Sveta Cecilija

Cecilija sveta

Prvi broj tiskan 1877.

ISSN 1330-2531 UDK 783

God. LXXXIII, Zagreb, 2013. – Broj 1-2

1-2

Časopis za sakralnu glazbu

obljetnica Instituta za crkvenu glazbu »Albe Vidaković«

Bernardin Škunca

Za Križen na otoku Hvaru Knjiga donosi sve o jedinstvenom pučkom običaju čašćenja Isusove muke na otoku Hvaru – procesiji za križen – zbog svoje očuvanosti i posebnosti uvrštene 2009. u unesco-ov popis svjetske nematerijalne baštine.

Iz recenzija Autor u svojem radu pokazuje religijsko-antropološku, liturgijsko-pučku i vjerničko-egzistencijalnu dimenziju hvarskih križnih ophodnji, pjevanja, molitava, simbola i duhovnih raspoloženja. On u hvarskom križnom fenomenu vidi na djelu jedan tip specifične i to veoma uspješne otočke inkulturacije Kristova trpljenja.

Prof. dr. Nikola Bižaca, teolog, KBF, Split

Fra Škunca je svojom knjigom Za Križen na otoku Hvaru dodatno osvijetlio povijesno-teološku dimenziju hvarskih pučkih pasionskih pobožnosti, posebice procesije Za Križen, ali je također, u svoju studiju, uključio i antropološko-društvenu dimenziju koja nam je otvorila nove poglede na ovaj fenomen.

Doc. dr. sc. Mateo Bratanić, povjesničar, Sveučilište u Zadru

17 cm x 24 cm: 320 str.; tvrdi uvez

150 kn

INFORMACIJE I NARUDŽBE: tel.: 01/ 4874 315 • faks: 01/ 4874 319 • e-pošta: prodaja@glas-koncila.hr • www.glas-koncila.hr

500 kn

Riječ urednika

Pedeseta obljetnica osnutka Instituta za crkvenu glazbu »Albe Vidaković« Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

O

vaj broj časopisa Sveta Cecilija izlazi u godini u kojoj Institut za crkvenu glazbu Katoličkoga bogoslovnog fakulteta obilježava 50. obljetnicu svoga osnutka. Časopis Sveta Cecilija i Institut su od samog osnutka na poseban način povezani i nekako ovisni i vezani jedno uz drugo. Velika obljetnica Instituta evocira i mnoga sjećanja i mnoge uspomene, a posebno u generacija koje su pratile od samih početaka rad te ustanove, koja je jedina institucija takove vrste u Hrvatskoj i svjedoči o vizionarskim sposobnostima njenih osnivača, i to u prvom redu Vijeća Katoličkoga bogoslovnog fakulteta, koje je na poticaj ondašnje biskupske konferencije 1962./1963. osnovalo Institut. Dakle još prije Drugoga vatikanskog koncila. Neminovno je spomenuti prvog predstojnika Instituta Albe Vidakovića, koji je posebno zaslužan u cjelokupnom procesu koji je doveo do osnivanja te ustanove i koji je kao prvi predstojnik Instituta postavio temelje i osmislio program djelovanja Instituta. Gledamo li s današnje perspektive unazad pedeset godina, teško možemo vidjeti sve detalje i svu problematiku koja je pratila rad Instituta, kao i sve plodove toga rada.

U svakom slučaju, Institut i časopis Sveta Cecilija uzajamno su se podupirali i širili ideje Drugoga vatikanskog koncila, koje su doista bile prisutne kako u pedagoškom odgoju i školovanju crkvenih glazbenika, tako i u mnoštvo članaka profesora Instituta i Bogoslovnog fakulteta koje čitamo u časopisu minulih pedeset godina. Saborska ideja crkvene liturgijske glazbe tu je bila jasna i jasno interpretirana, ali, nažalost, kao da nije suviše izišla izvan zidina

Instituta i izvan stranica časopisa Sveta Cecilija. U minulih pedeset godina generiralo se mnoštvo problema i s pravom neki postavljaju pitanje što je učinio Institut i časopis Sveta Cecilija, ili zašto nije učinio više. Međutim možemo se zapitati kako bi bilo da uopće nemamo takove institucije, koja je u prvom redu odgojila naraštaje i naraštaje crkvenih glazbenika, posebno redovnica u prva tri desetljeća, koje su vjerno prenosile diljem hrvatskih župa vrijednost autentične crkvene glazbe i sigurno ostavile neizbrisive tragove svoga rada. I časopis Sveta Cecilija nastojao je senzibilizirati sve slojeve vjernika, počevši od biskupa, svećenika, redovnika i redovnica do vjerničkog puka, za saborske ideje koje govore o liturgiji i liturgijskoj glazbi koja treba biti u službi evangelizacije i pojačati u liturgijskom slavlju molitvenu, slavljeničku i svečanu dimenziju.

