnje oko 500.000 žena obolijeva od raka vrata maternice. Koji su zapravo uzroci i kako preventivno djelovati? PROF. ĆORUŠIĆ: U

današnjoj medicini znanost je otišla dosta daleko, pa tako i na tom području, znamo uzročnika raka vrata maternice – to su neki sojevi humanog papiloma virusa. Za taj problem imamo danas i cjepivo protiv tih specifičnih sojeva virusa. K tome to je dostupno vizualizaciji tijekom ginekološkog pregleda, pa je uz stručnost i medicinsku opremu taj pregled lako izvediv. To je jednostavni, konvencionalni PAPA obrisak. On je visoko osjetljiv, visoko specifičan, lako izvediv, jednosatno je ponovljiv, a k tome nije skup. I kad sagledamo sve te parametre, onda je jasno da niti jedna žena ne bi smjela oboljeti od raka vrata maternice, a kamoli umrijeti. No stvari su druge prirode, a to je opet problem prosvjećenosti, koje nikad nema dovoljno, te navika odlaska na ginekološke preglede. ¬¬ U svijetu to je i treći rak u žena po smrtnosti, odmah iza raka dojke i pluća i statistika bilježi da

svake godine gotovo 270.000 žena umire od raka vrata maternice, a od toga 85 % smrti događa se u zemljama u razvoju. Kakvo je stanje u Hrvatskoj? PROF. ĆORUŠIĆ: U

Hrvatskoj žene imaju jednu vrlo lošu naviku, a to je da, kad završe svoju reprodukciju, odnosno kad rode zadnje dijete, više uopće ne posjećuju ginekologa. A tu se krije najveća opasnost, jer iz populacije tih žena događa se gotovo 90 posto svih karcinoma vrata maternice u Hrvatskoj. Međutim smatram da programi primarne prevencije i medijske kampanje mogu odigrati veliku ulogu u informiranju žena, jer kao što sam spomenuo, rak vrata maternice je specifičan po tome što se može otkriti prije no što nastane. 164

Nacionalnim programom protiv raka maternice ¬¬ U Hrvatskoj je nedavno Vlada prihvatila Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata mater-

nice. Što on donosi? PROF. ĆORUŠIĆ: To je još jedna od mjera zaštite stanovništva i preventivnog djelovanja koje se usklađuje sa zakonima Europske Unije. Tako će se od siječnja 2011. provoditi Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice, koji je Vlada prihvatila. Takav program, dakle nakon što se već provode slični programi za rak dojke i debelog crijeva, valja podržati i što više promovirati. Mnoge žene se na pregled za rak dojke ne odazivaju jer im je važnija briga oko njihova posla, borbe za egzistenciju, briga o obitelji i djece, ali treba ih pozvati i učiniti sve da svaka žena taj dan odvoji vrijeme za samu sebe i ode na pregled. Cilj programa je smanjenje smrtnosti od raka maternice za 70 posto u idućih 10 godina. Tako se u tri godine, prema Vladinu prijedlogu, dakle od početka provedbe programa pregledima namjerava obuhvatiti 85 posto ciljne populacije, dakle žene od 25 do 64 godine, kojih je u Hrvatskoj 1,19 milijuna. Što se tiče prevencije, ona može biti primarna i sekundarna. Važno je naglasiti da za dobre rezultate ti oblici prevencije moraju biti međusobno komplementarni. U primarnu prevenciju spada edukacija, koja mora početi u osnovnoj školi, tj. u sedmom ili osmom razredu. U primarnu prevenciju spada i cijepljenje. Sekundarna prevencija je ono na čemu sada intenzivno radimo, a to je uvođenje aktivnog organiziranog programa probira za rak vrata maternice. To znači da ćemo pozivati žene u dobi od 25 do 64 godine (pojavnost bolesti je u toj dobnoj skupini najveća) na organizirana PAPA testiranja. I to ukoliko odaziv žena bude dobar te ukoliko mi budemo dobro organizirani.

Poslije pobačaja žena nikad ne može biti kao prije ¬¬ Kao ginekolog s dugogodišnjim iskustvom, zatim profesor, znanstvenik, možete li opisati kakve

posljedice ostavlja pobačaj na ženu, posebno kada dođe do spoznaje da je ubila vlastito dijete? PROF. ĆORUŠIĆ: U prvom redu tu je pitanje svjetonazora, spoznaje i savjesti koja je u sklopu vlastitog identiteta svakog pojedinca, dakle one osobnosti na kojoj je osoba izgrađena. No jedno je zajedničko. Pobačaj ostavlja velike psihosocijalne, zatim seksualne i emotivne posljedice na svaku ženu. Može to ostaviti i velike posljedice u smislu neplodnosti. To je velika trauma za ženu i nikad ona ne može biti ista kao što je bila prije

