Colloquium academicum

Iz pozdravne riječi kardinala Josipa Bozanića

ISBN 978-953-241-491-2

Cijena: 95 kn

Blaženi Alojzije Stepinac – katolički uzor čovjekoljublja

atolička Crkva u Hrvatskoj, ali i hrvatski narod – slobodno to možemo reći – obilježeni su životom i smrću blaženoga Alojzija Stepinca. Crkva čuva spomen njegove svetosti, a u memoriju hrvatskoga narodnog bića duboko se utisnulo i trajno živi ime: Alojzije Stepinac.

Vidljivi svjedoci toga su i dnevni posjetitelji zagrebačke katedrale i neprekinuta povorka onih koji se u tišini i molitvi zaustavljaju na grobu blaženog Alojzija, među kojima se ističu mladi posjetitelji. Alojzije Stepinac u teškim je vremenima nosio križ hrvatske nacije te je postao simbolom hrvatskoga identiteta. Blaženi Alojzije, kako je to u Mariji Bistrici, 3. listopada 1998. godine, naglasio sveti Ivan Pavao II., neka je vrsta kompasa s pomoću kojega se orijentira hrvatski narod. Za hrvatskog katoličkoga vjernika Stepinac je postao polazište od kojega se uvijek iznova započinje, na njemu se nadahnjuje, učvršćuje i orijentira, da bi nam se otvorili obzori budućnosti.

Colloquium academicum

K

Colloquium academicum

Blaženi Alojzije Stepinac – katolički uzor čovjekoljublja ¤

Sveučilište u Zagrebu Katolički bogoslovni fakultet

Sveučilište u Zagrebu KATOLIČKI BOGOSLOVNI FAKULTET

Colloquium academicum

Blaženi Alojzije Stepinac – katolički uzor čovjekoljublja

Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Colloquium academicum: Blaženi Alojzije Stepinac – katolički uzor čovjekoljublja Biblioteka: Vestigia veritatis Knjiga 1.

Izdavač: Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Suizdavač: Glas Koncila Za izdavače: Prof. dr. sc. Tonči Matulić, dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Mons. Ivan Miklenić, v.d. direktora Glasa Koncila Priredio: Prof. dr. sc. Tonči Matulić Transkripcija: Lidija Miler, Doris Moslavac, Mirjana Zvonković, Marija Ferlindeš Korektura i lektura: Doc. dr. sc. Jasna Šego, autori tekstova Prijelom i grafičko oblikovanje: Blaženka Matić Fotografije: Bernard Čović Tisak: Grafika Markulin, Lukavec ISBN 978-953-241-491-2 Tiskano u siječnju 2016.

CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 000921600.

Copyright © Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Glas Koncila

Priredio: Tonči Matulić

Colloquium academicum

Blaženi Alojzije Stepinac – katolički uzor čovjekoljublja ¤

Sveučilište u Zagrebu Katolički bogoslovni fakultet

4

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU KATOLIČKI BOGOSLOVNI FAKULTET

Colloquium academicum

Blaženi Alojzije Stepinac – katolički uzor čovjekoljublja Srijeda, 4. studenoga 2015.

17.00 – 19.30 sati Kongresna dvorana Ekonomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Trg J. F. Kennedya 6

PROGRAM Voditelj programa: Adam KONČIĆ, akademski glumac Pozdravna riječ: k ardinal Josip BOZANIĆ, nadbiskup zagrebački i veliki kancelar KBF-a U akademskom razgovoru sudjeluju: Akademik Zvonko KUSIĆ, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Prof. dr. sc. Damir BORAS, rektor Sveučilišta u Zagrebu Akademik Stjepan DAMJANOVIĆ, predsjednik Matice hrvatske Dr. sc. Jasna TURKALJ, ravnateljica Hrvatskog instituta za povijest Dr. sc. Marica ČUNČIĆ, ravnateljica Staroslavenskog instituta Božidar PETRAČ, prof., predsjednik Društva hrvatskih književnika Prof. dr. sc. Stipe Botica, Odsjek za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Mons. prof. dr. sc. Juraj Batelja, postulator kauze Alojzija Stepinca Zahvalna riječ: prof. dr. sc. Tonči Matulić, dekan KBF-a 5

