Poznato i nepoznato o Bibliji

Darko Tomašević

Darko Tomašević

Darko Tomašević

rođen je 15. veljače 1972. godine u Brčkom, a kršten 23. veljače 1972. u župi sv. Vida mučenika u Vidovicama. Osnovnu školu završio je 1987. u Vidovicama, a srednju pohađao i ispitom zrelosti okončao 1991. godine u Dubrovniku u Humanističkoj srednjoj školi za odgoj klera »Ruđer Bošković«. Studij teologije završio je na Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji u Sarajevu te diplomirao 17. lipnja 1997. Za svećenika Vrhbosanske nadbiskupije zaređen je 29. lipnja 1997.

Nakon što je godinu dana pastoralno djelovao kao župni vikar u Novom Travniku, 1998. poslan je na post­diplomski studij u Rim na Papinski biblijski institut. Licencijat iz Svetog pisma postigao je 2002. na Papinskom biblijskom institutu, a 21. lipnja 2005. obranio je doktorsku disertaciju pod naslovom The Parable about the Widow and the Judge [Luke 18:1-8]. Exegetical theological study (Prispodoba o udovici i sucu [Lk 18,1-8]. Egzegetsko-teološka studija) na Papinskom sveučilištu sv.

Tome Akvinskog u Rimu (Angelicum). Od zimskog semestra ak. god. 2005./2006. predaje Uvod u novozavjetne spise i Grčki jezik na Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji u Sarajevu. Iste godine imenovan je i za službu vicerektora Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa, koju je obnašao do 2009. godine. Od 2009. godine predaje većinu novozavjetnih traktata na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu.

D a r ko T o m a š e v i ć

Mi se kršćani redovito susrećemo s ulomcima iz Svetoga pisma na bogoslužju zajednice, jer se na svim obredima čitaju prikladni ulomci: od krštenja djece i odraslih, preko nedjeljne euharistije, vjenčanja, bolesničkog pomazanja i crkvenog sprovoda.

VA Ž NA NA PO MEN A : UZ TEKSTOVE OBVEZATNO ČITAJTE BIBLIJU!

Mi katolici poštujemo i hvalimo Bibliju, ali je rijetko čitamo u vlastitim kućama – pojedinačno ili zajednički.

Prvotna svrha ove knjige jest da bolje upoznamo Sveto pismo, da nas tekstovi izazovu da više prelistavamo i drugujemo s njime, te da obrišemo prašinu koja se možda nataložila na Bibliji. Njoj nije mjesto na polici nego u rukama, jer ako se redovito ne koristi – propada.

To dobro potkrepljuje engleska poslovica: Ono što ne koristiš, od toga nemaš ni koristi. Tako je i sa Svetim pismom. Stoga na kraju svakoga teksta, radi boljeg razumijevanja, donosim popis biblijskih mjesta koja će u tome pomoći.

Ova knjiga je izvrsno pomagalo za čitanje svete knjige kršćana izvan bogoslužja u osobnom proučavanju, bilo iz vjerničke zabave bilo radi dubljeg upoznavanja Božje poruke nama koji živimo u drukčijem vremenu, ali želimo se hraniti Riječju Božjom da bismo bili Isusovi sljedbenici obavljajući svoje poslanje u konkretnim prigodama.

Mladi katolički bibličar učinio je Bibliju zanimljivom i privlačnom za današnje čitatelje.

Iz recenzije dr. Mate Zovkića

Autor

ISBN 978-953-241-339-7

www.glas-koncila.hr

Cijena: 100 kn

Glas Koncila

tel.: 01/4874 315

CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 806580.

I

Predgovor

Iako knjiga nije strogo znanstvena, ipak sam se pri pisanju obilno služio mnogim biblijskim rječnicima, pojedinim komentarima, mnogo toga sam pretraživao po internetu.

Svakako želim zahvaliti prof. dr. Mati Zovkiću koji je svaki prilog pomno čitao te sugerirao moguće, a katkad i obvezne, promjene ili dopune. Bilo je i drugih osoba koje sam konzultirao i tražio njihova mišljenja, sugestije i pomoć – od profesora do studenata Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Sarajevu. Svima velika hvala!

