Lurd by Glas Koncila

ISBN 978-953-241-472-1

Josip Vnučec

Lurd hodočasnički pratitelj

Draga braćo i sestre, za hvalimo zajedno Gospo dinu za ovo apostolsko putovanje bogato tolikim duhovnim darovima. Po sebice hvalimo Njega, jer je Marija, ukazavši se svetoj Bernardici, svijetu dala novu povlasticu da susret ne božansku ljubav koja liječi i spasava. U Lurdu, Sveta Djevica poziva sve da zemlju vide kao mjesto našega hodočašća prema konačnoj domovini, pre ma nebu. Papa Benedikt XVI, 17. rujna 2008.

h o d o č a s n i č k i p r at i t e l j

100 kuna

Lurd hodočasnički pratitelj

Lurd

www.glas-koncila.hr

k a rta 44

Otvori, Isuse, moje srce, nadu, misli i osjećaje svojoj poniznosti, revnosti i ljubavi. Obdari me svojom milošću, svjetlom i mirom. Usprkos mom otporu i oholosti razvij me do punine savršena čovjeka, kakav si bio ti u Nazaretu pred Bogom i ljudima, daj da i ja rastem u slavu Tvoga Oca. Amen!

4 34

9 47

43 2 39

54 6

17 5

31 30

36 23 20

ULAZI 1. VRATA SVETOG MIHAELA 2. VRATA SVETOG JOSIPA 3. BAZILIKA BEZGREŠNOG ZAČEĆA 4. ULAZ SERPENTINAMA 5. ULAZ OD ŠUME 6. ULAZ OD LIVADE 7. OBALA S DRVOREDOM 8. ŠPILJA 9. SLAVINE S VODOM IZ IZVORA

10. 11. 12. 13. 14. 15. 16.

KUPALIŠTA OKRUNJENA GOSPA INFORMACIJE PASTORALNI CENTAR HODOČASNIČKI UREDI SKLONIŠTE SVETOG MIHAELA DIORAMA (izložba lurdskih događaja)

17. PIKNIK 18. DVORANE ZA SASTANKE, TELEFON ZA BOLESNIKE 19. HEMICIKL (polukružna dvorana) I DVORANE 5,6,7,8 20. DVORANA NAŠA GOSPA

21. 22. 23. 24. 25.

DVORANA Mgr. LAURENCE MUZEJ RIZNICA DVORANA BISKUPA TEASA ROTONDE (okrugle kule) BAZILIKA BEZGREŠNOG ZAČEĆA, tzv. GORNJA BAZILIKA

26. 27. 28. 29. 30.

KRIPTA BAZILIKA GOSPE OD KRUNICE KAPELICA NA ESPLANADI BAZILIKA PIA X, tzv. PODZEMNA CRKVA SVETE BERNARDICE I DVORANE 1,2,3,4

31. KAPELA KLANJANJA 32. KAPELA SVETOG JOSIPA

33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. 40. 41. 42. 43. 44.

KAPELA POMIRENJA KRIŽNI PUT PRVA POMOĆ LIJEČNIČKI URED DVORANE I KAPELICE PRIHVATILIŠTE NAŠA GOSPA

45. NESELJE MLADIH 46. GRAD SVETOG PETRA (CITE ST-PIERRE) 47. 48. 49.

URED CITEA ST-PIERRE PAVILJONI OBITELJSKI PASTORAL, KATEKUMENAT

PRIHVATILIŠTE MARIJE SAINT FRAI

50. 51. 52.

ZDRAVLJE BOLESNIH ŠATOR KLANJANJA PO DANU IZGUBLJENE STVARI I URED ZA MISNE NAKANE

PRIJEM BOLESNIKA KRIŽNI PUT ZA BOLESNIKE MUZEJ SVETE BERNARDICE KINO BERNARDICA KINO UZ ŠUMU

53. PODIJ NA LIVADI 54. PUT VODE

hodočasnički pratitelj

Josip Vnučec

Lurd

Josip Vnučec, lurd hodočasnički pratitelj Copyright © Glas Koncila, Zagreb, 32015. Nakladnik: Glas Koncila, Kaptol 8, Zagreb Tel.: 01/4874 315; faks: 01/4874 319 E-pošta: prodaja@glas-koncila.hr www.glas-koncila.hr Za nakladnika: Ivan Miklenić Biblioteka: Putovi vjere. Knjiga 2. Jezično uređenje: Josip Sinjeri Grafičko oblikovanje: Mirjana Kos, Blaženka Matić Notografija: Tomislav Koščak Fotografije: Shutterstock, Josip Vnučec, Robert Šreter, Nedjeljko Pintarić, Josip Đurbek, Mladen Čobanović (46), Ivan Uldrijan (56) Priprema za tisak: Glas Koncila Tisak: Grafika Markulin, Lukavec Treće dopunjeno izdanje tiskano u rujnu 2015. ISBN 978-953-241-472-1 CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 000911897.

francuska

Josip Vnučec

hodočasnički pratitelj

Lurd

Uvod HODOČAŠĆE KROZ POVIJEST RELIGIJÂ

Adalbert Rebić Od svojega prvog pojavka na pozornici svijeta čovjek putuje tražeći uvijek nove ciljeve, istražujući zemaljska obzorja i težeći prema beskrajnome: plovi rijekama i morima, uspinje se na sveta brda, na čijim vrhuncima zemlja idealno dodiruje nebo, putuje i kroz vrijeme, obilježavajući ga svetim datumima, osjeća rođenje kao ulazak u svijet i smrt kao izlazak iz svijeta da bi sišao u utrobu zemlje ili da bude uzet u božanske predjele.1 Put je, doista, simbol života, koji se izražava mnogostrukim činima, kao što su odlazak i povratak, ulazak i izlazak, silazak i uzlazak, putovanje i odmor. Hodočašćenje je pojava koju susrećemo u svim religijama, a osobito u religijama Knjige, u židovstvu, kršćanstvu i u islamu. Prema tim religijama hodočašćenje je putovanje vjernika k svetomu mjestu što ga je posvetilo božanstvo ili se tu rodio, živio ili čudesno djelovao osnivač religije ili neki religijski učitelj u namjeri da se on (vjernik) ondje moli u izuzetno povoljnome duhovnom okružju. Tako su za nas kršćane mjesta hodočašćenja Sinaj, Jeruzalem, Betlehem, Nazaret, općenito Sveta Zemlja, i mjesta djelovanja i smrti Isusovih apostola (od Jeruzalema do Rima), te konačno mjesta Papinsko vijeće za duhovnu brigu oko selilaca i putnika, Hodočašće u Velikom jubileju 2000. Preveo Adalbert Rebić, Kršćanska sadašnjost, Dokumenti 113, Zagreb, 1998., str. 5. Usp. A. Rebić, »Fenomen hodočašćenja u Bibliji i u Islamu«, Bogoslovska smotra 54(1984), str. 516 – 527.

