»Requiem« za znanstveno istraživanje o ustaštvu i komunizmu?

»TABU-TEME« HRVATSKE HISTORIOGRAFIJE

(1) ZAGREB-REBRO

»Requiem« za znanstveno istra`ivanje »Bolni~ka« `upa dobila pastoralni centar o usta{tvu i komunizmu?

NDH u velja~i 1942. zaslu`ila ipak nekakav kriti~ki osvrt jer, ako ni{ta drugo, jako »iska~e« iz svih dosada{njih ustaljenih, op}ih ocjena, analiza i zaklju~aka? Na`alost, o~ito je da je i ta povijesna ~injenica ba~ena u »crnu rupu hrvatske historiografije« o kojoj nitko ne `eli javno, dakako ni kriti~ki, {to zna~i znanstveno govoriti.

»U ime naroda Jugoslavije«

No, nisu samo neke teme o usta{tvu pridonijele da se za dio novije hrvatske historiografije mo`e bez pretjerivanja re}i da je u jednome svom dijelu »tabula rasa«, nego velikog udjela u tome imaju i teme o komunizmu i svega onoga {to je povezano s njime. To je donekle razumljivo ako se ima u vidu ~injenica da su nekada{nji njegovi dugogodi{nji promicatelji i biv{i ~lanovi KomuA da to nije bilo tek puko ma{ta- nisti~ke partije u Hrvatskoj danas nje nekakvoga Talijana, tajnika va- ponovno zauzeli neka vode}a mjesta tikanskoga diplomata u Zagrebu, u hrvatskoj politici, znanosti, kulturi, potvr|uje i odluka Pokretnoga prije- medijima, tzv. civilnome dru{tvu i kog suda u Banjoj Luci od 23. o`ujka dr. Jedan u tom mno{tvu povijesnih 1943. po kojoj je »na smrt osu|en us- dokumenata koje je prekrio sloj deAko netko krene »neutrtim staza- ta{a Josip Hodak iz Bjelajca, kotar bele pra{ine jest i »Uredba o vojnim ma« znanstvenog istra`ivanja, mo`e Bosanska Dubica, {to je ubio `enu sudovima« koju je izdao Vrhovni mu se u najboljem slu~aju dogoditi Milju Prodanovi}, pravoslavne vjere« {tab NOV-a i POJ-a (NOV = Narodda ga se optu`i kao prekrajatelja po- (Kri{to, ibid., fusnota br. 165, str. nooslobodila~ka vojska, POJ = Parti380). Zanimljivo je da je sli~ne oba- zanski odredi Jugoslavije) 4. svibnja vijesti. Vrijedi se prisjetiti samo Jedan u mno{tvu po- vijesti donosilo i 1944. U njemu su vojnim sudovima nekih novijih pri- vijesnih dokumenata slu`beno glasilo dane tako {iroke ovlasti da je, ovisno usta{koga pokre- o samovolji njihovih ~lanova, svatko mjera. Nisu li ne tako davno svi oni koje je prekrio sloj de- ta »Usta{a«, koje mogao biti osu|en. Tako u II. pogkoji su doveli pod bele pra{ine jest i je npr. u br. 13/ lavlju uredbe: »Krivi~na djela, kazne 1941, na str. 12, i za{titne mjere«, u ~l. 12 stoji:»Vojni upitnik samo ne»Uredba o vojnim suobjavilo nekoliko sudovi sude za: a) ratne zlo~ine b) ke tvrdnje, ina~e vrijedne i znan- dovima« koju je izdao odluka prijekih djela narodnih neprijatelja (istakstveno dragocjene Vrhovni {tab NOV-a i sudova. Me|u nuo S. B.) i c) krivi~na djela vojnih onima koji su lica i ratnih zarobljenika.« U nastavknjige »Holokaust POJ-a 4. svibnja 1944. osu|eni na smrti ku u ~lanku 14 navodi se to~no tko se u Zagrebu« S. i I. Goldsteina, olako U njemu su vojnim su- strijeljanjem i vi- sve ima smatrati »narodnim neprijau hrvatskoj javno- dovima dane tako {i- {egodi{nje zatvor- teljem«, me|u kojima su i svi oni ske kazne zbog »koji se odmetnu od narodne vlasti i sti progla{eni antisemitima? Nisu li roke ovlasti da je, ovis- »protudr`avne rade protiv nje« (ibid.). ^l. 17 tako|er svi oni koji su no o samovolji njihovih djelatnosti«, »po- u sebi sadr`i krajnje nemoralnu odupozorili da je ~lanova, svatko mogao maganja odbjeg- redbu, imaju}i u vidu obitelj osu|elim komunisti- noga: »Kad sud izri~e smrtnu kaznu, su|enje Mili Buma«, »postavlja- izre}i }e u presudi ujedno i gubitak daku bilo pravno biti osu|en. nja paklenih stro- vojni~ke odnosno gra|anske ~asti te nelegalno, progla{eni »usta{kim nostalgi~arima«? jeva« i sl. objavljen je i odlomak: konfiskaciju osu|enikove imovine u Nisu li svi oni koji su svojedobno »Strijeljanje divljih usta{a«, koji do- korist Narodno-oslobodila~kog fonda...« (ibid.). Na granici je zdrava raupozoravali na nedopustive i nez- slovce glasi: »Zagreb, 22. rujna. Ministarstvo zuma ~l. 27 u kojem doslovce stoji: nanstvene tvrdnje u Muzeju holokausta u Washingtonu, u hrvatskim unutarnjih poslova, Ravnateljstvo za »Kod ustanovljenja istine o djelu i medijima napadani, ni manje ni vi{e javni red i sigurnost izdalo je ovaj krivnji optu`enog sud nije formalno vezan ni za kakva dokazna sredstva, nego za umanjivanje `rtava jaseno- oglas: Redarstvenim izvidima ustanov- ve} donosi svoju odluku po slobodva~kog logora?! Nisu li oni koji su se noj ocjeni« (ibid.). Razumije se, sljeusprotivili broju od 600.000 Srba po- ljeno je da su divlji usta{e: 1. Smajil Jusi}, musliman, star 37 de}i ~l. 28 isti~e: »Presude se izri~u: bijenih u Jasenovcu, koji jo{ uvijek zastupa glasoviti Centar Simona godina, zemljoradnik, rodom iz Lu- 'U ime naroda Jugoslavije'.« Uredba o vojnim sudovima doWiesenthala, nazvani »usta{kom parde, `ivi u Capragu, 2. Ivan Gr`ani}, rimokatolik, star nosi i druge nelogi~nosti, no i one se bratijom«?