Colloquium academicum: Blaženi Alojzije Stepinac - katolički uzor čovjekoljublja

SADRŽAJ Popratna riječ priređivača................................................................11 Adam KONČIĆ: Dobrodošlica i pozdravi..................................21 Kardinal Josip BOZANIĆ: Pozdravna riječ.................................27

Colloquium academicum Akademik Zvonko KUSIĆ.............................................................33 Prof. dr. sc. Damir BORAS.............................................................37 Akademik Stjepan DAMJANOVIĆ..............................................41 Dr. sc. Marica ČUNČIĆ.................................................................47 Božidar PETRAČ, prof...................................................................53 Prof. dr. sc. Stipe BOTICA.............................................................61 Dr. sc. Gordan RAVANČIĆ...........................................................75 Mons. dr. Juraj BATELJA...............................................................83 Prof. dr. sc. Tonči MATULIĆ: Zahvalna riječ...............................93

Dodatci Čovjekoljublje u porukama blaženoga Alojzija Stepinca...........101 Nekoliko svjedočanstava Židova i Srba o čovjekoljublju blaženoga Alojzija Stepinca...........................................................121 Fotogalerija.....................................................................................129

7

Popratna riječ priređivača

Colloquium academicum: Blaženi Alojzije Stepinac - katolički uzor čovjekoljublja

U srijedu 4. studenoga 2015. godine, u Kongresnoj dvorani Ekonomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održan je Colloquium academicum: Blaženi Alojzije Stepinac – katolički uzor čovjekoljublja, u organizaciji Katoličkoga bogoslovnog fakulteta (KBF) Sveučilišta u Zagrebu. Po svjedočenju mnogih, za ne reći svih, sudionika bio je to jedinstveni događaj za pamćenje s opipljivim pozitivnim nabojem akademskoga zajedništva, plemenitosti i ljepote stvorenoga ozračja, dobrote i nade u pobjedu istine u svemu izgovorenom i doživljenom.

Bio bi svojevrsni grijeh propusta da ono što se dogodilo i doživjelo u akademskome razgovoru o čovjekoljublju blaženoga Alojzija Stepinca ne bude „zaustavljeno“ u obliku spomenara – knjige. Želimo da ova knjiga bude živi odjek jedinstvenoga događaja i doživljaja zajedništva, dobrote, nade i plemenitosti.

U društvenom ozračju kakvo je ovo naše trenutno u Hrvatskoj to se nameće samo od sebe kao imperativ snagom poslanja i djelovanja KBF-a Sveučilišta u Zagrebu. Akademsko zajedništvo, dobrota, plemenitost, ljepota, nada i nadasve istinoljubivost vrednote su bez kojih se nijedna društvena zajednica ne može skladno razvijati ni opstati. Svjestan svoje odgovornosti, svojega poslanja i svoje uloge u razvoju i napretku šire društvene zajednice, KBF Sveučilišta u Zagrebu je ovim akademskim razgovorom htio usmjeriti pogled i usredotočiti misao svih sudionika na istinske vrijednosti koje tvore vrijednosnu supstanciju suživota, mira i snošljivosti u akademskoj i društvenoj zajednici u cjelini.

Uz rečeno treba, dakako, spomenuti jedan moment crkvenoga ozračja, koji se uvelike preklapa s društvenim ozračjem, jer Crkva živi i djeluje u svijetu, a tiče se kanonizacije ili proglašenja svetim blaženoga Alojzija Stepinca. U trenucima žive

