Mali koncil 04/2007/08 by Glas Koncila

Vama na dar: poster i kalendar

prosinac_07.indd

20.11.2007, 9:00:43

& VIC : E PIŠ

JA ĆU STAVITI ZVIJEZDU NA VRH! IPAK SAM JA “GLAVA KUĆE”!

ICI :T E Š RI

JA ĆU KUGLICU S NOTOM, JER NAJVIŠE VOLIM BOŽIĆNE PJESME…

NA MOJOJ KUGLICI - SLIKA MOJIH “MALIH ISUSEKA”! MOJA JE KUGLICA KAO ČOKOLADNA OKRUGLICA… A MARTINOVA KAO LOPTA KOJU OČEKUJE ISPOD BORA!

JOOJ, POGLEDAJTE LOVRINU KUGLICU!

ON NAJVIŠE VOLI ISUSA PA JE NA KUGLICU POKUŠAO STAVITI PRAVI KRIŽIĆ!

OmotProsin07.indd 2

A ŠTO BI BILO NA TVOJOJ “NAJ-KUGLICI”? ODGOVORI SASTAVKOM (MENI) ILI CRTEŽOM (SAM SEBI) - TAKO DA U VELIKE PRAZNE KUGLICE NA BORU NARIŠEŠ ONO ŠTO TEBI BOŽIĆ ČINI NAJLJEPŠIM!

22.11.2007 14:02:18

GODINA XLII. BR. 4 (427)

prosinac 2007.

PROSINAC - MJESEC KAD SE PROSI ili MJESEC KAD SUNCE PROSINE? Jezikoslovci nisu na čisto kako je ovaj mjesec dobio ime. Neki kažu da se tako zove zato jer je ovo vrijeme došašća, vrijeme prošnje, molitava... Drugi tvrde da mu je ime dalo sunce koje krajem ovog mjeseca prosine, zablista, pa dani postaju sve duži, svjetliji. Mi mislimo da možemo oba ova tumačenja prihvatiti i spojiti, a dodati im još nešto, najvažnije: u tom mjesecu svijet je obasjalo i svjetlo s neba! Rodio se Isus, Spasitelj! Prosinac bez Božića, “bezbožni” prosinac, bio bi žalost, tragedija! I naš Mak bez božićnog ugođaja ne bi bio događaj, bio bi prazan! Srećom, vidjet ćete kako mu stranice pršte svjetlom i radošću, poput božićnog drvca! Već od ove prve, gdje nam

DAROVI, DAROVI...

Crtež: Lorena Jarnec, Cestica

Na Božić, kad je Isusov dan rođenja, on ide po cijelom svijetu i nosi nam darove. Za svoj rođendan, on ima pune ruke posla i darove nam nosi! Umjesto mi njemu, on nama!! No,… sigurno ima nešto što i mi njemu možemo učiniti za njegov rođendan…? Sigurno postoji nešto što i mi njemu možemo dati, iako ga ne možemo vidjeti… Znam! Možemo mu dati dar svojom dobrotom i ljubavlju prema bližnjima! - Manuela Marković, 6. r., OŠ Mljet

IZDAVAČI, ČUVAJTE SE - STIŽE KONKURENCIJA! Jerko Jurić, Dario Antunović, Edi Marković i Josip Nađ, učenici 5. b razreda iz OŠ Stjepana Antolovića iz Privlake (kraj Vinkovaca) sudjelovali su u malom projektu “Čitamo i upoznajemo Bibliju” pa su se odvažili i poigrali “izdavača” Biblije! Pogledajte fotografiju pa sami procijenite jesu li uspjeli napraviti zanimljivu Bibliju!

jedna Manuela daje najbolji božićni savjet, a vesela družina iz Privlake pokazuje što sve makovci znaju i mogu učiniti… A čeka vas još pravo obilje “božićnih kuglica”: priča, testova, zagonetaka, stripova, zanimljivih tekstova... Neka vam srce zaigra kao sv. Franji Asiškom, o čijim živim jaslicama pišemo na str. 23, razigrajte se kao mališani iz igrokaza na str. 38, razveselite svoje bližnje čestitkama nalik onoj sa str. 33… Budite doista radosni! I… SRETAN VAM BOŽIĆ, MAKOVCI!

To vam žele Blaž, Klara, Jura i svi Makovi urednici mali koncil - MAK

01_Pros07.indd 1

22.11.2007 14:55:12

ŽELIM SE OBRATITI Želim se obratiti i imati više vremena za Tebe. Potrebna mi je samoća da u tišini svojih dana mogu ponovno otkriti da sam Tvoj i da Tebi pripadam! Obratiti se želim od svih svojih lutanja, u kojima tražim smisao, ne misleći da si Ti smisao moga života, moga rada, moga jučer, danas i sutra. Obratiti se želim od onih trenutaka kada sam umjesto srca imao kamen za svoga bližnjega. Obratiti se želim od postupaka u kojima nisam

dozvoljavao da Tvoja ljubav bude više prisutna u svijetu. Obratiti se želim i u svakoj minuti svoga života biti svjestan da si Ti uza me i da ćeš zauvijek biti, koliko god ponekad teško izgledali moji životni putovi.

Z A DATA K Što ćeš Isusu darovati za rođendan? Evo prijedloga: Dobro znaš koju su tvoje mane (“minus strane”). Kroz razdoblje došašća pretvori ih u vrline (“plus strane”)! Svoje plus strane upiši na dar i daruj ih Isusu.

SPASITELJ - DA ILI NE? Ono Ivanovo pitanje koje Ti je postavio po svojim učenicima, do današnjih dana doživjelo je mnoge varijacije. Jesi li Ti Onaj koji ima doći ili drugog da čekamo? Uvijek su se pojavljivali (i još se pojavljuju) “vođe” koji ljudima nude sreću i pravi život, na brzinu. Neki uopće ne biraju sredstva kako da dođu do čovjeka, da mu daruju slobodu (čitaj: ropstvo). Mnogi, nažalost, tada nisu otkrili, ali niti danas ne otkrivaju, Tebe, jedinog i pravog Učitelja, preko čudesnih znakova ozdravljenja, preko gospodarenja nad prirodom i zlim dusima, u znakovima sreće i radosti sviju onih koji su Te susreli.

2. nedjelja došašća, 9. prosinca Iz 11, 1 - 10; Ps 72; Rim 15, 4 - 9; Mt 3, 1 - 12

3. nedjelja došašća, 16. prosinca Iz 35, 1 - 6a. 10; Ps 146; Jak 5, 7 - 10; Mt 11, 2 - 11

Uvijek Te zamišljaju nekako drugačije, a ne onako kako je Otac zamislio Tvoje djelovanje. Unatoč raznim pretpostavkama kakav bi Ti trebao biti, Ti ostaješ Učitelj. Bog koji je došao i koji je među nama! Onaj koji jedini može pomoći. Jesi li Ti Isuse i moj Spasitelj ili možda očekujem nekog drugog? Ili možda već idem drugima?

Z A DATA K Smisli i napiši na Makov zid poticajne grafite koji govore o Isusu Spasitelju. Grafite možeš i ukrasiti.

mali koncil - MAK

02_4NedjCit.indd 2

22.11.2007 15:19:38

Piše: Josip Šimunović

NE ŽELIM BITI POPUT AHAZA

4. nedjelja došašća, 23. prosinca Iz 7, 10 - 14; Ps 24; Rim 1, 1 - 7; Mt 1, 18 - 24

Ne želim biti poput Ahaza, Želim imati snage, uvijek se, koji se više uzdao u pomoć čovjeka, ako je potrebno i svakog dana ponovno, ratne vještine odlučivati za Boga. i vojskovođe, a odbacio Boga. Želim imati jasan pogled Ne! usmjeren prema Njemu, Želim u svim trenutcima da me nikakva alternativa svoga života, koja obećava brzu sreću i ugodu i onda kada mi je lijepo, ne odvuče daleko od Boga, kada sam zadovoljan, koji me je otkao u svojoj dobroti kada mi ide sve kako treba, i u kojem počiva moj jedini spokoj. ali i onda, kada znam biti zabrinut ne samo za sutra, već i za danas, kad me uhvati strah, kada se nađem pred zidovima odluka, Z A DATA K biti kao Josip, Navedi barem pet koji je svoj život razloga zašto želiš da i život cijele svoje obitelji te Bog prati tijekom stavio u sigurne ruke, u Božje. cijeloga tvog života.

NITI POMISLITI NE ŽELIM Niti pomisliti ne želim na to što bi bilo da se Ti nisi rodio. Tvoje je rođenje samo dokaz koliko Bog čezne za čovjekom. Čovjek nikada nije napušten od Boga, ma koliko god njegovi životni putovi izgledali neshvatljivi i na nekim dijelovima teški. Da ne misli na ostavljenost od strane Boga, Otac šalje Tebe svoga Jedinorođenoga Sina. Tada Te mnogi nisu znali prepoznati. Nisu shvatili da si Ti Stvarno, ne želim ni pomisliti otkucaj Očeva srca, kako bi bilo darovan čovjeku da nije bilo onog prvog, da bude sretan, u tišini i skrovitosti da si Ti Putokaz dogođenog Božića. koji pokazuje pravi Put Kako bi samo izgledao Istinu i moj život Život! bez toga dana?

BOŽIĆ Iz 52, 7 - 10; Ps 98; Heb 1, 1 - 6; Iv 1, 1 - 18

Z A DATA K Što imamo zahvaljujući Isusovu rođenju? Razmisli i zapiši sva ta “dobra” u prazne prostore tablice.

mali koncil - MAK

02_4NedjCit.indd 3

26.11.2007 8:26:23

VELIKO POVJERENJE Koliko mi je povjerenje darovao Stvoritelj svijeta kada sam postao zemaljski zaštitnik Njegova Sina, otkrivao sam svakim novim danom, nakon čudesne betlehemske noći... Lijepo je biti u blizini Onoga koji je oduvijek, koji je uzeo ljudsko tijelo da bi proživio život svojih stvorenja. Za Njega sam se trebao brinuti! I za Njegovu majku! Bog mi je uvijek bio blizu, jer povjerio mi je svoga Sina. Na uho i u snu govorio mi je svaki korak koji trebam učiniti.

Sveta Obitelj, 30. prosinca Sir 3, 2 - 6 i 12 - 14; Ps 128; Kol 3, 12 - 21; Mt 2, 13 - 15 i 19 - 23

Tako sam i morao napustiti Betlehem i otići u progonstvo, stopama Izabranog naroda. Morao sam na sigurno skloniti obitelj, jer nisu bili svi sretni što je božansko srce počelo kucati u blizini ljudi. Tada ni slutio nisam što će to Dijete čekati kad odraste...

Z A DATA K Blagdan Svete Obitelji prigoda je da se pomolite za svoje roditelje. Izreži od malo tvrđeg papira lik tate i mame. U sredini napiši molitvu i zahvalu za njih, te im to daruj za vrijeme nedjeljnoga ručka. Možeš izrezati likove braće i sestara, pa i njima darovati molitvu i zahvalu za njih.

MOLITVA NA POČETKU GODINE

Nova Godina, Sveta Marija Bogorodica Br 6, 22 - 27; Ps 67, 2 - 3 i 5 - 8; Gal 4, 4 - 7; Lk 2, 16 - 21

Mnoge se želje javljaju Eto, to je ono na početku jedne nove godine. što mi je potrebno! Što bi mi trebalo? To želim u godini Što bih želio da mi se dogodi? koja mi dolazi ususret Što bih želio postići s novim danima. ili popraviti? Amen! Zaista, teško mi se odlučiti jer želim mnogo toga. Zato mi je najbolje u prvim trenutcima nove godine u poniznosti kleknuti pred Njega i svoju molitvu uputiti Njemu, svome Bogu i Ocu: U svim danima Z A DATA K nove darovane godine Prepiši molitvu i ukrasi ipak najviše želim je. Tako ćeš dobiti zdravlje duha i tijela stalan podsjetnik za svoj te mudrost koja će Ga slaviti radni stol. Ovu molitvu i vjerno Mu služiti, češće moli tijekom ali koja ne zaboravlja nove godine. Sretni ni bližnje. ti i blagoslovljeno u

mali koncil - MAK

02_4NedjCit.indd 4

danima koji će ti biti darovani od Boga. Ovu molitvu možeš darovati svojim roditeljima, braći, sestrama i prijateljima.

22.11.2007 15:21:28

Piše: Nikica Mihaljević

MINISTRANT

RODITELJI

Nakon prve tri zapovijedi, koje uređuju odnos čovjeka prema Bogu, slijedi četvrta. Vrlo dobro nam je poznata: “Poštuj oca i majku da dugo živiš i da ti dobro bude na zemlji.” To je preko Mojsija zapovjedio sam Bog.

vatko od nas pripada Bogu i mi smo njegova stvorenja. Isto tako svatko od nas pripada svojim roditeljima. Nisu li oni, sudjelujući s Bogom, nama darovali život? Imamo ovaj vremeniti život u kojemu živimo i onaj vječni, koji nikada ne će proći.

Dužno poštovanje Zato su djeca dužna poštovati svoje roditelje. Dužni su o svojim roditeljima razmišljati sa zahvalnošću. Kako djeca rastući brzo uče i svašta čuju, u napasti su da zanemare roditeljsku pouku. Tako narodna mudrost govori da dijete do dvanaeste godine misli za svoga oca da zna sve najbolje; u pubertetu da ipak sve ne zna najbolje; u punom mladenaštvu da ne zna ništa (jer je staromodan). Rastući i sam stječe životna iskustva pa sazrijevajući zaključuje kako je njegov otac ipak mnogo toga znao, a kad napokon sam uđe u godine, dođe do zaključka kako je otac imao pravo.

Poslušni roditeljima Tako se to česta događa. Jednostavno, u pitanju je prirodni razvoj osobnosti. Dragi

Nemoguće je ikad “vratiti” roditeljima sve što su za nas učinili...