20 godina, stolarski pomo}nik, ro- uklapaju u o~ite namjere partizandom iz Senja, `ivio u Capragu, na skih vlasti da se nesmetano »uklone« podru~ju Velike @upe Gora samo- svi onda{nji »nepodobni«, a to je izvoljno ubijali gr~gleda, kao {to je Usprkos tomu sveprisutnom me- ko-isto~njake te is- Ako je znanstvenicima ve} spomenuto, dijskom »Damoklovu ma~u«, vrijedi te plja~kali. Gore stalo do stvarne povije- svatko mogao bispomenuti barem neke dosada pre- navedeni predani sne istine, onda bi mo- ti. Za{to ve}ini hrvatskih povjes{u}ene i potisnute povijesne ~injeni- su Pokretnom price kako bi se, mo`da, potaknula jekom sudu u Za- rali odgovoriti barem ni~ara nije dosaznanstvena rasprava o njima, i to bez grebu koji ih je na- na neka pitanja, npr.: da bio va`an citipoliti~kih diskvalifikacija (u {to je kon provedene ra- Je li i koliko je bilo rani povijesni dokument, te{ko ipak prema dosada{njem iskustvu sprave osudio dana 20. rujna 1941. na sli~nih slu~ajeva ka`- je to~no odgovote{ko povjerovati).