165

nego se odlučila za pobačaj. To je veliko zlo i ne treba se s njim solidarizirati, nego se protiv njega boriti na način koji je za to prikladan. Vjerujem da se ženi nije lako odlučiti za pobačaj, jer je svjesna što čini, barem većina njih. Gledam na drugoj strani ženu koja ne može imati dijete; ona također pokušava sve učiniti da dođe do djeteta, da začne. Tako i kad je u pitanju pobačaj, žena nastoji sve učiniti da se riješi začetog djeteta i svoju odluku želi provesti, često ne birajući sredstva i ne gledajući posljedice. Zato o tome treba govoriti u javnosti, u medijima. Nije dovoljno samo govoriti kad dođe do toga čina, a još gore poslije njega. Zanimljivo je da nikad nije organizirana neka emisija na Hrvatskoj televiziji ili drugi oblik sučeljavanja same struke različitih svjetonazora, pa da svatko iznese svoje argumente i da se vide stavovi. I to je pokazatelj da manjina u medijima i javnim istupima diktira većini hrvatskoga naroda, koji ima većinski kršćanski svjetonazor. Nažalost, često hrvatski narod putem medija nije upoznat s realnošću i istinom, jer se diktirano oblikuje javno mnijenje onako kako nekome odgovara.

166

Kazalo imena A

Aberle, Neda 113, 191 Angelini, Andrej 55

Ilievska Korečić, Tatjana 147

Jukić, Marko 89

Mimica Matanović, Suzana 129 Miškulin, Maja 119 Miškulin, Silva 149 Murgić, Jure 75

Kakarigi, Davor 139 Kandić-Splavski, Branka 225 Karačić, Mirko 43 Kaštelan, Darko 85 Kedmenec-Bartolić, Štefica 107 Kovač, Tomo 117 Kraljević, Nada 69 Kraml, Oto 145 Krapac, Ladislav 131 Krešić, Kata 91 Krmek, Vlado 103 Krnjak, Rožica 77 Krpina, Kristian 33 Kujundžić, Milan 29 Kukulj, Suzana 93

Odobašić, Željko 81

Baćani, Biserka 97 Barač, Ivan 49 Barada, Ante 143 Baričić, Mirjana 151 Benčić, Ivan 105 Brečić, Petrana 167 Bućan, Kajo 45 Bulum, Joško 133

C Capan, Renata 63 Celiščak-Koštarić, Irena 67

Č Čivljak, Rok 27 Čurjak, Sanja 141

Ć Ćelić, Ivan 115 Ćelić, Silvija 51 Ćorušić, Ante 159

Lugović-Mihić, Liborija 57

Fabris, Sebastijan 209 Franinović-Marković, Julijana 47

Ljubičić, Ante 155 Ljubičić, Mate 221

Mađarić, Vesna 125 Marinović Kulišić, Sandra 23 Markotić, Alemka 127 Marović, Anton 95 Matić, Tomas 41 Matovinović Osvatić, Martina 71 Metelko, Željko 183 Mihaljević, Jozo 137 Miletić-Medved, Marica 17 Miličić, Davor 175

Gabaldo, Krešimir 109 Galić, Edvard 101 Golubić, Jela 99 Gruičić, Dalibor 135 Gverić, Mile 79

H Harjaček, Miroslav 199 Herceg-Čavrak, Vesna 213 Herceg, Miroslav 35

P Pelivan, Ivica 65 Pitlović, Hrvoje 73 Popić, Goran 153 Popijač-Ključar, Stanka 83 Puljiz, Ivan 25

R Radeljić, Vjekoslav 61 Radoš, Marko 203

S Sačer, Dražen 39 Sironić, Suzana 123 Strineka, Maja 37

Šebetić, Klaudija 21 Šošić, Hrvoje 59

T Trubelja-Koren, Danica 121

231

U Udiljak, Žarko 53

V Vrabec, Romano 31 Vučak, Ivica 217 Vučemilović, Ante 111 Vukšić, Melita 19

Z Zajc, Ivan 87

Tradicija, iskustvo i kvaliteta! Ustanova osnovana 1990. g. Mesnička 32, Zagreb; e-mail: info@sanatorij.com; tel/fax: 01/ 4851-422; Zdravstvena njega u kući Fizikalna terapija u kući Sanitetski prijevoz Najam medicinskih kreveta Stacionarni smještaj bolesnika (palijativna skrb)

Orešje 5b, Zagreb; e-mail: info@sanatorij.com; tel: 01 /3473-740; fax: 01 /3470-376; mob: 099/ 4851-478; 24 satna zdravstvena njega Fizikalna terapija Vizita liječnika Nastavak terapije kroničnih bolesti Organiziranje sanitetskih prijevoza Kuhinja po HACCP principima Zadovoljavanje drugih svakodnevnih potreba