05_Ministranti.indd 5

prijatelju, sigurno se i ti često pitaš: koga poslušati? Negdje na ulici ili u nekom društvu možeš čuti kojekakve savjete. Oni ti mogu izgledati privlačni i zanimljivi. A jesu li dobri? Tko ti više može željeti od tvojih roditelja? Neki Ministranti dijele darove... A i sami su “dar” svojoj župi i kolega iz škole, kli- svojim roditeljima pan s ulice, nazovi O roditeljima “prijatelj”...? Mogu ti oni laskajući štošta lijepo govoriti! predlagati. Može to biti privlačno i pustolovno. No, je li to uvijek uistinu dobro za Jedan je svećenik na vjeronauku gotebe? Osim sa svojom savješću, savjetuj vorio djeci o poroku pijanstva. Iz klupe se i sa svojim roditeljima! Oni ti sigurno se digao jedan dječak i na dušak stao žele sve najbolje. I ne smo to. I oni su bili pričati kakve ludosti čini njegov otac kad djeca i mladi. Prošli su sve ono što nose je pijan. Vjeroučitelj mu je davao znakotvoje godine. Nešto su naučili od života i ve da prestane. Za to vrijeme se cijeli znaju što je dobro za tebe. Zato ih bolje razred previjao od smijeha. Nakon toga poslušaj. svećenik je rekao dječaku: “O svojem ocu ne smiješ nikada ni pred kim loše Zar baš uvijek? govoriti.” Bog nam je dao oca i majku. Oni su nam Naši roditelji ne moraju uvijek po vlanajbliži. Njih moramo ljubiti i poštovati. Što danju biti najbolji, ali su oni naši. Zašto bi sve otac mora priskrbiti da se dijete može se drugi ismijavali ili naslađivali s njihonahraniti i obući? Koliko brige i pažnje vim ljudskim slabostima. poklanja majka djetetu? Ni jedno dijete Dječak je shvatio! na svijetu nikada roditeljima ne može dovoljno zahvaliti za sve što su mu pružili. Jedan šestogodišnjak, odgojen u Tu su teškoće i krize poslušnosti, kada kršćanskoj obitelji, u igri je kod svodječak odrasta u mladića, a djevojčica u ga nešto starijeg susjeda čuo kako se djevojku. Naš je uzor dječak Isus: “I bio “pogađa” s mamom kada je trebao otići im je poslušan.” Punih trideset godina u u trgovinu i govori: “Otići ću, ako mi daš Nazaretu. Što je sve Gospodin mogao za novca za sladoled!” to vrijeme učiniti? Dječak je to dobro zapamtio. Kad je Mogao je izreći mnoge propovijedrugi dan mama njemu rekla da ide u di i učiniti puno čudesa. Poslušnošću trgovinu, on je postavio isti uvjet: ako u nazaretskom domu izrekao nam je mu da novca za sladoled, on će otići. najveću propovijed, bez riječi. Njegova Majka je bila blaga i razumna pa mu je poslušnost Mariji i hranitelju Josipu, prirekla: “Što ćeš ti meni dati zato što sam mjer je poslušnosti svakom poslužitelju te rodila, hranila, previjala, učila govoriti oltara. Ako nam je katkad teško druge i hodati i svaki se dan brinem za tebe?” poslušati, prisjetimo se riječi: “I bio im Dječak je sve shvatio i više nikada nije je poslušan.” uvjetovao mamine molbe.

22.11.2007 15:59:23

Krštenjem do novoga rodenja

ada ulazite u crkvu, umačete ruku u posudicu s blagoslovljenom vodom i na sebi činite znak križa. Mnogi to rade jer vide od drugih, a možda ne znaju što to znači. Znate li vi što ta gesta označava? Ta mala gesta, osim što znači Božji blagoslov, posebno upućuje na milost koju primamo u krštenju. Krštenjem nam se opraštaju grijesi i postajemo članovi Isusove zajednice Crkve.

Voda za život vječni Znamo što nam sve voda znači za život. Ona osvježava, čisti, pere, krijepi, oživljava. Ukratko rečeno, bez nje ne bismo mogli živjeti. Tu je potrebu za vodom iskoristio i Isus da bi nam ostavio dublju poruku o sebi i svome spasenju. Jedna je žena usred podneva došla na Jakovljev zdenac napuniti svoj krčag vodom. Tražeći od nje da mu da piti, Isus započinje s njom dublji razgovor. Što dulje s njom razgovara to joj više pojašnjava da je za život potrebno više od hrane i pića. Potrebna nam je ljubav drugih ljudi, ali najviše ljubav Božja. Na kraju razgovora Isus joj objavljuje da je on sam izvor vode žive, i da onaj tko pije vode koju će mu on dati ne će ožednjeti nikada. Taj zanimljivi razgovor pročitajte u Ivanovu evanđelju (4,1- 26).

kako se odvijao u prvim kršćanskim vremenima, apostol Pavao opet upotrebljava sliku vode, da bi izrazio našu povezanost s Kristom: “… koji smo god kršteni u Isusa Krista, u smrt smo njegovu kršteni. Krštenjem smo dakle zajedno s njime ukopani u smrt da, kao što Krist slavom Očevom bi uskrišen od mrtvih, i mi tako hodimo u novosti života.”

Pečat zauvijek Krštenje nam k tome daje neizbrisiv duhovni pečat ili biljeg. Ta se krsna milost ne da izbrisati nikakvim grijehom. Zato krštenje jednom podijeljeno vrijedi zauvijek i ne može se ponoviti. Priznaju ga gotovo svi kršćani i ono je temelj povezanosti svih kršćana.

Treba željeti i vjerovati

Na kraju se pitamo što je s čovjekove strane potrebno za krštenje, i odDva su temeljna učinka sakramen- govaramo ta krštenja. Poput prirodne vode, jednostavkoja nas pere, i krštenje nas čisti od no i kratgrijeha. Opraštaju nam se svi grijesi, ko: želja istočni grijeh i grijesi koje smo osob- za kršteno počinili. Osim toga, krštenjem njem i vjepostajemo “nanovo rođeni” u snazi ra. Odmah Duha Svetoga. Taj nas sakrament os- ćete poposobljuje da vjerujemo u Boga, da misliti da možemo živjeti i djelovati s pomoću ste većina Duha Svetoga te da rastemo u dobru. bili kršteni Krštenje nas osposobljuje da razvija- kao mali, mo svoje duhovne sposobnosti i ra- pa stoga stemo djelima i spoznajom u svojoj niste movjeri. Krštenje je zato temelj svega gli sami drugoga sakramentalnog i duhov- p o k a z a t i nog života. želju da bi Ulazeći u crkvu redovito stavljamo se krstili i Postajemo Kristovi na sebe znak križa. To nas podsjeća ispovjediti svoju vjeru. No, kod krštePrvi izvor ljubavi je sam Bog. On daje da smo krštenjem postali članovi žive nja male djece to čine njihovi roditelji život, čovjeku oprašta i obnavlja ga. To Kristove zajednice ili Crkve kao Tijela i kumovi. Zato kažemo da su djeca krse događa u sakramentu krštenja, u ko- Kristova. U toj smo zajednici okupljeni štena u vjeri i želji njihovih roditelja. jem je voda temeljni simbol. Tu susre- oko Krista, njezine Glave, a međusob- A kada odrastu, djeca će osobno prićemo Božju spasiteljsku ljubav prema no po krštenju imamo jednako dosto- hvatiti krsnu milost i ispovjediti svoljudima ostvarenu u njegovome Sinu janstvo, bez obzira na to koju službu u ju vjeru i rasti u njoj. To ćete učiniti Isusu, a koju svakome od nas dariva. Crkvi obavljali, ili kojem narodu i spo- obnovom krsnih obećanja ili ispoviŠto se događa u krštenju, najbo- lu pripadali. jedanjem Apostolskog vjerovanja na lje nam kazuje hrvatski naziv toga slavlju prve pričesti. Tako je priprema sakramenta. Riječi krstiti, za prvu pričest novi korak u krst, krštenje znači: unijeti u vašem duhovnom odrastaPRIPREMITE SE… Krista, učiniti nekoga Kristonju. A pri svakom križanju s • Naučite Apostolsko vjerovanje. vim. Sakramentom krštenja blagoslovljenom vodom pri • S vjeroučiteljem vježbajte obnovu krsnih obećanja. postajemo slični Isusu Kriulasku u crkvu sjetite se svih • U crkvi pronađite krstionicu i razgledajte je. stu. Polazeći od obreda kronih darova koje ste dobili • Potražite uspomene sa svoga krštenja (svijeća, bijela štenja uranjanjem u vodu, sakramentom krštenja. haljina, fotografije) i o njima razgovarajte. • Zamolite vjeroučitelja da vam objasni obred krštenja. mali koncil - MAK

06_7PrvaPric.indd 6

Novo rođenje

23.11.2007 10:43:49

Priredila: s. Valerija Kovač

Radni list:

Na prvopričesničkom susretu napravite lijepu “krsnu fontanu”, kao simbol Isusove ljubavi, koju u krštenju dijeli svima nama. - Svaki član skupine neka pripremi plavu vrpcu (platno ili krep-papir) na kojoj će biti ispisano njegovo ime i još jedan tvrđi karton. Svi zajedno pripremite i jednu vrpcu s Isusovim imenom.

"KRSNA FONTANA"

- Od kartona oblikujte jedan veći zdenac. - Unutar zdenca stavite vrpcu na kojoj piše Isusovo ime, kao znak da je Isus izvor vode potrebne za život, to jest ljubavi… - Oko središnjega (Isusova) zdenca oblikujte i postavite, svatko svoj mali zdenac, koji će svojom vrpcom povezati s Isusovim. - Jedan završetak svoje plave vrpce stavite u Isusov zdenac, a drugi u svoj zdenac, pokazujući time da i mi primamo od Isusove ljubavi. - Tu simboliku možete i dalje razvijati. Pripremite još nekoliko malih plavih vrpci. Jedan završetak svake vrpce stavite u svoj zdenac, a drugi na različita mjesta oko zdenca. Smisao je da i mi Isusovu ljubav, koju nama daruje, razdajemo drugima oko sebe…

KRŠTENJE - _ _ _ _

_ _ _ _ _ _

Točno riješite sva pitanja u označenim “kućicama”. Čitajući okomito slova iz obojenih kvadratića, dobit ćete još jedan naziv kojim se opisuje sakrament krštenja. Rješenje potom upišite na prazne crtice u naslovu!

mali koncil - MAK

06_7PrvaPric.indd 7

23.11.2007 10:44:41

ZAGREB - GRAČANI

MAKOVE PRIČE S INTERLIBERA

ZA “ZELENU ŠKOLU” U KAMERUNU

Ove smo godine za Misijsku nedjelju pripremili misijski sajam. Kroz dva tjedna smo skupljali igračke, ukrasne stvari, odricali se svojih olovaka, pernica, videokaseta. Župnik fra Mirko Kralj s ministrantima je skupio oko deset kila kestena, a dobre mame su ispekle kolače. Svi smo bili u pokretu, cijela je župa sudjelovala. Iza svake smo mise pozivali naše župljane u dvoranu da kupe nešto od ponuđenoga i tako svoj novčani prilog velikodušno dadu za misije. Taj ćemo prilog poslati s. Mirjam Šurjan, uršulinki u Kamerunu, za “zelenu školu”, kako smo je prozvali zbog odora koje nose školska djeca u N’Goundereu, a što smo saznali iz objavljenog članka u Maku iz listopada 2007. Zahvaljujemo svima od srca! - Vaši veliki i mali misionari i s. Damjana Barbarić

io jednom jedan 30. interliber, veliki sajam knjiga i učila na Zagrebačkom velesajmu. U šestom paviljonu, na jednome malom štandu 3c (“tri-ce”) - smjestile se “Vatrene ptice”! A u njima sto krilatih priča iz 40-godišnje Makove povijesti. A uz njih još četiri nove slikovnice, s četiri nove priče vjeroučiteljice Jelice Gjenero. I onda, u srijedu 7. studenoga, sve te priče - bile su puštene sa svojih stranica! Uredništvo Maka priredilo je predstavljanje svih tih priča, o kojima su divno pričali književnici Sonja Tomić i Mirko Ivanjek, u čemu su im pomogli ravnatelj Glasa Koncila Nedjeljko Pintarić i Makov urednik Vojmil Žic, te voditeljica programa Ines Karačić. Svima prisutnima objasnili su veliku istinu da priče najbolje razumiju - maleni! Drugim riječima, da svi mo-

BELICA

ZA DJECU U NIGERIJI Na naš župski vjeronauk došla je s. Lucija iz daleke Afrike. Prikazivala nam je pomoću projektora fotograÞje djece i odraslih u Nigeriji. Pričala nam je kako ljudi grade kuće od zemlje, a prekrivaju kokosovim lišćem. Struju u kuće ne dobivaju svaki dan. Voze se u starim autima i motorima, od kojih neki nemaju niti vrata. Dječak koji je već imao 17 godina pripremao se tri godine za prvu pričest. Nije imao novca za bijelo odijelo, koje se obavezno nosi na prvoj pričesti u Nigeriji. Nedjeljna misa im traje tri sata, a kad se vraćaju s mise plešu razne plesove. Vidjeli smo i fotograÞju dječaka koji služi kod jedne obitelji i sa smiješkom priprema neko povrće za jelo. Sestri Luciji smo za tu siromašnu djecu dali nešto novca, koji smo skupili odričući se neko vrijeme slatkiša. Tako smo barem malo uljepšali život siromašne djece u Nigeriji. - Ivona Fažon, 4.b, PŠ Gardinovec, OŠ Belica

raju u sebi pronaći dijete, kao ono najvrjednije što u njima živi! Bogu hvala pa su u publici bili uglavnom upravo takvi ljudi - Makovi suradnici, pisci i prevoditelji priča, koji su točno shvatili što im govornici kazuju. I zato su svi još dugo i sretno nakon toga pričali, a sigurno “pričaju”, tj. nove priče smišljaju još i sada… A da ne bude “čiča-miča i gotova priča” - svi makovci koji su obišli naše “trice” (štand 3c), dobili su na dar lijepe sitnice, a njihovi kuponi još čekaju nagradno izvlačenje, koje će u Makovim prostorijama obaviti sam sv. Nikola!

mali koncil - MAK

08_13Vijesti.indd 8

23.11.2007 11:05:00

FRAMA O BIG BROTHERU Hrabar korak u medijsku javnost učinila je FRAMA (Franjevačka mladež) iz Posušja. Uputila je pismo s potpisima 468 svojih članova privatnoj televiziji RTL, zbog nezadovoljstva njezinim programom i vrijednostima koje promovira. Protive se programu koji ruši tradicionalne moralne vrijednosti našega naroda. Na poseban način prozivaju emisiju Big Brother, koja promiče nemoralan način života. Preko zabave “želi nametnuti stil života koji ruši ideale rada, znanstvenih dostignuća, čestitoga obiteljskoga života, iskrene ljubavi, a naviješta brzi uspjeh bez truda”. Ne želeći osuđivati ljudske osjećaje i opredjeljenja, posuški framaši ističu kako se umjetnim stvaranjem popularnosti homoseksualaca “želi omamiti mlade i početi ih navikavati na stvarnost istospolnih veza i sutra takvih nakaradnih ‘bračnih’ zajednica”. FRAMA s jedne strane hvali RTL-ovu humanitarnu akciju za djecu, ali upozorava i umoljava da prestanu promicati one vrijednosti koje u djeci i mladima ruše unutrašnji svijet i onesposobljuju ih za kvalitetan i zdrav život.

DONJI MIHOLJAC

PLODNA BRIGA ZA MISIJE Mi učenici OŠ A. Harambašića pokazali smo veliko zanimanje i brigu za misije. U školi smo prikupljali novac za Misijsku nedjelju. Svaki razred je imao svoju kutijicu, a jedna je bila postavljena i na panou u crkvi sv. Mihaela, u koju su svoje priloge stavljali svi koji su dolazili na listopadske pobožnosti. Sakupili smo 700 kuna. Sestra Nikolina, vjeroučiteljice Nada Maroslavac i Jasmina Matošević rekle su nam da će taj novac biti poslan misionarima koji će kupiti bilježnice za male crnce te će ih učiti pisati. U misije smo poslali i sve milodare prikupljene na misijsku nedjelju. Svi smo bili zadovoljni učinjenim djelom. - Maria Jurčević, 5. a.

