FELICINOVIC-finalno.indd 2
28.11.2016. 8:58:06
Joso Felicinović Katolički socijalni aktivizam Članci, rasprave i predavanja
FELICINOVIC-finalno.indd 3
28.11.2016. 8:58:06
Biblioteka Hrvatska katolička baština 20. stoljeća Knjiga 30. Uređuje: Vladimir Lončarević
FELICINOVIC-finalno.indd 4
28.11.2016. 8:58:06
Joso Felicinović
Katolički socijalni aktivizam Članci, rasprave i predavanja
Glas Koncila Zagreb, 2016.
FELICINOVIC-finalno.indd 5
28.11.2016. 8:58:06
Nakladnik Glas Koncila, Kaptol 8, Zagreb Tel.: 01/4874 315; faks: 01/4874 319 e-pošta: prodaja@glas-koncila.hr www.glas-koncila.hr Za nakladnika mons. Ivan Miklenić Priredio i predgovor napisao Ivan Čulo, dipl iur., dipl. phil. Uredništvo Ivan Čulo, Zdravko Gavran, Vladimir Lončarević, Daniel Miščin, Božidar Petrač, Vlatka Plazzeriano, Domagoj Račić, Ivan Šestak, Vlado Vladić Korektura Ivan Čulo, Vladimir Lončarević Grafička priprema Dragica Šantić Oblikovanje naslovnice Blaženka Matić Tisak
Web 2 tisak d.o.o.
Tiskano u studenome 2016. Sva prava pridržana. Nijedan se dio ove knjige ne smije umnažati, fotokopirati, reproducirati ni prenositi u bilo kojem obliku (mehanički, elektronički i sl.) bez prethodne pismene suglasnosti nakladnika. Knjiga je objavljena uz financijsku potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba. ISBN 978-953-241-521-6 CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 000948927.
FELICINOVIC-finalno.indd 6
28.11.2016. 8:58:06
NARODNI UČITELJ SOCIJALNOG KATOLICIZMA Josip (Joso) Felicinović – svećenik Zadarske nadbiskupije, pisac, prevoditelj, publicist, novinar, socijalni radnik, domoljub, osnivač Hrvatske kršćanske demokratske knjižnice te pokretač mjesečnika Zora i tjednika Katolik, kanonik Zbornog kaptola u Pagu, prosvjetni referent Križarskog bratstva, istaknuti borac za radnička prava - svojim je neumornim i požrtvovnim radom na dušobrižničkom, socijalnom, karitativnom i političkom polju te svojim pisanim djelima obilježio prvu polovicu prošloga stoljeća u životu zadarske i paške Crkve. Rođen je 14. veljače 1889. od oca Božidara pl. Felicinovića, višeg financijalnog povjerenika i majke Adele, rođene contessa Borelli Vranska. Na krštenju mu je dano ime Josip Ante Vjekoslav. Potječe iz zadarske plemićke obitelji Felicinović, koja se doselila u Zadar krajem 17. stoljeća, a izumrla je u muškoj lozi godine 1991. U Zadru je završio pučku školu i nižu gimnaziju. U Grazu, nakon dvije školovanja napušta vojnu akademiju i odlazi u Rim. Do tada se zanosio liberalizmom, no doživljava duboko obraćenje, koje opisuje u knjizi Povijest jednog obraćenja objavljenoj u Rimu 1912. U Vatikanu je na papinskim zavodima Gregorianumu i Leonianumu studirao VII
FELICINOVIC-finalno.indd VII
28.11.2016. 8:58:06
Katolički socijalni aktivizam
filozofiju, teologiju i socijalne nauke. Vratio se u Zadar i 1913. zaređen je za svećenika. Za rata bio je vojni dušobrižnik, a u Škabrnji, Obrovcu i Pagu župni pomoćnik. Poslije sloma Austro-Ugarske Monarhije, prema odredbama tajnog Londonskog ugovora, u Pag ulaze Talijani, ali ga mirom u Rapallu gube i odlaze 1921. pod prisilom Pažana, koje predvodi upravo Felicinović, tada vjeroučitelj pučke škole i pomoćni župnik u Pagu. U to doba oduševljavao se, kao i mnogi tadašnji hrvatski rodoljubi, idejom o jedinstvenoj državi Jugoslavena, bez obzira na to što je bio strastveni pravaš. Talijansku okupaciju hrvatskih prostora nije prihvaćao i zgražao se na izjave tadašnjih talijanskih časnika koji su govorili da ih »venecijanski lavovi zovu natrag u Dalmaciju.