»Čiča« Dražin treći pohod na Hrvatsku

STRATEGIJA ^ETNI^KOGA ZAGA\IVANJA HRVATSKOGA MEDIJSKOG PROSTORA

(1)

»^i~a« Dra`in tre}i pohod na Hrvatsku A

nte Paveli} je nositelj ideje hrvatske dr`avnosti, vo|a istinskih hrvatskih rodoljuba«, »`ivot toga ponosnog utemeljitelja usta{kog rodoljublja zavr{io je na`alost tragi~no« - te i sli~ne tvrdnje objavljene su nedavno u jednoj knjizi na srpskom jeziku i }irili~nom pismu u Ni{u. Ona se po prili~no povoljnoj cijeni mo`e nabaviti u svim knji`arama u Beogradu i diljem Srbije i Crne Gore!

Takva vijest o veli~anju Ante Paveli}a i propagiranju usta{ke ideologije u dana{njoj Srbiji i Crnoj Gori mnoge bi zapanjila ili, mo`da, tek zbunila, ali, najvjerojatnije, u nju ne bi nitko povjerovao. Sumnja u istinitost vijesti bila bi posve razumljiva jer bi ona grani~ila s prvorazrednom aferom. Osim toga svaki narod, pa i srpski, dr`i barem do minimuma vlastitog dostojanstva te bi sigurno burno reagirao na o~itu provokaciju.

kakvu pozornost, od HHO-a se nije ~ula ni jedna rije~, ni jedna kaznena prijava nije podnesena zbog »veli~anja totalitarnih ideologija« i tome sl. ^ini se da ~etni{tvo polako ali sigurno sigurnim koracima kro~i u osvajanju Hrvatske, tj. njezina javnog mijenja. Dragoljub Dra`a Mihailovi}, zvani »^i~a«, po tre}i put u povijesti poku{ava ostvariti svoj naum, samo za razliku od dva prija{nja poku{aja, u Drugome svjetskom ratu i Domovinskome ratu, kada su njegovi istomi{ljenici provodili etni~ko ~i{}enje, ovoga puta provodi ~i{}enje povijesnog pam}enja.

Hrvatski naivci o srpskom »nacionalnom junaku« U tom se kontekstu vrijedi prisjetiti sada ve} zaboravljenoga beogradskog studenta koji se sredinom studenoga na sredi{-

mogu staviti raznorazne zamjerke s obzirom na 'dana{nje standarde'« (ibid.), itd.

Da je ipak rije~ o hrvatskim naivcima, potpuno proma{enim ocjenama dvojice spomenutih hrvatskih »eksperata« i smi{ljenoj ~etni~koj strategiji, potvrdio je sam po~initelj, trenutni »srpski nacionalni junak«, student Arhitektonskoga fakulteta u Beogradu Stevan Vrane{evi}.

U napisu »Dra-

Snimio: M. Sokol

`a i ja na Jela~i}a placu« u beogradskom tjedniku »Nin« od 2. XII. 2004., uz mno{tvo ironije i bahatosti otvoreno je priznao:

»^i{}enje« povijesnog pam}enja

njem zagreba~kom trgu provokativno slikao s likom Dra`e Mihailovi}a. Slu~aj je elegantno Na`alost, takve se i sli~ne ne- rije{en tako da je hrvatskoj javvjerojatnosti danas mogu dogo- nosti dana kakva-takva zadoditi jedino u Hrvatskoj. Najo~itiji volj{tina, s time da se i srbijanska primjer je izdava~javnost ne osjeti ka ku}a »Dunja« iz »Na kraju, ne mislim previ{e povrije|eBjelovara koja je da sam pogrije{io nom. Predsjednici pro{le godine obdviju vlada izravjavila knjigu sr- zato {to sam se na no su zbog toga bijanskog knji`ev- Trgu bana Jela~i}a telefonski komunika Miroslava slikao s Dra`om Mi- nicirali, srpskome Todorovi}a »Hoh- hailovi}em... ipak je studentu skra{tapler«, u kojoj se zatvorska sam morao ovo ura- }ena otvoreno veli~a kazna, srpski su ~etni~ka ideolo- diti. Bio je to izraz ~elnici u Hrvatgija i njezini pro- moje gra|anske slo- skoj cijeli slu~aj micatelji u po- bode, ~ak i du`nosti.« opisali u stilu vijesti i sada{»dje~ja nesta{njosti. Ona je ~ak za hrvatsko ~i- nost«, djelatnici Veleposlanstva tateljstvo sa srpskog jezika »pre- Srbije i Crne Gore u Zagrebu povedena i prire|ena«, kako to do- kazali su primjerenu skrb za svoslovce stoji na njezinim prvim ga dr`avljanina, kolumnist »Nostranicama, da bi bila u Hrvat- vog lista« izjavio je tamo{njoj jaskoj {to »razumljivija«. Nitko od vnosti kako »klince nije trebalo predstavnika hrvatskih vlasti, strpati u zatvor« te da je »sudska politi~ara, nevladinih udruga, vlast reagirala brzopleto« (»A knji`evnika, povjesni~ara, kolu- gdje je tu Pikaso?«, »Monitor«, 3. mnista i drugih nije smatrao po- XII. 2004.), povjesni~ar dr. Ivo trebnim barem reagirati na o~itu Gold{tajn reagirao je sli~no, uz provokaciju. Tim povodom nije opasku da je Dra`a Mihailovi} odr`an ni jedan okrugli stol, tom osnovano optu`en za po~injene doga|aju nije posve}ena ni jed- ratne zlo~ine u Drugome na televizijska emisija, predsjed- svjetskom ratu, ali i poruku, nika se hrvatske dr`ave o tome koja je sigurna godila jednom nije pitalo za mi{ljenje, ni jedno dijelu srbijanske javnosti: glasilo nije tome posvetilo bilo »...iako se njegovom su|enju

Glas Koncila

Gk-24-25.p65

»Mo`da }u ponovno u Zagreb!«

Velika Srbija odgo|ena za »bolja vremena«

Dakle, spomenuti je beogradski anonimus tek odraz op}eg ozra~ja u susjednoj dr`avi, htio to netko priznati Izdava~ka ku}a »Dunja« iz Bjelovara objavila je pro{le ili ne htio, i{lo to godine knjigu srbijanskog knji`evnika Miroslava u prilog politici Todorovi}a »Hoh{tapler«, u kojoj se otvoreno veli~a m e | u n a r o d n e na ~etni~ka ideologija i njezini promicatelji u povijesti i zajednice »zapanom Balsada{njosti. Nitko od predstavnika hrvatskih vlasti, kanu« ili ne i{lo, politi~ara, nevladinih udruga, knji`evnika, povjes- bilo to jasno hrni~ara, kolumnista i drugih javnih djelatnika nije sma- vatskim politi~atrao potrebnim barem reagirati na o~itu provokaciju. rima ili ne bilo.