ZAPOČELE VJERONAUČNE OLIMPIJADE

srijedu 7. studenoga u dvorani HBK, održana je sjednica Državnoga povjerenstva za vjeronaučne olimpijade, odnosno natjecanja iz vjeronauka osnovnih i srednjih škola. Dok se već marljivo pripremate za natjecanja, donosimo najvažnije upute o provedbi natjecanja, koja su više upućena vašim vjeroučiteljima i mentorima. Novost u organizaciji odgovornih tijela za olimpijade je u tome što od ove školske godine ne postoje više dva državna povjerenstva za vjeronaučno natjecanje, nego samo jedno, koje organizira vjeronaučnu olimpijadu osnovnih, ali i srednjih škola. Novi predsjednik toga jedinstvenoga povjerenstva je dr. Josip Šimunović, već iskusni sudionik u organizaciji i provedbi vjeronaučnih olimpijada. Uz preuzimanje obveze pripremanja zadataka za školska, (nad)biskupijska i državna natjecanja, Državno je povjerenstvo donijelo sljedeće odluke: Tema ovogodišnje Makove olimpijade osnovnih škola je Život prve Crkve, koju piše dr. Marinko Vidović. Građu objavljujemo u nastavcima u Malome koncilu i na web stranici www.glas-koncila.hr/olimpijada-os/, od rujna 2007. do siječnja 2008. godine. Tema srednjoškolskog vjeronaučnog natjecanja je Isus Krist, a odabrana građa se nalazi u sljedećim izvorima: Tražitelji smisla, vjeronaučni udžbenik za prvi razred srednje škole, str. 170 - 202; Katekizam Katoličke Crkve, poglavlje “Vjerujem u Isusa Krista jedinorođenoga Sina Božjega”, str. 119 - 190; Evanđelje po Marku, Biblija, Kršćanska sadašnjost. Tko sudjeluje - Na osnovnoškolsko natjecanje mogu se prijaviti učenici petih, šestih, sedmih i osmih razreda. U srednjoškolskom natjecanju mogu sudjelovati učenici prvih, drugih, trećih i četvrtih razreda.

Termini natjecanja Školska natjecanja - odvijat će se i za osnovne i za srednje škole u srijedu 6. veljače 2008. u 13 sati. Mogu se provoditi pojedinačno ili ekipno. Ako neke (nad)biskupije organiziraju nakon školskoga međuškolsku razinu natjecanja, onda se u tom slučaju školska natjecanja moraju provesti do 1. veljače, a međuškolska 6. veljače. (Nad)biskupijska odnosno (među)županijska natjecanja - održat će se u srijedu 27. veljače u 10 sati. O pravilima provedbe natjecanja Katehetski će uredi biti pravovremeno obaviješteni. Državna natjecanja - ove će se godine održati u isto vrijeme i na istome mjestu, ali odvojeno za osnovne i srednje škole, od 7. do 9. svibnja 2008. u Varaždinu.

Pravo na dvije ekipe (Nad)biskupije, u kojima se na (nad)biskupijskom odnosnom (među)županijskom natjecanju 27. veljače prijavi i sudjeluje više od 50 ekipa, imaju pravo na državno natjecanje prijaviti dvije ekipe. Time se mijenja dosadašnje pravilo po kojem su na državnom natjecanju sve (nad)biskupije mogle prijaviti samo po jednu ekipu.

Gdje pronaći obavijesti Pravilnik natjecanja možete pronaći na web stranici: www. nku.hbk.hr, kao i na posebnim web stranicama za natjecanja: www.glas-koncila.hr/olimpijada-os/ i www.glas-koncila.hr/ olimpijada-ss/, na kojima ćete moći vidjeti i ostale obavijesti vezane za natjecanja. Kao i do sada, Mali koncil će vas vjerno pratiti od pripreme do provedbe svih razina natjecanja. Želimo vam lijepo druženje i uspješno natjecanje. I ne zaboravite: svi ste vi pobjednici samim time što ste se odlučili sudjelovati i što ste se marljivo pripremali za natjecanje. Već samo to bit će vam dragocjeno novo iskustvo, koje će obogatiti vaše dosadašnje znanje i druženje! (VK) mali koncil - MAK

08_13Vijesti.indd 9

23.11.2007 11:05:41

BREGANA

POUČNI IZLETI Učenici OŠ Milana Langa opet su nam se javili s mnoštvom ostvarenih ideja. Kako su prošle godine sakupili 5 790,2 kg papira, Unijapapir ih je nagradio pozivom u posjet njihovoj papirnici u Zagrebu. Četvrtašica Tina Telebar opisala je taj izlet: “Vidjeli smo kako sakupljeni papir samelju, vežu u bale i odvoze u tvornicu koja ga prerađuje. Prezentator nam je rekao da neodgovorni ljudi u kontejnere ubacuju svašta pa radnici imaju dodatnog posla prije prerade. Potom smo autobusom krenuli u Koprivnicu. Tamo smo posjetili tvornicu Hartmann te vidjeli kako se reciklira stari papir i proizvode kutije za jaja. Ispred tvornice postavljena su tri kipa izrađena od tih kutija. Ponosni smo što smo sudjelovali u akciji sakupljanja papira jer smo time spasili mnoga stabla.” Drugi izlet 4.c razreda opisala nam je Tea Redžepović. Išli su u Sisak. Posjetili su uzgajalište kaktusa u Žažini te Gradski muzej Siska, gdje su doznali mnoge zanimljivosti.

PODSTRANA

OKUPLJANJE OKO GOSPE

LUDWIGSHAFEN

JUBILARNI SUSRET ZBOROVA

Deseta, jubilarna smotra zborova djece i mladih iz hrvatskih katoličkih misija i zajednica u Njemačkoj održana je u nedjelju 11. studenoga u crkvi sv. Hedwige u Ludwigshafenu/Rh. Prije same smotre svi su sudjelovali u euharistijskom slavlju, koje je predvodio fra Josip Bebić, delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj, zajedno s drugim svećenicima. Na otvorenju smotre fra Bebić je sudionicima kazao: “Zaslužili ste svaku pohvalu. Ako nešto ispunja ljudska srca, to je lijepa glazba i skladno pjevanje. Ljubav vas je nosila i poticala da žrtvujete svoje vrijeme za probe i crkvene nastupe. Ljubav vas je dovela i danas u ovu crkvu.” Nastupilo je ukupno dvanaest zborova iz Wiesbadena, SindelÞngena, Darmstadta, Frankfurta, Offenbacha, Augsburga, Esslingena, Rüsselsheima, Mainza, Kölna, Ludwigshafena i Münchena, čiji je zbor okupio najveći broj djece i mladih. Zborovi su nagrađeni spomenicama, a njihovi voditelji cvijećem. (A. P.)

SINJ

ZA DJECU VUKOVARA

Vjernici i djeca župe Gospe od Zdravlja u Podstrani svaku su se večer kroz mjesec listopad okupljala oko Gospina lika. Krunicu su predmolila naša djeca. Lijepo je bilo vidjeti vjeroučenike, koji su bili ustrajni do kraja i koji su trčali iz škole u crkvu da bi izmolili jednu deseticu krunice. Zadnji dan listopadske pobožnosti župnik don Petar Dukić iznenadio je djecu malim darovima i slatkišima. Svi smo molili da naša Gospa zagovara i prati svu našu djecu i mlade. - s. Klara Pavlović.

mali koncil - MAK

08_13Vijesti.indd 10

Iz Sinja, uz redoviti, lijepi izvještaj (i fotograÞju) s proslave Dana zahvalnosti, ove jeseni urodilo je i nešto novo: ovogodišnji prvopričesnici, njih dvjesto i dvoje, potaknuti od vjeroučiteljice s. Jelene Milić, odlučili su napisati božićne čestitke djeci Vukovara. Osam vjeronaučnih skupina s puno je ljubavi ispisivalo svoje osjećaje prema svojim vršnjacima, osobito djeci koja su ostala bez roditelja. Hrabrili su ih svojim riječima i ukrašavali čestitke. U jednom trenutku tišinu je prekinula jedna vjeroučenica pitanjem: “Časna, mogu li ja na svoju čestitku kao svoj mali skromni dar nalijepiti kunu?” Oduševila je sve prvopričesnike koji su velikodušno prihvatili tu ideju. Kako se ideja pojavila spontano, nisu sva djeca imala kunu pa su jedni drugima posuđivali kako bi svaka čestitka imala kunu. Vjeroučiteljica je sve čestitke složila u albume, uvezala ih u jedno srce, na koje je napisala: Božićne čestitke sinjskih prvopričesnika djeci Vukovara, te ih po sinjskim hodočasnicima poslala u Vukovar.

23.11.2007 11:24:38

VINKOVCI

NISMO PALI S NEBA ALI ŽIVIMO ZA NEBO!

U subotu, 17. studenog u samostanu Marijin dom održan je cjelodnevni susret za djevojke od 13 do 18 godina. Susret su organizirale sestre Služavke Malog Isusa pod nazivom Sudbina Božjeg sjemena u čovjekom srcu. Za poticaj su uzele mnoštvo raznovrsnog sjemenja, koje im je poslužilo da, prilikom kateheze, grupnog i individualnoga rada, prikažu sebe i stanje svoje duše. Tijekom dana djevojke su sa sestrama slavile misu, koju je predvodio Vlado Delić, župnik u Podravskim Podgajcima. U propovijedi je istaknuo kako svaka osoba treba slijediti Isusa bez obzira na slabosti i ograničenosti koje nosi u sebi. Tako i redovnice imaju svoje slabosti, nisu ni one “pale s neba”, ali žive za Nebo. Time je htio istaknuti ljudsku dimenziju svakog čovjeka, koja nije zapreka da za služenje Bogu, već dar kojim se proslavlja Bog. Djevojke su bile dobro raspoložene za rad, molitvu i za druženje sa sestrama, koje su im osobnim primjerom i svjedočanstvom poticale da i neka od njih pođe putem redovništva. - s. Zrinka Hržić, SMI

STOLAC

IZLET U TRNJE

Naš dječji zbor župe Modra iz Stoca pozvao je župnik Antun Vukmanić iz zagrebačkog Trnja u posjet njegovoj župi. Krenuli smo noću i došli u Zagreb u subotu ujutro. Župnik nam je uz vodiča omogućio da u jednom danu posjetimo gotovo pola Zagreba, i to sve kroz molitvu, igru i šetnju. Posjetili smo zagrebačku katedralu, crkvu sv. Katarine, crkvu sv. Marka na Gornjem gradu, Mirogoj, samostan otaca karmelićana u Remetama te Trg bana Jelačića. Navečer smo održali polusatni koncert i sudjelovali na njihovoj misi trodnevnici uoči blagdana sv. Terezije od Djeteta Isusa. Prenoćili smo kod obitelji, kojima smo jako zahvalni na svemu. Pri povratku kući bilo je i suza i smijeha. (N. R.)

ZAGREB - ZAPRUĐE

ODUŠEVLJENJE KRUNICOM

ČAKOVEC

NOVA PRIJATELJSTVA U CARITASOVU DOMU

Mi učenice 8.a i 8.d razreda OŠ Zapruđe jednom smo imale posebno zanimljiv sat vjeronauka. Kako naša učionica nije bila slobodna, morale smo otići u knjižnicu, gdje nije bilo dovoljno mjesta za sve, pa su neke djevojke sjele na pod. Osobito nam se svidjelo što smo toga sata, između ostaloga, molile krunicu. Vjeroučiteljica je podijelila krunice koje već duže vremena skuplja (ali i moli, kako ona kaže). Gotovo svaka krunica bila je iz druge države ili mjesta: Rima, Vatikana, Asiza, Brazila, Meksika, Irske, Svete Zemlje, Jeruzalema, Marije Bistrice, Trsata, Voćina, Aljmaša, Sinja, Molva, Međugorja... Bio je petak pa smo učili žalosna otajstva. Uspjeli smo izmoliti četiri desetice, a tada je zazvonilo. Zbog molitve krunice taj nam je sat vjeronauka ostao u posebno lijepom sjećanju. - Vedrana Petrović, 8.d

Kada nam je vjeroučiteljica na vjeronauku rekla da nam sprema iznenađenje, bili smo jako uzbuđeni. Pitali smo se gdje bismo to mogli ići, kad ono učiteljica vikne: “Idemo u Karitas!” Svi smo se ugodno iznenadili. Posjetili smo bolesnu djecu u Caritasovu domu, koja su nam se jako obradovala. Kad smo došli, djeca su uz pomoć odraslih pripremala priredbu. Kako neki ne mogu govoriti niti sami upravljati svojim kolicima, neki od nas smo im pomogli, a ostali su s njima komunicirali. Nakon lijepo izvedene priredbe uručili smo im mali dar. Puni lijepih dojmova vratili smo se u školu. Putem smo razgovarali kako smo posjetom shvatili da i s njima možemo biti prijatelji, iako su drugačiji od nas, jer oni znaju stvarno voljeti. - Paula Kijaš i Marija Katarina Branović, 4. b, OŠ Čakovec mali koncil - MAK

08_13Vijesti.indd 11

23.11.2007 11:25:01

OSIJEK-ALJMAŠ

“Mrvice” s proslave Dana zahvalnosti

DOŽIVLJAJ MOLITVE I IGRE

Djeca Dječjeg vrtića “Marija Petković” u godini obitelji Đakovačke biskupije hodočastila su s roditeljima i “tetama” u Aljmaš, a pridružilo im se i nekoliko mladih iz župe Jug II. Put je započeo molitvom, a u autobusu je bilo smijeha i pjesme. U aljmaškom svetištu molili su križni put. Roditelji su čitali postaje, a djeca držala svijeće. Stigavši na vrh brda, zadivio ih je prekrasni pogled na Dunav i okolicu. Potom su se uputili prema crkvi te su pjesmom i molitvom sudjelovali u euharistijskom slavlju, koje je predvodio duhovnik vrtića fra Ilija Mijatović. Nakon ručka bilo je vremena za igru i druženje. Od trčanja i igre djeca su se toliko umorila da su mnoga na povratku u autobusu zaspala. - Dragutin Hasenay, 6. r, OŠ J. Truhelke, Osijek

Izvještaji s proslave Dana zahvalnosti za Božja dobročinstva i popularnih Dana kruha (kojih je bilo i u prošlom broju Maka) doslovce su zasuli naše uredništvo! Grubišno Polje, Janjina, Ljubljanica (Zagreb), Marija Gorica, Privlaka, Sinj, Stolac, Sućuraj, Zlatar, Ždala... samo su neka od mjesta iz kojih su nam stizali opširni izvještaji, lijepi sastavci, tople krušne misli i živopisne fotograÞje. Doista je bilo nemoguće sve to u naš Mak staviti, sva imena vrijednih i zaslužnih nabrojiti te smo za hladni prosinac odabrali tek nekoliko “toplih mrvica” - fotograÞju djece iz Zlatara s kukuruzom, te poticajnu misao Anite Herceg iz Janjine: “Kruh je za mene donedavno bio samo hrana. Čekala sam objed kao i svaki dan. Upalila sam televizor. Voditelj je pričao o Božjem daru - kruhu. U gostima je bio i jedan svećenik. Govorio je o djeci iz Afrike, kako gladuju i umiru. Izgubila sam tek i pomislila na sav taj jad. Nama je kruh samo dodatak uz hranu. A afrička bi djeca bila zahvalna i za ono što mi bacimo.” A da i blizu nas ima potrebitih kruha, sjetili su se na zagrebačkoj Ljubljanici, gdje su nakon svoje proslave sav kruh odnijeli i darovali u pučku kuhinju, kamo dolaze jesti siromašni. Bravo, svi makovci!

