/feljton_2011_36-38

Glas Koncila broj 36 4. rujna 2011.

21

USUSRET BEATIFIKACIJI DRINSKIH MUČENICA (1)

KATOLIČKI OBLIKOVATELJI KULTURE

Godina 1941. u Goraždu, na rijeci Drini...

Juraj Šćetinec - markantan socijalni mislilac

T

ragom vijesti da će Papin izaslanik kardinal Angelo Amato, prefekt Kongregacije za proglašenje svetih tijekom euharistijskog slavlja u Olimpijskoj dvorani »Zetra« u Sarajevu proglasiti 24. rujna blaženima redovnice iz družbe Kćeri Božje Ljubavi, u narodu poznate kao Drinske mučenice: s. Julu, s. Berchmanu Johannu, s. Krizinu, s. Antoniju i s. Bernadetu, objavljujemo feljton o njihovim životima, djelatnosti i mučeničkoj smrti.

Stipan Bunjevac

ve, kao i odjeću koja je bila poprskana krvlju časnih sestara... Mama je zatim četnike upitala: 'Jeste li počinili nasilje nad njima?'. Odgovorili su: 'Nisu se dale, majku im ustašku. Skakale su kroz prozor'... Nakon nekog vremena došao je u našu kuću i treći četnik, po imenu Blagoje. Sva su trojica dočekali zoru u našoj kući.«

— Pripreme za proglašenje blaženima redovnica kćeri Božje Ljubavi, u ¦ S. Jula (Kata) Ivanišević narodu poznatih kao Drinske mučestero ostalo živih, a Kata je bila prva nice: s. Jule Ivanišević, s. Berchmane među njima. Odgojeni su u pobožnoLeidenix, s. Krizine Bojanc, s. Antosti, redovitoj molitvi i pohađanju eunije Fabjan i s. Bernadete Banja, priharistijskih slavlja, primanju pričesti, vode se kraju. Tom iznimno važnom odlasku na hodočašća Gospi na Trsat i događaju u povijesti Katoličke Crkve Mariju Bistricu. Pohađala je nižu pučna ovim prostorima, redovničke za- Rijeka Drina odnijela je trupla jednice kojoj su pripadale te hrvatPuno godina kasnije, na temelju ku školu s izvanrednim uspjehom, skoga, austrijskog, slovenskog i ma- njihova razgovora i očevidaca, re- ali je, prema očuvanom rješenju onođarskog naroda, potrebno je dati pri- konstruirano je mnoštvo detalja o dobnih vlasti, otpuštena »siromaštva mjerenu pozornost, ne samo zbog zločinu. Uhićene redovnice: s. Jula, radi«. Kolikogod je to bio svojevrsni povijesne istine, nego i budućih na- s. Krizina, s. Antonija i s. Bernadeta, šok za nju i obitelj, ta će joj činjenica raštaja, koji u njihovu primjeru mogu bile su dovedene 15. prosinca 1941. i obilježiti njezin daljnji život u ljubavi i crpiti snagu da se zlo može nadvla- zatvorene u jednu sobu na trećem pomaganju siromasima, posebice djedati, tama rasvijetliti, zločin oprosti- katu goraždanske vojarnice, u kojoj ci. Doma je pomagala roditeljima: rati, sumnja odagnati, svijet oplemeni- su četnici upali s namjerom da ih si- dila na polju, čuvala stado ovaca, prela ti, u bogoljublju i čovjekoljublju. luju. Naredili su im da skinu odjeću vunu, plela čarape i slično. U družbu Kakvo su to svjedočanstvo svijetu sa sebe, no one su to odbile, moleći Kćeri Božje ljubavi stupila je g. 1914., dale samozatajne redovnice? Što im ih da im to ne čine, te vidjevši da ne- u Sarajevu, a na dvogodišnju početnu se, zapravo, dogodilo i zbog čega će biti maju drugog izlaza, bacile se u hipu formaciju otišla je najprije u austrijski stavljene kao svijetli uzori na čast olta- kroz otvoren prozor, uz povike: »Isu- Breitenfurt te kasnije u Beč, gdje je ra? U kakvom su obiteljskome duhu se, spasi nas!«, ispred iznenađenih i g. 1916. položila privremene zavjete.

Konačni »da« Gospodinu i odgajane i redovničkome ozračju rasle? Koja je to re- Mama je zatim četnike upitala: »Jeste li počinili družbi izrekla je 1923., pred dovnička zajednica iz koje nasilje nad njima?« Odgovorili su: »Nisu se dale, oltarom u sarajevskoj crkvi Kraljice Sv. Krunice. Svasu izrasle takve duhovne majku im ustašku. Skakale su kroz prozor!« kako vrijedi spomenuti i velikanke? Na ta i slična pitanja pokušat će odgovoriti ovaj fe- zatečenih četnika. Razjareni i izbe- njezinu sestru Maru, koja je također ljton, bazirajući se na knjigama »Za- zumljeni istrčali su nakon toga van i obukla redovničko odijelo i postala vjet krvlju potpisan« s. Slavice Buljan našli slomljene i krvave, ali još žive s. Agneza.

S. Jula poslana je u samostan na (Zagreb, 2. izdanje, 2010.) i »Drinske redovnice, koje su bijesni zbog nemučenice« Ante Bakovića (Zagreb, 3. obavljena »posla« redom noževima Ilidži, kod Sarajeva, gdje se brinula za izdanje, 1991.) te biltenu »Drinske mu- zaklali. Potom su im izbodena tijela samostansko gospodarstvo, pa zbog čenice« (Zagreb, br. 6/2011.). nogama dogurali do rijeke Drine i zdravstvenih razloga u sarajevski Zatamo ih ostavili, a nedugo zatim i od- vod sv. Augustina, da bi bila imenoNoć je utonula u stravu i užas vana poglavaricom samostana »Josigurnuli u rijeku, koja ih je odnijela.