Budući da su tekstovi sabrani u ovoj knjizi proizašli iz rubrike Upoznati i zavoljeti Sveto pismo u Katoličkom tjedniku, koju sam pisao tijekom 2011. godine, pojedine su teme bile uvjetovane liturgijskim vremenom (svetkovinama ili spomendanima) ili godišnjim dobom. Razmišljao sam čak da ih rasporedim tematski ili prema knjigama Svetog pisma, ali sam ih odlučio ostaviti uglavnom kako su bili objavljivani, jer tako najbolje odražavaju nastanak ove knjige.

Poznato i nepoznato o Bibliji

5

N

Uvod

Na početku želim dati važnu napomenu: tekstove obvezatno čitajte uz Bibliju.

Prvotna svrha ove knjige jest da bolje upoznamo Sveto pismo, da nas tekstovi izazovu da više prelistavamo i drugujemo s njime, te da obrišemo prašinu koja se možda nataložila na Bibliji. Njoj nije mjesto na polici nego u rukama, jer ako se redovito ne koristi – propada. To dobro potkrepljuje engleska poslovica: Ono što ne koristiš, od toga nemaš ni koristi. Tako je i sa Svetim pismom. Stoga na kraju svakoga teksta, radi boljeg razumijevanja, donosim popis biblijskih mjesta koja će u tome pomoći.

Poticaj za pisanje ovih priloga dobio sam pročitavši tekst u kojem se spominjalo ime koje mi je zvučalo čudno, a nalazilo se u Bibliji. To me potaklo da tih »neobičnih pojmova« iz Svetoga pisma što više pronađem te tako više vremena provedem uz Bibliju.

Tekstovi su pisani laganim stilom za širu publiku, uz šale i dosjetke, te mogu poslužiti i kao štivo za razbibrigu. Za mnogo toga u našoj vjeri pretpostavljamo i

Poznato i nepoznato o Bibliji

7

Darko Tomašević

vjerujemo da se nalazi u Svetom pismu. A kad ono, u Svetom pismu o tome ni riječi!

U čemu je problem? U slaboj obaviještenosti, nedovoljnom poznavanju Svetoga pisma ili nečem trećem?

Stoga sam pokušao obraditi teme koje će biti zanimljive, koje će nas tjerati na razmišljanje, koje će nam pomoći da vidimo koliko, doista, poznajemo Bibliju. Tako sam pisao o onome što nam je manje poznato, ali i onome što poznajemo no možda ne u svim pojedinostima. Sve sam to učinio da bismo učili ili se prisjećali, a ponajviše da bismo upoznali i zavoljeli Sveto pismo.

8

K

Zanimljivosti iz Biblije!

Kako mi je želja da više vremena provodimo uz Bibliju, te da se i sami uvjerite da je Sveto pismo privlačno i da se iz njega može puno toga naučiti, donosim vam neke zanimljive podatke iz Biblije, neke statističke podatke koji bi vam mogli dobro doći u sastavljanju kvizova. Evo nekih zanimljivosti koje sam prikupio, od kojih su neke poznate, a neke manje poznate. ¬ Biblija se sastoji od 73 spisa ili knjige. ¬ Stari zavjet ima 46 knjiga. ¬ Novi zavjet ima 27 knjiga. ¬ Središnje knjige Starog zavjeta su knjiga o Jobu i knjiga Mudrih izreka. ¬ Središnja knjiga Novog zavjeta je Druga poslanica Solunjanima. ¬ Najveća knjiga Starog zavjeta je Knjiga Postanka sa 20.722 hebrejske riječi. ¬ Najmanja knjiga Starog zavjeta je knjiga proroka Obadije. Ima samo 292 hebrejske riječi. ¬ Najveća knjiga Novog zavjeta je Evanđelje po Luki, koje ima 19.482 grčke riječi.

Poznato i nepoznato o Bibliji

9

Darko Tomašević 10

¬ Najmanja knjiga Novog zavjeta je Treća Ivanova poslanica, sa samo 219 grčkih riječi. Ona je ujedno i najkraća knjiga cijeloga Svetog pisma. ¬ Biblija ima 1328 poglavlja. ¬ Stari zavjet ima 1068 poglavlja. ¬ Novi zavjet ima 260 poglavlja. ¬ Najdulje poglavlje ili glava u Bibliji je Psalam 119, koji ima 176 redaka. ¬ Najkraće poglavlje ili glava u Bibliji je Psalam 117, koji ima samo dva retka. ¬ Poglavlja/glave koja su dosta slična u Bibliji su Druga knjiga o Kraljevima 19 (2 Kr 19) i Knjiga izlaska 37 (Izl 37). ¬ Središnje poglavlje/glava Starog zavjeta u našim tiskanim Biblijama je Job 37. ¬ Središnje poglavlje/glava Novog zavjeta u našim tiskanim Biblijama je Rim 13. ¬ Najdulji redak u Bibliji je u knjizi o Esteri – Est 8,9, koji sadrži 48 grčkih riječi. ¬ Najkraći redak u Starom zavjetu je u Prvoj knjizi Ljetopisa, 1 Ljet 1,25, samo devet hebrejskih slova. ¬ Najkraći redak u Novom zavjetu je Iv 11,35, koji sadrži samo tri grčke riječi (16 slova). ¬ Reci koji su slični, gotovo identični u Bibliji, su u Psalmu 107. Riječ je o recima 8.15.21.31.