SOLIN

UZ DJECU I RODITELJI! Svaku večer tijekom listopada okupljali smo se u crkvu na molitvu krunice. Četvrtkom smo imali klanjanje. Naša vjeronaučna dvorana ponovno se počela puniti radosnim školarcima. Roditelji, ponajviše oni krizmanika i prvopričesnika, sudjelovali su na predavanju o odnosu djece i roditelja. Takvih poučnih i korisnih predavanja bit će još. Svake nedjelje pjesmom naša srca ispunjaju veliki župni zbor i bend “Simbol”, a sve to pod vodstvom našega župnika don Ante Matešana. - Vaša Lucija Ćurković

Ovako je hodočašće svoje obitelji u Aljmaš doživjela 6-godišnja Dora Borić

NOVI BOŽIĆNI MJUZIKL

“GABRIJELOVA PRIČA”

red za crkvenu glazbu Varaždinske biskupije treću godinu uzastopno nudi božićni igrokaz-mjuzikl koji mogu izvoditi dječje dramske skupine i zborovi. Zvonimir Klemenčić Mito, zauzeti laik iz župe sv. Fabijana i Sebastijana u Varaždinu nakon “Tri prijatelja s Noine lađe” i igrokaza “Čestit vam Božić” napisao je i “Gabrijelovu priču”, čije je songove uglazbio maestro Anđelko Igrec, voditelj biskupijskog Ureda za crkvenu glazbu. “Gabrijelova priča” povezuje Svetu Obitelj s današnjim svijetom, kako bismo u našim srcima mogli Isusu pružiti sigurno i udobno utočište. Više pojedinosti o igrokazu može se pronaći na web-stranici: http:// varazdin.hbk.hr/crkvena_glazba/NOTNA_BURZA_mjuzikl.htm

mali koncil - MAK

08_13Vijesti.indd 12

26.11.2007 8:28:35

ZIMSKA BURA - Iz Pazina, bez potpisa, stigla omotnica poštanskih maraka za misije. - Pune četiri velike koverte poštanskih markica za misije poslali nam za misije franjevci iz samostana sv. Ivana Kapistrana iz Iloka.

- Pošiljku maraka za misionare poslala s. Zlata Martinović iz Dubrovnika. - Prvopričesnici župe sv. Barbare iz Gornjeg Vrapča u Zagrebu poslali za misije omotnicu punu maraka.

MISIJE U PREGRŠT IDEJA U našoj župi Bezgrješnog Srca Marijina postoji misijska zajednica koja okuplja vjeroučenike OŠ B. Kašića i nekoliko odraslih iz župe i koja je vrlo aktivna od 1998. godine. Cijeli tjedan prije Misijske nedjelje smo molili za kršćane na drugim kontinentima. Sestre franjevke misionarke iz Asiza sagradile su malo “misijsko selo” s različitim predmetima iz misijskih krajeva u kojima one djeluju. Na misi su najmlađi bili odjeveni u majice misijskih boja te su prinijeli na oltar znakove za pojedine kontinente i pozvali na veće zalaganje za misije. Pojedini razredi u školi su se pripremali kroz katehezu na temelju Papine poruke za Misijsku nedjelju te izrađivali nekoliko misijskih plakata. Skupljali smo i markice i telefonske kartice. Za Božić planiramo izraditi čestitke, koje ćemo ponuditi našim župljanima, a prihod ćemo dati u misije. - Mali prijatelji misija iz Vinkovaca - Učiteljica Snježana Seliš iz Velikih Zdenaca poslala telefonske kartice za misije. - Četvrtašica Diana Polaček iz Rajića poslala telefonske kartice za misije. - Poštanske markice i telefonske kartice za misije poslali su vjeroučenici (1. do 4. r.) OŠ Sveta Nedelja, te sakupili 750 kn, koje su predali s. Luciji Vincek za siromašnu djecu u Nigeriji. - Obitelj Klarić iz Ivanje Reke misionarima i siromašnima Božić je uljepšala poštanskim markicama, telefonskim karticama i s 50 darovanih kuna. - Vjeroučenici OŠ M. Lovraka iz Kutine zajedno s vjeroučiteljicama Ivankom i Marijom za potrebe misija u misijskom tjednu sakupili su 1 550 kn. - Poštanske marke za misije poslali mališani iz Dječjega vrtića “Sunce” iz Đulovca.

- Iz Grubišnoga Polja stigla omotnica s malo markica i puno ljubavi za misije. - Poštanske marke za misije, uz božićne čestitke iz Zagreba poslala gospođa Verica. - Pod geslom “Isusovom bratu” novakinje sestara milosrdnica, vjeroučenici iz crkve sv. Vinka i učenici Centra za odgoj i obrazovanje Goljak, predvođeni vjeroučiteljicama s. M. Leopoldom Čančar i gospođom Maricom Matešić izrađivali su božićne čestitke, donosili suvenire i igračke, te njihovom prodajom zaradili 1 600 kuna za misije. Svemu su dodali još tel. kartice i poštanske marke. - Lea Šulc iz 2. r. OŠ Dobriše Cesarića u Požegi pomogla je misijama svojom pošiljkom telefonskih kartica (50 kom) i poštanskih markica. - Marke za misije poslali prvaši iz župe Donji Andrijevci (Sredanci).

ZEMLJOPISNI ŠKOLSKI "BISERI" • Kakav je zemljopisni položaj Europe? - Položaj na Zemlji joj je stabilan. • Reljefno najniža regija Hrvatske je “nizozemska Hrvatska”. • Kako se naziva putanja po kojoj se Zemlja giba oko Sunca? - Gibanica! • U morima koja su siromašna planktonom, ribe su mršavije. • Rase ljudi su: bijelci, crnci i žutci. • Vodostaj je mjesto gdje se duže vremena zadržava voda. • Pri razmicanju dviju litosfernih ploča Zemlja se kvari. • Gdje je Aljaska? - Aljaska nije u Kanadi. • Hram u Ateni zove se pankreas. • Glavni smjer pružanja Alpa je ravno gore. • Stanovnici Filipina su Filistejci. (st)

08_13Vijesti.indd 13

Moj prijatelj meni veli: Iz sobe se ti ne seli. Nemoj vani, brate, ići. Bura će te nebu dići! Od tebe je Josip teži pa od bure i sam bježi. Slušam, zviždi vani bura površinu mora gura. Udaraju stijene vali, sad veliki, a sad mali. Vodu baca na sve strane i oblijeva čak i grane. Hladnoća je, jaka zima, na sve strane leda ima. I dok mačak ptice gledi, stabla mokra bura ledi. Sve se smrzlo oko mene, stijene, grane, lišće vene. K’o da buri sve to smeta, sve što vidi, njoj je meta!

Stup srušila, struje nema, a zima se veća sprema. Cijeli sustav sad ne radi, pumpa vodu sad ne vadi. Ni grijanja nema više, mnogima se loše piše. Staru peć na drva traži i hladnoću tijelu blaži. Približit se treba peći, ugrij tijelo, drva meći. Dan nestaje, a noć pada, još i dalje bura vlada. Kako umor sa mnom vlada, na krevet mi tijelo pada. Vani bura huči, svira, stablim’ ne da noćnog mira. Sad mi više to ne smeta, jer ja nisam njena meta. Mirno ležim uz te zvuke, jer prirodne volim buke. fra Stojan Damjanović

mali koncil - MAK

23.11.2007 11:46:11

“PUTOVANJE” U NIGERIJU

“Makovsko-misionarska” obitelj se proširila! Primili smo divno pismo iz daleke Nigerije! Hvala našim novim dopisnicama, sestrama karmelićankama Božanskog Srca Isusova! A vi, makovci, čitajući njihove retke, “putujte” u Afriku!

Dragi Makovci, hvaljen Isus i Marija! Ponajprije, puno pozdrava iz Nigerije! Od 2002. godine, u toj su afričkoj zemlji i sestre Družbe karmelićanki Božanskog Srca Isusova. Trenutno smo tamo dvije sestre iz Hrvatske i tri postulantice: dvije Nigerijke i jedna Kamerunka. Neki od Vas čuli su za nas, čak nam i poslali materijalnu pomoć, no do sada se nikada nismo javile u Maku (koji smo ranije, u Hrvatskoj, zajedno s vjeroučenicima, redovito i vjerno čitale). Odlučile smo napokon “okajati” i barem djelomično popraviti svoj petogodišnji propust…

danas je i sve više različitih pokreta i sekti, tako da u samo nekoliko kilometara vožnje cestom možete naići na svu silu plakata s vrlo maštovitim imenima kojekakvih “crkava”, kako one same sebe nazivaju. Područje koje “pripada” Igbo plemenu bogato je prirodnim bogatstvima i naftom. “Igbosi” su svjesni toga, te su prije 40-ak godina odcijepili to područje od Nigerije, stvorivši svoju državu po imenu “Biafra”. Planuo je rat, koji je nakon više od dvije godine i nebrojenih žrtava završio vraćanjem tog područja u Nigeriju i još većim pritiskom na stanovnike: istjerani su irski misionari i misionarke, sve su škole oduzete Crkvama (i Katoličkoj i Anglikanskoj), sustavno je uništavano obrazovanje i moral…

• Zemlja velikih suprotnosti Pogledate li malo pobliže zemljopisnu kartu Afrike, kod Gvinejskog zaljeva možete naći Nigeriju - državu velikih raznolikosti i suprotnosti (plemenskih, jezičnih, kulturnih, vjerskih, klimatskim, ali i materijalnih). Nigerija je bogata naftom i mnogim drugim rudnim bogatstvima (zlatom, kobaltom, dijamantima), ima i velike rijeke, za proizvodnju električne energije; dobro uspijevaju i različite poljoprivredne kulture… Da, možemo reći da je to bogata zemlja, no to je bogatstvo u rukama onih najbogatijih, dok je većina ljudi siromašna. Nigerija je do 1960. godine bila engleska kolonija, te je službeni jezik engleski. To znači da su svi dokumenti, sve škole, svi studiji, jednostavno sve na engleskom jeziku. Ipak, mnogi ga ljudi (pogotovo na selima) ne znaju, ili govore jezikom koji zovu engleski. Kažem “zovu”,

jer ako dođete k njima sa znanjem engleskog koje ste stekli u školi, teško da ćete se sporazumjeti.

• Među “Igbosima” Živimo na području Igbo plemena jednog od tri najveća nigerijska plemena. To su ljudi prirodno vrlo nadareni - inteligentni i sposobni. Mnogi drže da su to potomci Židova koji su nakon babilonskog sužanjstva ostali na afričkom kontinentu. Ta teorija nije službeno potvrđena, no mnogi elementi Igbo tradicije i kulture živo podsjećaju na običaje koje susrećemo čitajući Bibliju (npr. važnost muškarca kao “glave” obitelji, isticanje prvorodstva, položaj žene). U vrijeme dolaska Engleza, koji su uspostavili Anglikansku Crkvu, mnogi su se obratili s poganstva i krstili se. Početkom dvadesetog stoljeća na područje Igbo plemena došli su i irski misionari, katolici, tako da su danas Igbo-ljudi uglavnom kršćani. Nažalost,

• S bratom na leđima… Mi smo u srcu nekadašnje Biafre - u selu Umuozu, udaljenom tek tridesetak kilometara od Owerri - glavnog grada državice Imo. Tu žive siromašni ljudi, koji se nisu uspjeli “probiti”. U selu je mnogo udovica, čiji se muževi poginuli u krvavom ratu, i koje su, uz mnoge žrtve i odricanja podigle petero ili više djece. Obitelji su uglavnom brojne - mnogi imaju šestero, sedmero, pa i desetoro ili više djece. U selu živi oko 3 000 katolika. Najčešći način preživljavanja je zemljoradnja i sitna trgovina na seoskim sajmovima. Nerijetko se događa da roditelji žive i rade u gradu, a djeca kod

mali koncil - MAK

14_15Misije.indd 14

23.11.2007 12:15:05

bake na selu. Vrlo su česti i slučajevi da su djeca sluge: siromašne obitelji s brojnom djecom nisu u stanju prehraniti djecu i slati ih u školu, pa ih daju drugim ljudima, nadajući se da će im tamo biti bolje. No, tamo je dječja prva dužnost da naprave sve što treba: donesu vodu, nasijeku i donesu drva, skuhaju jelo, počiste oko kuće, operu rublje… Starija braća i sestre dužna su brinuti se za mlađe. Tako možete vidjeti dijete koje još ne ide u osnovnu školu, a već nosi na leđima mlađeg brata ili sestru!

tati, ponekad nešto napisati… Nije lako, ali ide! Mnogima koji dolaze k nama najveća je radost kada dobiju u ruke papir i olovku. Bojice ili ßomasteri? To im je gotovo nezamislivo - pravi blagdan! Puzzle, umetaljke, slagalice…, to dosad nikada nisu vidjeli. Za njih je to veća radost i otkriće nego kad netko od vas dobije najnoviji bicikl ili mobitel.

• Škola i “misija-škola” Seoske škole su vrlo jadne, često bez prozora i vrata. Umjesto ploče je samo jedan dio zida obojan crnom bojom. Učitelji primaju plaću tek s vremena na vrijeme, te nemaju volje za raditi. Glavno odgojno sredstvo je - šiba. Bez šibe učitelj ne ide u razred, a koristi je jako često i doista nemilosrdno… Svi moraju biti jednako odjeveni - svaka škola ima svoju uniformu. Imaju pokoju bilježnicu, olovku i možda knjigu. Dob djece u razredima vrlo je šarolika. Nerijetko se događa da u treći razred idu skupa djeca od devet s onima od 15 godina. Jer, u školu se ide kad se ima novaca za to. Vrlo često se događa da na kraju srednje škole djeca nisu u stanju pročitati i napisati najjednostavnije rečenice na engleskom, a na Igbo jeziku redovito ne će ni pokušati - kažu da je to teško. U gradovima ima dobrih privatnih škola, no to je za siromašnu seosku djecu ne samo nedostupno, nego potpuno nepoznato, nepojmljivo. Uvidjevši brzo njihovo doista žalosno stanje, dale smo im mogućnost da poslijepodne dođu k nama, u misiju. Tu se zajedno igramo, molimo, ali i učimo, posebno ono “najteže”: čitanje, pisanje, računanje… O da, imamo i vjeronauk, ali to ide malo teže, jer ipak treba malo či-

• Voda i tvrdi keksi… Mmmljac! I još k tome, kod nas mogu piti vodu, pojesti nekoliko keksa, voće ili što drugo… Voda, tvrdi keksi… To doista nije nešto što bi bilo tko od vas poželio, zar ne? No, za njih je to prava poslastica - ta, mnogi od njih jedu samo jednom dnevno! Uz djecu, polako smo počele posjećivati i upoznavati njihove obitelji, potrebe i probleme, koji su veliki… Najteži problem je glad i nemogućnost školovanja djece. Zahvaljujući velikodušnosti mnogih ljudi i djece iz Hrvatske, mjesečno pomažemo

25 obitelji s najosnovnijim namirnicama (grah, riža, mlijeko u prahu, šećer…), a sve je veći broj djece kojima je plaćena školarina, kupljena uniforma i knjige. Nekim obiteljima (koje se bave trgovinom) pomažemo na taj način da im u gradu kupimo i dovezemo namirnice i stvari koje oni prodaju na seoskim sajmovima - tako uštede vrijeme i novac za prijevoz. Nastojimo pomoći gdje i kako možemo. Posjetimo starije i nemoćne - ponekad je dovoljno saslušati ih, utješiti, posavjetovati, previti ranu, izmjeriti tlak, odvesti ili barem uputiti dobrom liječniku (često i platiti bolnički račun), nabaviti im i donijeti lijekove, provjeriti da li ih pravilno uzimaju… Slijepe i nemoćne nedjeljom i blagdanom “pokupimo” kombijem i odvezemo u župnu crkvu… Eto, toliko za prvo javljanje, a nadamo se da će u sljedećim brojevima biti više potankosti o raznim doživljajima… Dotad, sve vas najtoplije pozdravljamo (s 40 do 50 celzijusovih stupnjeva), te zahvaljujemo svim vjeronaučnim skupinama i pojedincima koji su nam na bilo koji način pomogli. A vama, dragim čitateljima Maka, želimo da doba došašća i Božića bude još jedan dublji doživljaj iščekivanja i proslave Isusova rođenja! s. Ana Marija i s. Marija Lucija mali koncil - MAK

14_15Misije.indd 15

23.11.2007 12:15:25

ISUS I JA I OSTALI UČENIKI Ja sem vu lađi. Liepe mi je. Najenput se zdignula oluja. Lađa je počela h vodu tonuti. Prijel me strah. - Isus, zbudi se! Lađa tone! - Smirite se vsi! Da si mam začkomil veter! Veter je stal puhati, i mi sme srečne otplovili. Fala ti, Isuse! - Franjo Veček, 2. r., OŠ Sveti Križ Začretje

LIJEPO JE MOĆI REĆI… Bože, hvala ti za prekrasno jutro i svu prirodu koju ono otkriva. Hvala ti za mene i za sva živa bića koja me okružuju. Hvala za lijepe šume koje si obojio tako divnim bojama. Hvala ti za sve što imam i za sve ono što ću u budućnosti imati. Bože, kako je lijepo moći reći hvala! - Josipa-

LJUBAV Ljubav je duša koja život drži. Ljubav je čovjek dobar u duši. Ljubav je mač koji se za pravdu bori. Ljubav je srce koje za drugoga gori.