Djelovanje Instituta sigurno je dalo snažne temelje hrvatskoj crkvenoj glazbi, školovani su mnogi orguljaši, voditelji liturgijskog pjevanja, objavljene pjesmarice za liturgijsku primjenu, održani mnogi seminari za crkvene glazbenike, priređeni mnogi koncerti, revitaliziralo se gregorijansko pjevanje i izišlo je iz crkvenih zidina i postalo atraktivno i zanimljivo mnogima.

Moglo bi se mnoštvo toga pozitivnoga nabrajati iz rada Instituta, međutim Institut, nažalost, nije uspio nametnuti vodstvu hrvatske Crkve neminovnost i poželjnost školovanih crkvenih glazbenika u aktivnome pastoralnom radu diljem hrvatskih župa. To stečeno znanje se dovoljno ne vrednuje u našemu pastoralnom radu i mnogima je svejedno tko će tu djelatnost obavljati, samo da barem može

zadovoljiti osnovne potrebe župe i liturgije, a nije bitno kojeg je glazbenog profila. Tako mi u Hrvatskoj, hvala Bogu, imamo zvanje crkveni glazbenik, ali njegovo polje rada u većini slučajeva nije crkva, crkveni zbor, župna zajednica, već rad u općeobrazovnim državnim ustanovama. Vjerujemo da će se u budućnosti i tim stvarima prići ozbiljnije, i to u korist crkvenoga školovanog glazbenika, koji jedini ima potrebne kompetencije provoditi koncilske ideje o svetoj glazbi i oblikovati glazbu koja će svojim oblikom, ljepotom i nadahnutošću biti doista službenica koncilske liturgije, u čijoj središnjici je uskrsli Krist, koji ju inspirira, i onda takova glazba postaje doista izraz Kristova misterija, kako kaže treća uputa za ispravnu primjenu Konstitucije o liturgiji Liturgicae instaurationes.

U svakom slučaju, radujemo se da je Institut za crkvenu glazbu »Albe Vidaković«, unatoč mnoštvu problema, opstao i postao zlatnik u hrvatskoj crkvenoj glazbi i uvjereni smo da će zajedno sa svojim časopisom Sveta Cecilija i dalje poticati, ispravljati krive staze, unositi istinski liturgijski duh u glazbu, koja mora služiti obredu, a ne obratno. Dobro se sada sjetiti svih naraštaja studenata i profesora koji su djelovali od samog početka rada Instituta, na čelu s maestrom Albom Vidakovićem, i izreći im veliko hvala za početne ideje, smjernice i golem trud koji su uložili u tu ustanovu, koja danas čvrsto stoji uz Katolički bogoslovni fakultet i gaji sveučilišnu suradnju s našom krovnom glazbenom ustanovom, Muzičkom akademijom u Zagrebu. Neka i ta suradnja bude za boljitak i napredak hrvatske sakralne glazbe, kao vrlo važnog segmenta hrvatske kulture.

1-2 – 2013. Sveta Cecilija 1

Cecilija S V E T A

ČASOPIS ZA DUHOVNU GLAZBU

Članci

3

GLASILO INSTITUTA ZA CRKVENU GLAZBU »ALBE VIDAKOVIĆ« KBF SVEUČILIŠTA U ZAGREBU I HRVATSKOG DRUŠTVA CRKVENIH GLAZBENIKA Godište LXXXIII Broj 1-2 – 2013.

PREDSJEDNIK UREDNIŠTVA Dr. Franjo Komarica UREDNIŠTVO s. Domagoja Ljubičić, Konstilija Nikolić Markota, Miroslav Martinjak, Niko Luburić GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK Prof. mr. art. Miroslav Martinjak ZNANSTVENO VIJEĆE ČASOPISA Giacomo Baroffio (Italija), Josip Gregur (Njemačka), s. Katarina Koprek (Hrvatska), Štefan Ferenčak (Slovenija) UREDNICI GLAZBENOG PRILOGA Anđelko Igrec, Blaženko Juračić, s. Domagoja Ljubičić SURADNICI Božidar Grga, Branko Hanžek, Danijela Župančić, Darko Breitenfeld, Izak Špralja, Katarina Jengić, Marija Riman, Petar Antun Kinderić, s. Slavka Sente, Slavko Topić, Šime Marović, Vinko Sitarić TAJNICA Marija Šepić 01/4890-411 – icg@theo.kbf.hr GRAFIČKO OBLIKOVANJE Blaženka Matić IZDAVAČ Glas Koncila Kaptol 8, Zagreb

