Kardinal Stepinac u dokumentima Gestapa i OZN-e by Glas Koncila

Dr. sc. GORDAN AKRAP

Kardinal Stepinac u dokumentima Gestapa i OZN-e

Dr. sc. Gordan Akrap

Kardinal Stepinac u dokumentima Gestapa i OZN-e Izdavači: Udruga sv. Jurja Glas Koncila Laser plus Za izdavače: Prof. dr. Miroslav Tuđman Mons. Ivan Miklenić Branko Cindro, dipl.ing. Recenzenti: Prof. dr. sc. Miroslav Tuđman Doc. dr. sc. Ivan Bulić Lektor: Josip Sinjeri Grafičko oblikovanje: Glas Koncila Fotografije (ukoliko drukčije nije navedeno): Hrvatski državni arhiv Tisak Denona, Zagreb ISBN Udruga sv. Jurja: 978-953-96313-3-6 ISBN Glas Koncila: 978-953-241-509-4 CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 000935373. 1. izdanje Sva prava pridržana. Ni jedan dio ove knjige ne može biti objavljen ili pretiskan bez prethodne pismene suglasnosti autora. Zahvaljujemo se Ministarstvu kulture Republike Hrvatske i Gradu Zagrebu na podršci u izdavanju ove knjige.

Dr. sc. GORDAN AKRAP1

Kardinal Stepinac u dokumentima Gestapa i OZN-e

Izneseni stavovi osobni su stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati sluĹžbenim stavovima ni Vlade RH ni institucije u kojoj je autor zaposlen.

Već se je dugo osjećala kod nas potreba jedne solidne enciklopedije ili djela, koje bi dalo pregled svega ljudskog znanja i umjeća. Činjenica da se ovo djelo pokreće u doba najteže krize u povijesti svijeta, znak je životne sposobnosti hrvatskog naroda i njegove težnje za napretkom. Ja se ovom djelu od srca radujem i želim mu najbolji uspjeh. A to će biti onda, ako bude zastupalo istinu. Istina naime spašava čovjeka, jer Bog je istina! U Zagrebu, dne 1. veljače 1940 Dr. Alojzije Stepinac nadbiskup zagrebački

Dr. sc. GORDAN AKRAP

Kardinal Stepinac u dokumentima Gestapa i OZN-e

Zagreb, 2016.

Sadržaj Uvod ....................................................................................................................................9 1. Nacistički izvještajno-sigurnosni sustav....................................................... 13

1.1. Ustroj i organizacija RSHA-a............................................................................... 14

1.1.1. Smanjivanje i ukidanje utjecaja vjerskih zajednica na stanovništvo....... 17

1.1.2. Poticanje širenja nacističke ideologije kao zamjenske ideologije............ 18

1.2. Nacistički izvještajno-sigurnosni sustav u NDH-u......................................... 20

1.2.1. Gestapo u Jugoslaviji.................................................................................... 21

1.2.2. Totalitarni sustavi o Katoličkoj Crkvi u periodu 1941. – 1945............... 24

1.2.3. Kako su povezani Carlo Falconi, John Cornwell te Partija i UDB-a?... 48

1.2.4. Represija nad Katoličkom Crkvom u Hrvatskoj...................................... 56

2. Nadbiskup Alojzije Viktor Stepinac i komunistička vlast u Jugoslaviji................................................................................................................ 59

2.1. Komunistička partija Jugoslavije i stvaranje jugoslavenskih tajnih političkih policija....................................................................................... 59

2.2. Partija i Katolička Crkva....................................................................................... 63

2.3. O izboru za biskupa koadjutora.......................................................................... 67

2.4. Prvo uhićenje (17. 5. 1945.)................................................................................. 69

2.5. Razgovori Tito – Stepinac.................................................................................... 71

2.6. Drugo uhićenje (18. 9. 1946.).............................................................................. 81

Gordan Akrap

2.7. Presuda..................................................................................................................... 84

2.8. Razlozi progona nadbiskupa Stepinca............................................................... 88

2.9. U kaznionici u Lepoglavi...................................................................................... 92

2.9.1. Traženje objekta pogodna za izoliranje....................................................... 96

2.9.1.1. Visovac.................................................................................................... 97 2.9.1.2. Krašić...................................................................................................... 97

2.9.2. Internacija u Krašiću...................................................................................... 99

2.9.3. Imenovanje kardinalom.............................................................................. 102

2.9.4. Prijedlog novog preseljenja u Krašić......................................................... 106

2.10. Pokušaj podjele RKC......................................................................................... 111

2.10.1. Staleška udruženja katoličkih svećenika................................................. 113

2.10.2. Komisija za vjerske poslove i Katolička Crkva....................................... 120

2.11. Jačanje pritiska na kardinala Stepinca........................................................... 122

2.11.1. Pogoršanje zdravstvenog stanja............................................................... 128

2.11.2. Razrada »Kleopatra«.................................................................................. 129

2.11.3. Smrt i sprovod............................................................................................ 132

2.12. Beatifikacija........................................................................................................ 138