„Moja obitelj”, Mirna Erjavec, 5 g., Dječji vrtić „Maja pčelica” Maruševec

Miljenko Bojčić, 5. r., OŠ Plokite, Split

DRAMA MOGA ODRASTANJA

Major Lukić, 4. r, OŠ D. Pejačević Našice

DAJ MI JOŠ MALO… Duše sveti, molim te daj mi svoj plodni dar strpljivosti. Ponovo u moje srce unesi radost i dobrotu. Gdje god se nalazila i gdje god bila, daj mi još malo dobrote prema svim mojim prijateljima i onima koje još ne poznajem! - Marinela Tolić, 4. r., Donji Andrijevci

“Božja stvorenja”, Ivana Kristić, Dječji vrtić „Sunce” Đulovac

NA PUTU ŽIVOTA MOG I TVOG Jedno svjetlo me prati Na putu života mog. Ne mogu i ne želim stati Jer prati me dobri Bog.

Kad se drama izvodi na pozornici, glumci imaju pomagače. Pa tako i ja, glavni glumac u drami svog života, imam one koji mi pomažu, podupiru me i vole. Glumci griješe, pa tako i ja. Samo što oni lako isprave pogrješke, a ja ne baš. Ne mogu uvijek na vrijeme uočiti svoj grijeh. Teško je ponekad reći ne, ali ipak smognem snage za to. Ne želim biti loš, ali dogodi mi se, baš kako i sv. Pavao kaže. Znam što želim: radost, sreću, mir i ljubav! - Marin Tomaš, OŠ Dugi Rat

LJUDSKA LJEPOTA

Kakvi su ljudi izvana, to nije važno. Ali opet, to svi gledaju… Kakva ti Kroz život hrabro kročim je odjeća, kosa, naušniNe dam da me tmina prati. ce lice… Ali samo Bog te Ako stanem, Boga molim gleda iznutra, kakva ti je Da me na pravi put vrati. duša, srce. Nažalost, mi Nek’ i tebe isto svjetlo prati to ne vidimo, ali srcem osjećamo. Važno je da su Na putu života tvog. ljudi lijepi izvana, ali još Nemoj poželjeti stati je važnije da su čisti i lijeJer prati te dobri Bog. Lucija Matković, 3. r., pi u duši! - Ivan Sesar, 4.r, “Gradnja Noine lađe”, Marko Brkić, Zemunik

OŠ Milana Langa Bregana OŠ Uskoplje

mali koncil - MAK

16_17PIRI.indd 16

23.11.2007 12:46:06

U KUTIJI ZA KRUH

Razgovarali okrugli kruh i tanka kifla...

Kißa: - Ja sam slatka kißica, dječje veselje. Ti si dosadan kruh! Kruh: - Ja nisam dosadan! Kißa: - Jesi, jesi! Uvijek si isti. Ja mogu biti posuta šećerom, punjena sirom, ukrašena marmeladom! Kruh: - Ali, kißice, nitko ne kaže: „kißa naša svagdašnja”, nego: „kruh naš svagdašnji”! Kißa: - Hmm… Možda imaš pravo, oprosti mi. Ti si najvažnija hrana i tijelo Kristovo. Bez mene se može, ali bez tebe ne! Kruh i kißa nastavili su mirno ležati na polici u pekarnici. (Daniel Mlačić, 3. r., OŠ Vrbani, Zagreb)

“Moja crkva”, Leona, III. OŠ Čakovec

MOJE BLAGO Novac okreće svijet, kaže jedna pjesma. Bogat je onaj koji ima novca. Njime možeš kupiti sve. Ali Božju ljubav ne! Ja sam mala bogatašica! U novčaniku imam samo 20 kuna, ali u srcu veliku škrinju blaga! Od trenutka kad sam došla na svijet, škrinja se počela puniti. Prvo je u nju ušao život, pa majčina ljubav i očev nježan dodir. Krštenjem sam postala dijete Božje pa je njegova ljubav i dobrota umnožila moje blago. Naučila sam pisati i čitati i postala bogatija znanjem. Svakoga dana imala sam ponešto staviti u svoju škrinju: slobodu, zdravlje, prijateljstvo, radost… I savjest, koja mi kaže kada je nešto dobro, a kada loše. Primila sam Kruh Života, Isusa - najdragocjenije blago u mojoj škrinji! Moja škrinja nikad nije zaključana. Svoje bogatstvo dijelim sa svima i time postajem sve više bogata - Leona Kušter, V. OŠ Varaždin “Darovi Božji”, Martina Bunić, 3. r., PŠ A. G. Matoša Gornja Voća

••• ZIMA… Dolazim kod svoje bake, sretan kao uvijek. Pozdravim je, viknem djedu. Otrčim u smočnicu i pronađem… kruh! Još topao! Okušam ga i osjetim okus doma. (Silvio Potočki, OŠ A. Mihanovića Nova Kapela)

•••

ČUDESNO BOŽJE DJELO Bog je stvorio sve što nas okružuje. Ja sam čudesno Božje djelo. Stvorena sam s mnogo ljubavi. Stvorena sam da volim, ljubim i da učim. Bog mi je dao da vidim, da čujem, da mogu misliti. Darovao mi je moju obitelj. Bog nas je sve stvorio i dao nam je neku zadaću na ovom svijetu. - Petra Sesvećan, 4. r., II. OŠ Vrbovec

BITI DOBAR KAO KRUH znači pomagati drugima. Ne očekivati samo tuđu dobrotu, nego i svojom dobrotom i lijepim riječima uveseljavati druge. Ljudi se ne cijene po izgledu i bogatstvu, nego po dobroti. Sve se mijenja, ali dobrota nikada. (Ana Vlahinić, OŠ Budaševo - Topolovac - Gušće)

OVAJ KRUH radi pekar

•••

i poslije dođe mekan. Djeca ga vole pa se prije jela uvijek pomole. Od kruha su ljudi jaki pa su im problemi laki! (Alen Covacci, OŠ V. Grižalje Buzet, PŠ Livade)

DRAGI BOŽE, hvala ti što si stvorio kruh, on je tako dobar, u njemu Tvoj je duh. Na dane kruha želim da bude Þn, jer ste ga stvorili Ti i tvoj Sin! (4. d razred, OŠ Trnsko Zagreb)

•••

BITI DOBAR KAO KRUH znači uvijek biti spreman pomoći, biti dobrog srca, uvijek dati dio sebe za drugoga. To znači biti dobar cijeli život. (Iva Gršetić, OŠ Velika Mlaka)

“Isus na križu”, Vlasta Vuković, Kman, Split mali koncil - MAK

16_17PIRI.indd 17

23.11.2007 12:46:24

Bogatstvo i siromaštvo - iz drugog kuta

Živimo u okolini u kojoj je važno koji auto vozimo, koju marku odjeće nosimo, u kojoj četvrti stanujemo, koji model mobitela koristimo, koje restorane posjećujemo, kojim se športom bavimo, u koju školu idemo... Znamo li nekog tko ima većinu nabrojenih stvari, divimo mu se, želimo imati sve kao i on, želimo biti u njegovu društvu, jer se tako i mi doživljavamo važnijima. Danas čovjeka vrjednujemo prema onome koliko ima, a pokazuje li ljudske kvalitete, o tome se niti ne sjetimo razmišljati. Materijalna dobra, koja volimo pokazivati, zasjenila su prave životne i ljudske vrijednosti. Nepravde bogatih

lika današnjega svijeta pokazuje nepravednu raspodjelu dobara potrebnih za život i nejednakost među ljudima. Današnji svijet nam daje zaključiti da je bogatstvo jedino sredstvo uspješnoga života. Sve je više bo-

Ovaj dječak u Džakarti živi od smeća drugih ljudi

stva siromašnih zemalja da bi sebi stvorili udobniji život. Ono što daju siromašnima, redovito je mali dio njihovoga “debeloga viška”, koji ionako za zemaljskoga života ne mogu potrošiti. Dotle siromašni žive na rubu života i društva. Strahuju za svoj život, za budućnost i za svoju djecu. Nalaze se u podređenom ili u podložničkom položaju te nemaju nikakva utjecaja u društvu. Jedni vladaju, a drugi se moraju podložiti.

Odvraćanje od Boga i bližnjega

U svijetu je sve više nepravde i nejednakosti među ljudima

gatih, koji postaju još bogatiji, i sve više siromašnih, koji postaju još siromašniji. Bogati vladaju i sva su im vrata otvorena. Mogu se ponašati kako žele jer im njihovo bogatstvo daje moć. A moć im daje utjecaj, kojim štite svoje bogatstvo i privilegije. Vladaju svijetom i državama, bezobzirno namećući uglavnom svoje interese. Često izrabljuju prirodna bogat-

mali koncil - MAK

18_19Svijet.indd 18

materijalna dobra zaboravi na Boga i na bližnjega. “Ne možete služiti Bogu i bogatstvu”, upozorio je i Isus. Bogataš često svoje povjerenje stavlja u stvari koje posjeduje, a ne u Boga. U opasnosti je da vjeruje samo u sebe i snagu svojih ruku. Tko se brine za stjecanje i čuvanje materijalnih dobara, njegovo je srce zaokupljeno zemaljskim prolaznim stvarima, te nema vremena brinuti se o onome vječnome. A materijalna dobra, kako god nam pružala udoban život, ne će nam osigurati bolji život u vječnosti.

Siromaštvo i pouzdanje u Boga

“Kako li će teško bogataši u Nije svrha života na zemlji biti sirokraljevstvo Božje. Lakše je devi mašan. Ni Isus ne hvali siromaštvo kao kroz ušice iglene nego bogatašu u kraljevstvo Božje”, kazao je Isus vrijednost u sebi. Siromaštvo kao nevolja (Mk 10, 17 - 27). A mladiću, koji je zemaljskoga života i uskraćenost životnih pitao Isusa kako ga može naslje- dobara nije ideal života. No, siromaštvo dovati, rekao je da proda sve što i skroman način života čovjeka čini spoima i da ga onda slijedi. Isus ne osuđuje • Jedino što može ukloniti siromaštvo prabogataše, bogatstvo vedno je dijeljenje dobara. (Majka Terezija) i materijalna dobra • Mane bogataša rijetko tko zapaža, a vrline sama po sebi. Problem siromaha rijetko tko vidi. (poljska poslovica) je što bogatstvo kvari čovjekov odnos prema • Bogat nije onaj koji puno ima, nego onaj Bogu i prema drugima. koji puno daje. (Erich Fromm) Jer bogatstvo dovo• Nije siromašan onaj koji malo ima, nego di u napast da čovjek onaj koji puno želi. (Seneka) od prevelike brige za

• Egoizam je najveće siromaštvo jednoga stvorenoga bića. (Friedrich von Schiller)

23.11.2007 12:47:24

Koliko ste ovisni o

sobnim da prizna prolaznost materijalnih dobara, te da se prema njima ponaša kao prema darovima, kojima je jedini pravi vlasnik Bog. Siromaštvo tako postaje moralna vrijednost tek kada iz njega proizlazi otvorenost prema Bogu i povjerenje u njega. Sjetimo se sv. Franje Asiškog koji je na krajnje odlučan način pokazao svoje pouzdanje u Boga. Pred biskupom grada Asiza skinuo je svoju bogatašku odjeću i bacio je pred svoga zemaljskoga oca! Kazao je time da se odriče njegova bogatstva i pouzdaje samo u Oca nebeskoga.

nastave njegovo djelo vraćajući pravdu siromašnima, oslobađajući ugnjetene, tješeći ožalošćene, tragajući za rješenjima materijalnog siromaštva. Kada se to događa, kraljevstvo Božje je već prisutno na zemlji.

Zaštita siromašnih

Treba shvatiti da bogatstvo postoji da bi se dijelilo drugima. Pa i onda kada su materijalna dobra pravedno stečena i zarađena, uvijek važi činjenica da su ona namijenjena svima, jer izvor svih dobara je Bog. Nemoralno je nepravedno zgrtanje dobara, jer se tako dobra namijenjena svima uzimaju samo za sebe. Zato je pravilan stav prema materijalnim dobrima onaj po kojem čovjek sebe smatra samo upraviteljem onoga što mu je povjerio Bog. Zato su i bogati obvezni dijeliti svoja dobra potrebnijima. Bogatstvo i materijalni napredak trebaju biti u službi čovjeka i društva, a ne u gomilanju vlastitih životnih dobara. Ako se pravilno gleda na bogatstvo, ono može postati veoma korisno. Bez određenog bogatstva i materijalnih dobara danas ne bi bila moguća istraživanja i liječenja raznih bolesti (raka, side), ne bi se mogle graditi škole i bolnice u siromašnim krajevima, ne bi se mogle Þnancirati razne humanitarne institucije. Ako s vjerom, nadom i ljubavlju Kristovih učenika upravljamo materijalnim dobrima, i ona mogu postati mjesta spasenja i posvećenja. I na tim područjima možemo pokazati ljubav i solidarnost prema drugima te pridonijeti razvoju čitavoga čovječanstva.

To pak ne znači da se ne treba zalagati za ukidanje siromaštva u svijetu. Bogatstvo uvijek sa sobom nosi određeno nasilje nad siromašnima. Često oni koji imaju, da bi sačuvali svoje bogatstvo ili se još više obogatili, iskorištavaju slabije i siromašne. Proroci Amos, Mihej, Hošea, Jeremija, koji su kritizirali bogate i moćne

Sveti Franjo Asiški odrekao se svoga zemaljskoga bogatstva

svoga vremena, kao da su vidjeli i teškoće našega doba. Hrabro, često se ne bojeći za svoje živote, osuđivali su prijevaru, lihvu, iskorištavanja, nepravde nad siromašnima, koji se sami ne mogu zaštititi. Isus je za svoga zemaljskoga života pokazao da je na strani siromašnih i potrebnih. Ozdravljao ih je, štitio, cijenio njihova mala djela, poput onog udovičinog novčića. I svoje je učenike pozvao da

Svrha bogatstva je u davanju

šopingu?