Tako je npr. u hrvatskoj historio- smrt. Osuda nad njavanja usta{kih zlo- riti. Jedno je sigrafiji potpuno nezamije}ena pro{la istima izvr{ena je ~ina? Dokada su se oni gurno - vrijedan je za razumijepovijesna ~injenica koju je neumor- strijeljanjem dana ni dr. Jure Kri{to iznio u svojoj knjizi 21. rujna 1941.« doga|ali? Zbog ~ega vanje brojnih »Sukob simbola« (Globus, Zagreb, Ako je znanstveni- su usta{ke vlasti pri- po~injenih zlo~inad nevinima 2001). Svakako je ~udno da ba{ niko- cima stalo do stvarmjenjivale spomenute na tijekom posljedga nije zaintrigirala, neuobi~ajena i ne povijesne istine, na prvi pogled gotovo nevjerojatna onda bi morali od- mjere? i sl. Me|utim, njih mjeseci rata ~injenica, objavljena na str. 288 u govoriti barem na iznad svih tih pitanja i pora}a. Ako u javnopoglavlju »@idovi u NDH«, gdje se neka pitanja, npr.: ostaje, barem u Hrvat- hrvatskoj sti ve} unaprijed opisuje zauzetost za progonjene @i- Je li i koliko je bilo dove onda{njeg nadbiskupa Alojzija sli~nih slu~ajeva? skoj, stalno »lebdjeti u budu pripremStepinca, predstavnika Svete Stolice Dokada su se oni zraku« i temeljna ljene »moralnopoliti~ke« etikete, u Hrvatskoj opata Giuseppea Rami- doga|ali? Zbog ~e»dvojba«: Je li tra`enje kao {to je to bilo ra Marconea i njegova tajnika Giu- ga su usta{ke vlasti seppea Generosa Carmela Masuc- primjenjivale spo- odgovora na takva pi- dosada, za sve cija. Tajnik se Masucci u nizu posre- menute mjere? i sl. tanja prekrajanje po- one koji }e se usuditi raspravdovanja za @idove 5. velja~e 1942. u Me|utim, iznad vijesti, rehabilitacija ljati o spomenuZagrebu susreo i s Eugenom Didom svih tih pitanja osKvaternikom. Tijekom tog susreta taje, barem u Hrvat- usta{tva, opravdava- tim i sli~nim »neMasucci je izme|u ostalog zapisao i skoj, stalno »lebdjeti nje ili umanjivanje zlo- po`eljnim« povijesnim temaKvaternikovo priznanje »da su neki u zraku« i temeljna ~ina i tome sli~no? ma, onda je to »dvojba«: Je li tra`eusta{e izvr{ili okrutnosti, pa su mo»requiem« za rali biti strijeljani« (v. »Misija u Hr- nje odgovora na znanstveno istra`ivanje o usta{tvu i takva pitanja prekrajanje povijesti, vatskoj«, priredio Marijan Mikac, komunizmu.

Stipan Bunjevac Drina, Madrid, 1967). Nije li ta izjava rehabilitacija usta{tva, opravdavanje ili umanjivanje zlo~ina i tome sli~no? visokoga usta{kog du`nosnika u (Nastavlja se)

»Strijeljanje divljih usta{a«

»Usta{ki nostalgi~ari«

Priznanje Eugena Dide Kvaternika

22

BROJ 50 n 12. PROSINCA 2004.

Proslava sv. Barbare u istoimenoj `upi smje{tenoj u bolni~kom krugu KBC Rebro u subotu 4. prosinca bila je u znaku blagoslova novootvorenog pastoralnog centra namijenjenog bolesnicima i njihovoj rodbini. Ve~ernju misu u suslavlju s desetak sve}enika predvodio je pomo}ni biskup zagreba~ki mons. Josip Mrzljak.

Brojnim okupljenim vjernicima i djelatnicima bolnice predvo|enima ravnateljem prof. dr. @eljkom Rainerom ~estitao je mons.

Mrzljak uime Nadbiskupije i nadbiskupa Bozani}a spomendan sv.

Barbare te je naglasio posebnost te `upe kao jedine od 313 `upa zagreba~ke nadbiskupije smje{tene u bolni~kom krugu.

te je naglasio kako pritom do izra`aja dolazi karitativna narav Crkve, koja je jo{ na inicijativu bl. kardinala Stepinca pokrenula i dovr{ila izgradnju bolnice »Rebro«, a samo proteklih desetak godina, na »Rebru« osigurala oko 1600 no}enja potrebitim bolesnicima i njihovim pomaga~ima.

Centar je nastao zajedni~kom akcijom `upe sv. Barbare, Kolpin{ke obitelji i Hrvatskoga Caritasa, a prema `upnikovu obja{njenju, »klju~« za dobivanje takvoga besplatnog smje{taja bit }e preporuka lokalnoga `upnika, preporuka bolnice, te iznimno velika ili `urna potreba pojedinaca.

Uime Kolpin{ke obitelji okupljene je pozdravio ~lan Upravno-

Snimio: D. Ma~ek

Danas je historiografija u Hrvatskoj, na`alost, jo{ uvijek velikim dijelom »blokirana« kada je rije~ o znanstvenom istra`ivanju novije povijesti, tj. o temama kao {to su: Drugi svjetski rat, NDH, holokaust, ~etni~ki pokret, usta{tvo, antifa{izam, komunisti~ka ideologija, partizanski pokret, Josip Broz Tito i sl. Iako su se u posljednja dva desetlje}a dogodili osjetni pomaci u razbijanju krutoga ideolo{kog tutorstva koji je gu{io bilo kakvo objektivno traganje za povijesnom istinom, jo{ i danas postoje, htio to netko priznati ili ne htio, velik broj povijesnih »nepo`eljnih« tema, ~injenica i osoba.