Ruža s. Domagoja Ljubičić, Jana Valdevit Filozofska razmišljanja o glazbi Mirko Jankov Orgulje – glazbalo koje umije govoriti različitim jezicima Niko Luburić Georg Ratzinger – brat pape emeritusa Benedikta XVI., prelat i katedralni zborovođa Darko Kristović, Darko Breitenfeld Violinisti i skladatelji Darko Breitenfeld, Darko Kristović, Matija Majić, Ankica Akrap, Marija Živković, Marina Vuksanović Sudbine nekih skladatelja obljetničara 2013. godine

Muzikologija Niko Luburić Duhovne popijevke korizmenoga vremena iz Hercegovine (10)

20

Metodika pjevanja Danijela Župančić Pjevački zbor i zborovođa

23

Iz glazbenog života biskupija Zagreb, Jelsa, Bakar, Ploče, Slavonski Brod, Međugorje, Rakitno, Mostar Zlatna harfa

25

Glazbeni prilog

ZA IZDAVAČA Ivan Miklenić PRETPLATA Godišnja pretplata 100 kuna Inozemstvo: USA – 40 USD; EU – 28 EUR ŽIRO RAČUN BROJ 2360000-1101212419 BROJ I NAZIV DEVIZNOG RAČUNA: Zagrebačka banka 244116021 Časopis izlazi dva puta godišnje.

SURADNJU SLATI NA: Uredništvo časopisa »Sv. Cecilija« Kaptol 8, 10000 Zagreb ili na e-mail: sveta-cecilija@glas-koncila.hr i icg@theo.kbf.hr Rukopisi se ne vraćaju, a fotografije prema dogovoru. Članke Sv. Cecilije registrira RILM, New York Sv. Cecilija izlazi uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske TISAK: Grafika Markulin, Lukavec

ISSN 1330-2531 UDK 783

Poštovani, obavještavamo Vas da ove godine Institut za crkvenu glazbu »Albe Vidaković« i Hrvatsko društvo crkvenih glazbenika neće na uobičajeni način organizirati Dane crkvene glazbe u mjesecu kolovozu zbog organiziranja proslave 50. obljetnice Instituta za crkvenu glazbu »Albe Vidaković« koja će se održati u mjesecu studenom. O proslavi obljetnice biti ćete naknadno obaviješteni.

Članci Ruža s. Domagoja Ljubičić, Jana Valdevit

Filozofska razmišljanja o glazbi (1) Što je glazba?

Najopćenitija definicija glazbe, koju možemo naći u većini udžbenika glazbenog odgoja ili u enciklopedijama, opisuje ju kao umjetnost čiji su mediji zvuk i tišina koje uređujemo u vremenu, a njeni su elementi i odrednice ton, koji određuje melodiju i harmoniju, njegova boja i tekstura, ritam, čije su komponente tempo, mjera i artikulacija, te dinamika.

I

Iako ova definicija donekle odražava bit glazbe zapadne i ostalih manje nam bliskih kultura, vjerojatno najfleksibilniji opis glazbe kao ljudskog djelovanja, a ne samo kao umjetnosti, iznio je etnomuzikolog i antropolog John Blacking, istražujući ju kao humanly organized sound – zvuk kako ga ljudi organiziraju. Humanly Organized Sound prvo je poglavlje njegove knjige How Musical Man Is? – Koliko je čovjek muzikalan, u kojem zagovara antropološku perspektivu u istraživanju glazbe, tvrdeći da su aktivnosti čovjeka – tvorca glazbe one koje su zanimljivije, s pozitivnijim posljedicama za čovječanstvo nego određena dostignuća zapadnjačkog čovjeka – »it is the activities of Man the Music Maker that are of more interest and consequence to humanity than the particular musical achievements of Western man«1.

Ako pak glazbu doživljavamo isključivo kao lijepu umjetnost

(ograničavajući ju na dostignuća zapadne glazbene tradicije), čiji je cilj estetika, glazba je reproduktivna umjetnost, odnosno uza stvaralaštvo zahtijeva izvedbu i izvođače, koji su potrebni da bi se stvoreno djelo dočaralo slušatelju te time zaokružilo njegovo postojanje.2 U takvu shvaćanju glazbe podrazumijeva se da su autori i izvođači glazbeno obrazovani umjetnici – po kriterijima zapadne glazbene tradicije 18., 19. i početka 20 stoljeća3 – a publika razumijeva njenu umjetničku vrijednost i kompleksnost na racionalnoj razini, ne oslanjajući se samo na senzaciju koju glazba daje. No samo postojanje folklorne i popularne glazbe, ili pak svake one čiji atribut jasno iznosi njezinu ulogu i kontekst (sakralna, vojna, 2