233

Basler osiguranje Zagreb je osiguratelj s inteligentnom prevencijom. Mnogi od vas nam, već godinama, poklanjaju svoje povjerenje, a kako bismo to opravdali svakodnevno radimo na poboljšanju naših proizvoda i usluga. Naši klijenti, zaposlenici, poslovni partneri, dioničari i javnost mogu osjetiti sigurnost koju ovaj osiguratelj pruža, a koja je obuhvaćena konceptom Svijet sigurnosti. Svijet sigurnosti je kreiran s ciljem stvaranja u potpunosti sigurnog okruženja za vas i vaše najmilije. Glavni zadatak naše kompanije je vaša sigurnost, te vam zato nudimo dvostruku sigurnost: prevenciju da se šteta uopće ne dogodi i osiguranje da ćete u slučaju da do štete ipak dođe, pomoć primiti brzo i profesionalno. Programi osiguranja u našem portfelju skrojeni su prema individualnim potrebama naših klijenata, a duga tradicija, stabilnost i ugled kompanije u Hrvatskoj i u svijetu, jamče klijentima poslovično poznatu švicarsku preciznost i sigurnost. Odlučite li se za naše usluge, možete odabrati između slijedećih paketa:

• Basler siguran život • Basler sigurno zdravlje • Basler sigurni u nezgodi • Basler siguran dom

• Basler siguran auto • Basler sigurno putovanje • Basler sigurna plovidba • Basler siguran transport

Kao jedina specijalizirana osigurateljna tvrtka u Hrvatskoj sa specijaliziranim osigurateljnim proizvodima za medicinska zanimanja, svi su programi prilagođeni individualnim potrebama djelatnika medicinske profesije, u cilju cijelokupne zaštite medicinskih profesija. OSIGURANJE OD PROFESIONALNE ODGOVORNOSTI Osiguranje od profesionalne odgovornosti usmjereno je na osiguranje odgovornosti za štete nastale obavljanjem točno određene profesije ili zanimanja. Obuhvaća naknadu troškova utvrđivanja i pobijanja obveze naknade štete nastale potraživanjem treće osobe; troškove obrane od neosnovanih ili pretjeranih zahtjeva za naknadu štete kao posljedica profesionalnih greška i propusta polica pokriva i: • Troškove obrane (odvjetnici, sudski troškovi, vještačenja) u opravdanim i neopravdanim ili pretjeranim zahtjevima za naknadu štete od strane pacijenata ili obitelji pacijenata • Naknadu štete oštećeniku (pacijentu, odnosno trećoj osobi) OSIGURANJE PRAVNE ZAŠTITE U KAZNENOM, PREKRŠAJNOM I DISCIPLINSKOM POSTUPKU Osiguranja pravne zaštite obuhvaća troškove koji nastanu u svezi s radnjama i propustima nastalim u obavljanju medicinske djelatnosti kao profesionalne djelatnosti ili u svezi s tom djelatnosti. Osigurateljna zaštita obuhvaća troškove obrane i pravne pomoći u: • Kaznenim, prekršajnim i disciplinskim postupcima, koji nastanu u obavljanju profesionalne djelatnosti u kojima osiguranik sudjeluje kao: svjedok, osumnjičenik, okrivljenik ili optuženik Polica pokriva i troškove obrane (odvjetnici, sudski troškovi, vještačenja) i troškove kaznenog, prekršajnog i disciplinskog postupka pred nadležnim tijelima. OSIGURANJE OD FINANCIJSKOG GUBITKA Osiguranje od financijskog gubitka pruža osigurateljnu zaštitu u slučaju 100% - tne privremene radne nesposobnosti čiji je uzrok akutna, novo nastala kronična bolest, nesretan slučaj ili uvođenje karantene te oštećenje ili uništenje radnog prostora. Naš glavni cilj je vaše zadovoljstvo pri svakom našem susretu. Od prvog susreta sa savjetnikom, preko stalne i kompletne brige za klijenta i njegovu sigurnost, do isplate šteta. Kvalitetna i pravodobna osigurateljna zaštita prava je odluka. Kroz partnerstvo s Basler osiguranjem Zagreb, dobivate izravan pristup brojnim pogodnostima, uz VIP status i osjećaj sigurnosti.

Katolička psihijatrijska bolnica »Sveti Rafael« na Strmcu kod Nove Gradiške

PSIHIJATRIJSKA BOLNICA SVETI RAFAEL STRMAC Strmac bb 35404 Šumetlica Tel. 035 386 700

»Bio sam i u vašoj liječničkoj komori gdje sam susreo izvanredne ljude, ne samo starije nego i mnogo mladih, za koje sam siguran da žele dobro ovoj zemlji. Još ću jednom podsjetiti na riječi bl. Ivana Pavla II: 'Zemlja koja ubija svoju djecu jest zemlja bez budućnosti.'« Mons. Zygmunt Zimowski Predsjednik Papinskog vijeća za pastoral zdravstvenih djelatnika

Savjeti katoličkih liječnika i zdravstvena vizita

∂ Jadra nka pavić

w w w. g l a s - ko n c i l a . h r

13 0 k n

vla do č utura

ISBN 978-953-241-317-5

J a d r a n k a pa v i ć

vlado čutura

Savjeti katoličkih liječnika i zdravstvena vizita