Deset godina po`rtvovne skrbi o bolesnicima: `upnik Zdenko Perija

Rije~ je o prate}im prostorijama ove specifi~ne `upe smje{tene u kapeli kraj nekada{nje bolni~ke »patologije«, a ~ijom je adaptacijom omogu}en smje{taj za 10 do 15 osoba u ukupno pet spava}ih soba. Na taj na~in `upa nastoji omogu}iti smje{taj brojnim roditeljima i rodbini bolesnika koji se lije~e na tom KBC-u, a koji si ne mogu priu{titi drugi smje{taj. Odnosno, kako je naglasio `upnik `upe sv. Barbare Zdenko Perija, samo pet soba bilo je dovoljno da se rije{e tjeskobe oko smje{taja koje su godinama mu~ile tolike hrvatske gra|ane koji su, bez obzira na tro{kove, oskudicu i druge okolnosti, zbog bolesti svojih bli`njih bili primorani dolaziti i boraviti u Zagrebu,

ga odbora Katoli~koga dru{tva djeti}a [imun Petri~evi} te kancelar Vara`dinske biskupije i biskupijski duhovnik Kolpin{ke obitelji mons. Antun Per~i}, koji je prenio ~estitke i pozdrave vara`dinskoga biskupa mons. Marka Culeja.

Uz zahvale istaknutim `upljanima, sve}enicima iz susjednih `upa i dekanata te raznim dobro~initeljima, `upnik Perija je zahvalio svim medicinskim djelatnicima. Na kraju je govorio Heinz Peter Bee, veliki dobro~initelj `upe sv. Barbare i povjerenik Kolpin{ke obitelji za njema~ku Paderborn{ku nadbiskupiju, odakle ve} 31 godinu poma`e Crkvi i ljudima u Hrvatskoj.

D. Ma~ek

ZAGREB

Nina Badri} pjevala {ti}enicima Povodom 130. obljetnice uvo|enja nastave tjelesne i zdravstvene kulture u {kole u Hrvatskoj, u Centru za odgoj i obrazovanje »Dubrava« u Zagrebu, jedinom centru u Hrvatskoj koji {koluje nekoliko dobi djece s tjelesnim o{te}enjima, odr`an je u ponedjeljak 29. studenoga humanitarni koncert na kojem je nastupila Nina Badri}.

Budu}i su sami ~esto prikra}eni u mnogim radostima bavljenja sportom, humanitarni koncert koji im je priredila zvijezda doma}e estrade pobudio je velik interes, a ostavio za sobom nemjerljivu radost. Dvorana centra u Dubravi bila je premalena da bi primila sve {ti}enike doma i njihove goste kojih je bilo sa svih strana. Me|u njima su bili i |aci Nadbiskupske klasi~ne gimnazije sa [alate, u~enici iz nekih susjednih {kola te mladi iz salezijanske

`upe Kne`ija predvo|eni don Ivom Ze~evi}em. Koncert je, kao i u mnogim prethodnim prilikama, organizirao vjerou~itelj fra Ivica Zovko uz svesrdnu pomo} svoje kolegice vjerou~iteljice iz istoga centra Kristine Kramari}. »Nastojali smo svakako na{oj djeci omogu}iti jedan oblik rekreacije, a isto tako i na poseban na~in proslaviti dane uo~i velikih blagdana Bo`i}a i Nove godine. Zahvalni smo Nini Badri} {to nam je svima priu{tila toliku radost« rekao je organizator o. Zovko.

Pjeva~ica Nina Badri} je nakon sat i pol pjevanja ostala u razgovoru i dru`enju s djecom dijele}i autograme, te je i sama odu{evljena prijamom obe}ala ne samo odazvati se opet nego i preporu~iti jo{ neke estradne zvijezde da i oni gostuju u centru u Dubravi.