Mnogima se nameće logično pita- povac« u Slavinićima, kod Tuzle. Po»Ta strašna prosinačka noć godine 1941. u Goraždu, na rijeci Drini, ima nje: Što je bilo s petom redovnicom, tom je radila u Zemaljskome sirotištu svoja dva dijela« - zapisao je Anto Ba- s. Berchmanom, koja je također bila u Zagrebu, u samostanu »Betanija« u ković svjedočko sjećanje o četničko- uhićena 11. prosinca 1941. sa susestra- Slatini, kod Sarajeva, te od 1932. kao me zločinu nad katoličkim redovnica- ma i odvedena iz zapaljenog i unište- poglavarica samostanske zajednice ma u poglavlju »Četnički koljači u na- nog samostana na Palama? Nju su na na Palama, gdje je ostala punih 17 gošoj kući« knjige »Drinske mučenice«. putu prema Goraždu, po hladnoći i dina, sve do krvave 1941. Zbog blagosti »Prvi se dio netom odigrao« - nastavlja snijegu, ostavili iznemoglu u mjestu i osjećaja za svakog nevoljnika zvali su Baković. »Vrisak, jauk, skok u smrt i - Sjetlina, jer nije više mogla dalje zbog ju »dobra s. Jula«. I ona je bila potpuno pokolj nevinih časnih sestara. Vojar- starosti, imala je 76 godina. Nakon de- svjesna svih pogibelji koje su se nadvina je ušutjela. Sestre su ušutjele. Noć setak dana zatočeništva priopćili su joj le nad redovnice, ali s velikim pouzdaje utonula u svoju stravu i užas. Tekle da ju vode sestrama u Goražde, koje njem u Božju providnost, što se vidi iz su prve minute nakon ponoći 15. pro- su već bile ubijene. Jedan od četnika jednog njezina pisma rođenoj sestri, u sinca 1941. A drugi dio dogodio se od- koji ju je trebao, tobože, pratiti odveo kojemu doslovce piše: »Teška su vremah nakon zločina. Možda je to bilo u ju je 23. prosinca iste godine u šumu mena i zlo svakim danom raste. Mi jedan poslije ponoći, najkasnije u pola kod Sjetline i tamo ju ubio, vrativši se smo ovdje kao na fronti, neprestana pucnjava oko nas, po danju i po noći, dva. U kuću mojih roditelja, Stojana i s njezinom krunicom oko vrata. svakovrsne strahove proživljavamo.

Jelke Baković, u tadašnjoj ZdravkoviOko nas se ruši, pali, krade i otima, i ćevoj ulici br. 4, banuli su četnički ko- S. Jula - zbog ljubavi prema ljudi su postali divlji, gori nego zvijeri... ljači. Sjedaju i pričaju što su to maločas sestrama u mučeništvo uradili. Kakve igre slučaja! Koljači poTko su bile te hrabre, požrtvovne Čekamo što nam dragi Bog odredi.« Koliko je voljela svoje sestre, dotanko pričaju o svom zločinu dvjema i ponosne žene, koje su radije odaženama, dvjema gorljivim katolkinja- brale smrt nego da pogaze zavjet dan kazala je na dan njihova zarobljeništva, kada im se na povratku kući, ma, čestitim Hrvaticama, koje su obje samome Gospodinu? rođene u Duvnu, a ni ne znajući tko S. Jula (Kata) Ivanišević rođena je shvativši što se događa i što im se su one. Jedna je žena, kako već rekoh, 25. studenoga 1893. godine, u selu Go- sprema, bez oklijevanja pridružila te moja majka Jelka, a druga gospođa dinjaku, u župi Staro Petrovo Selo, od krenula s njima na križni put i u muAngelina Genda, rođena Čurčić, su- oca Nikole i majke Tere r. Šimunović. čeništvo, iako se mogla spasiti. pruga nastavnika oružničke škole... Imali su 11-ero djece, od kojih je šeNastavlja se Nakon onih strašnih vriskova, jezo¦ Panorama Govitoga zapomaganja i jauka dolaze, ražda s vojarnom dakle, u našu kuću, na noćenje dvokralja Petra u jica četnika, koji su sudjelovali u tom desnom dijelu slike zločinu, a očito ih je bilo više. Prema svjedočanstvu moje majke i gospođe Gende, jedan se zvao Pero Buha, a bio je negdje od Nevesinja, a drugi Boro Šljivić, negdje od Sarajeva... Naredili su majci da ugrije vodu i da im opere krvave ruke, da im dobro opere nože-

strukovni savez, gdje je uređivao glasilo i redovito u njemu objavljivao. Bio je i velik podupiratelj zadrugarstva, napose kroz Savez seljačkih zadruga. Redovito je predavao na Pučkom sveučilištu, Radničkoj akademiji, Seljačkom sveučilištu Škole narodnog zdravlja, Zadružnoj školi kao i u društvima Katoličke akcije. Vrlo uspješan katolički Hrvatski socijalni tjedan organizirao je 1932, 1937. i 1938. Kada je 24. lipnja 1939. umro u Zagrebu od posljedica milijarne tuberkuloze, mnoga glasila objavila su nekrologe ispunjene Vladimir Lončarević iskrenom žalošću i sjajnim superlantenzivno i raznovrsno soci- tivima o njegovim zaslugama. Sprojalno djelovanje hrvatskih ka- vod je 26. lipnja na groblju Mirogoj tolika, osobito onih organizi- vodio nadbiskup Alojzije Stepinac. »Polazište Šćetinčevog aktivizranih u sklopu Hrvatskoga katoličkog pokreta, tijekom prve ma uvijek je u naglašavanju mopolovice 20. stoljeća, imalo je svoj ralnih vrijednosti, na koje se nadoosobit i originalan izraz u misli i vezuju stručna znanja i strukovno radu prof. dr. Jurja Šćetinca tijekom udruživanje na osnovama koje nisu dvadesetih, a osobito tridesetih go- tek interesne, nego uključuju i zadina 20. stoljeća. Rođen je 19. trav- jednički identitet i kulturu«, ističe u nja 1898. u Koprivnici, gdje završa- svom odličnom predgovoru nedavva nižu gimnaziju i odlazi u Zagreb no objavljenoj knjizi Šćetinčevih na Gornjogradsku klasičnu gimna- radova (»Hrvatska katolička baština ziju. Zbog teškog socijalnog stanja XX. st.«, Glas Koncila) dr. Domagoj stanovao je u nadbiskupskom orfa- Račić. Šćetinec je u svojim člancima notrofiju. Ondje se zbližava i s bu- često pisao o uzrocima siromaštva dućim zagrebačkim nadbiskupom i socijalnog raslojavanja tražeći rekardinalom Alojzijem Stepincem, formu gospodarskih odnosa, koja »treba dovesti do uvođenja faktične s kojim će ostati trajno povezan.

