Zvrrr!!! Javise! SMakovaminipostera zvoniti”ADVENTOBITEL”! studeni_07.indd 1
15.10.2007, 17:12:41
PIŠE: VIC & RIŠE: TICI TATA … REKLA MI JE ANA DA SAM RASTRESENA… DA, DA…
A MOŽDA MI JE ANA TO REKLA JER SAM JE „STRESLA” LOPTOM U GLAVU…?
NEĆU GA SAD NIŠTA PITATI… IZGLEDA ZAMIŠLJEN…
TATA , A ŠTO JE TO „RASTRESENOST”?
JOŠ NEŠTO?
OHO, STIGLI STE!
ČEKAJ, NEMAM SAD VREMENA, OBJASNIT ĆU TI KASNIJE…
HEJ, TATA, VIDI! MALI JE RASTRESAO SVE BOMBONE PO PODU… JE LI TO “RASTRESENOST”?
…ILI JE MOŽDA PRIMIJETILA DA SE TRESEM OD STRAHA PRIJE KONTROLNOGA?....
A… ŠTO JE OVO!?
NE, NE… PUSTI ME SAD DA NAĐEM…
HMM… NIŠTA, HVALA… I… DOVIĐENJA…
E… TO JE RASTRESENOST! UPRAVO TO!
ZNAŠ LI TI ŠTO JE RASTRESENOST? DOGAĐA LI TI SE PONEKAD DA SI RASTRESEN? DA JEDNO RADIŠ, A DRUGO MISLIŠ? OPIŠI MI NEKU SVOJU (ILI TUĐU) „RASTRESENU” ZGODU I TO MI POŠALJI (DO 22. STUDENOG). MOŽDA OSVOJIŠ NAGRADU!
Omotstude08.indd 2
22.10.2007 11:40:35
GODINA XLII. BR. 3 (426)
studeni 2007.
KNJIGA PU T O K A Z ZA ŽIVOT
premetaljka
TEK IZ MAKA spoznah jasno: ova knjiga nemalena mudrošću je ispunjena! Zato svima kažem glasno: čitajte je mnogo puta! Čuvat će vas svetost njena od skretanja s pravog puta! 01.indd 1
U STUDENOM - O SVETOSTI!
M
jesec studeni započinjemo proslavom Svih svetih. Prilika je to ne samo da se sjetimo svih onih svetih ljudi, koji su nam ostavili primjer uzornoga života prema Bogu i ljudima. Prilika je to da se podsjetimo kako smo i svi mi pozvani biti sveti! I stari i mladi, roditelji i djeca, svećenici, redovnici i laici... - svi možemo sveto živjeti, svatko prema svojoj dobi i zanimanju. Jer, sveci su prijatelji Božji, žive onako kako se Bogu sviđa, i to u molitvi, druženju s ljudima, u igri, u radu, ali i u teškoćama, bolestima, nevoljama... - u svim događajima i trenucima svoga života! Mak vam i u ovom broju pokazuje kako je lako postati svet...
... na primjeru Isusa Krista Kralja svega stvorenoga (str. 26-27)
... vršeći svakodnevno svoje obveze (str. 38-39)
... nadahnjujući se životima svetih: apostola Pavla (str. 16-20), Nikole (str. 50-51) ili Barbare (str. 22-23)
... slušajući Riječ Božju (str. 2-3)
... ponašajući se bratski prema drugima (str. 4-5)
... odupirući se napasti prekomjernog gledanja televizije (str. 48-49)
... i, naravno, u dobronamjernoj i prijateljskoj igri i zabavi, koju možete pronaći i na svakoj Makovoj stranici. Budite prijatelji Božji! mali koncil - MAK
1
22.10.2007 12:05:54
VJERUJEM U USKRSNUĆE MRTVIH Vjerujem u uskrsnuće mrtvih i život vječni!
Z A DATA K
Bio bih stvarno izgubljen i moj život na zemlji ne bi imao potpuni smisao da ne vjerujem u uskrsnuće koje mi je Učitelj svojom nesebičnom žrtvom darovao, i u život vječni u tišini i miru Neba!
“Pročitaj” sliku! Svaki crtež pridruži jednom od dolje nabrojenih pojmova. Slobodno i sam(a) nadodaj kako zamišljaš raj, vječni život i Nebo!
32. nedjelja kroz godinu, 11. studenoga 2 Mak 7,1-2.9-14; Ps 17; 2 Sol 2,16-3,5; Lk 20,27-38
Kako zamišljam raj, vječni život, Nebo?
Kako će biti živjeti, tamo, kod Njega ne znam! Pustit ću da me moj Učitelj iznenadi! A do tada, trebam živjeti ovdje na zemlji, životom čovjeka jer preko zemlje dolazim do Neba! A Nebo postoji i sav moj rad i život usmjeren je prema njemu!
TVOJ GOVOR Tvoj govor o ratovima, potresima, poplavama i gladi, o izručenjima i dovođenjima pred suce i upravitelje država nikada neće izgubiti suvremenost! Nažalost! Voli bih da Tvoj govor bude ostavljen samo kao opomena Evanđelju... Kako bi bilo lijepo da zauvijek prestanu ratovi i sukobi, da zaboravimo oružje. Kako bi bilo lijepo da nestane gladi, da se može u svim krajevima svijeta slobodno vjerovati u Boga! Kako bi bilo lijepo tamnice i zatvore pretvoriti u nešto gdje bi čovjek mogao doživjeti raj!
2
mali koncil - MAK
02_3Nedj.indd 2
= vječnost = gledanje Boga = slušanje Božje riječi = radost = ljubav prema Bogu
= sreća = zajedništvo = blaženstvo = mir = pjesma
= prisutnost Presvetoga Trojstva = prisutnost Blažene Djevice Marije = prisutnost svetaca = ljubav prema bližnjemu
33. nedjelja kroz godinu, 18. studenoga Mal 3,19-20a; Ps 98; 2 Sol 3,7-12; Lk 21,5-19 Stvarno, kako bi tada bilo lijepo! No, srce se čovjeka pobrinulo da sve ovo bude samo čežnja, san koji se možda nikada neće pretvoriti u stvarnost...
Potrebno je zato, mijenjati srce čovjeka. Ono može biti izvor mržnje, ratova, gladi, nesreća, ali može biti i početak ljubavi, dobrote i poštenja. Ne treba mijenjati prvo srca drugih, nego svoje srce i samoga sebe! Kad bi barem svatko počeo mijenjati sebe i svoje srce... Tada bi nestala zla, ne bi bilo gladnih, a priroda se ne bi bunila protiv čovjeka! Počnimo mijenjati sebe i svoje srce! ODMAH!
Z A DATA K Što u svom srcu trebam i mogu promijeniti? Napiši u srce što bi trebao(la) mijenjati u svom odnosu prema Bogu i bližnjemu!
22.10.2007 12:24:40
Piše: Josip Šimunović
MOJ KRALJ Onom snagom kojom Te je razbojnik na križu u trenucima i Tvoje i njegove agonije priznao kraljem i molio za oproštenje, tom istom snagom želim Te i ja svakoga dana priznavati da si Ti moj Spasitelj i Kralj. Onaj za koga živim, kome se radujem, koji mi daje snage biti više čovjekom, ma koliko god to drugima koji puta izgledalo smiješno ili ludo... Tvoj sam i želim pokajničkom snagom razbojnika pored Tebe priznavati da znam pogriješiti, da znam biti zaslijepljen “kraljevstvima” koja me /ponekad/ sputavaju biti Tvojim učenikom. Tvoj sam i želim pokajničkom snagom razbojnika pored Tebe, moliti za oproštenje! Ti si moj Kralj!
BITI PRIPRAVAN Ne dopusti da smalakšem i da me san svlada. Želim biti budan za Dan kada ćeš doći i proći našom Zemljom! Želim biti pripravan. Raditi. Biti dobar. Biti čovjek. Voljeti druge. Imati vremena za Tebe i Tvoju riječ! Imati snage oduprijeti se kušnjama i napastima! Žrtvovati se. Diviti se Tvojim djelima! Pomagati bez smrknutog lica! Živjeti život kao dar za sebe, ali i za druge! Biti sretan što imam najboljeg prijatelja! ... i sve to kao da će Tvoj dolazak već sutra doći...
34. nedjelja kroz godinu - Krist Kralj, 25. studenoga 2 Sam 5,1-3; Ps 122; Kol 1,12-20; Lk 23,35-43
I onda kada činiš čudesa, i onda kada vraćaš vid slijepima, moć govora nijemima, doživljaj i ljepotu melodije gluhima... Ti si moj Kralj i Spasitelj i onda kada visiš na križu, s kojeg je potekao izvor ljubavi, dobrote i požrtvovnosti za svako Tvoje stvorenje, pa tako i za mene!
Z A DATA K Kakav je Isus, moj kralj? Što uopće znam o njemu? Napiši o Isusu Kralju kratak sastavak, pjesmu ili meditaciju. U suradnji i dogovoru s vjeroučiteljem/vjeroučiteljicom, katehetom/katehisticom, ono što si napisao/napisala možeš upotrijebiti kao molitvu na vjeronauku u školi ili župnoj katehezi ili kao meditaciju poslije pričesti na misi svetkovine Krista Kralja. Ako na vjeronauku u školi ili župnoj katehezi izrađujete ovaj zadatak, onda svojim radovima možete također ukrasiti pano u razredu ili liturgijsku ploču.
1. nedjelja došašća, 2. prosinca, godina A Iz 2,1-5; Ps 122; Rim 13,11-14; Mt 24,37-44
Z A DATA K Što sve činimo kada nekoga očekujemo? Kako se pripremaš za Isusov dolazak i to ne samo za Božić, nego i za njegov dolazak na kraju vremena? Svoje odgovore upiši na memo-ceduljice. Memo-ceduljice možeš zalijepiti na vidna mjesta u svojoj sobi kako bi te podsjećale na trajnu pripravnost u očekivanju Isusa! mali koncil - MAK
02_3Nedj.indd 3
3
22.10.2007 12:25:05
U zajednici smo svi jednako vaZni
Ž
ivimo u zajednici s drugima: u obitelji, u školi, u športskim aktivnostima, u župnoj i prvopričesničkoj zajednici. Lijepo nam je kad smo zajedno, kada se zajedno družimo i radujemo, međusobno pomažemo i podupiremo. No, zajednički život, ma koliko god to željeli, nije uvijek idiličan, kao u bajci...
Kad se želi biti “glavni”... Tamo gdje se zajedno živi dođe i do nesuglasica ili svađa. Nekad nam se to dogodi nenamjerno, zbog naših različitih naravi. Ponekad zbog toga što druge dovoljno ne poznajemo ili se ne trudimo upoznati ih, nego ih prosuđujemo prema nekoj svojoj slici koju o njima imamo. No, često se dogode svađe, prepirke i napetosti i zato što mnogi žele biti glavni, drugima upravljati i vladati. Žele, jednostavno, da sve bude po njihovome! Kako se to događa u zajedništvu odraslih, tako se događa i među vama djecom. Ili ne razumijete dovoljno svoje drugove, ili niste pažljivi na njihove potrebe i želje ili pak želite biti uvijek i u svemu glavni. Možda čak i u pripremi za prvu pričest? Tako se obično ponašamo prema drugima kada zaboravimo da je među nama prisutan Bog i da je svatko od nas vrijedan, a tu vrijednost i dostojanstvo mu je dao Bog, stvorivši ga na svoju sliku.
Zajednica je poput jednoga tijela Slične je poteškoće imala i kršćanska zajednica u Korintu. Tu je zajednicu osnovao apostol Pavao za vrijeme svoga drugog misijskog putovanja, između 50. i 52. godine, i s njome je ostao povezan. Korint je u Pavlovo
PAVLOV SAVJET - Pročitajte Pavlovo pismo Korintskoj zajednici: 1 Kor 12, 12-26. - Razgovarajte o svojoj zajednici. Usporedite Pavlovu sliku o tijelu s udovima sa svojom zajednicom u obitelji, razredu, prvopričesničkoj skupini ili župnoj zajednici. Nabrojite različite uloge i zadaće koje imate i pokušajte zamisliti što bi se dogodilo, da nekoga od vas nema. Sjetite se svih lijepih trenutaka koje zajedno doživljavate. Zatim pokušajte utvrditi kad se, najčešće, među vama u zajednici događaju nesuglasice ili netrpeljivosti i kako ih rješavate. Konačno, razmislite kako se ponašate u zajednici kada ste svjesni da je Isus među vama i s vama.
vrijeme bio svjetski grad, jedna od najvažnijih luka i trgovačkih središta grčkoga poluotoka. Pavao se u tu zadržao duže vremena, te upoznao Priscilu i Akvilu, kod kojih je živio. Nakon što je otputovao iz Korinta, Pavao je poslao pismo toj svojoj dragoj zajednici, u kojoj su u međuvremenu
PISMO ŽUPNOJ Z AJEDNICI
I
skoristite priliku vašega predstavljanja župnoj zajednici i napišite pismo vjernicima svoje župe. Pismo možete pročitati za vrijeme liturgijskoga slavlja. To neka bude vaša prvopričesnička poruka vjernicima u vašoj župi. Pismo možete započeti ovako: “Dragi vjernici naše župe…! I u našoj zajednici se ponekad događa kao što se događalo s kršćanima u Korintu...“
4
nastali problemi. Radilo se upravo o međusobnim odnosima, u čijim temeljima je bilo pitanje ili prepirka oko toga tko je važniji i značajniji. Pavao je doznao da se zajednica međusobno podijelila i da je ozbiljno raspravljala o nekim pitanjima, primjerice o različitim darovima Duha. Pavao upotrebljava sliku o tijelu i udovima da bi im poslao jasnu poruku. Tijelo ima različite udove, ali su svi jednako potrebni, da bi tijelo živjelo. Zajednica je poput tijela, satkana od članova, koji imaju različite darove, talente i uloge. Premda su različiti, svi su toj zajednici potrebni da bi ona služila svome cilju - svjedočenju i naviještanju Kristova evanđelja. I na kraju, bez Gospodina zajednica gubi svoju jedinstvenu slogu i bratsko ozračje.
MOLITVA ZA PRVOPRIČESNIKE Napišite svoja imena i stavite ih u košaru. Zatim u dogovoru sa župnikom ili vjeroučiteljem zamolite vjernike svoje župne zajednice da za vas mole. Svaki vjernik koji to želi, neka iz košare izvuče jedno vaše ime i neka vas molitvom prati do prve pričesti. Tko je koga izvukao - neka to bude tajna, koju ćete otkriti na slavlju prve pričesti.
mali koncil - MAK
PrPric04_05.indd 4
22.10.2007 12:34:34
Priredila: s. Valerija Kovač
Radni list:
„MOBIL” - TEŽI K RAVNOTEŽI
• Zajedno s vjeroučiteljem napravite jedan “mobil”, odnosno viseću igračku ili ukras, sastavljen od više dijelova, koji se trebaju tako rasporediti da tvore ravnotežu. • Pripremite čvrste vrpce i nekoliko drvenih štapića ili čvrstih plastičnih traka. Štapiće ili trake rasporedite i vrpcama povežite prema crtežu. Lakše ćete to izvoditi, ako najgornji štapić ili tvrđu plastičnu traku odmah objesite o strop, da može slobodno visjeti. Tako ćete bolje uspostaviti ravnotežu. • Pripremite također “utege” ili privjeske, koje ćete kasnije objesiti na pripremljenu konstrukciju. Radi potrebne težine, uzmite tvrdi karton i izrežite različite oblike: krug, srce, kocku, romb, itd. Poželjno je, radi lakšeg uspostavljanja ravnoteže, da oblici budu otprilike jednakih dimenzija. Neka svaki prvopričesnik izabere jedan oblik, na njemu nacrta sebe i napiše svoje ime. • Uz pomoć vjeroučitelja sada pokušajte svoje privjeske tako rasporediti da dobijete jedan lijepi “mobil”. Pri tom pazite na njegovu ravnotežu. Dogodit će se da - kad jedan element pričvrstite - ta strana prevagne u odnosu na drugu, te ćete morati dobro znati rasporediti svoje privjeske. • “Mobil” će vam slično Pavlovoj slici tijela, zorno pokazati poruku za život u zajednici. Svaki je član jednako važan bez obzira koju ulogu imao, i bez njega se
konstrukcija ili zajednica urušava i ne može ispravno funkcionirati. • Na kraju, ne zaboravite prikazati “pokretača” ili “motor” te konstrukcije, odnosno “glavu”! Nacrtajte na jedan od privjesaka Isusa i stavite ga na ono mjesto za koje mislite da drži sve ostale štapove i privjeske. Ubrzo ćete se složiti da je to vrh, koji je obješen o strop (Sve rečeno možete odmah, “za probu”, provesti i tu na papiru, docrtavanjem na Makovom crtežu).
• “Mobil” s Isusom i vašim glavama zadržite u prvopričesničkoj dvorani sve do prve pričesti. Neka vas podsjeća kako ćete se međusobno ponašati i koje će mjesto među vama zauzimati Isus.
mali koncil - MAK
PrPric04_05.indd 5
5
22.10.2007 12:34:58
Piše: Nikica Mihaljević
Kao što je sjajno sunce nespojivo s tamom, tako ni poslužitelje oltara, ministrante ne možemo povezati sa psovkom. Jedno s drugim nikako ne ide zajedno! No, kako oko sebe često čujemo psovku, ozbiljno se pitamo: “Kako se ja u svemu tome držim? Psujem li ponekad ili, ne daj Bože, češće?”
MINISTRANT I PSOVKA
P
oznata je izreka da su psovači gori nego psi i druge životinje. Pas ne laje na svoga gospodara, ne grize ga čak i ako ga ovaj udari. A psovač - vrijeđa svoga Boga i Gospodara bez ikakva razloga. Uzvraća mu tako, za sva duhovna i materijalna dobra, najgorim pogrdama.
Tko i gdje psuje? Na to pitanje nije teško odgovoriti: “Psuje se u gradu i na selu, u kući i na ulici, u trgovini i radionici; kod ovaca i kod svinja. Psuje se iz srdžbe i iz dobre volje; iz šale i iz zbilje; jedan psuje jer je trijezan, drugi jer je pijan; jedan jer je prezaposlen, drugi jer je nezaposlen; od psovke su i haljina na nama, i kruh u nama i krov nad nama.” Psuje se skoro na svakom mjestu: u školi, na ulici, u kućama, na TV i čak pred crkvom. Psuju i djeca koja ne idu u školu. Dovoljno je izići na ulicu ili stati pred ikoju školu i slušati. Bože sačuvaj što se sve može čuti! Porazna je istina da je naš narod, zajedno s Talijanima, na prvom mjestu ljestvice najvećih psovača.
6
Kod onih koji su u službi svetoga, ne smije biti mjesta za psovku!
Zašto se psuje?
Sveto pismo govori o psovci
Neki psovači se opravdavaju da ne misle što psuju. Ili kao da je to navika i da to čine nesvjesno. To psovače nikako ne opravdava, posebice kršćane - vjernike. Kao da zaboravljaju ili uopće ne misle što čine. Zato, da ne bismo upali u tu pogubnu naviku, valja biti oprezan. Najbolje je kloniti se društva u kome se huli na Boga. Jedan poslužitelj oltara si ne može dopustiti da vrijeđa Onoga koga poslužuje.
Već u Knjizi Izlaska čitamo Gospodinove riječi koje je izgovorio dajući Deset zapovijedi: “Ne izgovaraj uzalud ime Gospodina Boga svoga, jer Gospodin ne oprašta onome koji uzalud izgovara ime njegovo” (Izl 20,7). U Tobijinoj knjizi čitamo: “Prokleti će biti koji su Tebe prezreli, i osuđeni će biti svi koji su hulili na Tebe” (Tob 13, 16). Sveti Pavao upozorava: “Ne varajte se: ni bludnici, ni idolopoklonici, ni preljubnici... ni pijanice, ni psovači, ni razbojnici neće baštiniti kraljevstva Božjega (1 Kor 6,9-10). Sveti Juda Tadej, apostol, u svojoj poslanici navodi i prihvaća riječi starozavjetnog proroka Henoka: “Pazite! Dolazi Gospodin sa svojim svetim Desettisućama da sudi svima i da kazni sve bezbožnike za sva njihova bezbožna djela koja bezbožno učiniše i za sve uvredljive riječi koje oni, bezbožni grešnici, izgovoriše protiv njega” (Jd 14-15).
Koga sve vrijeđa psovka? “Ako psuješ Boga, isti čas si u ratu s onim koji život daje i oduzima. Ako psuješ svece, u neku ruku, psuješ i Boga jer su oni njegovi prijatelji. Ako psuješ nebo, ono je prijestolje Božje. Ako pogrđuješ sakramente, psuješ onoga koji ih je ustanovio - Isusa Krista. Psuješ li dušu, pogrđuješ sliku Božju.” A psuješ li svoga bližnjega - vrijeđaš i njega, i opet njegova Stvoritelja! Stoga psovaču savršeno pristaje riječ Svetoga pisma: “Grlo je njihovo otvoren grob... Zmijski je otrov u njihovim ustima” (Ps 13,3).
Gospa upozorava Ne osjećamo samo mi da je psovanje velika hula na Boga nego nas i naša nebeska Majka opominje. “Bog je previše vrijedan, neka ga ljudi prestanu vrijeđati, jer rat, glad, nerodica dolaze kao kazna za grijehe”, riječi su Majke Božje koje nam je 13. svibnja 1917. u Fatimi uputila preko malih vidjelaca. Ona, kao dobra Majka, još nas upozorava da će, ako se svijet ne popravi, doći do još većih nevolja. Zato, ne zbog straha od Božje kazne, nego jer smo Isusovi prijatelji, stvorit ćemo odluku: nikada i nikakva bogohulna psovka neće izaći iz naših usta!
mali koncil - MAK
06_7Minist.indd 6
22.10.2007 12:51:21
“cudesni svijet anðela”
O
duvijek su budila maštu i radoznalost starih i mladih ta tajanstvena bića iz nebeskoga svijeta, u čiju se zaštitu uzdamo. “Riječ anđeo označuje službu a ne narav. Pitaš kako se zove ta narav? Duh. Pitaš za službu? - Anđeo. Duh je po onome što jest, anđeo po onome što čini”, objasnio je sveti Augustin. Samo ime im kazuje ulogu. Anđeli (od grčkog “angelos” = glasnik) su Božji posrednici između Boga i ljudi. No, premda su duhovna bića, bez tijela, prikazujemo ih u ljudskom liku i to s krilima, gotovo neizostavno. Upravo anđeli jedan su od najčešće prikazivanih vjerskih motiva. Njihove likove nailazimo svugdje: u crkvama, na grobljima, putovima, slikama, spomenicima, čestitkama, ukrasima; i u najrazličitijim ulogama: kao čuvare, svirače, pjevače, plesače, navjestitelje, glasnike, pomagače... Gdje god ih vidjeli, uvijek nas upućuju na onaj nevidljivi svijet radosti i Božje prisutnosti pa i onda kada se prikazuju na posve svjetovan način. Taj “čudesni svijet anđela” možete upoznati od listopada 2007. do travnja 2008. u Etnografskom muzeju u Zagrebu, gdje je postavljena istoimena izložba, koja pokazuje bogatu zbirku najljepših anđeoskih likova iz različitih krajeva Hrvatske. Oko 300 izložaka prikazuje anđele na slikama, kipovima, fotografijama, ručnim radovima, čestitkama i sličicama, onako kako ih predstavlja Biblija i kako su prisutni u životu, vjerovanjima, običajima i pučkoj pobožnosti našega naroda. A posebno za tu izložbu izrađeni su dekorativni anđeli u prirodnoj veličini, koji dodatno ukrašavaju izložbeni prostor, potiču da se i mi na trenutak osjećamo dijelom toga nebeskoga svijeta, koji je po ovoj izložbi postao i nama stvaran i opipljiv. Zbog svega toga ponosni smo da je i naša izdavačka kuća “Glas Koncila” bila jedan od medijskih pokrovitelja te “anđeoske izložbe”! (s. Valerija Kovač) mali koncil - MAK
06_7Minist.indd 7
7
22.10.2007 12:51:50
KNJIGA ZA PRIJATELJE MISIJA
M
akov dugogodišnji suradnik, misionar salezijanac Danko Litrić nedavno je objavio knjigu “Vapaj siročadi iz Ruande”, u kojoj donosi svoja misionarska svjedočanstva, sudbine, pisma… Za izdavanje knjige pobrinule su se nacionalne uprave Papinskih misijskih djela Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a u njoj se može pročitati doista puno toga zanimljivog! Jer, don Danko je misionar u dalekoj Ruandi sve od 1981., dulje od četvrt stoljeća! Kako je rođen 1942., u Žeževici kraj Omiša, ispada da je već gotovo “napol Ruanđanin”! Svašta je proživio, gotovo svoj život izgubio, a mnoge mlade živote spasio… i sve je to u svojoj knjizi opisao! Neki tekstovi iz knjige već su ranije bili objavljeni u našem Maku ili Radosnoj vijesti (misijskom časopisu gdje se i može nabaviti don Dankovu knjigu) - ali svi odreda su vrlo zanimljivi: i oni potresno tužni, i oni duhoviti i nasmijani, i oni “zamišljeni”…i ovaj donji, koji smo upravo za vas iz njegove knjige odabrali!
MISIONARI - SIROMAŠNI?
8
esu li misionari siromašni? To je pitanje mnogih ljudi u Africi. To je pitanje i mnogih u Europi, koji nisu nikada bili u Africi, koji vide na televiziji afričku bijedu. O tome se pitaju i posjetitelji misionara, kad vide kuće, namještaj i način života u Africi. Odgovor je - nisu i jesu! Kako? Ovaj istinit događaj bit će odgovor na to pitanje. Dogodilo se to meni, ne nekome drugome. Došao mi dobrotvor iz Švicarske. Dobar i svet čovjek. Pomaže mnogim
J
svaki onaj koji voli, koji ljubi - koji se žrtvuje i koji živi za drugoga… Odsjeo je u jednom malom hotelu - kod jednog drugog Švicarca. Tu sam ga trebao susresti rano ujutro, prvoga dana nakon dolaska u Ruandu. Bio sam točan, kao švicarski sat. Ali on, Švicarac, nije bio na vrijeme na dogovorenom mjestu! Izišao je u grad, nije mogao po planu obaviti što je trebao i… zakasnio je! Čekajući ga, predstavio sam se na re-
misionarima u Ruandi. Katolicima i protestantima. Nisam ni siguran što je on sam. Ali sam uvjeren da je Božji čovjek - obraćenik - svet čovjek! Svetaca ima svuda - i kod katolika i protestanata, kod muslimana i budista, kod vjernika i nevjernika… Svet je
cepciji i ušao u dvorište. Prava milina. Tu je cvijeće, tropsko drveće, zelena površina, bazen s čistom vodom, pravi pravcati park! Uživam u toj Božjoj ljepoti. Tko pametan ne vidi u toj ljepoti odsjev neizmjerne Božje ljepote! “Velik si, o Bože, u svojim djelima!”
Vidim jednoga radnika u radničkom odijelu. Čisti cvijeće: odstranjuje suho lišće i uvele cvjetove. Pozdravim ga na domaćem jeziku. I onda malo “izazivam”: - Kako ima bogatih ljudi u Ruandi! - Eee - odgovara mi - Tko je bogat kao svećenici! Lako me je prepoznao i bez predstavljanja - vidio je na mojim prsima svećenički i misionarski križ. Osim toga, bijelac koji govori domaći jezik - mora biti misionar. - Kako to misliš? - pitam ga - Po čemu su svećenici misionari bogati? Objasni mi! - Pa tko ima novaca kao oni?! Grade škole, bolnice, radionice… Pomažu svu djecu siročad, udovice, bolesnike. Osnivaju dobrotvorne ustanove, zadruge. Dijele novac za gradnju kuća. Daju ljudima krave, ovce, koze, kokoši… - U redu. Imaš pravo - kažem mu ja Grade oni, pomažu svima… Ali, jesi li vidio u svećeničkim postajama ovakav park: uređeno cvijeće, drveće, zelenilo… i k tome bazen? - Ako bi htjeli, mogli bi imati. Tko im brani! Imaju novaca, mogu činiti što hoće! To je to. Čovjek dobro vidi što misionari rade i grade. Zna da misionari imaju puno novaca jer kad ne bi imali, ne bi mogli ni graditi, ni davati… Misionari su dakle “bogati” - oni u stvari nisu siromašni! Ali, ne zna on i ne razumije zašto misionari nemaju što imaju ostali bogataši! Zašto ne žive kao ostali bogataši! Možda misli da ne znaju za sebe iskoristiti to što imaju?... Don Danko
mali koncil - MAK
08_9Misije.indd 8
22.10.2007 13:14:11
Pjesme iz misija
MALARIJA
SEDMI PUTA - “NATJECANJE” SLIKAMA!
JOŠ JEDNOM U JASLICAMA U PUŠcI!