11

nade i iščekivanja konačne odluke Crkve o kanonizaciji ili proglašenja svetim blaženoga Alojzija Stepinca, neočekivano se prolomila vijest da će papa Franjo osnovati mješovitu katoličko-pravoslavnu komisiju koja će, tako se čuje govoriti, „preispitati“ ili „istražiti“ ili „utvrditi“ ili nešto četvrto možebitni „zajednički stav“ o kanonizaciji blaženoga Alojzija Stepinca u svjetlu tvrdnji, stavova i mišljenja onih koji blaženom Alojziju Stepincu osporavaju istinu i dostojanstvo svetosti. Pritom je, naravno, od manje važnosti činjenica da postupci proglašenja svetim u Katoličkoj Crkvi ne podliježu mjerodavnom kanonizacijskom sudu neke druge odijeljene Crkve. Dakako, vrijedi i obratno. Zbog toga je iznenađenje, za ne reći zaprepaštenje, hrvatskoga katoličkog puka bilo i ostalo veliko s opravdanom zabrinutošću i s pitanjima od kojih su neka jednako teška i bremenita kao i ona iz vremena komunističkoga progona, uhićenja, montiranoga sudskog procesa, nepravedne presude, konstruiranih laži, uzništva, poniženja i šikaniranja zagrebačkoga nadbiskupa, a kako se to kolokvijalno govorilo prvoga čovjeka Crkve u Hrvata, blaženoga Alojzija Stepinca. Ako nas blaženi Alojzije Stepinac, podjednako onda i danas, ičemu primjerom svoga života poučava, onda je to čvrsta i postojana zauzetost i briga za očuvanje jedinstva Crkve, jer: „Jedan Gospodin! Jedna vjera! Jedan krst! Jedan Bog i Otac sviju, nad svima i po svima i u svima“ (Ef 4,5-6) izražava na svoj način smisao evanđeoske zapovijedi Gospodina Isusa: „Ne molim samo za ove, nego i za one koji će na njihovu riječ vjerovati u mene, da svi budu jedno kao što si ti, Oče, u meni i ja u tebi, neka i oni u nama budu da svijet uzvjeruje da si me ti poslao“ (Iv 17,20-21).

U stvarnom teološkom i ekleziološkom smislu želimo vjerovati da neki u Crkvi možda misle, a ne osporavamo im pravo na vlastito mišljenje, da je upravo ozračje kanonizacije blaženoga Alojzija Stepinca jedinstvena prilika za otvaranje „ekumenskoga pitanja“ između Katoličke i Pravoslavne Crkve u kontekstu mjesne Crkve u Hrvatskoj i autokefalne Srpske pravoslavne Crkve. Pritom, međutim, treba imati na umu da je svrha ekumenskoga dijaloga među odijeljenim Cr-

12

Colloquium academicum: Blaženi Alojzije Stepinac - katolički uzor čovjekoljublja

kvama ponizno i iskreno traženje ponovne uspostave jedinstva Kristove Crkve po Kristovoj zapovijedi, a apostolovoj opomeni: „Podnosite jedni druge u ljubavi: trudite se sačuvati jedinstvo Duha svezom mira! Jedno tijelo i jedan Duh – kao što ste i pozvani na jednu nadu svog poziva! (Ef 4,2-4). Dakle, ekumenskom dijalogu nije svrha razmrsiti čvorove povijesnodruštvenoga konteksta u kojemu je blaženi Alojzije Stepinac izrastao u kršćanskoga i ljudskog, podjednako moralnoga i duhovnog gorostasa i to, dakako, usprkos ili upravo zbog zlonamjerno i podlo prisilno nametane šutnje, lažnih svjedočenja i iskaza, grubih podvala i falsificiranja činjenica, zastupanja jednostranih i iskrivljenih tumačenja učinjenoga i izgovorenoga te upornim ponavljanjem jednih te istih laži protiv njega.

Upravo je povijesno-društveni kontekst u kojemu je živio i djelovao blaženi Alojzije Stepinac bio poput otvorene „vanjske prijetnje“ kojoj je on odolio ne štedeći ni svoj život, pokazujući herojske vrline, nepopustljivu vjernost Kristu i njegovoj Crkvi, zauzetost za pogaženoga i ugroženog čovjeka.

Tomu se više nema što ni dodati ni oduzeti, osim ako netko ne umisli da može mijenjati povijesno-društveni kontekst i događaje u kojima je blaženi Alojzije Stepinac dao divno katoličko svjedočanstvo čovjekoljublja, to jest svetosti. U skladu s porukom stare uzrečice amicus Plato, amicus Aristoteles, sed magis amica veritas, uvijek i iznova stojimo pred zahtjevom za golom istinom, zajedno s kojim uvijek ide bezuvjetna moralna obveza svakog čovjeka da traži istinu i da uz pronađenu istinu slobodno prione. Od toga je za kršćanina još važnija i mjerodavnija evanđeoska pouka našega Gospodina Isusa: „Ako ostanete u mojoj riječi, uistinu, moji ste učenici, upoznat ćete istinu, i istina će vas osloboditi“ (Iv 8,31-32). Uzaludno je stoga svako ljudsko, a nadasve kršćansko nastojanje koje se ne obazire na Gospodinovu riječ, dotično na golu istinu, nego se daje zavesti ideološkim interpretacijama ili dnevno-političkim manipulacijama koje, dokazuje to povijest i ljudsko iskustvo, niti služe istinskom pomirenju, niti zajedništvu, niti suradnji, a najmanje jedinstvu u ljubavi i ljubavi u jedinstvu.