Nakon mature 1917. upisao je ravnopravnosti radnika i poslodaPravni fakultet u Zagrebu i bio je- vaca... te do demokratizacije radnog dan od najboljih studenata. Tada odnosa, čime će poslodavac i radnik postaje član, a poslije i predsjednik postati suradnici«.

Sredinom tridesetih u nizu puHrvatskoga katoličkog akademskog društva »Domagoj«. Uz pra- blikacija obrađuje korporativizam u vo, završio je i jednogodišnji tečaj duhu kršćanskoga socijalnog nauka, kao mogući srednji put trgovačke akademije.

Zajedno s Ivanom Mer- U članku »Proble- između liberalizma te fašizma i komunizma. zom i Đurom Gračanimi suvremenog nom godine 1920. dobi- korporativizma« U članku »Problemi suvremenog korporava stipendiju za studij (1938) Šćetinec tivizma« (1938) definiu Parizu te pohađa Slobodnu školu političkih definira korporati- ra korporativizam kao »posredni sistem« koji znanosti (Ecole libre vizam kao »pokombinira individualdes sciences politiques; koja i danas djeluje), sredni sistem« koji no i socijalno načelo, a na pravnom fakultetu kombinira indivi- tražeći opće dobro uz i kolegije iz političkih dualno i socijalno maksimalnu moguću korist za pojedinai ekonomskih znanonačelo, tražeći ca. Temeljni čimbenik sti. Studij završava 1924. opće dobro uz uravnoteženja indivikao najbolji strani student i drugi student u dualnog i društvenog maksimalnu klasi, za što je i posebno moguću korist za interesa su profesionalnagrađen. Školuje se i ne zajednice. Budući da pojedinaca. u Münchenu te putuje se korporativizam tada, Europom upoznavši se Temeljni čimbenik osim u demokratskim sa socijalnim prilikama sustavima (Austrija, uravnoteženja i organizacijama - naŠvicarska, Francuska, individualnog i pose onima katoličkog Belgija) pokušavao društvenog usmjerenja. Nakon pougraditi i u totalitarnivratka u Hrvatsku 26. interesa su profesi- ma, piše i o režimima prosinca 1924. postiže u Italiji, Njemačkoj, doktorat iz pravnih i onalne zajednice. Portugalu (»Socijalna ekonomskih znanosti, braneći rad- organizacija fašizma«, 1935, »Kornju iz problematike obrtništva. porativni sistem fašizma«, 1939), Nakon kraće sudsko-odvjetničke uočavajući, uz ostalo, niz negativnih karijere u Đakovu, Koprivnici i Bje- aspekata tih režima. »Agresivni nalovaru od 1925. do 1928, u lipnju iste cionalizam dovodi do ekspanzivnog godine angažiran je za pravnog refe- imperijalizma, a rasizam do indivirenta u Radničkoj komori u Zagre- dualnih i kolektivnih nepravda. Aubu, gdje je naslijedio Božidara Ad- toritarno vodstvo znači diktaturu i žiju. Komoru napušta u lipnju 1931. samovolju. Primat politike nad svim kada je primljen na Ekonomsko-ko- sferama života je nepravedan i konmercijalnu visoku školu u Zagrebu traproduktivan... Režim osnovan u svojstvu ugovornog nastavnika na ovim načelima je netolerantan, za sociologiju i socijalnu politiku, ekskluzivan i nepravedan.« no već u srpnju 1932. postaje privatMnogi vidici njegove misli sanim docentom, 1933. izvanrednim, čuvane u šezdesetak publikacija a 1936. redovitim profesorom Škole, knjiga, brošura i članaka u »Luči«, čiji je dekan bio 1938/39. »Hrvatskoj straži«, »Hrvatskoj proU društvenom angažmanu ka- svjeti«, »Danici«, »Ekonomistu«, toličkom inspiracijom spaja brigu pravničkom »Mjesečniku«, »Obiza radništvo i težnju za društvenom telji«, »Zadružnoj svijesti« časopisu obnovom. Bio je aktivan član niza »Socijalna misao«, koji je osnovao gospodarskih, zadružnih, kulturnih - i danas su aktualni, a povrh svega i školskih organizacija. Osnovao je i ostaje golema ljubav za socijalnu vodio sindikalni Hrvatski radnički pravdu i svoj narod.

I

Glas Koncila broj 37 11. rujna 2011.

21

USUSRET BEATIFIKACIJI DRINSKIH MUČENICA (2)

KATOLIČKI OBLIKOVATELJI KULTURE

»Ispod kestena u botaničkom vrtu cara Franje Josipa«

Đuro Gračanin - utirao put idejama II. vatikanskog koncila

T

ragom vijesti da će Papin izaslanik, kardinal Angelo Amato, prefekt Kongregacije za proglašenje svetih, tijekom euharistijskog slavlja u Olimpijskoj dvorani »Zetra« u Sarajevu proglasiti 24. rujna blaženima redovnice družbe Kćeri Božje ljubavi, u narodu poznate kao Drinske mučenice: s. Julu, s.

Berchmanu Johannu, s. Krizinu, s. Antoniju i s. Bernadetu, objavljujemo feljton u njihovim životima, djelatnosti i mučeničkoj smrti.

