Glas Koncila broj 23 4. lipnja 2006.
25
FRANJEVAC O. BEATO BUKINAC, ŽRTVA KOMUNISTIČKE STRAHOVLADE Stipan Bunjevac
B
ože, molim te za svoju dicu, čuvaj ih u ovim teškim vrimenima kad im se svašta može dogodit. Ti znaš da sam ih učila da uvik budu dobra i čestita čeljad i da nikad ne skrenu s Tvog puta. Pa, ni jedan dan u našoj obitelji nije prošô bez zajedničke molitve ujutro, navečer, prije svakog ila, kao i bez Pozdravljenja našoj Gospi u podne! Hm, svakaki glasovi dopiru do nas, pa se ja i moj Grga bojimo za našeg Đuru, Matiju i Katu, a posebno za našeg Stjepana, za kojeg bi volila da nam je barem malo bliže. Najlipši sam dar od Tebe dobila kad je on u našoj franjevačkoj crkvi slavio mladu misu, i samo Ti znaš koliko sam suza tada od radosti prolila. Al, eto, početkom godine u našem je sokaku srušena ¦ Zajednička slika nakon mlade mise o. Bete Bukinca u samostanskome dvorištu, na kojoj je na krilu majke uz mladomisnika trogodišnja Marija Šemuđvarac stara kapelica sv. Ivana Nepomuka, i... ne sluti na dobro. Tko zna što se tamo u Karlovcu događa, a moj je Stjepan još od mali nogu tvrd kad je rič o našoj viri i narodu. Pa neka, fala Bogu da je taki, al moram Ti priznat da me je stra, usprkos tome što sam uvik molila: 'Neka bude volja Tvoja!' Ne zamiri mi, znam da ćeš me razumit jer tko nâs matere mož bolje dokučit od Tebe i Tvoje i naše Majke?« - s tim se mislima zabrinu- datum njegova krštenja, 31. srpnja ta Marija Bukinac rođena Vorgić iste godine, kao datum rođenja, jer vraćala s mise u svoj skromni dom u se ta pogreška nalazi u student— Marija Šemuđvarac živi danas sa suprugom u gradiću Šokačkoj četvrti u Baču 29. lipnja skom indeksu, iako u matici kršteBaču u Bačkoj. Usprkos poodmakloj dobi vrlo je svježeg 1946. Kako i ne bi kada su molili si- nih rimokatoličke župe sv. Pavla suprug Bukinčeve starije sestre duha i pamćenja, rado priča o svojoj djeci koja su u Hrna Stjepana da napusti Karlovac i apostola u Baču pod rednim br. 90 Matije, saznavši vijest o njegovu vatskoj, ali i o brojnim detaljima, kojih se još uvijek sjeća, svoju vjeroučiteljsku dužnost jer se za g. 1912. jasno piše da je rođen 30. uhićenju, odlazi u Karlovac ali mu o svojemu stricu Stjepanu, franjevcu. Naime, njezin otac već govorkalo kako je »na meti« no- srpnja a kršten sutradan. Ta je povlasti ne dopuštaju da ga posjeti. Đuro Bukinac najstariji je brat ubijenoga hrvatskog mučevoj tzv. »narodnoj« vlasti zbog ve- greška nastala, očito, kasnije, najUspio je jedino saznati od tamonika o. Beata Bukinca. Na mjestu sadašnje kuće nekada likog utjecaja i ugleda među karlo- vjerojatnije zbog Bukinčeva dubošnjih franjevaca da je vojska nakon je bila stara kuća u kojoj se o. Beato rodio i proveo dio vačkom mladeži. No, on im je smi- ko proživljenog vjerničkog odnosa upada u samostan poručila o. Beatu djetinjstva. Posjeduje još i nekoliko starih požutjelih slika reno poručio kako se ne boji, do- prema sakramentu krštenja, kao da pođe s njima, te da mu nije pos mlade mise svojega strica na kojima je ona kao trogodavši: »Vi ćete tamo gore proći nego »novom rođenju«, kojega je on trebna vesta koju je htio ponijeti jer dišnja curica i koje s ponosom rado pokazuje. mi ovdje.