očitovanja, prikazanja Blažene Djevice Marije (Lurd, Fatima, Međugorje). Ova mjesta mi nazivamo svetim mjestima. Na svetome mjestu obično je podignuto svetište, oko kojega i u kojem se vjernici skupljaju, mole, pjevaju duhovne pjesme i čitaju Sveto pismo. Ta sveta mjesta mogu biti u samoj zemlji u kojoj živi vjernik ili daleko izvan nje. Zato su hodočašćenja često vrlo naporna i povezana s opasnostima na putu. Nekad su opasnosti bile vrlo različite, zarazne bolesti, glad i fizička iscrpljenost, a danas kvar na prometalima kojima se vjernici služe da bi brže i komotnije stigli na sveto mjesto. Tako je hodočašće često vezano uz neke žrtve i odricanja. Zato je dobro koje hodočasnik traži upravo nagrada za izvršeni napor. Cilj je hodočašćenja naime postizanje nekoga materijalnog ili duhovnog dobra, koje po vjerovanju hodočasnika to sveto mjesto, odnosno osoba koja je vezana uz to sveto mjesto može podariti ili posredovati za dar kod Boga. U hrvatskome jeziku izraz hodočašće pretpostavlja kao vrlo važan element hodočasničke prakse hod, pješačenje, odnosno posvećenje toga hoda svetim mjestom ka kojemu se hodočasnik kreće i ciljem koji se želi postići. U grčkome jeziku analogne riječi apodemein i ekdemein znače prije svega napustiti svoj narod, svoju zemlju, svoju zajednicu i otputovati. Dakle hodočašćenje je neki dug put, put kojim vjernik napušta svoju zemlju i odlazi daleko od svojeg zavičaja. Slično u latinskome jeziku peregrinari znači otići daleko od svojeg zavičaja; peregrinatio je stanje: biti daleko od svoje domovine. U latinskome riječ peregrinus znači stranac, beskućnik. Zato je u starini trebalo hodočasnika zaštititi, a svaka se povrjeda hodoča6

Uvod

francuska

snika kažnjavala. U Bibliji se zaštita hodočasnika, stranca, beskućnika drži dobrim djelom (Mt 25, 35. 38. 43).2 Hodočašćenje je vrlo omiljena praksa među pobožnim svijetom jer: 1. upošljava sve čovjekove (audio-vizualne, motorne, emocionalne) sposobnosti; 2. naglašava i produbljuje zajedničarske veze, koje su vrlo važan čimbenik u vjerskim emocijama; 3. naglašava vrijednost i produžuje spomen na vjerske uspomene koje su s tim mjestom povezane; 4. učvršćuje međunarodne, društvene, kulturne i civilizacijske veze, koje nadilaze granice naroda ili čak rasa. Hodočasnici se obično na dugu putu zaustavljaju, trguju, kupuju i prodaju, sastaju se s nepoznatim ljudima, izmjenjuju materijalna i duhovna dobra, upoznavaju kulturne vrjednote naroda u čiju su sredinu došli kao tuđinci ili kroz čiju su sredinu prošli. Zato se hodočašćenje kao takvo pojavljuje dosta kasno u povijesti religija, onda naime kada je već učinjen stanovit napredak u društvenim odnosima (obitelj, klan, pleme, narod, država, ceste, putovi, svetišta i tako dalje).3

Hodočašćenje u Svetom pismu U izraelskom zakonodavstvu za hodočašćenje postoje izrazi hagg i ‘alah. Izraz hagg (odatle arapski hadž) X. Leon-Dufour, Rječnik biblijske teologije, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1968., sub voce.

A. Bell, »Warum pilgern?«, u Pastoralblatt für die Diözesen Aachen, Berlin u. a. 59(2007), 117 – 120; I. Bourquin, »Gehend die Welt erfahren: zu Fuß von San Sebastian nach Gibraltar«, u Orientierung 67(2003) 191 – 193; R. Curik, »Der Mensch unterwegs, der Mensch als Pilger«, u Der Wahrheit verpflichtet (FS K. Krenn), Graz, 2006., 716 – 715.

povezuje dvije predodžbe, predodžbu blagdana i predodžbu hodočašćenja. Najprije je, u starini, taj izraz značio ophod, procesija, vjersko putovanje u hram. Kasnije u biblijskim tekstovima jednostavno znači blagdan (Am 5, 21; 8, 10). Drugi izraz, ‘alah, povezan je s putovanjem u Jeruzalemski hram. U nj se naime sa svih strana Palestine moralo uzlaziti, penjati se, ići gore (često u psalmima). »Pridošlice smo pred tobom, putnici kao svi naši očevi.« (1 Ljet 29, 15) Očevi, patrijarsi već su u Starom zavjetu hodočastili. Njihova sveta mjesta bila su Betel, Beeršeba, Penuel, Šekem, Šilo, Gilgal, Jeruzalem i druga mjesta. Upravo po tome što su u ta mjesta hodočastili očevi naši, to jest Abraham, Izak, Jakov i Jakovljevi sinovi, ona su kasnije za sve Izraelce (židovske vjernike) postala sveta mjesta. Poslije povratka Židova iz Babilonskog sužanjstva obnovljen je Hram u Jeruzalemu (515. pr. Kr.), a obnovljena su i organizirana hodočašća u Jeruzalem (Ezr 7, 19). Ona dobivaju razne liturgijsko-bogoštovne oblike i vezuju se za određene blagdane u židovstvu (Pesah, Pedesetnica i Sukot). Odatle hodočasnički psalmi (psalmi 120 – 134). Oni odražavaju radost i veselje koje hodočasnici osjećaju penjući se prema Jeruzalemu (Ps 122: »Obradovah se kad mi rekoše: ›Hajdemo u dom Jahvin!‹«), sigurnost koju hodočasnici osjećaju boraveći u Domu Jahvinu (Ps 125), jedinstvo svih vjernika u Jahvi i oko Jahve (Ps 122; 133 i 134) i tako dalje.4 Svi su odrasli vjernici dužni hodočastiti. Izuzeti su Crow, L.D., The Songs of Ascents (Ps 120–134). Their Place in Israelite History and Religion, Atlanta / Georgia, 1996.