« Mletački simboli postali su mu trn u oku, pa je molio don Franu Bulića da mu dopusti otući sve mletačke lavove po gradu. Između kulturne baštine i rodoljublja birao je rodoljublje. Bulić se žestoko suprotstavio. Ipak, dvadesetak godina poslije, kada je imao malo vlasti u rukama, a Bulić već bio pokojni, dao je sa svih kuća i crkava po gradu otući kamene lavove, kako ne bi više prizivali Talijane na našu obalu. Otuda danas u gradu Pagu nema više simbola Mletačke Republike. U studenom 1918. talijanska mornarica zauzela je cijeli otok Pag, a Felicinovića su uskoro Talijani VIII
FELICINOVIC-finalno.indd VIII
28.11.2016. 8:58:06
uhitili i pritvorili u istražnom zatvoru u Zadru, te potom pustili i protjerali s otoka. Tada s nekolicinom nepoćudnih Zadrana odlazi u Zagreb. Drži predavanja u Zagrebu, Varaždinu, Ljubljani i Gospiću. Njegova agitacija protiv talijanske okupacije bila je dobro prihvaćena u hrvatskom puku, ali srpski vlastodršci nisu odobravali njegovo postupanje, pa mu zabranjuju predavanja u Osijeku i Sarajevu. Uviđa već tada, za razliku od mnogih iz ondašnjeg Hrvatskog katoličkog pokreta da Jugoslavija nije ono što su željeli. Vraća se u Karlobag, gdje ilegalno djeluje u borbi za oslobođenje tzv. treće zone (sjeverna Dalmacija). Narodno vijeće u Zagrebu imenuje ga posrednikom između Vijeća neoslobođenih krajeva, osobito Zadra, Paga i Raba. Boraveći u Karlobagu, Felicinović, kao rezervni kapetan često zamjenjuje tadašnje vojne čelnike, te razvija dobre kontakte s hrvatskim vojnicima, osobito s bivšim ratnicima s Tirolske fronte. Često im je držao različita predavanja, od higijene do rodoljublja. Organizira i tzv. sokolske legije od istaknutih rodoljuba radi oslobođenja Zadra, Šibenika i sjeverne Dalmacije. Slični se odredi organiziraju u Kraljevici i Zagrebu. Kako su uvidjeli da regularna vojska i vlada u Beogradu neće ništa poduzeti za oslobođenje sjeverne Dalmacije, odlučuju se na samostalno djelovanje. Kada su sokolske jedinice krenule u akciju, u ožujku 1921. Talijani se konačno IX
FELICINOVIC-finalno.indd IX
28.11.2016. 8:58:06
Katolički socijalni aktivizam
povlače. Tada se Felicinović zauzimao za to da se akcija proširi i na oslobođenje Zadra.1 God. 1929., devet godina od opisanih događaja, Felicinović dobiva priznanje jugoslavenske vojske. Već je bio rezervni kapetan, a promaknut je u viši čin i pozvan da bude aktivni časnik u Jadranskoj diviziji. Pristupanje aktivnoj vojsci odbija, ostavši vjeran svećeničkom pozivu. Bez obzira na jugoslavenska priznanja, uskoro postaje izrazito nezadovoljan djelovanjem te vlasti pa počinje djelovati na okupljanju, nacionalnom i socijalnom osvješćivanju Pažana.2 Naročito mu smeta postupanje žandara i režimskih činovnika, nametanje ekavice i ćirilice u državnim ustanovama te prigušivanje hrvatskog imena i zabrana hrvatskih simbola. Zanimljiv događaj se dogodio 1926. U Zadru je tiskana knjižica colonnella Foschinija La Dalmazia, koji obrazlaže potrebu pripojenja Kraljevini Italiji ne samo grada Splita nego i cijele obale od Senja do Kotora. Osvrćući se na to djelo, Felicinović piše članak »Jedna talijanska knjiga« gdje, 1
Denis Martinović, »Felicinovićeva borba protiv talijanske okupacije sjeverne Dalmacije«, u: zbornik Život i djelo don Jose pl. Felicinovića /Zbornik radova sa znanstveno-stručnog skupa održanog u Zadru i Pagu 17. i 18. rujna 1999. godine, ur. Miroslav Granić, Matica hrvatska Pag i Filozofski fakultet u Zadru, 2002, 38-39.
2
Stijepo Obad, »Pag u Felicinovićevo doba«, u: zbornik Život i djelo don Jose pl. Felicinovića, 50.