Z. Sablji}

Glas Koncila

(2)

Historiografska »zavjera {utnje« N

ajop}enitija definicija znanstvenog istra`ivanja je traganje za istinom, bilo da je rije~ o tzv. »prirodnim« znanostima, kao {to su matematika, fizika, biologija i sli~no, ili »humanisti~kim«, pod kojima se podrazumijevaju povijest, filozofija, teologija i sli~no. U svakom se znanstvenom istra`ivanju ne smiju zanemariti i eti~ki kriteriji, a jednako se tako ne smiju dopustiti ideolo{ko-politi~ka manipuliranja. Na`alost, stvarnost je tijekom povijesti ~esto bila druga~ija od teorijskih postulata, {to je najbolje sa`eto u poznatoj sintagmi: »Pobjednici pi{u povijest«. Ni hrvatsko se znanstveno podru~je, posebice kada je rije~ o humanisti~kim znanostima, nije dugi niz godina razlikovalo od svih ostalih koja su bila ograni~ena strogo odre|enim ideolo{kim mjerilima.

To~no se znalo koji su bili »dopu{teni« rezultati znanosti a koji to nisu.

vi} da komunizam nije u biti zlo~ina~ka ideologija«. Istaknuo je tako|er da je na kraju svoga ~lanka osudio i usta{e i komuniste.

Ostavljaju}i po strani pro et contra argumente autora spornog teksta i Mati~ina tajnika, a posebno Dnevnik HTV-a u kojemu je tih dana odmah objavljen prilog o zabrani ~asopisa zbog »prousta{kog teksta«, i sve sitne HHO-evsko-{oro{evske medijske le{inare, koji se u takvim slu~ajevima obvezno javljaju i koji ~esto, kao {to je o~ito bilo i u ovome slu~aju, nisu ni pro~itali izvornik, najbolje je sine ira et studio objaviti »sporni« usta{ki dokument koji je uzdrmao neke dosada{nje dogmatske teze u historiografiji o usta{koj ideologiji (dakako, da ne bude zabune, na razini teorije, a ne njezine kasnije prakse, tj. povijesnog ozbiljenja u NDH). Dakle, rije~ je o jednoj povijesnoj ~injenici, kakva god ona bila i svi|ala se ona nekome ili ne svi|ala, o kojoj bi znanost, u ovome slu~aju historiografija, morala ipak ne{to re}i, kao npr. o njezinoj autenti~nosti, kontekstu, autoru, namjeri i sl., ako joj je uistinu stalo do spomenutog traganja za istinom. Nadajmo se da to ne}e

novima pokreta priziva se u svijest }udore|e, po{tivanje tu|eg vlasni{tva i vjerskog uvjerenja. Naravno, samo u teoriji.«