« Sve je to, dakako, stara priznavao kao jedino i stvarno rođeće se brzo vratiti. Po uvriježenoj kobačka Šokica teško primila i svakim nje u životu svakog pojedinca. Od munističkoj praksi u ratu i poraću o. su joj se danom gomilale crne slut- djetinjstva je povezan s tamošnjim nje. I dok se približavala kući, uh- franjevcima, koji su ga oduševili da u Zagrebu ali ga nastavlja u Rimu znanstvenih rasprava i pouzdano je Bukinac je pogubljen na nepoznavatila je iznenada slabost i nesvje- krene stopama sv. Franje, te upisuje na franjevačkom sveučilištu »Anto- djelo o franjevcima i njihovom tom mjestu nepoznatog datuma. stica, te je pala nasred ulice. Kad su Franjevačku klasičnu gimnaziju u nianum«. Tamo je 1935. položio sve- udjelu u životu hrvatskog puka u Jedini pisani trag o tome je kratka je susjedi donijeli u dvorište i počeli Varaždinu. U međuvremenu, u srp- čane zavjete i 22. srpnja sljedeće go- Bosni i u krajevima koje je naselio u obavijest spomenutog vojnog suda polijevati hladnom vodom, ugleda- nju 1928, pisao je onodobnom pro- dine zaređen je za svećenika. Od- XVI. i XVII. stoljeću. Jezik je crkve- br. 366-45 od 18. kolovoza 1945. obila je bijelu golubicu koja je sletjela vincijalu Hrvatske franjevačke pro- likovao se iznimnim intelektual- nolatinski, ali su misli jasne« (»Dre- telji Bukinac: »Izvješćujemo vas da je presudom ovog suda broj gornji na ogradu. Bila je lijepa, pomalo ne- vincije sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu nim sposobnostima te se uz obve- vni Bač«, Spit, 1978, str. 44). od 25. VI. 1945. Beato Bukinac, sin zatnu teologiju, filozofiju i stvarna, kao i sve golubice Grge i Marije r. Vorgić, rođen 1912. u ovoga svijeta, ali očito iscr»Izvješćujemo vas da je presudom ovog latinski jezik služio i talijan- »U crkvi su širili Baču, kotar Odžaci, boravište u skim, njemačkim i francupljena, skupljena i pognute ustašku propagandu« suda broj gornji od 25. VI. 1945. Beato Karlovcu, osuđen na kaznu smrti skim jezikom. Znanstveno glave. Stara je Šokica Marija Bukinac, sin Grge i Marije r. Vorgić, se usavršavao iz arhivistike i Nakon što je služio vojsku u voj- strijeljanjem i trajan gubitak građtog trenutka osjetila silnu bol u grudima i odmah je iz rođen 1912. u Baču, kotar Odžaci, boravi- povijesti, te je položio licen- noj bolnici u Mostaru od kolovoza anskih časnih prava. Presuda je cijat i g. 1939. doktorirao iz 1939. do veljače 1940, poslan je u sa- izvršena po višem vojnom sudu i džepa izvadila krunicu šte u Karlovcu, osuđen na kaznu smrti povijesti s temom »Djelat- mostan u Karlovac gdje je imeno- odobrena. Smrt fašizmu - Sloboda počevši moliti. Svi su nazočni malo ustuknuli vidjevši strijeljanjem i trajan gubitak građanskih nost franjevaca u migracija- van vjeroučiteljem u Muškoj real- narodu!« Neumorni i uporni Buma hrvatskog naroda u 16. i noj gimnaziji, a godinu dana kas- kinčev redovnički subrat o. Tomisuze u njezinim očima, bili časnih prava. Presuda je izvršena po 17. stoljeću«. Jedan od naj- nije, g. 1941, i u tamošnjoj Ženskoj slav Tomiša u brojnim je kasnijim su poprilično zbunjeni ali višem vojnom sudu i odobrena. Smrt boljih poznavatelja hrvatske realnoj gimnaziji. Šesnaestoga li- istraživanjima i razgovorima s monisu znali o čemu je riječ. fašizmu - Sloboda narodu!