X
FELICINOVIC-finalno.indd X
28.11.2016. 8:58:06
između ostalog, navodi: »Neka dođu. Vidjet će zagrljaj«, »Italija je ljepša kada se u njoj živi kao gost ili putnik nego kad ti ona gospodari i osiromašuje te.« Felicinović, kao pristaša Hrvatske pučke stranke, kandidirao se na izborima 1922. za narodnog zastupnika kotara Pag. Iako je uvjerljivo pobijedio s desetak puta više glasova od svog protukandidata, iz nepoznatih razloga nije obnašao nikakvu političku dužnost, ali je nastavio poduzimati niz aktivnosti za poboljšanje položaja radnika. Tako 1921. pribavlja i dovozi u Pag vagon brašna te ga dijeli radnicima i siromašnim mještanima, 1922. organizira paške radnike u Jugoslavenski strukovni savez obnašajući dužnost tajnika, pokreće štrajk radnika Paške solane 1925, pokreće radničke kuhinje, osniva Hrvatske orlove i orlice na Pagu itd.3 Od 1929. do 1936. Felicinović djeluje u Šibeniku. Ante Skračić navodi brojne aktivnosti koje je Felicinović obavljao u tom razdoblju. Bio je rektor sjemeništa, držao je predavanja članovima Marijine kongregacije, uređuje časopis Katolik, socijalno je djelovao, vodio je križare u Šibeniku i priređivao Križarski priručnik za mlađe i odrasle, objavio više knjiga i knjižica. Svoj je rad s križarima intenzivirao od 1932, kada je izabran za prosvjetnog refe3
Zdravko Dizdar, »Prilog djelatnosti don Jose Felicinovića uoči i tijekom Drugog svjetskog rata (s naglaskom na njegov odnos prema ustaškom logoru Slana na Pagu 1941. god.)«, u: zbornik Život i djelo don Jose pl. Felicinovića, 52.
XI
FELICINOVIC-finalno.indd XI
28.11.2016. 8:58:06
Katolički socijalni aktivizam
renta Velikog križarskog bratstva u Zagrebu. Iako je njegovo djelovanje plodno, nenadano u kolovozu 1936. podnosi ostavku, što proizlazi i iz Biskupovog dopisa: »Ja primam Vašu ostavku na službu rektora šibenskog bogoslovnog učilišta i na druge službe koje ste obavljali u Šibeniku, te Vam se od srca zahvaljujem za sve dobro koje ste do sada učinili u sjemeništu i u gradu.«4 Felicinović se ponovno, od 1936. do početka rata 1941, nalazi na službi u Pagu, gdje obavlja poslove katehete na Nižoj državnoj gimnaziji, a od 1941. profesora i ravnatelja dužnosti. Istodobno je i kapelan benediktinki i duhovnik Društva katoličke akcije u Pagu. Krajem 1936. na Pagu osniva Križarsko bratstvo. Križarima redovito drži vjerska predavanja te organizira predavanja ostalih članova po križarskim uputama koje su dobivali iz Zagreba. Kako su se križari izrazito protivili komunističkoj propagandi, ne začuđuje što su komunisti u »svojim analizama iz početka 1945. o radu ustaša na otoku Pagu zaključili kako se do osnivanja križarske organizacije u Novalji (1935) i one u Pagu (1936) ‘rad ustaša na otoku nije uopće osjećao’.«5
4
Ante Skračić, »Djelovanje don Josipa Felicinovića u Šibeniku (1929.-1936.)«, u: zbornik Život i djelo don Jose pl. Felicinovića, 44.
5
Zdravko Dizdar, nav. čl., 55.
XII
FELICINOVIC-finalno.indd XII
28.11.2016. 8:58:06
Do početka rata 1941. Felicinović je svojom raznovrsnom zauzetošću među pučanstvom i svojim brojnim člancima, knjigama i brošurama bio poznat ne samo Pažanima već i cjelokupnoj hrvatskoj javnosti. O uključivanju Paga u Nezavisnu Državu Hrvatsku, ustaškom preuzimanju vlasti 24. svibnja 1941. i slavlju povodom toga događaja idućeg dana Felicinović izvještava javnost u tisku. U člancima »Zadnji trzaji Jugoslavije na Pagu« i »Veliko slavlje u Pagu«, objavljenim u Nedjelji, tjedniku za katolički rad iz Zagreba, Felicinović je kao velika većina Hrvata, želio hrvatsku državu neovisnu od Srbije i Beograda. Po Rimskim sporazumima od 18. svibnja 1941. otok Pag ostao je u sastavu NDH, dok je većina obale pripala Italiji. Godine 1941. osnovan je ustaški logor Slana na otoku Pagu, zbog kojeg je i Joso Felicinović osuđen na gubitak »nacionalne časti i na izgon u općinu rođenja« u trajanju od 10 godina. U obrazloženju presude don Josi stavlja se na teret »izjava… dana sa propovjedaonice da internirci u Slanoj nijesu ni goli, ni bosi, ni gladni, što je stajalo u očitoj kontradikciji sa realnošću…«6 Kada se komunistička vlast konstituirala nakon Drugog svjetskog rata, jedno od njenih glavnih obilježja u počecima bila je represija prema protivnicima. Pored pojedinačnih i masovnih likvidacija, osnivali su i različite vrste sudova koji 6
Isto, 72.
