GRKOKATOLICI

DRŽAVNO NATJECANJE IZ VJERONAUKA VJERONAUČNA OLIMPIJADA 2011./2012.

UČENIKA OSNOVNIH I UČENIKA SREDNJIH ŠKOLA

GRKOKATOLICI 400. OBLJETNICA USPOSTAVE CRKVENOGA ZAJEDNIŠTVA

KRIŽEVCI 26. – 28. ožujka 2012.

Olimpijada2012.indd 1

20.3.2012 8:23:55

Izdaje: Glas Koncila – Mali Koncil, Kaptol 8, Zagreb Tel.: 01/4874-300; 01/4874-310; faks: 01/4874-303 e-mail: web-izlog@glas-koncila.hr; mak@glas-koncila.hr www.glas-koncila.hr; www.glas-koncila.hr/mak

Olimpijada2012.indd 2

20.3.2012 8:23:55

Pozdravna riječ predsjednice Državnog povjerenstva

Drage sudionice i sudionici Državnog natjecanja iz vjeronauka – Vjeronaučne olimpijade!

Drage vjeroučenice i vjeroučenici, poštovane mentorice i mentori, uime Državnog povjerenstva i u svoje osobno ime sve vas srdačno pozdravljam i čestitam na sudjelovanju na Državnom natjecanju iz vjeronauka – Vjeronaučnoj olimpijadi.

Ovogodišnje natjecanje iz vjeronauka je posebno iz više razloga.

Ponajprije zbog izabrane teme. Budući da se ove godine, točnije od 21. studenoga 2011. do 21. studenoga 2012., obilježava jubilarna godina Križevačke eparhije – 400 godina crkvenog zajedništva u Hrvatskoj, Državno povjerenstvo smatralo je važnim da vjeroučenici osnovnih i srednjih škola više i bolje upoznaju grkokatolike. Grkokatolička crkva u Hrvatskoj je dio Katoličke crkve, kao što je i dio jedne katoličke i apostolske Crkve. Brojni učenici imali su prigodu bolje upoznati povijest Marčanske i Križevačke biskupije (eparhije), njezine župe u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, osobito njezin bizantsko-slavenski obred, crkveni ustroj, arhitekturu i bogatu ikonografiju. Dragi vjeroučenici, možda vam je građa ove godine bila malo teža, ali vjerujem da se trud isplatio. Ne samo zato što se došli do same završnice Vjeronaučne olimpijade, već ponajprije što ste otkrili toliko duhovno i kulturno bogatstvo kod naše grkokatoličke braće. Jer, priznat ćete, ovogodišnje natjecanje na svoj je način potvrdilo kako ponekad možemo biti tako blizu, a tako se malo poznavati, zar ne?

Osobito bogatstvo Državnog natjecanja iz vjeronauka čine projekti vjeroučenika. Ove godine naši natjecatelji su istraživali grkokatoličke župe, bazilike, crkve, kapelice, obrede grkokatoličke crkve te doprinos grkokatolika u umjetnosti (književnosti, glazbi i ikonografiji).

Dragi natjecatelji, Marčansku i Križevačku eparhiju ste dobro upoznali, a Bjelovarsko-križevačka biskupija će organiziranjem i domaćinstvom ovogodišnjega završnog natjecanja pokazati svoju gostoljubivost. Posebnost ovogodišnjeg natjecanja je i u tome što će hrvatska najmlađa biskupija o svom tek drugom »rođendanu« okupiti 128 vjeroučenika i 32 mentora iz

Olimpijada2012.indd 3

20.3.2012 8:23:55

cijele domovine. Grad Križevci važno je središte za Križevačku eparhiju i Bjelovarsko-križevačku biskupiju. To je grad sv. Marka Križevčanina, zaštitnika Bjelovarsko-križevačke biskupije. Križevci imaju bogatu kulturnu i vjerničku baštinu, kako rimokatoličku tako i grkokatoličku. Vjerujem da ćemo se svi mi u to i osobno uvjeriti.

Drage vjeroučenice i vjeroučenici, neka i ovogodišnje državno natjecanje bude pod okriljem prijateljstva, druženja i međusobnog upoznavanja, a tek potom samoga natjecanja i nadmetanja. Nemojte dopustiti da rivalstvo bilo u čemu zasjeni duh zajedništva. Hvala vašim mentoricama i mentorima, koji su vas i ove godine motivirali, uspješno vodili i doveli do same završnice Vjeronaučne olimpijade.

Hvala Agenciji za odgoj za obrazovanje i Nacionalnome katehetskom uredu HBK-a za aktivno sudjelovanje u pripremanju, organiziranju i provođenju svih razina natjecanja učenika i učenica osnovnih i srednjih škola – Vjeronaučne olimpijade.

Zahvaljujemo i dr. Zvonimiru Kurečiću, arhimandritu samostana sv.

Mihaela u Marči, koji je sa svojim suradnicima priredio vjeronaučnu građu.

Najveći teret državnog natjecanja uvijek iznese Državno povjerenstvo, koje je i ove godine uspješno realiziralo sve potrebne preduvjete kako bi se sve razine natjecanja uspješno provele. Hvala i Malomu koncilu – Maku na medijskoj potpori, osobito Vojmilu Žicu, v. d. urednika, koji je i ove godine uredio i grafički osmislio vodič koji držite u rukama.

Dakako, osobita zahvalnost ide našim domaćinima, Bjelovarskokriževačkoj biskupiji, na čelu s prvim njezinim biskupom preuzvišenim Vjekoslavom Huzjakom, koji su otvorena srca i velike duše prihvatili domaćinstvo ovogodišnjega državnog natjecanja. Hvala i križevačkom biskupu preuzvišenom Nikoli Kekiću, koji će nam predvoditi liturgiju u grkokatoličkoj katedrali Presvete Trojice u Križevcima. Bit će to prigoda da svi sudionici u slavlju svete liturgije dožive zajedništvo jedne katoličke i apostolske Crkve.

Drage vjeroučenice i vjeroučenici, bez obzira koje ćete mjesto u Križevcima osvojiti, budite ponosni što ovog trenutku spadate u skupinu onih rijetkih, ne samo učenika nego i nastavnika, koji toliko znaju o grkokatolicima. Bilo bi dobro da vaše mentorice i mentori »iskoriste vaše znanje« i daju vam mogućnost da poučite i druge učenike o našoj braći grkokatolicima, koji s nama dijele crkvenu, kulturnu, povijesnu i nacionalnu baštinu.

Prof. dr. sc. s. Valentina Mandarić

4

Olimpijada2012.indd 4

Vjeronaučna olimpijada učenika osnovnih i srednjih škola, KRIŽEVCI 2012.

20.3.2012 8:23:56

DRŽAVNO POVJERENSTVO za natjecanje iz vjeronauka – vjeronaučnu olimpijadu učenika osnovnih i srednjih škola u 2012. godini

Dr. sc. Valentina Mandarić, Ured za vjeronauk u školi Zagrebačke nadbiskupije, Zagreb, predsjednica Tomislav Tomasić, prof. vjeronauka, Agencija za odgoj i obrazovanje, Rijeka, tajnik Gordana Barudžija, dipl. teolog, Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb Gordana Brkanac, prof. vjeronauka, OŠ Sunja Emilija Dodig, dipl. kateheta, OŠ “Ivan Goran Kovačić” Sl. Brod Martina Filipović, dipl. kateheta, OŠ Eugena Kvaternika Velika Gorica Ružica Gavrić, prof. vjeronauka, OŠ Mokošica Pavao Gospodnetić, dipl. teolog, Srednja škola Hvar Marina Komljenović, prof. vjeronauka, OŠ Mirka Pereša Kapela Marica Labor, dipl. teolog, Prometno-tehnička škola Šibenik Zvonimir Lončar, dipl. teolog, Graditeljska, prirodoslovna i rudarska škola Varaždin Marija Lukšić, dipl. vjeroučitelj, Katehetski ured u Zadru Sabina Marunčić, prof. vjeronauka, Agencija za odgoj i obrazovanje, Podružnica Split Anita Matković, dipl. teolog, NKU HBK-a Marijana Medanić, dipl. teolog, Elektroindustrijska i obrtnička škola Rijeka Manda s. Karolina Mićanović, dipl. kateheta, OŠ ‘’Dobriša Cesarić’’ Požega Ankica Mlinarić, dipl. teolog, Agencija za odgoj i obrazovanje, Podružnica Osijek Loreta Rabar, dipl. teolog, Gimnazija i strukovna škola J. Dobrile Pazin Ana Stipetić, dipl. teolog, Gimnazija Bernardina Frankopana Ogulin Jerko Šišić, dipl. teolog, Glas Koncila Mirjana Vučica, dipl. teolog, Zdravstvena škola Split

GRKOKATOLICI – 400. OBLJETNICA USPOSTAVE CRKVENOGA ZAJEDNIŠTVA

Olimpijada2012.indd 5

5

20.3.2012 8:23:56

DRŽAVNO NATJECANJE IZ VJERONAUKA _ VJERONAUČNA OLIMPIJADA UČENIKA OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA Križevci, 26. – 28. ožujka 2012.