J
oš jednom, sedmi puta za redom pozivamo vas da se svojim likovnim radovima - na temu “Jaslice moga kraja” uključite u natječaj dječjih likovnih radova Galerije Kraljice mira u župi sv. Jurja iz Pušče! • Tema likovnih radova su - jaslice, štalica, Betlehem! Lijepo će biti bude li slika na neki način povezana upravo s krajem, gradom, mjestom iz kojega dolazi (no to nije obvezno). • Natjecati se mogu svi koji nisu stariji od 14 godina, a svaki pojedinac može poslati samo jedan rad • Dopuštene su bojice svih vrsta (vodene, pastelne, drvene, uljene), ali papir ne smije biti veći od 70 x 50 cm (manji, dakako, smije biti) • Radovi se šalju na adresu: Galerija Kraljice mira, Školska 7, 10294 Pušča - i to tako da stignu najkasnije do 7. prosinca 2007. godine
I? Komaraca puno ima, smetaju nam oni svima. Po danu se negdje kriju, a navečer krv nam piju!
To opisat nije lako, pokušat ću to ovako: nekog bole noge, ruke, drugi s glavom muče muke.
Jedna vrsta bolest nosi, mnoge ljude već pokosi! Po Africi taj smrt sije, izbjeći ga lako nije.
Od pritiska “glava puca”, glas zadrhti, jezik muca… Vruće tijelo nekom gori, a netko se s “ledom” bori.
Pojavit se uvijek može i ubosti ispod kože, a kad nekom taj krv siše, loše tome tad se piše!
Trese tijelo od groznice, strada mnogo od tog dice. Samo ženka bolest sije, muški nikog ubo nije.
Bolest čudna, malarija, tad u tijelu ona klija. Deset dana, tol’ko prođe, dok vidljiva bolest dođe.
U nesreći sreće ima, lijek pomaže skoro svima. Lijeka prije nije bilo, mnogo ljudi zato mrilo.
Različite reakcije, no nikome lako nije. Napadi su dosta čudni, tad morate biti budni.
No, za lijeka svi nemaju… Da l’ bogati to svi znaju? Solidarnost nek’ zavlada, svima neka dođe nada!
Očekujemo da ćete, po običaju, poslati svoje najljepše crteže i radove te nadmašiti prošlogodišnjih 600-tinjak pristiglih radova! Oni najbolji, uz to što će ih Mali koncil (kao medijski pokrovitelj) prigodno nagraditi, imat će čast da im radovi budu izloženi na izložbi, koja će svečano biti otvorena 15. prosinca u 18 sati u puščanskoj Galeriji Kraljice mira. Svi ste pozvani da na svoje oči vidite kako će se galerija pretvoriti u istinske jaslice - dječjim bojama, maštom i srcem narisane! Izložba će biti otvorena sve do blagdana Sveta Tri kralja, 6. siječnja. Sve dodatne informacije možete dobiti od voditelja izložbe Ivana Kresnika, na telefon (01) 3355016 ili mobitel 098/ 932 3902.
Ovako je bilo prošle godine… A ove, možda i tvoj rad osvane na izložbi?
Fra Stojan Damjanović mali koncil - MAK
08_9Misije.indd 9
9
22.10.2007 13:14:42
ZAHVALA KATARINI Svi se s tugom sjećamo nedavne autobusne prometne nesreće u kojoj je poginula 14-godišnja Katarina Mihaljević iz Bučja kraj Pleternice. Njezina sestra Marija poslala nam je lijepo pismo o svojoj pokojnoj sestri. Pridružujući se sućuti njezinoj obitelji, objavljujemo jedan dio pisma.
BLATO NA KORČULI
“BOMI” - MALI SVJEDOCI VELIKOG MILOSRĐA
U rodnom mjestu bl. Marije od Propetoga Isusa Petković, u Blatu na Korčuli, njezine sestre Kćeri Milosrđa okupljaju djecu na razne načine u školi i vrtiću, promičući među njima i s njima velike nakane svoje utemeljiteljice. Nedavno su osnovale pokret vjeroučenika “Biseri Očeva milosrđa - Bomi”, koji vodi s. Lea Brusač. U letku kojim se predstavljaju, mali “Bomi” su zacrtali jasan cilj: “Živeći svoju vjeru, darujemo se bližnjemu u potrebi i svima oko sebe svjedočimo ljubav Nebeskoga Oca.” Na svojim susretima se druže, mole, prakticiraju djela milosrđa, obilaze bolesnike, organiziraju radionice, doprinose za Zakladu bl. Marije Petković, uče o njezinom životu i prate događaje u Crkvi. Također su se obvezali zahvaljivati Bogu za dar tjelesnog i duhovnog života, sudjelovati na euharistijiskim slavljima, sudjelovati na susretima svojih članova, biti marljivi i odgovorni u ispunjavanju svojih dužnosti, pokazivati milosrđe bolesnima, osamljenima, siromašnima, napuštenima te podržavati i pomagati misije. Uz ove odluke, još čitaju i Mali koncil, pa im želimo puno uspjeha u ostvarivanju njihovih velikih ciljeva.
DONJI MIHOLJAC
K
atarina je rođena 25.11.1993. kao drugo dijete u obitelji. Rođena je u Zagrebu, a u dobi godine i pol seli se s majkom, ocem i sestrom u Slavoniju, gdje kasnije dobiva još tri brata. Djetinjstvo je provela s mnogobrojnom djecom iz susjedstva, u igri i druženju. Najčešće u našem dvorištu, gdje su se pravila kazališta, odvijala kupanja u bazenu, igre s loptom i skrivača. Voljela je rolanje, vožnju biciklom, igranje u snijegu, valjanje u travi... Išla je na folklor, bila član vatrogasnog društva, vježbala rukomet s prijateljicama... Uvijek je mami pomagala u vrtu i često čuvala maloga brata kada je trebalo. Bila je pomalo sramežljiva u nepoznatoj okolini, a u društvu obitelji i prijatelja uvijek nasmiješena, vesela, razigrana. Od malena je išla u crkvu, a svake zadnje subote išla bi u procesiji moliti Gospu od suza. Uvijek se oblačila u nošnju i išla na mise u Požegu, Pleternicu, Bučje. Svake je godine išla u Voćin na dječje hodočašće, zadnje dvije i na križni put mladih. Kad je nitko nije mogao odvesti na misu, skupila bi još par prijateljica i išla pješice do Bučja. Nikad nije posustajala i uvijek se borila za ono što želi. Bila je velikodušna i jako skromna. Katarina je umrla 2. listopada, na dan Anđela čuvara. Tada je postala i sama jedan od njih koji će nas uvijek čuvati i paziti, i zato: anđele naš, hvala ti!”
10
I MALENI - ZA VELIKU OBLJETNICU
U povodu 950. obljetnice postojanja naše crkve, 22. rujna održana je svečana misa u dvorištu crkve svetog Mihaela, koju je predvodio kardinal Josip Bozanić uz prisutnost velikog broja biskupa, svećenika i vjernika. Glazbena skupina “Agape” i mješoviti zbor “Sveta Cecilija” uljepšali su misu. I naša se škola pridružila tom velikom slavlju uoči crkvenog goda. Održan je projektni dan 28. 9. na temu “Sretan ti rođendan, dragi Grade!” Bilo je zanimljivih radionica u kojima se govorilo, izrađivalo, pisalo, pjevalo, slušalo stare priče, slikalo... - sve na temu Donjeg Miholjca i njegova zaštitnika sv. Mihaela. Posebno su se istaknula vjeronaučna radionica i rad učenika drugih razreda, koji su učili o tome tko su anđeli i sv. Mihael, pravili plakat i na kraju se natjecali u kvizu znanja. Dio pouke su imali u crkvi svetog Mihaela. Vjeroučiteljice Jasmina Matošević i Nada Maroslavac s učenicima od 5 do 8. razreda radili su istu temu, izrađivali plakat, slikali crkvu i pisali molitve. - Ana Andračić, 5. b
TOMISLAVGRAD
SUSRET MINISTRANATA I ČITAČA
Već četvrtu godinu za redom održan je u Seonici susret poslužitelja oltara i riječi Duvanjskoga dekanata, koji obuhvaća područne crkve u Stipanićima, Kovačima i Širokovcu, Roškom polju, Kongori, Bukovici i župi domaćinu u Seonici. Najprije smo svi sudjelovali u euharistijskom slavlju, koje je predvodio duvanjski gvardijan fra Mladen Rozić. U homiliji je pozvao na prijateljstvo s Isusom preko zauzetog sudjelovanja u posluživanju oltara u župama. Slavlje je pjesmom uljepšao dječji zbor iz Roškog polja. Druženje smo nastavili na odmaralištu oko izvora Studene, s raznovrsnim igrama i natjecanjem. Pobjedu u nogometu odnijeli su ministranti župe Bukovice, u igri graničara predstavnici Kongore, u potezanju konopa za dečke ekipa iz Tomislavgrada, a za djevojke iz Bukovice. Svi oni - kao i pobjednici u raznim drugim igrama kao što su vodena štafeta, skakanje u vrećama, vožnja živih tački ili dobacivanje jaja - za nagradu su dobili Biblije, kao uspomenu na ovogodišnji susret, dok su drugo i trećeplasirani nagrađeni slatkišima. Rastali smo se uz zajedničku molitvu, Božji blagoslov i ministrantsku himnu “Isuse, volim te”, u nadi da ćemo se sljedeće godine ponovno susresti. - Petra-Marija Đikić & Klara Baković
mali koncil - MAK
Vijesti10_13.indd 10
22.10.2007 13:25:29
REDOVNICA I ANĐELI - “ČUVARI” VATIKANSKIH WEB-STRANICA
R
edovnica Judith Zoebelin i anđeli nepobjedivi su zaštitnici vatikanske web stranice www.vatican.va. Ta 57-godišnja franjevka unijela je svijet Vatikana u internetski prostor i postala je voditeljica trinaestočlanog Odjela za internet Svete Stolice. Rođena Njujorčanka, s bavarskim precima, najprije je studirala englesku književnost, a zatim proputovala cijeli svijet tražeći životni smisao. S 30 je godina promijenila životni put i stupila u samostan. S računalima je gotovo odrasla, jer joj se otac već u 50-tim godinama prošloga stoljeća bavio računalima. Stoga nije ni čudo što je 1991. pozvana u Rim da održi računalne tečajeve za članove Rimske kurije. “Sjećam se kako sam nekim kardinalima pokazivala kako se koristi miš”, priča sestra Judith. Godine 1995. dobila je zadatak da napravi web stranicu vatikanske države. Što ljudima prenijeti? Što žele naći na našoj stranici? - pitala se redovnica. Napravila je prvi koncept i s blagoslovom pape Ivana Pavla II. započela rad. Iste godine na Božić proradila je vatikanska web-stranica. Tada je to bila jedina web-stranica na kojoj je «on line» bio papin tradicionalni govor “urbi et orbi”. U prvih 48 sati novu vatikansku web-stranicu je posjetilo 300.000 ljudi iz 70 zemalja svijeta, a stiglo je i preko 1000 elektronskih pisama. Danas web-stranicu posjeti 10 mili-
juna dnevno te je jedna od najposjećenijih na svijetu. Sestra Judith vodi papinski internetski ured s 13 suradnika laika, koji trenutno rade na izradi nove web-stranice Vatikana. “Moj je poziv među računalima”, kaže sestra Judith. “Mi franjevci i franjevke polazimo od toga da svako stvorenje ima duhovnu dimenziju. Samo kada zloupotrebljavamo stvari, postaju u sebi zle. To vrijedi i za internet. U ‘world wide webu’, gdje postoji puno ‘smeća’, naša stranica treba biti sveto mjesto”. Sestra Judith ponosno ističe da do danas nitko nije uspio ‘provaliti’ na njezinu stranicu. Naravno, kad je tu i božanska odnosno anđeoska zaštita, jer velikim računalima dala je imena anđela: web-stranica se zove “Gabrijel”, “Þrewall” Mihael, a intranet “Rafael”. U međuvremenu je sestra Judith izradila još jednu vatikansku webstranicu, prilagođenu hodočasnicima s više praktičnih informacija: www.vaticanstate.va. Na više svjetskih jezika ta stranica nudi sve potrebne informacije o Državi Grada Vatikana, Radio Vatikanu, izdavačkoj kući Libreria editirice Vaticana, Tiskovnom uredu Sv. Stolice, Vatikanskim muzejima, bazilici sv. Petra i Vatikanskim vrtovima, koji se mogu virtualno razgledati putem web-kamera. Vjerujemo da će “anđeoska zaštita” i budno oko sestre Judite i novu stranicu čuvati od nepoželjnih provala. (VK)
MÜNCHEN
MALI HRVATI PJEVALI NA "MISI NACIJA" Mali Hrvati iz HKM München predvođeni voditeljem misije fra Tomislavom Dukićem i s. Nikolinom Bilić, imali su čast pjevati i svirati na misi nacija, koja se slavila 23. rujna u münchenskoj katedrali. Između svih katolika koji žive u njemačkoj nadbiskupiji München-Freising, a koji potječu iz 21 države svijeta, upravo je dječji zbor “Hrvatski slavuji” uz pratnju tamburica pjevao hrvatske duhovne pjesme. Za sve nazočne Hrvate, kojih je u toj nadbiskupiji oko 50 tisuća, bio je to poseban doživljaj i ponos. Svečano euharistijsko slavlje predvodio je poljski nadbiskup nadbiskupije Gnjezno Henryk Muszynski, zajedno s münchenskim pomoćnim biskupom mons. Engelbertom Sieblerom. Na misi su koncelebrirali svi voditelji stranih katoličkih misija, a među njima i franjevci Tomislav Dukić i Luka Livaja te đakon Mate Kutleša. mali koncil - MAK
Vijesti10_13.indd 11
11
22.10.2007 13:25:49
DANI KRUHA DILJEM HRVATSKE
O
vogodišnje središnje slavlje zahvale Gospodinu za plodove zemlje održano je u vukovarskoj crkvi sv. Filipa i Jakova. Euharistijsko slavlje, u kojem su sudjelovali predstavnici hrvatskih županija te vjernici iz Vojvodine i Bosne i Hercegovine, predvodio je biskup Đuro Gašparović. Prije mise je na vukovarskom Trgu Republike Hr-
MALI LOŠINJ -
Na proslavi “Dana kruha” sudjelovali su između ostalih, izvođači domaćega tanca i pjesme, djeca dječ-
jeg vrtića “Cvrčak” te župski zbor mladih. Vjeroučenici OŠ M. Martinolića, koji pohađaju sekciju “Mali misionari”, uz suradnju škole, župe i Društva Naša djeca pripremili su svoje štandove te tako s vjeroučiteljem Markom potaknuli i ostale na dobro djelo i solidarnost. Uz pomoć roditelja ispekli su puno kruhova, pogača i peciva koje su potom dijelili, napominjući ljudima kako je u misijskim zemljama pravi privilegij svakoga dana imati kruh za jelo! Posjetitelji su mogli dati dobrovoljan prilog za potrebe misija i misionara, te je u akciji “Kruh Lošinja za kruh misija” prikupljeno 1.570 kn. Jedinstvena atrakcija proslave bila je ideja vjeroučiteljice s. Ivanke Crnčan da pokaže nazočnima kako se priprema, od smjese do pečenja, beskvasni kruh, poznatiji po nazivu hostija. Mnoštvo znatiželjnika okupilo se oko stola na kojem je sestra na starom, ali još uvijek dobrom stroju pekla velike hostije. Djeci je bio poseban doživljaj kušati netom ispečeni beskvasni kruh, pa je prostor koji vodi do stola bio prepun, a sve je to zabilježila i televizijska kamera HRT-a. - Marko Karčić
12
vatske otvorena VI. državna i svehrvatska smotra Dana kruha, odakle su djeca i mladi u narodnim nošnjama i s plodovima zemlje u svečanoj procesiji s pjesmom išli do crkve. Jednako svečano su se »dani kruha« proslavili i u drugim krajevima Hrvatske, o čemu donosimo tek mali izbor iz obilja vaših primljenih sastavaka...
BAJAGIĆ OBROVAC (SINJSKI) - Razdragana djeca iz župe sv. Nikole biskupa pod vodstvom s. Vjere Gulić i župnika fra Luke Banića, svojim su župljanima priredili prigodan igrokaz o plodovima zemlje, objavljen u našem Maku, kojI sva djeca primaju. Poslali su nam i fotograÞju, na kojoj se vidi da su ne samo dobri glumci, nego da znaju napraviti i lijepe kostime!
PALIĆ - “Bogu hvala budi, od sviju nas ljudi!” Tim sloganom započela je misa zahvalnica u Paliću, u Vojvodini. Ove smo godine imali oskudnu žetvu, no i takav blagoslov možemo prihvatiti, ako smo vjernici i zahvalni ljudi. Jer, zahvalni ljudi su velika i hrabra srca, a nezahvalnost je najgora čovječja mana. Čovjek, u stvari, živi toliko koliko je zahvalan! Svemu tome poučili su nas svećenik Andrija Kopilović iz župe Aleksandrovo i naš župnik Josip Leist, koji su slavili misu na kojoj smo Bogu zahvalili za sve primljene darove. SUĆURAJ - U OŠ “Ante Anđelinović” Dani kruha imali su dvodnevnu proslavu! Prvoga dana učenici su uz pomoć nastavnice Nade Franičević mljeli pšenicu, prosijavali brašno, pravili tijesto… pekli kruh! Drugoga dana u školu su došle i njihove mame, svi s košarama punima kruha. Za taj dan priređen je i izveden prigodan program, koji su zajedničkim snagama priredile vjeroučiteljice, učiteljice i nastavnica glazbenoga. Svima se obratila i ravnateljica prof. Dragica Vuljan, a fra Augustin Tomas, župnik župa Bogomolje i Gdinj, protumačio je kako je kruh Božji dar svima i da zato ne bi smjelo biti napuštenih i gladnih. Baš zato nam Isus po evanđelistu Luki kazuje: “Dajte im vi jesti!” (S.M.)
mali koncil - MAK
Vijesti10_13.indd 12
22.10.2007 14:12:43
- Veliki omot telefonskih kartica za misije poslali su vjeroučenici iz župe sv. Antuna Padovanskog sa Svetoga Duha u Zagrebu, koje su prikupili sa svojom katehisticom A. Jukić. - Učenici OŠ Fra Jeronima Vladića (Ripci) i OŠ Marka Marulića (Prozor-Rama), sa svojim vjeroučiteljicama s. Martom i Suzanom prikupili veliku pošiljku tel. kartica za misije. - Vjeroučenici iz Grubišnog Polja poslali poštanske marke i tel. kartice za misije. - Učenici OŠ Janka Leskovara iz Pregrade, sa s. Bernardicom, od srca poslali tel. kartice za siromašne u misijama. - Telefonske kartice za pomoć djeci u misijskim krajevima šalje Jelena Gnjidić, učenica šestoga razreda OŠ I. Kozarca iz Županje - Učenici OŠ Zmijavci poslali veliki paket tel. kartica za pomoć misijama. - Iz “Spraita d.o.o.” u Šibeniku stigla omotnica poštanskih markica, s mislima na sve one u misijama i na one koji na ikoji način pate. - Iz Darde, bez potpisa, za misije stigla omotnica puna “mačkastih” maraka, tj. na doslovce svim poslanim markama motiv su - domaće ili divlje mačke! - Anonimna darivateljica donijela omotnicu telefonskih kartica za misije.
NE ŠALJITE MOBITELSKE BONOVE! Dragi makovci! Iako smo to već “bezbroj” puta pisali moramo još jednom ponoviti: za pomoć misijama ne šaljite nam mobitelske bonove, već isključivo telefonske kartice (i poštanske marke). Naime, bonovi - koji su svi isti kao jednojajčani blizanci - nemaju nikakvu vrijednost za sakupljače, te ih se stoga teško može “pretvoriti” u novac potreban za misije.
UZ DUŠNI DAN
PISMO DJEDOVIMA Dragi djede Marko, dragi djede Josipe, puno molim za vas. Mama mi priča često o vama i idemo na groblje upaliti svijeće. Razmišljam o vama i žao mi je što niste tu da vidite kako rastem. Ali, mama mi kaže da me vidite s neba i da me čuvate. Uvijek ću vas se sjećati i moliti za vas. (Daria Šerić, 3. b., Kamen-Šine, Split)
HRABRA DJEVOJČICA ANA Maloj je Ani, prvašici iz Omiša, na blagdan sv. Franje umro tata Ivo, književnik i umjetnik. »Mama, gdje je moj tata, zašto me jutros nije poljubio?«, pitala je Ana dan nakon tatine smrti, a kad je čula odgovore njene su usne zadrhtale, a oči bile suzama orošene. Sama sebi i drugima postavljala je pitanja i davala odgovore. A kad je stigao njen Dido i počeo plakati, Ana ga je uzela za ruku i rekla mu: »Dido, nemoj plakati, jer moj tata te sada iz neba vidi pa će i on početi plakati!«
SJEĆANJE NA TATU Dragi tata, ti si u mojim molitvama, u mojim očima i mom pogledu, na mojim usnama i u mojim riječima. Zauvijek ću te voljeti. Tvoja Valentina! (Valentina Katić, 3. r., Kamen-Šine, Split)
zrvanj i slavuj
H
valio se žrvanj slavuju da je njegova pjesma ljepša. - Svi govore kako je moja pjesma najljepše što se može čuti - reče žrvanj vrteći se. - Kad pjevam, ljudi su nasmiješeni i sretni. Kući odnose pune vreće. Ako misliš da ti pjevaš bolje, dokaži i pjevaj! - Nemam ja tebi što dokazivati! - zacvrkuta slavuj. - Danas ne mogu pjevati. Umoran sam i nisam raspoložen. Smeta mi ovaj povjetarac. Mogao bih se prehladiti! - Ne osjećam nikakav povjetarac. To se ja vrtim i meljem. Ali dobro, ako ne možeš danas, dođi sutra! - Ne mogu ni sutra - opet će slavuj. - Kažu kako će sutra možda padati kiša. Nikad ne pjevam po kiši! A i ne pjeva mi se kad to netko traži od mene. - Svašta! Kakav si ti to pjevač? Sve ti smeta - zaškripi žrvanj. - Meni ništa ne smeta, ni vjetar ni kiša. Mogu pjevati u svako doba, i danju i noću. Uvijek sam raspoložen i nikad se ne umorim. Kad netko dođe, ja se vrtim i pjevam. Eto, to se zove umijeće... Ne mogu te danima čekati da propjevaš. Ako to ne možeš, onda ću ja! I žrvanj zapjeva: - Škrip, škrap, meljem svaki dan, mrvim, drobim, brujim i vreće punim! - Užas! - krikne slavuj i odleprša malo dalje od žrvnja. - Poštedi me! To nije nikakvo pjevanje, nego škripanje i cviljenje. Sav sam se nakostriješio. Prava pjesma mora prodrijeti u dušu. A što prodre dublje u dušu, to nas više mijenja i uzdiže. Bliže smo Bogu. - Ne razumijem - zacvili žrvanj. - Što imaš od toga da si bliže Bogu? Zar ima nešto važnije od vreće brašna? - Ima, ima! Ali ti to nikada nećeš shvatiti. To može osjetiti i razumjeti samo onaj tko ima dušu. Jer duša čezne za Bogom! A ti nemaš dušu i zato ne razlikuješ dobru od loše pjesme. Mogao bih ti danima pjevati najdivnije melodije, ti opet ništa ne bi osjetio! - završi slavuj i odleti. Zoran Katić
mali koncil - MAK Vijesti10_13.indd 13
13
22.10.2007 14:26:06
Boje ranjenog grada
Mjesec studeni je i mjesec sjećanja na žrtvu koju je podnio grad Vukovar i njegovi građani u obrani Hrvatske. Ove godine, zbog sramotne i nepravedne haške presude onima koji su ubjali Vukovar, još je razlog više da svi još puno više mislimo na taj Grad i sačuvamo ga u našim srcima i sjećanju! Stoga donosimo i ovaj prigodni recital, koji je napisala vjeroučiteljica Marina Šimić.
(Dok traje recital u pozadini se čuje prigodna pjesma.)
1. RECITATOR (donosi ugašenu crvenu svijeću): Jedna pjesma traži put do moga srca. Pjesma moga ranjenog grada. Pjevaju je djeca, starci, mladići… U rijeci se zrcali tiha povorka domoljuba na putu u nepoznato. Dok zadnji put stopa ljubi svoju grudu, tišina pjeva pjesmu. Gospodine, zoveš me na oprost. Ja sam tvoj. Ja ne mogu mrziti.
Podigni oči k meni. Krenuo sam ti u susret. (1. recitator upali crvenu svijeću. Dolazi 2. recitator s bijelom ugašenom svijećom i stane pokraj 1. recitatora.)
2. RECITATOR:
Na groblju moga grada bijeli križevi govore. Noću čujem njihove glasove. Ne tražim ih više po rijeci niti u korijenima moje ispaćene grude. Čujem ih u pjesmi. Njihovi uspravni glasovi GLAS (iz pozadine): drže i mene na nogama. Ogledaj se u mojoj rijeci vječnosti. Donosim ti njihovu svijeću. Što vidiš? Vijenac slave. Jer su ljubili svaku stopu svoje domovine, Svijeću čistoće i plemenitog cilja. Uzvišeni plamen. sada koračaju u slavi. Trebaju tvoj mir. Plamen tvoje duše. GLAS: Daj mi svoju ruku, moja je već pružena. Svaki bijeli križ procvao je 1. RECITATOR: u tvojoj ruci oprosta. Negdje u meni počiva umorni Þtilj. (2. recitator upali bijeli svijeću. Dolazi 3. Dodirni ga, Gospodine, recitator s ugašenom plavom svijećom.) vatrom svoje ljubavi. Dotakni ga plamenom 3. RECITATOR: kojim me moj otac ljubio: Oprosti Gospodine Domovina zove. Sveta dužnost. što se plavi plamen ugasio Ako se i ne vratim znaj da ću te u tamnom uglu moje patnje. uvijek pratiti s neba. U tvoje plavo nebo, u tvoje more, GLAS (iz pozadine): stale su sve suze majki. Tvoj Þtilj je prignut zemlji. Ali ti ćeš otrti svaku suzu s očiju, zar ne? Takav ne može svijetliti. Ti ćeš sakupiti sve rasuto, Ispravi ga da ga mogu dotaknuti. izliječiti sve ranjeno, nagraditi sve uzvišeno
14
jer ti si se zato i rodio da mi daruješ nebo. Zagrli me sjajem svoga plavetnila. (Upali plavu svijeću.)
1. RECITATOR (podigne crvenu svijeću): Moj ranjeni grad pjeva i plače. Moj grad treperi u crvenoj svjetlosti i obasjava našu istinu u beskraj.
2. RECITATOR (podigne bijelu svijeću): Križevi moga grada cvatu u prekrasne bijele ruže i neće uvenuti do dana u kojem smrti više biti neće.
3. RECITATOR (podigne plavu svijeću): Za komadić hrvatskog neba dao je svoje oči, moj grad na stijeni. Moj voljeni grad izagara za svjetlo hrvatskih boja. Moj ranjeni grad oprašta. Moj ranjeni grad se sjeća. Moj Vukovar se tješi, gore ćemo se sresti!
mali koncil - MAK
14_Vukovar.indd 14
22.10.2007 14:51:03
“Tekući” vjeronauk “Ako je tko žedan…” - neka riješi ovo! I neće više žeđati - čim otkrije Isusove riječi! Da bi se to učinilo, dovoljno je točno odgovoriti na 14 “vodenih” pitanja! Jer, u svakom od njih skrivena je neka tekućina - more, jezera, rijeke, bunari, izvori… Kad svakom pitanju na desnoj strani pronađete i pridružite točan odgovor, to jest slova iz zagrada iza odgovora - ona će vam čitana redom dati završetak Isusovih riječi, zapisanih u Ivanovu evanđelju! Izgovorio ih je jednoj Samarijanki uz Jakovljev zdenac, ali izgovara ih i svima nama, dajući nam doista jedin-
AKO JE TKO ŽEDAN, NEKA DOĐE K MENI! NEKA PIJE KOJI VJERUJE U MENE! KAO ŠTO REČE PISMO: “RIJEKE ĆE ____ ____ ______ __ ______ ______
“VODENA” BIBLIJSKA PITANJA 1. Čovjek koji je, vodeći Izraelce iz ropstva, udario po stijeni iz koje je šiknula voda bio je...........................................................
2. Da bi Izraelcima pomogao u bijegu pred egipatskom vojskom, Bog im je razdvojio i osušio put kroz ....................
3. Isus je svoje prve učenike, Petra i Andriju, našao među ribarima i oni su odmah napustili svoju lađu i svoje ................................ jezero.
4. Mjesto u kojem je Isus učinio prvo čudo, pretvorivši vodu u vino zvalo se .................... 5. “Oče moj! Ako nije moguće da me mine ova čaša a da je ne pijem, neka bude volja tvoja!”, riječi su koje je u smrtnoj muci izgovorio Isus u vrtu zvanom....................
6. Oluju na moru (koja je prijetila da potopi čamac s apostolima i usnulim Isusom) zaustavio je i valove smirio .................................................
7. Potok koji je Isus s učenicima prešao na putu do Maslinskog vrta, zvao se.................... 8. Pravednik kojega je Bog spasio od općega potopa (“šapnuvši” mu da izradi veliku lađu-korablju) bio je ............................................
9. Rijeka na kojoj je Ivan Krstitelj krstio Isusa bila je rijeka ....................................... 10. Starozavjetni prorok kojeg su bacili u more pa ga je progutala riba (i nakon tri dana i noći izbacila ga na suho) zvao se ..............................................
11. Starozavjetnog patrijarha Josipa, dok je još bio dječak, braća su zbog ljubomore prodala trgovcima. No prije toga su ga još bacili u ...............................................