¬ U Bibliji ima 520.857 riječi. ¬ U Starom zavjetu ima 309.977 hebrejskih riječi (dakle samo onih knjiga koje su napisane hebrejskim jezikom). Tom broju treba pridodati i 72.861 grčkih riječi (riječ je o deuterokanonskim knjigama koje su napisane na grčkom jeziku).

Sve skupa dakle u Starom zavjetu ima 382.838 riječi. ¬ U Novom zavjetu ima 138.019 grčkih riječi (naravno, prijevodi na druge jezike imaju drukčiju brojku). ¬ Zanimljivo je da Knjiga o Sucima ima 9999 hebrejskih riječi. ¬ Najdulja molitva u Bibliji je u knjizi o Nehemiji, Neh 9,5-38. ¬ Najkraća molitva u Bibliji je u Evanđelju po Mateju, Mt 14,30. ¬ Najdulja Isusova molitva je u Evanđelju po Ivanu, Iv 17. ¬ Najstarija prispodoba koja se može naći u Bibliji je u Knjizi o Sucima 9,8-15. ¬ Stari zavjet više od 60 puta ukazuje na Isusa Krista. ¬ Novi zavjet navodi Stari zavjet više od 260 puta. ¬ Biblija govori o čovjeku koji je za jastuk koristio kamen (Post 28,11).

Poznato i nepoznato o Bibliji

11

¬ Biblija govori i o čovjeku koji je imao krevet dug gotovo četiri metra, a širok oko dva metra (Pnz 3,11). ¬ Biblija govori i o ženama koje su morale brijati glavu prije vjenčanja (Pnz 21,11-13). ¬ Biblija govori i o tome da žena ne smije oblačiti mušku odjeću (Pnz 22,5). ¬ Biblija govori i o ljudima koji su pili vodu poput pasa (Suci 7,5). ¬ Biblija govori i o 700 vojnika koji su svi bili ljevoruki (Suci 20,16). ¬ Biblija govori i o čovjeku koji je bio brži od konjskih kola (1 Kr 18,41-46). ¬ Biblija govori i o sjekiri koja je plivala po vodi (2 Kr 6,1-16). ¬ Biblija govori i o čovjeku koji je imao 88 djece (2 Ljet 11,21). ¬ Biblija govori i o tome kako je tijekom samo jedne noći ubijeno 185.000 neprijateljskih vojnika (Iz 37,36).

Darko Tomašević

¬ Biblija je napisana u rasponu od oko 1100 godina (od otprilike 1000 prije Krista do otprilike 100. godine poslije Krista).

12

¬ Biblija je prevedena, djelomično ili cjelovito, na više od 2200 jezika i dijalekata (a u svijetu ima oko 2700 jezika). ¬ Biblijska društva, koja organizirano djeluju u oko 150 zemalja, najveća su orga-

nizacija koja distribuira Biblije. Godišnje podijele oko 600 milijuna Biblija (bilo cjelovitih, bilo Starih ili Novih zavjeta, bilo pojedinih biblijskih knjiga). ¬ Podjelu Biblije na poglavlja ili glave prvi je učinio Stephen Langton 1228. godine.

Stari zavjet je podijelio na retke R. Nathan 1488. godine, a Robert Stephanus je 1551. podijelio Novi zavjet na retke. ¬ Cjelovita Biblija, podijeljena na poglavlja ili glave i retke, prvi put se pojavila u tzv. Ženevskoj Bibliji 1560. godine. ¬ Biblija je i danas najprodavanija knjiga na svijetu.

Poznato i nepoznato o Bibliji

13

U

Koliko se mudraca poklonilo Isusu? Tri? Kralja?

