Hrvatsko nacionalno zahvalno hodočašće u Rim

H r vat s k o

nacionalno

z a h va l n o h o d o č a š ć e u

Rim

za pohod svetog oca Benedikta XVI. Hrvatskoj u Godini vjere (4. – 9. studenoga 2012.)

Hrvatsko nacionalno zahvalno hodočašće u Rim za pohod svetog oca Benedikta XVI. Hrvatskoj u Godini vjere Nakladnik: Glas Koncila, Kaptol 8, Zagreb Tel.: 01/4874-315; faks: 01/4874-319 E-pošta: prodaja@glas-koncila.hr www.glas-koncila.hr Za nakladnika: Ivan Miklenić Biblioteka: Ljudi i događaji. Knjiga 35 Grafičko oblikovanje: Glas Koncila Tekst: Tomislav Šovagović Fotografije: Bernard Čović ISBN 978-953-241-390-8 CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 844067

Hrvatsko nacionalno zahvalno hodočašće u

Rim

za pohod svetog oca Benedikta XVI. Hrvatskoj u Godini vjere (4. – 9. studenoga 2012.)

Zagreb, 2013.

4

SADRŽAJ RIJEČ IZDAVAČA.......................................................................................... 7 UVOD.............................................................................................................. 9

1. dan

5. studenoga 2012.

HODOČASNICI ZAGREBAČKE METROPOLIJE U RAVENI........................................................................................ 11

2. dan

6. studenoga 2012.

EUHARISTIJSKO SLAVLJE U RIMSKOJ KATEDRALI SV. IVANA ...................................................................................... 15

3. dan

7. studenoga 2012.

OPĆA AUDIJENCIJA SA SVETIM OCEM BENEDIKTOM XVI.

. . .........................................

19

4. dan

8. studenoga 2012.

MISA U BAZILICI SV. PETRA – VRHUNAC HRVATSKOGA ZAHVALNOG HODOČAŠĆA.. ......................................................... 27 HODOČASNIČKI DOJMOVI................................................................... 41

5. dan

9. studenoga 2012.

ASIZ – POSLJEDNJA POSTAJA VJERNIKA ZAGREBAČKE METROPOLIJE ................................................................................. 43 PROGRAM HODOČAŠĆA ZA ZAGREBAČKU NADBISKUPIJU...... 46

Pogovor................................................................................................... 50

5

6

RIJEČ IZDAVAČA Ova knjiga u riječi i slici sabire uspomene na hrvatsko zahvalno hodočašće u Rim za pohod pape Benedikta XVI. Hrvatskoj, koje se odvijalo u Godini vjere, od 4. do 9. studenoga 2012. Ono je usmjerilo hrvatske vjerske »lađe« u putovanju modernim svijetom te posvjedočilo o vjeri hrvatskog naroda, o njegovoj 14-stoljetnoj vjernosti Svetoj Stolici. Pokazalo je da hrvatski vjernici, predvođeni svojim pastirima, i u okolnostima današnjeg načina života, kada se vjeru pokušava maknuti na margine društva, kada se materijalnom pokušava dati prednost nad duhovnim, imaju povjerenje u svoje pastire, zahvalni su vrhovnom poglavaru Crkve te osjećaju potrebu međusobnog zajedništva. Naposljetku, ostaju vjerni Isusovim riječima, vjerni Crkvi, koju je on utemeljio na čvrstoj stijeni.

Glas Koncila, koji već 50 godina vjerno prati sva događanja Crkve u Hrvata, ali i u svijetu, ovom elektroničkom monografijom želi dati svoj doprinos očuvanju i trajnom ispisivanju stranica povijesti u jednome modernijem ruhu… računalnih stranica, kojima se suvremeno društvo sve više služi.

Događanja tijekom hodočašća u riječi i slici zabilježili su članovi uredništva tjednika Glas Koncila, novinar Tomislav Šovagović i fotograf Bernard Čović.

Vjerujemo da će svakom hodočasniku ova monografija biti lijepa uspomena, a onima koji nisu mogli sudjelovati na hodočašću prenijeti barem djelić duhovnog ozračja i vjerničkog zajedništva hrvatskog naroda.

7

8

UVOD Euharistijsko slavlje u papinskoj bazilici sv. Petra uz molitvu za obnovu dara vjere, sudjelovanje na općoj audijenciji s papom Benediktom XVI. i liturgijska slavlja u četiri najveće rimske bazilike sukus su Hrvatskoga nacionalnoga hodočašća zahvalnosti za pohod Svetog Oca Lijepoj Našoj.