PROGRAM 26. ožujka 2012. (ponedjeljak) 17.00 Dolazak i prijem natjecatelja Hrvatski dom u Križevcima 18.00 - 19.00 Otvaranje natjecanja uz kulturni program i predstavljanje ekipa Hrvatski dom u Križevcima 19.30 Polazak autobusima u Koprivnicu 20.00 - 21.00 Dolazak, smještaj i večera Hotel “Podravina” i hotel “Bijela kuća” u Koprivnici

27. ožujka 2012. (utorak) 7.00 - 8.00 Doručak i preuzimanje lanč paketa za ručak Hotel “Podravina” i hotel “Bijela kuća” u Koprivnici 8.00 Polazak autobusima u Križevce 9.00 - 9.30 Uvod u natjecanje Osnovna škola Ljudevita Modeca u Križevcima 9.30 - 10.30 Pismeni dio natjecanja – test za osnovne i srednje škole 10.30 - 12.00 Kulturno-edukativni program za učenike i mentore Ispravljanje testova 12.00 - 15.00 Ručak (lanč paketi) i odmor 15.00 - 18.00 Ekipni dio natjecanja u predstavljanju projekata Osnovna škola Ljudevita Modeca u Križevcima 18.00 - 19.00 Euharistijsko slavlje Grkokatolička katedrala 19.00 Polazak autobusima u Koprivnicu 20.00 - 21.00 Večera Hotel “Podravina” i hotel “Bijela kuća” u Koprivnici 21.00 Sastanak članova Državnoga povjerenstva 6

Olimpijada2012.indd 6

Vjeronaučna olimpijada učenika osnovnih i srednjih škola, KRIŽEVCI 2012.

20.3.2012 8:23:56

28. ožujka 2012. (srijeda) 7.00 - 8.00 Doručak i preuzimanje lanč paketa za ručak Odjava iz Hotela “Podravina” i hotela “Bijela kuća” u Koprivnici 8.00 Polazak autobusima u Križevce 9.00 - 9.30 Objava privremene ljestvice poretka i vrijeme za podnošenje žalbi Osnovna škola “Vladimir Nazor“ Križevci 9.30 - 10.00 Rješavanje žalbi 10.00 - 11.00 Finalni dio natjecanja – “Milijunak” 12.00 - 13.00 Proglašenje pobjednika i dodjela nagrada Hrvatski dom u Križevcima 13.00 - 13.30 Ručak (lanč paketi) 13.30 Polazak autobusima u Bjelovar Posjet katedrali i susret s biskupom Odlazak kućama

Središte Križevaca

GRKOKATOLICI – 400. OBLJETNICA USPOSTAVE CRKVENOGA ZAJEDNIŠTVA

Olimpijada2012.indd 7

7

20.3.2012 8:23:56

RASPORED I PRAVILA NATJECANJA 1. PISMENI ISPIT — Svi natjecatelji dobivaju zatvorenu omotnicu u kojoj se nalazi EVIDENCIJSKI LISTIĆ. Ispunjavaju ga svojim osobnim podacima, prepisuju ZAPORKU (riječ i peteroznamenkasti broj) na omotnicu i vraćaju listić u istu.

— Cjelovita zaporka upisuje se na test u unaprijed predviđenim poljima na naslovnoj stranici.

— Svaki natjecatelj unutar ekipe dobiva test i samostalno rješava postavljene mu zadatke.

— Test se rješava isključivo plavom kemijskom olovkom.

— Prilikom rješavanja treba dobro razmisliti prije zaokruživanja ili dopisivanja točnoga odgovora, jer naknadno ispravljanje, križanje ili slično automatski poništava odgovor.

— Vrijeme rješavanja pismenog testa je 60 minuta.

NOVO!!! — Kod bodovanja ekipa koje sudjeluju na pismenom dijelu natjecanja, broj postignutih bodova svih članova jedne ekipe se zbraja i dijeli sa četiri (aritmetička sredina). Maksimalan broj postignutih bodova jedne ekipe u pismenom dijelu natjecanja je 100 bodova. Kod računanja aritmetičke sredine postignuti se rezultat zaokružuje na dvije decimale.

— Nakon pregleda svih zadataka sastavlja se PRIVREMENA LJESTVICA PORETKA i stavlja na oglasnu ploču. Ukoliko učenik smatra da njegov zadatak nije pravedno vrjednovan, može mu se dopustiti uvid u test uz prisutnost mentora i člana povjerenstva. Učenik može podnijeti žalbu u roku od 30 minuta od objave privremene ljestvice poretka. Povjerenstvo odmah rješava žalbe i pismeno rješenje daje učeniku koji je podnio žalbu.

2. PROJEKT – Grkokatolici — U ovom krugu sudjeluju sve ekipe koje su se plasirale na državnu razinu Svaka ekipa izabire jedan od četiri ponuđena naslova kao temu projekta: • Grkokatolička župa • Grkokatolička bazilika / crkva / kapelica • Obredi grkokatoličke crkve (liturgija, sakramenti, blagoslovine) • Grkokatolici u umjetnosti (književnost, glazba, ikonografija).

— Ovaj krug natjecanja sastoji se od: a) Pisanog dijela b) PowerPoint prezentacije c) Predstavljanja rada i odgovaranja na pitanja 8

Olimpijada2012.indd 8

Vjeronaučna olimpijada učenika osnovnih i srednjih škola, KRIŽEVCI 2012.

20.3.2012 8:23:57

— Ekipa može osvojiti najviše 30 bodova, a vrednuje se 5 elemenata: tijek izrade projekta, struktura izlaganja, način izlaganja, kvaliteta prezentacije i odgovori na pitanja.

— Nakon drugog kruga natjecanja slijedi objava privremene ljestvice poretka.

3. TKO ŽELI BITI ISUSOV »MILIJUNAK« — U završnom krugu natjecanja, koji nosi naziv Tko želi biti Isusov »milijunak«, natječe se pet prvoplasiranih ekipa nakon pismenog testa i projekta.

U slučaju da peto mjesto dijeli više ekipa s istim brojem bodova, te ekipe pristupaju odgovaranju rezervnih pitanja te će se na taj način dobiti ekipa koja će se natjecati u završnici.

Predsjednik povjerenstva izvuče jedno isto pitanje za sve ekipe koje dijele peto mjesto. Po jedan predstavnik ekipe u isto vrijeme dobiva isto pitanje i zaokružuje odgovor. Ako se u prvom »pripetavanju« ne dobije pobjednik, izvlači se novo rezervno pitanje i ponavlja se postupak, i tako sve dok se ne dobije pobjednik koji će sudjelovati u trećem krugu natjecanja.

— U ovoj natjecateljskoj disciplini ekipa može osvojiti najviše 20 bodova.

— Pripremljene su četiri skupine pitanja: • pitanja za dva (2) boda • pitanja za četiri (4) boda • pitanja za šest (6) bodova • pitanja za osam (8) bodova — Svaka ekipa treba odgovoriti na 4 pitanja različite težine, odnosno broja bodova.

— Članovi svake ekipe će se dogovoriti koji njezin član će odgovarati na pitanje za 2, 4, 6 ili 8 bodova. Svaki član ekipe može odgovarati samo na jedno pitanje.