Zaključak ....................................................................................................................... 143

Životopis bl. Alojzija Viktora Stepinca ..................................................................... 148

Kratice ....................................................................................................................... 150 Literatura ...................................................................................................................... 151

»Moj najbolji svjedok je Gospodin Bog.« (Kardinal bl. Alojzije Stepinac, izjava na saslušanju u OZN-i dana 21. 5. 1945.)

Uvod O blaženiku Katoličke Crkve, kardinalu dr. Alojziju Stepincu napisane su brojne knjige, feljtoni, članci, vođene su i vode se brojne rasprave, snimljeni su brojni filmovi. Različiti autori imali su razičite pristupe opisivanju osobe i djelovanja kardinala Stepinca, sa i bez ideoloških predrasuda, objektivno i subjektivno. Za vrijeme postojanja totalitarnoga komunističkog sustava na području današnje Hrvatske o bl. Stepincu uglavnom se pisalo u negativnom kontekstu. To je bio službeni stav Komunističke partije (dalje Partija) koji su potom, i redovno i revno, u javnost plasirali brojni novinari, partijski društveno-politički radnici i poslušnici, različiti publicisti, marksistički znastvenici, kao i djelatnici tajnih političkih policija, prvo OZN-e, potom UDB-e te na kraju SDB-a. Partijski novinari u SFRJ-u uglavnom su se pozivali, pišući o bl. Stepincu i o Katoličkoj Crkvi u Hrvatskoj, na pojedine dijelove sudskog spisa sa suđenja bl. Stepincu održanog od 30. rujna do 11. listopada 1946. Ti su dokumenti dugo bili dostupni isključivo politički podobnim novinarima, koji su, u skladu s naputcima Partije, i pisali. Pojedini dokumenti iz dosjea bl. Stepinca ciljano su dostavljani stranim novinarima i »znanstvenicima« da bi širili partijske teze o Crkvi i bl. Stepincu. Osim spisa nastalog u sudskom procesu različiti dijelovi komunističkog sustava stvarali su dokumentaciju o bl. Stepincu i Crkvi u Hrvatskoj. U svakom slučaju, istraživačima je zanimljiva dokumentacija koja je nastala djelovanjem političkih tajnih policija bivše Jugoslavije, prvo OZN-e, a potom i UDB-e. I danas je to arhivsko gradivo, čiji je dio s pravom, zbog zaštite osobnih podataka osoba koje se u njemu spominju, zaštićen oznakom tajnosti. Kao cilj istraživanja postavljena su dva pitanja: 1. Postoje li u dosjeu bl. Stepinca dokumenti koji ukazuju da je njegova uloga i djelovanje prije i tijekom II. svjetskog rata bila drugačija od nametnutoga javnog znanja koje tvrdi da je bl. Stepinac bio suradnik ustaško-nacističkog režima? 2. Ukoliko takvi dokumenti postoje, jesu li na bilo koji način učinjeni dostupni njegovoj obrani tijekom suđenja održanog 1946.? 9