Previ{e je ozbilj»Meni je ta iz- dogodilo na trgu, dakako, s o~e- nih pokazatelja u Srbiji zbog kolo`ba bila samo kivanim zaklju~cima o Hrvati- jih bi Hrvatska trebala biti na sporedni motiv ma: »Ne tu~e me zbog Dra`e, ne- oprezu, po~ev{i od nedavnih izza odlazak u go zato {to sam Srbin«; o neko- bora u kojima su »{e{eljevci« doHrvatsku. Pravi rektnosti policajaca: »U postaji bili respektabilan postotak glasomotiv bio mi je da se na Trgu bana nam policajci psuju srpsku maj- va i zauzeli klju~ne pozicije u Jela~i}a slikam s Dra`om, poslije ku«; o la`nom svjedoku i to- brojnim srbijanskim mjestima, ovoga {to se desilo Milanu Guro- bo`njoj sudskoj farsi: »Presuda je poprsja Dra`e Mihailovi}a, koja vi}u, da ga zbog Dra`ine tetova`e unaprijed donesena, a mi smo se mogu vidjeti u nekim srbijanne puste u zemlju. To me je jako `rtveni janjci. Atmosfera je bila skim ministarstvima, povijesnih isprovociralo, takvo mije{anje po- takva, pogotovo kada smo saz- ud`benika u kojima se ~etni~ki litike i sporta. Usporedio sam to sa nali da je tog dana bila godi{- pokret prikazuje isklju~ivo heOlimpijadom u Berlinu 1936: Hit- njica pada Vukovara«; o srpskoj rojsko-rodoljubnim bez bilo kakler se tada nije htio rukovati s crn- »nadmo}i« nad hrvatskim »glu- vih povijesnih »mrlja« (posebice cem, ali mu je ipak dozvolio da su- postima«: »Na putu do zatvora prema drugim narodima), pozitidjeluje na Olimpijadi... Za{to ba{ smijemo se toj nestvarnoj situa- vnih izjava najvi{ih dr`avnih du`nosnika u Srbiji o njegovoj ulozi u povijesti i sada{njosti, medijske naklonosti, usvojenog zahtjeva sada{njeg vo|e Srpskog pokreta obnove i ministra vanjskih poslova Vuka Dra{kovi}a da se i pripadnicima Ravnogorskog pokreta, kao i partizanima, kona~no dodijele »antifa{isti~ke« mirovine, koji je nedavno u beogradskoj Skup{tini pro{ao bez velikih dvojbi, jer je od 250 zastupnika samo njih 24 bilo protiv, nikada napu{tene zamisli o Velikoj Srbiji do »glasovite« crte Virovitica-Karlovac-Karlobag, ~ije je ostvarenje, kao {to je to javno izjavio sada{nji radikalni vo|a Tomislav Nikoli}, samo odgo|eno za kasnija, tj. neka »bolja vremena«, do mno{tva grafita diljem Srbije: »[e{elj prkosni srpski junak«.

U tom kontekstu nije nimalo bezazleno objavljivanje knjige »Hoh{tapler« u Hrvatskoj.

Stipan Bunjevac U nastavku je na pune dvije stranice opisivao {to se sve to~no

(Nastavlja se)

BROJ 2

25

Trg bana Jela~i}a? Jednostavno to je najprepoznatljivije mjesto u Zagrebu.«

ciji«; o stoi~kom podno{enju zato~eni~kih dana i op}em ozra~ju: »Jedan od zatvorenika, koji mi je donosio hranu i bio fin prema meni, pretu~en je«; o vlastitim »herojskim« uspjesima u provociranju hrvatskih zato~enika: »...poludjeli su, po~inju se penjati po zidu, a ja u }eliji na drugom katu. Op}a 'frka'«; i o izlasku iz zatvora: »Koliki stres sam do`ivio shvatio sam tek kada sam izi{ao iz zatvora, kada su mi vratili vezice. Deset minuta nisam mogao da ih uvu~em u tenisice.« Zaklju~ak je u »Ninu« o~ekivan, no, bilo bi dobro kada bi ga sada{nja elita hrvatskog dru{tva pomno pro~itala, kako bi se u budu}nosti mogla {to primjerenije odnositi prema o~ito sve agresivnijem i nadiru}em ~etni{tvu: »Na kraju, ne mislim da sam pogrije{io zato {to sam se na Trgu bana Jela~i}a slikao s Dra`om Mihailovi}em... ipak sam morao to uraditi. Bio je to izraz moje gra|anske slobode, ~ak i du`nosti... Mnogi me pitaju ho}u li }u ponovno u Zagreb. Tko zna, mo`da i ho}u. Ako bude trebalo ne{to ponovno slikati.«

n

25

9. SIJE^NJA 2005.

29. 12. 04, 05:08

STRATEGIJA ^ETNI^KOGA ZAGA\IVANJA HRVATSKOGA MEDIJSKOG PROSTORA

(2)

Ima li licemjerja u Hrvatskoj u osudi usta{tva?