Uvod

francuska

bili samo žene, djeca, starci i bolesnici. Čim je dječak navršio dvanaest godina, bio je dužan5 hodočastiti u Jeruzalemski hram. U helenističko i rimsko doba dolazili su židovski hodočasnici u Jeruzalem iz svih dijelova Rimskog Carstva, i kopnenim i morskim putem. Blagdan je bio u Jeruzalemu pomno pripravljen za hodočasnike: narod poučen, Hram urešen, liturgija (bogoslužje) propisima uređena i ozakonjena… Kad su hodočasnici došli u Hram, prinijeli su žrtvu, molili, slušali čitanje Svetog pisma, pjevali psalme i veselili se u krugu svojih prijatelja i svojih rođaka. U Jeruzalemu su se našli i oni koji se godinama nisu viđali. Tu su se susreli židovski hodočasnici iz Palestine s onima iz dijaspore, iz inozemstva. Josip Flavije spominje6 da se za cara Nerona o blagdanu Sjenica (hebr. Sukot) moglo u Jeruzalemu naći oko 2,7 milijuna židovskih vjernika. Pretjerao je broj, no oko pola milijuna vjernika ih se zacijelo moglo naći ondje za taj veliki blagdan. Kada je islam u 7. stoljeću osvojio zemlje Bliskog istoka, uništio je gotovo sve kršćanske i židovske zajednice u tim zemljama. Ostali su samo ostatci ostataka. U Jeruzalemu je ostala kršćanska i židovska zajednica, istina desetkovana, koja je omogućila židovskim i kršćanskim vjernicima posjećivanje svetih mjesta u Palestini. Jeruzalem je sad sveti grad ne samo za židovske, nego i za kršćanske vjernike, pa i za muslimane. Muslimani u Jeruzalemu štuju kao sveta mjesta džamije Al Aksu Talmud, Sukka 2, 8.; usp. dvanaestogodišnji dječak Isus u Hramu prema Lk 2, 42.

Josip Flavije, Antiquitates judaicae (Židovske starine) VIII, 4, 1. 9

i Omarovu džamiju, židovski vjernici Zid plača (Zapadni zid razrušena Hrama), a kršćani mjesta Isusove muke i Isusov grob, a u Betlehemu kraj Jeruzalema mjesto Isusova rođenja. Za vrijeme križarske vladavine (11. – 12. stoljeće), pa i poslije, kršćani sa Zapada organiziraju česta i brojna hodočašćenja u Svetu Zemlju, u Jeruzalem, u Betlehem, u Nazaret, često puta i unatoč ugrozi koja je dolazila s muslimanske strane.

Hodočašćenje u kršćana Hodočašće, znak stanja Kristovih učenika u ovom svijetu,7 uvijek je zauzimalo važno mjesto u životu kršćanina. Po uzoru na Isusa hodočasnika ranokršćanska je zajednica cijenila hodočašćenje u Jeruzalem, pogotovo jer je Jeruzalem bio posvećen mukom, smrću i uskrsnućem Isusa Krista. Kršćani hodočaste na Isusov grob u Jeruzalemu. Ni uz jedno mjesto kršćanska duša nije bila toliko vezana koliko upravo uza sveti grad Jeruzalem. Zato je Jeruzalem otpočetka kršćanstva bio cilj kršćanskih hodočasnika. Dokazuju to brojni hodočasnici i hodočasnice iz Rimskog Carstva od 4. do 7. st. po Kristu (Egeria je primjer za sve njih8), sve do vremeUsp. Drugi vatikanski koncil, Dogmatska konstitucija Lumen gentium, br. 49, vidi u Drugi vatikanski koncil. Dokumenti, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2007.

Egeria, aliter Etheria, hodočasnica (podrijetlom iz Španjolske) u Svetu Zemlju. Svoj put po Svetoj Zemlji opisala je u djelu Itinerarium Etheriae ad Loca Sancta, 381 – 384. po Kr. To djelo mnogostruko osvjetljuje život kršćana u jeruzalemskoj Crkvi, osobito u bazilici Groba Isusova, u 4. stoljeću. Glavnina knjige je posvećena liturgij-