XIII
FELICINOVIC-finalno.indd XIII
28.11.2016. 8:58:06
Katolički socijalni aktivizam
su sudili denunciranim građanima po kratkom postupku, uglavnom na smrt. Pogubljenja su bila politički čin odmazde, a osuđeni su svrstani pod zajednički nazivnik ‘ratni zločinac’ i ‘narodni neprijatelj’. Mnogi su pogubljeni bez dokazane krivnje, istina je godinama zataškavana, a dokumenti koji bi mogli svjedočiti o obračunu s protivnicima sustavno su uništavani. S ciljem stigmatizacije Crkve, 1946. god. pojavljuje se knjiga sastavljena od falsifikata, prepariranih izjava i brojnih selektivno izvađenih citata iz tadašnjeg katoličkog tiska Dokumenti o protunarodnom radu i zločinima jednog dijela katoličkog klera te nevjerodostojno zlonamjerno propagandno djelo Magnum Crimen Viktora Novaka 1948. U kasnijem razdoblju ni najrigidniji zagovornici i povjesničari komunističke ideologije ne pozivaju se na ova djela, iako su ona de facto predstavljala službeni stav komunističkih vlasti. Felicinović je, za razliku od mnogih drugih, dobro prošao, možda zato što se samo jednom spominje u Novakovom djelu: »Don Jozo Felicinović, kanonik i župnik na Pagu još je u vrijeme prve Jugoslavije bio vatreni pristalica klerikalne partije. Kao organizator Orlova, a onda Križara, Felicinović je odgajao omladinu u ustaškom duhu i pripremio ih za buduće logornike i tabornike (kao što su bili Rükner, Herenda, Pastorčić, Oguić i drugi). Uspostavom NDH razvio je Felicinović znatnu ustašku djelatnost, lično kao i preko svojih križara. Koncentracioni logor u Slani imao je mnogu žrtvu iz XIV
FELICINOVIC-finalno.indd XIV
28.11.2016. 8:58:06
redova denuncijanata, koji su se skupili oko Felicinovića. Poglavnik ga je odlikovao 1944. ‘Redom za zasluge I stupnja’ i to ‘za dugogodišnji marljiv i revnostan rad u ustaškom pokretu’. Poslije oslobođenja osuđen je Felicinović na deset godina gubitka nacionalne časti i izgon u rodno mjesto Zadar.«7 O komunističkom postupanju i suđenju opširno piše povjesničar Zdravko Dizdar, objavljujući i različitu sudsku dokumentaciju, kao i bilješke Jose Felicinovića o uhićenju od OZNA-e prije suđenja i o tijeku sudskog postupka. Dizdar konstatira da komunistički Okružni narodni sud u Sušaku nije mogao utvrditi da je don Joso ikada bio član ustaškog pokreta i ustaša, a kamoli veliki pristaša. Prenosi da sam Felicinović kaže da je, uvidjevši da Kraljevina Jugoslavija ne rješava hrvatsko pitanje, od 1938 bio simpatizer HSS-a te je za tu stranku i glasovao na izborima, smatrajući će da će ona, za koju se hrvatski narod plebiscitarno odredio, to pitanje uspješno riješiti. Smatra da je Felicinović, kao katolički svećenik, Hrvat, a s obzirom na svoju raznovrsnu djelatnost, na svoja stajališta i na svoju popularnost, komunistima zaista bio ‘veliki’ politički protivnik, kojega je pod svaku cijenu trebalo ukloniti s Paga.8 Nakon pet godina internacije u 7
Viktor Novak, Magnum Crimen: Pola vijeka klerikalizma u Hrvatskoj, Nova knjiga, Beograd, 1986, 767.