3

1

J. BLACKING, How Musical Is Man, Seattle, 1973., str. 4.

Usp. A. KANIA, The Philosophy of Music, u.: E. N. Zalta, (ur.), Stanford Encyclopedia of Philosophy (iternetsko izdanje), Stanford, 2012.; http://plato.stanford.edu/archives/ fall2012/entries/music/ P. ALPERSON, What Is Music? An Introduction to the Philosophy of Music, Pennsylvania State University Press, SAD, 1994., str. 271.

plesna, filmska), negira isključivost takva pristupa shvaćanju glazbe. Glazba je produkt određene kulture, ljudska i društvena aktivnost, a samim time, svojom ulogom i smislom je vezana uz druge takve aktivnosti. 4 Njezine mnogobrojne uloge i blagotvorna svojstva predmet su proučavanja mnogih drugih znanosti i disciplina, poput antropologije, sociologije, etnologije, psihologije, a njena uska vezanost uz matematiku i fiziku jasna je pri prvim pokušajima shvaćanja prirode zvuka i njegove organizacije. Teorija glazbe i akustika objašnjavaju i imenuju strukture unutar kojih se glazba »ostvaruje«. No i dalje ostaje pitanje što ona jest – tražeći sveobuhvatnu definiciju – i koji je njezin smisao?5

M. DONOUGHO, Music And History, u: P. ALPERSON (ur.), What Is Music?

An Introduction to the Philosophy of Music, Pennsylvania State University Press, SAD, 1994., str. 334.

5 Usp. P. ALPERSON, The Philosophy of Music: Formalism and Beyond, u: P. Kivy, (ur.), The Blackwell Guide to Aesthetics, Blackwell Publishing, SAD, 2009., str. 256.

4

1-2 – 2013. Sveta Cecilija 3

npr. likovnog umjetničkog djela, kao fizičkog, neovisnog o vremenu.7 Što je glazbeno djelo, koja je njegova priroda, je li glazbeno djelo zapis ili izvedba? Je li glazba nužno umjetnost i što joj je zajedničko s drugim umjetnostima, a što s ostalim ljudskim nastojanjima? Uz navedena, filozofija istražuje mnoga druga pitanja, koja se odnose na njezino stvaranje, razumijevanje, vrednovanje, ekspresivnost8 te status glazbe kao polje ljudskog djelovanja.9

Povijesni pregled filozofije glazbe

ARISTOTEL Aristotel još više naglašava odgojnu funkciju glazbe, pojašnjavajući kako glazba oponaša duševna stanja – oponašanjem

Filozofija glazbe

Filozofija počinje tamo gdje druge znanosti prestaju, bilo radi nemogućnosti bilo manjka potrebe i zato ju se smatra temeljnom znanošću, a filozof si ne uskraćuje niti jednu dostupnu metodu kako bi odgovorio na temeljno filozofsko pitanje: što?, želeći istražiti smisao i stvarnost onoga čime se bavi, ne zadovoljavajući se pretpostavkama drugih znanosti.6 Sukladno filozofskim načelima, filozofija glazbe kontinuirano, sustavno i kritički istražuje naša uvjerenja o prirodi i funkciji glazbe. Ne zadovoljava se ustaljenim i površnim frazama, poput one o glazbi kao univerzalnom jeziku, jeziku emocija, već se bavi njezinom neuhvatljivošću i manjkom jasnog objekta fokusa, naspram 6

M. MILIĆ, Uvod u filozofiju, Đakovo, 2008./09., str. 3.

4 Sveta Cecilija 1-2 – 2013.

zvuči, ili je neizostavna odrednica glazbe umjetnička komponenta, koja se veže uz ljudsku ili Božju djelatnost, ili pak podrazumijeva idealan sustav duha, kao »glazba sfera«11, gdje je glazba ugrađena u temelje svemira, kako su shvaćali pitagorejci. Pitagora smatra da je cijeli svemir matematički objašnjiv, a ljepota glazbe se sastoji u odražavanju harmonije svemira.

Platon također daje glazbi važnu ulogu. Za njega ona odražava inteligibilni sklad svijeta ideja, vjerujući da u glazbi postoji ethos, prema kojemu glazba može kvariti ili oplemenjivati ljudsku dušu, a glazbeni odgoj dovodi do ljubavi prema lijepom.12

»Primjenjujući svoja saznanja Pitagorejci su došli do zaključka kako su zvuci u direktnoj proporciji sa udaljenostima nebeskih tijela. Solarni se sistem prema njihovom shvaćanju sastoji od 10 planeta koji se kreću u krugovima oko centralne vatre. Mislili su kako svaki od tih planeta proizvodi svoj ton ovisno o udaljenosti od mirnog centra u kojem je smještena Zemlja. To je ono što nazivamo Musica Mundana ili glazba sfera.