Na sljedećih 10 pitanja odgovoraj iskreno, i to jednostavno sa “DA” ili “NE”!

1. Dobivaš li za rođendan ili

Božić upravo one darove koje sam poželiš? 2. Jesi li navikao da roditelji udovolje na svaki tvoj “mig”? 3. Vjeruješ li da te jedna fina čokolada, novi mobitel ili neka treća stvar može učiniti sretnim? 4. Očekuješ li od roditelja nagradu za dobre ocjene u školi ili nešto drugo što si uspješno obavio? 5. Kupuješ li većinom odjeću s poznatom markom? 6. Ako postoji film snimljen po knjizi koju imaš za lektiru, hoćeš li uvijek prvo (možda i jedino) posegnuti za njime? 7.Voliš li se u školi ili na igralištu hvaliti novom igračkom, biciklom, mobitelom...? 8.Imaš li u sobi ili garderobi odjevne predmete ili druge stvari, koje nisu upotrijebljene već mjesecima? 9.Događa li ti se da kupuješ stvari kakve već imaš, samo zbog njihove “nove linije”, zato što su u novom izdanju? 10.Družiš li se uglavnom s onima imućnijima, koji imaju “sve što požele”? Koliko imaš potvrdnih odgovora? Do dva: Nitko nije savršen, ali ti si blizu toga! Od tri do pet: Vrijeme je da se zamisliš... - “mjeriš” li druge krivim metrom, samo po onome što imaju? Šest i više: Loše ti se piše! Potpuno si u “kandžama” reklama, koje te pretvaraju u “šoping-zombija”!

Bogat, a siromašan i obrnuto Konačno, nisu materijalna dobra mjerilo svakoga bogatstva. Postoje različite vrste bogatstva i siromaštva. Netko može biti materijalno veoma bogat, a opet ostati siromah - siromašan prijateljima, ljubavlju, srećom, zadovoljstvom. Drugi pak jedva “spaja kraj s krajem”, a opet je bogat. Zadovoljan je, sretan, od svoga siromaštva još dijeli i drugima, pomaže im, brine se za njih, ne misli samo na sebe. Istinsko bogatstvo je ljubav, zadovoljstvo i životna sreća, koju ne mogu dati materijalne stvari. Pravo bogatstvo je u ljubavi, velikodušnosti, prijateljstvu i Bogu, koji je u nas usadio čežnju za nečim što nadilazi materijalna dobra. S. Valerija Kovač mali koncil - MAK

18_19Svijet.indd 19

23.11.2007 12:53:31

reklama_MAKcurves.indd 1 20_Oglas.indd 20

23.11.2007 13:39:32 7:29:53 23.11.2007

BOŽIĆ: ISPRED... I U ŠTALICI! Sve narisane likove točno smjesti u križaljke, tako da u gornjoj budu oni koji su u božićnoj noći stajali izvan štalice, a u donjoj oni koji su bili u noj! I... pozor! Nemoj se “zaletavati”, jer bi se lako mogao zbuniti i zabuniti!

5 4 3

1 2 3

1 5 2 mali koncil - MAK

21Bozic.indd 21

26.11.2007 8:58:36

UZ POSTER LITURGIJSKE GODINE: KAKO JE NASTAO KRŠĆANSKI KALENDAR

Isusovo roÐenje - pocetak novog racunanja vremena

ogađaj Isusova rođenja je u našoj zapadnoj kulturi postao polazištem računanja godina i vremena. Danas je to 2007. godina od Isusova rođenja, premda iza broja godine ne stavljamo oznaku “poslije Krista”. Ali, kada govorimo o nekoj godini ili događaju koji se zbio prije Isusova rođenja, stavljamo oznaku “pr. Kr.”, što znači prije Krista. Ponegdje iza godine stoji oznaka “prije nove ere”. I kad se tako piše, opet se početak nove ere poklapa s Isusovim rođenjem, jer Isusovim rođenjem započinje ta nova era. Od Isusova rođenja godine brojimo unaprijed i unazad. I bez obzira smatra li se danas netko kršćaninom ili ne, u zapadnoj kulturi se služi brojenjem godina od događaja Isusova rođenja. No, do takva računanja vremena i do razvoja liturgijske godine kakvu danas poznajemo, bilo je potrebno nekoliko stoljeća.

Na zemlji s pogledom prema nebu Zanimljivo je da prvi kršćani nisu odmah počeli računati svagdašnje vrijeme i godine polazeći od Kristova rođenja ili pak smrti. Zašto? Nekoliko je razloga. Ponajprije, kršćani prvih stoljeća još su živjeli u živom iščekivanju Božjega kraljevstva, odnosno dolaska Kristova. Zato im mnoge stvari ovoga svijeta, kao carstvo, moć, politika, nisu bile od presudne važnosti. Živjeli su u zemaljskom vremenu, ali su duhom bili usmjereni prema vječnom spasenju. K tome, kršćani su prije Konstantinova edikta tolerancije o slobodi kršćanstva iz 313. godine bili društvena manjina, koja je djelovala u tajnosti i bila često proganjana. Kršćani su se jednostavno uklapali u jezik i običaje ljudi, u sredinama u kojima su živjeli. Najvažniji pak razlog je u tome što su kršćani događaje vezane uz Isusa smještali i tumačili poglavito unutar biblijske povijesti. Naglašavali su da se u Isusu “ispu-

mali koncil - MAK

22_23Racunanje.indd 22

nilo vrijeme” i da su se u Isusu ispunila obećanja proroka.

Isus Krist - gospodar svemira i vremena U evanđeljima nalazimo i pokušaj da Isusovo rođenje smjesti u okvire svjetske povijesti. Matejevo i Lukino evanđelje događaj Isusova rođenja smještaju u suvremeno vladarsko razdoblje cara Augusta, kralja Heroda i upravitelja Kvirinija. Time su željeli događaj Kristov predstaviti svim ljudima, a ne samo Židovima. Kršćani su s vremenom otkrivali i teološke temelje za povezivanje Kristova događaja Skica gregorijanskoga kalendara sa svjetskom povijesti. Polazna točka za kršćansko računanje vremena bila je svijest da je Krist gospodar prema zemaljskome svijetu i potaknulo idesvemira i vremena (usp. Fil 2,9 - 11; 1 Kor 8,6; ju o kršćanskom računanju vremena. Heb 1, 2 - 5). Prva pisana povezivanja svjetske povi- Dionizije Mali protiv Dioklecijana jesti s vladavinom Kristovom nalazimo u Odlučujući preokret prema kršćanskom spisima mučenika od 2. stoljeća nadalje. računanju vremena učinio je monah DioniTako u Mučeništvu sv. Polikarpa piše da je zije Exiguus (Mali) godine 525. Papa Ivan I. blaženoga Polikarpa uhitio “Herod, za vri- mu je povjerio zadatak da izračuna nove tajeme velikog svećenika Filipa iz Tralesa ... blice s datumima Uskrsa, jer su do tada vaza vrijeme vječno trajuće vladavine našega žeće tablice Ćirila Aleksandrijskog završavale Gospodina Isusa Krista”. godinom 531. Ćiril je računao godine polaKonstantinova sloboda kršćanstvu i učvr- zeći od početka vladavine cara Dioklecijana, šćivanje vjerskih istina protiv hereza u 4. koji je bio jedan od najzloglasnijih progonistoljeću doprinijeli su stvaranju kršćanskoga telja kršćana. Dionizije pak, u izračunavanju društva. To je promijenilo odnos kršćana datuma Uskrsa za naredne godine, nije htio brojiti godine od Dioklecijana, toga bezbožnoga progonitelja kršćana, nego je dodao i računanje godina počevši od utjelovljenja Isusa Krista, “kako bi ishodište naše nade tim jasnije došlo do izražaja, a uzrok obnove ljudskog roda, muka našega Otku-

Sunčev sat je često krasio zidove crkava i samostana

23.11.2007 14:24:48

Kako se

VRIJ EM EK RO Z

pitelja, tim jasnije zasjala”. Dionizijeva se nova “kršćanska” era sve više širila, pa je u 10. i 11. stoljeću potisnula ostala računanja vremena, a danas je kršćansko računanje vremena rašireno diljem svijeta.

NU DI O G

Isus Krist je gospodar vremena i povijesti

kršćani su sve više isticali i godišnju svetkovinu Uskrsa. Uskrs je dobio središnje mjesto u kršćanskoj godini, smješten u prirodni kalendar. Nicejski sabor je tako 325. odredio da se Uskrs slavi nedjeljom i da to bude prva nedjelja nakon proljetnog punog Mjeseca.

Bogatstvo kršćanskog kalendara Kršćanski je kalendar u konačnici sadržavao sljedeće elemente: židovski tjedan s nedjeljom u središtu; rimsku godinu, koja se temeljila na Sunčevu kalendaru; datum Uskrsa i s njim povezane druge pomične svetkovine (Pepelnica, Cvjetnica, Kristovo uzašašće, Duhovi); spomendane svetaca s određenim datumima. S vremenom je osobito na Zapadu poraslo značenje božićnog slavljenja Isusova utjelovljenja, pa je tako u 6. stoljeću eru muke i uskrsnuća Isusova nadvladala era Isusova utjelovljenja. I računanje Uskrsnog vremena polazilo je od toga datuma. Oko ta dva najvažnija događaja, Božića i Uskrsa, postupno su se oblikovala razdoblja koja su im prethodila ili ih slijedila, kao došašće, korizma, i dr.

K ako se I sus rodio "prije K ris t a"?

datum Uskrsa, monah Dionizije je iz tada raspoloživih izvora počeo računati datum Isusova rođenja. Utvrdio je da bi to bila 754. godina »ab urbe condita« I(odzračunavajući osnutka Rima). Prvu godinu Kristova života označio je 1. godinom poslije Krista. No,

danas je utvrđeno da se taj učeni monah preračunao za nekoliko godina, i da se Isus nije rodio 1. godine poslije Krista. Znanstvenici danas misle da se Isusovo rođenje dogodilo između 7. i 4. godine prije Krista, jer ova zadnja godina je sigurna godina smrti Heroda Velikoga, kojega spominju evanđelja i koji je počinio pokolj nevine dječice.

22_23Racunanje.indd 23

VAZEMEN I C I K LU S

U preuzete elemente iz različitih kalendara, kršćani su ubrzo počeli unositi vlastite elemente. Nedjelja je sve više postajala središte kršćanskoga života i kalendara. Temeljena na Isusovu uskrsnuću, nedjelja je bila dan kršćanskoga okupljanja, kada su slavili spomen Kristove smrti i uskrsnuća. Kada je kršćanstvo dobilo slobodu, nedjelja je postala i dan odmora, a utvrđeno je i obvezno sudjelovanje na nedjeljnoj misi. Tako je potpuno potisnula židovsku subotu i rimski Saturnov dan. Uz nedjeljni spomendan Isusova uskrsnuća,

Nedjelja i Uskrs najvažniji

US K R SN O

U početku su kršćani koristili židovsko brojenje godina ili tada uobičajeno rimsko računanje vremena. Ti su kalendari bili sastavljeni od prirodnih i povijesnih elemenata. Oslanjali su se na kretanje Sunca i Mjeseca (prema kojima je nastalo računanje dana, mjeseca, godine) ili su nastajali religioznim i društvenim dogovorom (tjedan). K tome, tada su bile poznate i ere ili razdoblja, koje su počinjale primjerice od stvaranja svijeta (židovsko brojenje godina), ili pak od osnutka grada Rima ili stupanja na vlast rimskih careva. Tako su se čak služili i Dioklecijanovom erom. Kršćani su najprije preuzeli židovski sedmodnevni tjedan, u kojem je jedan dan u tjednu (subota) bio dan svetkovanja i odmora. Potom su prihvatili i poganska imena dana toga tjedna, jer su Rimljani dane u tjednu nazivali prema oku vidljivim planetima te Suncu i Mjesecu, kojima su pridavali božanska svojstva. Preuzeli su i mjesece europskoga kalendara, kod kojih su prevladala rimska imena, a koja vrijede do danas. Također su prihvatili julijansku godinu: sunčevu godinu s 365 i 1/4 dana, 12 mjeseci, tjednom od sedam dana i početkom godine 1. siječnja.

INU GOD Z RO EK EM IJ

Preuzimanje židovskog i rimskog kalendara

E EM IJ

ak a

IĆNI CIKLUS BOŽ

Obnova pape Grgura XIII. Postajući svjesna važnosti vremena, Crkva je nakon mnogih stoljeća poduzela i reformu kalendara julijanske godine. S jedne strane, tadašnja astronomska i matematička računanja nisu bila dovoljna da bi se točno odredili biblijski vremenski podatci o Isusovu rođenju i životu. A prijestupni dan svake četiri godine u julijanskom kalendaru prelazio je 11 minuta, pa je razlika s godinama postajala sve veća. Tako se dogodilo da se u kasnijim stoljećima Uskrs često slavio u nedjelju, koja je odstupala od datuma, određenog Nicejskim saborom. Papa Grgur XIII. je stoga 1582. godine uveo reformu kalendara poznatu kao gregorijansku reformu. Ponovno je doveo u red određivanje datuma Uskrsa, time što je proljetnu ravnodnevnicu prenio na 21. ožujka. Reformirani kalendar prihvatile su tadašnje katoličke države, od 1700. i protestantske, a kasnije i bivši SSSR, Turska i druge zemlje. Danas se njime služi veliki dio svjetskog stanovništva. Isusovo rođenje, kao početak Isusova povijesnog ostvarivanja spasenja, je tako i vidljivo postalo “prekretnica vremena”. A kršćanski kalendar sastavljen od svetkovina, blagdana i liturgijskih razdoblja usmjerava naš pogled iz zemaljske svakidašnjice prema vječnosti. priredila: s. Valerija Kovač mali koncil - MAK

23.11.2007 14:27:05

BOG NEMA DR RU PRIZOR PRVI

OZANA: Kako je dobar i velikodušan naš kralj! Tu u dvorcu ne osjećam se kao sluškinja. ANA: Ni ja! Postupa s nama kao sa svojom djecom. SUZANA: A ovo danas! Baš zna pokazati što znači kraljevati! Danas je pozvao siromahe na objed. OZANA (zabrinuto): Kralj je za svakog uzvanika priredio i dar! Samo… Kako to da kralja još nema? Da mu se nije što dogodilo? ANA: Zašto ti, Ozana, uvijek misliš na najgore? Možda se zadržao, evo recimo, zbog siromaha. Znaš da uvijek rado razgovara s njima. Ako ovako nastavimo brbljati, kraljevi gosti ostat će bez večere. Pomozite mi donijeti još namirnica iz podruma! Kralj se uvijek boji da će biti malo hrane. (Odlaze sa scene.) PRIZOR DRUGI Scena: Drugi dio pozornice. Dvorište jedne kuće. Kralj se nalazi vani. Pokisnuo je. Kišobran mu je slomljen. KRALJ (nervozno): Kako mi se samo ovo moglo dogoditi? Šest je sati, a mog vozača još nema! Nismo se dobro razumjeli. Ni ova kraljevska dužnost nije lagana. (Šteta, a onda ugleda kuću.) Ah, hvala Bogu! Evo jedne kuće. Svjetlo gori! Sigurno su kod kuće! (Kralj dugo kuca. U kući su muž i žena. Napokon muž otvara vrata.) TOMISLAV (ljuto): Kakav ste vi čovjek kada na badnju večer lutate mjestom? Za vas nisu sveti ni blagdani!