»Revolucionarni terorizam« i Titove zasluge

Ideolo{ka mjerila s unaprijed »dopu{tenim« znanstvenim rezultatima ne primjenjuju se, na`alost, u hrvatskoj historiografiji samo u istra`ivanju usta{ke ideologije, nego jo{ uvijek i komunisti~ke. To je, ~ini se, bio drugi ]uri}ev »grijeh«, kad je u zabranjenom ~lanku postavio pitanje: {to se »doga|a s komunizmom u teoriji?« - i ponudio odgovor. Rije~ je ponovno o faktografiji, povijesnoj ~injenici, kakva god opet ona bila i svi|ala se ona nekome ili ne svi|ala, o kojoj bi historiografija trebala ne{to re}i, uva`avaju}i pri tome znanstvenu metodologiju, imaju}i u vidu eti~ke principe i odbacuju}i politi~ku instrumentalizaciju. ]uri} govori o Marxovu stajali{tu »da postoje trenuci poZabranjeni 11. broj vijesti kada treba raditi suprotno »Mata« od klasi~nih }udorednih na~ela Jedan od primjera (na`alost, ljubavi kao {to je to bilo npr. revosigurno ne i posljednji) u tom lucionarne 1848«, te donosi citat nizu, u kojemu iz njegova ~lanje a priori bilo Dokument »Propisnik o zada}i, ustrojstvu, radu ka »Pobjeda blokirano bilo kontrarevolucije kakvo daljnje i smjernicama 'Usta{e'-hrvatskog oslobodi- u Be~u« (v. Djela znanstveno tra- la~kog pokreta«, uzdrmao je neke dosada{nje 8, str. 395): »Saganje za istinom dogmatske teze u historiografiji o usta{koj mo ljudo`deri unaprijed stvo kontrarevoodba~ene povi- ideologiji (dakako, da ne bude zabune, na ra- lucije uvjerit }e jesne ~injenice, zini teorije, a ne kasnije prakse, tj. njezina po- narode da posnedavni je »slu- vijesnog ozbiljenja u NDH). Rije~ je o jednoj toji samo jedno ~aj« mladog Petsredstvo da se ra ]uri}a, sada povijesnoj ~injenici, kakva god ona bila i skrate, pojednove} biv{ega glav- svi|ala se ona nekome ili ne svi|ala, o kojoj bi stavne, usredonog urednika znanost, u ovome slu~aju historiografija, »sine to~e u`asna ago»Mata«, lista Stunija staroga drudentskog kluba ira et studio«, morala ipak ne{to re}i, ako joj {tva i krvave poMatice hrvatske. je uistinu stalo do traganja za istinom. ro|ajne muke On je tako|er, novog dru{tva, kako je to sugerirao i nedavni na- prouzro~iti ponovno »zgra`anje samo jedno sredstvo - revolucioslov u »Vjesniku«, optu`en za demokratske javnosti«, kako je to narni terorizam.« U tom kontek»prekrajanja povijesne istine«. istaknuto u ve}ini novinskih napi- stu tako|er spominje i »Manifest Glavni tajnik Matice hrvatske u sa o zabranjenom »Matu«. komunisti~ke partije« u kojem se Zagrebu Zorislav Luki} zabranu je otvoreno izjavljuje da se ciljevi proletarijata mogu ostvariti samo distribucije ovogodi{njeg 11. bro- Teorijski usta{ki spis ja »Mata« opravdao razlogom da »Propisnik o zada}i, ustrojstvu, nasilnim putem: »Neka vladaju}e je vidio »neke sadr`aje koji ne od- radu i smjernicama 'Usta{e'-hrva- klase drhte pred komunisti~kom govaraju programu Matice hrvat- tskog oslobodila~kog pokreta« u revolucijom. U njoj proleteri neske, a koji poku{avaju rehabiliti- to~ki 26. govori o du`nostima sva- maju {to izgubiti osim svojih okorati usta{ki re`im«. »Usta{ki zlo- koga ~lana: »...f) pomno ~uvati va. A dobit }e ~itav svijet.« Primje~ini su po~injeni, i tu istinu pozna ~isto}u usta{ke borbe i nikada se njuju}i tu komunisti~ku logiku na cijela javnost« - dodao je u nas- u borbi i radu ne ogrije{iti o tu|i povijest biv{e jugoslavenske drtavku obrazlo`enja Mati~in taj- nevini `ivot ili o tu|e dobro; g) `ave, on tako|er intrigantno zaknik. Po njemu, sporne su dvije nikada ne zlorabiti oru`je, odoru i lju~uje: »Zaista, ako je jedini krite]uri}eve tvrdnje: »U teorijski re- polo`aj za udovoljenje vlastitim rij moralno dobrog ~ina njegov levantnim usta{kim spisima ni- hirovima, u`itcima ili probitcima doprinos izgradnji besklasnog gdje se ne poti~e na ubijanje Srba, bilo koje vrste, niti zlorabe}i po- dru{tva, onda Titove zasluge preRoma ili @idova niti se propagira lo`aj klevetati, nanositi nepravdu ma{uju sve zasluge svih sinova bilo koja vrsta etni~ke, vjerske ili i uvredu bilo na koji na~in, a na- na{ih naroda i narodnosti.« Na temelju svega citiranog ]uklasne netrpeljivosti, nego se ~la- pose ne la`nim ili lakoumnim prinovima pokreta priziva u svijest javama; h) {tititi svagdje i u svakoj ri} zaklju~no smatra »da su UN}udore|e, po{tivanje tu|eg vlas- prilici slabe, nemo}ne, starce i ova na~ela 'Op}e deklaracije o ni{tva i vjerskog uvjerenja, narav- starice, neza{ti}ene i nevino pro- pravima ~ovjeka' mnogo bli`a no - samo u teoriji (istakao S. gonjene, a posebno udovice, `ene onim usta{kim (ponovno je va`no B.)«, te da se »usta{ki pokret, po i djecu; i) po{tivati i bezuvjetno istaknuti: na teorijskoj razini, op. vrijednosnim kriterijima, neuspo- ~uvati ~ast, po{tenje, }udoredne S. B.) nego komunisti~kim. Razlog redivo elegantnije uklapa u suvre- osje}aje i vjersko uvjerenje svoje i tome je... {to usta{tvo nije svjetomena stremljenja liberalnih de- tu|e; j) nikada ne upotrebljavati nazor, a komunizam jest. Dakle, nepristojne izraze, psovku ili usta{tvo se neusporedivo elegantmokracija od komunizma«. kletvu, te i na taj na~in ~uvati i po- nije uklapa u suvremena stremdizati tisu}godi{nju uljudbu hr- ljenja liberalnih demokracija od Usprkos »zgra`anju naroda; k) ne dru`iti se s komunizma.« demokratske javnosti« vatskog osobama sumnjivih }udorednih Navedeno je tek nekoliko priNije puno pomoglo poja{nje- svojstava i ne posje}ivati mjesta i mjera o »zavjeri {utnje«, prisutnoj nje autora spornog ~lanka, ]uri- ustanove na lo{em glasu, ne kar- u sada{njoj historiografiji u Hr}a, koji je rekao da se njegov tekst tati se za novce ili pi}e, i ne igrati vatskoj. No, ne treba ipak gubiti odnosi samo na jedan teorijski igre na sre}u.« Na temelju toga nadu da }e se jednoga dana mo}i dokument s po~etka tridesetih ]uri}, kao {to je ve} spomenuto, i smjeti mirno i znanstveno raspgodina pro{loga stolje}a, a »ne i zaklju~uje: »U teorijski relevant- ravljati o svim povijesnim temana kasniju usta{ku praksu« nim usta{kim spisima nigdje se ne ma bez bojazni od medijskog »ra(ibid.), da ne govori o onome {to poti~e na ubijanje Srba, Roma ili zapinjanja«. je bilo kasnije, te da nije htio bra- @idova niti se propagira bilo koja Stipan Bunjevac niti zvjerstva usta{a, nego poka- vrsta etni~ke, vjerske ili klasne ne(Svr{etak) zati »apsurd teze @eljke Antuno- trpeljivosti. Upravo suprotno, ~la-