12. U Knjizi Postanka spominju se 4 svete rijeke: Pišon, Gihon, Tigris i ........................... 13. Velika rijeka kojom je mali, tek rođeni Mojsije plutao ostavljen u košarici bila je rijeka ................................................
14. Vraćajući vid jednome slijepcu, Isus mu je oči namazao kalom od zemlje i pljuvačke. Potom mu je rekao neka se opere u ................................ Točni odgovori na str. 56!
“RAZLIVENI” ODGOVORI: bunar VE Cedron ĆI Crveno more VE Genezaretsko jezero VO Getsemani PO Eufrat UT Isus TE Jona GO Jordan NJE Kana Galilejska DE Mojsije ŽI Nil RO Noa IZ ribnjak Siloam BE mali koncil - MAK
15Vjeron.indd 15
15
22.10.2007 15:25:49
SAVAO – PREOKRET U V Vjernost židovskim predajama
Caravaggio, Pavlovo obraćenje
S
vjesni Božjeg izabranja samo Izraela, kršćani iz židovstva (judeokršćani) tek su postupno shvaćali da im je dužnost nositi poruku o otkupljenju po Isusu Kristu i u poganski svijet. Pojedinačni slučajevi primanja pojedinaca iz poganstva u zajednicu Kristovih vjernika, kao što je Filipovo krštenje etiopskog komornika, nisu dovodili do zauzimanja načelnoga stajališta jeruzalemske zajednice u tomu pogledu. Ta se zajednica više pozabavila pitanjem prijema pogana kada je Petar, predvodnik jeruzalemske zajednice, krstio poganskog satnika Kornelija iz Cezareje i njegove rođake (usp. Dj 10,1 – 11,18). Zbog toga čina zajednica je pozvala Petra na odgovornost, i tek kad je objasnio da je za taj čin u viđenju dobio posebni i neposredni Božji nalog, jeruzalemski judeokršćani su se uspjeli pomiriti s tim događajem, ali on nije imao izravnih posljedica za povećanu vjerovjesničku djelatnost među poganima. Odlučujući korak u otvaranju Crkve poganima učinila je skupina helenističkih judeokršćana, koji su uslijed progona nakon Stjepanova mučeništva morali napustiti Jeruzalem i skloniti se u obližnje gradove. Kad je skupina Kristovih sljedbenika u Jeruzalemu počela privlačiti pozornost židovskih vlasti, progoniteljima se Crkve s velikom revnošću priključio i Savao, pogotovo nakon smaknuća đakona Stjepana. U svojoj progoniteljskoj vjernosti Savao će doživjeti udar Božje milosti, priključiti se kršćanstvu i postati njegov revni širitelj.
16
Savao potječe iz židovske dijaspore. Rodio se koju godinu nakon Isusa u gradu Tarzu u Ciliciji, od roditelja koji su se onamo, prema Jeronimovu kazivanju, doselili iz Giskale u Galileji. Pripadali su malom, ali vatrenom Benjaminovu plemenu (usp. Fil 3,5). Otac mu je bio šatorar i posjedovao je nasljedno rimsko građansko pravo. I Savao je izučio šatorarski zanat i uživao povlastice rimskoga građanskog prava. Zbog povoljnoga smještaja na putu koji je sa Sredozemlja usjekom kroz planinski lanac Taura vodio u unutrašnjost Male Azije, grad Tarz je bio grad živahnoga prometa s oko pola milijuna stanovnika. Glavni je grad i sjedište rimske provincije Cilicije. To je omogućilo Savlu da u svojoj mladosti dođe u dodir s različitim oblicima helenističkog života. Uz aramejski jezik, koji je kao materinji naučio u krugu obitelji, Savao je naučio i dobro je govorio i opći grčki jezik (koine), koji je tada bio svjetski jezik. Bio je veoma vjeran religioznim uvjerenjima i predajama židovstva, pogotovo jer je po obitelji pripadao farizejskoj struji, koja je bila osobito privržena Zakonu. Po svoj prilici, u Jeruzalem je došao tek poslije Isusove smrti da bi se u školi farizeja Gamaliela obrazovao za učitelja Zakona (usp. Dj 22,3). Premda je njegov učitelj Gamaliel obranio Petra i Ivana pred Velikim židovskim vijećem, njegov se učenik Savao priključio progoniteljima kršćana i s mladenačkim je žarom radio na nasilnom istrebljivanju kršćana. Otprilike 33. ili 34. godine odlazi k Velikom svećeniku, vjerojatno Jonatanu ili Teofilu, sinovima Velikoga svećenika Ane, da zatraži od njega dopusnicu da po židovskim zajednicama u Damasku, glavnom gradu Sirije, traži sljedbenike Kristova puta i da ih okovane dovede u Jeruzalem da im se sudi. U Damasku se nalazila jaka židovska naseobina od oko deset tisuća Židova. Car Kaligula, nasljednik Tiberija, predao je upravu grada Areti IV, kralju Nabatejaca, koji je bio u dobrim odnosima sa Židovima. Savao od Velikoga svećenika nije dobio neko službeno pismo, jer on nije imao tolike ovlasti izvan Jeruzalema. Najvjerojatnije je dobio preporuku za voditelje židovskih zajednica u Damasku.
Od progonitelja postao apostol Oboružan preporukama Velikoga svećenika i njegovim blagoslovom, Savao se
uputio prema Damasku u pratnji svojih istomišljenika i mrzitelja kršćanstva. Damask je od Jeruzalema udaljen oko 200 km. Dobro je utvrđen i raskošan grad. Njegovom sredinom prolazi "Ravna ulica" s trijemovima u dužini od 1600 m. Kad se približio Damsku, dogodio se događaj koji potpuno mijenja Savlov život i daje mu novi smjer. Iznenada ga je obasjala svjetlost s neba, srušio se na zemlju i čuo je glas koji mu je govorio: "Savle, Savle, zašto me progoniš?" Nije znao čiji je to glas i zato je zatražio da mu se predstavi. Luka nas tri puta izvještava o tom događaju pred Damskom. Jednom ga pripovijeda sâm Luka (Dj 9,1-19), a dva puta sâm Pavao: jednom pred narodom u jeruzalemskom Hramu (Dj 22,6-21), a drugi put pred kraljem Agripom u Cezareji (Dj 26,12-18). Okolnosti, mjesta i svrhe pripovijedanja drugačije ističu značajke toga događaja. U prvom izvještaju prikazuje se sličnost Pavla i apostolâ: vidio je Isusa, pun je Duha i ima poslanje naviještati Isusa. U drugom izvještaju naglasak je stavljen na svjedočanstvo. Spominje se mučeništvo svjedoka Stjepana i pojačava učinak svjetlosti, sjaja i slave koja je obasjala Pavla i njegove suputnike. U trećem izvještaju naglasak je na Pavlovu pozivu i poslanju koje je jednako pozivu i poslanju starozavjetnih proroka. Sva tri izvještaja govore o promjeni Savla u Pavla, o njegovu prelasku s progonitelja na apostola, svjedoka i proroka Isusa Krista, Gospodina. Kad je ustao sa zemlje, Pavao otvorenih očiju nije ništa vidio. Morali su ga za ruku povesti u Damask. Nastanio se u "Ravnoj ulici" kod nekog Jude, vjerojatno gostioničara, i tri dana nije vidio, jeo ni pio. U Damasku je bio neki Isusov učenik, imenom Ananija. Njemu se obraća Gospodin u viđenju i upućuje ga da ide potražiti Taržanina, imenom Savla, u ulici zvanoj Ravna, u kući Judinoj, gdje se moli. I Pavao je imao viđenje čovjeka imenom Ananija, gdje ulazi u kuću u kojoj se nalazio i polaže na njega ruke da bi progledao. Ananija se opire nalogu koji mu Gospodin daje u viđenju, jer je čuo za Pavlov odnos prema kršćanima. No, kad ga je Gospodin uvjerio u planove koje ima s Pavlom, Ananija odlazi u kuću u kojoj se nalazio Pavao, polaže na njega ruke i tumači mu da ga je isti Isus kojega je on susreo na putu do Da-
mali koncil - MAK
Olimp16_20.indd 16
22.10.2007 15:57:56
GRAĐA ZA VJERONAUČNU OLIMPIJADU 2008. Piše: dr. Marinko Vidović
ET U VJEROVJESNIŠTVU CRKVE maska poslao k njemu da ga ozdravi. Pavlu se vraća vid, ustaje i daje se krstiti. Sigurno je priprava na krštenje dulje trajala, ali Luka u svojim opisima sažima događaje.
Što se Pavlu uistinu dogodilo? Što se Pavlu dogodilo na putu prema Damsku? Obraćenje? Da, ali ne u smislu prijelaza s grješnoga stanja u stanje pravednosti, jer je Pavao vjerno vršio Zakon i kao takav nije bio grješnik. Obraćenje se nije sastojalo ni u prijelazu iz židovstva na kršćanstvo. Pavao ostaje Židov, ali mijenja životne stavove, stil života i način djelovanja. Tek je u susretu s Kristom shvatio što znači biti potpuni Židov, što znači pripadati istinskom narodu Božjemu. Oni koji niječu Božje zahvate u povijesti pokušavaju ovaj događaj protumačiti prirodno, kao neku fizičku pojavu ili optički učinak. Neki ga tumače kao fizikalnu pojavu, kao neki sunčani udar, ili kao psihički poremećaj, odnosno kao halucinaciju, epileptičku krizu ili histeriju. Drugi, premda ne niječu Božje zahvate u povijest, tvrde da se radilo o Pavlovoj unutarnjoj krizi, o njegovoj nesigurnosti u održavanju Zakona. Neki opet tvrde da je čitavi događaj legenda koju je Luka izmislio na temelju nekih Pavlovih izjava. Nikakve prirodoslovne, fizikalne ili psihološke analize ne mogu ispitati ono što se s Pavlom dogodilo. Pavlov doživljaj teško je pobliže odrediti. Radi se o nadnaravnom, ali povijesnom i stvarnom događaju. Pavao ga doživljava kao unutarnji, potpuni i korijeniti preokret osobnih uvjerenja. U svojim poslanicama različito o njemu
progovara. U poslanici Galaćanima govori o događaju kao objavi kojom mu je Bog objavio Sina svoga da ga navješćuje među poganima (usp. Gal 1,15). U poslanici Korinćanima govori o njemu kao o viđenju Isusa, Gospodina našega, koji ga je opunomoćio za apostola (usp. 1 Kor 9,1-2), ili kao o ukazanju Uskrsloga na isti način kao što se ukazao Petru, Dvanaestorici i ostalim kršćanima i Jakovu (usp. 1 Kor 15,3-8). U poslanici Filipljanima o tom događaju govori kao o spoznaji Isusa Krista Gospodinom, radi kojega je sve izgubio i smatrao otpadom (usp. Fil 3,8-12). Prema onomu što kazuje sâm Pavao, radi se o istinskom događaju poziva i poslanja. Pavao je od proslavljenoga Krista pozvan za apostola i poslan da proročki svjedoči o Kristu. Viđenje uskrsloga Isusa uvjerilo je Pavla u njegovo mesijanstvo i božanstvo. On je doista Sin Božji, unatoč tomu što je bio razapet na križ. U njemu je Bog očitovao svoju mudrost spašavanja čovjeka svojim milosnim darovima, svojom ljubavlju koja se ničim ne može zaslužiti.
Pavlovo propovijedanje
U Djelima apostolskim Pavao je odmah nakon Božjega poziva pred Damaskom predstavljen kao aktivni vjerovjesnik. To je posve razumljivo. Djela apostolska u tomu pogledu imaju neke praznine, koje možemo ispuniti doprinosima iz Pavlovih pisama. Apostolovo vjerovjesništvo ima svoj put: Damask – Arabija, Damask – Jeruzalem, Tarz. Odmah nakon što ga je Ananija krstio, Pavao nekoliko dana provodi s učenicima u Damasku. Raspituje se o životu i nauci Isusa Krista, prima temeljnu predaju, slavi s njima Večeru Gospodnju i zajedno s njima moli. Počinje i sâm naviještati po sinagogama da je Isus Sin Božji. Kao dobar poznavatelj Svetoga pisma i rabinskog tumačenja Pisma, dokazuje Isusovo mesijanstvo i božanstvo. Na taj način zbunjuje Židove koji su živjeli u Damsku. Iz Damaska Pavao odlazi u Jeruzalem. Mnogi jeruzalemski kršćani zbog njegova prijašnjega ponašanja ne vjeruju da je učenik i boje ga se. Tada ga Barnaba Pavlov zdenac u Tarzu, iz kojega je prema legendi vodi k apostolima i objašnjava Pavao često pio vodu
Olimp16_20.indd 17
im što mu se dogodilo na putu za Damask i kako je u Damasku smjelo naviještao Isusovo ime. Od tada Pavao slobodno i zajedno s apostolima naviješta Isusovo ime po Jeruzalemu. Raspravlja sa Židovima helenistima, koji ga zbog toga planiraju pogubiti. Braća kršćani odvode ga u Cezareju i upućuju u Tarz, gdje ostaje više godina. Prema onomu što sâm Pavao govori o događajima nakon poziva pred Damaskom, iz Damaska je otišao u Arabiju, odakle se ponovno vratio u Damask (usp. Gal 1,15-17). Pojam Arabija pokriva područje od Jordana do Eufrata, od gornje Sirije do Crvenoga mora. Vjerojatnije je ipak da se Pavlovo spominjanje Arabije odnosi na kraljevstvo Nabatejaca koje se prostiralo južno od Damaska. Nabatejski kralj Areta IV. upravljao je tada i Damaskom po Kaligulinoj povlastici. To je kraljevstvo bilo dosta helenizirano, ali u dobrim odnosima sa Židovima. Ne znamo koliko je Pavao boravio među Nabatejcima i zašto je prekinuo svoj rad među njima. Vjerojatno je osjećao da nema mnogo uspjeha, a možda je bio i protjeran. Pavlov ponovni dolazak u Damask daje naslutiti i Luka kada piše: "Pošto je minulo podosta vremena, odluče Židovi pogubiti ga, ali Savao dozna za njihov naum." (Dj 9,23). Umakao im je tako što su ga učenici potajice noću spustili u košari preko gradskih zidina da pobjegne. I sâm Pavao o tom događaju piše: "U Damasku namjesnik kralja Arete čuvaše grad damaščanski hoteći me uhvatiti. Ali kroz prozor spustiše me u košari preko zida te umakoh njegovim rukama" (2 Kor 11,32s). Tek je tada Pavao došao u Jeruzalem i Baranbinim posredovanjem bio prihvaćen od zajednice, koja ga zbog opasnosti šalje u rodni grad Tarz. O tom Pavlovu boravku u Tarzu Djela apostolska ništa ne govore. Možda se povukao u samoću ili, kako sam kaže, bio je vrlo aktivan: "Dođoh u krajeve sirijske i cilicijske" (Gal 1,21). Siriju su dijelom već evangelizirali učenici koji su se raspršili nakon Stjepanove smrti, a u Ciliciji, čiji je glavni grad Tarz, Pavao je mogao djelovati iz kuće svoga oca kao sjedišta svoga vjerovjesništva. Poduzima i kraća putovanja u susjedna mjesta i utemeljuje Crkve po Ciliciji (usp. Dj 15,23), koje će pohoditi na početku svoga drugog misijskog putovanja. mali koncil - MAK
17
22.10.2007 15:58:17
Crkva u Antiohiji Kršćani koji su se nakon Stjepanova mučeništva raspršili iz Jeruzalema došli su do Fenicije, Cipra i Antiohije. U Feniciji i Cipru naviještali su samo Židovima, a u Antiohiji, koja je treći grad Rimskoga Carstva, naviještaju i Grcima, poganima. U tom "gradu svjetla" živi brojna židovska naseobina. Ima ih oko 70 tisuća. Imali su i svoga narodnoga vođu – etnarha. Kršćani se najprije obraćaju njima, ali ubrzo počinju naviještati i Grcima, odnosno nežidovima, neobrezanima. Vjerojatno se radilo o bogobojaznima i pridošlicama, onima koji su bili simpatizeri židovske vjere u jednoga Boga i židovskog načina življenja religioznosti i morala. Uspjeh je među njima bio neočekivan. Luka kaže da je "ruka Gospodnja" bila s njima. Vijest o Crkvi u Antiohiji brzo se proširila i do Jeruzalema. Jeruzalemska Crkva kao svoga izaslanika u Antiohiju šalje Barnabu. On je bio levit, rodom s Cipra. Njegovim dolaskom u Antiohiju "znatno se mnoštvo" prikloni Gospodinu. Vidjevši da je žetva velika a radnika malo, Barnaba odlazi po Pavla u njegov rodni Tarz. Tada Pavao ostavlja zauvijek svoje rodno mjesto i odlazi s Barnabom. U Barnabinu pozivu prepoznaje Kristov poziv. Krenuvši brodom iz Tarza, Barnaba i Pavao dolaze do Seleucije, antiohijske luke, a zatim rijekom Orontom stižu u Antiohiju. Tu su punu godinu dana zanosno naviještali i poučavali "poveće mnoštvo". Čuvši Barnabu, nekadašnjega hramskoga levitu, i Pavla, nekadašnjega nadarenoga židovskoga rabina, mnogi prihvaćaju Krista, govore o njemu, pjevaju mu zanosne pjesme i žive za njega. Mnogi koji se susreću s kršćanima uočavaju njihovu različitost i prvi ih put počinju zvati imenom "kršćani". Bilo je to ime koje su vjernici dobili od onih koji nisu prihvaćali Krista. To ime označava da drugi prepoznaju Kristove sljedbenike kao različite od židovske matice i raznih sljedbi unutar nje. Ta se razlika uočavala već u Palestini, ali ondje su kršćane nazivali nazarenci (nosri). Sami vjernici su se u početku nazivali "braća", "sveti", "učenici", "vjernici", ali su s vremenom prihvatili naziv "kršćani" po kojemu su ih drugi prepoznavali. Tim imenom označavali su se kao Kristovi učenici i sljedbenici. Ime kršćanin izražava jezgru vjere onih koji su prihvatili Isusa kao Mesiju-Krista, kao Sina Božjega. Usvojivši to ime, kršćani su se priznavali kao novi
18
mali koncil - MAK
Olimp16_20.indd 18
Ananijina kuća u Damasku, danas kapelica
mesijanski narod. Bio je to za njih časni naziv, koji su i rimski prokuratori počeli upisivati u svoje isprave. U Antiohiju su u to vrijeme došli i neki proroci iz Jeruzalema. Jedan od njih, imenom Agab, pretkazuje da će uskoro nastati velika glad po svemu svijetu. Luka bilježi da je ta glad nastala u vrijeme cara Klaudija, koji vlada Rimskim Carstvom od 41. do 54. godine. Kršćani Antiohije po Pavlu i Barnabi šalju kršćanima u Judeji materijalnu pomoć. Kad su u Jeruzalemu izvršili ono što im je povjerila antiohijska Crkva, Pavao i Barnaba vraćaju se u Antiohiju, uzevši sa sobom i Ivana zvanog Marko. S tim povratkom započinje nova stranica u povijesti Crkve.
PAVAO – APOSTOL NARODA
U
samim počecima kršćanstva ishodište evangelizacije je Crkva u Jeruzalemu. S Pavlovim potpunim uključivanjem u evangelizacijsko djelo to postaje antiohijska Crkva. Ona sve više dobiva na važnosti, premda Jeruzalem, Crkva matica, ne gubi svoju važnost. Ona ostaje središte jedinstva svih Crkava i učiteljsko središte. I u antiohijskoj Crkvi djeluje poslanik i predstavnik te Crkve – Barnaba. Među prorocima i učiteljima koji djeluju u antiohijskoj Crkvi na prvomu mjestu spomenut je Barnaba. Uz njega, tu su još četvorica: Šimun, zvani Niger, Lucije Cirenac, Manahen i Savao. Barnaba je Židov s Cipra. Šimun je isto tako Židov, a po nadimku Niger – Crnac, vjerojatno je iz sjeverne Afrike, kao i Lucije Cirenac. Manahen je suothranje-
nik Heroda četverovlasnika, Heroda Antipe. Kao Herodov prijatelj iz djetinjstva imao je pristup u najviše krugove tadašnjega društva. Savao je Židov iz Tarza, poučen u Zakonu u Jeruzalemu, u Gamalielovoj školi.
Izabrani Pavao i Barnaba Po uzoru na svečana građanska slavlja u grčkom svijetu, koja se priređuju troškovima nekoga bogataša (liturgija), i po uzoru na službe svećenika u židovskome Hramu, i kršćani antiohijske Crkve slave svoju liturgiju, očito euharistijsko slavlje. Za vrijeme jednoga takvoga liturgijskoga slavlja, kojemu su prethodili post i molitve, Duh Sveti izabire, poziva i šalje Barnabu i Pavla za "djelo" naviještanja imena Isusova Židovima i poganima. Antiohijska Crkva ih velikodušno prepušta toj službi, polaže na njih ruke u znak odobravanja njihova poslanja. Ovo polaganje ruku označava početak određenoga zadatka. Najvjerojatnije se još ne radi o sakramentalnom obredu zaređivanja crkvenih službenika, ali će se iz toga kasnije razviti sakramentalni obred svetoga reda. Barnaba je već bio učitelj i navjestitelj evanđelja, a isto tako i Pavao. Polaganjem ruku oni su opunomoćeni za službu apostola, odnosno daje im se ovlast osnivanja novih crkvenih zajednica i postavljanja starješina u tim zajednicama. Obred polaganja ruku uzet je iz starozavjetne simbolike i iz onodobnog uvođenja službenika u sinagogalne službe u židovstvu. Tako su u službu uvođeni židovski učitelji (rabi) i starješine sinagoge (hebrejski zaken, a grčki pesbyteros). Obred pokazuje da nositelj povjerene mu službe pripada Božjemu narodu, ali mu
22.10.2007 16:00:10
GRAĐA ZA VJERONAUČNU OLIMPIJADU 2008
službu ne povjerava zajednica nego oni koji već tu službu imaju i koji je mogu prenijeti i drugima. Po tomu obredu Barnaba i Pavao postali su apostoli – poslanici Crkve, premda ih Luka nigdje tako ne naziva, osim na dva mjesta (usp. Dj 14,4.14), jer naziv apostol rezervira samo za one koji su bili uz Isusa za vrijeme njegova javnoga zemaljskoga djelovanja. Ni Barnaba ni Pavao nisu bili uz Isusa prije njegove smrti na križu.
Prvo vjerovjesničko putovanje Izabrani i pozvani od Duha Svetoga i poslani od antiohijske Crkve, Barnaba i Pavao započinju veliko vjerovjesničko djelo. Iz Antiohije, rijekom Orontom stižu u Seleuciju, 25 km udaljenu antiohijsku luku na Sredozemnomu moru, a odatle brodom prema Cipru. Zašto najprije izabiru Cipar? Najvjerojatnije zato što odande potječe Barnaba i što antiohijska Crkva osjeća zahvalnost prema Barnabi. S njima je i Ivan Marko, Barnabin rođak, za kojega Luka kaže da im je bio "poslužitelj". Cipar je dug 230, a širok najviše 100 km. Površina mu je oko 9000 km2. Izgleda kao ljudska šaka s palcem ispruženim prema Siriji. Židovi se nastanjuju na otoku već od 3. st. pr. Kr. Čempres dolazi sa Cipra i dobiva ime po otoku, a najveće bogatstvo otoka bili su rudnici bakra (latinski cuprum – Cipar). Cipar je 58. pr. Kr. postao rimska pokrajina. Najprije je bio carska, a u vrijeme Tiberija, od 22. po Kr., senatorska provincija. Tiberije ga prepušta Senatu u zamjenu za Dalmaciju. Pavao i Barnaba se iskrcaju s broda u Salamini i tu naviještaju Božju riječ, evanđelje spasenja. Iz Salamine odlaze po drugim ciparskim gradovima i stižu u grad Paf, na zapadnoj obali otoka. Paf je središte rimskoga namjesnika, a u to doba namjesnik je Sergije Pavao. Naviještanje evanđelja privlači njegovu pozornost i kao naobražen čovjek koji se zanima za filozofska i religiozna pitanja, Sergije doziva sebi Barnabu i Pavla. Želi čuti njihov navještaj. Suprotstavlja Pavao bježi iz Damaska u košari
mu se vračar Elim, Židov po imenu Barjesu, koji je sebe proglasio prorokom. Elim je tip Židovâ koji bjesne zato što pogani prihvaćaju evanđelje. Bog ga kažnjava zbog njegova protivljenja, a Sergije Pavao prihvaća vjeru preko nauka koji mu je naviještao Pavao. Kršćanstvo tako prodire do najviših rimskih krugova. Iz Pafa Barnaba i Pavao brodom napuštaju Cipar i odlaze u Pergu pamfilijsku, sjeverozapadno od Pafa. Perga je glavni grad Pamfilije, poznat po Artemidinom hramu, koji je od 7. st. pr. Kr. dominirao gradom. U gradu je prisutna mala židovska zajednica. Pavao i Barnaba posjećuju najprije tu zajednicu, naviještajući im Isusa. U gradu su se zadržali kratko. Odlučuju poći na sjever, u unutrašnjost Male Azije, u nepristupačna područja Anatolije. Tu u Pergi Ivan Marko se odvojio od Pavla i Barnabe. Točne razloge zbog kojih se to dogodilo ne znamo. Možda se bojao teškoga i napornoga putovanja kroz klance planinskoga lanca Taura? Možda je zamjerio Pavlu što je potisnuo njegova rođaka Barnabu i preuzeo vodstvo? Možda se ne slaže s načinom na koji Pavao otvara kršćansku poruku poganima? Kako bilo, ta će napetost imati odraza i na odnose između Pavla i Barnabe. Pavao i Barnaba stižu u Antiohiju pizidij-
sku. Tako se zvala po hrabrom i grabežljivom narodu – Pizidima, a političkim i administrativnim ustrojem pripadala je južnoj Galaciji. Mali je to grad u kojemu je bio proširen kult mjeseca, s brojnim židovskim stanovništvom koje ima i svoju sinagogu. Pavao i Barnaba sudjeluju u bogoslužju sinagoge i koriste prigodu da navijeste Krista. U svom govoru Pavao sažima povijest Izraela i pokazuje da su proroštva izrečena kralju Davidu ostvarena u Isusu Kristu. Naviješta im Kristovu smrt i uskrsnuće, oproštenje grijeha po Isusu i poziva ih na obraćenje. Navještaj je urodio plodom i mnogi su zaželjeli da im Pavao i Barnaba i sljedeće subote govore u sinagogi. Iduće subote mnogi su pogani, točnije bogobojazni, oni koji su simpatizirali židovstvo ali ga nisu posve prihvatili, došli u sinagogu da čuju Pavlov i Barnabin navještaj. Kad su to vidjeli Židovi, postali su zavidni, hulili su Krista i suprotstavljali se onomu što je govorio Pavao. Uznemiruje ih Pavlovo svođenje Židova i pogana na istu razinu. Budući da su Židovi odbacili navještaj koji je bio usmjeren najprije njima, apostoli se obraćaju samo poganima. Za njih kojima je prepreka za potpuno prihvaćanje židovstva bilo obrezanje, Pavlov je navještaj prihvatljiv, jer Pavao im nudi Božja obećanja bez potrebe da se obrezuju. Dostatno je da samo povjeruju Isusu Kristu. Židovi ne podnose uspjeh Pavla i Barnabe i nagovaraju neke ugledne bogobojazne žene – koje su prihvaćale židovstvo lakše od muškaraca jer se nisu trebale obrezivati – i prvake gradske da zametnu progon protiv apostola. Oni napuštaju grad i, pokazujući da nisu krivi simboličkim znakom stresanja prašine s nogu, odlaze u Ikonij. Ikonij je udaljen od Antiohije pizidijske oko 120 km. I ovdje Pavao i Barnaba ulaze u židovsku sinagogu i svojim navještajem privlače mnoštvo Židova i Grka. Ponovno dolazi do pobune protiv apostola koju predvode Židovi. Spremni su bičevati i čak kamenovati apostole. Pavao i Barnaba zato iz Ikonija bježe u likaonske gradove Listru i Derbu. U Listri je živjela tek pokoja židovska obitelj, a većinu stanovništva čine domaći Likaonci i isluženi rimski vojnici (veterani) koje je tu naselio car Klaudije. Pavao i Barnaba prihvaćaju gostoprimstvo u jednoj židovskoj obitelji koja se sastojala od tri člana. Dvije udovice, Loida i njezina kćerka Eunika, te Eunikin sin Timotej. Timotejev otac bio je Grk, pa Timotej nije bio obrezan. U Listri Pavao ozdravlja nekoga čovjeka hromoga od majmali koncil - MAK
Olimp16_20.indd 19
19
22.10.2007 16:00:33
čine utrobe, kao i Petar u Jeruzalemu, zbog čega ih Likaonci žele proglasiti bogovima. Barnabu zbog izgleda nazvaše Zeusom, a Pavla, zbog toga što je bio aktivniji, Hermesom. Htjeli su im kao bogovima i žrtve prikazati, ali ih apostoli odvraćaju od toga, naviještajući im jednoga Boga u kojega su kao pogani trebali najprije povjerovati da bi mogli prihvatiti navještaj Isusa Krista. U Listri nastaje zajednica vjernika koja se najvjerojatnije okuplja u kući Timotejeve majke Eunike. Sve je izgledalo mirno, dok u Listru iz Antiohije pizidijske i Ikonija nisu stigli neki Židovi koji pridobivaju svjetinu da kamenuje Pavla. Uvjereni da su ga kamenjem ubili, iznose Pavla izvan grada, ali kad se mnoštvo udaljilo, učenici pristupe Pavlu i ustanove da je još živ. Pavao se vraća s njima u grad, ali i on i Barnaba vide da je za Crkvu bolje da napuste grad. Odlaze u Derbu. Derba je malo izolirano mjesto u planini, četrdesetak kilometara udaljena od Listre. U tom gradu evanđelje je po apostolskomu navještaju od približno godinu dana uhvatilo duboko korijenje. Odatle je Gaj, koji će Pavla pratiti na njegovu putu u Jeruzalem. Nakon četiri godine otkako su poslani od Crkve u Antiohiji sirijskoj, apostoli se odlučuju vratiti tamo odakle su krenuli na prvo vjerovjesničko putovanje. Vraćaju se putem kojim su i stigli u Derbu, preko Listre i Ikonija do Antiohije pizidijske. Utvrđuju u vjeri Crkve koje su u tim gradovima nastale, upozoravaju ih na nevolje koje trebaju proći i postavljaju im starješine koje će ih voditi. Iz Antiohije pizidijske spuštaju se u Pergu u Pamfiliji, gdje se zaustavljaju dulje vremena, a onda u Ataliju, gdje uzimaju brod za Antiohiju sirijsku, udaljenu od Atalije oko 500 km morem. Nakon prijeđenih oko 2500 km vratili su se u Crkvu koja im je povjerila vjerovjesničko poslanje. Ispripovjedili su Crkvi što je sve Bog učinio po njima. Osnovali su sedam Crkava: Salamina, Paf, Perga, Antiohija pizidijska, Ikonij, Listra i Derba, čiji su vjernici većinom bili obraćenici s poganstva. Dolaskom nekih kršćana iz Judeje u Antiohiju sirijsku, nastala je nemala zabuna u Crkvi. Ovi su naučavali da se nitko ne može spasiti bez obrezanja po običaju Mojsijeva zakona, a Pavao i Barnaba, znajući da su u Crkvu pripustili mnoge bez obrezanja, žestoko ustaju na obranu vjere i slobode kršćanina. Antiohijski kršćani nalaze se pred značajnim pitanjima: je li uz vjeru u Krista za spasenje potrebno i obrezanje? Trebaju
20
li i pogani primati obrezanje ulaskom u Crkvu, odnosno prihvaćati opsluživanje židovskih običaja i zakona? Odlučeno je da se stvar iznese pred apostole i starješine Crkve matice u Jeruzalemu. Bio je to povod veoma važnom događaju prve Crkve: Apostolskom ili Jeruzalemskom saboru.