Gordan Akrap

Nakon dugotrajne procedure, autor je dobio pristup navedenim dokumentima koji se nalaze u Hrvatskom državnom arhivu s ciljem objektivnoga, znanstveno utemeljena istraživanja života i djelovanja bl. Stepinca i Katoličke Crkve u vremenima kad su Hrvatskom vladali totalitarni sustavi vlasti, na temelju dokumenata njihovih tajnih političkih policija. Ova se knjiga temelji na javnosti do sada potpuno ili djelomično nepoznatim dokumentima u kojima se govori o bl. Stepincu i Katoličkoj Crkvi koje su kreirala dva totalitarna sustava: nacistički Gestapo i komunističke OZN-a, odnosno UDB-a. Znatan dio izvornih dokumenata koji se nalaze u dosjeu bl. Stepinca, provjereni su i uspoređeni s do sada objavljenim dokumentima. Utvrđeno je da su oni uglavnom tendenciozno korišteni zbog potrebe stvaranja isključivo negativne slike o djelovanju bl. Stepinca i Crkve za vrijeme II. svjetskog rata. Autor je došao i do dokumenata koje obrana bl. Stepinca nije mogla koristiti u sudskom procesu jer ih nije ni dobila od strane istražnih organa OZN-e i UDB-e te za koje najvjerojatnije nije ni znala da postoje. Analizom dosjea bl. Stepinca autor je utvrdio da je njezin sasvim sigurno veći dio ili uništen ili i dalje nedostupan, ne samo znanstvenicima, nego i Hrvatskom državnom arhivu (HDA). To se posebno odnosi na OZN/UDB-in dosje bl. Stepinca. Autor je uočio nedostatak brojnih dnevnih, tjednih i mjesečnih izvješća o radu Katoličku Crkve i samog bl. Stepinca koja je tajna policija (OZN-a/UDB-a) radila i dostavljala različitim korisnicima. Također nedostaju brojni dokumenti nastali primjenom tehničkih mjera (prisluškivanjem telefonskih komunikacija, nadzorom nad telegramima i poštanskim sadržajima, prisluškivanjem uz pomoć ugrađenih tehničkih sredstava) kao i izvješća agenturne, suradničke mreže koju je tajna komunistička policija koristila. Nedostaje dokumentacija nastala prepiskom različitih centara OZN-e/UDB-e Hrvatske, prepiska između različitih republičkih UDB-i kao i prepiska savezne UDB-e s pojedinim republičkim UDB-ama. Uuočljiv je nedostatak dokumenata o planiranju i pokretanju različitih operativnih akcija i kombinacija na saveznoj i republičkim razinama. Sasvim je sigurno da se dio te dokumentacije i danas vjerojatno nalazi u Arhivu Srbije, koja je preuzela arhiv Savezne UDB-e i koja tu dokumentaciju čuva. Dokumentacija koju su druge republičke UDB-e, ponajviše one u BiH i Sloveniji, kreirale po pitanju praćenja djelovanja Crkve na njihovom području, nije u HDA-u. Također je potrebno naglasiti da je tijekom 1973. i 1983. izvršeno »pročišćavanje« dosjea Stepinac, koji se nalazio u SDS RSUP-a SRH. Tom prigodom je dio dokumentacije koji nije spremljen na neki drugi način (npr. snimljen na mikrofilm), uništen. U svakom slučaju, autor procjenjuje da se u HDA-u nalazi vjerojatno manje od 5 % od ukupnog broja dokumenata koji su se najvjerojatnije nalazili u cjelovitom dosjeu bl. Stepinca.

Kardinal Stepinac u dokumentima Gestapa i OZN-e

Tijekom analize Gestapovih dokumenata (Arhiva policijskog atašea Hansa Helma2), uočeno je da su gotovo svi dostupni dokumenti tek prijevodi izvornih dokumenata. Prijevode su radili djelatnici OZN-e nakon rata s ciljem analiziranja djelovanja nacističkoga izvještajno-sigurnosnog sustava. Oni obiluju prepoznatljivim političkim ocjenama partijskih službenika neprihvatljivim za neutralno i objektivno prevođenje. Pojedine riječi i izrazi pogrješno su prevedeni. Ti su i takvi prijevodi vjerodostojnost pojedinih prijevoda učinili problematičnim. Stoga su tijekom njihove analize izdvojeni i donekle zanemareni dijelovi prijevoda opterećenih partijskom terminologijom i ideologijom. Iako brojna dokumentacija nedostaje, iz dostupnih dokumenata može se izvršiti pouzdana i relevantna rekonstrukcija saznanja koja su Gestapo, OZN-a i UDB-a prikupile o Crkvi i djelovanju svećenstva pod vodstvom bl. Stepincem. Namjera autora bila je analizirati te objektivno prikazati, ciljeve i zadaće koje su sigurnosni sustavi dva totalitarna režima dobili od vladajućih stranaka (u prvom slučaju od nacističkog NSDAP-a, a u drugom od Komunističke partije) u borbi protiv Katoličke Crkve na lokalnoj, ali i globalnoj razini. Naime, njihov odnos prema Katoličkoj Crkvi i bl. Stepincu kao katoličkom nadbiskupu na području bivše Jugoslavije, odnosno NDH-a, samo je lokalni odraz općeg stava dva totalitarizma (nacizma-fašizma i komunizma) prema Crkvi. U dostupnim dokumentima je vidljivo da ni institucije vlasti u NDH, kako ustaške tako i Njemačke, nisu imale pozitivno mišljenje o djelovanju Crkve na području NDH, a posebno ne o djelovanju nadbiskupa Stepinca. U velikom broju dostupnih izvješća, o bl. Stepincu govorilo se u negativnom kontekstu. Potrebno je naglasiti da se u tom dosjeu nalaze i pojedini dokumenti u kojima je prepoznatljiv dio suradničke mreže OZN-e/UDB-e. Ta mreža korištena je za prikupljanje podataka o djelovanju Crkve i samog bl. Stepinca, korištena je za plasiranje i širenje određenih (dez)informacija među svećenstvom i vjernicima, kao i za unošenje podjela unutar Crkve. S obzirom na to da se u dostupnom dosjeu ne nalaze izvješća navedenih suradnika (osim tek nekoliko njih), kao ni opis načina i razloga zbog kojih je tko evidentiran kao suradnik, nisu objavljena njihova imena. Iz pojedinih dokumenata, kao i razgovora s upućenim osobama, može se zaključiti da su, u pojedinim slučajevima, razlozi zbog kojih su pojedini svećenici pristajali na određeni oblik suradnje bili u domeni nastojanja i želje za očuvanjem određenih javnih funkcija Crkve (npr. sprječavanje zatvaranja sjemeništa i zapljene imovine). U nekim slučajevima ta su nastojanja prelazila javno isticana opravdanja, i pretvarale su se u aktivnosti kojima se dugoročno štetilo i Crkvi i narodu. To je posebno obrađeno u poglavlju o osnivanju i djelovanju tzv. 2