H

rvatska su glasila nedav no objavila vijest kako je »Hrvatska Vlada najodlu~nije osudila izgred na skupu zadarske udruge 'Hrvatski domobran' na obilje`avanju stradanja prosina~kih `rtava 1918, na kojemu je bila istaknuta fotografija Ante Paveli}a, a dio sudionika pro{ao gradom odjeven u crno s istaknutim usta{kim znakovljem«. Osudi nekolicine oronulih staraca, biv{ih pripadnika usta{kih postrojbi, odmah su se pridru`ile i sve parlamentarne stranke od vladaju}eg HDZ-a do oporbenog HSP-a, a zadarska je policija po~ela s prekr{ajnom obradom nad vi{e osoba »zbog sumnje da su isticali obilje`ja neprimjerenog sadr`aja«, kako je to priop}io MUP.

Komunizmu i ~etni{tvu povla{teni status Reakcija hrDa kraj pri~e vatske politi~ke U raspravama i osuda- o ~etni{tvu u Hrjavnosti na veli- ma totalitarizama svih vatskoj nije zavr~anje usta{tva vrsta u Hrvatskoj ve} {en, pokazala je bila je o~ekiva- dulje vrijeme vlada ne- uz ostalo i knjiga na, jer u dana{- dosljednost, selektiv- Miroslava Todonjoj Hrvatskoj rovi}a »Hoh{prizivanje i jav- nost i, nije pretjerano tapler«, izdana no veli~anje re}i, licemjerje! Nije ri- 2004. godine u pora`ene tota- je~ samo o usta{tvu i Bjelovaru, u kolitarne usta{ke komunizmu, {to bi net- joj se s puno ideologije sa ko odmah s razlogom pohvalnih rije~i svim njezinim opisuje ~etni~ki n e g a t i v n i m mogao pomisliti, nego i pokret, njegovi u~incima u po- sveprisutnijem ~etni{t- ideolozi i vo|e. vijesti za pripa- vu, o ~emu se u javnosti Ona se mo`e kudnike svih na- uglavnom {uti piti u knji`arama roda na ovim diljem Hrvatske prostorima, me|u njima, daka- i, {to je ve} postalo znakovito, u ko, i hrvatskog, suprotno je hr- knji`ari na Trgu bana Josipa vatskim nacionalnim interesima. Jela~i}a.

Me|utim, u raspravama i osudaTako je sredi{nji zagreba~ki ma totalitarizama svih vrsta, u trg izgleda postao omiljena Hrvatskoj ve} dulje vrijeme vla- ~etni~ka meta. Budu}i da se knjida nedosljednost, selektivnost i, ga doimlje kao svojevrsni »mali nije pretjerano re}i, licemjerje! leksikon ~etni{tva«, potrebno je Nije rije~ samo o usta{tvu i ko- spomenuti barem neke njezine munizmu, {to bi netko odmah s osnovne pojmove, tj. likove koji razlogom mogao pomisliti, nego se spominju u njoj, i podsjetiti i sveprisutnijem ~etni{tvu, o ~e- dio hrvatske javnosti, {to je ve} mu se u javnosti uglavnom {uti. samo po sebi prili~no jadno i U tom svojevrsnom »trolistu« `alosno, na njihovu povijesnu ~ini se da su komunizam i ~et- ulogu i sada{nje mjesto u hrvatni{tvo zadobili povla{teni status. sko-srpskim odnosima.

Glas Koncila

Gk-24-25.p65

Od Dra`e preko Stevana do Gojka

Jedan od gavnih likova koji se provla~i kroz ve}i dio knjige je »gordi nositelj Srebrne medalje za hrabrost« (str.