8
Zdravko Dizdar, nav. čl., 56-57.
XV
FELICINOVIC-finalno.indd XV
28.11.2016. 8:58:06
Katolički socijalni aktivizam
Zadru, Felicinović je pomilovan i mogao se vratiti na Pag. Po nekim autorima, nakon dvije godine.9 Kako je kao ‘neprijatelj naroda’ bio pod stalnim nadzorom jugoslavenskih službi sigurnosti, nije neobično što su se službe početkom 1978. dokopale Felicinovićeva rukopisa o ustaškom logoru Slana na Pagu. Zbog toga je bio saslušavan i uslijedili su napadi. Tako 1988. književnik i publicist Ante Zemljar objavljuje u Beogradu djelo Haron i sudbine, u kojoj žestoko napada Felicinovića. Obrušava se najprije na njegova dva spomenuta teksta objavljena tijekom svibnja i lipnja 1941. u listu Nedjelji. U poglavlju „Prljavi prsti kanonika Josipa Felicinovića“ piše: »Još predratni ustaški organizator u Pagu, kanonik Joso plemeniti Felicinović, vjerojatno se dugo premišljao na koji način donekle, pred narodom oprati ruke sebi i svojim svećenicima koji su se na ovom dijelu Hrvatskog primorja uprljali organizacijom ili saradnjom sa ustašama i direktno ili posredno počinili zločine dostojne najgorih ratnih zločinaca.«10 U tekstu se dalje obrušava na Felicinovićeve ‘Lične uspomene’, optužujući da je bio jedan od onih koji je bio suorganizator logora Slana. Iznosi i sljedeći stav: »Felicinović, koji inače u očima svećenika kao svećenik 9
Usp. npr. Jure Krišto, Hrvatski katolički pokret: (1903.-1945.), Glas Koncila, Zagreb, 2004.
10
Ante Zemljar, Haron i sudbine, ‘Četvrti jul’, Beograd, 1988, 175.
XVI
FELICINOVIC-finalno.indd XVI
28.11.2016. 8:58:06
nije mnogo značio, i koji je svećenstvu više nanio sramote nego koristi, upleće se tih dana u samu srž ustaških poteza, isprepliće svoju aktivnost sa najodgovornijim ustašama od svojeg okoliša do samog centra.«11 Komentira i članak Glasa Koncila br. 10. od 10. III. 1985, gdje ga naročito smeta dio teksta u kojem se navodi da je Felicinović »...pred drugi svjetski rat već čvrsto povezan s revniteljima za hrvatsku državnu samostalnost«, odnosno riječ revnitelj, te navodi: »Hvala piscu ovog članka za svježi atribut pronađen za ustaše koje se u socijalističkoj Jugoslaviji može nazvati ‘revniteljima’ a da mu na ovo lisičje atributiranje nitko ne da zaslužan odgovor! Hvala svima vama koji bdijete nad ovo ostataka revolucionarnog duha, kraj kojih plove ovako duhovite ocjene korifeja pobijeđene prošlosti!«12 Felicinovića proglašava ciničnim falsifikatorom, demagogom za spas vlastite glave, prodavačem djetinjarija, nemaštovitim domišljaocem, bilješkarom i sl. Imputira Felicinoviću: »Došlo je, ponadao se, vrijeme, kad konačno opet može sa svojim čarobnim štapićem prevrtati činjenice kako mu odgovaraju ili graditi priče...«13 Za to djelo Dizdar navodi: »Zemljarov rječnik je pun mržnje, a kako u svojim optužbama ne daje ništa nepoznato niti ikakve konkretne dokaze o Felicinovićevoj 11
Isto, 178.
12
Isto, 179.
13
Isto, 194.
XVII
FELICINOVIC-finalno.indd XVII
28.11.2016. 8:58:06
Katolički socijalni aktivizam
krivnji i ‘zločinu’, to je očito da su te optužbe političke naravi.«14 Ističe i kako je poznato da je Felicinović nakon spoznaja o ubijanju nevinih ljudi u logoru intervenirao gdje je i koliko mogao, da je u nekoliko slučajeva spasio skupinu ljudi od upućivanja u logor Slanu i tako, možda, od smrti. Dopunjuje da je i sam Felicinović pisao da je uspio spasiti od smrti 30 osoba, što Hrvata, Srba i Židova. *** Joso Felicinović kao katolički svećenik i Hrvat bio je izuzetno angažiran na Pagu, ali i u Hrvatskoj prije Drugoga svjetskog rata na raznim poljima. Njegov se angažman posebno očitovao u njegovim brojnim objavljenim radovima, socijalnim i karitativnim aktivnostima. Njegova želja za samostalnom hrvatskom državom, kao i mnogo toga drugoga u bivšem režimu iskrivljeno se prikazivala. U rujnu 1999. u Zadru i Pagu nizom popratnih svečanosti, a pod visokim pokroviteljstvom zadarskog nadbiskupa msgr. Ivana Prenđe, obilježena je 110. obljetnica rođenja don Jose Felicinovića. Tom je prigodom upriličen i znanstveno-stručni skup Život i djelo don Josipa (Jose) Felicinovića, na kojem je sudjelovalo dvadesetak predavača, koji su održali svoja predavanja u Zadru i Pagu. Zbornik radova
14
Zdravko Dizdar, nav. čl., 85.