Hrvatski državni arhiv (HDA), Arhiv Hans Helm.

Gordan Akrap

Staleških udruženja. Vrlo vjerojatno su pojedini svećenici prijavili nasrtaje OZN-e, odnosno UDB-e te o područjima interesa Partije i tajnih službi upoznavali crkveni vrh. Stoga bi svako olako objavljivanje imena osoba koje su na neki način surađivale s komunističkim tajnim policijama nanijelo više štete istini nego što bi rasvjetlilo djelovanje tih osoba. Iako se autor zalaže za ukidanje zabrana i ograničenja pristupa dokumentaciji nastaloj prije i za vrijeme postojanja komunističke Jugoslavije, potrebno je imati na umu da se ta dokumentacija ne treba stihijski i neodgovorno koristiti. Ona treba biti otvorena, ali pomno korištena i istraživana da bi se mogli donositi vjerodostojni i pouzdani zaključci posebno u domeni djelovanja tajnih policija i njima bliskih državnih represivnih institucija. U svakom slučaju, iskustva SR Njemačke u upravljanju spisima bivšeg Ministarstva državne sigurnosti Njemačke Demokratske Republike poželjan su primjer odgovorna i sustavna znanstvenog pristupa navedenoj problematici. Na početku svakog poglavlja prikazane su glavne značajke izvještajno-sigurnosnih sustava nacističke Njemačke i Titove Jugoslavije, njihova organizacija i ustroj, ciljevi i zadaće te metode i sredstva koja su koristili u borbi protiv Crkve i njezinih velikodostojnika. Svi citati koji se koriste u knjizi kroatizirani su. U tituliranju bl. Stepinca koristit će se status koji je u tom trenutku imao.

Životopis bl. Alojzija Viktora Stepinca 8. svibnja 1898. Alojzije Stepinac rođen je u Brezariću, župa Krašić. Ljeto 1916. Nakon maturiranja u Zagrebu, kao unovačeni pripadnik Austrougarskih postrojbi, odlazi na talijansko bojište, gdje biva zarobljen. Suočen s mogućnosti izbora između daljnjeg boravka u zarobljeništvu ili sudjelovanja u borbama na strani jugoslavenske vojske, bira izlazak iz zarobljeništva. S novom postrojbom dolazi na Solunski front. Pitanje sudjelovanja njegove postrojbe i njega samog u proboju Solunskog fronta, nije do kraja razjašnjeno. Proljeće 1919. Vraća se u Krašić i počinje se baviti poljoprivredom. Upisuje studij. Srpanj 1924. Iako je već bio zaručen, odlučuje postati svećenik Katoličke Crkve. 28. listopada 1924. Odlazi na studij u Papinski zavod Germanicum et Hungaricum u Rimu. Na Papinskom sveučilištu Gregorianum studira sedam godina. Postiže doktorat iz teologije i filozofije. S njim studira i Franjo Šeper. 26. listopada 1930. U Rimu je zaređen za svećenika, zajedno s prijateljem F. Šeperom. Mladu misu u bazilici Svete Marije Velike slavio je 1. studenoga. 19. srpnja 1931. Mladu misu slavi i u Krašiću. 1. listopada 1931. Imenovan je nadbiskupskom ceremonijarom. 24. prosinca 1931. Temeljem njegovog prijedloga, osniva se Caritas Zagrebačke nadbiskupije. 28. svibnja 1934. Papa Pio XI., a na prijedlog nadbiskupa Bauera, imenuje ga nadbiskupom koadjutorom s pravom nasljedstva. Za nadbiskupsko geslo bira: In te Domine, speravi! (U tebe se Gospodine, uzdam!) 24. lipnja 1934. Zaređen je za nadbiskupa koadjutora. Srpanj 1937. Predvodi hodočašće u Svetu Zemlju. 7. prosinca 1937. Nakon smrti nadbiskupa Bauera, Alojzije Stepinac postaje zagrebačkim nadbiskupom. 17. svibnja 1945. Prvo uhićenje nadbiskup Stepinca. Pušten je 2. lipnja. 22. rujna 1945. Poslanica hrvatskih biskupa o nasilju komunističke vlasti. 4. studenoga 1945. Prigodom odlaska u zaprešić na osnivanje nove župe, dolazi do fizičkog napada na njega, odnosno pokušaja njegovog ubojstva. Prekida s pastoralnim pohodima izvan Zagreba. 18. rujna 1946. Po drugi je put uhićen u Nadbiskupskom dvoru, dok se pripremao za jutarnju misu. 148