Oko pet tisuća hrvatskih vjernika, predvođenih crkvenim pastirima, na mjestima počivanja prvih apostola došli su potražiti nadahnuće za daljnji život ususret izazovima suvremenoga doba i budućih europskih integracija. Na početku Godine vjere, nakon zasjedanja Biskupske sinode o novoj evangelizaciji, hodočasnici iz svih hrvatskih (nad)biskupija posvjedočili su od 4. do 9. studenog 2012. četrnaest stoljeća povezanosti između Svete Stolice i hrvatskoga naroda.

Navirala su sjećanja na ranije pohode hrvatskih vjernika, poput onoga 1970., kada je kanoniziran prvi hrvatski svetac Nikola Tavelić, kao i posjet u okviru Branimirove godine 1979. današnjemu poljskom blaženiku Ivanu Pavlu II. Upravo se Dobrom Papi krenulo i ujesen 2003., što je bilo prvo hrvatsko nacionalno zahvalno hodočašće otkako je samostalnosti.

Pohodivši glasoviti brežuljak gdje je nekada bio Neronov cirkus, kao pristanak uz mučeništvo »ribara ljudi«, koji je u poganski Rim došao propovijedati vjeru u Isusa Krista, ponovno su pohrlili Hrvati 21. stoljeća. Pohrlili kako bi obnovili vjeru svoju, vjeru predaka.

Rijetkost je dopuštenje služenja euharistijskoga slavlja na središnjem, papinskom oltaru bazilike sv. Petra, čime je iskazana dodatna čast hrvatskom narodu na mjestu s kojega se prije pola stoljeća začuo glas s Koncila.

Trenutak skrušenosti crkvenih velikodostojnika i svih hrvatskih vjernika prigodom molitve za obnovu dara vjere u zajedništvu Crkve nad grobom sv. Petra ostat će trajno urezani podsjetnik budućim naraštajima. Dijeleći mnoštvo zajed-

9

ničkoga sa svojim precima doseljenima u stoljeću sedmom na obale Jadranskoga mora, danas uhvaćenih u mrežu sa svim izazovima globaliziranoga i sekulariziranoga svijeta, hrvatski hodočasnici posvjedočili su nad grobovima prvih kršćanskih mučenika svoj pristanak uz vječnu oazu Krista Spasitelja i njegovih učenika.

10

HODOČASNICI ZAGREBAČKE METROPOLIJE U RAVENI

1. dan

5. studenoga 2012.

U

Raveni, rodnom mjestu solinskoga biskupa Ivana Ravenjanina i počivalištu književnika Dantea, euharistijsko slavlje u crkvi sv. Ivana apostola i evanđelista predvodio je pomoćni zagrebački biskup dr. Ivan Šaško.

Naglasio je kako u hod prema Rimu i molitve valja uključiti hrvatske vojnike, jer su nošeni vjerom mnogima u život unijeli radost slobode.

11

Poticaji snažnijoj molitvi za domovinu Hodočasnici Zagrebačke metropolije pristigli su u jutarnjim satima ponedjeljka 5. studenoga u Ravenu, na prvu postaju zahvalnog hodočašća za pohod pape Benedikta XVI. Hrvatskoj, gdje je misno slavlje predvodio zagrebački pomoćni biskup dr. Ivan Šaško, u koncelebraciji s varaždinskim biskupom Josipom Mrzljakom i ostalim svećenicima, redovnicima i redovnicama.

U crkvi sv. Ivana apostola i evanđelista, ispunjenoj hrvatskim vjernicima, biskup Šaško ukazao je u uvodnoj riječi na objedinjenost zahvalnog hodočašća uz Godinu vjere.

12

»Ovdje smo s posebnim osjećajem i zbog toga što postoje poveznice s našom domovinom. Iz Ravene je biskup Ivan, zvan Ravenjanin, kojega je u 7. stoljeću papa poslao da kao solinski biskup obnavlja crkveni život i nosi kršćanstvo među Hrvatima. Ostali su nam šturi, ali vrijedni podaci i poneko ime. Sjetimo li se iz toga vremena opata Martina, a osobito pape Agatona, tada je vrijedno zahvaliti za dar krštenja i ljude koji su nam donijeli i prenijeli kršćansku blagovijest. To je poticaj da molimo za svoju domovinu i za nas kao dionike kršćanske kulture ljubavi«, napomenuo je dr. Šaško. U propovijedi je biskup naveo ključne točke zahvalnoga hodočašća, od Ravene, preko rimskih i vatikanskih crkava, bazilika i katakomba u kojima se ogleda misterij kršćanstva, do Asiza kao prikladnoga mjesta za razmatranje otajstva Crkve. Podsjetio je na prijepore koji su se događali od 5. do 8. stoljeća glede nauka monaha Arija, prema kojemu božanska narav Isusa Krista nije jednaka onoj očevoj. »Ovdje nije osporavana vjera u njegov suodnos s božanstvom, ali je bitno osporavano naše učenje o Presvetom Trojstvu. To je nužno povezano i s Blaženom Djevicom Marijom i njezinim mjestom u povijesti spasenja«, naglasio je propovjednik, dodavši kako su sva »krivovjerja i sukobi u povijesti koji su povezani s njima, kada se uz njih vezao politički ili neki drugi interes, plod površnosti, neosjetljivosti za istančanost razmišljanja, govorenja i djelovanja«.