Prvi crkveni sabor Godine 48. ili 49. Pavao i Barnaba stižu u Jeruzalem. Susreću se s apostolima i starješinama jeruzalemske Crkve, u želji da riješe pitanja koja su mučila antiohijsku Crkvu. Kad su im ispripovjedili što je sve Bog po njima učinio tijekom vjerovjesničkoga putovanja, kršćani iz farizejske sljedbe zastupaju mišljenje da se onima koji prihvaćaju vjeru u Isusa treba naložiti obrezanje i opsluživanje Mojsijeva zakona. Nakon rasprave, ustaje Petar kao prvak apostola i iz svoga iskustva objašnjava kako onima koji pristaju uz vjeru nije potrebno nametati obrezanje i Mojsijev zakon. Tako je pitanje obrezivanja pogana načelno riješeno, ali ostaju neke praktične poteškoće. Zbog praktičnih poteškoća na Apostolskom saboru uzima riječ Jakov Mlađi, sin Alfejev, jedan od Dvanaestorice. On potvrđuje Petrovo tumačenje koje su Pavao i Barnaba osnažili svojim iskustvom, i daje praktične odredbe za bratski suživot između kršćana koji su dolazili iz židovstva i onih koji su dolazili iz poganstva. I jedni i drugi trebaju se držati četiriju zabrana Mojsijeva zakona, onih, naime, koje obvezuju strance kada se nastane među Izraelce: zabranjeno im je jesti meso žrtvovano idolima, blagovanje krvi, meso od udavljenoga i bludništvo. Ova zadnja zabrana odnosila se na ženidbu među krvnim srodnicima. Kad je pitanje zbog kojega je zasjedao prvi crkveni sabor riješeno, apostoli i starješine, zajedno sa svom Crkvom – učiteljstvo i vjernici – odlučuju izabrati neke muževe između sebe i poslati ih s Pavlom i Barnabom u Antiohiju. Izabrali su Judu, zvanog Barsaba, i Silu, vodeće ljude među braćom. Po njima šalju i pismo antiohijskoj Crkvi u kojemu potvrđuju odluke sabora. Kad se u antiohijsku zajednicu vratio mir, Juda i Sila se vraćaju u Jeruzalem, a Pavao i Barnaba
Apostoli Petar i Pavao, mozaik iz Ravenne
mogu nastaviti svoje poslanje. Vrata vjere ostaju otvorena poganima i bez obrezanja, a disciplinske odredbe Mojsijeva zakona i dalje će stvarati određene probleme u Crkvi. U svojoj poslanici Galaćanima Pavao spominje jedan događaj u antiohijskoj Crkvi, gdje poteškoće stvaraju pitanja o čistim i nečistim jelima (usp. Gal 2,11-14). Problem obrezanja je riješen, ali zajedničko blagovanje kršćana iz židovstva i kršćana iz poganstva nije bilo lako sprovesti u antiohijskoj Crkvi. Obraćenici Židovi ostaju i dalje vjerni svojim otačkim predajama i običajima i žele blagovati samo čista jela (košer). Držeći se toga, nisu mogli blagovati zajedno s kršćanima iz poganstva gozbu ljubavi (agápe), koja je prethodila euharistijskom slavlju. Javlja se poteškoća podvajanja Crkve na židovsku i pogansku komponentu. Uvidjevši opasnost za jedinstvo Crkve, Pavao se suprotstavlja Petru koji je, posjetivši antiohijsku Crkvu, najprije blagovao zajedno s poganima, a onda, kad su iz Jeruzalema u Antiohiju stigli neki koji pristaju uz Jakova, Petar se povukao i počeo se odvajati. Povukao je za sobom i Barnabu. Pavlu je na srcu jedinstvo Crkve, hod po istini evanđelja. Po toj istini spasava samo vjera u Isusa Krista. Iz podataka koje znamo o daljnjem Petrovu životu vidimo da je prihvatio Pavlovu opomenu. Apostolskim saborom riješena je jedna od ključnih poteškoća mlade Crkve te se ona otvara poganima. Takvo rješenje otvorit će vrata daljnjemu Pavlovu djelovanju po kojemu će on i postati Apostol naroda, kako ga naziva Luka. Susret na Jeruzalemskom saboru bio je posljednji susret Petra i Pavla koji nam Luka bilježi. Poslije sabora, svaki će od njih krenuti svojim putem, a sjedinit će ih mučenička smrt u Rimu.
mali koncil - MAK
Olimp16_20.indd 20
22.10.2007 16:01:23
PŠŠŠ... PŠŠŠ...
ISPOD TVRDE LJUSKE... 4 1 6 3 5 2
Ispod tvrde ljuske… slasni se plodovi kriju! Često je tako i s ljudima: iza nečije “zatvorenosti”, povučenosti i sramežljivosti često se zapravo krije... (odgovor otkrij u križaljčicama, tako što ćeš u svakoj po jedan slasni plod “izvaditi iz ljuske” - a slova iz polja s brojevima prenijeti u donje kvadratiće!)
mali koncil - MAK
SVE21_36.indd 21
21
23.10.2007 8:45:35
STRIPOVI O SVECIMA Piše: Blaž • Riše: K. Stanić
22
SVETA BARBARA
mali koncil - MAK
SVE21_36.indd 22
23.10.2007 8:45:53
O svetici koju je slavni teolog i crkveni otac Origen nazvao “Aleksandrijska mudrica” zna se tek da je živjela u III. stoljeću u Nikomediji, u kući bogatog oca Dioskura. Zna se i to da je bila školovana, a za vjeru silno zagrijana, jer je svoja vjerska pitanja pisala glasovitom Origenu. Zna se i to da je zbog vjere mučenički skončala… a sve ostalo dio je lijepe legende, opisane i orisane u našem stripu! Je li se sve baš tako u zbilji zbilo, to i nije najvažnije, već poruka odanosti i pobožnosti koju je Barbara svim vjernicima ostavila i po kojoj je postala jedna od najomiljenijih svetica!
mali koncil - MAK
SVE21_36.indd 23
23
23.10.2007 8:46:12
I U PROMETU - S KRISTOM! Mnogi vozači možda ne znaju da postoji i njihov nebeski zaštitnik. Svetac kojem bi se mogli i morali češće molitvom obratiti, da ih čuva u sve gušćem i luđem prometu! Njegovo ime dobit ćete u našoj “prometnoj ispunjaljci”.
Vaš je zadatak u prazna polja upisati tražene riječi, koje ćete dobiti tako da već upisanim riječima jedno slovo oduzmete, jedno dodate i sve dobro premetnete! Slova koja ste riječima oduzimali redom ispišite - i eto vam imena sveca koji je, prema legendi, na svojim leđima preko rijeke nosio samoga Isusa!
Uz spomendan 19. studenoga:
NA TRGU STARIH DALMATA U predrimsko davno vrijeme ilirsko je jedno pleme živjelo u našem kraju i mnogi mu ime znaju: bili su vam to DALMATI, a oni će ime dati Dalmaciji, našem raju! Ali ovo niste znali, vijest je za vas posve nova: Dalmati su ime dali, dali su sva svoja slova, još i jednoj redovnici, svetog Božjoj miljenici!
(premetaljka)
SPIRALNI PUT U POVIJEST
“Zavrti” se po spirali, sve do daleke povijesti! Jer, ispuniš li točno ovu spiralnu ispunjaljku, u plavim poljima dobit ćeš ime, “praoca naše vjere”! 1-2. Uzvisina ravne površine; visoravan, 2-3. Jedan od najpopularnijih sportova, 3-4. Točka u kojoj se sastaju međe triju država, 4-5. Neprofesionalac, 5-6. Gimnastička sprava koju čine dva vodoravna štapa na uspravnim nosačima, 6-7. Platno razapeto od jarbola na brodu, 7-8. Pojas zemlje uz more, riva, 8-9. Prvi čovjek po Bibliji, 9-10. Rijeka u Međimurju, 10-11. Zdravo na latinskom (“…Maria”), 11-12. Odjek, jeka, 12-13. U fizici: jedinica za otpor, 13. Automobilska oznaka za Makarsku (Sastavila: ST)
O, RAJ! NE VUK! (premetaljka)
ZAGONETKE 24
Potrebni slogovi: A, A, BA, BOJ, DAM, ĐA, E, GO, HO, JED, LA, MA, MA, ME, MET, MU, NO, O, OM, RA, RA, RAZ, RO, TER, TRO, VAN, VE, ZA
mali koncil - MAK
SVE21_36.indd 24
23.10.2007 8:53:42
TRI BIBLIJSKA “BET”
DVA BISKUPA - TU SU SKUPA!
U jednoj ispunjaljci - dva omiljena biskupa! Oba iz davnoga četvrtog stoljeća. Jednome blagdan u studenome, drugom u prosincu. Oba kao kruh dobra: jedan je siromahu dao polovicu svoga plašta, drugi i danas djeci darove nosi!
Tri biblijska “BET” tri su mjesta iz Svete Zemlje: u jednom od njih se Isus rodio (2), u jednom je slijepcu vratio vid (3), a u jednom je među žive vratio svoga mrtvog prijatelja (1)! Popuni ispunjaljku pa otkrij imena ta tri biblijska mjesta! MAKARONI PERUTANJE MAKADAM SARAJEVO
Što to radi?
UŽ IV AN CI JA
SUPETAR SP
G
NA RA
TA
AV AO NI CA
KABELI LIMARIJA PJEVAČICA POTOMAK!
Potrebna slova: A, A, A, A, E, E, G, I, I, K, K, L, L, L, L, M, M, N, N, N, O, O, O, O, P, R, T, T, T, V A, RASIPA PAMET!
Biblijske skrivalice Ne, ipak Ivica ne rasipa pamet! Već se zabavlja tako što je u svaku izgovorenu riječ “skrio” po jednu biblijsku osobu: tu su i prvi čovjek i prva žena, njihov sin, Isusova majka i nekoliko njegovih apostola... Pa još Mojsijev brat, dvije starozavjetne velike žene i jedna proročica iz hrama! Svaki od njih u jednoj riječi se krije - a kad ih sve pronađeš, prva slova njihovih imena čitana redom dat će ti upravo Majinu rečenicu: “A, RASIPA PAMET!”
mali koncil - MAK
SVE21_36.indd 25
25
23.10.2007 8:55:25
Recital za nedjelju Krista Kralja Napisala:
Ankica Svirač
SVI PJEVAJU: “Kriste u tvoje ime…” (pjevaju 1. kiticu i pripjev) ROKO: Kad zapjevam ovu pjesmu u srcu mi radost buja. Uskrslome Kristu kličem: “Aleluja! Aleluja!” MARINA: Ali, prije uskrsnuća on je muku proživio i za sretan vječni život grešne ljude otkupio. LUKA: U velikoj svojoj zloći protiv njega mnogi stali i umjesto zlatne krune trnovu mu krunu dali… TONKA: A dok još je bio mali, ni govorit nije znao, starac Šimun mu u hramu zlu sudbinu prorekao.
26
mali koncil - MAK
SVE21_36.indd 26
TKO JE JE NAŠ NAŠ TKO ZLATA: Mariji je u očima ugasio sjaj radosti… Rekao joj da mač bola njeno srce će probosti.
VINKO: Kršćani su tužni bili nakon smrti Isusove. Skriveni u katakombe pjevali su riječi ove: (najprije pjeva sam, a zatim mu se drugi priključuju) “Krist je umro, Krist je uskrnuo, Krist će doći ponovo.” SANJA: To je tako davno bilo prošla su dva tisućljeća, a puk vjeran širom svijeta događaja tih se sjeća.
TONKA: Isus, poput pravog kralja, sve molitve vjernih čuje pa, ne mačem i ne ratom, već dobrotom On kraljuje! ROKO: I meni je tako često pomogao u nevolji. Obećajem Kristu Kralju da ću odsad biti bolji. VINKO: Bezbroj put je oprostio tvrdoglavoj dječjoj glavi. Za tu ljubav i dobrotu nek’ ga naša pjesma slavi. SVI (pjevaju 2 puta): “Slava tebi, Kriste Bože, Kralju sviju vjekova!”
STIPE: Ma, ne samo da se sjeća, nego se i njemu moli. A On, živ je među nama, sve nas čuva, sve nas voli!
? 23.10.2007 9:00:44
KRALJ
SANJA: Svi sumnjivci, nevjernici, trebali bi dobro znati da se i bez zlatne krune može svijetom kraljevati. ZLATA: A bogatstvo i imetak za Isusa malo vrijedi. U kraljevstvu njegovome ljubavlju se Krista slijedi. STIPE: Tko pristaje u nevolji za njim ići, uz njeg biti, u kraljevstvu tog vladara na kraju će pobijediti. TONKA: Vjernima će to bit lako, zapjevajmo mu ovako:
(najprije pjeva sama, a zatim svi)
“Krist Kralj vlada, Krist pobjeđuje, Krist Kralj vječno kraljuje.” LUKA: Mene ipak nešto muči i baš jako me zanima, da l’ i usred naših srca za tog Kralja mjesta ima? MARINA: Pa ne sumnjaš valjda u nas? SANJA: Ima, ima, ali često kompjutore i crtiće stavljamo na prvo mjesto… TONKA: Istina je, mnogo puta redoslijed smo pobrkali
!
Likovi: djeca Roko, Marina, Luka, Tonka, Zlata, Vinko, Sanja, Stipe (ili prema vlastitom odabiru) Scena: vjeronaučna učionica
pa umjesto Kristu Kralju nečem drugom prednost dali. ROKO: A On sve te nestašluke razumije, dobro shvaća. Sve oprašta, zaboravlja i ljubavlju nam uzvraća. MARINA: Za dobrotu i strpljenje iskrenu mu hvalu dajmo! ZLATA: Još jednu mu pjesmu zato iz sveg srca zapjevajmo! (Pjevaju pjesmu “Krist je naš Kralj, aleluja”, ili neku drugu sličnu prema vlastitom izboru, uz pljeskanje i podizanje ruku.) KRAJ mali koncil - MAK
SVE21_36.indd 27
27
23.10.2007 9:01:19
NAJ-STRANICE: KRENULO JE! Počeše stizati “naj-radovi”! Očito, objašnjenja u prošlom broju su pomogla pa ne šaljete više kupone na kojima ispisujete broj stranice koja je vama bila “naj”, već ga - pravilno - prilažete uz svoj rad koji šaljete. Još malo pa ćemo vam moći zadavati i određene teme za vaše radove - tako da postanete i pravi “urednici” ove dvije stranice Makove!
“ZAGONETKA” S OLTARA naj-fotka
Šaljem vam sliku najljepšeg oltara iz crkve u Mariji Bistrici. Pretplaćen sam na Mali koncil i uživam u svim člancima, posebno u zabavnom dijelu. Zato, odmah pitam: znate li koja su tri lika na oltaru, što drže u rukama i što to znači? - Karlo Papić, Zagreb (Pozivamo vas na odgovor - tri najbrža nagrađujemo!)
VELIKI BRAT 4.A
najmolitva
Isuse, ti si moj veliki brat. Ja te volim svim srcem svojim i svom dušom svojom. Hvala ti što si tolike muke na križu pretrpio za mene i cijeli svijet. Molim te, pomogni da ja i moj 4.a razred budemo dobri, da se ne svađamo, ne tučemo i ne psujemo, već da se pridržavamo tvojih pravila. Molim te, uđi u naša srca, da svijet bude onako lijep kao što si ga ti zamislio. - Marta Đurković, 4. r., OŠ M.P. Katančića, Valpovo
naj-šala
PUŠKA Sedmogodišnji Josip vratio se vrlo tužan iz škole. Očiju punih suza priznao je mami da je dobio jedinicu. Da ga utješi, mama mu reče: - Sine, učenik koji nikad nije dobio jedinicu zapravo je kao vojnik koji nikad nije držao pušku! Nakon nekoliko dana Josip se vrati iz škole sa smiješkom na licu: - Mama, sad imam dvije puške! (Šalu poslao Filip Proleta iz Opuzena)
VELIKO HVALA Hvala ti, Bože, na životu mome. Hvala na svakom dobru tvome. Hvala ti na mojim roditeljima. Hvala na svim prijateljima. Hvala ti za sve cvijeće. najHvala za rijeku koja teče. Hvala ti za kruh i vodu. zahvala Hvala na svakom urodu. Hvala ti na tuzi i veselju. Veliko hvala ti na svemu! Bernarda Miličević, 7. r., Ivankovo
naj“NEŠTO SE ČUDNO pismo sv. Nikoli DOGAĐA” Dragi sveti Nikola! Ove godine te neću moliti da mi doneseš puno darova. Za to sam već prevelik. Osim toga, puno sam pametniji nego prije nekoliko godina. To i nije uvijek jako dobro. Počeo sam više gledati televiziju i čitati novine. Vijesti nisu baš jako dobre. Kada pogledam oko sebe, vidim dosta ljudi koji nisu pristojni i dragi. Nešto se čudno događa. To bi trebalo promijeniti. Možda nam ti u tome možeš pomoći? Učini da Božić bude sretan svim ljudima. Umjesto tuge neka zavlada radost. Umjesto rata neka zavlada mir. Neka nestane krađe i ubijanja. Neka čitavim svijetom zavlada mir. Jedina želja koju imam za sebe je da mi pomogneš da nekako preživim do kraja ovog polugodišta. Ili bar učini da nestanu knjige iz prirode i geometrije. Nemam više snage - spasi me! Tvoj Marko (Marko Jerčinović, 4. r., OŠ N. Tesle, Rijeka)
naj-strip
SVETI FRANJO ASIŠKI 28
FRANJO DAJE STARCU NOVČIĆ.
FRANJO PRIČA S BOGOM.
FRANJO PRODAJE OČEVU TKANINU.
OTI ŽIVO NJ FRAN
mali koncil - MAK
SVE21_36.indd 28
23.10.2007 9:05:35
LJUBAV naj-dar
Ljubav nije obična stvar, to je Božji dar. To je kao ptica u srcu tvom, zapostaviš li je… odletjet će u drugi dom! Kristina Marković, OŠ Vugrovec, Kašina
najdogađaj
naj-crtež
VIŠE OD POLA ŠKOLE NA PRVOJ PRIČESTI! Zamislite kako je to velika i lijepa stvar kad više od pola đaka škole čine prvopričesnici! A upravo to se dogodilo u područnoj školi OŠ Mario Martinolić na Unijama! Sad, istina, cijela škola ima ukupno 7 učenika… ali svejedno je bilo divno vidjeti Filipa, Ines, Zalu i Zvonka u bijelim prvopričesničkim haljinama sa svećenikom Tomislavom Debelićem! Uz mene, koja vam šaljem pismo, od đaka škole na slici nedostaju još samo Martin i Luka. Dakako, nismo svi jednako stari, tako da nas ima po dva “drugaša”, “trećaša” i “četvrtaša” te još “sedmaš” Luka. Sve nas u istoj učionici uči učiteljica Ivanka Mohorić, nalazeći načina da jedne zaposli nečim pametnim i korisnim dok s drugima svladava novo gradivo. Svi smo kao jedna velika školska obitelj. Katarina Babić, Unije
DA SAM JA KRUH Da sam ja kruh, ja bih se dao siromasima. (Damir Šajtović, 4. r., Otok kod Vinkovaca)
JESEN
naj-misao
Jesen šara lišće u krošnjama. najJesen pjeva pjesmu u srcima. pjesma Pjesmu vjetra, pjesmu kiše u svom šumu jesen piše. Elizabeta Šimunić, Rijeka
TIŠINA
Kada je sve tiho, to je tišina. Kada u školi dobiješ zadatak za riješiti, nastane tišina. Kada učiš, želiš da je tišina. Kada dođeš iz škole nedostaje ti tišina. Ako želiš čuti Božji glas, potrebna je tišina. Josipa Sušilović, Garešnica
Lara Deskar, 4. r., OŠ S.S. Kranjčevića, župa M.B. Lurdske Zagreb
OTINJE POMAŽU VO CRKVA JE NJI OBNOVITI CRKVU. ZAVRŠENA. RAN
FRANJO POMAŽE SIROMAŠNIMA.
FRANJO PROPOVIJEDA I TAKO OBNAVLJA ŽIVU CRKVU.
naj-SMS
SVAKA MINUTA Svaka ti minuta sretna bila, svaka ti se želja ispunila. Želim da sreća u životu te prati, više od toga ne mogu ti dati! Jelena Lučić, Otok kraj Vinkovaca
mali koncil - MAK
SVE21_36.indd 29
29
23.10.2007 9:06:07
30
mali koncil - MAK
SVE21_36.indd 30
23.10.2007 9:13:00
JEŽEVA MOLITVA
priča priča
U
gustoj vlažnoj šumi živio ježić Bodežić. Bio je osamljen i tužan, umišljao kako je ružan, a narav da mu je teška. Jako je čeznuo za prijateljima, katkad priželjkivao družicu, možda neku zgodnu ježicu? I jednog je dana šunjajući se po stazi upoznao ježicu Bježicu. Hoj, svijet je sad moj, pomislio Bodežić i prikučio se Bježici što je mogao bliže. Ali jao! Preblizu joj stao pa je izbo svojim bodljama. - Oh, žao mi je - pokajnički je uzviknuo. Ali ježica Bježica sklupča se od straha i otkotrlja u svoju duplju. - Bože moj - zamoli Bodežić - ukloni mi bodlje i podari mi krzno meko i lijepo kao u lisice da ježici Bježici ne bodem lice! Sav u suzama Bodežić zaspi. A ujutro, gle: sjajno krzno riđe i meko poput svile prekrilo mu leđa i glavu. Lijep li sam, pomisli Bodežić, i nježan poput vate. Uputi se stazom diveći se sebi, grmlju što se grana i cvijeću što cvate. Ali jao! Lovci na lisice spaze riđe krzno te trka za njim da ga upucaju. Jedva skloni živu glavu u duplju i zaplače. - Ne valjaju, Bože, ni bodlje ni krzno. Daj mi gole kože kao što imaju žabe. I ujutro, gle: cijela mu koža gola kao u žapca. Sav sretan Bodežić ispuže iz duplje i krene kroz šumu. Ususret mu došla ježica Bježica. - Kamo ćeš Bodežiću tako golišav? - upita Bježica. - Baš sam te želio sresti - nasmije se Bodežić Neću te više bosti. Od kiše i oblaka sam mekši. Ozarena lica Bježica pritrči Bodežiću i prilijepi mu pusicu. Ali jao! Umjesto sreće bol i kapljica krvi na vrh njuške. Bježici se srce stislo. Ta htjela je radost, a ispala tuga. Ranjene njuške vrati se Bodežić u duplju i zaplače. - O, Bože, ni kad sam gole kože ne valja. Daj mi perje kao u ptice krilatice! Tad neću bosti i neće me bosti, niti me loviti zbog krzna. I ujutro, gle: leđa mu se osula perjem šarenim, dugim i masnim kao u pauna. - Bravo. Ovo je baš pravo - zacvrči Bodežić pa istrči iz duplje. Debele kaplje kiše kliznuše s neba i za tren natopiše svu šumu. Staza učas posta teško gusto blato. Ništa zato, mišljaše Bodežić. Kad se perje osuši, otrest će se blato. Ali jao! Ni sutra ni prekosutra blato ne otpade s perja. Skorilo se i postalo teško i kruto kao čelični viteški oklop. - O, Bože - plakaše Bodežić u mračnoj duplji - Za što da te molim? Ne znam više. Daj mi što daš! Što Ti misliš da je za me najbolje.
I ujutro, gle: osuo se Bodežić opet svojim sjajnim oštrim bodljama. Oklijevajući krenu k duplji ježice Bježice. - Dobro jutro, Bodežiću. Napokon izgledaš kako i treba da jež izgleda - razveseli se Bježica i priđe mu. - Ne prilazi! Ubost ću te - tužno će Bodežić. - Ma koješta - nasmije se Bježica - Znaš, i nije ti to baš neka mudrost. Stvar ti je u tomu da ne stojimo preblizu da se ne ubadamo, pa ipak dovoljno blizu da razgovaramo, da se smijemo i jedno drugo grijemo I od toga trena ježić je Bodežić postao sretan i prijateljevao s ježicom Bježicom, a koliko mi je poznato još uvijek se vole. Prošetaš li sljemenskom šumom i spaziš dva ježa kako zajedno stazu gaze, znaj, to su zacijelo ježić Bodežić i ježica Bježica. Smiješ ih promatrati, ali nemoj smetati, nemoj im se u razgovor petljati! Sonja Tomić mali koncil - MAK
SVE21_36.indd 31
31
23.10.2007 9:13:43
BROJANJE Mirko: Danas smo učili brojati do pet. Mama: Da čujem kako brojiš! Mirko: Dva, tri, četiri, pet. Mama: A gdje ti je jedan? Mirko: U zadaćnici!
NADMETANJE Na satu zemljopisa bio je pismeni ispit. Jedan učenik izvadi neki papir, a učitelj uzviknu: - Aha, uhvatio sam te! Daj ovamo taj papir! Ovaj mu dade papir i nasmije se: - Prazan je, učitelju! 1:0 za mene! Svi se smiju, a učitelj otvori dnevnik, upiše nešto i reče: - Izjednačenje: 1:1!
šale NAJBOLJA ŠKOLA - Reci, Zlatko, kakva bi trebala biti najbolja škola na svijetu? - Zatvorena!
PISMO - Pismo za vas! - govori na vratima poštar - I to avionsko! - Nemojte mi lagati, pa vidio sam da ste se dovezli biciklom!
UMJETNOST Dvije mačke razgovaraju o umjetnosti: - Od slikara mi je najdraži Walt Disney. - Pa on uopće nije bio slikar! - uzvrati druga. - Nema veze, ali miševi su mu preslatki…
BRZINA Trojica klinaca prepiru se čiji je otac najbrži. - Moj tata je vozač na utrkama i vozi više od 300 na sat! - E, moj je pilot i vozi avion koji je brži od zvuka! - Nije to ništa. - mirno će treći - Moj tata je brži i od vremena. Radi do 4 popodne, a već u 3,15 je doma.
ČUVAR GODINE Otac ulazi u autobus sa sinom i kupuje samo jednu kartu. - Koliko mali ima godina? - pita vozač. - Četiri! - spremno odgovara otac. - Mali, koliko imaš godina? - uporan je vozač. - Četiri! - kao iz topa odgovara dobro poučeni sinčić. - A kada ćeš imati pet? opet će vozač. - Kad iziđem iz autobusa!