Bliže sfere stvaraju dublje tonove, a dalje i brže sfere stvaraju više. Zvuk koji nastaje na taj način toliko je rijedak da ga naše obične uši ne čuju.

Sveti Augustin je smatrao kako ljudi tu glazbu čuju kada se nalaze na samrti i da im se tada otkrivaju najviša znanja kozmosa.« Preuzeto iz: P. ZENIĆ, http://likovna-kultura.ufzg. unizg.hr/Ucimo-gledati-zine/Broj%201/ pitagora%20i%20glazba.htm.

12 Preuzeto iz: M. RADOVAN-BURJA, Aristotel i F. Bacon o biti i ulozi glazbe, u: Magistra Iadertina, 4, Zadar, god.

2009., str. 102.

11

Platon Od vremena kad su stari Grci glazbu – mousike10 – označavali kao umjetnost zvuka, ali i kao sve umjetnosti i umijeća kojima vladaju muze, pojam glazbe izaziva mnoge rasprave filozofske prirode: kako odrediti bit glazbe? Pita se je li glazba sve što Usp. P ALPERSON, nav. dj., 1994., str. 3.

8 Usp. A. KANIA, nav. dj.

9 Usp. P. ALPERSON, nav. dj., 1994., str. 3.

10 Riječ glazba potječe od praslavenskog glas, a riječ muzika od grčkog μουσική τέχνη (mousikē téchnē) – umjetnost muzâ, od čega je zadržana samo prva riječ, μουσική, što je izvedenica od riječi μούσα (mousa), što znači muza.

7

Članci

proizvodi buđenje etičkog osjećaja, te utječe na značaj i čovjekovu dušu. Za razliku od Platona, koji zagovara malobrojnu glazbu (umjetničku, onu koja oplemenjuje um), Aristotel opravdava postojanje više tipova glazbe te uz ljepotu naglašava bitnost užitka i senzacije koji glazba izaziva u nama, te smatra da praktično učenje glazbe i aktivno sudjelovanje mladih u glazbi stvara valjane prosuditelje glazbenog umijeća.13 Glazba je u antičkom sustavu bila jedna od slobodnih umjetnosti14 , čiji je važan vid bio razumijevanje radi samog razumijevanja.15 Za razliku od suvremene teorije glazbe, koja se bavi zakonitostima praktične glazbe, bilo umjetničke ili zabavne, tada se kao disciplina fokusirala na samu sebe, analizirajući tonalne sustave ne samo kao apstraktnu, teorijsku Isto, str. 102.

Septem artes liberales (sedam slobodnih vještina) – sustav naobrazbe koji se formirao u antičkoj Grčkoj te se održao do renesansnog razdoblja. Sustav se dijelio na trivium (ligvistička umijeća) i quadrivium (matematička umijeća, u koji je spadala i glazba), a njegov cilj bio je posredovati učenicima opće znanje i sposobnost racionalnog razmišljanja, radi pripreme za studij filozofije.

15 U grčkoj koncepciji mišljenje je motiviramo etički, pa čak i ako je umna spoznaja beskorisna u praktičnom životu, sama po sebi je vrijedna jer kultivira čovjeka.

13

14

kategoriju, nego ih je promatrala kao matematičke zakonitosti koje prožimaju svemir, uzevši u obzir da je sva priroda strukturirana brojem.16 Tu koncepciju preuzeo je i sv.

Augustin u svojemu multidisciplinarnom djelu De Musica17, u kojem se isprepliću filozofija, estetika glazbe, matematika, književna teorija i teologija. Djelo započinje raspravom o stopi i glazbi, o definicijama glazbe, nadalje analizira ritam, metar, stih, a završava teološkom raspravom o besmrtnom ritmu, koji je vječna božanska istina. Spis De Musica oblikovao je glazbeno mišljenje zapadnoeuropske kršćanske civilizacije i utjecao na razvitak glazbe.18 Nakon Augustina znatan utjecaj na glazbenu umjetnost imao je Boetije,19 koji isto tako piše o glazbi i daje svoja zapa Usp. A. KOVAČIĆ, Glazba u ranom kršćanstvu. Glavni naglasci patrističke literature, u: Služba Božja, 52:1, Split, god. 2012., str. 42.