¦ Drinske mučenice: s. Berchmanna Leidenix, s. Krizina Bojanc i s. Antonija Fabijan ¦ Službenica Božja s. Franziska Lechner utemeljiteljica družbe Kćeri Božje ljubavi

da se ne vraća na Pale, odrješito je odgovorila: »Neće nas nitko ubiti, mi nismo nikome ništa skrivile, niti nažao učinile...«

S. Antonija - bez majke s jedanaest godina

S. Antonija (Jožefa) Fabijan rođena je 23. siječnja 1907. u selu Malo Lipje, koje je u to doba pripadalo župi Hinje a danas župi Žužemberg u Slo— Nakon što je u prošlome broju prikazan životni put s. Jule Ivaniše- zapravo na svoj križni put. »Tu na veniji. Otac Janez ženio se dva puta, vić, donosimo i biografske podatke Palama, okružena ljubavlju mlađih s prvom ženom imao je troje djece: ostalih mučenica. sestara, posebice svojih novakinja, Mariju, Janeza i Matiju, a s drugom s. Antonije i s. Bernadete, željela je Jožefom rođ. Kralj, jer se prva razboS. Berchmana - na Pale unatoč ljela i umrla, petero: Jožu, Franca, Joprovesti kraj svoga života.« upozorenjima žefu, Amaliju i Angelu. Obitelj je žiS. Berchmana Johanna Leide- S. Krizina - za uzdarje milost zvanja vjela skladno i pobožno te skromno nix, krštenim imenom Karoline S. Krizina Bojanc, na krštenju Jo- od maloga zemljišnog posjeda. Otac Anna, rođena je 28. studenoga 1865. žefa, rođena je 14. svibnja 1885. u selu nedugo nakon rođenja najmlađe u austrijskome mjestu Enzersdorfu Zbure, koje pripada župi Šmarjeta, kćeri umire pa skrb za osmero djece smještenom uz rijeku Fischi, u obi- kod nadaleko poznatih Šmarjetskih preuzima majka radeći svakodnevno telji oca Michaela, obrtnika, i maj- Toplica u Sloveniji. Roditelji Mihael teške fizičke poslove. Fizički iscrke Josefe rođ. Benkhofer, vezilje. S i majka Marija rođ. Bizjak imali su še- pljena, požrtvovna i do posljednjih mlađom je sestrom rano ostala bez stero djece, pet kćeri i jednoga sina, trenutaka predana djeci umire kada oca, čija je pogibija ostala nepozna- od kojih je Jožefa bila druga po redu. je Jožefa imala 11 godina. Skrb o djeci ta, tako da se majka našla u vrlo teš- Kad je imala šest godina, otac je oti- preuzima rodbina, a Jožefu je s puno kom materijalnom položaju te nije šao u Ameriku, iako je bio boležljiv ljubavi primila teta Marija Poznik. mogla sama uzdržavati malodobne i tri puta operiran, te mu se nakon Odgajana u zdravom kršćanskom kćeri. Stoga je 13-godišnja Karoli- toga gubi svaki trag. Majka je muko- ozračju, osjetila je duhovni poziv i ne Anna s 10-godišnjom sestrom trpnim obrađivanjem zemlje pre- odlučila se za družbu Kćeri Božje ljuMathildom poslana u Marijin zavod hranjivala sebe i djecu, koje je stavila bavi zahvaljujući rodici s. Margariti u Beču, kojega su držale redovnice pod zaštitu Majke Božje. U duboko Jarc, koja je već postala redovnica u novoosnovane družbe Kćeri Božje vjerničkom i molitvenom duhu od- toj družbi. Tako je Jožefa s 22 godine ljubavi. Tamo je od redovnica i same gojila je svojih pet kćeri, a sin joj je stupila 1929. u samostan u Sarajevu, utemeljiteljice družbe, majke Fran- rano preminuo. U takvoj se životnoj prve redovničke zavjete položila je ciske Lechner, poprimila duhovno i situaciji Jožefa od djetinjstva samo- 1932, a vječne g. 1937. Obavljala je jedintelektualno usmjerenje izrastajući zatajno brinula za druge, što ju je nostavne poslove u praonici rublja, u vrtu i polju u nekoliko samou zrelu i odgovornu osobu. stana, od kojih je na Palama bio Nakon što je g. 1881. zavrNa zamolbe da se ne vraća na Pale, s. pred Golgotu. O kašila tri viša razreda, osjetila Krizina je odrješito odgovorila: »Neće nas posljednji kvoj je redovnici riječ, govori je Božji poziv »na klupi ispod kestena u botaničkom nitko ubiti, mi nismo nikome ništa skrivile, nekrolog u kojemu je zapisano: »Bila je lijepog i sređenog vlavrtu cara Franje Josipa, dok niti nažao učinile...« danja. Voljela je moliti, pa je i je zvono crkve Majke Divne pjevalo večernji pozdrav Gospi«, resilo kroz cijeli njezin kasniji život. druge sestre znala potaknuti kako na kako je to opisala s. Slavica Buljan u Prijelomni događaj u Jožefinu životu molitvu tako i na razmatranje. Rado knjizi »Zavjet krvlju potpisan«. »Ne bio je susret s redovnicama družbe je razgovarala o duhovnom životu i o želi biti ‘u kući Gospodnjoj’ samo je- Kćeri Božje ljubavi koje su prola- potrebi privatne molitve.« Podnijela dan dan, nego sve dane svoga živo- zile šmarjetskim krajem proseći za je mučeništvo u 35. godini. ta.« Završila je tečaj za odgojiteljice školsku djecu i siročad o kojima su a nakon toga 1882. kao kandidatica se skrbile u brojnim zavodima u Bo- »Činiti dobro, darivati radost...« oblači redovničko odijelo u družbi sni. Sestre Angela i Pepica, kako su U kontekstu njihova mučenišKćeri Božje ljubavi. Prve je zavjete od milja zvali Jožefu, »dale su milo- tva ne smije se nikako izostaviti ni položila g. 1883. a doživotne g. 1892. stinju a za uzdarje su osjetile milost redovnička zajednica kojoj su sestre Njezina mlađa sestra također je zvanja« - opisala je s. Slavica Buljan pripadale i u kojoj su sazrele do potizabrala duhovni poziv u istoj družbi. te trenutke u životu s. Krizine. Ko- punog svjedočkog sebedarja. Družbu Kao s. Bernarda provela je više od tri- liko su redovnice privlačile svojim Kćeri Božje ljubavi osnovala je služdeset godina u Bosni »među dobro- skromnim, plemenitim i svjedoč- benica Božja Franziska Lechner u ćudnim i poštenim narodom«, kako kim životom, govori i podatak da Beču na blagdan Marijina prikazanja, je to zapisala u svojim bilješkama. su do 1945. u njihov samostan došle 21. studenoga 1868, nakon dubokog S. Berchmana stigla je sa suse- čak 74 djevojke iz Slovenije. Među promišljanja, odaziva Božjem pozistrama u Tuzlu krajem 1883. gdje su njima su bile i sestre Bojanc, mlađa vu i uočavanja potreba siromašnih otvorile školu u kojoj su predavale Angela, kasnije s. Alfonza, i starija djevojaka. Utemeljiteljica je rođena na njemačkom i hrvatskom jeziku. Jožefa, s. Krizina. Jožefa je u zrelijim 1. siječnja 1833. u Edlingu kraj WaPoložila je dopunske ispite kako godina, u 36. godini, stupila g. 1922. u sserburga u Bavarskoj. Najprije je bi kao učiteljica mogla predavati u novicijat u sarajevskom Zavodu sv. htjela postati učiteljica, zbog čega je Bosni, gdje će ostati više od pedeset Augustina. Sljedeće je godine polo- otputovala u München, ali je promigodina sve do mučeničke smrti. Ra- žila prve zavjete, a doživotne 1926. jenila odluku jer je osjetila silno velidila je, osim u tuzlanskome Zavodu Povjereni su joj poslovi u vrtu i štali, ku potrebu za ispravnim vjerničkim Kraljice svete krunice, i u školi na u praonici rublja i u domaćinstvu te odgojem ženske mladeži. Sama je Palama, u bolnici u Višegradu, u sa- na poljoprivrednim dobrima po- sastavila Konstitucije družbe uzevši mostanu u Breškama i kao učiteljica moću kojih su se uzdržavale škole i Pravilo sv. Augustina, saževši ih u novakinja u Zavodu sv. Augustina zavodi družbe. »Bila je uzorna redov- načelo: »Činiti dobro, darivati radost, u Sarajevu. »U smiraj života«, kako nica, jednostavna, skromna, savjesna usrećivati i voditi u nebo!« Preminuje to dojmljivo autorica Buljan na- i marljiva« - kako su je u sjećanjima la je 14. travnja 1894. u Breitenfurtu slovila zadnje poglavlje o životu s. opisivale susestre - tiha i šutljiva, no kraj Beča, a družba danas broji više Berchmane, unatoč upozorenjima izrazito marljiva i požrtvovna. Samo od 1.200 redovnica u 17 država diljem o četničkim prijetnjama vratila se tri dana prije nego će je četnici zaro- svijeta na četiri kontinenta.