U Uvodu sam najavio kako mi je želja da bolje upoznamo Bibliju. Stoga na početku sasvim lagano pitanje: Koliko se mudraca došlo pokloniti Isusu? Lako, da lakše ne može biti! Odgovor je: Tri. Jeste li sigurni? Zašto ovo pitam? Pa zato da potvrdu za odgovor nađete u Svetom pismu. Mislite da to nije problem? Događaj o poklonu mudraca u evanđelju je zabilježio jedino Matej. Ostali evanđelisti ne donose taj događaj. Stoga otvorite Bibliju i pogledajte nalazi li se u Bibliji tvrdnja da su bila tri mudraca.

Pročitajte Mt 2,1-18! Govori li se o tome koliko je bilo mudraca? Nigdje se ne kaže da ih je bilo tri. Pa kako to da se govori o tri mudraca? Razlog tome je što Matej piše da su donijeli tri dara. Zbog toga od petog stoljeća tradicija govori o tri mudraca. No to ne znači da ih je moralo biti troje. Matej govori da su došli mudraci. Dakle, bilo ih je više od jednog. Moglo ih je biti od dva pa do dvjesto dva, i više. Rana kršćanska umjetnost iz prvih stoljeća tu je zgodu prikazivala različitim brojem mudraca, od dva do osam. Moguće je da je kasnije broj

Poznato i nepoznato o Bibliji

15

Darko Tomašević 16

tri prevladao i zbog toga što se smatrao savršenim brojem, brojem punine, cjelokupnosti. Tako su tri mudraca mogla predstavljati sve pogane koji će doći i štovati novorođenoga Kralja.

Kao što ste mogli primijetiti, do sada sam vješto izbjegavao govoriti o tri kralja.

A zašto kada smo se toliko navikli na taj izraz da se i blagdan naziva Sveta tri kralja? Ne uporabljujem izraz kraljevi zato što se nigdje u Svetom pismu ne kaže da su bili kraljevi. Matej govori samo o mudracima. Kako je došlo do toga da ih nazivamo kraljevima? Jedan od razloga je što prorok Izaija u Iz 60,1-6 govori o kraljevima te spominje zlato i tamjan (darove koje su donijeli i mudraci). Međutim Matej vjerojatno nije taj starozavjetni ulomak htio povezati s kraljevima. Naime, on često navodi Stari zavjet kad želi potvrditi da su se ispunili događaji koji su najavljeni u njemu. A kada govori o mudracima, uopće ih ne povezuje sa Izaijinim proroštvom.

I psalam Ps 72,10 govori o kraljevima, pa je i to mogao biti razlog zašto su mudraci »pretvoreni« u kraljeve. I još nešto. Rani crkveni oci te mudrace uopće nisu nazivali kraljevima.

Kad već govorimo o mudracima, evo još jednog pitanja: Koja su bila imena tih

mudraca? Gašpar, Melkior i Baltazar. Sigurno? Biblija im uopće ne spominje imena.

Imena im prvi put daje latinski prijevod jednoga grčkog rukopisa. Taj je prijevod iz šestoga stoljeća i zove se Excerpta Latina Barbari. Ta su imena iz zapadne tradicije, a istočna ih kršćanska tradicija naziva drukčijim imenima. Sirijski kršćani ih nazivaju Larvandad, Gušnasaf i Hormisdas (sve perzijska imena); Etiopljani drže da su im imena bila Hor, Karsudan i Basanater, a Armenci Kagfa, Badadakharida i Badadilma.

Sve navedeno pokazuje kako mnogo toga pretpostavljamo da piše u Bibliji, a toga tamo nema. Stoga je poruka: Bibliju u ruke i pozorno čitajmo što u njoj piše.

Tekstovi za čitanje: Mt 2; Iz 60 i Ps 72

Poznato i nepoznato o Bibliji

17

O

Biblija u svakidašnjici

Ovo što vam donosim dobio sam elektronskom poštom, a vjerujem da ste i vi mnogi dobili tu lijepu pošiljku. Međutim uvjeren sam da ima, posebno starijih ljudi, koji to nisu dobili zemaljskom poštom.

Stoga to lijepo razmišljanje o Bibliji dijelim sa svima vama. Autor je nepoznat, ali svaka mu čast!

Razmišljanje je naslovljeno: Biblija i mobilni telefon.