22

BROJ 51 n 19. PROSINCA 2004.

ZAGREB - [PANSKO

Predstavljena izdanja »Glasa Koncila« U Knji`nici Vladimira Nazora u zagreba~kom naselju [pansko, u Ulici Slavka Batu{i}a 4, od 10. prosinca do 10. sije~nja 2005. otvorena je izlo`ba izdanja Glasa Koncila »S vama u peto desetlje}e«. Povod je izlo`be, koju je inicirala Dragica Petri}, djelatnica knji`nice, 40. obljetnica postojanja Glasa Koncila, a ostvarena je zahvaljuju}i zauzetosti Zlatka Petanjeka, djelatnika Izdava~ke ku}e »Glas Koncila«, te uz pomo} Hrvoja Pavli~evi}a, djelatnika knji`nice.

Osim izabranih bo`i}nih brojeva katoli~koga tjednika »Glas Koncila« i dje~jeg vjerskog mjese~nika »Mali koncil - Mak«, izlo`eni su posteri »Hrvatske katedrale« s osnovnim povijesnim podacima te izbor knjiga u izdanju »Glasa Koncila«. Od knjiga izlo`ena su neke kapitalna djela, kao {to su: »Zakonik kanonskoga prava«, »Ugovori izme|u Svete Stolice i Republike Hrvatske«, »Kr{}anin u javnom `ivotu«, »Bioetika«, »Liturgijski simboli~ki govor«, »Isus za ~ovjeka« i sli~no. Posebnu pozornost privla~e djela pokojnoga kardinala Franje Kuhari}a, zatim djela Phila Bosmansa, prikaz misijske djelat-

Snimio: B. Muri}

»TABU-TEME« HRVATSKE HISTORIOGRAFIJE

nosti Majke Terezije te razna izdanja knjiga za djecu. Izlo`ba je postavljena na ostakljenim izlozima knji`nice, na odjelima za odrasle i za djecu.

Prema rije~ima djelatnice Petri}, posjetitelji knji`nice pokazuju velik interes za izlo`bu, raspituju se o izdanjima knjiga religiozne tematike kojih op}enito nedostaje u knji`nici. »Izlo`ba oda{ilje nekoliko poruka. Jedna od njih zasigurno je na{a `elja da ljudima s ruba grada pribli`imo izdanja 'Glasa Koncila' jer smo primijetili da mnogi ljudi ne zalaze u centar grada i nisu upoznati sa izdanjima 'Glasa Koncila'. Osim toga, ova izlo`ba je prilika da se u ovo predblagdansko vrijeme na{im posjetiteljima pribli`i kvalitetna religiozna i duhovna literatura koje u na{im knji`nicama manjka«, kazala je Dragica Petri}.