— Najprije po jedan predstavnik svake ekipe odgovara na pitanje za 2 boda, zatim 4, zatim 6 i 8 bodova. Odgovaranje pitanja započinje s petoplasiranom ekipom.

— Svaka ekipa ima pravo jednom koristiti džokera »pitaj ekipu«. Dakle, samo na jednom pitanju u sve četiri skupine pitanja natjecatelj može tražiti pomoć cijele ekipe.

— Nema negativnih bodova niti oduzimanja već osvojenih bodova u slučaju netočnog odgovora.

— U slučaju da na kraju prve dvije ili više ekipa imaju isti broj bodova, provodi se postupak »pripetavanja« kao gore sa rezervnim pitanjima.

Ekipe izvlače jedno te isto pitanje i odgovaraju na njega. Postupak se ponavlja sve dok jedna ekipa ne pogriješi.

— Svaki osvojen bod u igri »Milijunaka« pridodaje se ranije osvojenim bodovima. Pobjednik je ekipa koja ima najveći broj bodova.

GRKOKATOLICI – 400. OBLJETNICA USPOSTAVE CRKVENOGA ZAJEDNIŠTVA

Olimpijada2012.indd 9

9

20.3.2012 8:23:57

SUDIONICI DRŽAVNOG NATJECANJA IZ VJERONAUKA ZA OSNOVNE ŠKOLE – PO NAD/BISKUPIJAMA

Požeška biskupija Voditelj: Nikola Brković, vjeroučitelj OŠ “Ivan Goran Kovačić”, Trg bana Josipa Jelačića 7, 34 330 Velika 1.

2.

3.

4.

Barbara Šebalj Marija Prpić Monika Pavić Ivana Kljajić

Riječka nadbiskupija Voditelj: Boris Barbarić, vjeroučitelj OŠ Srdoči, Ante Modrušana 33, 51 000 Rijeka 1.

2.

3.

4.

Martina Delač Tomislav Budimir Marino Kalac Valentina Filipović

Varaždinska biskupija Voditelj: Ljiljana Mišak, vjeroučiteljica OŠ Trnovec, Bartolovečka 35, 40 306 Trnovec 1.

2.

3.

4.

10

Olimpijada2012.indd 10

Marta Ptiček Domagoj Obadić David Cesar Monika Domiter

Vjeronaučna olimpijada učenika osnovnih i srednjih škola, KRIŽEVCI 2012.

20.3.2012 8:23:57

Sisačka biskupija Voditelj: s. Vesna Lagetar, vjeroučiteljica OŠ Dragutina Tadijanovića, Trg Matice hrvatske b. b., 44 250 Petrinja 1.

2.

3.

4.

Lucija Marjanović Manuela Čelam Silvija Jajčević Danijela Petričević

Đakovačko-osječka nadbiskupija Voditelj: Mirjana Srednoselec, vjeroučiteljica OŠ Josipa Kozarca, Hrvatskih žrtava 13, 32 100 Vinkovci 1.

2.

3.

4.

Dora Primorac Josipa Slišković Klara Mustač Nikolina Gazić

Bjelovarsko-križevačka biskupija Voditelj: Mario Trninić, vjeroučitelj OŠ Sidonije Rubido Erdödy, Jablanova 1, 48 268 Gornja Rijeka 1.

2.

3.

4.

Ana Kos Tajana Nakani Katarina Sokač Sabina Srbljinović

Gospićko-senjska biskupija Voditelj: Željko Mucić, vjeroučitelj OŠ Cetingrad, I. F. Cetinskog 11, 47 222 Cetingrad 1.

2.

3.

4.

vana Golek Marija Tominac Helena Kampić Anamarija Bogović

Zadarska nadbiskupija Voditelj: Jolida Klarić, vjeroučiteljica OŠ Bartula Kašića, Bribirski prilaz 2, 23000 Zadar 1.

2.

3.

4.

Matea Livaić Dominik Nekić Božena Zrilić Vilma Matković

GRKOKATOLICI – 400. OBLJETNICA USPOSTAVE CRKVENOGA ZAJEDNIŠTVA

Olimpijada2012.indd 11

11

20.3.2012 8:23:57

Hvarsko-bračko-viška biskupija Voditelj: Zoran Sansović, vjeroučitelj OŠ Hvar, Kroz burak 81, 21 450 Hvar 1.

2.

3.

4.

Ivana Kustura Josipa Visković Marinela Zaninović Josipa Novak

Porečko-pulska biskupija Voditelj: Nela Peteh, vjeroučiteljica OŠ Vladimira Gortana, IX. rujna 2, 52 341 Žminj 1.

2.

3.

4.

Maja Orbanić Višnja Pucić Antonela Zaharija Martina Kresina

Zagrebačka nadbiskupija Voditelj: s. Ksenija Danijela Topolovec, vjeroučiteljica OŠ Luka, Otona Ivekovića 16, 10 360 Sesvete 1.

2.

3.

4.

Doroteja Višak Sara Pasarić Pere Šarić Daria Pranjić

Krčka biskupija Voditelj: Dubravka Buničić, vjeroučiteljica OŠ Frane Petrića, Šetalište 20. travnja 56, 51 557 Cres 1.

2.

3.

4.

12

Olimpijada2012.indd 12

Dorian Brnić Matej Salković Ivan Mužić Sabino Sepčić

Vjeronaučna olimpijada učenika osnovnih i srednjih škola, KRIŽEVCI 2012.

20.3.2012 8:23:58

Splitsko-makarska nadbiskupija Voditelj: Ante Kujundžić, vjeroučitelj OŠ Zmijavci, Dr. Franje Tuđmana 189, 21 266 Zmijavci 1.

2.

3.

4.

Marin Gudelj Josipa Znaor Petra Karoglan Gabrijela Mišević

Voditelj: don Ivan Čotić, vjeroučitelj OŠ “Sućidar”, Perivoj Ane Roje 1, 21 000 Split 1.

2.

3.

4.

Katarina Matić Filip Tomičić Nikola Bešlić Bruno Škomrlj

Šibenska biskupija Voditelj: Rosanda Vukičević, vjeroučiteljica OŠ Vrpolje, Vrpolje, p. p. 180, 22 001 Šibenik 1.

2.

3.

4.

Marko Budimir Tonka Plenča Ana Vukšić Jure Vinković

Dubrovačka biskupija Voditelj: s. Tješimira Ana Bešlić, vjeroučiteljica OŠ Vela Luka, Obala 3 broj 1, 20 270 Vela Luka 1.

2.

3.

4.

Dominik Dragojević Vita Oreb Anamarija Padovan Nikola Žuvela

GRKOKATOLICI – 400. OBLJETNICA USPOSTAVE CRKVENOGA ZAJEDNIŠTVA

Olimpijada2012.indd 13

13

20.3.2012 8:23:58

SUDIONICI DRŽAVNOG NATJECANJA IZ VJERONAUKA ZA SREDNJE ŠKOLE – PO NAD/BISKUPIJAMA

Požeška biskupija Voditelj: Ivo Grbeš, vjeroučitelj Gimnazija Požega, Dr. Franje Tuđmana 4/A, 34 000 Požega 1.

2.

3.

4.

Denis Ćosić Domagoj Đaković Ivan Solić Josipa Matuha

Riječka nadbiskupija Voditelj: Miroslav Radić, vjeroučitelj Prva riječka hrvatska gimnazija, Frana Kurelca 1, 51 000 Rijeka 1.

2.

3.

4.

Adriana Budan Luka Požgaj Karolina Marijanović Petra Baričević

Varaždinska biskupija Voditelj: Krunoslav Burek, vjeroučitelj Prva gimnazija Varaždin, Petra Preradovića 14, 42 000 Varaždin 1.

2.

3.

4.

Marko Domiter Valentina Filipašić Andreja Žiher Diana Kosec

Đakovačko-osječka nadbiskupija Voditelj: Tonka Odobašić, vjeroučiteljica Gimnazija A. G. Matoša, Vijenac k. A. Stepinca 11, 31 400 Đakovo 1.

2.

3.

4.

14

Olimpijada2012.indd 14

Marija Drenjančević Ivana Miličević Matea Gazilj Josipa Jakić Vjeronaučna olimpijada učenika osnovnih i srednjih škola, KRIŽEVCI 2012.