VESNA (čuje se glas): Riješi ga se, Tomo! Moramo požuriti! TOMISLAV (dovikuje ženi koja je iza vrata): Ne brini, Vesna, sad ću ja! (obraća se Kralju) Čuli ste moju ženu, a i ja tako mislim, bolje je da mirno odete. KRALJ: Ne bih vas gnjavio, u nevolji sam. Trebam se žurno vratiti u svoje mjesto, ali moj vozač nije došao… Ako bih mogao telefonirati ili da nekako… TOMISLAV: Vozač? Pogledajte se! Što sve čovjek ne će izmisliti da dođe do novca!? Vi o vozaču možete samo sanjati! VESNA (izađe iz kuće): Još raspravljaš… Nemojte nas zadržavati, jer zbog vas ne ćemo stići na važan prijem! KRALJ (iznenađeno): Prijem?! Ako smijem pitati kakav prijem? VESNA: Vidi se da ne pratite događaje iz suvremenog života. No, dobro! Reći ću vam, ipak sam ja kršćanka! Kao i svake godine, naš kralj priređuje prijem uoči Božića. Pritom dijeli darove i daje novčanu pomoć gostima. Ako nas još budete zadržavali ništa od njegova novca! KRALJ: Stanite malo! Čuo sam za taj prijem kod kralja, ali koliko znam kralj ga organizira za siromahe. VESNA: Dajte, molim vas! Piše li nam na licu “bogataš” ili “siromah”? Treba ugrabiti priliku i to je cijela životna mudrost. Ali, nije ni čudo što to ne razumijete, jer inače ne bi hodali od kuće do kuće… KRALJ: Toliko je siromašnih, a vi imate lijepu kuću i nije baš u redu…

TOMISLAV (prekine ga): Hoćete li nam sada držati propovijed? (Žena se hvata za glavu.) Sada ste pretjerali. Uznemirili ste moju ženu! Odlazite s naših vrata! KRALJ (pomirljivo): Nije mi bila namjera. Oprostite. Ako bih mogao zamoliti i ja bih otišao do toga kralja. Mislio sam, vi idete autom, usput vam je pa ako biste i mene mogli povesti? VESNA (začuđeno): Da vas povezemo? Mokri ste do kože! Pogledajte svoje cipele! Naš auto je nov. Idemo, Tomo. Možda će vam se netko smilovati… Božić je, ljudi su nekako, kako da kažem, mekši. (Obitelj odlazi sa scene, a kralj zamišljeno progovara, za se.) KRALJ: Ljudi, ljudi… Da sam barem imao žezlo i krunu, sve bi bilo drugačije! (Može uslijediti božićna pjesma.) PRIZOR TREĆI

Scena: Kao u prvome prizoru.. Sluškinje pripremaju večeru. OZANA (zabrinuto): Sve je spremno. I objed i darovi. Samo kralja još nema. SUZANA: Sada je i moj optimizam nestao. A da pustimo siromahe, da otvorimo vrata našim gostima? ANA (ide prema vratima): Evo, ja idem. Uđite, dragi gosti, kralj vas velikodušno prima! (Ulaze dva siromaha.) BARNABA: Hvala našem kralju, Bog ga poživio! Njegovim rukama Bog se služi ove svete noći. JAKOV: Ovo je velik dan za mene. Konačno se netko sjetio da i ja postojim.

ANA: Uđite i vi, sigurno ste gladni! (Ulazi obitelj kod koje je kralj bio). Jelo je na stolu. Kralj samo što nije došao! VESNA (šapće mužu): Kralj nas je prevario, nema ni njega ni novca! Ni jelo nije neko... ANA (ushićeno): Čujem neki zvuk! (Ode do vrata.) Evo ga! Dolazi! Dolazi! Dolazi naš dobri kralj! (Na scenu dolazi kralj svečano obučen..) OZANA: Vaše Veličanstvo, tako smo se brinuli! Da vam se nije što dogodilo? (Kralj zamišljeno šeta od jednog do drugog gosta. Zaustavi se ispred Tome. Promatra ga.) KRALJ: Imao sam male poteškoće, ništa strašno, ali hvala Bogu da uvijek ima dobrih ljudi! Zar ne, Tomo? TOMISLAV: Da, da… Ima, ima. Oprostite, vaše Veličanstvo, čime sam zaslužio da vi znate moje ime? KRALJ: A kako bih vaše ime mogao zaboraviti? Nisam vas tako davno susreo. Vaše ime urezalo se u moje pamćenje. Neke se stvari naprosto ne mogu zaboraviti, eto… VESNA (mirno i umiljato): Znate, vaše Veličanstvo, moj muž je skroman, nije ohol, dobre je duše, ljudi ga odmah zapamte. Nešto je dobro za vas učinio, zar ne? Sigurno ste ga zapamtili po dobru! KRALJ: Da dobro?! Otvorio mi je vrata! VESNA (začuđeno): Vrata? Ne razumijem. KRALJ (skida plašt i krunu): Ne prepoznajete me? (Ode po slomljeni kišobran.) Sličim li vam prosjaku koji je danas bio pred vašim vratima? (Tišina je.)

mali koncil - MAK

24_25Igrok.indd 24

23.11.2007 15:36:04

R RUGIH RUKU TOMISLAV: Vi? Pred našim vratima? (Pogne glavu. Zavlada tišina.) VESNA: Nismo krivi. Znate, mnogi dolaze… Nikada se ne zna što se može dogoditi. Zašto nam niste rekli? Bili

ste, kako bih rekla, mokri i tako… Da smo znali… TOMISLAV (uzima ženu za ruku): Nismo dostojni biti gosti, idemo! KRALJ: Ne, nemojte ići, ostanite! Radujmo se zajed-

no! Ali, jedno zapamtite: S nebom nema izravne veze. Tko napiše Bogu pismo, mora ga adresirati na ljude. Bog nema drugih ruku osim naših. KRAJ

BOŽIĆNA DRAMA Uloge: - kralj, - tri sluškinje (Ozana, Ana, Suzana), - dva siromaha (Barnaba i Jakov), - muž (Tomislav), - žena (Vesna) Scena: Pozornica je podijeljena. S jedne strane je kuhinja ili dnevni boravak. S druge strane je dvorište jedne kuće. Igrokaz počinje scenom kuhinje. Na sceni su tri kraljeve sluškinje. Obavljajući kućanske poslove razgovaraju. Čekaju kralja. Napisala: Marina Šimić, vjeroučiteljica

mali koncil - MAK

24_25Igrok.indd 25

23.11.2007 15:36:26

STRIPOVI O SVECIMA Piše: Blaž • Riše: K. Stanić

SVETI NIKOLA

mali koncil - MAK

26_27Strip.indd 26

23.11.2007 16:02:52

O sv. Nikoli, “svecu za djecu”, povijesno se zna tek da je rođen oko 270. g. u Maloj Aziji i da je bio biskup u gradu Miri. Ipak, postao je jedan od najomiljenijih svetaca! Tako u Francuskoj čak 2000 crkava nosi njegovo ime, na malom Islandu 40, a u samome Rimu ima 26 “svojih” crkava! Nebeski je zaštitnik siromaha, mornara i putnika, udavača, male djece i velike Rusije. Popularnost može zahvaliti velikoj dobroti ali i legendama, često nalik pravim akcijskim filmovima, kao kad stišava oluju ili spašava djecu iz ruku opakog ubojice... A za vas, legenda o tome zašto 6.12. u čizmici pronađemo dar!

mali koncil - MAK

26_27Strip.indd 27

23.11.2007 16:03:17

Za Božić se pripravljamo ... na razne načine! Pospremamo... DO BOŽIĆA JOŠ TRI DANA, SRCA SU NAM RAZIGRANA! POSPREMISMO CIJELU SOBU, ODBACISMO SVAKU ZLOBU. I IGRAČKE SAD SE DIVE KAKO BRAT I SESTRA ŽIVE! TEK RAZLIKE ONE MALE MEĐU NAMA JOŠ OSTALE… SVIH DESET IH TI PRONAĐI, BIT ĆE DANI JOŠ NAM SLAĐI!

Mirimo se s Bogom... SKROMNI MOĆNIK (premetaljka) VI POSJEDNIK niste, oče, novca, zlata i imanja, ni od onih što se koče od počasti i priznanja!

Planiramo...

Mirimo se s ljudima... UH, KAMO JADNI? - D.

Ali k vama ljudi kroče, silna moć je vašeg zvanja, jer uz ovlast Boga, Krista. Kada grješnik vas pohodi divno mu se čudo zgodi, postane mu duša - čista!

(dva kluba u premetaljci)

ŽELJENO PUTOVANJE (premetaljka) Putovanja, putovanja… Cijele zime to se sanja! I proljeće cijelo prođe, putovanje još ne dođe… A ja bih do kraja svijeta, il’ do zemlje Isusove… Kad gle čuda, otac zove: Krećemo, MA SVE ZA LJETa!

Vani grozna halabuka! Darka hvata strah i muka i muči ga teška briga: “Što se zbilo ovog puta? Zar to Marjan lavu riga, il’ ‘tsunami’ rivu guta?” Kad pogleda niz ulicu vidje “bojse” i “torcidu”. “Idemo na utakmicu!”

Svi smo braća, svi smo naši, pa mi smo nogometaši! Ne budimo razbijači! Nek’ pobijedi tko je jači!

Dobro, dečki, bez galame, bez kamenja i konfeta, bez palica i raketa!

mali koncil - MAK

26_27Strip.indd 28

23.11.2007 16:06:17

Sv.

Franjo i radost jaslica

bično se danas govori da je sv. Franjo Asiški izmislio jaslice. Nije to baš posve točno jer je običaj postavljanja jaslica, odnosno kolijevke s djetetom Isusom, i prije sv. Franje imao dugu tradiciju. No, za-

sigurno možemo reći da je taj svetac doprinio širenju toga lijepoga božićnoga običaja, jer je u noći pred Božić 1223. godine u blizini talijanskog mjesta Greccio postavio jaslice sa živim likovima!

U svakoj majci - Isusova

Fratri su pjevali hvale Gospodinu, a noć kao da je bila potres radosti. Sveti je Franjo stajao pred jaslicama kao u ekstazi, ispunjen neizrecivom radošću. Potom je nad jaslicama svećenik slavio svečanu euharistiju. Franjo se obukao u odjeću đakona, jer je bio đakon i zvonko je zapjevao Evanđelje. Toma Čelanski kaže da mu je bio glas tako snažan i zvučan da je sve prisutne odvlačio u želju za nebom. Potom je Franjo propovijedao narodu i s najslađim riječima spominjao novorođenoga siromašnoga Kralja i mali gradić Betlehem. Kada bi spominjao ime “Isus”, govorio bi užaren nebeskom ljubavlju. Nazivao ga je “Betlehemskim djetešcem”, te je često oblizivao usne kako bi zadržao svu slatkoću tih izgovorenih riječi. Za vrijeme slavlja je neki pobožan čovjek imao viđenje kako sveti Franjo pristupa Djetešcu da ga probudi. “To viđenje nije bilo neumjesno, jer je Dijete Isus bilo zaboravljeno u srcima mnogih ljudi, u kojima je djelovanjem milosti po njegovu sluzi Franji bilo probuđeno.”

Nije to bilo samo iz puke zabave ili predstave. Sveti je Franjo bio duboko dirnut i često je intenzivno razmatrao život Isusov, osobito njegovo rođenje, muku i smrt i prisutnost u Euharistiji. U svakoj je majci poštivao Isusovu majku, u svakom je ocu gledao Josipa, a svako ga je dijete podsjećalo na maloga Isusa. Želio je stoga dočarati, što je bilo moguće zornije, prizor Isusova rođenja u betlehemskoj štalici. Evo kako je njegov životopisac Toma Čelanski opisao to svečano slavlje božićne noći sa žiFreska iz 14. stoljeća u spilji, koja prikazuje sv. Franju pred Isusom vim jaslicama. U toj jedinstvenoj zamisli svetom je Franji pomogao prijatelj imenom Giovanni, odnosno Ivan, čovjek na dobru glasu, koji je bio iz Greccia. Otprilike dva tjedna prije Božića, Franjo mu je povjerio svoju želju: “Želio bih prikazati Dijete u Betlehemu, uvidjeti svojim tjelesnim očima nevolje u kojima se našao zbog nedostatka stvari potrebnih jednom novorođenčetu, kako su ga smjestili u jasle i kako je drhtao na slami, među volom i magarcem.”

Pohvala siromaštvu i poniznosti O samome slavlju u noći Isusova rođenja Franjin je životopisac zapisao sljedeće: “Došao je dan radosti. Za tu su se prigodu skupili fratri s mnogih strana; muškarci i žene su došli iz svojih obližnjih kuća, donoseći svatko prema svojim mogućnostima voštanice i luči za osvjetljenje te noći, u kojoj se na nebu upalila sjajna zvijezda, koja rasvjetljuje sve dane i sva vremena. Na kraju dođe sveti Franjo: vidio je da je sve bilo spremljeno prema njegovoj želji, te je počeo zračiti radošću. Tada su se počele pripremati jaslice, donijelo se sijeno, uvelo se vola i magarca. U toj dirljivoj sceni odsjajivala je jednostavnost evanđelja, hvalilo se siromaštvo, preporučala se poniznost. Greccio je postao poput novog Betlehema.”

Franjo i Djetešce Toma Čelanski nastavlja pripovijedati da je ta noć bila jasna kao puni dan i slatka ljudima i životinjama. Ljudi su se radovali pred novim otajstvom radošću koju nikada prije nisu iskusili.