49), »besprijekorno discipliniran«, »nositelj ideje ravnogorske Srbije«, »vo|a istinskih srpskih rodoljuba«, »ravnogorski rodoljub« (str. 50), zadojen duhom patrijarhalne srpske obitelji, dobro}udni pukovnik« (str. 147), »srpski patriot« (str. 298) - Dragoljub Dra`a Mihailovi} »^i~a«. Protuhrvatski hrvatski Suvi{no je danas uop}e govoriti izdava~i?! o posljedicama njegova »rodoOmiljena tema ~etni~ke ideoljublja« i njegovih ravnogorskih sljedbenika tijekom Drugoga logije je hrvatski narod, pa ne svjetskog rata u brojnim hrvat- treba ~uditi da se u spomenutoj skim i muslimanskim selima, jer knjizi govori op}enito o Hrvatije o tome ve} napisan prili~an ma kao »mrziteljima Srba« (str. broj knjiga i studija. Mo`da je za ilustraciju vrijedno spomenuti tek jednu u mno{tvu povijesnih ~injenica, kojoj nije potrebno bilo kakvo tuma~enje. U pismu od 13. velja~e 1943. zapovjednik ~etni~koga Ozrenskog korpusa pi{e zapovjedniku ~etni~kog vojnog odreda Golubu Mitrovi}u: »Sve katolike koji su se ogrije{ili o na{ narod u tragi~nim njegovim danima, nemilosrdno }emo uni{titi. Selja~ki svijet i sitni radni~ki svijet po{tedjet }emo klanja, ali }emo od njih napraviti prave Srbe, koje }emo milom ili silom prevesti na pravoslavlje.

Eto, to su ciljevi na{e velike borbe... Po~elo je spremno i uspje{no, treba samo nastaviti i ustrajati.« Vode}ega ~etni~kog ideologa i teoreti~ara dr. Stevana Moljevi}a bjelovarska knjiga opisuje kao »kolosalnu figuru ravnogoraca« (str. 202), »hrabrog ^i~a Dra`inog pravo10). Za~u|uje srodnika i poli- Moljevi}ev projekt o jedino da se takti~kog istomi{- »homogenoj Srbiji« iz li- ve protuhrvatljenika«, »veli- pnja 1941. prihva}en je ske teze danas kog ~ovjeka«, kao programska plat- slobodno pro»neslomljivog pagiraju, ni maduha« (str. 203), forma ~etni~koga po- nje ni vi{e nego koji je pred smrt kreta Dra`e Mihailovi- - od hrvatskih napisao »potre- }a: »Rekonstrukcijom to- izdava~a u Hrsne« rije~i: »Ja ga plana, koji podra- vatskoj!? Posve umirem, a oni zumijeva i fizi~ko istreb- je onda razumkoji dolaze proljivo da su u tom du`it }e na{u ljenje ili nasilno iseljava- kontekstu hrborbu do kraja. nje nesrpskog stanov- vatski povijesni Donijet }e pob- ni{tva na svim podru~ji- velikani objekti jedu i bez me- ma 'etni~ki ~iste Srbije', najgorih poruga ne« (ibid). Dob- Hrvatska je presje~ena i bezo~nog pljuvanja, pa je Anro je podsjetiti Star~evi} se da je Moljevi- koridorom od Oku~ana te }ev projekt o do Virovitice, s tim da bi »izumitelj na»homogenoj Sr- Dalmacija, s izvjesnim cisti~kih kroata i biji« iz lipnja stupnjem autonomije, usta{otvoraca« 1941. prihva}en bila direktno uklju~ena (str. 42), a Stjekao programska pan Radi} je u platforma ~et- u Veliku Srbiju.« beogradskoj ni~koga pokreta Dra`e Mihailo- skup{tini samo dobio ono {to je vi}a: »Rekonstrukcijom toga pla- i »zaslu`io«, kako to Todorovi} na, koji podrazumijeva i fizi~ko zorno opisuje: »Gorljivi govornik istrebljenje ili nasilno iseljavanje Puni{a Ra~i}, narodni tribun nesrpskog stanovni{tva na svim plodne i pitome [umadije, ~opodru~jima 'etni~ki ~iste Srbije', vjek koji je u svakoj prilici dr`ao Hrvatska je presje~ena korido- do sebe, pi{toljem je opovrgnuo rom od Oku~ana do Virovitice, s te{ke klevete grupe 'zastupnika'

BROJ 3

25

tim da bi Dalmacija, s izvjesnim stupnjem autonomije, bila direktno uklju~ena u Veliku Srbiju« (@eljko Kru{elj, »Kroja~i hrvatskih granica«, »Vjesnik«, 1991, str. 71). Ne treba previ{e mudrosti u zaklju~ku da ~etni~ke ideje `ive i danas u glavama brojnih srpskih politi~ara, umjetnika, novinara, glazbenika i drugih javnih djelatnika. Jedan od njih je i pjesnik Gojko \ogo, za kojega se u »Hoh{tapleru« govori kao o »pjesniku istan~ana duha«.