20.3.2012 8:23:59

Gospićko-senjska biskupija Voditelj: Silvija Vašarević, vjeroučiteljica Srednja škola Otočac, Ćirila i Metoda 2, 53 220 Otočac 1.

2.

3.

4.

Barbara Fajdetić Dražena Rubčić Ines Žilić Antonija Tonković

Zadarska nadbiskupija Voditelj: Slobodan Šarić, vjeroučitelj Gimnazija Jurja Barakovića, Perivoj Vladimira Nazora 3, 23 000 Zadar 1.

2.

3.

4.

Ivan Marasović Antonio Gospić Andrea Atelj Karlo Plazina

Hvarsko-bračko-viška biskupija Voditelj: Ljubomir Ladan, vjeroučitelj Srednja škola Hvar, Kroz burak 81, 21 450 Hvar 1.

2.

3.

4.

Marija Pia Kovačević Marina Petričević Anna Tomičić Marija Tomičić

Porečko-pulska biskupija Voditelj: Kazimir Berljavac, vjeroučitelj Gimnazija Pula, Trierska 8, 52 100 Pula 1.

2.

3.

4.

Mateja Šimunić Tina Redžović Sara Pužar Sebastian Dovičin

GRKOKATOLICI – 400. OBLJETNICA USPOSTAVE CRKVENOGA ZAJEDNIŠTVA

Olimpijada2012.indd 15

15

20.3.2012 8:23:59

Zagrebačka nadbiskupija Voditelj: Stjepan Pavek, vjeroučitelj III. gimnazija, Kušlanova 52, 10 000 Zagreb 1.

2.

3.

4.

Mario Dodić Antonio Kolar Luka Mlinarić Toni Storić

Sisačka biskupija Voditelj: s. Ivanka Ljubica Lisak, vjeroučiteljica Srednja škola Ivana Trnskoga, Hrvatskih branitelja 14, 44 430 Hrvatska Kostajnica 1.

2.

3.

4.

Stjepan Čivić Ida Galić Valentina Kostrić Ivan Radić

Bjelovarsko-križevačka biskupija Voditelj: Snježana Rukavina, vjeroučiteljica Srednja škola Dragutina Stražimira, Gundulićeva 2a, 10 380 Sveti Ivan Zelina 1.

2.

3.

4.

Ivana Vnučec Nikolina Valjak Iva Osrečak Tomislav Pavlović

Krčka biskupija Voditelj: Krešimir Dajčman, vjeroučitelj Srednja škola Ambroza Haračića, Omladinska 10, 51 550 Mali Lošinj 1.

2.

3.

4.

16

Olimpijada2012.indd 16

Franka Angela Šimunković Mario Budinić Elena Murljačić Karmela Crnović

Vjeronaučna olimpijada učenika osnovnih i srednjih škola, KRIŽEVCI 2012.

20.3.2012 8:24:00

Splitsko-makarska nadbiskupija Voditelj: Silvija Vučković, vjeroučiteljica Franjevačka klasična gimnazija u Sinju s pravom javnosti, Ul. Franjevačke klasične gimnazije 22, 21 230 Sinj 1.

2.

3.

4.

Ivana Poljak Filip Čogelja Andrea Perković Antonela Ćurković

Voditelj: don Tomislav Bašić, vjeroučitelj Nadbiskupijska klasična gimnazija don Frane Bulića, Zrinsko-frankopanska 19, 21 000 Split 1.

2.

3.

4.

Lovro Lulić Ana Tomičić Ljubo Jermelić Dario Pavlinović

Šibenska biskupija Voditelj: Slavka Petric, vjeroučiteljica Medicinska i kemijska škola, Ante Šupuka b. b., 22 000 Šibenik 1.

2.

3.

4.

Natalija Bakula Tomislav Kovačev Tome Krečak Marina Totić

Dubrovačka biskupija Voditelj: s. Jelena Krilić, vjeroučiteljica Biskupijska klasična gimnazija J. Ruđera Boškovića s pravom javnosti, Poljana Ruđera Boškovića 6, 20 000 Dubrovnik 1.

2.

3.

4.

Tea Kuzek Marija Lujo Ivan Koprivica Ilija Kitin

GRKOKATOLICI – 400. OBLJETNICA USPOSTAVE CRKVENOGA ZAJEDNIŠTVA

Olimpijada2012.indd 17

17

20.3.2012 8:24:00

DOMAĆINI DRŽAVNOGA NATJECANJA

BJELOVARSKO-KRIŽEVAČKA BISKUPIJA Grad Bjelovar Sredinom 18. stoljeća podno južnih padina Bilogore utemeljeno je i izgrađeno novo središte toga kraja, grad Bjelovar, na platou između rječica Plavnice s Jelencem i Bjelovacke. Po odredbi carice i kraljice Marije Terezije izgradnja Bjelovara, kao vojnog središta Varaždinskoga generalata, započela je 1756. godine. Radove je vodio general Filip Beck. Godine 1772. Bjelovar stječe status gradske općine, a tek ukinućem Vojne krajine slobodni je grad, a od 1874. godine i sjedište Bjelovarsko-križevačke županije. Drugi svjetski rat i poraće odnio je mnoge žrtve, a po zloglasnoj komunističkoj OZNA-i ubijeni su i franjevci, profesori bjelovarske gimnazije, Sebastijan Šantalab i Ferdo Gassman, te brojni građani i civili iz okolice. Kod šume Lug podignuto je spomen-obilježje žrtvama Drugoga svjetskog rata i poraća, a slično je učinjeno u mnogim mjestima i župama u okolici. Bjelovar se tijekom 20. stoljeća razvio u značajno gradsko središte cijeloga kraja. Nakon 1960. godine počinje značajnije naseljavanje pučanstva i izgradnja novih naselja. Pučanstvo je dolazilo iz okolice Bjelovara, iz moslavačkog i podravskog područja, te znatan dio iz Like i osobito s područja Bosne i Hercegovine. Tako po popisu pučanstva iz 1991. godine Bjelovar ima 27.000 stanovnika, a od 1980. godine tri župna sjedišta: sv. Terezije Avilske, sv.

Ane i sv. Antuna Padovanskoga. Pojačan pastoralni rad svećenika pridonio je očuvanju vjerskog i nacionalnog identiteta doseljenih ljudi, koji su Bjelovar počeli doživljavati i kao svoje kulturno i vjersko središte. Stvaranjem samostalne države Hrvatske i vraćanjem slobode i demokracije, Bjelovar je ponovno slobodan grad i sjedište Bjelovarsko-bilogorske županije.

Povijest nastanka biskupije Vrijedno je spomenuti da su u Bjelovaru gotovo 40 godina djelovali redovnici pijaristi (školski red koji je osnovao sv. Josip Kalasancijski, 1622. g.) Njima je Marija Terezija 1755. godine dodijelila dotadašnje sjedište sjedinjenog biskupa u Marči, kod Ivanića, s okolnim posjedom, a 1761. preselili su u Bjelovar, gdje su vodili duhovnu skrb za vojsku i vojnu glazbu, a od 1772. godine vode bjelovarsku župu te skrbe za školstvo. Dokinuo ih je car Josip II., pa je župa u Bjelovaru od 1790. godine bila povjerena biskupijskim svećenicima. Tako je, nažalost, Kalnički arhiđakonat ostao bez samostana i redovnika dulje razdoblje, sve do osnutka franjevačkog samostana u Bjelovaru 1935. godine, za koji je prvu donaciju dao sveučilišni profesor i kanonik dr. Rudolf Wimer (1863. – 1933.), rođeni Bjelovarčanin, čiji je brat Josip umro mlad, kao upravitelj župe u Rovišću, a sve, zapravo, 18

Olimpijada2012.indd 18

Vjeronaučna olimpijada učenika osnovnih i srednjih škola, KRIŽEVCI 2012.