13

Blaženi Alojzije Stepinac svjedok je istine. U njemu sja čista istina koja nije njegovo djelo, nego djelo jedinoga učinkovitog gospodara povijesti i života – Gospodina Boga. Blaženi Alojzije Stepinac pozivao je onda, a jednako i danas poziva sve ljude da stanu pred jedino ogledalo istine – Gospodina Boga. Njegovu svetost ne dokazuje njegova ljudska nepogrešivost, kakva uopće ne postoji osim u jednome „čovjeku – Isusu Kristu“ (1 Tim 2,5), nego se pokazuje u Božjoj prisutnosti, u Božjoj misli, u Božjem osjećaju, u Božjoj zauzetosti, u Božjoj riječi, u Božjoj patnji, u Božjoj ljubavi i milosrđu na djelu u pastirskome služenju blaženoga Alojzija Stepinca. Oni koji ponavljaju da blaženi Alojzije Stepinac nije učinio dovoljno ili da nije učinio koliko je mogao, neovlašteno sjedaju na prijestolje Božjega suda i naknadnom pameću znaju što je tko trebao, jer je bezuvjetno mogao, i mogao, jer je bezuvjetno trebao, učiniti. A istini za volju to može znati i stvarno zna samo Gospodin Bog. No, nekima priznati da nisu savršeni i sveznajući Bog, nego samo ograničena i nesavršena ljudska bića, čini se da nije ni lako ni jednostavno. Jer, za takvo se priznanje traži poniznost, a poniznost je vrlina bogobojaznih, a ne oholih i umišljenih ljudi. Sapienti sat!

Blaženi Alojzije Stepinac bio je i ostao Božji svjedok i prorok u tmurnim i zlim vremenima u kojima je govoriti što je govorio, činiti što je činio, postupati kako je postupao bilo, današnjim jezikom govoreći, izvanredno građanski hrabro, a kršćanski govoreći, evanđeoski dosljedno i vjerno.

Neka se, stoga, svi istinoljubivo i ponizno zagledaju u život i djelo blaženoga Alojzija Stepinca i vidjet će čovjeka lišena svake ljudske i zemaljske moći i podrške, a opremljena svom opremom Božjom kojom je vojevao duhovni boj protiv zla i laži desnoga i lijevoga totalitarizma, onako kako je to snažnim slikama i pojmovima zahtijevao apostol Pavao od kršćana u Efezu: „Obucite svu opremu Božju da se mognete oduprijeti lukavstvima đavlovim. Jer nije nam se boriti protiv krvi i mesa, nego protiv Vrhovništava, protiv Vlasti, protiv upravljača ovoga mračnoga svijeta, protiv zlih duhova po nebesima. Zbog toga posegnite za svom opremom Božjom da

14

Colloquium academicum: Blaženi Alojzije Stepinac - katolički uzor čovjekoljublja

uzmognete odoljeti u dan zli i održati se kada sve nadvladate“ (Ef 6,11-13). Svetost blaženoga Alojzija Stepinca pokazuje se upravo u čistom odijelu Božje opreme kojom je nadvladao sve protivštine i koja ga je održala da postane Božjim svjedokom.

Ako će herojsko kršćansko svjedočanstvo života, sve do mučeništva, blaženoga Alojzija Stepinca pomoći bilo kome da svuče sa sebe odijelo laži i obmane, a zaogrne se odijelom Božje opreme, tj. istinom i ljubavlju, onda svatko treba podržati tu evanđeosku preobrazbu. Jer, blaženi Alojzije Stepinac živio je jedino za istinu i ljubav. Za njih se jedino žrtvovao.

Svako drugo „naklapanje“ gubitak je vremena, ponovno zazivanje aveti i zlih duhova prošlosti, unošenje nemira u duše pravednih i otvaranje koliko toliko zacijeljenih rana na tijelu Crkve Božje u Hrvatskoj.