Što bi bilo kada bismo s Biblijom postupali kao s mobitelom? ¬ Imali bismo je uvijek u torbi ili u džepu. ¬ Više puta na dan bacili bismo pogled na nju. ¬ Brzo bismo se vratili kući ili na radno mjesto, kad bismo je tamo zaboravili. ¬ Koristili bismo je da razveselimo prijatelje nekom porukom iz nje. ¬ Postupali bismo s njom kao da ne možemo bez nje živjeti. ¬ Djeci bismo darovali barem po jednu – za njihovu sigurnost, a i da bismo komunicirali s njima.

Poznato i nepoznato o Bibliji

207

¬ Koristili bismo je dok putujemo. ¬ Koristili bismo je u hitnim slučajevima.

Razlika između Biblije i mobilnog telefona: ¬ Biblija nema nikad problema s mrežom. ¬ Pomoću nje imamo uvijek dobru vezu, svejedno gdje se nalazimo, jer ona djeluje na svakom mjestu. ¬ Ne mora joj se dopunjavati kredit, Isus je platio za sve. ¬ Nudi neograničene razgovore i poruke. ¬ Nema iznenadnoga prekidanja veze, a bateriju puni tijekom života (puni životnu bateriju).

U Bibliji nalazimo brojeve telefona za pojedine žurne situacije: ¬ Kad si tužan, biraj Iv 14. ¬ Kad netko o tebi loše govori i kad si u depresiji, biraj Ps 27. ¬ Kad si uznemiren i sagriješio, biraj Ps 51. ¬ Kad misliš da je Bog daleko od tebe, biraj Ps 139.

Darko Tomašević

¬ Kad si zabrinut, biraj Mt 6,25-34.

208

¬ Kad si u opasnosti, biraj Ps 91. ¬ Kad ti se Bog čini dalekim, biraj Ps 63. ¬ Kad tvoja vjera treba poticaj, biraj Heb 11.

¬ Kad si usamljen i u moru strahova, biraj Ps 23. ¬ Kad si povrijeđen, ogorčen i suviše kritičan, biraj 1 Kor 13. ¬ Kad tragaš za tajnom prave sreće, biraj Kol 3,12-17. ¬ Kad tražiš mir i odmor, biraj Mt 11,25-30. ¬ Kad se osjećaš sam i tužan, biraj Rim 8,31-39. ¬ Kad želiš mir i sigurnost, biraj Mt 11,2530. ¬ Kad ti se svijet čini većim od Boga, biraj Ps 90. ¬ Kad trebaš hrabrosti za određeni posao, biraj Jš 1. ¬ Kad su drugi prema tebi neljubazni, biraj Iv 15. ¬ Kad si malodušan, biraj Ps 126.

Ti su brojevi izravni, ne idu preko tajnice ili operatera. Svi brojevi u nebu rade 24 sata na dan. Hrani svoju vjeru i sve sumnje će crknuti od gladi!

Stavi ovaj popis važnih telefonskih brojeva u svoj rokovnik – neki od brojeva mogli bi biti važni u određenim trenucima tvoga života!

Poznato i nepoznato o Bibliji

209

210

Darko Tomašević

K

Pogovor Koliko čitamo Bibliju?

Kada sam o navedenim temama pisao u Katoličkom tjedniku, neki su se svećenici javljali i negodovali na moje pisanje. Ne znam je li ih možda bocnula činjenica da Sveto pismo malo čitamo. Na pojedine naslove su neki žestoko reagirali, a da uopće članak nisu ni pročitali, a kamoli da su pročitali tekst iz Svetog pisma koji sam na kraju teksta naznačio. A tom prijetvornošću su zavedeni (Gal 2,13) i neki bogoslovi.

Među njima ni manje ni više nego generalni duktor koji me napao; naslov pročitao, a tekst, kao ni Sveto pismo, ni pogledao!

Očito je da neki nisu poslušali uputu koju sam predložio na početku pisanja. Zato ponovno ističem: Nemojte čitati ove retke ako pored vas nije Sveto pismo i ako usred čitanja (ili najkasnije nakon čitanja ovih redaka) ne konzultirate Bibliju.

A nije se za čuditi što me ne slušaju kolege svećenici, bogoslovi, pojedine kandidatice i oni koji mi nisu ni rod ni pomoz’ Bog, kada me ne sluša ni moja rođena majka. Ona svoju Bibliju drži u kutiji kod telePoznato i nepoznato o Bibliji

211

Darko Tomašević 212

vizora, i to pod ključem. Na pitanje zašto, ona odgovara: Da prašina na nju ne pada kad čistim štednjak.