20.3.2012 8:24:01

potječe još od njihova ujaka, revna svećenika Blaža Švindermana, sposobnog suradnika nadbiskupa i kardinala Josipa Mihalovića, koji je gotovo dva desetljeća bio »duša i dobri duh« mnogih aktivnosti Crkve zagrebačke. On je kasnije bio veliki prepozit Prvostolnoga kaptola zagrebačkoga, naslovni biskup skradinski, prior vranski, naslovni opat Sv. Andrije de Bistrica, papin komornik, vitez Reda željezne krune drugog razreda, član velikaške kuće u Pešti itd.

To područje, gdje su se nekoć susretali arhiđakonati Kalnik, Komarnica i Gušće, postupno se obnavlja i naseljava cijelo 18. i 19. stoljeće, obnavljaju se i župe te one sve pripadaju s gradom Bjelovarom u Kalnički arhiđakonat. Župe na drugoj strani rijeke Česme pripadaju Čazmanskomu arhiđakonatu, dok župe sa sjeverne strane Bilogore pripadaju Komarničkomu arhiđakonatu. Do 2001. godine u Kalničkom arhiđakonatu bila su četiri dekanata: 1. Zelinski, 2.

Križevački, 3. Cirkvenski i 4. Bjelovarski, svaki sa svojim župama, kako ih označuju i shematizmi Zagrebačke nadbiskupije od 1881. do 1996. godine. Česma je povijesna granica prema Čazmanskom arhiđakonatu, od kojega su sada dva dekanata pripojena Sisačkoj biskupiji, a dva (Čazmanski i Garešnički) Bjelovarsko-križevačkoj biskupiji, sa sjedištem u Bjelovaru. Prema odredbi nadbiskupa Josipa Bozanića, Kalnički arhiđakonat je 2001. godine nazvan Bjelovarsko-kalnički arhiđakonat. U njemu je dosad bilo pet dekanata: 1. Bjelovarski, 2. Cirkvenski, 3. Križevački, 4. Vrbovečki i 5. Zelinski.

Papa Benedikt XVI., svojom bulom De maiore spirituali bono, od 5. prosinca 2009. uspostavio je Bjelovarsko-križevačku biskupiju (Dioecesis BellovariensisCrisiensis), u koju spadaju spomenuti dekanati: Čazmanski i Garešnički iz Čazmanskog arhiđakonata te svih pet dekanata iz Kalničkoga, odnosno Bjelovarsko-kalničkog arhiđakonata. Biskupija Bjelovarsko-križevačka zaživjela je 20. ožujka 2010., a po odredbi pape Benedikta XVI., njezinim je prvim biskupom imenovan mons. dr. Vjekoslav Huzjak, kojega je zaredio nadbiskup i metropolit zagrebački kardinal Josip Bozanić. Biskupsko geslo mons. Huzjaka (r. 1960. u

GRKOKATOLICI – 400. OBLJETNICA USPOSTAVE CRKVENOGA ZAJEDNIŠTVA

Olimpijada2012.indd 19

Papinska bula “De maiore spirituali bono” kojom je uspostavljena Bjelovarskokriževačka 19 biskupija

20.3.2012 8:24:01

Jalžabetu, kraj Varaždina) glasi “Amare Deum et proximum”, odnosno “Ljubiti Boga i bližnjega”.

Na području današnje biskupije je nekoć, prije prodora Osmanlija i njihovih saveznika Vlaha, djelovalo je oko 90 župa, što ni izbliza nije dosegnuto ni nakon višestoljetne obnove. Prostor nove biskupije obuhvaća oko 3.740 km2, a na tom području živi, prema popisu pučanstva iz 1991. godine, oko 195.000 stanovnika. Katolika ima oko 185.000. Nova biskupija ima sedam dekanata, 56 župa, 55 svećenika, od toga četiri redovnička, 24 redovnice te 13 bogoslova, od čega četiri đakona.

Mons. Vjekoslav Huzjak, prvi biskup bjelovarsko-križevačke biskupije na misi svoga ređenja i ustoličenja

Katedrala sv. Terezije Već spomenutom Papinom bulom, središnja bjelovarska crkva sv. Terezije Avilske postala je katedrala Bjelovarsko-križevačke biskupije, dok je konkatedrala postala crkva Svetoga križa u Križevcima.

Katedrala sv. Terezije – posvećena velikoj mističarki iz 16. st., prvoj ženi naučiteljici Crkve – smještena je na istočnoj strani glavnog, kvadratnog trga u Bjelovaru, u smjeru istok-zapad, a u nju stane oko tisuću ljudi. Među zgradama odmjerenih proporcija i oblika, koje su sličnije klasicističkomu nego baroknomu duhu, ona odskače bogatijim oblicima pročelja, u duhu kasnog baroka. Iz njezina pročelja uzdiže se zvonik, visok 52 metra, kao urbanistička vertikala grada.

Građena je kao jednobrodna građevina, smještena između bivše pijarističke škole i kolegija. Njezina gradnja je i vezana uz pijariste, jer su na poziv vojne uprave u Bjelovaru, 16. listopada 1761., došli redovnici pijaristi, braća Hubert i Ignacije Diviš. Kao redovnici koji se bave školstvom, još iste godine otvorili su školu za djecu vojnih časnika, a od 1763. njihovu školu pohađala su i građanska djeca. Uza školstvo i službu kapelnika vojne glazbe, započeli su od 1761. i vjersku djelatnost u kapelici, koja je pripadala župi sv. Marije Magdalene u Kapeli. Imali su privremeni smještaj za svoju školu i stanovanje. Odredbom kraljice Marije Terezije konačno je 10. travnja 1765. započelo postavljanje temelja za crkvu u Bjelovaru, a 12. svibnja 1765. blagoslovljen je temeljni kamen. Na svečan način, 1770. godine na tornju je postavljen križ. Gradnja crkve dovršena je 1771. godine, što označuje i kronogram na zapadnom pročelju, a na blagdan sv.

Terezije Avilske, 15. listopada 1772. crkva je blagoslovljena. Bečki dvor, kao patron župa u Vojnoj krajini, odredio je na početku 1771. godine da se u Bjelovaru 20

Olimpijada2012.indd 20

Vjeronaučna olimpijada učenika osnovnih i srednjih škola, KRIŽEVCI 2012.

20.3.2012 8:24:01

osnuje župa i povjeri pijaristima, koji su tamo djelovali do njihova ukinuća 1789. godine. Bjelovarska župa tada je dobila svoje konačne granice, a od 1789. godine vode ju biskupijski svećenici. U zgradi kolegija ostao je župni stan, a školska zgrada ostala je u službi gradskoga školstva.

Crkva je do potresa 1880. godine imala i šest pokrajnjih oltara: sv. Terezije Avilske, Blažene Djevice Marije, sv. Josipa, sv. Ivana Nepomuka, sv. Apolonije i sv. Josipa Kalasancijskoga, osnivača reda pijarista. Njih su resile veoma vrijedne oltarne slike. One su 1847. godine poslane u Beč na obnovu, ali su prijevarom zadržane u Beču, a umjesto njih su u Bjelovar poslane bezvrijedne slike. Nakon razorna potresa 1880. godine odvjetnik dr. Ivan Ružić predlagao je da se sagradi nova, veća crkva u Bjelovaru, ali taj prijedlog Katedrala sv. Terezije Avilske nije usvojen. Ostalo se na stanovištu da u Bjelovaru se crkva ima obnoviti, pa je 1886. godine pozvan iz Zagreba obnovitelj prvostolne crkve Herman Bollé. Da bi se u crkvi dobilo više prostora, odlučeno je da se uklone oltari sv. Ivana Nepomuka i sv.

Josipa Kalasancija, a njihovi kipovi da se postave desno i lijevo na glavnom oltaru. Tako je crkva dobila glavni oltar sv. Terezije Avilske, dva pokrajnja, BDM i sv. Josipa, propovjedaonicu, dvije drvene ispovjedaonice i pod korom oltar Srca Isusova, jer je maknut i oltar sv. Apolonije. Tako je ta crkva, koja ima posebno značajan položaj u odnosu na urbanističku kompoziciju trga, sačuvana do naših dana zauzetom skrbi svojih duhovnih pastira i vjernika. Crkva, kao i cijeli pijaristički sklop, zbog svoje urbanističke i umjetničke važnosti proglašena je spomenikom kulture i stavljena pod zaštitu Hrvatskoga konzervatorskog zavoda.