Branko Muri}

ZAGREB

Otvoren rudnik »Zrinski« Na blagdan sv. Barbare, za{titnice rudara, 4. prosinca u Parku prirode »Medvednica« otvoren je i blagoslovljen srednjovjekovni rudnik »Zrinski«, prvi rudnik za posje}ivanje u Hrvatskoj. Rudnik »Zrinski« je, kako je rekla Nives Farka{, voditeljica javne ustanove Park prirode »Medvednica«, otvoren tre}i put u svojoj povijesti: prvi put kada su grofovi Zrinski 1527. godine odlu~ili na ovim prostorima ustupiti svoje povlastice gra|anima grada Zagreba i dati im da rudare, drugi put kada je {umarija prije deset godina krenula na ure|enje prostora i tre}i put na ovogodi{nji blagdan sv. Barbare kada se otvara za javnost. U ure|enju rudnika pomogli su brojni, a voditeljica Farka{ je posebno zahvalila Ministarstvu okoli{a i prostornog ure|enja, Ministarstvu kulture, Turisti~kim zajednicama Hrvatske i grada Zagreba, Hrvatskim {umama i Rudarsko-geolo{konaftnom fakultetu ~ijem je dekanu prof. dr. Zdenku Kri{taforu predala rudnik. Uime Hrvatskog dru{tva rudarskih in`enjera poklonio je prof. Slavko Vujec nositeljici projekta voditeljici Farka{

sve~arski {tap koji je dru{tvo dobilo prije desetak godina prigodom posjeta ma|arskim rudarima. Na {tapu su ugravirani detalji koji upu}uju na vezu {umara i rudara.

Rudnik je otvorila pomo}nica ministra kulture dr. Marina Mlakar s tradicionalnim rudarskim pozdravom »sretno«, a prostorije rudnika blagoslovio je mons. Matija Stepinac kao izaslanik zagreba~koga pomo}nog biskupa Josipa Mrzljaka, koji je za tu prigodu napisao molitvu sv. Barbari.

Molitva stoji na ulazu u okno kao podsjetnik na vi{estoljetno rudarsko {tovanje tê svetice te na te{ki rudarski posao uz koji nije zaboravljen kona~ni cilj za vje~nost.

Rudnik je opremljen drvenim skulpturama rudara koje je izradio ing. rudarstva Damir Paveli}, a uz skulpture su i zvu~ni efekti i razgovori koje stvaraju autenti~an ugo|aj srednjovjekovnog rudnika. Same prostorije rudnika, ukra{ene su ilustracijama iz knjige Georgiusa Agricole »De re metallica« koje rekonstruiraju srednjovjekovno rudarenje i do~aravaju izgled, odje}u i oru|e rudara onoga vremena.

Svjetlana Martinovi}

ILOK

Spomen na nevine `rtve Uime Grada Iloka polo`io je 8. prosinca gradona~elnik dipl. ing.

Zvonimir Dragun s delegacijom vijenac i upalio svije}u kod spomenika »Svjetlost dolazi« u isto~nom dijelu grada Iloka, gdje je u no}i 7. na 8. prosinca 1944. mu~ki ubijeno 48 »najvi|enijih« ilo~kih Hrvata, kako je zapisao ljetopisac franjeva~kog samostana u Iloku.

Ulaskom partizanskih, sovjetskih i bugarskih jedinica 4. prosinca 1944. godine u Ilok po~elo je zlostavljanje i uhi}enje Hrvata, neki su ubijeni bez su|enja, drugi su odvedeni u logore, odakle se nisu vratili. Jo{ uvijek nisu poznata imena svih `rtava rata i pora}a u Iloku. Prema prikupljenim podacima, poznata su imena 40 osoba koje su ubijene u toj stra{noj no}i

za Ilok, a prema nekim mi{ljenjima ubijeno je te no}i i do 60 ljudi.

U `upnoj i franjeva~koj crkvi sv. Ivana Kapistrana u Iloku ve~ernju misu za nevine `rtve nastradale u no}i 7. na 8. prosinca 1944. godine prikazao je `upnik o. Marko Malovi}, koji je podsjetio na te{ke dane u prosincu 1944. godine u Iloku. Mnoge ilo~ke `rtve nisu nikada pokopane dostojanstveno kao ljudi. Ime im se nije smjelo glasno spominjati kroz 45 godina.

Hvala Bogu, sada se za njih mo`e javno moliti i iskazati im po{tovanje i zahvala za njihove ugra|ene `ivote u slobodu Hrvatske, a nastradali su samo zato {to su voljeli svoju domovinu, jer `rtve su ve}im dijelom bili civili, a ne vojnici.

Mato Batorovi}

Glas Koncila