11. listopada 1941. na Pale, krenuvši biti bila je u Sarajevu, a na zamolbe Nastavlja se Stipan Bunjevac

netu). U rujnu 1937. počeo je predavati na KBF-u u Zagrebu, nakon što je u lipnju bio izabran za privatnoga docenta. Za redovitoga profesora izabran u siječnju 1941. Dekansku službu obnašao je dvije godine (1941-1943). Bio je više godina sveučilišni propovjednik u akademskoj crkvi sv. Katarine na Griču. Od 1939. s Jankom Oberškim suurednik je »Bogoslovske smotre«. Uredio je i njezin prvi poratni broj 1963.

Umirovljen je 1971, nakon trideset četiri godine predanog profesorskog rada. Preminuo je 13. prosinca 1973. u Zagrebu, a pokopan je 15. prosinca na groblju Mirogoj.

Osim u »Bogoslovskoj smotri«, Vladimir Lončarević objavljivao je i u isusovačkom »Živećenik teolog, filozof, sve- votu«, u »Franjevačkom vjesniku«, učilišni profesor, pisac, pre- dominikanskom »Duhovnom živovoditelj, mislilac široke kul- tu« i drugdje, što također pokazuje ture i svestrano angažirani njegovu istinsku crkvenost i širinu javni radnik dr. Đuro Gračanin ro- duha. Za svoju katedru osnovnođen je 5. ožujka 1899. u mjestu ga bogoslovlja napisao je dva djela Gacko u župi Nevesinje, »u marlji- koja su doduše tiskana ciklostilom voj i poduzetnoj činovničkoj obite- zbog tadašnjih izdavačkih neprilji koja je, iz sedmero braće, trojicu lika: »Vjerodostojnost objavljene podigla u sveučilišne profesore«, religije« (1961) i »Crkva Kristova« kako je u posmrtnu slovu bio ista- (1962). Uza svoje glavne predmete, knuo fra Bonaventura Duda. U njegovao je na fakultetu crkveno Sarajevu je u srpnju 1920. završio govorništvo, napisavši izvanredan trgovačku akademiju te zatim ulazi udžbenik u obliku skripata »Temelji u dijecezansku bogosloviju, no na- govorništva« (1968). Biskup Ratko kon godine dana polazi u Pariz na Perić piše o tom odsjeku Gračanistudij prava i izvozne trgovine. nova rada svoje sjećanje: »Mi smo kao bogoslovi u ona Ondje upoznaje druge mlade hrvatske katoličke Osim u »Bogoslov- davna vremena imali na fakultetu u Zagrebu intelektualce, uz ostale skoj smotri«, najprije retoriku, općebl. Ivana Merza, na čiji poticaj 1925. na tamoš- objavljivao je i u nito o govorništvu, pa isusovačkom onda homiletiku, spenjem Katoličkom institutu upisuje studij teologije, »Životu«, u »Fra- cifično o propovjedništvu na temelju bikoji 1929. privodi kraju s licencijatom i završnim njevačkom vjesni- blijskih tema, nedjeljdoktorskim ispitima. (O ku«, dominikan- nih čitanja. Imali smo p a r i š k i m d a n i m a s skom »Duhovnom i pojedinačne nastupe za katedrom.

Merzom i o ličnosti buživotu« i drugdje, uA školi, prof. Đuro Gračadućega blaženika objavio što također nin, Gačanin, slušao i je 1933. oveći vrlo topao članak [vidjeti na web- pokazuje njegovu ocjenjivao. I još k tomu stranici Ivana Merza]). istinsku crkvenost govorni nastup, naravno bez čitanja, u bogoNa istom institutu zavri širinu duha. slovskoj blagovaonici šio je i studij filozofije, a kroz mjesec svibanj na potom je doktorirao radnjom »La personalite morale d’apres neku marijansko-mariološku temu.