Kardinal Stepinac u dokumentima Gestapa i OZN-e

30. rujna 1946. Objedinjavanjem nekoliko različitih optužnica, počeo je montirani sudski proces. 11. listopada 1946. Vrhovni sud komunističke Hrvatske osudio je Stepinca na 16 godina zatvora te gubitak svih građanskih prava na vrijeme od pet godina. 19. listopada 1946. Počinje njegovo zatočeništvo u kaznionici u Lepoglavi. 5. prosinca 1951. Premješten je u kućni pritvor u Župni dvor u Krašiću gdje ostaje do smrti. 12. siječnja 1953. Papa Pio XII. imenovao ga je kardinalom. 10. veljače 1960. Umire u Krašiću, u 14.30 sati. 13. veljače 1960. U zagrebačkoj katedrali održana je sprovodna misa, gdje je i pokopan. 5. ožujka 1960. Zagrebačkim nadbiskupom postao je Franjo Šeper. 17. veljače 1960. Papa Ivan XXIII. u svojoj propovjedi ističe Stepinčeve vrijednosti i žrtvu. 17. veljače 1979. Posebnu molbu Svetom ocu za njegovu kanonizaciju zajednički podnose Stepinčevi nasljednici na stlici zagrebačkog nadbiskupa: kardinal Franjo Šeper, tada već prefekt Kongregacije za nauk vjere u Rimu te nadbiskup Franjo Kuharić u Zagrebu. 4. prosinca 1980. Započinje proces kanonizacije kardinala Stepinca. 14. veljače 1992. Hrvatski sabor ukida Stepinčevu osudu. 10. rujna 1994. Prigodom prvoga pastoralnog pohoda Hrvatskoj papa Ivan Pavao II. moli na Stepinčevu grobu te u govoru ističe Stepinčevu snagu i neustrašivost. 3. listopada 1998. Prigodom drugoga pastoralnog pohoda Hrvatskoj, papa Ivan Pavao II., na godišnjicu Stepinčeva obrambenog govora na montiranom suđenju, u Nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici proglašava kardinala Stepinca blaženikom Katoličke Crkve. Zahvaljujem djelatnicima Hrvatskoga državnog arhiva na svesrdnoj pomoći koju su mi pružili tijekom rada, kao i članovima Povjerenstva za sređivanje gradiva od posebnog nacionalnog interesa i postupanje po zahtjevima za uvid i njihovo korištenje. 149

Kratice ĆMD – Društvo sv. Ćirila i Metoda Egr – Einsatzgruppe (Pothvatna momčad/skupina) EK – Einsatzkommando (Pothvatno zapovjedništvo) FNRJ – Federativna Narodna Republika Jugoslavija (1945. – 1963.) HDA – Hrvatski državni arhiv KRIPO – Reichkriminalpolizei (Kriminalistička policija njemačkog Reicha) KVP – Komisija za vjerske poslove NDH – Nezavisna država Hrvatska NF – Narodna fronta OCD – odnosi crkve i države OZN – Odjel zaštite naroda RSHA – Reichssicherheitshauptamt – Glavni ured državne sigurnosti SD – Sicherheitsdienst (Služba sigurnosti) SDS RSUP SRH – Služba državne sigurnosti Republičkog sekretarijata unutrašnjih poslova Socijalističke Republike Hrvatske SFRJ – Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (1963. – 1992.) SIPO – Sicherheitspolizei (Sigurnosna policija koja je objedinjavala Gestapo i Kripo) SS – Schutzstaffel (Zaštitna postrojba) UDB – Uprava državne bezbednosti (Uprava državne sigurnosti)