17 Ranokršćanski oci u potpunosti su prihvatili antički sustav naobrazbe, u kojemu je glazba bila važan sastavni dio, kao obrazovni predmet intelektualnog, a ne praktičnog karaktera.

Sv. Augustin (354. – 430.) je u skladu s tim napisao djelo De musica (O glazbi), traktat o glazbi kao obrazovnoj disciplini. U tom djelu on iz razlaganja o glazbenim strukturama postupno dolazi do teoloških zaključaka.

De Musica je oblikovala glazbeno mišljenje zapadnoeuropske kršćanske civilizacije i utjecala na razvitak glazbe. KOVAČIĆ, nav. dj., str. 45 – 47.

18 Usp. A. KOVAČIĆ, nav. dj., str. 45 – 47.

19 Boetije (480. – 525.), rimski matematičar, filozof i teoretičar, učitelj Aristotelove logike, metodike i ontologije. Boetijevo oblikovanje latinske filozofske terminologije bilo je značajno ne samo za srednji vijek već i za daljnju filozofiju. P. ALPERSON, nav. dj., 1994., str. 5.

žanja na mišljenje sv. Augustina, što je opet imalo odraza na cijeli niz filozofa. U djelu De institutione musica razvrstao je hijerarhijsku antičku glazbu u tri razreda: Musica instrumentalis – zvučna glazba koju proizvode ljudi vlastitim glasom ili pak instrumentima; Musica humana – harmonija ljudskog tijela i duhovna harmonija; Musica mundana – glazba sfera.

Boetije i kasniji pisci koji su se osvrtali na njegov rad smatrali su vrednijom nečujnu ljudsku i kozmičku glazbu, dok je zvučna bila samo simbolička interpretacija prethodnih.20 U kontekstu ranog kršćanstva tu hijerarhiju možemo shvatiti pomoću njegova stava prema pjevanju21 kao elementu bogoslužja, isključivo kao izrazu unutarnje pobožnosti. 22

Schola cantorum

16

Usp. P. ALPERSON, nav. dj., 1994, str. 6.

21 Iz bogoslužja su bili isključeni svi elementi koji pobuđuju višak estetskog užitka, pa tako i instrumenti vezani uz poganske žrtve i štovanje idola. Pjevanje je bilo jednoglasno i neukrašeno. Jednoglasje je bio izraz jednodušja duboke povezanosti kršćanske zajednice, jedinstva između zemaljske i nebeske Crkve i Boga.

22 Usp. A. KOVAČIĆ, nav. dj., str. 44.

20

1-2 – 2013. Sveta Cecilija 5

Iz glazbenog života biskupija ZAGREB Koncerti u župnoj crkvi sv. Nikole Tavelića 2013. godine Na inicijativu velečasnog Božidara Tenšeka, župnika Župe sv. Nikole Tavelića i profesora Instituta za crkvenu glazbu »Albe Vidaković«, pokrenut je niz orguljaških koncerata profesora i studenata Instituta na orguljama župne crkve sv. Nikole Tavelića u Kustošiji.

Travanjski koncert

Tako su u travnju koncert održale docentice M. Kudrna i E. Zalović. Izvele su zanimljiv program suvremenih domaćih i stranih skladatelja namijenjen

orguljaškom duu, u kojem su se očitovale kako klasični, tako i elementi džeza.

Svibanjski koncert

U svibnju su cjelovečernji koncert održali studenti svih godina studija Instituta za crkvenu glazbu KBF-a. Bogat i raznovrstan program mladih orguljaša obuhvatio je različite stilove i razdoblja orguljaške literature, a kvaliteta orgulja omogućila je visoki nivo umjetničkog muziciranja.

Planirana suradnja u budućnosti uključuje i nastupe zbora ICG-a te završne koncerte studenata. Orgulje župne crkve sv.

Nikole Tavelića su vrijedan in-

strument iz radionice W. J. Brauna. Njihove bogato nijansirane zvučne mogućnosti pružit će dragocjeno iskustvo muziciranja studentima i užitak slušanja za župnu zajednicu i širu publiku.

Lipanjski koncert

U nedjelju 2. lipnja nastavnici Instituta za crkvenu glazbu »Albe Vidaković« KBF-a održali su cjelovečernji koncert skladatelja i orguljaša N. Hakima na gregorijanske teme Apostoli.

Pod ravnanjem dirigentice mr. art. Ruže s. Domagoje Ljubičić, doc. nastupili su: za orguljama Mirta Kudrna, doc. i Elizabeta Zalović, doc., solistica Danijela Župančić, prof. i Zbor ICG-a.