Kant« (Moralna ličnost u Kantovoj Teže je bilo tih pet minuta pred 180 misli), tiskanom u Parizu 1935, kojoj bogoslova nego položiti i retoriku i je predgovor napisao poznati fran- homiletiku zajedno pred profesocuski katolički filozof Jacques rom. Ali je ta obveza davala snagu i Maritain, a u nas je zatim objavljen hrabrost i uvodila u propovjedničku niz recenzija. U rujnu 1929. zaređen praksu.« A o njegovu profesorskom i odje za svećenika Vrhbosanske nadbiskupije »kao prvi isključivi francu- gojnom liku svjedoči i kratko sjeski đak među našim klerom« ćanje pok. mons. Josipa Frkina, koji (Tomislav Jablanović) te je službo- kaže: »Kroz bogoslovni fakultet najvao u Sarajevu, prvo kao prefekt u dublje iskustvo Boga doživio sam na Napretkovu konviktu »Kralj predavanjima dr. Đure Gračanina u Tomislav«. Od 1930. do 1933. bio je traktatu ‘De Ecclesia’ kada je tumaprofesor filozofije i pedagogije na čio formalno poslanje Crkve, koju Ženskoj učiteljskoj školi u Zavodu je Krist osobno osnovao.« Posebnu sv. Josipa. U zimskom semestru pozornost posvetio je odnosu na1934/35. predavao je filozofsku so- ravnog i nadnaravnog reda, kako u ciologiju na Franjevačkoj bogoslo- doktoratu, tako i više rasprava (npr. viji u Sarajevu. Uopće, tada mnogo »Odnošaji naravnog i nadnaravnog radi s mladima. »Njegov stil rada reda«, BS, 1936). Za međunarodni bio je individualni prilaz svakome teološki leksikon »Dictionaire de mladiću ili djevojci« (Jablanović). la theologie catholique« (1954) naOd 1933. do 1937. bio je urednik pisao je opširan prikaz »Filozofija i »Vrhbosne«, napisavši brojne tek- teologija u Hrvata«. Objavio je i hostove, često pod pseudonimom miletsko (propovjedničko) djelo »Verax«; 1935. preuzeo je uredništvo »Verbum Dei vivi«. U nizu prijevoknjižnice za duhovni život »Vrelo da spomenimo popularnu knjigu života«, a držao je predavanja i na slovenskoga teologa dr. Aleša UšeNarodnom sveučilištu. God. 1935. ničnika »Filozofija života«. Prema doktorirao je na Katoličkom bogo- općoj ocjeni čovjek izvanrednih slovnom fakultetu u Zagrebu rad- intelektualnih sposobnosti, sjajan njom o Bergsonu »Moderni filozof, govornik i pisac, »on je utirao put branitelj kršćanstva« (tiskana u idejama koje će aktualizirati Drugi Sarajevu 1935; dostupna je na inter- vatikanski sabor« (Jablanović).

S

Glas Koncila broj 38 18. rujna 2011.

21

USUSRET BEATIFIKACIJI DRINSKIH MUČENICA (3)

KATOLIČKI OBLIKOVATELJI KULTURE

»Gorjele su za Boga, dogorijevale za čovjeka«

Vjekoslav Gortan - zaslužni promicatelj zadrugarstva

T

ragom vijesti da će Papin izaslanik kardinal Angelo Amato, prefekt Kongregacije za proglašenje svetih, tijekom euharistijskog slavlja u Olimpijskoj dvorani »Zetra« u Sarajevu proglasiti 24. rujna blaženima redovnice družbe Kćeri Božje ljubavi, u narodu poznate kao Drinske mučenice: s. Julu, s. Berchmanu Johannu, s. Krizinu, s. Antoniju i s. Bernadetu, objavljujemo feljton u njihovim životima, djelatnosti i mučeničkoj smrti.

Franziska Lechner, zbog svojega odgojno-obrazovnog i karitativnog djelovanjem, raširiti, uvjetno rečeno, i iznutra i izvana, tj. da će joj pristupiti brojne nove članice želeći biti dionicama te karizme, te da će ubrzo izići iz zemljopisnog okvira u kojemu je nastala. To se i dogodilo sve brojnijim redovnicama koje su odlazile u različite krajeve ondašnje Austro-Ugarske Stipan Bunjevac Monarhije, a kasnije i u mnoge europske i prekooceanske zemlje.

— Od pet dosad prikazanih mučePrve redovnice kćeri Božje Ljubanica preostala je još jedna, uz koju je vi s majkom Franziskom stigle su u vrijedno prikazati i dolazak družbe Bosnu 28. travnja 1882. na poziv prKćeri Božje ljubavi u Bosnu i Hrvatvoga vrhbosanskog nadbiskupa sluge sku.

Božjega dr. Josipa Stadlera. Odmah S. Bernadeta: »Tata, ja sam su započele s izgradnjom samostana presretna!« i Zavoda sv. Josipa u Sarajevu, osnivanjem škola, internata, organiziranjem Terezija Banja, kasnije s. Bernadematerijalne pomoći najsiromašnijita, rođena je 17. lipnja 1912. godine u ma i slično. Svoju su djelatnost širile Velikom Grđevcu kod Bjelovara, od i na druge krajeve Bosne, među kojiroditelja Jožefa i Terezije rođ. Kovač, ma vrijedi ukratko spomenuti g. 1911. koji su se doselili iz Mađarske. Otac se kada su odlučile otvoriti samostan iz mađarskoga Kaposvara kao udovac na Palama, iz kojega su četnici odveli doselio u Hrvatsku sa sinčićem, gdje ¦ S. Bernadeta Banja se ponovno oženio doseljenicom iz posljednja sunovratila kroz prozor i redovnice.

Kupljenu kuću na paljanskome Mađarske s kojom je imao trinaestero pri tome se sva izlomila.« predjelu zvanom Kalovita Brda nadjece, među kojima je bila i dvanaesta zvale su »Marijin dom«, pored nje Terezija. Šestero ih je umrlo u dječjoj »Svijetlite! I one su poslušale...« i mladenačkoj dobi, a ostale su rodiCijeli šokantan događaj u koje- su sagradile i kapelicu Majke Divne. telji, zemljoradnik i remenar te do- mu je pet redovnica odlučilo drago- Tamo su sljedeće godine otvorile i maćica, na skromnome posjedu od- voljno poći u smrt kod brojnih ljudi, osnovnu školu, a g. 1913. sagradile i gajali u molitvenom duhu. U kući se, pa i vjernika, izaziva mnoga pitanja novu školsku zgradu. Škola je djelorazumije se, molilo i na mađarskom i i dvojbe, nevjericu i zgražanje, su- vala sve do 1918. kada je ukinuta odhrvatskom, a suseljani su, želeći ista- ćut, a vjernički je osvijetlila i opisala lukom vlasti Kraljevine Srba, Hrvata knuti nečiju pobožnost, govorili: »Po- s. Ozana Krajačić, vicepostulatorica i Slovenaca, pa su redovnice otvoribožan kô Banja!« kauze za proglašenje blaženima, u le samostan svim potrebnicima ne Vrijedno je spomenuti da je školu informativnom biltenu vicepostula- samo s Pala nego i udaljenih romapohađala u rodnome mjestu, gdje joj ture »Drinske mučenice« od mjeseca nijskih sela. Važno je spomenuti i g.