150

Literatura: 1. Akmadža, M.: Božo Milanović, komunističke vlasti i budućnost Istre; URL:http://blog.vecernji.hr/zvonimir-despot/bozo-milanovic-komunisticke-vlasti-i-buducnost-istre-945, pristup: 13.12.2015. 2. Akrap, G: Informacijske strategije i operacju u oblikovanju javnog znanja, doktorska disertacija, Zagreb 2011. 3. Bilandžić, D.: Hrvatska moderna povijest, Golden marketing, Zagreb 1999. 4. Blažević, V.: Kontroverze oko osnivanja i djelovanja udruženja katoličkih svećenika »Dobri Pastir«; URL:http://fra-velimir.blogspot.hr/2010/10/velimir-blazevic-kontroverze-oko.html, pristup: 13.12.2015. 5. Bundesnachrichtendienst: Mitteilung der Forschungs- und Arbeitsgruppe »Geschichte des BND« (MFGBND) – Im Auftrag des Bundesnachrichtendienstes herausgegeben von Bodo Hechelhammer: Walther Rauff und der Bundesnachrichtendiens, Nr. 2, od 23.9.2011.; http://www.bnd.bund.de/DE/ Organisation/Geschichtsaufarbeitung/MFGBND_Uebersicht/MFGBND_ Mitteilungen/Mitteilung_2_node.html, pristup: 20.4.2016. 6. Bułhak, W.: Betrayal behind the Bronze Gate? – Reconstruction of the Basic Information Network of the MSW PRL Intelligence in the Vatican in the Years of Formation of the Eastern Policy of the Holy See (1962–1978); in Memory and Justice, 1(23)2014., str.84.-117.; editor Władysław Bułhak, IPN, Varšava, 2014; http://ipn.gov.pl/__data/assets/pdf_file/0003/139440/PiS-23. pdf, pristup: 15.10.2015. 7. Breitman, R. i Goda, N. J.W.: Hitler’s Shadow: Nazi War Criminals, U.S. Intelligence, and the Cold War; Published by the National Archives; https:// www.archives.gov/iwg/reports/hitlers-shadow.pdf, pristup: 20.4.2016. 8. Car, T.: Udruženje pravoslavnog sveštenstva Hrvatske u službi komunističkog režima: Slavonska eparhija od 1947. do 1967.; Scrinia Slavonica br. 14, 2014., str. 253.-280., URL: http://hrcak.srce.hr/file/192904, pristup: 13.12.2015. 9. CIA: Nazi War Crimes Disclosure Act; Wilhelm Beissner; http://www.foia. cia.gov/document/519a6b2f993294098d512100, http://www.foia.cia.gov/ sites/default/files/document_conversions/1705143/BEISSNER,%20FRIEDRICH%20WILHELM_0090.pdf, pristup: 20.4.2016. 151

Gordan Akrap

10. Cornwell, J.: Hitlerov Papa – tajna povijest pape Pija XII, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2005. 11. Domankušić, S.; Levkov, M.: Politička emigracija – aktivnost političke emigracije protiv samoupravne socijalističke Jugoslavije i njenih oružanih snaga, Beograd, Vojnoizdavački zavod, 1974. 12. Državni sekretarijat za unutrašnje poslove, Uprava državne bezbednosti, III odjeljenje: Nemačka obaveštajna služba I: Obaveštajna služba Trećeg Reicha; Beograd 1955., http://www.znaci.net/00003/514.htm, pristup 21.10.2015. 13. Državni sekretarijat za unutrašnje poslove, Uprava državne bezbedbosti, III odjeljenje: Nemačka obaveštajna služba V: Ustaška NDH; Beograd 1955., http://www.znaci.net/00003/511.htm, pristup 21.10.2015. 14. Državni sekretarijat za unutrašnje poslove, Uprava državne bezbedbosti, III odjeljenje: Nemačka obaveštajna služba VI: Primjeri rada Njemačke obavještajne službe; Beograd 1960., http://www.znaci.net/00003/552.htm, pristup 21.10.2015. 15. Franić, F.: Dijalog između Crkve i Titova režima – Iskustvo sa svećeničkim staleškim udruženjima; »Slobodna Dalmacija«, podlistak, nastavak 5: URL:http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20001009/podlistak.htm, pristup: 13.12.2015. 16. Franić, F.: Dijalog između Crkve i Titova režima – Pio XII. i Tito uspostavljaju diplomatske odnose; »Slobodna Dalmacija«, podlistak, nastavak 4.; URL: http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20001008/podlistak.htm, pristup: 13.12.2015. 17. Glas Koncila, Životopis bl. Alojzija Stepinca; http://www.glas-koncila.hr/ index.php?option=com_content&view=article&id=118&Itemid=121, pristup 21.10.2015. 18. HR-HDA-1561, kutija 6, sig. 001.7: Nadbiskupski ordinarijat – /Historijski i politički presjek za posljednjih 30 godina/, nepotpisani autor, izrađeno 1948. 19. HR-HDA-1561, šifra 001, red. Broj 1; Katolička crkva kao ideološki i politički protivnik F.N.R.Jugoslavije, nepotpisani autor iz savezne Uprave državne bezbednosti; dokument je dovršen u drugoj polovici 1952. (dalje Analiza iz 1952.) 20. Hrvatski državni arhiv (HDA), Arhiv Hans Helm 152