XVIII
FELICINOVIC-finalno.indd XVIII
28.11.2016. 8:58:06
s tog znanstveno-stručnog skupa objavili su 2002. Matica hrvatska Pag i Filozofski fakultet u Zadru.15 Shvaćanje i vrednovanja radova i prinosa Jose Felicinovića zahtijeva razumijevanje idejnih odrednica njegova vremena, naročito vremena između dvaju svjetskih ratova, kao i kretanja u Hrvatskom katoličkom pokretu, osobito u pitanju refleksije socijalnog nauka Crkve. Kršćanska refleksija na negativne posljedice liberalnog kapitalizma javlja se već tijekom prve polovice 19. stoljeća, a katolički pokret nastaje u njemačkim zemljama oko 1850. te se odatle širi u zemlje Austro-Ugarske Monarhije i druge europske države. Kako katolički pokreti nisu bili hijerarhijski organizirani, spontano su nastajali od vjernika, a svaki je katolički pokret imao svoje posebnosti. Zajednički nazivnik svim pokretima je suprotstavljanje idejama liberalnog kapitalizma i socijalizma, a to je pogodovalo i nastanku svojevrsnog podpokreta, tzv. katoličkog socijalnog pokreta. Začetnikom katoličkog socijalnog pokreta obično se smatra biskup Wilhelm Emmanuel von Ketteler (1811–1877), koji je 1864. objavio djelo Die Arbeit- erfrage und das Christenthum (Radničko pitanje i kršćanstvo). U tom djelu Ketteler usvaja kritiku položaja rada i radnika koju je poduzeo njemačkožidovski pravnik i socijalistički aktivist Ferdinand 15
Usp. popis autora u Literaturi.
XIX
FELICINOVIC-finalno.indd XIX
28.11.2016. 8:58:06
Katolički socijalni aktivizam
Lassalle, a kritizira i liberalni pogled te se zauzima za aktivnu ulogu ne samo sindikata, udruga i države već i kršćanski orijentiranih kapitalista. Nakon te knjige javno propovijeda potrebu reformi za povećanje plaća, kraće radno vrijeme, zabranu rada djeci u tvornicama, kao i ograničavanje rada ženama na teškim poslovima. Za ostvarenje tih ciljeva ističe potrebu da se i Crkva zauzme u tom pitanju u ime vjere, morala i ljubavi. Kettelerovo su djelo nastavili njegovi učenici, a utjecaj njegovih ideja osjetio se u Francuskoj, Austriji i drugim državama. Potkraj 19. i početkom 20. stoljeća pojavljuju se u Europi prvi obrisi socijalne države, a kršćansko promišljanje, kao svojevrsnu sintezu ideja kršćanskih socijalista i odgovor na jačanje ideja liberalnog kapitalizma i socijalizma, iznosi papa Lav XIII. u enciklici Rerum novarum (1891), kojom započinje organizirani socijalni nauk Katoličke Crkve.16 Uviđajući bijedu radnika tog doba, Papa enciklikom, u kojoj izlaže načela kršćanske demokracije, zove na uzbunu i zahtijeva hitne mjere koje moraju poduzeti tri strane: Crkva, država i sami radnici.17 Rerum novarum te poslije i encikli16
Stjepan Baloban, »Solidarnost u svjetlu socijalnog nauka Crkve«, u: O solidarnosti i supsidijarnosti u Hrvatskoj, Kršćanska sadašnjost – Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve, Zagreb, 2004, 47.
17
Marijan Valković, »Uvod«, u: Sto godina katoličkoga socijalnog nauka, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1991, IX.