Biskup Šaško je podsjetio na povijest crkve koju je u znak zahvalnosti prema sv. Ivanu apostolu i evanđelistu, nakon proživljene morske oluje, dala podignuti kći cara Teodozija Gala Placidija. Dotaknuo se biskup Šaško i mozaika koji se odnose na Četvrtu križarsku vojnu, kada su na početku 1202. osvojeni i opljačkani gradovi Zadar i Carigrad. Navedene događaje nazvao je tužnim dijelom povijesti u kojemu su se kršćani sukobljavali međusobno, kao što je to bilo i u slučaju s arijancima. »Ti nas mozaici podsjećaju i na bezbroj hrvatskih vojnika, osobito branitelja u nedavnome ratu protiv naše domovine. I njih uključujemo u ovaj hod, jer su – nošeni vjerom – mnogima u život unijeli radost slobode. Ovaj nam grad svojom starinom jasno govori da su silnici prohujali svijetom, a ono što je ostalo jest govor ljubavi i svjetlo od svjetla u kojima se zrcali najdublji sloj svakoga životnog mozaika«, zaključio je biskup Šaško, prisjećajući se i nadahnutosti vjerom velikoga književnika Dantea, prognanoga iz svoje Firence i pokopanoga u blizini crkve sv. Franje, upravo u Raveni.

Uslijedio je obilazak ostalih ravenskih znamenitosti, nove bazilike sv.

Apolinara te crkve sv. Vitala, s mauzolejom Gale Placidije. U večernjim su satima hodočasnici sretno pristigli na svoja rimska odredišta.

13

14

EUHARISTIJSKO SLAVLJE U RIMSKOJ KATEDRALI SV. IVANA

2. dan

6. studenoga 2012.

P

rva katedrala Rima i čitavoga svijeta, lateranska bazilika sv. Ivana, bila je mjesto euharistijskog slavlja Zagrebačke metropolije koje je služio zagrebački nadbiskup kardinal Bozanić. Prisjetio se u homiliji svetih mučenika Petra i Pavla, istaknuvši i snažnu povezanost rimske katedrale s navještajem evanđelja u hrvatskom narodu.

15

Pogovor

NA KRAJU HODOČAŠĆA Ciljevi Vječnog Grada odagnali svaki napor Hod i čast, dvije su riječi koje sasvim očekivano bijahu na usnama većine hrvatskih hodočasnika tijekom tjedna provedenoga na putovanju. Proveli su nekoliko napornih dana na putovanju, ali bili su to dani duboka svjedočenja vjere na tlu drugih država, ali jedne, univerzalne, opće Crkve. Osim liturgijskih slavlja pohodili su znakovita mjesta Rima, ali i žrtvom posvjedočili ustrajnost. Dugačke vožnje autobusom, miris sendviča u zraku, nepregledni kilometri slovenskih i talijanskih (auto)cesta, lakše su podneseni uz molitvu i pjesmu. Naporna pješačenja gradovima, kao i gužve u rimskome felinijevskom prometu, odagnani su ustrajnošću koja je snažno osjećala krajnji cilj, dolazak na Trg sv. Petra, susret sa Svetim Ocem i misno slavlje svih hrvatskih hodočasnika.

Hrlili su hrvatski vjernici prema odredištima u Vječnom Gradu, spremni da u i izvan njegovih zidina posjete mučenike u katakombama, koji su do 4. stoljeća kriomice prenosili vlastitu vjeru te najčešće bivali obilježeni i prognani. Na mnogim odredištima izvirala je povezanost hrvatskoga naroda sa Svetom Stolicom ali i jedinstvo opće Crkve. Svjedočanstva ponijeta domovima luč su koja je hrvatske vjernike nastavila grijati još dugo vremena.

50

51