Uvod

francuska

na provale muslimanskih Arapa u Svetu Zemlju u 7. stoljeću i njihova opustošenja Svete Zemlje. Jeruzalem je za kršćane postao simbolom njihove vječne, nebeske domovine, cilj njihova hodočašćenja kroz ovu suznu dolinu (usp. Gal 4, 26; Heb 12, 22; Otk 3, 12). Zemaljski život shvaćen je u novozavjetnim spisima kao hodočašće kroz suznu zemaljsku dolinu (usp. 2 Kor 5, 6. 8). Kršćani su sebe shvaćali kao peregrini, paroikoi, ksenoi, tj. tuđince, pridošlice, kojima nije stalna domovina ovdje na zemlji nego na nebesima (Fil 3, 20): prema toj nebeskoj domovini (grč. politeuma) hodočastimo kao pobožni tuđinci, hodočasnici (usp. 1 Pt 2, 11; 4, 12; 3 Iv 5; Heb 13, 9). »Tijekom povijesti, kršćanin je polazio na put da svlada svoju vjeru na mjestima koja čuvaju uspomenu na Gospodina, ili na onim mjestima koja predstavljaju važne trenutke povijesti Crkve. Posjećivao je svetišta koja časte Majku Božju, ili svetišta koja podržavaju živim primjer svetaca. Njegovo je obraćenje proces obraćenja, žudnja za intimnošću s Bogom, povjerljiva molitva za svoje materijalne potrebe. U svim svojim mnogostrukim vidovima hodočašće je uvijek bilo za Crkvu čudesan milosni dar. U suvremenom društvu, koje je obilježeno intenzivnim kretanjima, hodočašće je prilika da se iskuse novi poticaji. Da bi se moglo odgovoriti u skladu s ovom stvarskim obredima u Jeruzalemu za uskrsnog trodnevlja. Djelo je pisano kasnim latinskim jezikom, kojim se govorilo u Rimskom Carstvu u 4. stoljeću i na koji je sv. Jeronim preveo Sveto pismo (prijevod zvani Vulgata). U nas je djelo preveo na hrvatski, napisao uvod i bilješke Marijan Mandac, Makarska 1999. 11

nošću, dušobrižništvo hodočašćenja mora imati jasne teološke zasade koji će ga opravdati, razvijajući ga u sličnu i trajnu praksu u kontekstu općeg dušobrižništva. Trebat će iznad svega imati na umu da je evangelizacija konačni razlog zbog kojeg Crkva predlaže i bodri hodočašća, tako da ih pretvara u iskustvo duboke i zrele vjere.«9 »Hodočašće proživljeno kao slavljenje vlastite vjere za kršćanina je ono kultno očitovanje koje treba ostvariti u skladu s tradicijom, s religioznim osjećajem i kao ostvarenje svoje pashalne egzistencije. Sama dinamika hodočašća jasno objavljuje neke etape koje hodočasnik postiže i koje postaju paradigma svega njegova vjerskog života: polazak očituje njegovu odluku da pođe na put do cilja i da postigne duhovne ciljeve svojega krsnog poziva; put ga vodi do solidarnosti s braćom i do priprave, dužne za susret s Gospodinom; posjet svetištu poziva ga na slušanje riječi Božje i na sakramentalno slavljenje; povratak naposljetku podsjeća ga na njegovo poslanje u svijetu kao svjedoka spasenja i graditelja mira. Važno je da te etape hodočašća, proživljene zajedno s drugima ili individualno, budu obilježene bogoštovnim činima, koji mu trebaju objaviti autentičnu dimenziju, koristeći se u tu svrhu tekstovima koje predlažu liturgijske knjige.«10 Hodočašće u Velikom jubileju 2000., str. 6. Usp. i dokument Nacionalnog ureda Talijanske biskupske konferencije za pastoral slobodnog vremena, turizam i šport, Pastorale del Pellegrinaggio, Rim, 1996., str. 44. 9

Hodočašće u Velikom jubileju 2000., str. 39 – 40. Usp. Kongregacija za božanski kult, »Usmjerenja i prijed lozi za slavljenje marijanske godine« (3. travnja 1987.), u Notitiae 23 (1987.), str. 342 – 396. 10

Kip Majke BoĹžje BistriÄ?ke s djetetom Isusom okrunjen krunom hrvatskih vladara

Lurd

14 Lurd

Blagoslov blagoslov hodočasnika na polasku Kad se skupi hodočasnička zajednica, zgodno je otpjevati prikladnu pjesmu. Nakon pjevanja slavitelj rekne: U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Svi se prekriže i odgovore: Amen. Zatim slavitelj pozdravi nazočne: Bog, spasenje naše i utjeha, bio sa svima vama. Svi odgovore: I s duhom tvojim. Tada slavitelj pripravi nazočne da prime blagoslov ovim ili sličnim riječima: Predraga braćo, započinjemo ovo sveto hodočašće. Sjetimo se s kakvom smo nakanom poduzeli ovaj sveti pothvat. Mjesta koja želimo pohoditi dokaz su pobožnosti Božjega naroda: onamo vjernici često odlaze i odanle se vraćaju snažno utvrđeni u očitovanju kršćanskoga života i radosno spremni za izvršavanje djela ljubavi. Ali mi hodočasnici moramo nešto pridonijeti i vjernicima koji ondje stalno žive: moramo dati primjer svoje vjere, ufanja i ljubavi da se svi, i domaći i došljaci, obogate uzajamnim izgrađivanjem.

* Usp. Rimski obrednik. Blagoslovi, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, str. 127.

čitanje riječi božje Zatim čitač ili netko od nazočnih ili sam slavitelj čita koji odlomak Svetoga pisma. 2 Kor 5, 6b–10 »Iseljeni smo od Gospodina« Poslušajte, braćo, riječi Pavla apostola Korinćanima! Dok smo naseljeni u tijelu, iseljeni smo od Gospodina. Ta u vjeri hodimo, ne u gledanju. Da, puni smo pouzdanja i najradije bismo se iselili iz tijela i naselili kod Gospodina. Zato se i trsimo da mu omilimo, bilo naseljeni, bilo iseljeni. Jer svima nama se pojavi pred sudištem Kristovim da svaki dobije što je kroz tijelo zaradio, bilo dobro, bilo zlo. Ili: Iz 2, 2–5 »U Gospodnjoj hodimo svjetlosti«. Dogodit će se na kraju danâ... Lk 2, 41–51 »Išli su u Jeruzalem«. Isusovi su roditelji svake godine o blagdanu Pashe... Lk 24, 13–35 »Približi im se Isus i pođe s njima«. U ono vrijeme: Dvojica su učenika na uskrsni dan putovala u selo... Heb 10, 19–25 »Pristupajmo s istinitim srcem u punini vjere«. Imamo, braćo, slobodan ulaz u Svetinju...

blagoslov

1 Pt 2, 4–12 »Kao pridošlice i putnici«. Predragi, pristupite k Isusu, Kamenu živomu... Prema prilikama može se izmoliti ili otpjevati psalam s pripjevom ili koja druga prikladna pjesma. Ps 24 (23), 1–2. 3–4. 5–6 P. (usp. 6) Ovo je naraštaj onih koji traže lice tvoje, Gospodine. ........... Gospodnja je zemlja i sve na njoj, * svijet i svi koji na njemu žive. On ga na morima utemelji * i na rijekama učvrsti. ........... Tko će uzići na Goru Gospodnju * tko će stajati na svetom mjestu njegovu? Onaj u koga su ruke nedužne i srce čisto: † duša mu se ne predaje ispraznosti, * i ne kune se varavo. ........... On blagoslov prima od Gospodina * i nagradu od Boga, Spasitelja svoga. Takav je naraštaj onih koji traže njega, * koji traže lice Boga Jakovljeva. ...........