Konkatedrala sv. Križa u Križevcima GRKOKATOLICI – 400. OBLJETNICA USPOSTAVE CRKVENOGA ZAJEDNIŠTVA

Olimpijada2012.indd 21

21

20.3.2012 8:24:01

Zaštitnik – svetac Hrvat Zaštitnik biskupije je treći proglašeni hrvatski svetac, Marko Križevčanin (Krizin, Crisinus), rođen 1588. u Križevcima, a mučenički usmrćen 1619. godine. Filozofiju je studirao u Grazu, gdje je stupio u Marijinu kongregaciju. Ondje je bio učenik Petra Pázmánya, kasnijega kardinala i ugarskog primasa. Odlučio je postati svećenik pa je kao kandidat Zagrebačke biskupije bio poslan u Rim, kao pitomac Njemačko-ugarskog kolegija (Germanicum et Hungaricum), da studira teologiju. Svojom je rukom ondje zapisao da je Hrvat, kako se to do danas sačuvalo u arhivu zavoda.

Studirao je na Sveučilištu Gregorijani, od 1611. do 1615., te se odlikovao bistrinom uma i krepošću. Bio je zaređen za svećenika te se vratio u svoju Zagrebačku biskupiju, gdje djeluje u pastvi. Ubrzo ga ostrogonski primas i kardinal Petar Pázmány poziva u Ugarsku. Od 1616. godine djeluje kao profesor i ravnatelj sjemeništa u Trnavi, a imenovan je i ostrogonskim kanonikom. Kasnije mu je povjerena uprava benediktinske opatije u Szepluku, kod Košica. Sva ta područja nekoć su spadala pod Ostrogonsku nadbiskupiju, dok je to danas područje Republike Slovačke. Košice u ono doba bijahu tvrđa ugarskoga kalvinizma. Da se pomogne malobrojnim katolicima, koji su bili lišeni čak i svojih crkava, pozvana su dvojica isusovaca, Mađar Stjepan Pongrácz i Poljak Melkior Grodziecki, da se brinu za vjernike madžarskoga i slovačkoga jezika. S njima je 1619. godine radio kao misionar u Košicama i Hrvat, Marko Križevčanin. Za vrijeme pobune sedmogradskog (erdeljskog) kneza Gábora Bethlena, kalvinistički zapovjednik Juraj Rákóczy 3. rujna 1619. ušao je s vojskom u Košice i odmah dao zatvoriti trojicu svećenika. Zbog odbijanja da postanu kalvinisti, podvrgli su ih mukama. Prisiljavaju ih da se odreknu vjere i Petrova nasljednika pape u Rimu, ali oni su ostali postojani. Marku su obećali dati crkveno imanje samo ako se odrekne katoličke vjeroispovijesti i rimskoga pape. Mučili su ih dok ih nisu ubili. Marka su palili bakljom i odrubili mu glavu, 7. rujna 1619. Sveti papa Pio X. proglasio ih je blaženima, 15. siječnja 1905., a svetima ih je proglasio blaženi Ivan Pavao II., 2. srpnja 1995., u Košicama.

(Prema tekstu dr. Stjepana Kožula)

22

Olimpijada2012.indd 22

Vjeronaučna olimpijada učenika osnovnih i srednjih škola, KRIŽEVCI 2012.

20.3.2012 8:24:02

MARČANSKA I KRIŽEVAČKA EPARHIJA (KRATKA POVIJEST GRKOKATOLIČKE CRKVE U HRVATSKOJ)

Grkokatolička Crkva u Hrvatskoj samosvojna je Crkva (sui iuris). Sam njezin naziv ukazuje da je to katolička Crkva grčkog ili bolje reći bizantskog, odnosno bizantsko-slavenskog obreda. Ona je dio Katoličke Crkve u Hrvatskoj, kao i dio jedne, svete, katoličke i apostolske Crkve, kojom kao duhovni pastir upravlja prvosvećenik, biskup rimski, sada papa Benedikt XVI. Povijest grkokatoličke Crkve u nas počinje godine 1611., kad je nesjedinjeni biskup Simeon Vratanja, sa sjedištem u Marči, pokraj Kloštra Ivanića, u Rimu ispovjedio katoličku vjeru i papu rimskoga priznao vrhovnim poglavarom Crkve. Time je on obnovio crkveno zajedništvo s Apostolskom stolicom kakvo je ono bilo u prvom tisućljeću. U povijesti taj je crkveni čin poznat pod nazivom Marčanska unija. Po mjestu Marči i novoosnovana eparhija dobila je naziv Marčanska.

Marčanski biskupi Marčanskom eparhijom upravljali su sljedeći biskupi: Simeon Vratanja (1611. – 1630.), Maksim Predojević (1630. – 1642.), Gabrijel Predojević (1642.

– 1644.), Bazilije Predojević (1644. – 1648.), Sava Stanislavić (1648. – 1661.), Gabrijel Mijakić (1663. – 1670.), Pavao Zorčić (1671. – 1685.), Marko Zorčić (1685.

– 1688.), Izaija Popović (1689. – 1699.), Gabrijel Turčinović (1700. – 1707.), Grgur Jugović (1707. – 1709.), Rafael Marković (1709. – 1726.), Grgur Vučinić (1727. – 1733.), Silvestar Ivanović (1734. – 1735.), Teofil Pašić (1738. – 1746.), Gabrijel Palković (1751. – 1758.) i Bazilije Božičković (1759. – 1776.).

Sedmi po redu marčanski biskup, Gabrijel Mijakić, kao suradnik hrvatskog bana Petra Zrinskoga u borbi za slobodnu Hrvatsku, bio je uhićen i osuđen na višegodišnji zatvor, gdje je i umro. Njegov nasljednik Pavao Zorčić, prvi marčanski biskup koji je završio visoke filozofske i teološke nauke, osnovao

GRKOKATOLICI – 400. OBLJETNICA USPOSTAVE CRKVENOGA ZAJEDNIŠTVA

Olimpijada2012.indd 23

23

20.3.2012 8:24:02

je godine 1681., u Zagrebu, na Gornjem gradu, Grkokatoličko sjemenište, a za njegovo uzdržavanje priskrbio je dobro Pribić. Marčanski biskupi Gabrijel Palković i Bazilije Božičković svojim neumornim pastirskim radom sačuvali su žumberačke grkokatolike u krilu Katoličke Crkve.

Pravoslavnoj Crkvi, koja se u Hrvatskoj zahvaljujući političkim pogodnostima austrijskih vlasti sve više širila, bila je trn u oku Marčanska eparhija. Stoga su pravoslavci godine 1737. marčansku katedralu sv. Mihaela arkanđela i tamošnji samostan najprije opljačkali, a 1739. oba ta zdanja i vatrom uništili.

Otada će marčanski biskupi tijekom 40 godina stolovati u Pribiću. Nekoć prostorno i po broju vjernika velika grkokatolička Marčanska biskupija svedena je samo na Žumberak.

Križevački biskupi Križevačkom eparhijom upravljali su biskupi: Bazilije Božičković (1776.

– 1785.), Jozafat Bastašić (1787. – 1793.), Silvestar Bubanović (1794. – 1810.), Konstantin Stanić (1814. – 1830.), Gabrijel Smičiklas (1834. – 1856.), Đuro Smičiklas (1857. – 1881.), Ilija Hranilović (1883. – 1889.), Julije Drohobecki (1891.

– 1920.), Dionizije Njaradi (1920. – 1940.), Janko Šimrak (1942. – 1946.), Gabrijel Bukatko (1952. – 1981.), Slavomir Miklovš (1983. –2009.) i Nikola Kekić (od 2009. do danas).

Zadnji marčanski i prvi križevački biskup Bazilije Božičković svojim neumornim radom uspio je da je carica i kraljica Marija Terezija, godine 1776., namjesto Marčanske za grkokatolike osnovala novu biskupiju, sa sjedištem u Križevcima. Tu je njezinu odluku godine 1777. kanonski potvrdio papa Pio VI. i za prvoga križevačkoga biskupa imenovao Bazilija Božičkovića. Taj biskup zaslužan je što je Marija Terezija u Beču osnovala Barbareum – središnje sjemenište za sve grkokatolike u monarhiji. On je u Zagrebu dao sagraditi novu zgradu sjemeništa, na dva kata. Usto je na Žumberku osnovao prve dvije škole. Božičković je, godine 1779., sjedište Eparhije prenio iz Pribića u Gornji Tkalec, nedaleko od Križevaca.