32
Došao Ivica pred crkvu i nikako da uđe. Naiđe župnik i zapita ga: - Ivice, zašto ne uđeš u crkvu? - Čuvam bicikl. - Čuvat će ga Duh Sveti tu u crkvenom dvorištu. Samo ti uđi! - reče mu svećenik. Ivica uđe u crkvu pa se prekriži izgovarajući: “U ime Oca i Sina. Amen”. - A gdje ti je Duh Sveti? upita ga župnik. - Eno ga vani, čuva bicikl! - spremno odgovori Ivica. (Šalu poslala Adriana iz Velikog Grđevca)
u kuhinji
PIJESAK Razgovaraju dva zrnca pijeska u pustinji. Jedno zrnce reče: - Doći ćemo sutra kad bude manje gužve.
ČOKOLADA - Kako da od djece do subote sakrijem čokoladu koja mi treba za kolače? - Pa stavi je u kutiju i napiši špinat!
“JABULINKE”
Mi djeca volimo slatko i evo nas opet na… palačinkama! Točnije „jabulinkama”, jer u receptu koji nam je poslala Jelica jabuke su važan dio tih neobičnih palačinaka. Srećom, jabuka sad ima posvuda pa neće biti problema da 2-3 završe i u palačinkama!
ODVJETNIK - Imate li odvjetnika? upita sudac okrivljenog. - Nemam! Odlučio sam reći istinu!
SAT - Kazuje li tvoj sat vrijeme? - Ne, moraš ga pogledati!
KONJSKI? Voze se tata i kći vlakom, pa kći kaže: - Tata, kako su lijepi oni konjovi! - Ne kaže se konjovi, nego konji. I nisu to konji, nego krave!
PROFESORSKI Sretne profesor Pericu u gradu i upita ga. - Perice, gdje je Francuska ulica? Perica mu sve potanko rastumači kako će pronaći tu ulicu. - Dobro, sjedi! - reče profesor.
ZVONCE Mali Ivica stoji ispred ulaza u zgradu. Naiđe jedan gospodin, pa ga Ivica upita: - Gospodine, ja sam mali, hoćete li mi, molim vas, pozvoniti na ono zvonce na vrhu? - Kako da ne - reče ljubazno gospodin i pozvoni. - A sad bjež’mo obojica! - viknu Ivica.
Potrebno: - 6 jaja - 8 dag brašna - 1,5 dl mlijeka - 2 do 3 jabuke
- malo ulja (ili druge masnoće) za pečenje - šećer u prahu - cimet
Postupak: 1. Napravite smjesu za palačinke, tako da izmiješate jaja, brašno i mlijeko. „Natučenu” smjesu ostavite da 10-ak minuta „odleži”, nek’ se malo „odmori”… 2. Za to vrijeme ogulite jabuke i izdubite im sredinu (postoji super naprava kojom se lako istisne upravo ta tvrda sredina). Potom jabuke razrežite na ploške-kolutove s rupom u sredini (ili polovice), debele otprilike pola centimetra. 3. Na tavicu stavite malo ulja (maslaca) i počnite peći palačinku. Čim ulijete malo smjese, na nju lijepo posložite nekoliko kolutova jabuka. Sve, kao i obične palačinke, prvo ispecite s jedne, potom s druge strane. 4. Na gotove „jabulinke” pospite šećer u prahu i cimet… Ili nešto „deseto”, što je vama slasno!
mali koncil - MAK
SVE21_36.indd 32
23.10.2007 9:19:42
Nagrađeni radovi za Klarinu strip-temu iz prošloga broja:
pitalice za bistroglavce
KAKAV JE KRUH
ANA „MIŠIĆ”
1. KOLIKO JE GODINA SINU?
Kruh je velik kao dobrota moje majke. Kruh je lijep kao lice moje bake. Kruh je težak kao moj tata. Kruh je mekan kao moja sestra. Hanna Klapka, 4. r. OŠ S. S. Kranjčevića, Zagreb
Kad mami kupim topli kruh, miris kruha ne da mi mira… Otrgnem komadić i pojedem. Donesem kruh koji izgleda kao da su ga miševi grizli. Mama zna da nisam mogla odoljeti pa se ne ljuti. Tada se kruh malo teže reže, ali samo prvi komadić. Koji ja odmah pojedem, da tata ne vidi, jer on ne voli da čupkam kruh. - Ana Mikić, 3. r., OŠ Vrbani, Zagreb
Tata i njegov sinčić zajedno imaju 36 godina. Tata ima 30 godina više od sina. Koliko je godina sinu?
MOLITVA KRUHU Kruše moj, ti tijelo zemlje i roda, blagujem te sa štovanjem i nadom. Mrvu tvoju ljubim, tvoje zrno u kojem je ratarski mar. S ljubavlju te kušam. Na svaku mrvicu pazim. Hvala ti, Kruše moj! - Marija Vuljan, OŠ A. Anđelinovića, Sućuraj, otok Hvar
LJEPOTA KRUHA Meni kruh puno znači, jer ga gotovo svaki dan jedemo. Kruh mi je i sveti simbol. Najviše volim kukuruzni i crni, ali također onaj koji ispeče moja baka. Jednom sam i ja s mamom probao peći kruh, ali nije nam baš sjajno ispao. Bio je tvrd pa se gotovo nije mogao jesti. Ponekad mi je kruh tako lijep da mi ga je žao jesti! Arijan Birkić, 6. r., Kastav
U KANTI ZA SMEĆE… Na školskom igralištu, na tlu, vidio sam kruh. Pomislio sam tko bi mogao biti tako zločest. Jer, tko je bacio kruh - bacio je Boga! Bože, oprosti onima koji ne poštuju kruh. Zdenko Trbljanić, 4. r., OŠ J. Lovretića, Otok
STOSTRUKO U PRAVU! Volim kruh kad mi ga mama ispeče, zato što znam da to radi sa srcem i zato što je uvijek sladak. Kad me netko zamoli za kruh, ja mu dadem zato što je moja mama rekla da u životu ne valja biti škrt. Učila me ako drugima nešto dadem, to će mi se stostruko vratiti. U to sam se uvjerila. Matea Lažeta, Sikirevci
2. ŠAH-MAT! Gospodin Šahović i gospodin Matović svakog petka uvečer igraju šah u klubu. Posljednjeg petka igrali su 7 partija i svak je od njih imao jednak broj pobjeda! A ni jedna partija nije završila neriješeno. Kako je to moguće?
3. “DIJELJENJE” KOD STARIH RIMLJANA 5 je polovina od 10! Ništa čudno, tako je i kod nas. Ali gle čuda rimske računice: 4 je polovina od 9 6 je polovina od 11 7 je polovina od 12 Kako je to moguće?
4. USPINJANJE RAČJIM HODOM Rak se nalazi na dnu 12 metara dubokog bunara. Želi izići! Svakog dana popne se 3 metra, ali svake noći otklizi 2 metra nazad. Počeo se penjati 1. lipnja u 8 sati ujutro. Kojeg će dana izaći iz bunara?
ZNAMO LI ZBRAJATI? Uzmite 1000 i dodajte tom broju 40. Zatim dodajte 1000 Opet dodajte 30 i ponovno još 1000. Dodajte 20 i zatim 1000 te na kraju 10. Sada recite zbroj!
ODGOVORI: 1. Mislite da sin ima 6 godina? Ne! Onda bi tata trebao imati 36, a obojica zajedno 42! Točan je odgovor - sin ima 3 godine! 2. Moguće je! Nisu oni igrali jedan protiv drugoga! 3. Raspolovite vodoravno rimski broj X i u gornjoj polovici dobit ćete V! Na isti način i druge brojeve iz navedenih primjera raspolovite pa ćete dobiti rečene rezultate! 4. U 24 sata popne se 1 metar. 2. lipnja u 8 sati bit će na 11 metara dubine, 3. lipnja na 10 metara itd. - pa će 10 lipnja u 18 sati izići iz bunara! 5. Dobili ste 5000, zar ne? Nažalost, odgovor nije točan zbroj je 4100! Provjerite ponovo i vidjet ćete da ste pogriješili, a sami pogađajte kako se to dogodilo!
Kruh, dar Božji - pomaže u upoznavanju i zbližavanju! (Narisala: Antonija Gradečak, 2. r., Kastav)
mali koncil - MAK
SVE21_36.indd 33
33
23.10.2007 9:20:01
ZAGONETKE LAKE, ZA NAJMANJE ĐAKE! SLATKO, KISELO, SLANO... I DUHOVNO! Prvopričesničke proslave pune su svakovrsnih slastica… Pronađi u osmosmjerci sljedeće: BOMBONI, ČOKOLADA, JAGODA, KIKIRIKI, KIVI, KEKSI, KOLAČ, NARANČA, ŠTAPIĆI, VIŠNJA. Kada to učiniš… - ostat će ti u osmosmjerci još ono najbolje, glavno jelo svakoga prvopričesnika! (Sastavile: Mihaela i Ivana)
Promjenjivi ELEMENT? (mijenjaljka) ELEMENT je nešto cijelo, čvrsto, što se baš ne mijenja, stog ga zovu i “počelo”. Zinuh stoga od čuđenja, od šoka mi pala kapa: promijenih mu prvo slovo i element posta - papa! I to papa svet i slavan! U studenom jedan petak bit će, znam to, njegov svetak!
SITNE RAZLIKE U VELIKOM SVIJETU ITALIJA. MI U PISI. ALI, ČEKAJ... NEŠTO “VISI”? NAGNUO SE TORANJ KOSI I CRTAČA TO ZANOSI... PA MU RUKA “KOSO” IDE I GREŠKE SE “KOSE” VIDE! PRONAĐI IH DESET SADA, NA SLIKAMA LIJEPOG GRADA.
34
mali koncil - MAK
SVE21_36.indd 34
23.10.2007 9:24:10
“PRIČOBOJANKA” OBOJI CRTEŽ KAKO JE OPISANO U OVOJ PRIČI! VELIKI ANĐEO SPASIO JE CRNU MAČKU. ON IMA ŽUTU KOSU I PLAVE OČI. KRILA SU MU RUŽIČASTA, A HALJINA LJUBIČASTA. LICE MU JE RUMENO. MALI ANĐEO SPASIO JE NARANČASTI CVIJET SA ZELENOM STABLJIKOM I LIŠĆEM. KOSA MU JE CRVENA, OČI SMEĐE, A HALJINA ŽUTA. KRILA SU MU SVJETLOPLAVA. OBA ANĐELA LETE TAMNO MODRIM NEBOM. JOŠ ODGOVORI: KOLIKO JE ANĐELA KOLIKO JE MAČAKA KOLIKO JE CVJETOVA NA SLICI?
VOĆNA POMICALJKA
SAN GUJICE
Evo voća čak tri vrste... da poližeš prste! Dolje navedene pojmove pomaknite malo ulijevo ili udesno pa ćete u tri uzastopna stupca pronaći tri vrste svima omiljenog voća! (st)
Mala guja pita kukca zelenog na listu zelja:
P M
M A I T
O A L N Z R
K H I I N A
(premetaljka)
A U C S A S
M N A T N A
I A A O
N R S
A
T
“Čula sam od prijatelja nešto što mi ne da mira: kaže da se jednog dana ti pretvaraš u leptira! Ja bih, eto, sretna bila kad bi tako i mi, zmije, dobile na kraju krila!”
“Pusti snovi, moja mila! Zmijama to dano nije! A ako ti i uspije, tad bi zmaju slična bila!” mali koncil - MAK
SVE21_36.indd 35
35
23.10.2007 9:24:35
OPET ČETKAŠ KRILA?
STALNO SE LICKAŠ! ŠTO SE “PRAVIŠ”?
vic & tici
VOLIM DJEDA, VOLIM BAKU! 1
3 2
2
JOJ, ĐELKO, NIŠTA NE KUŽIŠ! PA MORA U SOBI BITI BAR TRAČAK KAD MOJOJ DORI UGASE TELKAČ!
4
3 4 1
POMOZI I BAKI I DJEDU U NJIHOVIM SVAKODNEVNIM POSLOVIMA I HOBIJIMA! PREPOZNAJ SVE NARISANO PA IM TO “DODAJ”, SVAKOME U NJEGOVU KRIŽALJKU! POZOR, NE “ZALETAVAJ SE”, JER SE LAKO MOŽEŠ ZABUNITI (“NARISANE RIJEČI” IMAJU ISTI BROJ SLOVA, I TU, I TAMO!)
36
mali koncil - MAK
SVE21_36.indd 36
23.10.2007 9:26:33
U
prošlom broju, sjećate li se, završismo u Splitu, uz velikog Marula, književnika Marka Marulića. Sad krećemo sjevernije, ali i dalje se vozimo uz obalu... Što se povijesti tiče, ostajemo na prijelazu iz 15. u 16. stoljeće jer tada se rodio i živio…
Julije Klović N
Posljednja večera - na noktu!
molitvenike, misale, korale, brevijare. Sve su to bili motivi iz Svetoga pisma. Njegovim najboljim i najsavršenijim umjetničkim djelom mnogi smatraju Molitvenik Blažene Djevice Marije. Nadahnut Svetim pismom, Klović je stvorio brojna umjetnička djela izvanredne ljepote.
PROBLEMI S PREKIDAČIMA Ušli smo u staru i praznu djedovu kuću. U podrumu su 3 žarulje. Sve tri su ugašene. Na katu su tri prekidača za te tri žarulje. Ali, ne znamo koji prekidač pripada kojoj žarulji, niti to možemo vidjeti onog časa kad ih uključimo… Kako ćemo, bez šetanja gore-dolje, samim jednim silaskom u podrum, ustanoviti koji prekidač pali žarulju?
Umjet37.indd 37
Zapisano je da je Julije već kao dječak pokazivao izvanrednu nadarenost za slikanje. Navodno je na noktu jednoga palca mogao naslikati cijelu Posljednju večeru! Njegovu darovitost zapazili su redovnici pavlini u Crikvenici, te mu omogućili školovanje u Italiji. Kao redovnik, Klović posvećuje svoj život slikarstvu. Slikao je na kraljevskim dvorima, te za potrebe Crkve. Velika većina njegovih djela govori o njegovoj vjeri, njegovoj ljubavi prema Bogu. Prvi spomenik Juliju Kloviću podignut je na zagrebačkom Zrinjevcu. U Driveniku kraj Crikvenice također mu je podignut spomenik, rad crikveničkog kipara Zvonka Cara. Uskoro su i Grižane dobile kip Julija Klovića, od istoga autora. Brojne su i knjige koje govore o životu i radu toga velikog umjetnika. Jedna od najboljih je ona koju je napisao Maria Cionini-Visani, a na hrvatski je prevela Željka Čorak. Julije Klović umro je u Rimu, 5. siječnja 1578. i pokopan je u crkvi San Pietro. Na njegovu grobu jasno piše: “Julije Klović iz Hrvatske”. Branko Pilaš ODGOVOR: Pritisnimo prvi prekidač i ostavimo ga uključenoga 2 minute. Zatim ga ugasimo. Nakon toga pritisnimo drugi prekidač pa pođimo u podrum. Upaljena žarulja, dakako, pali se drugim prekidačem. A ugašena žarulja koja je još topla, na dodir ruke, to je ona koja je gorjela dok je bio uključen prvi prekidač! Trećoj, hladnoj žarulji pripada treći prekidač, koji nismo ni dirali!
a ulazu u simpatični primorski gradić Crikvenicu dočekao nas je domaći župnik Lovro, Klovićev suvremenik. Molimo župnika da nam nešto kaže o slikaru i slavnom minijaturisti Juliju Kloviću, a on nam čita iz knjige koju je napisao talijanski slikar Giorgio Vasari. Taj Klovićev prijatelj, između ostalog, u knjizi “Životi najslavnijih arhitekata, slikara i kipara” piše: “Klović se rodio u zemlji slovinskoj ili hrvatskoj, u selu koje se zove Grižane”. Pođimo zato u Grižane, selo koje se nalazi u neposrednoj blizini Crikvenice. Tu se, dakle, 1498. godine rodio Julije Klović. Knjige rođenih su zagubljene pa ne znamo dan i mjesec rođenja. Klović kao mladić odlazi na školovanje u Veneciju, Mantovu… Slavni minijaturist, na hrvatskom bismo rekli sitnoslikar, bio je u svoje doba vrlo popularan. Za njega su se otimali brojni svjetovni i crkveni uglednici. Njegova se djela nalaze u Vatikanu, Rimu, Raveni, Veneciji, Milanu, Firenci, Napulju, Londonu, New Yorku, Parizu, Münchenu, Zagrebu… O njegovim umjetničkim djelima mnogi su pisali i još uvijek pišu. Zna se da je oslikao brojne rukopise, a ponajviše
mali koncil - MAK
37
23.10.2007 9:33:39
Rad - poziv na stvaralaštvo i dostojan zivot Poznate li nekoga tko je nedavno izgubio posao ili tko već duže vremena nije zaposlen i traži posao? Kako se osjeća, što govori, što bi želio? Ili vam je možda netko od roditelja nezaposlen? Kako se to odražava na vaš život u obitelji? Morate li se zbog toga ponekad nečega odreći? Ova pitanja kazuju da je nezaposlenost danas problem sve većeg broja ljudi. A taj problem uzrokuje mnoge druge životne poteškoće. Rad je nužan da bismo mogli sebi i svojoj obitelji osigurati prihvatljive životne uvjete. Bog je pozvao čovjeka na rad
O
dmah treba naglasiti da rad nije nastao kao Božja kazna čovjeku nakon grijeha! I prije grijeha je čovjek radio, jer je Bog čovjeka pozvao na rad. Stvorivši čovjeka na svoju sliku, Bog ga poziva da “obrađuje i čuva” zemlju (usp. Post 2,15) i da vlada nad svim živim bićima (usp. Post 1,28). Zato čovjek ne smije tu vladavinu nad stvorenim shvatiti kao tiraniju ili iskorištavanje, nego kao odgovornost i brigu za povjerena mu stvorenja.
Rad je, dakle, dio izvornoga čovjekova stanja prije pada u grijeh. Činjenica što čovjek treba raditi nije kazna za grijeh, niti je prokletstvo. Rad čovjeku postaje
38
mali koncil - MAK
38_39Svijet.indd 38
muka tek nakon grijeha prvih ljudi, jer grijehom kidaju svoju skladnu vezu s Bogom. Ipak, unatoč muci i trudu rada, Stvoriteljev poziv čovjeku da radom bude njegovatelj i čuvar stvorenoga, ostaje nepromijenjen.
I Isus je radio Primjer rada ostavio nam je i Isus. Većinu svoga zemaljskog života radio je u Josipovoj radionici, a za vrijeme javnoga djelovanja činio je mnoga djela da bi ljude oslobodio od bolesti, patnje i smrti. Isus je i naučavao da treba cijeniti rad. Sam svoje poslanje opisuje kao rad: “Otac moj sve do sada radi pa i ja radim” (Iv 5,17), a svoje učenike naziva radnicima u žetvi Gospodnjoj (usp. Mt 9,37-38). Kritizirao je ponašanje lijenoga sluge, koji je svoj talent zakopao u zemlju, umjesto da ga umnoži (usp. Mt 25,14-30). No, s druge strane, Isus upozorava ljude da ne dopuste da ih posao tako zarobi da zanemare Kraljevstvo Božje (usp. Mt 6,33).
zarađuje kruh “u znoju lica svoga”, čovjek čini boljim i ljepšim svijet i sve stvoreno. Osim toga, podnoseći napor rada u jedinstvu s Isusom, na neki način surađuje sa Sinom Božjim u njegovu otkupiteljskom djelu te se pokazuje Kristovim učenikom, koji svaki dan nosi svoj križ u djelatnosti koju obavlja. Zato rad čovjeka produhovljuje i radom čovjek posvećuje zemaljske stvarnosti Kristovim duhom.
Rad je obveza
Iz svega rečenoga jasno nam je da je svaki čovjek (koji je sposoban za rad) i obvezan raditi. Radom uzdržava svoj život, pomaže svome bližnjemu i čini boljim svijet oko sebe. Kršćanin je pozvan raditi ne samo da sebi osigura bolji život, nego i zbog brige prema siromašnijem bližnjeRad je stvaralaštvo mu, kojemu je obvezan pomagati onoliko Premda je povezan s mukom i naporom, koliko može (usp. Mt 25,35-36). Svaki radradom čovjek sudjeluje u Božjem stvaralačnik, kaže sveti Ambrozije, Kristova je ruka kom i otkupiteljskom djelu. Pa i onda kada koja nastavlja stvarati i činiti dobro. Treba također raditi i zbog odgovornosti prema široj · Moli Boga blagoslov za svoj rad, ali nemoj očedruštvenoj zajednici. Čokivati da ti ga on i izvrši. - Norbert Blüm vjek sam uživa plodove · Radi tako kao da ćeš živjeti vječno, a živi tako rada prijašnjih naraštaja kao da ćeš sutra umrijeti. - Ivan Bosco i stoga je dužan doprini· Drugima nećemo pomoći ako umjesto njih radijeti stvaranju budućnosti mo ono što sami mogu uraditi. - Abraham Lincoln svima onima koji će na· Nijedan čovjek nije toliko zaposlen da ne bi imao kon njega živjeti. Danas vremena svuda okolo pripovijedati koliko je zapose rad sve više isprepliće slen. - Robert Lembke s radom drugih. Zajed· Koji god posao u svome životu radili, radite ga dobro. Ako je vaš zadatak čistiti ulice, onda ih čistite kao što je Michelangelo slikao, Shakespeare pisao pjesme i Beethoven skladao. - Martin Luther King
23.10.2007 9:45:09
KAKO STEĆI RADNE NAVIKE
Skupe lopte iz dječjih ruku
T
kati tepihe, razbijati kamenje, “crnčiti” na plantažama, šivati cipele - tako izgleda svakodnevni život više od 250 milijuna djece na svijetu. Umjesto da idu u školu, da se igraju i uče, oni moraju raditi teške poslove, koje nerijetko uzrokuju trajne posljedice na njihov tjelesni i duševni razvoj. Događa se to u mnogim zemljama, ne samo Afrike ili Latinske Amerike, nego i Europe. Proizvodi kao cipele, kava, pamuk, a koje u mnogim zemljama upravo djeca obrađuju, prodaju se po trgovinama Europe i Hrvatske. Jedan od najpoznatijih primjera su nogometne lopte, kojima se igraju svjetska i druga natjecanja. U pakistanskom gradu Sialkotu proizvede se 80 do 90 % svih nogometnih lopti za velika natjecanja, turnire i treninge. Osim što na njihovu šivanju radi oko 25000 ljudi toga kraja (i to za niske plaće od kojih tek preživljavaju), među njima je i oko 5000 djece. Djeca između 5 i 13 godina svakim danom od 7 ujutro do kasno uvečer, svojim malim ručicama drže velike igle te šivaju i spajaju krpice za nogometnu loptu. U danu mogu napraviti svega nekoliko lopti, a za jednu loptu dobiju jedva koji “cent”, dok se te iste lopte kasnije - s poznatim “markama” na sebi - prodaju i po cijeni od 100 eura! Danas je rad maloljetne djece veliki problem u svijetu, koji treba rješavati. Jer, iskorištavanje djece za rad je pravo nasilje, koje se često ne može odmah uočiti, jer ga moćnici zbog velike zarade prikrivaju.
nički se ubiru plodovi rada i stvaraju temelji boljega svijeta i života.
Prava radnika ugrožena Ako je Bog čovjeka pozvao na rad, i ako je to čovjekovo temeljno pravo, odmah ćemo zaključiti da je nezaposlenost velika nepravda prema svim ljudima koji su sposobni raditi, a nemaju za to prilike. Zato je moralna dužnost javnih vlasti učiniti sve da se osiguraju radna mjesta, osobito mladima. Stoga je i nepravedna sve češća pojava u današnjem društvu da poduzeća, zbog zarade i manjih troškova proizvodnje, sve više robotiziraju proizvodnju, ili pak premještaju proizvodnju u siromašnije i nerazvijene zemlje, ne obazirući se na posljedicu da takvim postupkom mnogi njihovi radnici ostaju bez posla. Nije rijetka ni pojava da se radnicima ne priznaju njihova temeljna prava na rad. Prema statistikama UNICEF-a više od 1,2 milijarde ljudi na svijetu za svoj rad dnevno dobije manje od jednoga američkog dolara, a prema drugim izvorima najmanje 27 milijuna ljudi
na svijetu živi u uvjetima ropstva. Pravo na pravednu plaću radnika, kojom može osigurati sredstva za dostojan život, poslodavci krše na razne načine. Osim toga, i sami smo svjedoci kako se našim roditeljima ili poznanicima uskraćuje i pravo na blagdanski odmor, a sve češće i nedjeljom moraju raditi. U prava radnika, za koja se Crkva zalaže, spadaju još: pravo na radne uvjete koji ne ugrožava zdravlje radnika; pravo da se ne mora trpjeti nikakvo nasilje nad vlastitom savješću; pravo na mirovinu; na osiguranje u starosti, bolesti i u slučaju nesreća povezanih sa samim radom; pravo na socijalne mjere povezane s majčinstvom (porodiljni dopust, dječji dohodak); pravo na okupljanje i udruživanje. S. Valerija Kovač
B
esposličarenje ili lijenost danas nije samo pojava kod odraslih, koji žive na tuđim leđima. I mnoga djeca i mladi ne pokazuju radne navike niti osjećaj odgovornosti za izvršavanje svojih obveza. No važno je znati sljedeće: kakvi ste sada, kao djeca i mladi, prema svojim obvezama - takvi ćete biti i prema radu kad odrastete. Zato od malena valja steći dobre radne navike. Evo nekoliko savjeta!
• Ne bojte se napora i truda. Ne odustajte kada vam je nešto teško napraviti. Upravo tada uključite sve svoje snage da obavite svoju zadaću. • Nemojte očekivati da vam sve naprave roditelji u kući ili nastavnici u školi. Shvatite da za svoj život i vi sami morate doprinijeti, onoliko koliko možete. • Kada možete birati između dva posla ili puta, birajte onaj koji vam je korisniji i trajniji, a ne onaj koji vam je lakši i udobniji. • Nakon završetka škole izbjegavajte besposličarenje. Ne “tratite vrijeme”. Najprije dovršite zadaću, spremite se za sutrašnju provjeru i ispitivanje, a tek onda mislite na igru. Naučite se biti odgovorni prema obvezama koje imate i obećanjima koje dajete drugima. • Izbjegavajte dosadu. Ne dopustite da vam vrijeme prolazi samo tako. Trudite se uvijek raditi nešto smisleno i korisno, za sebe ili za drugoga. • Ako vam nešto odmah ne pođe za rukom, nemojte se obeshrabriti, nego pokušajte ponovno. Ta nitko nije postao majstor od prve. Čak i oni ljudi koji imaju iznimne talente u glazbi, znanosti, umjetnosti, pisanju, postižu uspjehe samo ustrajnim i marljivim radom.
mali koncil - MAK
38_39Svijet.indd 39
39
23.10.2007 9:46:27
BOŽE, HVALA! • Bože, hvala ti što sam na zemlji, što mogu gledati, mirisati, slušati i osjetiti tebe u cvrkutu ptica i mirisu cvijeta! Hvala ti što si nam darovao ljubav! - Katarina Blažeković, OŠ Zrinskih, Cerić
“Edenski vrt”, Ivana Cikovac, 4. r., OŠ Dr. F. Tuđman, Beli Manastir
GDJE BOGA MOGU NAĆI Boga mogu naći u Bibliji, na misi i molitvi. Mogu ga naći u učitelju koji poučava, u svećeniku koji o njemu propovijeda. U roditeljima, bakama i djedovima koji se o meni brinu. Naći ću ga u prijatelj, dobrom drugu, u bratu dragom i sestri voljenoj. No najčvršće ću ga naći u duši svojoj, gdje srce kuca. - Katarina Ivić, 5. r., OŠ V. Nazora, Pazin
TKO JE SRETAN NA GROBLJU? Mjesec je studeni. Svi Sveti su i dan je mrtvih. I ove ću godine, kao i svake, ići na groblje. Odnijet ću cvijeće, pomolit ću se i zapaliti svijeće. Tu na groblju imam moga djeda i moju baku. Sve je tiho, svi su tužni i svako sa svojim mislima. Ali, ja znam tko je sretan što sam tu! Moji dragi djed i baka! Pokoj vječni daruj im Gospodine! - Iva Perković, 4. r., OŠ I.G. Kovačića, Štitar
VOLIM PRIČE SVOGA OCA Volim priče svoga oca jer su poučne, duhovite i zabavne. Kad mi otac priča, tad se uživim kao da sam ja zajedno s njim bila na tim mjestima gdje je on doživio razne zgode svoga djetinjstva. Njegove priče uvijek imaju smisla, opisuju život. Život može biti težak, ali se uvijek trebamo boriti i nositi s njime. Otac mi govori da svatko od nas ima svoju životnu zadaću. za koju će poslije biti nagrađen. Očeve priče i pouke uvijek će mi biti motivacija. Pokretat će moj život i pokazivati da ne moram gledati njegovu tamniju stranu, već onu punu radosti i vedrine! -
• Hvala za tlo po kojem hodamo. Hvala za hranu koju jedemo. Hvala za zrak koji dišemo. Hvala za vodu koju pijemo. Hvala za roditelje, društvo i život koji si nam dao. I jedno veliko hvala za ljubav, koju mi daješ svakog dana! - Pavao Jerebić, 5. r., OŠ Blato na Korčuli • Hvala ti, Bože, što si me stvorio. Hvala ti, Bože, što živim. Hvala ti, Bože, da mogu vidjeti. Hvala ti, Bože, da mogu hodati. Hvala ti, Bože, da sam pametna. Hvala ti, Bože, da imam prijatelja. Hvala ti, Bože, na ovoj prirodi. I hvala ti, Bože da ti se mogu moliti! - Marta Krmpotić, 4. r., OŠ Tar-Vabriga, Vabriga
SVETI NIKOLA Noć je, na vrata netko kuca. Otvori tata, kad ono: Sveti Nikola, krampus, a s njima i sveta Luca! “Hajde sa, izmoli Očenaš milo moje, za mamu i tatu, možeš i za prijatelje svoje!” Sveti Niko, tebe sva djeca svijeta vole. Al nemoj im kući dovesti krampusa, jer njega se jako boje! Ujutro čizmice sjaje se od sreće, a sveti Nikola kući helikopterom polijeće. Ivana Sabljak, 5. r., OŠ Markovac, Vrbova
“Ljubav je…”, Monika Bilman i Ana Ivanešić, 8. r, OŠ V. Korajca, Kaptol
JESEN Jesen je žuta, crvena i smeđa. Jesen je šarena, zaigrana i šaljiva. U jesen se kesteni igraju, jabuke crvene, a lišće se sprema na spavanje. Lucija Novosel, Klanjec
Anica Marinčić, 6. r., Zagreb
40
mali koncil - MAK
PIRI40_41.indd 40
“Isus - Kruh Života”, Miriam Šiniković, 3. r., OŠ A. Cesarca, Zagreb
23.10.2007 10:21:50
ISUSE, TREBAM TE Ujutro probudi me U školu spravi me U prijatelju vidim Te S neprijateljem pomiri me Kad sam bolestan ozdravi me Na igralištu čuvaj me Navečer hvalim Te vidiš da uvijek - trebam te! Dominik Horg, 7. r., OŠ Ljubeščica
PASTIR MOJ Bog je put moj koji vodi u vrata nebeska. Pastir moj koji čuva ovce svoje. Iz dana u dan nebo je svjetlije, sunčana toplina grije nas kao da nas Bog dodiruje svojom svetom rukom.