« povijesti i kulture u tzv. Baj- stopada 1944. postaje i duhovnik u gućim svjedocima došao do saznaOna je samo drhtavim glaskom trokutu (Subotica- oružanim snagama NDH. Bio je nja da je skupa s o. Ribićem ubijen som tiho izgovorila: »Sine moj, pokoj ti vječni i zagovaraj nas da mu dopusti započeti novicijat jer Sombor-Baja) dr. Ante Sekulić opi- mlad, poletan, pristupačan i otvo- 29. lipnja 1946. u Jamadolu, danakod Gospodina.« To je svjedočan- ima, kako je doslovce napisao u za- sat će važnost i vrijednost Bukinčeve ren, što je novim komunističkim šnjem Novom karlovačkom grostvo sredinom prošle godine u molbi, »vruću želju da u Vašem re- disertacije ovim riječima: »Doktor- vlastima, koje su htjele potpuno sa- blju. Usputno vrijedi spomenuti da Baču, nekadašnjem drevnome du kao svećenik Bogu što vjernije ska rasprava je zrelo djelo tada rela- trti školski vjeronauk u Karlovcu, je o. Tomiša također došao do obacrkvenom i vjerskom središtu služim i što više radim za spas svo- tivno mladog pisca o pitanju koje je zadavalo velike probleme. Stoga su vijesti da je i treći franjevac iz karloBačke, smještenom nedaleko od ga bližnjega«. Nakon završene gim- složeno. Način obradbe odgovara njega i župnika o. Rikarda Ribića, vačkog samostana, o. Benko Čiga, Dunava, ispričala 73-godišnja Ma- nazije bogoslovski je studij započeo zahtjevima i stupnju onodobnih također gimnazijskog vjeroučitelja, ubijen kod Svetog Martina pod početkom lipnja 1945. uhitili pod Okićem. Nakon tih ubojstava korija Šemuđvarac, još jedina živa nećakinja ubijenoga hrvatskog ¦ Obiteljska sumnjom da su ustaški špijuni. Voj- munisti su s olakšanjem mogli ni sud IV. vojne oblasti II. armije u ustvrditi kako je postignut uspjeh u franjevca o. Beata Bukinca. kuća u Šokačkoj Karlovcu podnio je potom optužbu eliminiranju vjeronaučne nastave čertvrti u Pouzdano djelo da su »iskorištavali svoj svećenički iz karlovačkih gimnazija (v. feljton Baču, gdje položaj, širili javno u crkvi i u školi o Agitpropu u GK br. 21. i 22/2006). o franjevcima se (u staroj ustašku propagandu«, te da su »uzi- I tko zna, možda su doista bijelu kući) rodio Bez obzira je li se tada baš sve mali učešća s ostalim ustaškim krv- golubicu preplašili pucnji iz partio. Bukinac tako dogodilo ili ne, jedno je sigurnicima kod donošenja smrtnih i zanskih pušaka u lipnju 1946. u Jano - Stjepan Bukinac rođen je 30. drugih osuda nad simpatizerima madolu uperenih prema o. Bukinsrpnja 1912. u pobožnoj obitelji šoNOP. U isto vrijeme oni su vršili i cu, koji je tih trenutaka molio za kačkih Hrvata u Baču, gdje je zavrobavještajnu službu za ustaške dže- svoju obitelj, bačku ravnicu, i sve šio četiri razreda pučke škole. Zanilate« (»Narodni list«, Zagreb, 11. VII. hrvatske franjevce, pa je iz Karlovca mljivo je da poneki autori navode 1945, br. 39, str. 7). Franjo Nemet, poletjela prema Baču? ¬
Golubičin let od Karlovca do Bača
Marijine slike o stricu Stjepanu
Gk-24-25.p65
25
29.5.2006, 12:49