Iako smo u pripremama akademskog razgovora zamolili sve aktivne sudionike da se ne osvrću ni opterećuju društvenim i crkvenim ozračjem opterećenim „zatezanjem“ kanonizacije blaženoga Alojzija Stepinca, ipak nam je Duh govorio da makar na ovome mjestu ne prešutimo neposredni povod ovom događaju. Sudionike smo smjerno zamolili da sasvim rasterećeno od dnevno-političkih i dnevno-crkvenih, od ekumenskih i međunacionalnih pitanja i odnosa, zahvate u zdenac osobnoga iskustva, osobnih viđenja i stavova i slobodno iznesu vlastita promišljanja i eventualno svjedočenja o blaženom Alojziju Stepincu. A jer se radi o uvaženim i eminentnim članovima hrvatske akademske, znanstvene i kulturne zajednice, čak što više o nekim osobama koje obnašaju čelne i odgovorne službe važnih institucija, htjeli smo pokazati da život i djelo blaženoga Alojzija Stepinca imaju snagu slobodnog okupljanja, prijateljskog povezivanja i iskrenog oduševljavanja eminentnih osoba, a preko njih i drugih članova akademske i društvene zajednice. U ozračju slobodnoga i ničim uvjetovanog govora i razgovora o čovjekoljublju blaženoga Alojzija Stepinca bilo je dojmljivo promatrati ozarena lica slušatelja koja su zračila oduševljenjem i zadovoljstvom.

15

KBF Sveučilišta u Zagrebu duguje aktivnim sudionicima akademskoga razgovora beskrajnu, iskrenu i nezaboravnu zahvalnost i poštovanje. Zahvaljujući njima okupljeno mnoštvo u Kongresnoj dvorani Ekonomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu moglo je uživati u pravoj intelektualnoj i duhovnoj poslastici koja je kratko trajala, svega dva i pol sata, ali se pozitivna energija još osjeća u onima koji su bili na licu mjesta i koju želimo nesebično prenijeti i podijeliti ovim spomenarom – knjigom sa svim ljudima dobre volje. U njemu se slovom i slikom vjerno prenosi sve što se dogodilo i sve što je izgovoreno na akademskom razgovoru o čovjekoljublju blaženoga Alojzija Stepinca. KBF Sveučilišta u Zagrebu u skladu sa svojim poslanjem i djelovanjem ovim akademskim razgovorom i objavljivanjem njegovih rezultata posvjedočuje svoju nepoljuljanu predanost vrednotama zajedništva, dobrote, istine, ljepote, ljubavi i nade kako u akademskoj tako podjednako i u društvenoj zajednici.

Uz riječi prigodne dekanove zahvale koje u cijelosti donosi također ovaj spomenar – knjiga, ponovno i na ovome mjestu želimo zahvaliti dragim i poštovanim aktivnim sudionicima akademskoga razgovora, koji su svi nota bene spremno i bez oklijevanja prihvatili sudjelovanje, te posebno akademskom glumcu dragom Adamu Končiću koji se također spremno odazvao i maestralno vodio cijeli program uz recitiranje prigodno izabranih izjava blaženoga Alojzija Stepinca koje donosimo na kraju ovoga spomenara – knjige.

Uz već izrečene zahvale na ovome mjestu treba još istaknuti sljedeće. Naime, istine radi, posebno treba zahvaliti jednome profesoru koji je s načelnom i inicijalnom idejom o potrebi organiziranja jednog akademskog događaja o blaženome Alojziju Stepincu navratio u svibnju mjesecu 2015. u ured dekana. To je naš prof. dr. sc. Stjepan Baloban. Od njegove se inicijalne iskre u međuvremenu rasplamsala lijepa vatra koja nas je sve ogrijala i osvijetlila, a ovim spomenarom – knjigom želimo da ugrije i svjetlom obasja sve njezine čitatelje.

16

Colloquium academicum: Blaženi Alojzije Stepinac - katolički uzor čovjekoljublja

Zahvalu upućujemo također i mons. dr. Jurju Batelji, postulatoru kauze blaženoga Alojzija Stepinca, koji je spremno i velikodušno izabrao prigodne tekstove iz ostavštine blaženoga Alojzija Stepinca i popratio ih kratkom povijesnom bilješkom.

KBF Sveučilišta u Zagrebu zahvaljuje također svome velikom kancelaru, uzoritome gospodinu kardinalu Josipu Bozaniću, nadbiskupu i metropoliti zagrebačkome, za podršku, nazočnost i za upućenu prigodnu riječ.