NEBESKOJ ZAŠTITNICI ROVINJA Sveta Eufemijo, čuj molitve naše. Moli za nas srcem svim, sačuvaj nas od grijeha naših, čuvaj naš Rovinj. Čuvaj obitelji naše, da u njima zavlada ljubav i mir, jer zaštitnica ti si naša.
SVI SVETI Rijeka cvijeća bezbroj svijeća Svi Sveti su. Puno suza kolone ljudi tišina Svi Sveti su.
Bol u srcu, Danijel Ćosić i Antonijo Šubarić, grč u grlu 5. r., OŠ V. Nazora, Rovinj Svi Sveti su.
OBITELJ
Doris Stražičić, 6. r. OŠ Mjet
Obitelj je moje srce, ljubav i dobrota. Obitelj ide u crkvu. Obitelj meni pomaže, i ja njoj pomažem. Crkva je naša mala, ali kad u nju uđeš ima puno srca i dobrote za sve ljude. Kao prava obitelj. Bože, zato hvala ti! - Matej Bradarić, 4. r, Privlaka kraj Vinkovaca “Divni Božji svijet”, Karmen Vujasinović, OŠ “Cestica”
Filip Pintar, OŠ D. Tadijanovića, Zagreb
BOG
BOŽJI SVIJET Planine, voda, borovi, cvijet… To Bog je stvorio ovaj svijet.
(skupni radovi djece četvrtih razreda OŠ Kneza Trpimira iz Kaštel Gomilice)
Sunce došlo, potom magla, spustila se para nagla.
Bog je stvorio cvijet On je kao ptica Obilazi ovaj svijet On je kao vjetar Koji puše i Obilazi naše duše (4. a)
Vrhove bora pokrio oblak sivi, sjenu bacio po cijeloj njivi. Kiša prošla, duga došla.
Veronika Šostar, 4. r., OŠ Trnsko, Zagreb
“Dušni dan”, Ante Petrović, 3. r., OŠ S. Radića, Imotski
JEDINSTVENI, A ZAJEDNO! Svatko je od nas jedinstven i potreban drugima. Bez obzira na rasu, vjeru i druge različitosti. Bog je stvorio čovjeka na svoju sliku. Zato moramo biti ponosni što smo slični Bogu. Ne smijemo nikoga omalovažavati niti mu se rugati zato što smo različiti. Katkad zbog tih različitosti započnu svađe, a to nije dobro. Čovjek mora imati prijatelja, jer da ga nema bilo bi mu dosadno i ne bi mogao tako živjeti. Prijatelji su potrebni u svakom trenutku. Kad padneš, moraš imati prijatelja da ti pruži ruku. Onda nećeš gledati koje je rase, nego kakav je prijatelj. Pravi prijatelji su ovdje u dobru i zlu. - Dario Martinčević, 7. r., OŠ G. Krkleca, Maruševec
Bog je sunce koje s neba sja Ljubavlju nas grije i ne napušta. Bez njega ne možemo kao ni cvijet bez vode. Riječima stvara svijet i povjerava ga nama. (4. b) O, Bože moj Ti koji riječima stvaraš ptice, čovjeka, nebo… Ti otpadaš s jabukom zrelom i srce si masline. U nama snivaš i život nam darivaš. Ljubav nam poklanjaš i poljupcima nas umivaš. (4. c) Bog je trs, a mi smo loze. On je pastir, mi smo koze. (4. d)
“Piramida prijateljstva”, Ena Džidić, 8. r., OŠ F. Franković, Rijeka mali koncil - MAK
PIRI40_41.indd 41
41
23.10.2007 10:22:29
100 godina plastike
U
školi smo učili o kamenom, brončanom, željeznom dobu... Danas pak, mada toga možda nismo svjesni, živimo u “plastičnom dobu”! Okruženi smo plastikom: u školi sjedimo na plastičnim sjedalicama, pišemo plastičnim kemijskim olovkama, obučeni smo u odjeću od plastike... Kod kuće isto tako: računalo, televizor, boce, vrećice, posude, igračke... svuda plastika! Plastiku jedni mrze, tvrdeći da trajno zagađuje okoliš. Željeli bi da je nema i da se vratimo na dobre, stare, prirodne materijale koji se sami razgrađuju. Drugi pak smatraju plastiku velikom blagodati, korisnim izumom stvaralačkog ljudskog uma. Ona je čvrsta, otporna, trajna, izolirajuća, lagana i elastična, jeftina i nezamjenjiva u izradi mnogih predmeta. Nemoguće je danas zamisliti život bez plastike! Svake godine u svijetu se potroši sto milijuna tona plastike!
katranskih smola, a ne od postojećih prirodnih materijala. Ta je plastika nazvana bakelit i označava pravi početak “plas tičnog doba”.
Glatka, a jaka… i neuništiva! Bakelit je brzo pokazao svoje vrline kao trajna, neuništiva, lako obradiva plastika. Počeli su ga naveliko rabiti, osobito u elektroindustriji, kod izrade prekidača, telefona, kućnih aparata, igračaka...
U počecima… - nitko je nije želio! Prvi “predak” plastike bila je tvar slična slonovoj kosti. Izumio ju je 1862. godine Aleksandar Parkes, engleski kemičar. Po njemu je nazvana “parkesina”. Makar ju je izumitelj hvalio da je “čvrsta poput roga, a savitljiva poput kože”, nitko je nije želio kupiti ni iskorištavati. Godine 1869. Amerikanac John Hyatt izumio je celuloid, tvar koja je zamijenila skupu slonovu kost u izradi bilijarskih kugli. Godine 1889. drugi je Amerikanac, George Eastman, iskoristio celuloid za izradu fotografskog Þlma. Time je omogućen naVAŽNE PLASTIČNE MASE predak fotograÞje i razvoj Þlmske industrije. PET - plastika za boce i tkanine Godine 1907., to jest Polietilen (PE) - za vrećice, točno prije jednog stokutijice, selotejp, boce, vreće za ljeća, Belgijanac Leo smeće, igračke... Hendrik Bakeland, zaPolipropilen - za kontejnere poslen u SAD, stvorio namještaj, igračke... je kemijskim putem Polistiren (PS) - za čaše, tanjure, prvu pravu plastiku od čepove i...
42
mali koncil - MAK
42_43Nova.indd 42
PVC - za boce, dijelove automobila.
NE RUGAJMO SE ONIMA KOJI SKUPLJAJU PRAZNE BOCE! Od praznih boca - puno koristi! Ne samo zarađene kune… - 10 plastičnih bočica materijal je za izradu stolice. - Od 45 plastičnih lavora može se napraviti klupica. - Energija koju sadrži jedna plastična bočica dovoljna je da žarulja od 60 vata gori 1,5 sat. - Od 116 praznih boca od PET plastike moguće je napraviti čamac - jedrilicu! Zatim su stvorene nove vrste plastika: 1939. godine najlon (“gladak kao svila, jak kao čelik”) za izradu čarapa i odjeće, pa godine 1948. pleksiglas koji je zamijenio staklo u zrakoplovstvu i drugdje, jer je proziran a nelomljiv. Godine 1954. u Italiji je izumljen moplen, plastični materijal otporan na toplinu i struganje, koji zamjenjuje keramiku.
Još nema kraja izumima Kemičari obećavaju da će do godine 2010. sve plastične vrećice u trgovinama biti od razgradive plastike, koja neće zagađivati okoliš (zasad je samo oko 10% proizvoda od takve, ekološki prihvatljive plastike). Kad se to postigne nećemo više morati uništavati šume radi drva, niti trošiti skupe kovine u izradi mnogih potrebnih stvari. Sve će biti od plastike, po cijenama svakome pristupačnim! Blaž
23.10.2007 12:30:59
Zajednicke radosti
T
ko još nije pročitao Svjetiljčicu? Ako nisi vidio to Božje blago, potrudi se i potraži knjigu! Čitajući Lojzekov vrt bio sam neizmjerno sretan. Zašto? Pročitaj i ti, pa ćeš razumjeti Mreška, ali i još mnoge druge knjige koje je napisala književnica Sonja Tomić. Znam da mnogi od vas čitaju njezine priče u Maku i drugim listovima za djecu. A moji prijatelji uvijek rado govore o Sonjinim slikovnicama. Znate zašto? Zato jer ona nije samo književnica, već i u isto vrijeme i ilustrira svoje knjige! Vidio sam i mnoge Sonjine bojanke-slikovnice. Kad sam dobio tri njezine nove slikovnice, koje nam pružaju zadovoljstvo da i sami pokažemo svoje umjetničke sposobnosti, znao sam da će mnoga djeca biti oduševljena. Te slikovnice-bojanke, u izdanju nakladničke kuće “Laudato”, uz to što nas pouče i nauče, pružaju nam zadovoljstvo da i sami postanemo dio njih! Prva od njih je “Čudesa svetoga Antuna“. Dječak Fernando rodio se davno. Bilo je to 15. kolovoza 1195. godine. Kao franjevac dobio je ime Antun i svojim životom i radom postao je jedan od onih svetaca koji je mnogima postao uzor. Bio je izvrstan propovjednik i postao poznat po brojnim čudesima. Upoznajte ga, bojeći stranice njegove slikovnice!
“Vitez Bezgrešne“ naslov je druge slikovnice-bojanke. I opet uz zanimljiv tekst puno ilustracija, i moj poziv na čitanje i bojanje. Upoznat ćeš velikog prijatelja ljudi, franjevca Maksimilijana, koji je život dao da bi mogao živjeti netko drugi. Jer, sv. Maksimilijan Kolbe umro je 1941. godine u nacističkom logoru, otišavši dragovoljno u smrt umjesto jednoga oca obitelji. Svojim bojama oživi uspomenu na njega! Uskrsna bojanka “Otkud pisanice?“ možda će ti pružiti najviše radosti, zadovoljstva i sreće. Doznat ćeš nešto više o pisanicama. Imat ćeš priliku pokrenuti brod, kućama darovati novi sjaj pročelja, oživjeti biblijske likove i tako razveseliti sebe, i svoje roditelje i prijatelje! Branko Pilaš
PLIJESAN... SPORE - NIŠTA GORE!
Š
to je to plijesan? To su mikroorganizmi koji pripadaju biljnom svijetu. U svom rastu proizvode okruglaste i vrlo sitne čestice (slične peludu), koje nazivamo “spore”. No, te spore nisu spore, već brzo lete zrakom! Osobito za toplijeg ili vlažnog vremena, ljeti i u jesen, ima ih posvuda. Stoga ih i udišemo, a onda… dovode do raznih alergijskih bolesti: hunjavice, astme, urtikarije (koprivnjače)... Plijesan nastaje i u kući, i vani. Vlažni podovi i zidovi, vunena odjeća, lišće ukrasnog bilja, aparati za klimu - njeno su gnijezdo. U štalama, smočnicama, u vikendicama i praznim kućama carstvo je plijesni. Izvan kuće je plijesan česta na trulom
drveću i smeću, a najviše joj odgovara vlaga i temperature od 18 do 32 stupnja Celzijusovih. Ljudi različito reagiraju na plijesan. Ako ste među onima koji su jako alergični na plijesan tada: izbjegavajte šetnje šumom, skupljanje davno otpalog lišća i dodirivanje truleži. Ne idite u podrume, nenastanjene kuće, štale... Češće prozračite prostorije u kojima ste primijetili plijesan. Provjeravajte zidne tapete, jer u njima se često nastani plijesan. Bacite otvorenu konzerviranu hranu i druge ostatke ako zapljesnive. I, dakako, ne jedite pljesnivu hranu! Dr. Jesenko Sporić
I MAK NA INTERLIBERU!
J
este li već čuli za “Interliber”? Vjerojatno jeste, jer riječ je o velikom međunarodnom sajmu knjiga i učila, koji se svake godine održava na prostorima Zagrebačkog velesajma i koji okuplja izdavače sa svih strana. Ove godine, na jubilarnom 30. Interliberu, od 7. do 11. studenoga, među izdavačima naći će se i “Glas Koncila”, a to znači i naš Mak-Mali koncil, sa svojim izdanjima! Možete se u to uvjeriti i na svoje oči, u paviljonu 6, na štandu 3c! Štoviše, dana 7. 11. (srijeda) u 14,45 sati možete se pridružiti programu predstavljanja Makovih “Vatrenih ptica” (100 odabranih priča iz Makove škrinje), te “Priča” autorice Jelice Gjenero. Vaši pak roditelji ili starija braća i sestre tri dana kasnije, u subotu (15,45) mogu doći na predstavljanje romana “Put u središte srca - Intranet”, autora Božidara Prosenjaka. I još više od toga - u petak 9. studenoga najavljen je susret i druženje s autorima priča na štandu Glasa Koncila. A... najviše od svega: izrežete li donji kupon i donesete ga na naš štand - dobit ćete prigodan Makov darak, te sudjelovati u nagradnom izvlačenju za naše posjetitelje!
KUPON
s MAKom na Interliberu bio sam i ja:
(ime i prezime)
(adresa)
42_43Nova.indd 43
23.10.2007 12:36:31
REKORDI L(J)UDI Super patuljak - Ljudi se šale kad ga ugledaju pa kažu da ga je moguće vidjeti samo pod povećalom. Ali, i on se šali na svoj račun te uživa kao svjetski prvak među patuljcima. Živi u Nepalu, ime mu je Khagendra Thapa Magar, četrnaest mu je godina, visok je svega 50 centimetara i težak 4,5 kilograma. Nije to ni tako loše, jer imao je samo 600 grama kad se rodio. Super leptir - Velik je poput goluba, raspon raširenih krila mu je 28 centimetara. Živi u Papuanskoj Novoj Gvineji a zovu ga “leptir kraljice Aleksandre”. Domoroci ga love lukom i strijelom, a prvi takav leptir ubijen je - puškom! Super salama - Najveću salamu na svijetu napravili su 13. listopada 2002. u Udinama članovi udruge mesara talijanske pokrajine Furlanije. Bila je dugačka 52 metra, a teška 269 kilograma.
LJUDI SE SVE VIŠE VOZE - CIPELAMA! Kupujemo automobile, motocikle, bicikle... Svi želimo biti “na kotačima”. Ali u posljednje vrijeme sve se više prodaju i cipele s kotačima! Danas se u svijetu preko 4 milijuna ljudi “vozi” svojim cipelama u čije potplate su ugrađeni kotačići od kovine. Najviše takve cipele vole mladi, dječaci i djevojčice od 7 do 14 godina. Nisu to obične koturaljke. Razlika je u tome što se u takvim cipela može po želji i normalno hodati. Ili brzo klizati. Čak i prebrzo! Do 50 kilometara na sat, poput automobila u gradskoj vožnji! Zbog toga su u nekim američkim školama cipele s kotačićima zabranjene, jer su učenici stvarali pravu pomutnju (a zasigurno i nezgode s padovima) jureći po školskim hodnicima. (bl)
BOL NE OSJEĆAMO SVI JEDNAKO!
Super “čerupač” - Jedan je Amerikanac sa Divljeg zapada, Vincent Pilkington, osvojio naslov “najbržeg čerupača” na svijetu jer je uspio u samo 1 minuti i 30 sekundi počupati sve perje s jednog purana. Super ime - Najdulje ime na svijetu od svih glavnih gradova ima glavni grad Tajlanda, Bangkok ili Krungthep: Krungthep Mahanakhon Bovorn Ratanakosin Mahinta Raryutthaya Mahadilokpop Noparatratchathani Burirom Udomrachanivetmahasathan Amorpiman Avatarnsathit Sakkathattiyavisnukarmprasit. (bl)
Jedan dečko koji padne s bicikla i ogrebe koljeno, urla i plače kao da ga kolju. Njegov brat, kada mu se dogodi ista nezgoda i dobije jednaku ogrebotinu, ni suze ne pusti već samo strese prašinu i - vozi dalje. Onaj prvi plače kod zubara i prije nego što usta otvori, a drugi - ništa. Tajna je u sljedećem: svaki čovjek ne osjeća bol jednako jako. U našem mozgu postoji gen, skraćeno ga zovu COMT, koji proizvodi jednu za naš mozak važnu bjelančevinu. Taj gen se pojavljuje u dvije vrste, od kojih je jedna osjetljivija na bolove, a druga manje osjetljiva. Ovisi o tome koju vrstu gena imamo hoćemo li više ili manje osjećati bol. Zato se ne rugajmo onima koji plaču - nije razlog taj što bi bili manje hrabri, već je krivnja na - genu! A nitko nije kriv ni zaslužan što je dobio ovaj ili onaj gen! (bl)
OD ČEŠNJAKA - SNAGA JAKA! Da je luk češnjak zdrav, to danas znaju i mala djeca. Ne znaju oni točno da češnjak snižava masnoće u krvi ili da pomaže protiv tifusa, ali svi dobro znaju da ga jede i najbolja, “snježna kraljica” Janica! No, za izuzetnu snagu i moć češnjaka, za njegovu ljekovitost znali su već stari Egipćani, Židovi, Grci i Rimljani. Tako je u starom Egiptu češnjak bio cijenjen kao sveta biljka, te su graditelji piramida svaki dan dobivali određenu količinu češnjaka. U starom Rimu pak, u vojnim postrojbama bilo je nepisano pravilo da prije svakoga pohoda svaki vojnik i časnik moraju pojesti najmanje jednu glavicu češnjaka, jer to će im povećati hrabrost i snagu!
44
mali koncil - MAK
44_45saSvih.indd 44
23.10.2007 12:56:11
Jeste li znali?
- Napoleon je na sve svoje vojne pohode nosio čokoladu. - Šišmiši na izlasku iz spilje uvijek skreću ulijevo. - Stari Rimljani mislili su da su ljudi s krivim nosom veoma nadareni za politiku. - Na svakih 2000 novorođenčadi, jedno se rodi sa zubom. - Najviša trava na svijetu, koja može narasti i preko 40 metara visine je bambus.
“MOČILICE” I “TARILICE”
! Pitate se što su to “močilice” i “tarilice”? I jedno, i drugo su - žigice, odnosno šibice! Prve od njih, “močilice” davni su preci današnjih šibica. Pojavile su se još 1085. godine u Parizu, a tako su nazvane jer se drvce s glavicom od smjese kalijevog klorata i sumpora umakalo u sulfatnu kiselinu, da bi se sumpor zapalio. Šibice “tarilice”, poput današnjih, koje su se palile trenjem po staklenom papiru, pojavile su se u Engleskoj 1832. godine. (st)
VELIČINA “NAJMANJEGA”
P
rije 500 godina, 2. travnja, umro je sveti pustinjak Franjo Paulski. U znak sjećanja na tog sveca, koji je ljubav prema Bogu ostvarivao potpunim odricanjem i stalnim postom i žrtvom, Vatikanska pošta izdala je dvije marke. Tako je odano priznanje veličini čovjeka koji je osnovao redovničku zajednicu pod nazivom “minimi” - što znači “najmanji”. Živjeli su u siromaštvu i poniznosti, radu i šutnji, odricali se i mesa i vina… Svoje je redovničko pravilo Franjo sažeo sljedećim riječima: “Ako tijelo posti, duh će biti očišćen, osjećaj uzdignut, srce ponizno i skrušeno; tada požuda ne nalazi više nikakva pogodna tla, plamen se strasti gasi, a namjesto njega pali se svjetlo čistoće.” U njegovu životu se doista “upalilo” te je svetac rođen 1416. godine u talijanskom mjestu Paola živio istinski prema Evanđelju. Prepoznali su to već njegovi suvremenici, te ga je papa Leon X. proglasio svetim samo 12 godina nakon smrti!
MARKE PISMIMA ORISANE
H
rvatska pošta nedavno je izdala dvije osobite marke “pismima orisane”! Riječ je o izdanjima tiskanima povodom 15. obljetnice uspostave diplomatskih odnosa između Hrvatske i Kine. Na jednoj marki kamen na kojem je glagoljicom uklesana riječ “Kina”, a na drugoj papirus na kojem je kineskim pismom napisano “Hrvatska”! A obje marke - prelijepe kao istinska umjetnička djela! Iako su ta dva pisma različita, i po vremenu nastanka, i po broju znakova, po veličini i izgledu, zajedničko im je da su predivna u svojoj slikovitosti, te da svjedoče o čuvanju narodnog identiteta: svoga jezika i pisma; tragova “uklesanih” i “upisanih” u povijest. Ujedno, novim markama vrlo je domišljato izražena i povezanost dviju zemalja, jer Hrvatska je još davno - u osobi Marka Pola, rodom s Korčule - imala svojevrsnog “veleposlanika” u Kini. Danas iznova, unatoč velikoj udaljenosti, dvije zemlje njeguju dobru prijateljsku suradnju.
mali koncil - MAK
44_45saSvih.indd 45
45
23.10.2007 15:02:51
Bionika - mudrost iz prirode u tehnickim dostignucima
O
d najdavnijih davnina ljudi su uvijek učili od prirode, oponašali je ili stvaralački primjenjivali njene zakone na svoje izume. U novije doba ta “suradnja s prirodom” razvila se u jednu saasvim novu znanost, koja se zove bionika. To ime pojavilo se oko 1960. godine, a dolazi od spoja riječi “biologija“ i “tehnika“. Što nas uči i koje nam nove spoznaje donosi ta nova znanost?
Cilj bionike je principe i zakonitosti iz prirode primijeniti na tehnička i tehnološka dostignuća. Bionika danas zahvaća različita područja: medicinu, arhitekturu, dizajn, kemiju, industriju... Bionika već pokazuje zadivljujuće rezultate, a svakim danom još k tome nastaju nova otkrića i ideje.
LETJETI KAO PTICA
Univerzalni genij Leonardo da Vinci (15. st.) smatra se jednim od začetnika bionike. Na temelju promatranja ptičjeg leta napravio je upute za gradnju „letećega stroja“, ali zbog ograničenih mogućnosti svoga doba nikad nije uspio i stvarno poletjeti. Gotovo 400 godina poslije, Otto Lilienthal postaje prvi letač na svijetu, jer je doista uspio poletjeti sa svojim „letećim strojem“. Nakon trideset godina proučavanja rodinih krila došao je do principa uzgona i energije te sastavio leteći prototip. Godine 1891. uspio mu je prvi let s njegovim „letećim strojem“. No, Lilienthal je svoj eksperiment platio životom, kada se 1896. u jednom pokusu letenja srušio. Tako se Da Vinci i Otto Lilienthal smatraju pionirima današnje bionike kao znanosti. Danas se zakonitosti, strukture i procesi iz biljnoga ili životinjskoga svijeta primjenjuju na različitim područjima ljudskoga stvaralaštva i istraživanja: kod gradnje kuća, automobila, zrakoplova, brodova, u kozmetici, medicini, dizajnu, industriji. No, bionika nije jednostavno kopiranje ili preslikavanje prirode u ljudsko područje, nego su njezine zakonitosti inspiracija za bolja tehnička i tehnološka rješenja i izume.
46
"LOTOSOV EFEKT“ - NEMA VIŠE ČIŠĆENJA Vrtni namještaj koji se ne premazuje ili kućne fasade koje se na kiši same čiste nisu tek ljudski izum, nego uspješno primijenjen primjer iz prirode! Naime, znanstvenici su opazili da je lotosov cvijet, bez obzira u kako prljavoj vodi se nalazio, uvijek čist i uvijek sjajno bijel ili ružičast. Istraživanjem strukture latica lotosova cvijeta shvatilo se da je njegova površina pokrivena tvari sličnoj vosku. Zato voda s njegove površine jednostavno klizi. Voda ne može prodrijeti dublje niti ovlažiti površinu pa se na temelju adhezijskih snaga stvaraju kapljice koje klize niz lotosovu površinu. Čak ni ljepilo ili med ne mogu se zadržati na njegovoj površini. Upravo se taj primjer, poznat kao „lotosov efekt“, uspješno primijenio na različitim proizvodima. Znanstvenici su uspjeli umjetno stvoriti površinu s učinkom samočišćenja, pa se s takvim učinkom već proizvela boja za fasade (zvana “Lotusan”), lakovi, folije, te krovni crjepovi. A ideje sežu još dalje! Možda će se jednog dana tako i automobil “sam oprati” na kiši!
mali koncil - MAK
46_47Bionika.indd 46
23.10.2007 13:06:47
ode
ČIČAK - OTVARATI I ZATVARATI BEZ MUKE Jeste li ikad pomislili kako je lako obući cipele s “čičkom”, a da ne morate vezati vezice? Tu genijalnu ideju, koja nam je olakšala život, osobito u ranom djetinjstvu, ostvario je belgijski inovator Georges de Mestral, a „ukrao“ ju je - iz prirode! Nakon šetnji sa psom uvijek je iznova morao odstranjivati čičke iz pseće dlake. Biljka čičak (arctium lappa) ima plodove s čekinjama, koji na vrhovima imaju sićušne elastične kvake, koje se lako zakače za životinje,
kosu, odjeću. Tako biljka čičak koristi životinje i ljude da bi prenosila svoje plodove. Belgijski izumitelj te je plodove promatrao pod mikroskopom i otkrio njihovu građu. Sinula mu je ideja da na tom principu napravi umjetni čičak te je svoj izum patentirao 1951. godine. Danas nam je život gotovo nezamisliv bez čička, kojim zatvaramo cipele, torbe, kišobrane, jakne... Zbog njegove korisnosti, bioničari danas nastoje stvoriti novu generaciju umjetnoga čička, koji bi se manje prljao i otvarao s manje buke.
KOŽA MORSKOG PSA NA ZRAKOPLOVIMA Jedno od novijih otkrića bionike, koje još nije do kraja usavršeno, povezuje morskoga psa sa zrakoplovom! Prema istraživanjima, veliki putnički zrakoplov na dugom letu može uštedjeti oko 2,4 tone ili oko 3% sveukupne potrošnje kerozina, ako ga se obloži folijom izrađenom na principu kože morskoga psa. Ta se ideja gradi na temelju spoznaje da tijela koja se u vodi brzo kreću (poput morskoga psa), na vanjskoj površini stvaraju kovitlanja. Slično je i sa zrakoplovom, koji prilikom letenja stvara kovitlanje zraka i time nepotrebno troši kerozin. Skupina znanstvenika je na primjeru strujanja, koja proizvodi jedna vrsta morskoga psa (galapagos) i njegove kože, razvila posebnu vrstu folije. Pokusi koje su se vršili na velikom putničkom zrakoplovu pokazali su zadovoljavajuće rezultate. Predviđa se da bi se to u budućnosti moglo primijeniti i na svemirske letjelice, čime bi se uvelike mogao smanjiti trošak energije. PAUK - NAPREDNIJI OD LJUDI! U mnogim laboratorijima diljem svijeta bioničari marljivo istražuju još jedno čudo prirode: pauka! Žele “dešifrirati” njegove dvije tajne: kako napraviti paukovu svilu i kako u svrhe liječenja iskoristiti paukov otrov. Poznato je, naime, da je paukova svila otporna na vodu, snažnija od čelične žice i rastezljivija od najlona. Kad bi se tu čudesnu nit moglo proizvoditi u velikim količinama, industriji bi bila od velike koristi za izrađivanje svilenih majica otpornih na vodu, biološki razgradivih konopaca za udicu i drugih proizvoda kojima je potrebna čvrstina i elastičnost. Čak bi paukove niti mogle zamijeniti čelične sajle na visećim mostovima. Stoga bioničari istražuju njezin sastav, da bi je mogli umjetno proizvoditi. Otkrili su da je pauk poput savršene kemijske tvornice, koji u svome stražnjem dijelu ima posebne žlijezde, koje proizvode čak sedam različitih vrsta svile. Također su otkrili genetski kod, stanice koje su zadužene za proizvodnju svile. Da bi takvu svilu dobili u većim količinama, te su paukove gene unijeli u druge organizme, poput bakterija. One proizvode neku muljevitu masu koja služi za stvaranje svile. No, iz te mase još nitko nije uspio stvoriti pravu paukovu svilu. Bioničari slično vide i korist od paukova otrova. On je, uglavnom, štetan za kukce, dok je samo 50 vrsta paukova opasno i za ljude. Bioničari su otkrili da u paukovom otrovu leži ogromna mogućnost za liječenje raznih bolesti. Primjerice, otrov jedne vrste pauka iz Čilea pomaže kod poremećaja srčanoga ritma. Druge vrste paukovih otrova, testirane na životinjama, pokazale su da uspješno liječe neke vrste tumora. No, velika je poteškoća doći do paukova otrova. Jer je za samo 200 miligrama otrova potrebno „izmusti“ oko 60 paukova. Stoga diljem svijeta pokušavaju otkriti otrove poput paukovih, kako bi ih koristili u liječenju. Danas izgleda da je još dug put do “proizvodnje” paukovih otrova, no znanost bionika korača divovskim koracima! (VK) mali koncil - MAK
46_47Bionika.indd 47
47
23.10.2007 13:07:08
PATIŠ LI OD “TELEVIZITISA”? Vjerojatno nikad nisi čuo za bolest “televizitis“? Pa opet, puno je onih koji pate od te bolesti! Bolest je opasna jer čovjeka čini nepokretnim, “vezujući“ ga uz televizijski ekran. Je li i tebe već zahvatio opasni “TVirus“, otkrij u ovom testu!