ZAGREB Nastup zbora Instituta za crkvenu glazbu Dana 3. svibnja 2013., u Hrvatskom glazbenom zavodu održan je već 3. po redu susret pjevačkih zborova fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Ove godine nastupilo je 11 sastava: Pjevački zbor studenata Medicinskog fakulteta »Lege artis«, Akademski zbor »Vladimir Prelog«, Klapa »Falkuša«, Akademski zbor Veterinarskog fakulteta »Ab ovo«, Zbor pravnog fakulteta »Capella Juris«, Pjevački zbor Ekonomskog fakulteta »Sonus Oeconomicus«, Komorni zbor Muzičke akademije, Akademski zbor Učiteljskog fakulteta – Odsjek Čakovec, Ženski vokalni sastav

Fakulteta elektrotehnike i računalstva »Rezonanca«, Akademski zbor Filozofskog fakulteta »Concordia Discors« te Zbor Instituta za crkvenu glazbu »Albe Vidaković«.

Zbor Instituta za crkvenu glazbu nastupio je s dvije skladbe: gregorijanskom svečanom antifonom Salve, Regina te stavkom Kriste raspeti, iz oratorija Mesija G. F. Händela. Posebnost nastupa bila je izvedba gregorijanske antifone pod vodstvom doc. mr. art. Ruže s.

Domagoje Ljubičić, što publika nema mogućnosti čuti često jer je Zbor Instituta za crkvenu glazbu među rijetkima u Hrvat-

skoj koji njeguje izvorno pjevanje te autentičnu interpretaciju gregorijanskih napjeva. Drugu kompoziciju zbor je izveo pod ravnanjem Danijele Župančić te uz klavirsku pratnju mr. art.

Vesne Šepat-Kutnar. Nakon profesionalno izvedene obje točke, publika je prepoznavši kvalitetu, zbor nagradila velikim pljeskom.

Na kraju smotre svi zborovi pozvani su na pozornicu te su zajedno otpjevali akademsku himnu Gaudeamus.

Kristijan Palčec, student III. godine Instituta za crkvenu glazbu

1-2 – 2013. Sveta Cecilija 43

Najavljujemo

ZADAR Međunarodna škola za crkvene glazbenike

Prva Međunarodna škola za crkvene glazbenike održana je u Zadru od 5. do 12. srpnja 2012. godine, u organizaciji Instituta za crkvenu glazbu »Albe Vidaković« KBF-a i Zadarske nadbiskupije. Individualnu nastavu orgulja s polaznicima održavale su doc. M. Kudrna i doc. E. Zalović, a grupna predavanja imali su: prof. M. Martinjak, prof.

M. Perestegi i Ž. Morović, regens chori zadarske katedrale. Tijekom nastave u Školi polaznici su svirali i vježbali na svim značajnijim orguljama grada Zadra, sudjelovali na klanjanju u ninskoj župnoj crkvi uoči svećeničkog ređenja, na kojem su (uza soliste i katedralni zbor sv. Stošije) svirali i predavači Škole. Svi su studenti pratili na orguljama Katedralni zbor sv. Stošije na nedjeljnoj svetoj misi. Na kraju su polaznici održali cjelovečernji koncert u zadarskoj prvostolnici.

Za vrijeme trajanja škole u katedrali sv. Stošije održano je više orguljaških koncerata predavača. Tako su nastupili M. Kudrna, E. Zalović i M. Perestegi.

Na Danima crkvene glazbe, u organizaciji Instituta za crkvenu glazbu KBF-a u Zagrebu, 31. kolovoza održana je prezentacija Škole pred velikim brojem sudionika, koji su sa zanimanjem pratili izlaganje. Pozitivne reakcije i sve veće zanimanje za ovaj zajednički projekt potaknule su organizatore na nastavak i proširenje Međunarodne orguljaške škole u Zadru (12. – 21. srpnja 2013.). Ona će uz individualnu nastavu na orguljama (doc. M. Kurna, doc. E. Zalovic, Institut za crkvenu glazbu »Albe Vidaković«, izv. prof. M. Perestegi, Akademija za glazbu Ljubljana) ponuditi zanimljive koncerte te imati veći broj predavanja. Osim predavanja iz organografije polaznici će biti uključeni u praktične radionice iz dirigiranja i vokalne tehnike (izv. prof. H. Zlodre, Umjetnička akademija u Splitu i Ž. Morović, regens chori zadarske katedrale sv. Stošije). Predavanja o hrvatskoj orguljaškoj literaturi obogatit će repertoar crkvenih glazbenika. Liturgijska predavanja održat će dr. I. Šaško, pomoćni biskup zagrebački, na temu Orgulje u liturgijskom slavlju: susret Otajstva, obreda i glazbene umjetnosti, i red. prof. M. Martinjak, predstojnik Instituta za crkvenu glazbu, na temu Orguljaška pratnja gregorijanskih korala.