Veliku zahvalnost dugujemo i Glasu Koncila, osobito gospođi Blaženki Matić za grafičko oblikovanje pozivnice i plakata, te za prijelom i grafičko oblikovanje ovoga izdanja za kojeg se nadamo da podjednako plijeni vašu pozornost sadržajem i porukama kao i svojom estetikom.

Na kraju i na ovome mjestu KBF Sveučilišta u Zagrebu od srca zahvaljuje Ekonomskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na čelu s njegovim dekanom prof. dr. sc. Lajošem Žagerom u zajedništvu s njegovim najbližim suradnicima i s cijelom fakultetskom zajednicom. Bio je to lijep i nezaboravan primjer prijateljstva, sveučilišne suradnje i akademskoga zajedništva.

Ovaj spomenar – knjiga prenosi svima živo i trajno svjedočanstvo o tome.

Svima koji su svojim dolaskom i nazočnošću potvrdili vrijednost akademskoga razgovora i pokazali ljubav i poštovanje prema blaženome Alojziju Stepincu, KBF Sveučilišta u Zagrebu od srca zahvaljuje i na sve zaziva obilje Božjega blagoslova, uz moćni zagovor blaženoga Alojzija Stepinca.

U Zagrebu, na svetkovinu Bezgrješnoga začeća Blažene Djevice Marije i na početku izvanredne jubilarne Svete godine Božjega milosrđa, 8. prosinca 2015. godine.

prof. dr. sc. Tonči Matulić dekan KBF-a Sveučilišta u Zagrebu

17

Dobrodošlica i pozdravi

Dobrodošlica i pozdravi

20

Adam Končić

akademski glumac i voditelj programa

Poštovane dame i gospodo, cijenjeni gosti i uzvanici, dragi prijatelji, sestre i braćo u Kristu!

Sve vas srdačno pozdravljam i izražavam iskrenu dobrodošlicu na Colloquium academicum: Blaženi Alojzije Stepinac – katolički uzor čovjekoljublja u ime organizatora, Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Na poseban način srdačno pozdravljam naše današnje govornike u akademskom razgovoru: akademika Zvonka Kusića, predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, prof. dr. sc. Damira Borasa, rektora Sveučilišta u Zagrebu, akademika Stjepana Damjanovića, predsjednika Matice hrvatske, dr. sc. Maricu Čunčić, ravnateljicu Staroslavenskog instituta, profesora Božidara Petrača, predsjednika Društva hrvatskih književnika, prof. dr. sc. Stipu Boticu s Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Gordana Ravančića, pomoćnika ravnateljice Hrvatskog instituta za povijest, i mons. dr. Jurja Batelju, postulatora kauze blaženog Alojzija Stepinca. Zaslužuju pljesak podrške i dobrodošlice!

Ovaj svečani akademski razgovor uljepšat će i obogatiti mješoviti zbor Instituta za crkvenu glazbu Albe Vidaković Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu,

21

pod ravnanjem Danijele Župančić, uz glasovirsku pratnju Vesne Šepat Kutnar i Milana Hibšera te uz violinističku pratnju Katarine Kutnar. Zbor će nam izvesti tri prigodne skladbe: Isus Krist maestra Anđelka Klobučara, In te, Domine, speravi! maestra Miroslava Martinjaka i Sad kraj je silnom djelu tom Josepha Haydna.

Prije početka akademskog razgovora želim uputiti srdačan pozdrav uvaženim osobama i cijenjenim gostima koji su nas svojim dolaskom počastili i potvrdili vrijednost ovoga akademskog razgovora.

Srdačno pozdravljam uzoritoga gospodina kardinala Josipa Bozanića, nadbiskupa zagrebačkog i velikoga kancelara Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Srdačno pozdravljam apostolskoga nuncija u Republici Hrvatskoj, mons. Alessandra D’Errica.

Srdačno pozdravljam potpredsjednika Hrvatskoga sabora, akademika Željka Reinera.

Srdačno pozdravljam izaslanika predsjednice Republike Hrvatske, gospođe Kolinde Grabar-Kitarović, gospodina Andru Krstulovića Oparu.

Srdačno pozdravljam hrvatskoga europarlamentarca gospodina Davora Ivu Stiera.

Srdačno pozdravljam nazočne predstavnike gradskih vlasti.