Kardinal Stepinac u dokumentima Gestapa i OZN-e

21. Hrvatski državni arhiv, Dosje Alojzije Stepinac, fond 1561, SDS RSUP SRH 22. International Military Trails Nürnberg, Nazi Conspiracy and Agression, Vol I; Office of United States, Chief of Counsel For Proescution of Axis Crminality; https://www.loc.gov/rr/frd/Military_Law/pdf/NT_Nazi_Vol-I.pdf 23. Izlaganje šefa Detašmana SDB Bugojno, Laze Ždere, pod naslovom: »Djelatnost emigracije u ostvarivanju sprege sa nacionalistima i kleronacionalistima«; URL:http://www.domagojmargetic.cro.net/sdb7.pdf, pristup: 4.10.2008., 24. Jurčević, J.: Bleiburg – Jugoslavenski poratni zločini nad Hrvatima, Zagreb, Dokumentacijsko informacijsko središte, svibanj 2005. 25. Kolanović, J.: Nadbiskup Alojzije Stepinac u izvješćima Njemačkog poslanstva u Zagrebu; Fontes (Zagreb) 2. prosinac 1996., str. 313-342., URL:http://hrcak.srce.hr/file/84182, pristup: 13.12.2015. 26. Kovačić, D.: Odnos policijsko-obavještajne službe Nezavisne Države Hrvatske prema Italiji 1941.-1943. godine, Časopis za suvremenu povijest, br.3., str. 933-950., Zagreb, 2008. 27. Krieger, W.: Die BND-Auslandsoperationen in Nordafrika: Eine Fallstudie zu Richard Christmann in Tunesien und Algerien; u Die Geschichte der Organisation Gehlen und des BND 1945-1968: Umrisse und Einblicke – Dokumentation der Tagung am 2. Dezember 2013, Studien Nr.2, UHK, str. 55.-64. 28. Lopičić, Đ.N.; Nemački ratni zločini 1941-1945 – presude jugoslavenskih vojnih sudova, Muzej žrtava revolucije, Beograd 2009., http://www.znaci. net/00003/637.htm, pristup: 20.4.2016. 29. Lopušina, M.: Ubij bližnjeg svog I, Beograd, Narodna knjiga – Alfa, 1997. 30. Matović, D.: Rječnik manje poznatih izraza i pojmova; Socijalističko samoupravljanje u Jugoslaviji: Borba protiv kontrarevolucionarnog djelovanja, Vojnoizdavački zavod, Beograd, 1985. 31. Meštrović, I.: Uspomene na političke ljude i događaje; Matica hrvatska, Zagreb 1969. 32. Novak, V.: Magnum crimen, pola vijeka klerikalizma u Hrvatskoj; reprint, Nova knjiga, Beograd, 1989., http://www.znaci.net/00003/519.htm, pristup 21.10.2015. 33. Njemačka obavještajna služba u NDH, 1. i 2. dio; Večernji edicija, Večernji list, Zagreb, 2011. 153