Ps 27 (26), 1. 4. 13–14 P. (usp. 4) Za jedno molim Gospodina: da živim u Domu Gospodnjem. ........... Gospodine mi je svjetlost i spasenje: * koga da se bojim? Gospodine je štit života moga: * pred kime da strepim? ........... Za jedno molim Gospodina, * samo to ja tražim: da živim u Domu Gospodnjem * sve dane života svoga, da uživam milinu Gospodnju * i Dom njegov gledam. ........... Vjerujem da ću uživati dobra Gospodnja * u zemlji živih. U Gospodina se uzdaj, ojunači se, † čvrsto nek bude srce tvoje: * u Gospodina se uzdaj! ........... Slavitelj prema prilikama održi nazočnima kratak nagovor u kojem objasni biblijsko čitanje, da vjerom shvate smisao slavlja.

blagoslov

prošnje Slijedi zajednička molitva. Od predloženih prošnji slavitelj može odabrati one koje mu se čine prikladnije, a može dodati i druge prema posebnim okolnostima ili prilikama hodočasnika. S pouzdanjem zazovimo Boga koji je početak i svrha našega hodočašćenja. Zamolimo ga ovim riječima: O. Gospodine, milostivo prati naše putovanje! Oče sveti! Dok je tvoj narod putovao pustinjom, ti si mu sam bio vodič i put: – na početku ovoga puta dobrostivo nam pruži svoju zaštitu da svekolike opasnosti nadvladamo i sretno se kući vratimo. O. Svoga si nam Jedinorođenca dao kao put da njime dođemo k tebi: – učini da ga vjerno i ustrajno slijedimo. O. Dao si nam Mariju vazda Djevicu da nam bude slika i uzor nasljedovanja Krista: – podaj da ju uvijek promatramo i dostojno hodimo u novini života. O. Svoju Crkvu, dok putuje zemljom, k sebi upravljaš po Duhu Svetom: – udijeli nam da tebe tražimo iznad svega i hodimo putem tvojih zapovijedi. O. Ti nas pozivaš k sebi putem pravednosti i mira: – udijeli nam da te jednoć promatramo u vječnoj domovini. O. 19

blagoslovna molitva Tada slavitelj raširenih ruku doda: Svemogući Bože! Onima što te ljube uvijek iskazuješ svoje milosrđe i onima što te traže nigdje nisi daleko. Budi s nama, svojim slugama, koji pobožno započinjemo hodočašće: put nam upravljaj po svojoj volji; danju neka nas pokriva tvoja spasonosna sjena, a noću neka nam svijetli tvoja milost, da uz tvoju pratnju sretno prispijemo do mjesta kome hrlimo. Po Kristu Gospodinu našemu. O. Amen.

završetak obreda Tada slavitelj završi obred govoreći: Neka Gospodin ravna našim putem i neka ga spasonosno raspoređuje. O. Amen. Neka Gospodin bude s nama i neka nas prati na putu. O. Amen. Put što ga sada s pouzdanjem započinjemo neka uz Božju pomoć sretno dovršimo. O. Amen. Zgodno je zapjevati prikladnu pjesmu. 20

blagoslov

Neka te blagoslovi Gospodin Neka te blagoslovi Gospodin i neka te čuva! Neka te licem svojim obasja, milostiv ti bude! Neka pogled svoj Gospodin svrati na te i mir ti donese!’ Tako neka stavljaju moje ime nad sinove Izraelove, i ja ću ih blagoslivljati. Iz Knjige Brojeva 6, 22–27

Smilovao nam se Bog i blagoslovio nas, obasjao nas licem svojim, da bi sva zemlja upoznala putove tvoje, svi puci tvoje spasenje! Nek’ se vesele i kliču narodi, jer sudiš pucima pravedno i narode vodiš na zemlji. Neka te slave narodi, Bože, svi narodi neka te slave! Bog nas blagoslovio! Neka ga štuju svi krajevi svjetski! Psalam 67, 2–3. 5–6. 8

Polazak iz Zagreba prema Lurdu

SLO

MOKRICE

ZAGREB

h r va t s k a

HRVATSKA Republika Hrvatska prostire se na 56.542 četvornih kilometara kopna te joj pripada 31.067 četvornih kilometara površine teritorijalnog mora. Duž Jadranske obale, dužine 5.835,3 kilometra, smjestilo se 1 185 otoka, hridi i grebena, od kojih je samo 47 otoka nastanjeno. Prema popisu stanovništva provedenom 2011. Republika Hrvatska ima 4 284 889 stanovnika, od kojih se katolicima izjasnilo 86,28 %, pravoslavnima 4,44 %, muslimanima 1,47 %, broj članova ostalih vjerskih zajednica pojedinačno ne prelazi 1 %, dok je 3,81 % izjavilo da ne pripada nekoj vjerskoj zajednici. Tijekom 1991. godine, nakon raspada SFRJ, Republika Hrvatska ostvarila je svoju državno-pravnu neovisnost i samostalnost. Sveta Stolica je priznala državu Hrvatsku već 13. siječnja 1992. Hrvatsku biskupsku konferenciju sačinjava 16 nad/biskupija: Bjelovarsko-križevačka biskupija, Dubrovačka biskupija, Đakovačko-osječka nadbiskupija, Hvarska biskupija, grkokatolička Križevačka biskupija, Krčka biskupija, Porečko-pulska biskupija, Požeška biskupija, Riječka nadbiskupija, Sisačka biskupija, Splitsko-makarska nadbiskupija, Šibenska biskupija, Varaždinska 23

biskupija, Zadarska nadbiskupija, Zagrebačka nadbiskupija, Vojni ordinarijat. Nad/biskupije čine četiri metropolije: Đakovačko-osječku, Riječku, Splitsku i Zagrebačku, dok je Zadarska nadbiskupija izravno podložna Svetoj Stolici. Pogled u povijest