1893. kada su redovnice otvorile prvu je učitelj bio glasoviti hrvatski knji- svibnja 2011: ževnik Mato Lovrak. Uz »Spomen na tih pet neugasivih svijeća, koje su kuću i školu u Hrvatskoj, točnije u Legradu, mjestu u školu bila je pastirica čuvajući krave i perad. Još za razbijale mrak i ublaživale ljudsku patnju, ne Podravini u današnjoj Koškolskih dana osjetila je smije iščeznuti. One nam svijetle svojim sta- privničko-križevačkoj županiji. Kasnije naše sestre želju da ode u samostan, vom i porukom, pozivom i odazivom.« provincije Božje providnošto su roditelji primili kao poseban milosni dar od Boga. U sa»Bogu se svidjelo uzdići malene. sti g. 1951. započinju s djelovanjem u mostanu Presvetog Srca Isusova u On pred nas stavlja pet neugasivih, Makedoniji, od 1961. na Kosovu, a od Koprivnici, u kojemu su kćeri Božje Bogu posvećenih svijeća s Pala. One 1992. godine i u Albaniji. Nekoliko je ljubavi imale školu, ušla je na Petrovo su gorjele ljubavlju i svetošću od svo- sestara otišlo i u Ugandu u međuna1929. U prosincu iste godine posla- ga krštenja do smrti. Ni nasilna ih rodnu zajednicu u mjesto Rushooki.

Dakako da je bilo potrebno puno na je u sarajevski Zavod sv. Josipa na smrt nije ugasila. Na njihovu kršteBanjskome Brijegu, a prve je zavjete nju Otac je po svome Sinu, snagom truda, pouzdanja, žrtava i molitava da položila 1932. Iste je godine premje- Duha, u njima zapalio iskru vjere i dao se družba na ovim prostorima opoštena u samostan na Palama gdje je im poslanje: 'Gorite! Svijetlite svije- ravi nakon Drugoga svjetskog rata i bila samostanska kuharica, i to joj je tu koji je u velikom mraku!' I one su dolaska komunista na vlast, kada su bio jedini premještaj jer će tamo ostati poslušale. Krenule su putem posve- ostale bez svih zavoda i škola, zemlje do kraja života. Doživotne je zavjete u ćenoga života: one - svijeće, a Krist - i imovine. Danas su redovnice družbe 26. godini položila 1938. u sarajevskoj Svjetlo. U vrijeme i nevrijeme gorjele Kćeri Božje ljubavi blagoslov i blagocrkvi Kraljice svete krunice. su za Boga, dogorijevale za čovjeka, dat za Katoličku Crkvu i hrvatski na O njezinoj privrženosti redovnič- sagorijevale kao Bogu ugodna žrtva. narod ovim prostorima: uključene kome zvanju i družbi najbolje govore Spomen na tih pet neugasivih su u župnu katehezu, drže vjeronauk svjedoci s njezina posljednjeg susreta svijeća, koje su razbijale mrak i ubla- u školama, vode crkvene zborove, s teško bolesnim ocem prije njego- živale ljudsku patnju, ne smije išče- okupljaju djecu i mlade, imaju vrtiće ve smrti. Na očev upi, nakon što ju znuti. Spomen na sestre: Julu, Berch- i škole, organiziraju susrete mladih i je prvi put nakon tolikih godina vi- manu, Krizinu, Antoniju i Bernadetu duhovne vježbe, djeluju na karitativdio pošto je otišla u samostan: »Sada ostaje živ u našim srcima, a osobito nome području i slično. A kako i ne mogu sretno umrijeti, zlato moje. Jesi živ u nasljedovanju. One nam svije- bi bile tako uspješne na slavu Božju li mi sretna?« - ona je odgovorila: »Je- tle svojim stavom i porukom, pozi- kada imaju tako moćne i učinkovite nebeske zaštitnice - svojih pet susesam, tata, zar ne vidiš, ja sam presret- vom i odazivom.« stara koje ih nikada nisu napustile i s na!« Na Golgotu se uspela s 29 godina. kojima su uvijek ostale molitveno po»Časnik Juraj Rupčić« - zapisala je s. Moćne i učinkovite nebeske vezane, posebice od daleke g. 1941.

Slavica Buljan - »koji je poveden kao zaštitnice Na kraju, treba reći da je dekret zarobljenik zajedno sa sestrama, a koji Moglo se i očekivati da će se reje preživio, pričao je da se s. Bernadeta dovnička družba, koju je osnovala o pokretanju kauze napisan 4. prosinca 1999. godine, a sjednica otvaranja postupka održana 6. prosinca iste godine, da je završna sjednica postupka za beatifikaciju Drinskih mučenica održana 14. prosinca 2002. u Vrhbosanskom nadbiskupskom ordinarijatu u Sarajevu, a 14. siječnja 2011. papa Benedikt XVI. ovlastio je Kongregaciju za proglašenje svetih u Rimu da proglasi Dekret o mučeništvu redovnica družbe Kćeri Božje ljubavi, čime je odobreno njihovo proglašenje blaženima. ¦ Sestarska škola na Palama Završetak

Kao čelnik Zadružne sveze pokrenuo je »Mljekarski list« 1926, koji i danas izlazi (na web-stranicama lista još pogrešno stoji da je list utemeljen 1963!) i »Zadružnu svijest« (1930). O zadrugarstvu je pisao popularne članke u »Seljačkom kalendaru«, »Luči«, »Jadranu«, »Hrvatskoj obrani«, »Hrvatskoj straži«, »Napretkovu zadrugaru«, »Požeškim novinama«, »Vjesniku međimurskih zadrugara« i drugdje. Godine 1921, s dolaskom Josipa Andrića na mjesto urednika svetojeronimskih izdanja, ulazi u vodstvo Hrvatskog književnog društva sv. Jeronima te postaje doživotno njegov blagajnik.