Previ{e bi vremena oduzelo analiziranje njegovih duhovnoemotivnih uradaka, pa se dovoljno prisjetiti ocjene Ivana Relkovi}a, koji je u knjizi: »Savle, Savle, za{to me progoni{?« (Zagreb, 1994) o njegovom pjesni{tvu napisao: »Gojko \ogo pripada onoj grupi srpskih knji`evnika koja se politi~ki djelatno anga`irala u kreiranju velikosrpskih programa« (str. 249).

n

Hrvatske selja~ke stranke, izdvojene u poseban }o{ak, upu}ene njemu i 'ostalom srpstvu'... strana~ki prvak Stjepan Radi} koji je sipaju}i pogrde na Srbiju, isprovocirao atentatorovu ruku, pro{ao je s neizlje~ivim povredama« (str. 86). Katoli{tvo je tako|er nezaobilazna ~etni~ka »poslastica«, pa je zato sarajevski nadbiskup Stadler »biskup bolesnog uma, izvitopereni bogotuma~« (str.

11), koji je »`eljan srpske {izmati~ke krvi« (str. 30), a ~ak je i Josip Broz Tito bio »uskogrudno franjeva~ki orijentiran« (str. 45) i sl.

Iako je »Hoh{tapler« romansirana biografija Josipa Broza Tita u kojoj Miroslav Todorovi} literarno opisuje doga|aje i osobe na temelju nekih povijesnih ~injenica, pri ~emu mu treba dopustiti umjetni~ku slobodu, nedopustiv je njegov metodolo{ki pristup. Njemu cilj (ideolo{ke i politi~ke poruke koje {alje ~itateljima) opravdava sredstvo (krivotvorenje i nepoznavanje povijesne faktografije). Od brojnih neistina i, nije pretjerano re}i, svjesnih la`i, vrijedi spomenuti tek neke. Tako opisuje tobo`nje svjedo~anstvo jasenova~koga zato~enika: »Sredinom travnja 1941. godine fa{isti su prebacili moju majku i mene iz logora Ba-

njica u Jasenovac« (str. 110), iako je jasenova~ki logor uspostavljen puna tri mjeseca kasnije, tj. sredinom srpnja 1941. (v. Goldstein, »Holokaust u Zagrebu«, »Novi Liber«, Zagreb, 2001, str. 304). Todorovi}u je povjesni~ar Jere Jareb - »Jare Hereb«, sve}enik zagreba~ke nadbiskupije Vilim Cecelja - »Vilijam Cecil« (str. 154), usta{ki du`nosnik Jure Franceti} - »Jure Franci{kovi}« (str. 155) itd. Je li rije~ tek o beskrupuloznom nastojanju hrvatskoga izdava~a za lakom zaradom, strategiji ~etni~koga zaga|ivanja hrvatskoga medijskog prostora, ili jednome i drugome, te{ko je re}i. Jedno je sigurno: Tom je problemu potrebno pristupiti barem jednako tako kao {to se pristupilo prema skupini zadarskih staraca! Ako zbog »me|unacionalnih odnosa«, »medijskih sloboda«, »me|udr`avnih odnosa«, »po{tivanja manjinskih prava«, ili tome sli~no, sve padne u zaborav, hrvatski }e ban Josip Jela~i} na zagreba~kom trgu uskoro do`ivjeti jo{ pokoju neugodnost od »ravnogorskih rodoljuba«. Stipan Bunjevac (Svr{etak)

25

16. SIJE^NJA 2005.

10. 01. 05, 12:42