Gordan Akrap

34. Odić, S., Komarica, S.: Noć i magla – Gestapo u Jugoslaviji; CIP, Zagreb, 1977., http://www.znaci.net/00003/391.htm, pristup:20.4.2016. 35. ORGANIZATION OF THE RSHA, PREPARED BY THE X-2, German Section, OSS, 1 May 1945; http://ebooks.library.cornell.edu/n/nur/pdf/ nur01344.pdf, pristup 20.9.2015. 36. Povijesne tečajne liste – Jugoslavenski dinar 1945.-1965.; URL:http://www. kunalipa.com/katalog/tecaj/yu-dinar-1945-1965.php, pristup: 13.12.2015. 37. Ranković, A.; Izvještaj o organizacijskom radu KPJ na V. Kongresu; od 22.7.1948., u: Izabrani govori i članci – 1941.-1951.; Kultura, Beograd, 1951. 38. RSHA: Jugoslawien. Dokument je najvjerojatnije napisan u sjedištu RSHA u Berlinu krajem ožujka-početkom travnja 1941. na 172. strane nedugo prije napada na Kraljevinu Jugoslaviju. 39. Simić, M.: Istorijsko nasleđe vojnoobaveštajne službe, u: Grupa autora. Razvoj oružanih snaga SFRJ 1945.-1985., monografija XIII: Vojnoobaveštajna služba, Vojnoizdavački i novinski centar, Beograd, 1990. 40. Simić, P.; Despot, Z.: Tito – strogo povjerljivo, Večernji edicija, Večernji list, Zagreb, 2010. 41. THE EVOLUTION, STRUCTURE, & MEMBERSHIP OF THE RSHA; http://www.holocaustresearchproject.org/holoprelude/RSHA/rsha.html, pristup 20.9.2015. 42. The Wall Street Journal (WSJ); In Russia’s Courts, A Judge Speaks Up -- And Gets Fired, author: Guy Chazan Staff Reporter of THE WALL STREET JOURNAL; Updated Aug. 5, 2004 12:01 a.m. ET; http://www. wsj.com/articles/SB109165737694283226 43. Tkalec, J.: In memoriam; Antonio Jerkov (1922-2003), Hrvatska ljevica, godina X, broj 10. Zagreb, 2003. 44. Trogrlić, S.: Istarska svećenička udruženja – Zbor svećenika sv. Pavla za Istru i Društvo sv. Ćirila i Metoda u Pazinu, (1945.-1952.); Croatica Christiana Periodica; Vol.61 No.- 01/2008; str. 123.-150.; http://hrcak.srce.hr/ file/44173, pristup: 12.10.2015. 45. Tuđman, F.: Osobni dnevnik 1973.-1989., Knjiga I. 1973.-1978., priredila Ankica Tuđman, Večernji edicija, Večernji list, Zagreb 2011. 46. Tuđman, M.: Programiranje istine-Rasprava o preraspodjelama društvenih zaliha znanja; Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2012. 154

Kardinal Stepinac u dokumentima Gestapa i OZN-e

47. Wiliam J. Donovan Nuremberg Trials Collection (WJD NTC-01); OCC Brief, Section1;http://library2.lawschool.cornell.edu/donovan/pdf/nuremberg_3/vol_x_18_02.pdf; Cornel University Library, pristup: 20.9.2015. 48. Wiliam J. Donovan Nuremberg Trials Collection (WJD NTC-02); Office of Strategic Services – Research and Analisys Branch, The Nazi Master Plan; Anex 4 – The persecution of the Christian Churches; 6 July 1945, http://library2.lawschool.cornell.edu/donovan/pdf/nuremberg_3/ vol_x_18_03_02.pdf, pristup: 20.9.2015. 49. Yale Law School, Lillian Goldman Law Library, The Avalon Project: Nazi Conspiracy and Aggression, Volume 2, Chapter XV Part 6, http://avalon. law.yale.edu/imt/chap15_part06.asp, pristup: 20.9.2015. 50. Yeomans, R.: »Visions of Annihilation: The Ustasha regime and the Cultural Politics of Fascism, 1941-1945«, Pittsburgh University Press, 2013.; URL: https://books.google.hr/books?id=Yxv4-iqVe2wC&pg=PA406&d q=ante+jerkov+Rory+Yeomans+krist&hl=hr&sa=X&ved=0ahUKEwil wvKskL7JAhWM8RQKHeRTAk8Q6AEIGjAA#v=onepage&q=ante%20 jerkov%20Rory%20Yeomans%20krist&f=false, pristup: 2.10.2015.

155

Dr. sc. Gordan Akrap diplomirao je na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu te je 2011. doktorirao na Odsjeku za informacijske znanosti i komunikologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Tema disertacije naslovljena je Informacijske strategije i operacije u oblikovanju javnog znanja. Ima znanstveno zvanje znanstvenog suradnika informacijskih znanosti i komunikologije. Dragovoljac je Domovinskog rata od 1990. Završio je veći broj stručnih seminara te jednogodišni studij na Diplomatskoj akademiji MViEP-a RH. Aktivno je radio u sigurnosnom sustavu i diplomaciji RH. Nositelj je više odličja i medalja. Autor je nekoliko knjiga te znanstvenih i stručnih radova iz područja međunarodne, nacionalne i korporativne sigurnosti, izvještajno-sigurnosnih sustava, informacijskog ratovanja te Domovinskog rata. Aktivno je sudjelovao u brojnim međunarodnim simpozijima. Održao je niz predavanja u Hrvatskoj te u inozemstvu (Atena, München, Leuven, Graz, Dresden) o temama iz područja Domovinskog rata te strategija međunarodne, nacionalne i korporativne sigurnosti.

164