Božićkovićev nasljednik Jozafat Bastašić, prvi biskup podrijetlom sa Žumberka, zaslužan je što je Bečki dvor nekadašnju franjevačku crkvu i samostan u Križevcima, 1791. godine, dodijelio novoosnovanoj Križevačkoj biskupiji za prvostolnu crkvu i biskupsku rezidenciju. On je započeo obnovu crkve, a dovršio ju je biskup Silvestar

24

Olimpijada2012.indd 24

Vjeronaučna olimpijada učenika osnovnih i srednjih škola, KRIŽEVCI 2012.

20.3.2012 8:24:02

Bubanović, prilagodivši ju za bogoslužje po bizantsko-slavenskom obredu i posvetivši ju, 1798. godine. On je sjedište grkokatoličkih biskupa iz Gornjega Tkalca preselio u Križevce, godine 1801.

Konstantin Stanić zaslužan je što je uspio obraniti opstojnost Križevačke eparhije, jer se je radilo na tome da se ona pripoji ukrajinskoj Mukačevskoj eparhiji. K tome je dogradio Grkokatoličko sjemenište i uz njega podigao prvu crkvu za grkokatoGrkokatolička katedrala Presvete Trojice like Zagreba i okolice, posveu Križevcima ćenu sv. Baziliju Velikom.

Nastojanjem biskupa Gabrijela Smičiklasa utemeljen je Stolni kaptol, godine 1846., koji se je sastojao od 4 člana. U njegovo vrijeme osnovane su tri župe u Dalmaciji, u sklopu Dalmatinskog vikarijata. Osnovao je fondaciju za pomoć svećeničkim udovicama i siročadi.

Uz katedralu i konkatedrala U vrijeme biskupa Ilije Hranilovića, godine 1885., u Zagrebu je sagrađena nova grkokatolička crkva – sv. Ćirila i Metoda, koja od 1935. godine nosi naslov konkatedralne crkve.

Biskup Julije Drohobecki dao je preurediti katedralu Presvete Trojice u Križevcima u neogotičkom stilu. U njezinoj obnovi sudjelovali su najveći hrvatski umjetnici i graditelji. U Pribiću je, povodom 300. obljetnice Marčanske unije godine 1911., sagradio spomen-crkvu Blagovijesti i obnovio dvorac. U Križevcima je osnovao zaIkonostas u konkatedrali svetih Ćirila i Metoda u Zagrebu na Gornjem gradu GRKOKATOLICI – 400. OBLJETNICA USPOSTAVE CRKVENOGA ZAJEDNIŠTVA

Olimpijada2012.indd 25

25

20.3.2012 8:24:02

vod Julianeum, za školovanje dječaka u raznim zanatima. Godine 1915., tu zgradu zavoda poklonio je redovnicama bazilijankama.

Utemeljitelj je Društva slijepih sv.

Vida i kao dugogodišnji predsjednik Hrvatskoga glazbenog zavoda umnogome je zaslužan za glazbeni život u Zagrebu.

Biskup Dionizije Njaradi posebno je radio na duhovnoj obnovi svećenika i vjernika. Počevši od njega, svake se godine u Križevcima obavljaju duhovne vježbe za svećenike. U župama su se odvijale misije. Počeo je izdavati Eparhijski vjesnik, a izdao je i prvi molitvenik Današnji Križevački biskup za grkokatolike i udžbenik za vjeNikola Kekić ronauk u srednjim školama.

Križevački biskup Janko Šimrak vodio je biskupiju u teškim vremenima II. svjetskog rata. Ostavio je neizbrisiv spomenik svoga rada i djelovanja kao povjesničar, novinar, političar, napokon, i kao biskup. Od 1929. do 1940. bio je direktor katoličkog dnevnika Hrvatska straža. Njegovi jetki članci protiv masona i komunista u tim novinama izazvali su pokušaj njegova ubojstva.

Bio je dugogodišnji profesor na Katoličkome bogoslovnom fakultetu i u tri navrata dekan. Izdao je nekoliko godišnjaka kalendara Spomenica. Pokrenuo je izdavanje Žumberačkih novina i osnovao je Društvo Žumberčana. Prvostolna crkva u Križevcima nakon obnove zasjala je u punini svoje ljepote. Biskup Šimrak osnovao je biskupijski muzej i stručno uredio bogatu biskupijsku knjižnicu. U Zagrebu je podigao dvorišno krilo sjemeništa. Napisao je veći broj znanstvenih radova i studija te objelodanio mnoge dokumente iz raznih arhiva o Marčanskoj i Križevačkoj eparhiji i njenoj povijesti. Šimrak je bio prvi križevački vladika koji je biskupsko rukopoloženje primio u vlastitoj prvostolnoj crkvi.

Sadašnji križevački biskup Nikola Kekić, povodom jubilarne godine – 400. obljetnice Marčanske i Križevačke eparhije, obnavlja katedralu i rezidenciju u Križevcima, spomen-crkvu Blagovijesti u Pribiću, crkvu Pokrova Presvete Bogorodice u Kričkama i gradi spomen-kapelu sv. Mihaela arkanđela u Marči.

26

Olimpijada2012.indd 26

Vjeronaučna olimpijada učenika osnovnih i srednjih škola, KRIŽEVCI 2012.

20.3.2012 8:24:03

POLA STOLJEĆA S MALIM KONCILOM – MAKOM! • 1966. u ožujku, iz rubrike Vama djeco, koja je izlazila u Glasu Koncila, niče Mali koncil, naročit »cvijet molitve, znanja, igre i prijateljstva«, kako piše u uzglavlju toga dječjeg vjerskoga mjesečnog lista, namijenjena osnovnoškolcima.

• 1969. u siječnju Mali koncil dobiva stalne tvrđe korice i naslovnicu u boji. Već u to doba nastaju – do danas trajno zelene, mlade i svježe – omiljene rubrike Pisma iz misija i Mali mozaik dobrote, koje su poticale (i potiču) ne samo da ih se čita, već da ih se »živi«, odnosno da se pročitano pretoči u djela dobrote za bližnje!

• 1973. bila je prva Makova vjeronaučna olimpijada, čiji plamen – uz kraće odmore – gori sve do danas, kada je (od 2000. g.) to izvorno Makovo vjeronaučno natjecanje preraslo u službeno školsko natjecanje iz vjeronauka za učenike osnovnih te srednjih škola (od 2005. g.).

• 1977. Mali koncil uz svoje prvo ime dobiva i popularni nadimak, skraćeni naziv – Mak (od Mali koncil), a u svojem znaku cvijet po kojem je i danas, usprkos stalnu dizajnerskom »dotjerivanju latica«, ostao prepoznatljiv.

• 1987. tajanstveni Blaž počinje odgovarati na pitanja čitatelja, laka i teška, simpatična i problematična…, što traje sve do današnjih dana.

GRKOKATOLICI – 400. OBLJETNICA USPOSTAVE CRKVENOGA ZAJEDNIŠTVA

Olimpijada2012.indd 27

OD PRVOG DANA – ISTI

CILJ!

U prvom broju, u ožujk u davne 1966. godine, prvi uredn ici Maloga koncila ovako su izrazili sve ono što želi ost variti dječji vjerski list koji uređuju: Veliki Koncil, onaj u Vatik anu, okupio je sve naše bisku pe, ujedinio ih u mislima i od lukama za napredak Crk ve i svijet a. Tako bi i ove male novine, »M ali koncil« htjele okupiti, ujediniti i oduševiti svu našu djecu u radu za dobro Crk ve i naroda... Zato ćem ou novinama nastojati da dje ovim ca bolje upoznaju svoju vjeru, da saznaju što je sve Crk va učinila za dobro svijeta, posebno za dobro na naroda, pa da budu pono šega sni što se mogu zvati kršćanima.

27

20.3.2012 8:24:03

• 1988. u listu se pojavljuje Tribus, koji sljedećih desetak godina »najmakovce«, pod vodstvom tadašnjeg Makova urednika don Luke Depola, vodi na nagradna putovanja u domovini i inozemstvu.