Hrvati su kršćanstvo prihvatili prije više od trinaest stoljeća. Prve dodire sa Svetom Stolicom imali su već 641. godine, kad su primili papina izaslanika opata Martina, koji je došao od njih otkupiti kršćansko roblje i kosti mučenika. Hrvati su pokršteni između VII. i početka IX. stoljeća. U IX. stoljeću Hrvati su već uključeni u veliku europsku kršćansku zajednicu. Njihovi vladari grade crkve i podižu samostane. Branimir 789. piše papi Ivanu VIII. te mu obećava vjernost i poslušnost. Papa odgovara pismom od 7. lipnja 879. i kaže da je slavio misu na grobu sv. Petra i tom prilikom zazvao Božji blagoslov na Branimirovu zemlju i njegov narod. Već od IX. stoljeća u Hrvatskoj se bilježi jedinstvena pojava u cijelome rimokatoličkom svijetu, rimokatolička liturgija na narodnom jeziku, s posebnim glagoljskim pismom. Unatoč raznim nesuglasicama i 24

Snaga im raste od časa do časa * dok ne ugledaju Boga na Sionu. ........... Ps 122 (121), 1–2. 4–5. 6–7. 8–9 U Dom ćemo Gospodnji radosno ići ........... Obradovah se kad mi rekoše: * »Hajdemo u Dom Gospodnji!« Eto, noge nam već stoje * na vratima tvojim, Jeruzaleme. ........... Onamo ulaze plemena, plemena Gospodnja, † po zakonu Izraelovu, * da slave ime Gospodnje. Ondje stoje sudačke stolice, * stolice doma Davidova. ........... Molite za mir Jeruzalemov! * Blago onima koji te ljube! Neka bude mir u zidinama tvojim * i pokoj u tvojim palačama! ........... Radi braće i prijatelja svojih * klicat ću: »Mir tebi!« Radi Doma Gospodina, Boga našega, * za sreću tvoju ja ću moliti. ........... Slavitelj prema prilikama održi nazočnima kratak nagovor u kojem objasni biblijsko čitanje, da vjerom shvate smisao slavlja. 284

pjesme

285

286

blagoslov

prošnje Slijedi zajednička molitva. Od predloženih prošnji slavitelj može odabrati one koje mu se čine prikladnije, a može dodati i druge prema posebnim okolnostima ili prilikama hodočasnika. Ponizno zamolimo Gospodara neba i zemlje, koji je htio da se punina božanstva nastani u Kristovoj ljudskoj naravi. Zato recimo: O. Pogledaj, Gospodine, iz svoga svetišta i blagoslovi svoj narod Sveti Oče! Ti si htio da vazmeni izlazak tvoga naroda na otajstven način predoznači put našega spasenja: – udijeli nam da na svim svojim putovima velikodušno i dragovoljno uza te prianjamo. O. Crkvu si svoju na svijetu postavio kao svetište, odakle svima svijetli pravo svjetlo: – učini da se k njoj odasvud stječu mnogi narodi i hode tvojim putevima. O. Po tvojoj božanskoj riječi nije nam ovdje stalno boravište: – učini da s pouzdanjem tražimo ono buduće. O. Ti nas učiš kako na putevima života treba prepoznavati znakove tvoje nazočnosti: – neka nam tvoj Sin na putovanju bude pratilac i sustolnik pri lomljenju kruha. O.

287

blagoslovna molitva Tada slavitelj raširenih ruku doda: Blagoslovljen budi, Bože, Oče Gospodina našega Isusa Krista! Ti si između sviju naroda sebi izabrao pobožni narod koji nastoji činiti dobra djela. Na božanski si način taknuo srca ove braće hodočasnika da uza te još vjernije prionu i spremnije ti služe. Molimo te, obogati ih svojim blagoslovima. Kad se kući vrate, neka riječima veličaju tvoja čudesna djela a svojim ih dobrim djelima očituju. Po Kristu Gospodinu našem. O. Amen.

završetak obreda Tada slavitelj završi obred govoreći: Gospodar neba i zemlje, koji je htio milostivo biti s vama u ovome hodočašću, neka vas uvijek svojom zaštitom čuva. O. Amen. Bog, koji je svoju raspršenu djecu u Kristu Isusu skupio u jedno, neka vam udijeli da i vi u njemu budete jedno srce i jedna duša. O. Amen. Bog, koji vam svojom milošću daje htjeti i izvršiti, neka svojim blagoslovom utvrdi vašu pobožnost. O. Amen. Pohvalno je obred završiti prikladnom pjesmom. 288

289

Blagoslov Gospine krunice Krunice se može blagosloviti zajedno s ostalim nabožnim stvarima prema ovome redu, a može ga primijeniti svećenik i đakon. R. Pokaži nam, Gospodine, milosrđe svoje. O. I spasenje svoje daj nam! Iz Evanđelja po Luki Majka je Isusova brižno čuvala sve ove uspomene u svom srcu. A Isus napredovaše u mudrosti, dobi i milosti kod Boga i ljudi. Lk 2, 51b–52 Nakon toga slavitelj raširenih ruku govori: Neka je blagoslovljen Bog i Otac naš, koji nam daje da razmatramo o otajstvima njegova Sina i vjerom ih slavimo. Neka nama, svojim vjernicima, udijeli da, potpomognuti pobožnim moljenjem krunice, zajedno s njegovom Majkom Marijom neprestano u svom srcu razmišljamo i čuvamo Isusove radosti i djelovanje te njegovu muku i slavu! Po Kristu Gospodinu našemu. O. Amen. Ili: Na spomen otajstva života, smrti i uskrsnuća Gospodina našega i na čast Djevice Marije, Majke Kristove i Majke Crkve, neka bude blagoslovljen tko god se pobožno posluži ovom krunicom te zadobije zagovor za dušu i zaštitu za tijelo. U ime Oca i Sina † i Duha Svetoga. 290