Kada sam ustvrdio da Sveto pismo premalo čitaju čak i svećenici, jedan se žestoko usprotivio i rekao: Ja čitam Sveto pismo, misleći na čitanje tijekom mise u trogodišnjem ciklusu liturgijskih misnih čitanja.

Kad sam mu odgovorio da se samo mali dio Svetog pisma čita u liturgijskim čitanjima, on mi je samouvjereno odgovorio da se gotovo 80 posto Biblije pročita tijekom liturgijskog ciklusa od tri godine. Ne znam je li time htio reći da Bibliju ne treba čitati, nego je dovoljno samo svakodnevno dolaziti na misu, slušati biblijska čitanja i to bi bilo dovoljno. Vjerujem da nije tako.

Ja sam se na te njegove riječi povukao, i rekao da ne znam koliko se u postocima Biblije pročita na liturgijskim sastancima, ali da sumnjam u njegovu tvrdnju.

Stoga sam se dao na proučavanje. Ali ne samo ja. Moram zahvaliti nekolicini bogoslova koje sam zamolio da izračunaju koliko se redaka iz Svetog pisma nalazi u liturgijskim knjigama.

U Bibliji ima 1189 poglavlja ili glava i 31.173 retka. Od toga u Starom zavjetu ima 929 poglavlja, a u Novom 260. U Starom zavjetu ima 23.214 redaka, a u Novom 7959 redaka.

Bogoslovi koji su uspoređivali liturgijske knjige i zbrajali retke, došli su do tih podataka. U liturgijskim knjigama: svagdanja čitanja I (došašće, Božić, korizma, Vazam); svagdanja čitanja II (1.-17. nedjelja kroz godinu); svagdanja čitanja III (18.34. nedjelja kroz godinu), te nedjeljna čitanja A, B, C, pročita se 3673 retka iz Psalama; 4008 redaka iz ostalih dijelova Staroga zavjeta; te 8298 redaka iz Novoga zavjeta.

Sve skupa je to 15.943 retka.

I sve je to samo oko 50 posto Svetog pisma! A ostalih 50 posto uopće se ne pročita.

Ovdje nisam uzimao u obzir biblijske ulomke koji se donose kao prvo čitanje u službi čitanja u Božanskom časoslovu kojeg su posvećeni službenici i zavjetovani redovnici i redovnice dužni moliti. Ako se ta čitanja uzmu u obzir, onda je postotak zasigurno veći; ali nisam imao vremena to izračunati.

Dok sam pisao u Katoličkom tjedniku, neki su me uvjeravali da mi cilj nije natjerati ljude da čitaju Bibliju. Dobio sam dojam da oni bolje znaju što ja mislim i što mi je cilj, od mene samog. Jasno mi je da nikoga ne mogu natjerati da više čita Sveto pismo, ali to mi je istinska želja. Narodna poslovica kaže: Čovjeka možeš natjerati u cr-

Poznato i nepoznato o Bibliji

213

Darko Tomašević

kvu, ali ga ne možeš natjerati da se Bogu moli.

I ne znam ima li ovo moje pisanje učinka; volio bih da ima, pa da se nađe i deset pravednika u gradu (Post 18,32), smatrao bih ovo pisanje osmišljenim.

Nikoga ne želim prozivati, jer u skupinu onih koji bi više vremena mogli provesti čitajući Sveto pismo ubrajam i sebe.

I stoga pozivam i sebe, ali i druge – kako svećenike tako i vjernike laike – da više čitamo Sveto pismo, i to ne samo tijekom liturgijskih slavlja, jer ona donose samo dio schwarzwald torte, samo dio slasnog kolača koji se zove Biblija – Riječ Božja.

214

A

Mladi bibličar učinio je Sveto pismo zanimljivim

Autor ove knjige dr. Darko Tomašević profesor je Novoga zavjeta na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu. Usto katkad kao stručni vodič prati hodočasničke skupine hrvatskih vjernika na putu u Svetu Zemlju. Knjiga sadrži niz članaka objavljivanih u Katoličkom tjedniku 2011. godine. U Predgovoru autor ističe da su pojedine teme bile uvjetovane liturgijskim vremenom ili dijelom građanske godine.