XX
FELICINOVIC-finalno.indd XX
28.11.2016. 8:58:06
ka Quadragesimo anno (1931) pape Pija XI. oblikuju temelje katoličkog socijalnog nauka, a u teškom društvenom i gospodarskom stanju između dvaju svjetskih ratova katolička se misao u skladu s tim enciklikama razvija i homogenizira na tezi o neprihvatljivosti građanskih individualističkih i totalitarnih kolektivističkih društava – zauzimajući se za društvo nadahnuto kršćanskim vrijednostima. Sloboda se shvaća kao nešto što ljudskoj osobi nije izvanjsko i akcidentalno, nego imanentno i esencijalno, zbog čega onda i ne čudi što Rudolf Weiler kao prvo načelo katoličkog socijalnog nauka ističe načelo osobe.18 Organiziranije katoličko djelovanje u Hrvatskoj počinje 1900. održavanjem Prvog hrvatskog katoličkog sastanka u Zagrebu. Potom su uslijedile brojne aktivnosti, od osnivanja katoličkih udruženja, organiziranog djelovanja vjernika laika, održavanja socijalnih manifestacija do različitih tribina, konferencija i tečajeva. Pojavila su se i brojna djela socijalne problematike koja još čekaju svoju valorizaciju, a njihovi autori, nakon više od polustoljetne zabrane, izlazak iz zaborava. Hrvatski katolički pokret, iniciran od krčkoga biskupa Antuna Mahniča, poticao je razvoj i angažiranje katoličkog laikata u crkvenom i javnom 18
Rudolf Weiler, Uvod u katolički socijalni nauk, Školska knjiga, Zagreb, 1995, 39 i 109.
XXI
FELICINOVIC-finalno.indd XXI
28.11.2016. 8:58:06
Katolički socijalni aktivizam
životu sa svrhom otpora liberalizmu širenjem kršćanskih vrijednosti. Od brojnih aktivnosti iz tog početnog razdoblja vrijedi istaknuti osnivanje više katoličkih društava za mladež te pokretanje časopisa Hrvatska straža i Luč. Socijalno pitanje tada postaje jedno od središnjih pitanja i u okviru našeg katoličkog pokreta, iako je socijalnih rasprava u katoličkom duhu bilo i prije. U prvotnom razdoblju primjetan je znatan ‘slovenski’ neotomistički utjecaj na razmatranja o socijalnim i organizacijskim pitanjima, prije svega Antona Mahniča, tada još slovenskoga svećenika, te Janeza Kreka i Aleša Ušeničnika. Mahničeve su aktivnosti poznate, osobito organizacijske naravi, a oživljavanju razumijevanja Hrvata i Slovenaca pridonio je i Janez Krek, vrlo sklon Hrvatima, čija su djela obogatila tada malobrojnu socijalnu literaturu u Hrvatskoj. O njihovu utjecaju Janez Juhant tvrdi: »Tako su Slovenci Hrvatima dali dva prvaka: Mahniča koji je temeljito raščistio kulturne pojmove i Kreka koji je stvorio katoličku socijalnu Hrvatsku.«19 Od hrvatskih mislilaca u početnom razdoblju vrijedi istaknuti Vilka Anderlića, svećenika Đakovačke i Srijemske biskupije i profesora na visokoj bogoslovnoj školi u Đakovu, koji je objavio prvi priručnik katoličkog društvenog nauka na hrvat19
Janez Juhant, »Društveno-političko djelovanje u Slovenaca«, Bogoslovska smotra, 59/3–4 (1989), 297.
XXII
FELICINOVIC-finalno.indd XXII
28.11.2016. 8:58:06
skom jeziku pod naslovom Sociologija (1912). Tim je djelom približio svećenstvu i vjerničkom puku društveni nauk Crkve, napose sadržanu u socijalnim enciklikama pape Lava XIII. Obradio je komunalnu politiku, obrtničko, seljačko, radničko i žensko pitanje te problem organizacije kapitala, štrajka i radničkih plaća. Iz tog razdoblja, do kraja dvadesetih godina prošlog stoljeća, treba istaknuti i misli Frana Milobara i Urbana Talije, a u nešto kasnijem razdoblju i Petra Grkca i Velimira Deželića Mlađeg. Socijalno pitanje shvaća se kao pitanje »kako bi trebalo urediti ljudsko društvo, da se ukloni socijalno zlo i da čovjeku bude dobro«; socijalno je zlo »bijeda, koja izlazi iz lošega reda u ljudskom društvu, a zahvata čitave staleže. To zlo nije skrivio sebi pojedini čovjek sam, nego ga je skrivilo loše uređenje ljudskoga društva, pa pojedini čovjek ne može sam sebi ni pomoći već se socijalno zlo može ukloniti samo zajedničkim naporom.«20 Od 1920-ih u Hrvatskoj na katoličku inteligenciju, osobito na njihova društvena i socijalna razmatranja, sve više utječu mislioci koji su studirali u Parizu. Milan Ivšić, Ivan Merz, Juraj Šćetinec, Bonifacije Perović, Mario Matulić, Đuro Gračanin, Krsto Spalatin, Drago Ćepulić i dr. sa svojih studija donose nove ideje za kritiku individualizma, libe20
Velimir Deželić sin, Socijalno pitanje, Jeronimska knjižnica, Zagreb, 1926, 6.