blagoslovi

O. Amen.

Blagoslov nabožnih predmeta Ovaj se red primjenjuje za blagoslov medaljica, križića, religioznih slika koje se ne izlažu na svetim mjestima, škapulara, krunica i sličnih predmeta za obavljanje pobožnih čina. Ovaj red može primijeniti svećenik i đakon. R. Pokaži nam, Gospodine, milosrđe svoje. O. I spasenje svoje daj nam! Sve što god riječju ili djelom činite, sve činite u imenu Gospodina Isusa, zahvaljujući Bogu Ocu po njemu! Kol 3, 17 Slavitelj raširenih ruku govori: Blagoslovljen da si, Gospodine, izvore i početniče svakoga blagoslova! Tebe veseli pojačana pobožnost tvojih vjernika. Dobrostivo budi uz ove svoje sluge. Noseći ove znakove vjere i pobožnosti, neka se iz dana u dan preoblikuju u sliku tvoga Sina. Koji živi i kraljuje u vijeke vjekova. O. Amen. Bog, koji nam je u Kristu objavio svoju slavu, neka vam dade da svoj život suobličite s njegovom slikom te ga jednom uzmognete gledati licem u lice. O. Amen. Blagoslovio vas svemogući Bog, Otac i Sin † i Duh Sveti. O. Amen.

291

Tebe Boga hvalimo 1. Tebe Boga hvalimo, vjerno ispovijedamo, vječnog Oca slavimo složnim glasom pjevamo: Na nebesih anđeli štuju te s arkanđeli. 2. Kerubini složno svi duboko se klanjaju serafini smjerno ti jednoglasno pjevaju: Svet, svet, svet je Gospod Bog, Kralj preslavni puka svog. R. Blagoslivljajmo Oca i Sina sa Svetim Duhom. O. Hvalimo i uzvisujmo ga u vijeke. R. Blagoslovljen si, Gospodine, na svodu nebeskom. O. I dostojan hvale i slavan i uzvisivan dovijeka. R. Gospodine, usliši molitvu moju. O. I vapaj moj k tebi da dođe. R. Gospodin s vama. O. I s duhom tvojim. 292

molitve

R. Pomolimo se: Svemogući, vječni Bože, koji si slugama svojim u ispovijedanju prave vjere dao da spoznaju slavu vječnoga Trojstva, i u mogućstvu veličanstva da se klanjaju jedinstvu: molimo da se čvrstoćom iste vjere vazda od svih protivština obranimo. Bože, čijemu milosrđu nema mjere i čije je dobrote beskrajno blago, premilostivomu veličanstvu tvomu zahvaljujemo na udijeljenim darovima i molimo vazda tvoju blagost: ne ostavi onih kojima na njihove molbe daješ što prose, već ih pripravi na buduću nagradu. Po Kristu Gospodinu našemu. O. Amen.

Ispovijest vjere Hrvata katolika Odlukom hrvatskih biskupa moli se ova ispovijest vjere navečer nakon Anđeoskoga pozdravljenja ili poslije večernje molitve:

Čvrsto vjerujem u Boga Oca i Sina i Duha Svetoga. Životom želim potvrditi svoj krsni savez s Bogom i tako obnoviti pradjedovski zavjet vjere u Isusa Krista i vjernosti Katoličkoj Crkvi. Svoju odluku polažem u Bezgrješno Srce Presvete Bogorodice Marije. Amen. Najvjernija Odvjetnice na braniku stoj, čuvaj našu svetu vjeru i hrvatski dom. 293

Pogovor

va je knjiga nastala po želji mnogih hodočasnika koje sam vodio na hodočašće u Lurd u proteklim godinama. Godinama sam skupljao razne materijale po knjigama, novinama, revijama i to sam prenosio hodočasnicima dok smo putovali tim mjestima. Mnogi su izrazili želju da to napišem i stavim u kakav priručnik jer bi rado kadikad se podsjetili na hodočašće. Tu sam namjeru iznio svom prijatelju, vlč. Dragutinu Bosnaru, koji se rado latio posla i te moje »šalabahtere« priredio za tečno čitanje. Veoma sam zahvalan na njegovu trudu. Obratio sam se i prečasnom dr. Adalbertu Rebiću, profesoru biblijskih znanosti na KBF-u Sveučilišta u Zagrebu i ekspertu za hodočašćenje po Svetoj Zemlji, neka napiše koju riječ predgovora, što je on spremno i rado učinio. Od srca mu zahvaljujem. Ideju o knjizi sam iznio i tadašnjem ravnatelju Glasa Koncila vlč. Nedjeljku Pintariću, koji je rado prihvatio cjelokupnu organizaciju kako bi se to i uspjelo realizirati, te mu ovom prilikom zahvaljujem. Zahvaljujem svim hodočasnicima koji su bili sa mnom na hodočašću, kao i onima koji će ovu knjigu uzeti u ruke da ih podsjeti i potakne na čašćenje Boga hodeći od svoje životne postaje do postaje. Volio bih da ova knjiga pomogne svima koji se odlučuju na hodočašće, kako bi im putovanje bilo ispunjeno udivljenjem Bogu, koji je veličanstven u svim svojim djelima, od kojih nekoja pokušavaju izraziti i ljudski um, srce i ruke oblikujući prirodu mnogim umjetninama, koje smo na ovom putu uspjeli primijetiti i obići. Josip Vnučec 295

Sadržaj hodočašće kroz povijest religijâ....................... 5 blagoslov hodočasnika na polasku................15 Čitanje Riječi Božje.......................................................16 Prošnje............................................................................19 Blagoslovna molitva......................................................20 Završetak obreda..........................................................20

neka te blagoslovi gospodin...............................21 HRVATSKA...........................................................23 Pogled u povijest.................................................................24 Hrvatski svetci, blaženici i Božji ugodnici.......................26