PITANJA: 1. Što prvo činiš po povratku 7. Jedne duge zimiz škole? ske večeri u tvom a) Pričam ukućanima o tome domu televizor se što je bilo u školi i provjerim pokvario... zadaću. a) Užas! Što ću sad b) Uključim televizor. raditi? c) Zatvorim se u svoju sobu i b) Super, konačno nađem neku zabavu. ćemo pronaći neku pravu zabavu! 2. Imaš li televizor u sobi u ko- c) Nekako ću se snajoj spavaš? ći... Imam i neku a) Nemam. lektiru za čitanje. b) Nemam, ali bih to želio. c) Imam. 8. Kako biraš televizijske sadržaje 3. Na što dnevno potrošiš najkoje ćeš više slobodnog vremena? gledaa) Na gledanje televizije. ti? b) Na druženje s prijateljima. a) Prema c) Na svoje različite hobije. napisima u novinskim 4. Televiziju najviše voliš gletelevizijskim dati... prilozima. a) Sam. b) Na preporuku dobrih b) U društvu. prijatelja i znanaca. c) Ovisi o tome što gledam. c) Nikako, jednostavno uključim TV i tražim nešto. 5. Tijekom dužih vožnji automobilom, gledaš li okoliš, 9. Razgovaraš li s prijateljima naselja i prirodne ljepote? u školi o televiziji? a) Naravno, gledam kroz pro- a) Pa jasno, jer gledamo uglavzor i uživam u svemu. nom iste filmove i emisije. b) Kako kada, jer sve to sam već b) Ponekad. sto puta vidio na televiziji. c) Ma kakvi, imamo mi zanimc) Malo, jer najčešće igram elekljivije teme za razgovor. tronske igrice na mobitelu. 10.Neprestano “lutanje”, 6. Dok jedeš ručak ili večeru, odnosno prebacivanje s je li tvoj televizor uključen? jednog tv-kanala na drugi a) Ponekad, ali služi mi uglavdaljinskim upravljačem, za nom samo kao “zvučna kutebe je... lisa”. a) glupost i gubljenje vremeb) Redovito, moram se nekako na. zabaviti. b) dobra zabava. c) Ni slučajno, nemam televizi- c) potreba, da se pronađe praju “na jelovniku”! vi program.
48
11. Nakon tvoje omiljene serije počinje neka druga emisija, koja ti se ne čini baš posebna... a) Neću baš pozorno pratiti, ali televizor će ostati uključen. b) “Daljinski” u ruke, mijenjam program! c) Odmah isključujem televizor. 12. Imaš dogovoreni sastanak s prijateljima, ali na televiziji je baš neka super emisija... a) Mogu zakasniti na dogovor par minuta, pričekat će me prijatelji. b) Javit ću prijateljima da ne mogu doći. c) Nema te emisije koja bi me zadržala!
BODOVI: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.
a 1 1 3 3 1 2 3 2 3 1 2 2
b 3 2 1 1 2 3 1 1 2 2 3 3
c 2 3 2 2 3 1 2 3 1 3 1 1
mali koncil - MAK
48_49Psiho.indd 48
23.10.2007 13:41:38
rezultati: Do 19 bodova: "CIJEPLJEN" PROTIV TELEVIZIJE Svaka čast, ti si potpuno “imun” na “televizitis”! Ne mrziš televiziju, ne odbacuješ sve njezine čari, ali odlučan si u tome da joj ne želiš robovati! Nikad nećeš sate i sate provesti pred njom. Između televizije i prijatelja uvijek ćeš odabrati drugo! A isto tako, za razliku od mnogih, znaš da je lijepo i čitati, voziti bicikl, raditi neke rukotvorine... To dokazuje i tvoju samostalnost, nezavisnost, želju da sam odlučuješ. Stoga vrlo pažljivo odabireš i sadržaje koje ćeš na televiziji gledati. I, ono najvažnije - ne vjeruješ “slijepo” ni svemu onome što na TV vidiš, već o svemu razmišljaš trijezno, svojom glavom. Bravo!
Od 20 do 28 bodova: BEZ IMUNI(te-ve)TETA Televizija ti nije baš najomiljeniji predmet na svijetu, ali vrlo lako te uspijeva “začarati”. Na primjer, odlučiš gledati samo jednu seriju ili kviz, a onda te druge emisije “zavežu” i “odjednom” shvatiš da si pred televizijom proveo dva sata dulje no što si planirao. Ipak, to se ne događa baš redovito, jer još uvijek je u tebi toliko života da će ti od televizije biti milija igra s prijateljima, čak i šetnja ili sladoled s roditeljima. Ipak, potrebno bi ti bilo malo više kritičnosti u odabiru televizijskih emisija koje gledaš, jer vrlo često ti je najzanimljivije baš ono što je najbedastije ili najneprimjerenije tvojoj dobi!
29 i više bodova: "TELEVIZIOMAN" Kuc! Kuc, kuc! Možeš li načas izići iz te kutije, zvane televizija? Jer, pravi život je vani! Ti si na to, očito, zaboravio, jer si u stanju doslovno cijeloga dana sjediti pred televizorom!! Pravi si TV-ovisnik! Misliš da je u toj kutiji život i prava istina? A kad ono - najčešće čista obmana! Gledajući kojekakvo televizijsko “smeće” (a ti doista gledaš sve, bez razlike!), gubiš dragocjeno vrijeme za igru, za druženje, za istinske doživljaje. Počinješ se i ponašati upravo kao likovi iz lažnih televizijskih “reality-ja” ili “sapunica”... Glava ti počinje služiti samo za nove frizure! A iznutra - sve praznija! Ako nisi u stanju sam odbaciti “tv-daljinac”, netko ti ga pod hitno treba oduzeti! Jer “televizitis” će te uništiti, i tijelom, i duhom!
Z
ima dolazi i mnogi će se grijati “na drva”, tj. ložeći svoje peći cjepanicama. Svakako, to je jedan od ekološki najprihvatljivijih, odnosno najčišćih načina grijanja, ali… uništavanje šuma, čini li se to nekontrolirano, vrlo opasno ugrožava čovječanstvo!
Svake godine - "posječena" jedna Poljska! Svake godine ilegalno, tj. nedopušteno, tajno biva posječeno i pokradeno otprilike 60 milijuna kubičnih metara drvene građe, odnosno područje veliko kao cijela Poljska! Pretvoreno u novce: počinjena šteta je otprilike 150 milijardi eura! To besramno zlodjelo uništavanja šuma ravno je švercu dijamanata ili trgovini drogom, ali je znatno prikrivenije. I događa se u svim dijelovima svijeta, od Ukrajine do Sijera Leonea... Svi su u “lovu”, posebno na dragocjene vrste drva kao što su mahagonij iz Amazone, indonezijska palma ili tikovina iz Burme. U svojoj pohlepi, čovjek uvijek pretjera. Tako su neke zemlje, poput Liberije ili Konga, potpuno opustošene. Obala Bjelokosti, nekoć jedan od najvećih proizvođača drvene građe, danas je prisiljena uvoziti i skupo plaćati drvo!
Šume nisu samo stabla! Obični drvosječe, nažalost, često u tom zlodjelu sudjeluju samo da bi preživjeli, dobivajući tek bijednu plaću. A iza cijeloga tog kriminalnog “posla” i trgovine stoje zapravo mafijaške organizacije, koje zarađuju ogromne novce! I dok se velike šume pretvaraju u vrtni namještaj, vrata, prozorske okvire ili parkete, nestaje jedinstvena sigurnost koju nam šume pružaju svojim “disanjem”, pročišćavanjem zraka od ugljičnog dioksida. Sami sebi zadajemo smrtonosni klimatski udarac, do kojega će doći uništi li se “njegovo veličanstvo drvo”. Jer, šume nisu samo stabla! One osiguravaju klimatsku ravnotežu te pružaju utočište najvećoj snazi naše planete: u njima živi oko 30 milijuna različitih biljnih i životinjskih vrsta, mnoge koje su nam još uvijek nepoznate! (-c) mali koncil - MAK
48_49Psiho.indd 49
49
23.10.2007 13:53:38
Napisala: Ljubica Kolarić-Dumić
POŠTAR SVETOG NIKOLE LICA: poštar svetog Nikole, brat i sestra Petar i Vedrana, prijateljice Lucija i Ana; dječji pjevački zbor (prema veličini prostora izvođenja, može biti i više djece sudionika). SCENA: park ili dječje igralište.
POŠTAR (dolazi, sjeda na klupu, briše čelo i lice): Kako sam umoran! Ne mogu više hodati, moram se malo odmoriti! Sveti Nikola samo što nije počeo dijeliti darove, a ja mu još nisam odnio sva dječja pisma. Nitko ne zna koliko je težak moj posao! (Nasloni se na klupu kao da će zaspati.)
PETAR: Eno poštara! Vedrana, hajdemo
da se tvoja mama samo šali.
ANA: I ja bih plakala kad bi mi netko uzeo onako lijepu lutku.
VEDRANA: S mamom sam se već pomirila. Ali ne znam kako bih najviše mogla obradovati djeda kad opet dođe k nama.
PETAR: Ja sam otrčao djedu i zagrlio ga umjesto tebe. On je bio jako sretan. Kao da si i ti došla k njemu! Zato nemoj biti tužna! Naš je djed tako dobar da se ni na koga ne može naljutiti.
LUCIJA: Idemo svi zajedno pitati poštara ima li paketa za našu ulicu!
ga pitati jesmo li dobili još koji paket. Možda ćemo opet i mi dobiti darove, a ne samo naša mala sestrica Klara.
PETAR: Ja bih jako volio da dobijemo bar
VEDRANA: Što je tebi, Petre? Pa ne mo-
VEDRANA: Ne da mi se, a i mislim da da-
žemo svaki dan primati darove! Ako je Klara nešto i dobila, to je zato što se tek rodila, jer malena dječica dobivaju puno darova.
još jedan paket! nas ništa nismo dobili! Bolje se još malo igrajmo! Uskoro moramo ići na ručak.
PETAR: Ali molim te, seko! Samo još
li puta dobili darova, i to svi troje! Zar si zaboravila kako smo svi bili veseli?
danas! Evo, obećavam ti da više nikada ništa neću pitati ni jednog poštara. Čak ću se praviti da ga i ne vidim kad bude prolazio našom ulicom.
VEDRANA (po glasu se osjeti da joj je ne-
VEDRANA: Dobro! No zapamti, samo još
PETAR (uporno): Ali znaš koliko smo proš-
ugodno): Kako bih mogla zaboraviti! Nemoj me ni podsjećati na onaj dan! Ljutim se na sebe kad god se sjetim koliko sam plakala, a mama je bila toliko sretna da se htjela malo našaliti sa mnom.
danas i nikada više!
PETAR (sretno): Hajdemo, onda, što brže
šega grada! Nisam ja običan poštar! Ja sam poštar svetoga Nikole i nosim samo dječja pisma u kojima djeca pišu što žele da im sveti Nikola donese i ostavi u čizmici na prozoru!
SVI ZAJEDNO (začudno, pomalo i uplašeno, zamuckujući): Ti nisi običan poštar?! Ali imaš kapu i poštarsku torbu baš kao i naš poštar.
ANA: Ti se s nama samo šališ zato što nam nosiš velike pakete pune darova.
LUCIJA: Sigurna sam da si pravi poštar i da ćeš nas jako razveseliti!
PETAR: Torba ti je puna svega, jedan je paket sigurno za nas. Ja sam već naučio sva slova pa mogu pročitati koji je dar naš. Samo mi dopusti da malo pogledam u tu tvoju poštarsku torbu!
POŠTAR (otvara torbu, znatiželjni Petar zaviruje, a onda pogleda, prvo u poštara, a potom u sestru Vedranu, te u drugu djecu i rastuženo spusti glavu kao da će zaplakati): Jesam li vam rekao da ja nisam običan poštar i da ne nosim pakete, a vi mi niste vjerovali. Jeste li se sada uvjerili?
PETAR (skoro kroz plač): Nema baš ni jednoga paketa! Kakav si ti poštar? Možda ti i nisi pravi poštar.
ANA: Petar ima pravo! Stavio si poštar-
dok poštar ne ode! Eno već ustaje! Požurimo!
sku kapu i nosiš veliku poštarsku torbu samo da zavaraš nas djecu!
POŠTAR (širi ruke, proteže se): Lijepo sam
LUCIJA (ljuti se na Petra i Anu): Ne biste
ANA: Večeras svi očistimo čizmice i sta-
kocke morale čekati dok vaša sestrica Klara ne bude velika!
se odmorio! Sada mogu nastaviti, dalek me put čeka, a još toliko dječjih pisama imam za svetog Nikolu. Ni jedno pismo ne smije ostati u mojoj torbi. Svako dijete očekuje dar i to baš u onoj čarobnoj noći kad su prozori puni čizmica kao nekih predivnih ukrasa. Kako su samo sve čiste! Kao da su upravo stigle iz najljepše trgovine! (Stavlja torbu preko ramena i ustaje.)
ANA: Igračke ne vole dugo čekati, one
PETAR: Poštare, poštare! Čekajte nas!
PETAR (umiljato): Nemoj biti žalosna, seko! I ja bih se uplašio da je meni mama rekla da će one prekrasne kocke za slaganje ostaviti u ormaru dok Klara ne odraste. A ja sam već zamišljao kako ih slažem i stvaram razne slike. Bio bih jako tužan da ih nisam dobio.
LUCIJA: I koliko bi samo dugo te jadne
vole da se djeca s njima odmah i što duže igraju.
Nemojte otići! Mi smo iz one druge ulice. Imate li kakav paket za nas?
VEDRANA: Nisam rastužila samo mamu,
POŠTAR (začuđeno se okreće oko sebe,
nego i našega dobrog djeda, jer nisam htjela otići k njemu kada me htio utješiti.
50
LUCIJA: Nisi ti kriva. Pa nisi mogla znati
mali koncil - MAK
Nikol50_51.indd 50
gleda gore, dolje kao da nikoga ne vidi, potom pogleda u Petra, pa u Vedranu, te tiho progovori): Ali ja ne nosim pakete! I ja nisam poštar iz vaše ulice, ni iz va-
smjeli tako govoriti! To nije lijepo! Dobra djeca tako ne govore, a samo dobra djeca dobivaju darove. Sveti Nikola samo što nije stigao! vimo ih na prozor! Vjerujem da ćemo dobiti jako lijepe darove.
VEDRANA: A mi, Petre, ne možemo očekivati dar svaki puta kad nešto dobije naša tek rođena sestrica. (Okreće se poštaru) A smijem li ja Vas nešto važno pitati?
POŠTAR: Samo pitaj, djevojčice! Rado ću ti odgovoriti na svako tvoje pitanje na koje budem znao odgovoriti.
VEDRANA: Vi, dakle, nosite dječja pisma svetom Nikoli?
23.10.2007 14:02:43
POŠTAR: Hoću, jer vidim da ste dobra
POŠTAR: Tako je! I to cijele, godine! Čim sveti Nikola po prozorima podijeli darove, neka djeca već počnu pisati nova pisma, da sljedeće godine slučajno ne bi ostala bez dara. Ja onda krenem po svijetu, a znate koliko je svijet velik! Ne bi ga mogao proći niti jedan obični poštar! I ja se jako umorim, a i torba mi je teška pa se moram često odmarati. Kao sada na vašem igralištu.
PETAR: Meni je baš drago što si se kod nas odmarao. Sutra ću svim prijateljima ispričati kako sam upoznao poštara svetog Nikole.
POŠTAR: A što si me ono ti, djevojčice, htjela pitati?
VEDRANA: Malo mi je neugodno, jer ne bih htjela da se na mene naljutite kao što sam se ja naljutila na moju mamu.
POŠTAR (značajno): Poštar svetoga Nikole… nikada se ne ljuti!
VEDRANA: Onda mi, molim Te, nešto
dijete zaboravi zatvoriti pismo. Tada pomislim da je poruka jako važna i da moram sve ostaviti te najprije baš to pismo predati ravno na ruke svetomu Nikoli. Eto, samo ako je pismo otvoreno, ja ga pročitam.
VEDRANA (ozbiljno se zagleda u poštara): A… a… imate li i ove godine slučajno koje nezatvoreno pismo?
POŠTAR: Imam! Imam! Baš sam razmišljao koliko se morala rastužiti djevojčica koja je napisala onako dirljivo pismo. Siguran sam da je jako plakala dok je pisala, kad je zaboravila zatvoriti pismo.
LUCIJA (sva važna, zaključuje): Djeca obično, kad su jako, jako tužna, kroz suze ne mogu ništa vidjeti.
ANA (tužno): Pa čak niti jesu li zatvorila pismo! A nezatvoreno se pismo može lako izgubiti pa bi dijete moglo ostati bez dara svetog Nikole. Onda bi se jako rastužilo, a ni jedno dijete ne bi smjelo biti tužno!
iskreno reci! Budeš li Ti ponekad toliko znatiželjan da ne možeš izdržati, te moraš pročitati neko dječje pismo?
POŠTAR: Zato ja odmah pročitam otvo-
POŠTAR (povišenim glasom, ali vrlo dostojanstveno): Nikada ne čitam dječja pisma! Ali rijetko, vrlo rijetko dogodi se da neko
VEDRANA: Sad kad smo se upoznali,
reno pismo i hitno ga odnesem svetomu Nikoli! hoćeš li nam pročitati to nezatvoreno pismo?
djeca. (Glasno čita pismo) “Dragi sveti Nikola! Moj brat Petar i ja ove smo godine dobili sestricu Klaru. Svi smo joj se jako razveselili. Ali kad smo jednoga dana dobili paket pun darova, ja sam se rasplakala, jer nisam znala da se mama od radosti htjela našaliti sa mnom. Rekla je da će onu predivnu lutku ostaviti Klari da se igra kad bude malo veća. Ja sam odmah počela plakati i nisam htjela razgovarati čak ni s našim djedom kojega jako, jako volim. Zato, sveti Nikola, za ovu godinu, imam samo jednu želju! Na prozor ću pored Petrovih i mojih čizmica staviti i male papučice naše sestrice Klare. Dar koji želim, možda je najčudniji na svijetu! Želim da mi mama i djed oproste što sam plakala zbog one lutke. A Ti mi ne moraš ništa donijeti! Maloj Klari donesi štogod hoćeš! I još bih Ti nešto šapnula! Poruči svoj djeci gdje budeš prolazio da im želim sestricu ili brata pa da i u njihovu obitelj uđe tako velika radost, kakva je došla k nama onoga dana kad je mama u naručju donijela sestricu Klaru. I da više ni jedna djevojčica ne plače zbog obične lutke”… (Poštar prestaje čitati pismo, obraća se djeci, a i publici) Evo, od silnog uzbuđenja djevojčica nije završila pismo, nema uobičajenog pozdrava, a čak se zaboravila i potpisati. Ali sveti Nikola će nju lako pronaći! A djevojčica koja je napisala ovakvo pismo, dobit će pravi dar, jer je jako dobra! (Stavlja kapu na glavu, uzima torbu i odlazi.)
VEDRANA (zabrinuto): Ali… ali… Gospodine poštare… Ja sam… Poštare… Poštare!… Vrati se!… Ja sam…
POŠTAR: Nemam više vremena! Jako žurim! Zbogom, djeco!
LUCIJA: Vedrana, to je tvoje pismo! Ti si sve to napisala svetom Nikoli! Zato poštar toliko žuri da pismo stigne na vrijeme.
PETAR (podiže ruke od veselja): Koliko ćemo mi darova dobiti ove godine! Idemo brzo kući očistiti čizmice i staviti ih na prozor!
VEDRANA (zagrli brata): Požurimo, imamo još puno posla!
SVI ZAJEDNO veselo poskakuju i počinju pjesmu svetom Nikoli, a pjevački zbor nastavlja; odabrati neku pjesmu koja će biti poznata i većini publike! mali koncil - MAK
Nikol50_51.indd 51
51
23.10.2007 14:03:12
SAMO HRVATI TocNO NAZIVAJU JEDANAESTI MJESEC!
U
studenom postaje studeno, nekad čak vrlo studeno, pa i poslovica kaže: “Sveti Andrija led razbija!” Zato je sasvim u redu što taj mjesec mi Hrvati zovemo “studeni”. U mnogim drugim zemljama taj mjesec ima latinsko ime “novembar”. A znate li što to znači? – “Deveti mjesec”! Kako “deveti”? – pitat ćete – Zašto lažno ime, kad svi znamo da je ovo jedanaesti mjesec?! Starim Rimljanima početak godine bio je u proljeće, mjesec ožujak bio im je prvi, rujan sedmi, listopad osmi, a studeni deveti mjesec u godini. Tako je u mnogim zemljama i ostalo, a meni baš drago što nismo tog puta tapkali za svijetom i oponašali ga, već smo sami tom mjesecu dali ime koje zaslužuje!
KAKO PROTUMAČITI SVOJE IME? Dragi Blažu! – Zovem se Danijela. Pišem ti prvi put pa bih htjela da mi odgovoriš na pitanja. U jednom od prošlih Makova napisao si da svatko može sam protumačiti svoje ime. Ja sam pokušala, ali mi nije uspjelo. Eto, zato pitam tebe: Koje je značenje imena Danijela, Marko, Damir i Jasenka? – Danijela iz Križanca Draga Danijela! Ja sam rekao ovako: neka imena, koja sadrže hrvatske riječi, a to su naša narodna imena, svatko može sam protumačiti. Bilo bi smiješno kad bi neka Ruža ili Ljubica pitale što im ime znači! Njihova imena nadaleko mirišu po cvijeću pa ne treba mnogo pameti da bismo se sjetili kako su nastala! Od četiri imena koja navodiš dva posljednja ne trebaju tumačenje: Damir je onaj koji “daje mir”, a Jasenka je dobila ime po jasenu, lijepom listopadnom drvetu iz porodice maslina. Drugačije je s imenima Danijela i Marko. To su strana, biblijska imena. Danijel je židovsko ime koje znači “Bog je moj sudac”, a Marko je starorimsko ime koje znači “sin boga Marsa” ili “rođen u mjesecu martu (ožujku)”. Čas prije spomenuo sam krivo ime mjeseca studenoga, a isto se događa i s imenima ljudi – ime Vedran nose i mnogi smrknuti, ime Klaudija (znači: še-
52
pavica) imaju i brzonoge atletičarke. Pa i moje ime, Blaž, znači “mucavac”, iako sam zapravo brbljavac! Eto, Danijela, je li sve jasno? Odgovorio bih ja tebi rado i da si mi pisala deseti, a ne prvi put! Ne treba se nitko bojati Blaža, tvoj biblijski imenjak Danijel bez straha je ušao u lavlju jamu, pa tako možeš i ti, i svi makovci, hrabro kročiti u Blaževu rubriku!
TKO SVEĆENIKE ISPOVIJEDA? Dragi Blažu, ja sam Magdalena. Pišem ti prvi put i vrlo sam znatiželjna hoćeš li primiti moje pismo. 1. Malo ću biti dosadna, jer kao i drugi makovci želim znati što mi ime znači, i što tvoje ime znači. 2. Zanima me griješe li svećenici i tko njih ispovijeda? 3. Je li grijeh kada svećenik prije mise ide u krčmu pa se osjeća zadah alkohola? – To je zasad sve, mnogo pozdravljam Eduarda, koji ti je pisao u prošlom broju, te sestru Kseniju i ostale sve moje prijatelje makovce, kao i tebe, naravno. – Magi iz Svetog Ilije. Draga Magi! Budi mirna, pismo sam primio i nisi malo dosadna! 1. Ime ti znači: žena iz Magdale. Magdala se zvalo jedno mjesto na obali Genezaretskog jezera. Ti nemaš veze s tim mjestom, ali imaš s Ma-
rijom Magdalenom, koju je Isus izliječio, a ona ga pratila sve do križa i groba, pa joj se prvoj ukazao nakon uskrsnuća. Nije točno, što neki misle, da je Marija Magdalena bila grešnica o kojoj Sveto pismo govori, jer grešnica je bila jedna druga Marija. Što znači moje ime pogledaj u odgovoru Danijeli! 2. I svećenik može sagriješiti, a ispovijedit će se drugom svećeniku, jer sam sebe ne može odriješiti od grijeha! Crkvena zapovijed o obvezi ispovijedi vrijedi i za svećenike. I Papa ima svog ispovjednika! 3. Otkud to tebi da bi neki svećenik prije mise u krčmi pio? Ne vjerujem da se tako nešto može dogoditi jer jesti i piti neposredno prije pričesti nije dopušteno nikome. Ne nasjedaj ogovaranjima! Ne sviđa mi se što se neki makovci počeli toliko raspitivati o grijesima svećenika, a svoje grijehe zaboravljaju! Istina je da griješe svi, i mali i veliki, i slavni i nepoznati, i svećenici i učenici… A najvažnije je da se svatko protiv svojih grijeha bori, da im ne popušta, već da ih otjera!
BOJIM SE MEĐU LAVOVE I KROKODILE... Dragi Blažu! Opet Ti se javljam. Ja sam Josipa iz Zavidovića. Mnogo sam Ti puta pisala. Hvala što si mi uglavnom odgovarao. Evo još pitanja: 1. Zašto mi nisi odgovorio kada smo pisali ja i moj prijatelj, koji je također ministrant? 2. Što mi ministranti možemo uraditi za misije? 3. Jesi li Ti ikada bio u misijama, ako jesi, kako Ti je bilo? – Dosta je bilo od mene pitanja, a sada ako može jedna zamolba. Molim Te pošalji mi svoju fotografiju na e-mail. Ti moju već imaš u Maku, broj 2., stranica 15., naslov: “Bogato ministrantsko ljeto”, prva s desne strane, žuta majica i plave kratke hlače. – Pozdrav od svih ministranata župe Zavidovići, a također i od mene! Evo me, Josipa! 1. Možda pismo nisam dobio, pišite mi opet – ja svima odgovaram! 2. Ministranti mogu za misije učiniti isto što i drugi vjernici: moliti, dati milodar prema svojim mogućnostima. 3. Mislim da bih ovako debeo bio prevelika napast za krokodile i lavove koji tumaraju misijskim krajevima, zato tamo ne putujem! Što će ti moja fotograÞja, pogledaj crtež uz naslov rubrike, tamo sam ljepši nego
mali koncil - MAK
52_55Blaz.indd 52
23.10.2007 14:23:20
na slici! A ako želiš veliku moju sliku, ti nabavi knjigu “Vatrene ptice”. Onaj smeđokosi na naslovnici – to sam ja! Ostajte zdravo, ministranti i ministrantice, Zavidovićani i “Zavidovićantice”!
GLAVNI LIK MAKA? Dragi Blažu, hvaljen Isus i Marija! Nadam se da ne smetam. Molim te, odgovori mi: 1. Zašto su tebe odabrali da odgovaraš na pisma? 2. Tko je glavni lik Maka? 3. Je li sramota ako dječak koji stalno dobiva petice dobije jedinicu? 4. Što znače imena Ana, Tomo, Ante? – Srdačno te pozdravlja Ante iz Širokog Brijega!
Ante, zadnji koji to još ne zna napamet! Lijep pozdrav svima na Širokom Brijegu sa široke zagrebačke i turopoljske ravnice!
ZAŠTO PITATE SAMO O SVOJIM IMENIMA! Bog, Blažu! Pišem iz Hercegovine i ovim putem Ti govorim da mi je MAK najbolji časopis. I, molim te, možeš li mi reći što znače naša imena: Klara, Petra, Lea, Iva, Marija. (Unaprijed hvala!) Pozdrav svima vama u MAKu i svima koje poznajem. Želim da ostanete ovako dobri uvijek... – Vjerna čitateljica Petra Bog s tobom, Petra, i sa svima vama, drage moje Hercegovke! Imate lijepa imena lijepih značenja! Evo, zovem vas po imenima, hrvatski: Jasna, Kamenka, Lavica, Bogumila, Ona koju Bog voli. Pozdrav vama i svima koje – ne poznajem! Budite još bolje nego do sada pa sljedeći put smislite malo više dobrih pitanja! Vaš vjerni Blaž.