• 1990. časopis iz »olovnog tiska« prelazi u ofset tisak, što mu donosi malo više boja i na unutrašnje stranice, a od 1999. list izlazi na glatku i sjajnu papiru, sa svim stranicama u boji.

• 1996. makovci se susreću s papom Ivanom Pavlom II. na nagradnom putovanju u Rim, a 2005. do pape Benedikta XVI. dolaze s Makom i pobjednici Vjeronaučnih olimpijada.

• 2001. Mak postaje dostupan i na internetskim stranicama (www. glas-koncila.hr/mak), gdje ga se i danas može prolistati i gdje ćete pronaći arhiv njegovih igrokaza, testova i starijih brojeva… Na makovu elektroničku adresu (mak@glas-koncila.hr) počinje stizati sve više pisama i upita makovaca, koja Mak i danas rado prima.

• 2006. slaveći 40. rođendan, Mali koncil u posebnom dodatku lista u ožujku donosi svoju »malu povijest«, a u sklopu »proslave« svojim brojnim izdanjima – knjigama, katekizmima, slikovnicama, bojankama, »slagalicama«, «, plakatima, albumima, kalendarima…

– pridodaje i knjigu Vatrene ptice, izbor najboljih priča objavljenih u svih 40 godina Maka.

• 2012. Mali koncil – Mak je i dalje uz vas! Iz mjeseca u mjesec poziva vas da na njegovu adresu (Kaptol 8, 10000 Zagreb) šaljete svoju suradnju – likovne i literarne pokušaje, svoja pitanja, odgovore na križaljke, zagonetke i nagradna pitanja… – da budete njegovi najvjerniji suradnici i »vanjski urednici«, njegovi najbolji prijatelji!

28

Olimpijada2012.indd 28

Vjeronaučna olimpijada učenika osnovnih i srednjih škola, KRIŽEVCI 2012.

20.3.2012 8:24:04

POBJEDNICI DRŽAVNOG NATJECANJA OSNOVNE ŠKOLE – OD 2000. GODINE 2000. Krašić 1. OŠ »Ivan Gundulić« Zagreb (Zagrebačka nadbiskupija) 2. OŠ »Marin Držić« Zagreb (Zagrebačka nadbiskupija) 3. Župa sv. Rok Bibinje (Zadarska nadbiskupija) 2001. Pazin 1. OŠ »Mladost« Jakšić (Požeška biskupija) 2. OŠ »Frane Petrić« Cres (Krčka biskupija) 3. OŠ »Marin Držić« Zagreb (Zagrebačka nadbiskupija) 2002. Rijeka — Trsat 1. OŠ »Ivan Gundulić« Zagreb (Zagrebačka nadbiskupija) 2. OŠ »Ravne njive« Split (Splitsko-makarska nadbiskupija) 3. OŠ »Horvati« Zagreb (Zagrebačka nadbiskupija) 2003. Marija Bistrica 1. OŠ »Vladimir Nazor« Sveti Ilija (Varaždinska biskupija) 2. OŠ »Horvati« Zagreb (Zagrebačka nadbiskupija) 3. OŠ »Ljubljanica« Zagreb (Zagrebačka nadbiskupija) 2004. Marija Bistrica 1. OŠ »Smiljevac« Zadar (Zadarska nadbiskupija) 2. OŠ »Dragutin Lerman« Brestovac (Zagrebačka nadbiskupija) 3. OŠ »Skalice« Split (Splitsko-makarska nadbiskupija) 2005. Zadar 1. OŠ »Josip Broz«, Kumrovec (Zagrebačka nadbiskupija) 2.-3. OŠ »Vladimir Nazor«, Sveti Ilija (Varaždinska biskupija) OŠ »Juraj Dalmatinac«, Šibenik (Šibenska biskupija) 2006. Dubrovnik 1. OŠ »Josip Kozarac« Vinkovci (Đakovačka i srijemska biskupija) 2. OŠ »Đuro Deželić« Ivanić Grad (Zagrebačka nadbiskupija) 3. Oš »Vladimir Nazor« Sveti Ilija (Varaždinska biskupija) 2007. Vinkovci 1. OŠ Vladimira Nazora Sveti Ilija (Varaždinska biskupija) 2. OŠ fra Kaje Adžića Pleternica (Požeška biskupija) 3. OŠ Augusta Šenoe Zagreb (Zagrebačka nadbiskupija)

GRKOKATOLICI – 400. OBLJETNICA USPOSTAVE CRKVENOGA ZAJEDNIŠTVA

Olimpijada2012.indd 29

29

20.3.2012 8:24:05

2008. Varaždin 1. OŠ Sućidar, Split (Splitsko-makarska nadbiskupija) 2. OŠ August Šenoa Zagreb (Zagrebačka nadbiskupija) 3. OŠ Josipa Kozarca Vinkovci (Đakovačka i srijemska biskupija) 2009. Split 1. OŠ Sućidar, Split (Splitsko-makarska nadbiskupija) 2. OŠ »Prof. Filip Lukas«, Kaštel Stari (Splitsko-makarska nadbiskupija) 3. OŠ »Smiljevac«, Zadar (Zadarska nadbiskupija) 2010. Krapinske Toplice 1. OŠ Sućidar, Split (Splitsko-makarska nadbiskupija) 2. OŠ »Ivan Mažuranić«, Obrovac Sinjski (Splitsko-makarska nadbiskupija) 3. OŠ »Kamešnica«, Otok (Splitsko-makarska nadbiskupija) 2011. Hvar 1. OŠ Sućidar, Split (Splitsko-makarska nadbiskupija) 2. OŠ Luka, Zagreb (Zagrebačka nadbiskupija) 3. OŠ Hvar, Hvar (Hvarsko-bračko-viška biskupija) 2012. Križevci

Prošlogodišnji pobjednici među osnovcima, ekipa OŠ Š Sućidar, Split 30

Olimpijada2012.indd 30

Vjeronaučna olimpijada učenika osnovnih i srednjih škola, KRIŽEVCI 2012.

20.3.2012 8:24:05

Prošlogodišnji pobjednici među srednjoškolcima, ekipa Srednje škole Hvar

SREDNJE ŠKOLE 2005. Zadar 1. Gimnazija »Vukovar« Vukovar 2. Srednja škola »Zlatar« Zlatar 3. Gimnazija »Antun Vrančić« Šibenik 2006. Vukovar 1. Gimnazija »Vukovar« Vukovar 2. Nadbiskupska klasična gimnazija »Don Frane Bulić« Split 3. SŠ »Ivanec« Ivanec 2007. Vinkovci 1. Prva gimnazija »Varaždin« Varaždin 2. Gimnazija Petra Preradovića Virovitica 3. Gimnazija »Vukovar« Vukovar 2008. Varaždin 1. Nadbiskupijska klasična gimnazija »Don Frane Bulić« Split 2. Prva sušačka hrvatska gimnazija Rijeka 3. Turističko-ugostiteljska škola Šibenik

GRKOKATOLICI – 400. OBLJETNICA USPOSTAVE CRKVENOGA ZAJEDNIŠTVA

Olimpijada2012.indd 31

31

20.3.2012 8:24:06

2009. Split 1. Srednja škola »Zlatar« Zlatar 2. Nadbiskupijska klasična gimnazija »Don Frane Bulić« Split 3. Gimnazija Čakovec 2010. Krapinske Toplice 1. Srednja škola Hvar, Hvar (Hvarska biskupija) 2. III. Gimnazija Split, Split (Splitsko-makarska nadbiskupija) 3. III. Gimnazija Zagreb, Zagreb (Zagrebačka nadbiskupija) 2011. Hvar 1. Srednja škola Hvar, Hvar (Hvarska biskupija) 2. III. Gimnazija Zagreb, Zagreb (Zagrebačka nadbiskupija) 3. Turističko-ugostiteljska škola Šibenik (Šibenska biskupija) 2012. Križevci

32

Olimpijada2012.indd 32

Vjeronaučna olimpijada učenika osnovnih i srednjih škola, KRIŽEVCI 2012.

20.3.2012 8:24:07