SLOVENIJA...........................................................29

mokrice............................................................................31 ljubljana.........................................................................32 postojna ..........................................................................33 ITALIJA..................................................................35

monte grisa...................................................................42 monfalcone ...................................................................42 redipuglia .....................................................................43 akvileja ...........................................................................44 grado ................................................................................45 venecija ...........................................................................46 296

padova ..............................................................................49 vicenza ............................................................................59 montecchio maggiore .............................................59 verona .............................................................................61 brescia .............................................................................62 milano ..............................................................................63 torino ..............................................................................67 castello di rivoli ......................................................80 avigliana ........................................................................80 sacra di san michele ...............................................80 susa ...................................................................................80 A L P E ...................................................................81 FRANCUSKA........................................................87

modane ............................................................................97 chambery ........................................................................97 grenoble .........................................................................98 valence ............................................................................99 provansa .......................................................................100 mornas ...........................................................................103 orange ...........................................................................103 avignon .........................................................................105 297

nîmes ...............................................................................117 montpellier ...............................................................118 béziers ...........................................................................122 narbonne .....................................................................124 carcassonne ...............................................................125 castelnaudary ..........................................................129 lauragais .....................................................................129 Villefranche-de-rouergue ...............................131 albi ..................................................................................133 Toulouse ......................................................................135 Tarbes ............................................................................138 LOURDES (LURD) .................................................139

cité saint-pierre (Grad sv. Petra) .............................166 bartrès...........................................................................168 agde .................................................................................181 sète ..................................................................................182 arles ...............................................................................184 salon-de-provence .................................................186 marseille ......................................................................188 aix-en-provence .......................................................194 azurna obala – (Côte d’Azur) ....................................195 brignoles .....................................................................196 298

sadrĹžaj

toulon ...........................................................................197 esterelsko gorje ......................................................198 saint-tropez ..............................................................199 saint-raphaĂŤl ...........................................................200 cannes ............................................................................201 grasse .............................................................................202 nica ..................................................................................203 monako ..........................................................................206 menton ..........................................................................210 Ventimiglia.................................................................213 Bordighera .................................................................213 San remo .......................................................................214 Taggia ............................................................................214 Imperia ...........................................................................215 Diano Marina ...........................................................217 Albenga ........................................................................217 Savona ...........................................................................217 Albisola Marina .....................................................217 Arenzano ....................................................................218 Genova ..........................................................................221 Ovada .............................................................................224 299

Tortona ........................................................................224 Voghera ........................................................................225 Piacenza .......................................................................227 Cremona .......................................................................228 litanije blažene djevice marije........................230 zdravo kraljice.........................................................232 krunica ili ružarij .................................................234 križni put.....................................................................237 pjesme..............................................................................253 blagoslov hodočasnika na povratku..........281 Čitanje Riječi Božje.....................................................282 Prošnje..........................................................................287 Blagoslovna molitva....................................................288 Završetak obreda........................................................288 Blagoslov Gospine krunice.........................................290 Blagoslov nabožnih predmeta...................................291

tebe boga hvalimo...................................................292 ispovijest vjere hrvata katolika....................293 pogovor..........................................................................295 sadržaj...........................................................................296

300

bilješke

HODOČAŠĆE

SE NASTAVLJA. . . Rim, Lurd, Sveta Zemlja, Fatima...

∂ www.glas-koncila.hr

Kaptol 8, 10000 Zagreb Tel. 01/ 4874 300 01/ 4874 315 Faks 01/ 4874 319 E-mail: prodaja@glas-koncila.hr

k a rta 44

4 34

9 47

43 2 39

54 6

17 5

31 30

36 23 20

10. 11. 12. 13. 14. 15. 16.

KUPALIŠTA OKRUNJENA GOSPA INFORMACIJE PASTORALNI CENTAR HODOČASNIČKI UREDI SKLONIŠTE SVETOG MIHAELA DIORAMA (izložba lurdskih događaja)

17. PIKNIK 18. DVORANE ZA SASTANKE, TELEFON ZA BOLESNIKE 19. HEMICIKL (polukružna dvorana) I DVORANE 5,6,7,8 20. DVORANA NAŠA GOSPA

21. 22. 23. 24. 25.

DVORANA Mgr. LAURENCE MUZEJ RIZNICA DVORANA BISKUPA TEASA ROTONDE (okrugle kule) BAZILIKA BEZGREŠNOG ZAČEĆA, tzv. GORNJA BAZILIKA

26. 27. 28. 29. 30.

KRIPTA BAZILIKA GOSPE OD KRUNICE KAPELICA NA ESPLANADI BAZILIKA PIA X, tzv. PODZEMNA CRKVA SVETE BERNARDICE I DVORANE 1,2,3,4

31. KAPELA KLANJANJA 32. KAPELA SVETOG JOSIPA

33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. 40. 41. 42. 43. 44.

KAPELA POMIRENJA KRIŽNI PUT PRVA POMOĆ LIJEČNIČKI URED DVORANE I KAPELICE PRIHVATILIŠTE NAŠA GOSPA

45. NESELJE MLADIH 46. GRAD SVETOG PETRA (CITE ST-PIERRE) 47. 48. 49.

URED CITEA ST-PIERRE PAVILJONI OBITELJSKI PASTORAL, KATEKUMENAT

PRIHVATILIŠTE MARIJE SAINT FRAI

50. 51. 52.

ZDRAVLJE BOLESNIH ŠATOR KLANJANJA PO DANU IZGUBLJENE STVARI I URED ZA MISNE NAKANE

PRIJEM BOLESNIKA KRIŽNI PUT ZA BOLESNIKE MUZEJ SVETE BERNARDICE KINO BERNARDICA KINO UZ ŠUMU

53. PODIJ NA LIVADI 54. PUT VODE

ISBN 978-953-241-472-1

Josip Vnučec

Lurd hodočasnički pratitelj

h o d o č a s n i č k i p r at i t e l j

100 kuna

Lurd hodočasnički pratitelj

Lurd