O LJUBAVI I PATNJI Dragi Blažu! Molim te odgovori mi: 1. Zašto je Bog dao samo dvije zapovijedi ljubavi? 2. Zanima me koliko ima ljubavi u majčinu poljupcu? 3. Koliko je velika tuga u djetetu kad izgubi prijatelje? 4. Zašto patimo i umiremo? – Danijela iz Turčina. Dragi Ante, navijeke hvaljeni! Ne smetaš ti meni, odgovaram ti: 1. Nisu mene odabrali, već sam se ja sam progurao i počeo makovcima odgovarati! Ja sam malen i neodgovoran, i na kraju su se svi složili da sam za odgovaranje najbolji! Mnogi neodgovorni moćnici iz politike, športa i dr. javno govore i bezobrazno odgovaraju, pa može jedan takav biti i u Maku! 2. Glavni Makov lik je Klara, zatim Jura, a ja sam treći i nisam najveći! Odgovorno to tvrdim! 3. Nije sramota kad odlikaš dobije jedinicu, jer možda mu se to “zalomilo”, slučajno dogodilo! Neka taj “kolac” prihvati kao neugodnu ali zanimljivu promjenu! Mnogo je gore kad netko dobiva toliko kolaca da bi od njih mogao napraviti plot oko kuće! 4. Ana je “ljupka” – to sam već stoput rekao, ali možda će tvojoj Ani biti drago ponovno to čuti! Tomo znači “blizanac” (ali može značiti i mačak Tom!). Ante je “prvi u bojnom redu” – a ti si, moj
Draga Danijela, teška mi pitanja postavljaš, ali pomučit ću se! 1. Bog je najmudriji, s malo riječi može reći sve! On nas ne gnjavi, poput zakonodavaca i moćnika, stotinama zapovijedi i naredbi. Ako ljubimo Boga više od svega, a bližnjega svoga kao samoga sebe – onda ćemo i bez mnoštva posebnih uputa znati kako u životu postupati da bismo ugodili i Bogu i bližnjima! 2. Uh, to može odgovoriti samo majka! Ako nisi iz majčina poljupca mogla shvatiti svu veličinu njezine ljubavi, onda čekaj dok sama postaneš majkom! 3. Ovisi o tome što misliš pod “izgubiti”. Ako to znači da si s nekim prestala prijateljevati, to je tužno, ali naći ćeš ubrzo nove prijatelje. Ako ti je prijatelj umro, to je mnogo teži gubitak, ali i tu ostaje velika nada u susret poslije smrti. 3. “Tko nije nikad plakao, taj ne zna što je radost! Tko nije pelin gutao, taj ne zna što je slatkost!” Pali su mi na pamet ovi stihovi, a priznaj da nema veće sreće nego kad nakon tuge zavlada vese-
lje, nakon oblaka sine sunce. Kakav bi to bio jednoličan i dosadan život bez smjenjivanja veselih i tužnih zgoda! Samo u raju neće nam biti dosadno bez patnji i smrti, ali to je jedan sasvim drugačiji život! Kažu, inače, da je i na ovom svijetu Bog najbliži onima koji pate.
BOG I BIOLOGIJA Dragi Blažu! U sedmom sam razredu i iz biologije učimo o geološkim dobima, nastajanju Zemlje i sl. Biologija me jako zanima, ali ne znam što je ispravno. I dalje vjerovati da je sve to zapravo Bog stvorio, a da nije istina i ne trebamo vjerovati onome što učimo iz biologije? – Katarina Draga Katarino! Vjeruj onome što učite i vjeruj da je Bog sve stvorio – Zemlju, biologiju i biologe! Nema tu nikakve suprotnosti, nikakva sukoba znanosti i vjere! Samo treba znati Bibliju čitati, moramo razumjeti da pripovijedanje o stvaranju ne znači da je u 6 običnih dana sve iz ničega nastalo. Ti „dani” možda su bili milijuni i milijarde godina! Geologija i biologija tu su da to proučavaju i tumače. Vjeruj znanstvenicima, prirodoslovcima koji su stigli malo više od 7. razreda, a i dalje su vjernici, pa znaju i priznaju Boga kao Stvoritelja svega. Bez Boga svijet nije mogao nastati, to je činjenica koju nijedna znanost ne može zanijekati!
NAZDRAVLJE!
Dragi Blažu! Pišem ti prvi put i nadam se odgovorima! 1. Što mi ime znači? 2. Kakve filmove voliš gledati? 3. Zašto se pri kihanju kaže “Nazdravlje!”? 4. Je li teško biti blizu, a daleko? Mislim da je pitanje malo teže, ali ti ćeš odgovor znati! – Puno pozdrava od Bernarde. mali koncil - MAK
52_55Blaz.indd 53
53
23.10.2007 14:25:57
Draga moja “medvjedice”! 1. Ne ljuti se što te tako zovem, ali ime ti znači “jaka kao medvjedica”. Nije loše biti jak, zar ne? 2. Najviše volim crtiće i Charlie Chaplina! Nisu loši ni Stanlio i Olio, ovaj posljednji, debeli, jako me podsjeća na... mene! 3. To je jedan lijep običaj. Želimo zdravlje kihavcu, ne bismo htjeli da kihanje bude znak gripe ili prehlade! 4. Nije to tako teško! Na primjer, učitelj ti blizu, postavlja ti pitanje, a ti si daleko, daleko od točnog odgovora! Više bi voljela da je umjesto učitelja blizu tebe – medvjed!
POSTALA SAM BOŽJE DIJETE!
Dragi čitatelji našeg lijepog časopisa MAKa! Ime mi je Leonida, učenica sam trećeg razreda. Prolazim s odličnim uspjehom, a od prvog razreda uzimam MAK. Ima mnogo toga zanimljivoga za nas djecu i naše roditelje. Nekoliko puta su objavljeni i moji crteži. Ovog puta htjela bih podijeliti sa svima vama radost koju sam doživjela ove godine u ljetnim praznicima. Primila sam prvi sakrament – krštenje i postala sam Božje dijete. Bilo mi je neopisivo lijepo. Uskoro ću pristupiti k drugom sakramentu, svetoj ispovijedi, a zatim trećem – svetoj pričesti. Tada ću primiti Isusa u svoje srce i često ću s njime razgovarati. Želim da sva djeca budu sretna i da upoznaju Isusa! – Leonida iz Zagorja. Ovo je prvi put da dobivam pismo od tek krštene čitateljice! Skoro svi mi drugi kršteni smo kao male bebe pa jasno je da tada nismo mogli ni pisati ni ovako lijepo
54
izraziti radost pristupanja u našu zajednicu kršćana. A put k nama vodio je Leonidu preko Maka! Dobro nam došla, Leonida! Svi te pozdravljamo, svi te volimo!
JE LI NETKO GLEDAO STVARANJE SVIJETA? Zdravo, Blažu! Imam nekoliko pitanja na koja ćeš, nadam se, htjeti odgovoriti: 1. Tko je napisao Bibliju? 2. Kako je taj, koji je pisao, znao kako je stvoren svijet, ako je Bog prvo stvorio svijet, a onda čovjeka? Zar je taj “netko” gledao stvaranje svijeta? 3. Hoće li pokojni papa Ivan Pavao II. uskoro biti proglašen blaženim i svetim? 4. Mama mi uvijek govori: “Ne bacaj hranu!” Kako mi nebacanjem svoje hrane možemo pomoći siromašnima u Africi? 5. Zašto se Pluton više ne ubraja među planete? – Pozdrav od Ane iz Zaprešić Draga Ana! 1. Bibliju je pisalo, po Božjem nadahnuću, više svetih pisaca. Nisu oni trebali gledati stvaranje, Bog im je sve “rekao”, odnosno nadahnuo ih je što će pisati. A najbitnije u tome bilo je da je Bog stvorio svijet iz ničega, iz ljubavi, te da iz ljubavi taj svijet uzdržava. Tu bit, tu temeljnu istinu sveti su pisci uobličili u jezik i slike svoga doba, koje su se, dakako, uvelike razlikovale od današnjeg znanstvenog pristupa svijetu. I, zar bi imalo smisla da im je Bog tumačio znanost o atomima, geološkim dobima, evoluciji i slično, kad o tome ljudi tada pojma nisu imali! Moderne znanosti pomalo otkrivaju kako je stvaranje teklo. Preko Biblije ljudi su doznali samo ono najvažnije s gledišta vjere: svijet je Božje djelo, On je sve stvorio! 3. Hoće! Hoće! Mnogi na tome rade, postupak je ubrzan, cijeli svijet želi što prije vidjeti Ivana Pavla II. na oltaru! 4. Nećemo gladnima pomoći time što se prežderavamo, samo da ne bismo hranu bacali! Ali pomoći ćemo im ako nam obroci budu skromniji, onoliki koliko je za naše zdravlje potrebno. Manje ćemo tada trošiti na hranu, a ušteđeni novac dat ćemo za gladne. A njih ne moramo tražiti samo u Africi! Možda i u našem susjedstvu ima ljudi koji nemaju čime kupiti potrebnu hranu! 5. Nedavno, 24. kolovoza 2006. Međunarodna astronomska unija odredila je po prvi put uvjete koje mora ispunjavati neko nebesko tijelo da bismo ga
mogli zvati planetom. Pluton je vrlo malen, tri puta manji od našeg Mjeseca pa se više ne smije smatrati pravim planetom, već je skupa s dva slična nebeska tijela (Eris i Ceres) svrstan u skupinu nebeskih “patuljaka-planeta”. Njemu to dakako ne smeta, ne pati Pluton za titulama, kao ni patuljak Blaž!
NE DA MI SE UČITI... Dragi Blaž! Pišem ti prvi put i htio bih da mi odgovoriš na nekoliko pitanja. Mak je stvarno za svaku pohvalu, a i tvoja pošta je odlična. 1. U sedmom sam razredu i moram stvarno puno učiti, ali meni se ne da i skoro ništa ne učim. Možeš li mi ti nekako pomoći? 2. Koje je godine izišao prvi broj Maka? 3. Voliš li putovati i imaš li priliku za to? 4. Što znači ime Mario? – Veliki pozdrav od Maria iz Otoka Dragi Mario! Hvala ti na pohvalama. Bio bih sretan da i ja tebe mogu pohvaliti, ali bojim se da pohvale ne zaslužuješ, osim možda za iskrenost... Shvatio si da učiti moraš, jer ocjene iz sedmog veoma su važne za tvoje dalje školovanje i uspjeh u životu. Nitko te neće zaposliti ako ostaneš bez srednje škole i daljeg obrazovanja! Ni kao nekvaliÞcirani radnik za kopanje kanala i miješanje betona nećeš naći posla, uz sve ove moderne rovokopače i miješalice... Ako si sačuvao Mak od svibnja ove godine, pročitaj tamo strip-
parabolu “Talenti”! Ili je pročitaj u ovogodišnjem listopadskom broju Maka, ili u Bibliji. Bog očekuje od svih nas da svoje sposobnosti iskoristimo, zato je lijenost grijeh! Ja nemam broda da doplovim do tvog Otoka, ali nađi nekog prijatelja s kojim bi mogao učiti. Čekam tvoje vijesti
mali koncil - MAK
52_55Blaz.indd 54
23.10.2007 14:26:17
– s nadom da ćeš se popraviti pa na kraju sedmog razreda biti u sedmom nebu – uz svjedodžbu s gomilom petica! 2. Prvi MAK izašao je godine 1966. ali tada je imao duže ime: Mali koncil! 3. Putovanja volim, imao sam dosta prilika i neprilika s tim. Obišao sam dosta svijeta – ali, kao i Englezima, najljepša stvar na svakom putovanju bila mi je... povratak doma! 3. Mario znači isto što i Marija, ali to ime različito se tumači. Meni se najviše sviđa ovo značenje: “Ona koju Bog voli”.
VOLIM SUBOTU ZBOG – VJERONAUKA! Dragi Blažu! Sestra mi je vjeroučiteljica, Mak čitam kod nje, ali ove sam se godina i ja odlučila pretplatiti. Upravo sam završila osnovnu školu i krenula u srednju. Baš i ne volim učiti, ali me jako zanima glazba i već 5 godina idem u glazbenu školu. Prvo sam svirala flautu, a ove godine sam prešla na solo pjevanje. Najviše volim subotu. Ne zato da kao moji vršnjaci izađem s društvom, već zbog vjeronauka u crkvi. Sada pomažem velečasnom oko vjeronauka i pišem pripreme pa mi razne rubrike u Maku puno pomažu oko toga. “Nedjeljna Riječ života” je super! Znam da imaš pune ruke posla, ali molim te, odgovori mi na ovo: 1. Kako da djecu privučem u crkvu i na vjeronauk? 2. Kako da se ponašam prema djeci koja se u crkvi deru i tuku i još svašta rade, a ne žele slušati? 3. Što mi ime znači? – Pozdrav od Ankice. Baš si mi lijepo pismo napisala. Kad ga makovci pročitaju, sigurno će mnogi od njih shvatiti kako vjeronauk može biti lijep, pa će ih to privući, bolje nego ako ih ja nagovaram da idu u crkvu. Uh, što raditi s nevaljalcima u crkvi? Ne znam kakav ti savjet dati, osim da budeš strpljiva i “blaga”, “ljupka” – kako ti tvoje ime zapovijeda (Ankica, Ana, upravo to znači)! Moj djed mi je pričao kako su nekada u njegovu selu stariji ljudi prilazili brbljavim dječacima pa im pred punom crkvom opalili takvu pljusku da je cijela crkva odzvanjala! To je djelovalo, ali danas se to više ne smije! Tvoje riječi o Maku i “Riječi života” oduševit će uredništvo! Lijepa hvala na pohvali!
MEDVJEDAK CRNONOSI Dragi Blažu! Ja sam Gordana, imam 10 godina i primam Mak već dvije godine pa iz njega puno naučim. Imam pitanja: 1. Što mi znači ime i imam li imendan. 2. Napiši mi nešto o Zagrebu. 3. Napiši mi nešto o mojoj naj-životinji, koali. Nadam se da ne tražim puno. – Srdačno te pozdravljam, tvoja Goga Draga Goga! 1. Ja mislim da tvoje ime Gordana ima veze s gorama, planinama. To je narodno ime pa nema svetice koja se tako zove niti tvog imendana u kalendaru. Zato reci svima da dvostruko bolje slave tvoj rođendan! 2. “Zagreb-grade, naša glavo/ Zagreb-grade štite naš!/ Zagrebgrade naša slavo/ kao sunce ti nam sjaš!” 3. Koala ima hrvatsko ime “crnonosi medvjedak”. Ima torbu, tobolac u kojemu nosi mladunčad više od pol godine. Koala je dugačka 60 cm, živi na stablu eukaliptusa i hrani se njegovim lišćem i pupovima. Živi u Australiji, ugrožena je vrsta pa se cijeli svijet brine da ne izumre.
ČOVJEK: OD AMEBE ILI OD BOGA?
uslišati naše molitve! 3. Dobro, sad znam da tvoj grad nije prozvan po vukovima, iako su njegovi stanovnici poput vukova branili Hrvatsku!
OGOVARATI – JE LI TO VELIKI GRIJEH?
Dragi Blažu, pišem ti sa Hvara i duboko se nadam da ćeš mi odgovoriti. Evo pitanja: 1. Je li (veliki) grijeh ogovaranje? 2. Zbog čega su izumrli dinosauri? 3. Je li opasno poletjeti u svemir? 4. Što misliš o blogu, vlastitoj stranici na internetu. Mene je iskreno strah od toga zbog pedofila. 4. Što mi znači ime? – Andrea.
Dragi Blažu, pišem ti s velikom željom da pročitaš moje pismo i odgovoriš: 1. Što ti misliš, od čega je nastao čovjek? Postoji teorija da je od amebe, a mi kršćani vjerujemo da ga je Bog stvorio (Adam, Eva i tako dalje...) Što mi možeš reći o tome? 2. Dobila sam od prijateljice poruku da napišem Isusu poruku i iste je večeri pošaljem, pa će mi se ono što poželim ostvariti. Ja sam zakasnila sa slanjem. Što misliš, je li to praznovjerje? Malo ću te upoznati s mojim gradom Vukovarom. Ime je dobio po rijeci Vuki, a ono “var” znači “grad”. Poznat je po velikoj borbi, a i plemenitosti, hrabrosti. To je grad heroja! – Puno pozdrava od Marine
Draga Andrea! 1. Ogovaranje može biti malen i veći grijeh. Zavisi o tome radi li se o velikoj stvari i činjenju ozbiljne štete ogovaranoj osobi, ili je to “nevino” brbljanje, kome bi se ogovarani samo nasmijao. 2. To ne zna točno nitko, vjerojatno ni samim dinosaurima nije bilo jasno zašto izumiru. 3. Dakako, nema opasnijeg putovanja od leta u svemir, iako znanstvenici sve čine da se astronauti živi i zdravi vrate na Zemlju. 4. Nije svaki blog loš, ali istina je, internet dopisivanje može biti opasno. Ne samo zbog pedoÞla već i zbog raznih drugih kriminalaca i lažaca koji tim putem varaju ljude! 4. Ime Andrija i Andrea znači: muževnost, hrabrost! Čestitam ti imendan, 30. studenoga!
Draga Marina! 1. Bog je stvorio i amebu i čovjeka. Ameba sama po sebi nema mozga ni pameti pa je smiješno i pomisliti da bi ona mogla zamisliti i stvoriti čovjeka! 2. Praznovjerje je i bezobrazluk ako mislimo da od Isusa možemo iznuditi ispunjavanje naših željica pisanjem ili izgovaranjem nekih poruka. Isusa treba moliti, a prepustimo njemu hoće li i kada
Dragi moji makovci, neka vas u studenom grije (osim radijatora, peći, bundice...) i toplina našeg Maka kao i veselo očekivanje prosinca sa svetim Nikolom i Božićem! – Mene griju i vaša pisma, pa nemojte sada zamuknuti, jer će mi biti hladno! U debelom božićnom Maku bit će prostora za našu rubriku! – Vaš Blaž mali koncil - MAK
52_55Blaz.indd 55
55
23.10.2007 14:26:36
Kupon priložite uz svoj rad koji šaljete za “Naj-stranice”!
KUPON ZA…
najstranice
Šaljem: NAJ -
NAGRADNI KUPON 3
TRAŽI SE BRAT!
Uz pomoć Petra… do njegova brata! Uz pomoć već upisanih slova do imena sveca sa slike, čiji blagdan slavimo u studenome!
Ime i prezime: Cjelovita adresa:
NAGRAĐENI ZA KUPON
Točno rješenje: Misa
1. Kruno Završki, Taborsko, 2. Filip Šlingar, Dalj, 3. Valentina Kalić, Zagreb, 4. Marijana Latin, Vodice, 5. Tomislav Marković, Sikirevci, 6. Magdalena Inđić, Požega, 7. Antonela Kovačić, Vrboska, 8. Krešimir Andrić, Ozimica, 9. Kristina Turina, Donji Andrijevci, 10. Zvonimir Mišetić, Vitina, 11. Bose Antonia Šodan, Brela, 12. Katarina Tomić, Novi Šeher, 13. Ana Mandura, Sikirevci, 14. Darija Miščević, Zagreb, 15. Ivana Bućar, Vivodina, 16. Nina Tomašić, Bapska, 17. Antea Suvačar, Sukošan, 18. Lucija Kralj, Klenovnik, 19. Iva Kordić, Slatina, 20. Magdalena Mrkonja, Rijeka, 21. Marko Kučinić, Požega, 22. Ana Andrašek, Zagreb, 23. Andrea Gluhak, Hum na Sutli, 24. Filip Šprljan, Vodice, 25. Renata Džambo, Novi Šeher, 26. David Banko, Pula, 27. Antonija Rakitić, Sikirevci, 28. Marina Živić, Donji Andrijevci, 29. Antonela Tomašić, Zagreb, 30. Antonio Crljić, Privlaka, 31. Sara Sladoljev, Vodice, 32. Mihaela Hemperger, Nuštar, 33. Dorian Žderić, Đakovo, 34. Andrej Ontl, Veliki Zdenci, 35. Dominik Voćanec, Cerić, 36. Kristina Šimunović, Belovar, 37. Danijel Dujić, Grubišno Polje, 38. Anamarija Parač, Đakovo, 39. Miro Šimunović, Slivno kod Imotskog, 40. Mirela Begonja, Privlaka kod Vinkovaca, 41. Viktorija Štefković, Nova Kapela, 42. David Trstenjak, Dekanovec, 42. David Trstenjak, Dekanovec, 43. Jakov Koprivnjak, Josipovac, 44. Karolina Kos, Belovar, 45. Ivana Sučić, Kaštel Kambelovac.
KUPONE I OSTALU SURADNJU, S PUNOM ADRESOM, POŠALJITE NAJKASNIJE DO 22. STUDENOGA 2007, NA ADRESU: MALI KONCIL, P.P. 216, KAPTOL 8, 10000 ZAGREB ILI NA E-MAIL: mak@glas-koncila.hr UZ NASLOVNICU Na naslovnici je Janko Belina iz Rudeša u Zagrebu, snimljen prigodom blagoslova Duhovnoobrazovnog centra “Marijin dvor” Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga u dvorcu Lužnica, nedaleko od Zaprešića. Janko je na to lijepo slavlje došao zajedno s cijelom obitelji: roditeljima te sestrom i dva brata. I još je, za poziranje, u ruke dobio dva mobitela! (Foto: N. Pintarić) Crteži na ovitku i posteru: D. ZLOUŠIĆ; Dizajn ovitka: K. PLEIĆ; Dizajn postera: T. KUČKO
Ime i prezime i cjelovita adresa:
NAGRAĐENI su i svi čiji su radovi objavljeni na “NAJ-STRANICAMA”, te oni čije je sastavke za svoju stranicu odabrala “KLARA”!
RJEŠENJA ZAGONETAKA IZ OVOGA BROJA
Str. 1 - PUTOKAZ ZA ŽIVOT: Tek iz Maka = katekizam; Str. 15 - “TEKUĆI” VJERONAUK: …žive vo de poteći će iz njegove utrobe; Str. 21 - ISPOD TVRDE LJUSKE: (križaljka 1) Kikiriki, ovi, urar, skladati, tatko, as; (križaljka 2) Obuka, ritam, aleje, Hogar; (križaljka 3) Piki, idol, sela, tat, Al, z, cika, Izak, jato, amen; (križaljka 4) Badem, oteti, Liban, ekipe, Katar; (križaljka 5) Lješnjak, e, Lino, travanj, organi; (križaljka 6) Kota, eban, srna, tak, Eden, Nera; Str. 24 - I U PROMETU S KRISTOM: Mazda, volan, cesta, motor, zebra, Škoda, kotač, Volvo, zavoj; konačno rješenje “Kristofor”; NA TRGU STARIH DALMATA: Dalmati = Matilda; SPIRALNI PUT U POVIJEST: 1. Zaravan, 2. Nogomet, 3. Tromeđa, 4. Amater, 5. Razboj, 6. Jedro, 7. Obala, 8. Adam, 9. Mura, 10. Ave, 11. Eho, 12. Om, 13. MA; Str. 25 - TRI BIBLIJSKA “BET”: Salsa, lineali, stihija, zajedno, čamac - Betanija, Betlehem, Betsaida; DVA BISKUPA: (vodoravno) Bantam, Ilinka, sektor, klopot, uglovi, plamen; BIBLIJSKE SKRIVALICE: makARONi, peRUTAnje, makADAM, SARAjevo, užIVANcija, suPETAR, grANAta, sPAVAOnica, kABELi, liMARIJA, pjEVAčica, poTOMAk; Str. 34 - SLATKO, KISELO…: Kruh i vino; PROMJENJIVI ELEMENT: Elemnt = Klement; SITNE RAZLIKE: (v. sliku); Str. 35 - VOĆNA POMICALJKA: Kupina, ananas, malina; SAN GUJICE: Gusjenica; Str. 36 - VOLIM DJEDA, VOLIM BAKU: (prva križaljka) Umalo, selen, itd, a, sloj, ia, ai, V, trg, Antal, četka; (druga križaljka) Pila, čim, prst, Pere, ot, nokat, bušilica, kaputić, r.
OSNIVAČ: Nadbiskupski duhovni stol, Zagreb, Kaptol 31 • IZDAJE: Nadbiskupski duhovni stol, Zagreb • ZA IZDAVAČA: Nedjeljko Pintarić, ravnatelj GK • UREDNIŠTVO I UPRAVA: “Glas Koncila”, 10000 Zagreb, Kaptol 8, p.p. 216, tel. (01) 4874 310 (uredništvo); (01) 4874 326 (narudžbe i pretplata); fax: (01) 4874 328, e-mail: mak@glas-koncila.hr • Internet adresa: www.glas-koncila.hr/mak • Žiro račun: Glas Koncila Zagreb 2360000-1101212419, devizni račun: IBAN HR5123600001101212419, SWIFT: ZABAHR2X • UREDNIŠTVO: Vojmil Žic (v.d. glavnog urednika), s. Valerija Kovač; Verica Blažinić (grafička priprava), • TISAK: Zagrebačka 194, Zagreb • Izlazi mjesečno • CIJENA primjerka 10 kn • Pretplata za inozemstvo: europske zemlje 28 eura, SAD 43 USD, Kanada 56 CAD.
56 56.indd 56
mali koncil - MAK
23.10.2007 14:55:33
a r Ju PUF... ČUJ, MIRKEC, MOŽEŠ MI POMOĆI...
nik HMM...
ŠTO BI TU TREBALO NAPISATI?
E, ZATO SAM I PITAO TEBE! PA TO ZNA SVAKI MAJMUN!
!?
Prema anegdoti iz knjige “Vedro, unatoč svemu”, Lj. A. Maračića
studeni_07.indd 3
15.10.2007, 15:07:34
ABBc ABcÈædð AB ABcÈædðDžEfg BcÈædðDžEfg BcÈ cÈæd ccÈ ÈÈæææddððDžE ððDžEfg DDžžEfg žEEf EfgggHij Hij Hiijj “Vjerorjeènik” za malene (3) l
zrezuj slièice i njihove pozadine! Svakoj slièici na poleðini zalijepi odgovarajuæu pozadinu, tako da dobiješ male kartice, koje æe ti dobro poslužiti i za igru, i za uèenje! A na kraju školske godine – imat æeš zgodan Makov „vjerorjeènik“!
MNND MINISTRANT
Rado služi kraj oltara i dobar je primjer svima kako srcem punim žara hostija se sveta prima!
NIKOLA TAVEIÆ
(oko 1350. – 1391., blagdan 14. studenoga)
Za vjeru je život dao, plamen ga je progutao. Ali primjer njegov osta, prvi sveti Hrvat posta!
NIKOLA BISKUP
DOŠAŠÆE
(4. st.)
(ili advent)
Zbog čizmica na prozoru, što ih puni baš pred zoru „darovitog“, dobrog sveca, ponajviše vole ! djeca!
Četiri tjedna priprave. Božićna „miriše“ radost. Četiri tjedna čekanja ! dolazi najdraži gost!
ONNK
studeni_07.indd 4
OBITELJ
NEDJELJA
„Crkva u malom“, Ljubav velika. Djeca i roditelji ! božanska slika.
Dan odmora. Dan obitelji. Dan okupljanja. Dan oltara.
NOA
Sa životinjama na velikom brodu preživio potop ! tu veliku vodu! Pravednik jedini spašen je bio, jer se nikad s Bogom nije posvadio!
KATEDRALA
Nije škola, al’ katedru ima! Sa nje biskup svoje čuva „stado“. Svaki vjernik tamo ide rado jer je „glavna“ međ’ crkvama svima!
16.10.2007, 9:26:38
NOVO! • NOVO! • NOVO!
ZAVIRITE U MAKOVU ŠKRINJU I PRONAĐITE JEDINSTVENO BLAGO... • zanimljive i napete • razigrane i duhovite • poticajne i plemenite • poučne i tajnovite... 100 odabranih priča iz 40 Makovih godišta na više od 300 stranica!
Zašto Vatrene ptice? Cilj je Makovih pripovjetki: zrnca duhovnosti darovati djetetu (pa i odraslima) na jednostvan, na igriv način. Tako je ova zbirka zamišljena kao jato ptica. Vatrenih. Ptice koje su ognjem (simbol Duha Svetoga), što ga nose, kadre užgati u čitateljevu srcu bar mali plamen. Zbirka nije samo estetska poslastica i ugodna razbibriga, koja usput pruža i znanje, ne samo moguća lektira za nastavu hrvatskog jezika i književnosti, nego je kao štivo prikadna i za ekspliciranje svetopisamskih tema u nastavi vjeronauka. Iz predgovora Sonje Tomić koja je iz Makove škrinjice odabrala najbolje priče
NARUDŽBENICAICE” RENE Naručujem knjigu “VAT po cijeni od 90 kn + troškovi poštarine
PT
komada
!
latitelja: Ime, prezime i adresa up
reklama.indd 1 PosterGotovo.indd 2
23.10.2007 14:25:11
24.10.2007 9:17:18