Cilj mu je bio putem odabranih tema, koje prvenstveno bude radoznalost odraslih čitatelja, potaknuti vjernike na čitanje Biblije kao Riječi Božje predane u ljudskim riječima, slikama i metaforama. Da to postigne, odabirao je teme koje zabavljaju, začuđuju ili podsjećaju na već poznato. Po završetku svake teme predlaže niz tekstova Svetoga pisma iz kojih čitatelji osobnim čitanjem kućne Biblije mogu sami nešto istražiti, kontrolirati i zaključiti.

Mi se kršćani redovito susrećemo s ulomcima iz Svetoga pisma na bogoslužju zajednice, jer se na svim obredima čitaju prikladni ulomci: od krštenja djece i odraslih, preko nedjeljne euharistije, vjenčanja, Poznato i nepoznato o Bibliji

215

Darko Tomašević 216

bolesničkog pomazanja i crkvenog sprovoda. Mi katolici poštujemo i hvalimo Bibliju, ali je rijetko čitamo u vlastitim kućama – pojedinačno ili zajednički. Ova knjiga je izvrsno pomagalo za čitanje svete knjige kršćana izvan bogoslužja u osobnom proučavanju, bilo iz vjerničke zabave bilo radi dubljeg upoznavanja Božje poruke nama koji živimo u drukčijem vremenu, ali želimo se hraniti Riječju Božjom da bismo bili Isusovi sljedbenici obavljajući svoje poslanje u konkretnim prigodama.

Ovim nizom odabranih tema mladi katolički bibličar učinio je Bibliju zanimljivom i privlačnom za današnje čitatelje. Katkad šokantnim temama i riječima izaziva čitatelje na dublje zanimanje za Sveto pismo.

To, među ostalim, postiže izrazima koji su ponegdje regionalizmi iz Bosanske Posavine, odakle je on rodom, iz župe Vidovice, što je znak uživljenosti u Bibliju koja je nastajala u Palestini od oko 1000. godine prije Krista do oko 110. godine poslije Krista.

Bog je putem ljudi jednog naroda i kraja dao zapisati poruku spasenja za sve narode, pa tek razumijevanjem što je zapisana riječ značila povijesnim čitateljima možemo odgonetnuti što Bog poručuje nama kao zajednici i kao pojedincima. Zato preporučujem ovu knjigu za tiskanje i čitanje! dr. Mato Zovkić

Sadržaj

Predgovor......................................................5 Uvod..............................................................7 Zanimljivosti iz Biblije!...............................9 Koliko se mudraca poklonilo Isusu?

Tri? Kralja?...................................................15 Poklon »novorođenom« Isusu.................19 Adam i Eva..................................................23 Je li Eva dala Adamu jabuku?..................27 Persa (Persida).............................................31 Ljudi, a nisu umrli?....................................35 Ima li u Bibliji sedam glavnih grijeha?...39 Je li Noa muško ili žensko?.......................43 Jesu li se u Noinoj lađi nalazile po dvije životinje?......................................47 Mačka u Bibliji?..........................................51 Što je to Behemot?.....................................55 Imaju li veze korizma i Biblija?................59 Korizmeno biblijsko pitanje.....................59 »Babe« u Svetom pismu............................63 Koliko se ljudi spasilo u Noinoj lađi?......67 Kako se zovu razbojnici raspeti s Isusom?.....................................................71 Zašto maslinove grančice za Cvjetnicu?...................................................75

Poznato i nepoznato o Bibliji

217

Darko Tomašević 218

Spominje li se Uskrs u Svetom pismu?.........................................................79 Ana – veliki svećenik?...............................83 Je li Pavao pao s konja?.............................87 Je li Isus mogao lagati?..............................91 Što su to trišlja i jasika?.............................95 Nema Boga u Bibliji?.................................99 Presveto Trojstvo......................................103 Mogu li životnije pričati?........................107 Čovjek s 24 prsta?! Ima li to igdje?

Ima, u Bibliji!.............................................111 Bludnica Isusova praprapraprabaka?...115 Marija Magdalena – dva ženska imena?........................................................119 Komarci i Sveto pismo.............................123 Drug Tito! Otkud on u Bibliji?...............127 Tabor – mjesto preobraženja?................131 Što su snijeća i medljika?........................135 Je li Natanael jedan od dvanaestorice Isusovih apostola?..........139 Šminkanje u Bibliji?.................................143 Molitva produljuje život?.......................149 Majka iz Biblije skuhala sina i pojela?......................................................153 Spominje li se smijeh u Bibliji?..............157 Je li jedan Isus? Koliko ima Isusa u Bibliji?.....................................................161