XXIII
FELICINOVIC-finalno.indd XXIII
28.11.2016. 8:58:06
Katolički socijalni aktivizam
ralizma, kapitalizma i marksizma, kao i formalne demokracije te totalitarističkih diktatura. Tim sustavima i doktrinama pretpostavljaju izgradnju novog duhovnog čovjeka, ali prilagođeno tadašnjim hrvatskim prilikama – čovjeka ukorijenjena u svom narodu. Polazeći od lošeg stanja pojedinca, za koje je odgovorno loše uređenje ljudskoga društva, tj. od tadašnje velike ekonomske krize, a osobito nakon enciklike Quadragesimo anno Pija XI, u hrvatskim katoličkim krugovima do izražaja dolazi još snažnija kritika svih inačica liberalnog kapitalizma i marksizma. To je vidljivo naročito u tekstovima Ivšića, Perovića i Šćetinca, predvodnika socijalne misli 1930-tih godina, koji kritikom postojećih sustava pokušavaju graditi sustav temeljen na kršćanskim vrijednostima osobe i vlastitog narodnog duha. Kao najveći zamah socijalnog nauka Crkve u Hrvatskoj možemo odrediti upravo te, tridesete godine, a vrhunac toga je bilo održavanje četiri socijalna tjedna u Zagrebu, koji počinju 1932. i završavaju 1940, usredotočenih na raspravljanje o temama načela društvene obnove, obitelji u današnjem društvu, društvenom poretku i društvenim pokretima, te brizi za buduća pokoljenja Hrvatske. Don Joso Felicinović bio je izvrsno upućen u mnoga svjetska i hrvatska društvena i socijalna kretanja, ali njima nije pristupao sa znanstvenog ili teorijskog vidika. Svoj zadatak je vidio u tome da taj nauk Katoličke Crkve približi širem puku. Iako XXIV
FELICINOVIC-finalno.indd XXIV
28.11.2016. 8:58:06
ga zbog njegovih brojnih radova možemo označiti kao socijalnog mislioca, on je ipak prije svega bio socijalni djelatnik i socijalni publicist. Objavio je više od trideset knjiga i velik broj članaka, prikaza i prijevoda s više jezika. Bio je okrenut mnoštvu znanstvenih grana i ljudskih oblasti i interesa. Ipak, uza sve to, njegova je prva teorijska zaokupljenost ostala društveni odnosno socijalni nauk Crkve. O toj temi najviše je pisao i govorio na skupovima u različitim prilikama i na svim mjestima. Kroz prizmu socijalnog nauka Crkve Felicinović je pisao o obrazovanju, ovisnosti, mladima, iseljavanju stanovništva, feminizmu, katoličkim pokretima, političkim pitanjima, svećenstvu, papinstvu, duhovnoj obnovi, moralnoj krizi društva, masoneriji, orlovstvu, križarstvu i brojnim drugim temama. Uz to je revno obavljao svoju dužnost duhovnog voditelja i idejnog nadahnitelja u Velikom križarskom bratstvu i Katoličkoj akciji. Sagledavajući njegov publicistički rad i katolički angažman, fra Bernardin Škunca karakterizira: »On je socijalno i karitativno angažirani kršćanin i svećenik u svjetlu Svetoga pisma, posebno Evanđelja, te smjernica ili dokumenata Učiteljstva Katoličke crkve. Njegovo je socijalno gledanje teo-antropološko i patriotsko.«21 Povjesničar Šime Peričić konstatira da je Felicinović bio i eko21
Bernardin Škunca, »Pogled u socijalno pitanje don Jose Felicinovića prema arhivskoj ostavštini«, u: zbornik Život i djelo don Jose pl. Felicinovića, 132.
XXV
FELICINOVIC-finalno.indd XXV
28.11.2016. 8:58:06