Srdačno pozdravljam sve nazočne hrvatske nadbiskupe i biskupe.

Srdačno pozdravljam sve nazočne predstavnike drugih Crkava i vjerskih zajednica.

Srdačno pozdravljam sve nazočne veleposlanike i članove diplomatskoga zbora akreditirane u Republici Hrvatskoj.

Srdačno pozdravljam sve nazočne prorektore Sveučilišta u Zagrebu te dekane i prodekane sastavnica Sveučilišta u Zagrebu.

Srdačno pozdravljam sve nazočne predstavnike medija.

Pozdravimo ih srdačnim pljeskom!

22

Colloquium academicum: Blaženi Alojzije Stepinac - katolički uzor čovjekoljublja

Čast mi je u ovom trenutku pozvati uzoritoga gospodina kardinala Josipa Bozanića, kao trećega po redu nasljednika blaženog Alojzija Stepinca na stolici zagrebačkih nadbiskupa, da nam uputi prigodnu riječ.

Napominjem da ćemo nakon kardinalove pozdravne riječi započeti akademski razgovor, a u kratkim stankama između govornika čitat ću vam neke snažne izjave blaženoga Alojzija Stepinca koje dokazuju njegovu nepoljuljanu čovjekoljubivost.

Uzoriti, izvolite!

23

Pozdravna riječ

26

kardinal

Josip Bozanić

nadbiskup i metropolita zagrebački i veliki kancelar KBF-a

Poštovane dame i gospodo!

Kao zagrebački nadbiskup i veliki kancelar Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu srdačno pozdravljam ovaj uvaženi skup – Colloquium academicum, što ga je na temu: „Blaženi Alojzije Stepinac – katolički uzor čovjekoljublja“ organizirao naš Bogoslovni fakultet. Posebno pozdravljam veleučene sudionice i sudionike koji će uzeti udjela u akademskom razgovoru. Rado pozdravljam apostolskog nuncija i sve predstavnike Katoličke Crkve, sestrinskih Crkava i drugih vjerskih zajednica, kao i predstavnike državnih i gradskih institucija, diplomacije i društvenoga života.

Znakovito je da je upravo ime Alojzije Stepinac i naznačena tema okupila u Kongresnoj dvorani Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ugledne predstavnike visokih hrvatskih ustanova društvenoga života, znanosti i kulture.

Katolička Crkva u Hrvatskoj, ali i hrvatski narod – slobodno to možemo reći – obilježeni su životom i smrću blaženoga Alojzija Stepinca. Crkva čuva spomen njegove svetosti, a u memoriju hrvatskoga narodnog bića duboko se utisnulo i trajno živi ime: Alojzije Stepinac. Vidljivi svjedoci toga su i dnevni posjetitelji zagrebačke katedrale i neprekinuta povor-

27

Iz pozdravne riječi kardinala Josipa Bozanića

ISBN 978-953-241-491-2

Cijena: 95 kn

Blaženi Alojzije Stepinac – katolički uzor čovjekoljublja

atolička Crkva u Hrvatskoj, ali i hrvatski narod – slobodno to možemo reći – obilježeni su životom i smrću blaženoga Alojzija Stepinca. Crkva čuva spomen njegove svetosti, a u memoriju hrvatskoga narodnog bića duboko se utisnulo i trajno živi ime: Alojzije Stepinac.

Vidljivi svjedoci toga su i dnevni posjetitelji zagrebačke katedrale i neprekinuta povorka onih koji se u tišini i molitvi zaustavljaju na grobu blaženog Alojzija, među kojima se ističu mladi posjetitelji. Alojzije Stepinac u teškim je vremenima nosio križ hrvatske nacije te je postao simbolom hrvatskoga identiteta. Blaženi Alojzije, kako je to u Mariji Bistrici, 3. listopada 1998. godine, naglasio sveti Ivan Pavao II., neka je vrsta kompasa s pomoću kojega se orijentira hrvatski narod. Za hrvatskog katoličkoga vjernika Stepinac je postao polazište od kojega se uvijek iznova započinje, na njemu se nadahnjuje, učvršćuje i orijentira, da bi nam se otvorili obzori budućnosti.

Colloquium academicum

K

Colloquium academicum

Blaženi Alojzije Stepinac – katolički uzor čovjekoljublja ¤

Sveučilište u Zagrebu Katolički bogoslovni fakultet