Vladimir Lončarević Kao istaknuti član Hrvatskoga sim teorijskoga rada i katoličkog akademskog društva brojnih tiskanih naslova »Domagoj« bio je i član Hrvatskoga socijalne literature iz katoličkog seniorata, a 1925. izabran pera hrvatskih katolika, je za potpredsjednika.

Može se ovom prigodom sporazdoblje od početka 20. st. do 1941, a osobito vrijeme između dvaju menuti i njegova uloga u spašavasvjetskih ratova, obilježeno je nizom nju skupine »gortanovaca«, istarpraktičnih pothvata što su ih katoli- skih Hrvata boraca protiv talijanske ci poduzimali na socijalnom polju. fašističke okupacije Istre. Skupina Među imenima, kao što su uz ostale je naime 29. ožujka 1929. oružanim bili fra Didak Buntić, don Joso Fe- zastrašivanjem htjela spriječiti policinović, Žarko Vlaho, na osobit se vorku glasača koja je krenula na izbore u Pazin. Nesretnim slučajem način ističe dr. Vjekoslav Gortan.

Rođen je Bermu u Istri 7. listopa- ranjena su dvojica seljaka; jedan da 1892. Gimnaziju je pohađao i za- je od posljedica ranjavanja umro, vršio u Pazinu 1912. te zatim polazio pa je skupina osuđena na smrt, no pomilovani su svi Zadružnu školu u Ljubljani. Studij prava za- Jedan je od rijetkih osim Vladimira Gorpočeo je 1913. u Beču, a istaknutih pojedi- tana koji je osuđen na smrt i strijeljan. »Ponakon I. svjetskog rata nastavio u Zagrebu, naca iz Hrvatsko- slije se doznalo«, piše u ga katoličkog svom članku Armangdje je diplomirao, a zatim i doktorirao 1928. pokreta koji je bez do Černjul, »da je brat Gortana (jedan Pod utjecajem slovenvećih posljedica Živka od osuđenih sudioniskog zadrugarstva, odpreživio ratni i ka akcije, prim. V. L.), nosno socijalnoga nauka istaknutoga sloven- politički preokret dr. Vjekoslav Gortan, skog katoličkog prepo- 1945, pa je nakon nastanjen u Zagrebu, posljednjeg dana proroditelja svećenika dr.

Janeza Kreka, sudjelo- rata kao stručnjak cesa zamolio nuncija vao je u zadrugarskom radio u Privreme- Pelegrinettija u Beogradu za posredovapokretu u Istri od 1914. nom odboru za nje. On je smjesta poGodine 1916. postao je član Tiskovnog druš- sređivanje prilika slao brzojav u Vatikan, tva u Pazinu, koje je od u zadrugarstvu u a papa Pio XI. odmah se zauzeo za optuže1910. tiskalo gospodarHrvatskoj. nike kod Mussolinija. ski tjednik »Pučki prijatelj«. Vodio je Gospodarsko druš- Kako je one godine bio postignut tvo i Kreditnu zadrugu u Baderni sporazum između Talijanske vlado 1919. Nakon talijanske okupa- de i Vatikana, Mussolini nije htio cije Istre doselio se u Zagreb 1920. odbiti papinu molbu, ali nije htio s mnogim tisućama protjeranih ili ni odustati od toga da bude strijeizbjeglih Hrvata Istrana te nastavio ljan jedan od optuženih«. Upornim s istom djelatnošću smatrajući da je Gortanovim zauzimanjem pomiloosnivanje zadruga i gospodarsko vani su 1938. uvjetno pušteni.

Zanimljivo je također da je Gorpodizanje seljaka, radnika i srednjega građanskog staleža jedan od tan bio jedan od rijetkih istaknutih najprikladnijih načina preporoda pojedinaca iz Hrvatskoga katoličkog hrvatskoga naroda. Bio je među pokreta koji je bez većih posljedica osnivačima Zadružne sveze 1920, a preživio ratni i politički preokret do 1946. sudjelovao je u osnivanju 1945, pa je nakon rata kao stručnjak brojnih zadruga: zajmovnih, šted- radio u Privremenom odboru za srenih, mljekarskih i konzumnih. Za- đivanje prilika u zadrugarstvu u Hruzimao se i za jačanje proizvodnih vatskoj, a bio je i član Upravnoga i nabavnih zadruga te organizirao odbora Glavnoga zadružnog saveza, brojne gospodarske i zadrugarske čije je sjedište bilo u Beogradu.

Vjekoslav Gortan umro je 27. tečajeve za seljake. Sam je osnovao i vodio potrošačko-proizvodnu srpnja 1966. u Zagrebu, gdje je i zadruge Samopomoć (1921-1932), pokopan 30. srpnja na Mirogoju.

Centralnu seljačku mljekarsku za- Najkraće, ono što je u promicanju drugu (1926-1934) i kreditnu zadru- zadrugarstva u duhu katoličkoga gu Hrvatski štediša (1924-1946). Bio socijalnog nauka na teorijskoj razije jedan od utemeljitelja Građev- ni značio rad prof. dr. Milana Ivšića, ne zadruge radnika i namještenika na praktičnom je polju najdosljed(1929), a zatim i njezin predsjednik. nije proveo taj istaknuti istarski Od 1922. osniva po Međimurju, za- Hrvat, prožimajući sav svoj rad za voljevši ga kao svoju Istru, a koje je narodno dobro kršćanskim načepod mađarskom okupacijom bilo lima. Nažalost, koliko mi je poznau jednako teškom položaju, brojne to, ni taj zaslužni katolički socijalni zadružne štedionice. Godine 1940. radnik i patriot nema u domovini ulazi u Glavni savez hrvatskih pri- nigdje svoga spomena trgom, ulivrednih zadruga i postaje njegov com ili makar kakvim obilježjem. ravnatelj.

A trebalo bi da ima!

O