Za naprednije polaznike organizirat će se master class. Predavači koji su se odazvali pozivu organizatora vodeći su profesori orgulja na glavnim europskim sveučilištima, a ujedno su aktivni izvođači interpreti orguljaške glazbe (M. Penzar, Zagreb; A. Macinanti, Italija; R. Perucki, Poljska).

Predavači i sudionici Škole također će imati svoje cjelovečernje recitale, a završni koncert polaznika na orguljama koncipiran je kao cjelovečernji glazbeni događaj, u kojem će publika i izvođači tijekom večeri boraviti u više crkvenih prostora, gdje će se održavati koncerti.

Zadarska nadbiskupija organizira za polaznike (koji to žele) smještaj u Nadbiskupskom sjemeništu »Zmajević« po pristupačnoj cijeni.

Zainteresirani sve detaljne informacije mogu dobiti na adresi vox.celestis@yahoo.com ili broju +385 91 3027487.

Voditelji projekta: doc. M. Kudrna mirtak@hi.t-com.hr

44 Sveta Cecilija 1-2 – 2013.

doc. E. Zalović elizabeta.zalovic@gmail.com

Miho Demović

Rasprave i prilozi iz stare hrvatske glazbene prošlosti

430 kn 21 cm x 29,7 cm 848 str. tvrdi uvez

Monumentalno djelo koje na gotovo 900 stranica predstavlja 50-godišnje znanstveno, pedagoško i reproduktivno glazbeno stvaralaštvo Mihe Demovića – svećenika Dubrovačke biskupije, muzikologa, glazbenog povjesničara, skladatelja i orguljaša te dugogodišnjeg regens chori-ja zagrebačke prvostolnice.

Djelo se sastoji od izabranih priloga dr. Demovića koji su tijekom njegova života objavljivani u raznim, ali uglavnom teže dostupnim časopisima.

Posebnost djela je njegov prvi dio – prvotisak biobibliografije dr. Mihe Demovića na 500 stranica u kojoj je predstavljena bibliografija njegovih znanstvenih, stručnih i skladateljskih radova, njegova brojna izlaganja na međunarodnim kongresima i znanstvenim skupovima, pregled glazbenih nastupa s pjevačkim zborovima i zaseban popis članova pjevačkoga koralnog zbora zagrebačke katedrale od 1965. do 2002. godine.

Vrijednost zbornika povećavaju i notni prilozi iz stare hrvatske glazbene prošlosti objavljeni na suvremenom notnom pismu kao transkripcije, harmonizacije, revizije i adaptacije.

INFORMACIJE I NARUDŽBE: tel.: 01/ 4874 315 • faks: 01/ 4874 319 • e-pošta: prodaja@glas-koncila.hr • www.glas-koncila.hr

Hrvatska liturgijska pjesmarica

Pjevajte Gospodu pjesmu novu III. popravljeno i dopunjeno izdanje Glas Koncila objavio je treće popravljeno i dopunjeno izdanje »Pjevajte Gospodu pjesmu novu«.

Nasljednica šezdesetak raznoraznih dosada objavljenih hrvatskih pučkih crkvenih pjesmarica, od prvih hrvatskih tekstova s notnim zapisom iz XIV. stoljeća, preko velikih izdanja iz XVII. i XVIII. stoljeća, pa do najnovijih, izraslih na korijenima posljednje koncilske obnove, pjesmarica sada dolazi sa znatno poboljšanim notnim zapisom i bez pogreška pret­hodnih izdanja.

Format: 12x18 cm 800 str.

Uvez: tvrdi Cijena: 80 kn

Format: 12x18 cm 1072 str.

Uvez: tvrdi Cijena: 95 kn

Vlastitosti Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine: kršćanske i liturgijske molitve te regionalne popijevke, vlastite pojedinim crkvenim regijama.

Pjesmarica donosi i četiri pučke mise hrvatskih skladatelja: Peran, Glibotić, Topić i Stanušić

Uz to što je obogaćena novim skladbama za liturgijsku uporabu, pjesmarica nudi i izbor pjesama za slavljenje sakramenata i blagoslovina.

PRVA HRVATSKA GRADIONA Glas Koncila ORGULJA, HARMONIJA I GLASOVIRA • Kaptol 8, p.p. 216, 10001 Zagreb • Tel.: 01/4874 315 • Faks: 01/4874 319 • www. glas-koncila.hr • E-pošta: prodaja@glas-koncila.hr