Jesu li anđeli muškog ili ženskog roda?..........................................................165 Ima li kutlače i bataljuške u Svetom pismu?.......................................................169 Čime su se hranili biblijski ljudi?...........173 Je li Kalvarija brdo?..................................177 Muškarac s više od dva kilograma kose?...........................................................181 Je li Zakej bio na smokvi?.......................185 Svinja u Bibliji...........................................189 Jesu li Joakim i Ana imena Marijinih roditelja?..................................193 Ženidba u Svetom pismu.......................199 Amen!.........................................................203 Biblija u svakidašnjici..............................207 Što bi bilo kada bismo s Biblijom postupali kao s mobitelom?................... 207 Razlika između Biblije i mobilnog telefona.................................................. 208 U Bibliji nalazimo brojeve telefona za pojedine žurne situacije.....................208 Pogovor......................................................211 Mladi bibličar učinio je Sveto pismo zanimljivim...............................................215

Poznato i nepoznato o Bibliji

219

220

Darko Tomašević

Darko Tomašević

Darko Tomašević

Darko Tomašević

rođen je 15. veljače 1972. godine u Brčkom, a kršten 23. veljače 1972. u župi sv. Vida mučenika u Vidovicama. Osnovnu školu završio je 1987. u Vidovicama, a srednju pohađao i ispitom zrelosti okončao 1991. godine u Dubrovniku u Humanističkoj srednjoj školi za odgoj klera »Ruđer Bošković«. Studij teologije završio je na Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji u Sarajevu te diplomirao 17. lipnja 1997. Za svećenika Vrhbosanske nadbiskupije zaređen je 29. lipnja 1997.

Nakon što je godinu dana pastoralno djelovao kao župni vikar u Novom Travniku, 1998. poslan je na post­diplomski studij u Rim na Papinski biblijski institut. Licencijat iz Svetog pisma postigao je 2002. na Papinskom biblijskom institutu, a 21. lipnja 2005. obranio je doktorsku disertaciju pod naslovom The Parable about the Widow and the Judge [Luke 18:1-8]. Exegetical theological study (Prispodoba o udovici i sucu [Lk 18,1-8]. Egzegetsko-teološka studija) na Papinskom sveučilištu sv.

Tome Akvinskog u Rimu (Angelicum). Od zimskog semestra ak. god. 2005./2006. predaje Uvod u novozavjetne spise i Grčki jezik na Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji u Sarajevu. Iste godine imenovan je i za službu vicerektora Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa, koju je obnašao do 2009. godine. Od 2009. godine predaje većinu novozavjetnih traktata na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu.

D a r ko T o m a š e v i ć

Mi se kršćani redovito susrećemo s ulomcima iz Svetoga pisma na bogoslužju zajednice, jer se na svim obredima čitaju prikladni ulomci: od krštenja djece i odraslih, preko nedjeljne euharistije, vjenčanja, bolesničkog pomazanja i crkvenog sprovoda.

VA Ž NA NA PO MEN A : UZ TEKSTOVE OBVEZATNO ČITAJTE BIBLIJU!

Mi katolici poštujemo i hvalimo Bibliju, ali je rijetko čitamo u vlastitim kućama – pojedinačno ili zajednički.

Prvotna svrha ove knjige jest da bolje upoznamo Sveto pismo, da nas tekstovi izazovu da više prelistavamo i drugujemo s njime, te da obrišemo prašinu koja se možda nataložila na Bibliji. Njoj nije mjesto na polici nego u rukama, jer ako se redovito ne koristi – propada.

To dobro potkrepljuje engleska poslovica: Ono što ne koristiš, od toga nemaš ni koristi. Tako je i sa Svetim pismom. Stoga na kraju svakoga teksta, radi boljeg razumijevanja, donosim popis biblijskih mjesta koja će u tome pomoći.

Ova knjiga je izvrsno pomagalo za čitanje svete knjige kršćana izvan bogoslužja u osobnom proučavanju, bilo iz vjerničke zabave bilo radi dubljeg upoznavanja Božje poruke nama koji živimo u drukčijem vremenu, ali želimo se hraniti Riječju Božjom da bismo bili Isusovi sljedbenici obavljajući svoje poslanje u konkretnim prigodama.

Mladi katolički bibličar učinio je Bibliju zanimljivom i privlačnom za današnje čitatelje.

Iz recenzije dr. Mate Zovkića

Autor

ISBN 978-953-241-339-7

www.glas-koncila.hr

Cijena: 100 kn

Glas Koncila