Spilja u kojoj je sv. Franjo 1223. za proslavu Isusova rođenja priredio žive jaslice Iz života svetoga Franje poznato je da je Božić, odnosno rođenje Djeteta Isusa slavio velikom radošću, a Božić je nazivao svetkovinom nad svetkovinama jer je Bog postao malenim djetetom. A Isusovu Majku Mariju “obasipao je neizrecivom ljubavlju, jer je njegovo veličanstvo Gospodin Isus po njoj postao naš brat”. (VK)

mali koncil - MAK

29_31FraSonja.indd 29

23.11.2007 16:10:39

DEVOR-DEVA

evor je silno želio postati moćan i bogat. Od najboljeg prijatelja čuo je da u obližnjoj šumi živi čarobnjak Živan, koji ga može pretvoriti u što mu drago. Jednoga dana iskrao se iz kuće i pošao u šumu. Podugo je gazio po šuštavu lišću i čim je dobrano zašao u gustiš, spazio je tračak dima, što se vio povrh jedne stijene. Kad joj je prišao posve blizu, vidio je vrata sklepana od šiblja. - Uđi - rekao je starački glas prije nego što je Devor uspio pokucati. Špilja je bila uredna i čista, osvijetljena crvenožutim plamenima što su palucali na ognjištu, ispred kojega je u drvenu naslonjaču sjedio bjelobradi starac. - Znam, znam po što si došao, sinko, no prevario si se. Nije moj posao praviti kraljeve! - blago je rekao starac ne pričekavši ni da Devor zine. - A što je vaš posao? - upitao je Devor. - Ne mogu ti reći. To je tajna. No, mogu te uputiti drugom čarobnjaku, koji stanuje pola sata hoda dalje od mene. Drži se samo guštika i čim spaziš veliku rupu u golemom deblu, stigao si na cilj! To je duplja čarobnjaka Nutrenka. On te može učiniti kraljem. - Mnogo vam hvala reče Devor, okrene se na peti, pa pohiti iz špilje. Probijao se kroz guštik i pola je sata procurilo kao kaplja. Stigao je pred veliku rupu u golemom deblu. Hrabro je zakoračio i umah se našao u komorici što je mirisala po smoli. - Dobro došao, momče! S nestrpljenjem čekam onoga koji želi zakraljevati vlastitim srcem - začuje Devor ugodan glas i spazi starca zlaćaste kose i brade. - Ja bih htio zakraljevati bar polovicom svijeta, ali za početak bit će mi dosta i manja kraljevina izvali Devor i ostane živ! - Onda si na krivom mjestu - odreže Nutrenko. Ja stvaram kraljeve koji vladaju svojim željama i osjećajima. Takvi

kraljevi žele samo ono što je dobro i osjećaju prema svakom simpatiju. Njima su nevažni moć i bogatstvo, a... - To me uopće ne zanima - upadne Devor zlatobradom u riječ. - Tja, tada te mogu samo poslati svom mladom učeniku Gazdovanu pa ti možda on pomogne - ponudi Nutrenko. - Nastavi kroz guštik i kad izbiješ na proplanak okružen jelama, zovni Gazdovana i ne brini se. Zlatokosi nije pravo ni dorekao, a Devor je već nastavio probijati se kroz guštik. Pola sata prohujalo je kao senjska bura i Devor se našao na proplanku okruženu jelama. Po njemu sjelo bijelo stado ovaca i janjadi. - Gazdovaneee! - zaurla Devor i odmah ugleda mladića rumenih obraza i mrke kovrčaste kose. - Što bi htio? - upita Gazdovan. - Da me učiniš kraljem - odgovori Devor kratko i jezgrovito. - Ovako zabadava, je li? - prasne u smijeh Gazdovan. Prvo ti “odguslaj” sedam godina u mojoj službi, a onda išti što ti drago! Devor se smrzne. Sedam godina? Užas! Pa ipak, ne bi li se isplatilo služiti? Napokon, što je sedam godina u usporedbi s cijelim životom! To će već nekako otrpjeti, a onda će sve do smrti kraljevati! - Može - pristane Devor.

••• Isteklo sedam godina i prvog dana osme, u cik zore, Devor zatraži svoju plaću. - E, moj momče - nasmijao se Gazdovan plaća ti je veća nego što misliš, premda nije ona kojoj se nadaš! Ja te kraljem učinit ne mogu, ali si služenjem zaradio da ti starina Živan otkrije svoju tajnu. Pa ti lijepo, ako ti se još mili kraljevati, uzmi put noge i otklipši Živanovoj špilji! Mrseći kroz zube pogrdne riječi Devor se obrne za sto i osamdeset stupnjeva. Put kao da se izdužio te je tek pod noć

mali koncil - MAK

29_31FraSonja.indd 30

23.11.2007 16:12:24

prispio do špilje bjelobradog čarobnjaka. Samo što je šaku prikučio vratima od šiblja, začuo je glas iz špilje: - Uđi, uđi, odavna te čekam. Devor uđe i od umora se skljoka kraj ognjišta. - Znam da si pošteno služio i zaslužio da ti odam tajnu svoje moći. Ja te ne mogu načiniti kraljem, nego te samo mogu pretvoriti u životinju kakvu god hoćeš i u kojemu god vremenu hoćeš. Možeš na primjer biti lav prije dva tisućljeća, ili slavuj u dalekoj budućnosti, ili medvjed sada u nekoj suroj planini. Tvoje je da izabereš, a moje je da ti osiguram ovo: ukoliko kao životinja izvršiš svoj zadatak, postat ćeš to što žarko želiš. - Postat ću kralj? - zabrza Devor. - Da, ako tada to još budeš želio - odgovori Živan. - No pazi, samo jednom smiješ promašiti! Ako ne izvršiš zadatak, nemaš pravo ništa zaželjeti. A pokušati još jednom, opasno je. Jer ako ni drugi put ne izvršiš zadatak, ne smiješ do smrti izgovoriti ni jednu životinju. Jer koju bi izgovorio, u nju bi se i pretvorio! - Pa... - udahne Devor duboko - ako mogu u prošlost, sviđalo bi mi se da budem... da budem deva što je nosila Isusu dragocjenu pomast! Samo što je to izgovorio, Devor se našao usred pustinje s teškim tovarom na leđima. Ispred njega klipsale su dvije deve s teškim bremenima, a kraj njih tri kralja u svili i kadifu. S neba sunce užeglo pa upržilo pijesak te se čini i ljudima i živini da po žaru gaze. Devor ubrzo osjeti kako mu niz grbu curi mast. - Bljak ! - frkne devinskim nosom pa odmakne od male karavane i baci se u pijesak. Pomast zacvrči kao ulje u vreloj tavi i Devor se smjesta nađe u ljudskom obličju usred Živanove špilje. - E, moj sinko, nisi izvršio svoj devinski zadatak i... - Daj mi drugu priliku - prekine Devor čarobnjaka - daj da budem ona deva što je Isusu nosila tamjan! I gle: evo ga opet u devinoj koži, usred vrele pustinje. Na grbavim mu leđima golem tovar tamjana. Pred njim put u pijesku utiru dvije nakrcane deve i tri kralja. Odjednom zdesna dokasa krasna devica. Mladica. Ljepotica. Devoru se pred očima zavrti desetak treperavih zvjezdica. Srce mu zakuca kao ludo.

- Ulovi me! - mazno šapne devica, gricne vreću na Devorovim leđima i potrči. Kao da se raspametio, Devor-deva pojuri za devicom tako hitro da mu je vreća na leđima poskakivala, a zrnca tamjana počela kao kišni mlaz sipiti iz rupe što su je provrtali devičini zubi. Što se više udaljavao od male karavane, trčao je brže jer mu je breme bivalo sve lakše. I kad je iz vreće ispalo i posljednje zrnce tamjana, Devor se u ljudskom obličju našao usred Živanove špilje. - Ni taj zadatak nisi izvršio - pomalo žalosno reče stari čarobnjak. - Molim te, daj mi još jednu priliku - zatuli Devor. - Hoću biti deva što je Isusu nosila zla... Uzalud je čarobnjak kriknuo: - Šuti! Devor je bio brži. I našao se usred vrele pustinje s teškim tovarom zlata na grbavim leđima. Pred njim su kaskale dvije deve s velikim bremenima, a uz njih tri kralja. Dva lica bijela poput mlijeka, a treći garav kao da se kroz dimnjak provukao. - Melkiore, Baltazare, još malo i zanoćat će - reče jedan. - A onda ćemo, Gašpare, opet spaziti zvijezdu vodilju odgovore ona dvojica. S istoka puhne ugodan povjetarac i do ušiju Devora-deve donese glas starog čarobnjaka: - Nemoj, momče, proigrati tu priliku! Izvršiš li zadatak, ugledat ćeš novorođenoga Kralja. Svemoćan je on, Stvoritelj je on i načinit će te na svoju sliku... Srce poskoči Devor-devi i ona žustro pohiti za kraljevima kao da nosi perje, a ne metal. Sonja Tomić mali koncil - MAK

29_31FraSonja.indd 31

23.11.2007 16:12:47

“NABORANA” KRIŽALJKA

PROSINA!KA PITALICA

Uz osam borova... ...do boži!nih darova!

SEDAM SLOVA - PET “ROŽI"A”: SVETO VRIJEME DO BOŽI"A! Na to!kicama na slici upiši rije! koju Matija ne može odgonetnuti!

DAROVITA DOPUNJALJKA

Upisanim slovima potrebna dopiši… i otkrit "eš tko je to i !ime, u prosincu, napunio !izmicu i !arapicu!

ZAGONETKE 32

mali koncil - MAK

32_42.indd 32

26.11.2007 16:54:48

božićna slastica za svakog makovca

“SALAMA” U OBLATNAMA

Jedna mama Romana poslala nam je neobičan recept, upravo za djecu i baš za Božić. Zašto za djecu? Zato jer se „salama” u oblatama pripravlja bez kuhanja ili pečenja! Zašto za Božić? Zato što je slatka kao i taj dan! Potrebno (za dvije „salame”): - oblate za kekse (to su one kvadratne) - 3 žumanjka - 20 dag šećera u prahu - 25 dag margarina (ili maslaca) - 5 - 10 dag otopljene čokolade za kuhanje - 25 dag običnih keksa s maslacem („petit beurre”)

Postupak: 1. Promiješajte mikserom žumanjke sa šećerom u prahu. 2. Valjkom za tijesto zdrobite i smrvite kekse pa ih dodajte u gornju smjesu… 3. Svemu pridodajte maslac i otopljenu čokoladu i promiješajte. Tako ste dobili konačni nadjev za „salamu”. 4. Oblatu stavite na mokru krpu i nakon nekoliko minuta je, praznu, lagano smotajte u svitak. Ostavite je takvu, smotanu, da stoji 10-ak minuta i poprimi taj oblik. 5. Potom oblatu razmotajte i premažite slatkim nadjevom. 6. Dakako, oblata sad ponovno postaje smotana, ali ovoga puta je još i punjena! I… salama je gotova! Ali… 7. Salamu stavite u hladnjak, da se malo „slegne” i stvrdne, tako da se može rezati i poslužiti gostima!

IZRADITE BOŽIĆNU ČESTITKU…

SRCE S VRATIMA - OD SRCA! Osim što su dobili nagradu za „naj-čestitku”, srce Lucije, Katje i Luke iz Ivanje Reke - točnije njihovu srcoliku čestitku - dajemo vam da se i vi okušate u izradi sličnih lijepih božićnih čestitaka za svoje najbliže i najdraže! 1. Na komadu tvrđeg kartona narišite srce. Isto tako (i iste veličine) i na lijepom crvenom kolažnom papiru. 2. Izrežite oba srca pa crveno tanko srce zalijepite na debelo kartonsko. 3. Na sredinu srca ulijepite bijeli kvadratni papir… 4. … i potom od kolažnog papira modre ili ljubičaste boje napravite „dvokrilni prozor” iznad tog bijelog kvadrata. Od žutog papira napravite i zvijezdu koja će resiti vaš „zatvoreni prozor”. 5. A kad taj prozor otvorite, ukazat će vam se lijepa narisana čestitka, kao ova koju smo mi primili, sa svim osobama skladne obitelji Klarić iz Ivanje Reke! Dakako, na tu bijelu podlogu možete narisati i nešto drugo - npr. betlehemsku štalicu, maloga Isusa… Ili jednostavno u taj prostor možete napisati lijepu, iskrenu božićnu čestitku!

Onakvu kakvu smo mi u uredništvu Maka najprimili na velikoj poleđini čestitka cijeloga velikog srca, gdje, između ostaloga, piše: “Ovo pismo piše moja mama, jer ja pišem jako velika slova, a kad puno pišem zaboli me ruka. Zovem se Lucija i imam 5 godina. Imam seku Katju (3,5 g.) koja mi je pomogla izraditi ovo srce i bracu Luku (2 g.) koji nas je ometao. Ovo je neobično srce s vratima i božićnom zvijezdom. Iza vrata je moja obitelj koja željno iščekuje da ih otvori novorođenom Isusu, tj. želimo da Isus uđe u naše srce i tu se nastani. S tom željom i nadom, želimo i vama urednicima Maka i svim makovcima od srca sretan Božić!” mali koncil - MAK

32_42.indd 33

23.11.2007 16:36:25

BOŽIĆNI PSIHOTEST Prosinac je „vrijeme darivanja”. Čuli ste to sigurno tisuću puta? Jasno, jer tu frazu smislili su trgovci da bi nas tjerali da kupujemo i trošimo, kupujemo i trošimo…! Stoga, baš u tom „mjesecu darivanja” stavljamo pred vas test koji bi vas trebao podsjetiti da je za vjernike svaki mjesec i svaki dan - „vrijeme darivanja”! Provjeri kakav si ti što se tiče darežljivosti! Jesi li katkad škrt, možda čak koristoljubiv? Ili si darežljiv? Jedan od onih kojima bi svaki dan mogli reći: „Ooo…, dobar dar!”

DOBAR DAR!

pitanja 1. Božićni darovi nezamislivi su ti… a) Bez okićenog božićnog drvca. b) Bez jaslica. c) Bez šarenih omota. 2. Što bi od sljedećeg najradije dobio na dar? a) Neki lijepi ukras, uspomenu za moju policu. b) Pjesmu, stihove koji su pisani baš za mene. c) Najnoviji model mobitela. 3. Da imaš mogućnosti darovati baš sve što poželiš i pomisliš, svojim roditeljima darovao bi… a) Sve petice u mojoj svjedodžbi. b) Novi auto. c) Kompjutor, DVD, digitalni „fotić” ili nešto takvo, obiteljsko. 4. Dogodi li ti se često na nedjeljnoj misi da u džepu nemaš baš ni jednog novčića za milodare, „lemozinu”? a) Nikad. b) Ponekad. c) Gotovo redovito. 5. Kada treba darivati doista raskošno i rastrošno, skupocjenim darovima? a) Kad jako volimo osobu koju darujemo. b) Kad uzvraćamo za isti takav dar.

c) Uvijek kad nam se dogodi da imamo mogućnosti za to. 6. Što misliš o tome kad roditelji djecu darivaju za odličan uspjeh u školi? a) To je normalno, dapače poželjno. b) Lijepo je to, ali samo ako je iznenađenje, a ne „trgovina” ili „ucjena”. c) To je nešto nepotrebno, jer već dobre ocjene su nam dar. 7. Što misliš o tome kada je dar - novac? a) To nije nikakav dar, tu nema ništa osobno! To ljudi daruju samo kad se žele riješiti te brige. b) To je vrlo pametno, jer onda poslije ljudi mogu kupiti baš ono što sami žele. c) Ne sviđa mi se to previše, ali priznajem da je u nekim situacijama to sretno rješenje. 8. Pozvan si na rođendan, a jako loše stojiš s novcima… a) Ispričat ću se da ne mogu doći, zbog nekog desetog razloga.

b) Naći ću nekoliko kuna za neku sitnicu, kojoj ću pridodati osmijeh! c) Potražit ću za dar knjigu, kapu ili nešto treće iz svojih ormara i polica!

c) Sam ću ga omotati i svojeručno napisati posvetu. 11. Dogodilo se da u svojoj garderobi imaš dvije potpuno iste majice… a) Nema veze, od viška glava ne boli! b) Pokušat ću jednu prodati nekome. c) Jednu ću darovati prijatelju (prijateljici).

9. Prijatelj te zamolio „žvaku”, a ti imaš još samo jednu u omotu… a) Dat ću mu je bez razmišljanja. b) Zatajit ću njeno postojanje. c) Dat ću mu je, bezbroj puta ističući kako mi je to zadnja!

12. Donio si rođendanski dar prijatelju, a on ga u onoj strci i uzbuđenju nije ni otvorio… a) Nisam to ni primijetio. b) Užasno! To je baš nezahvalno od njega. c) Ne uzbuđujem se, ionako će poslije na miru vidjeti tko mu je što darovao.

10. Kupio si nekom rođendanski dar. Kako ćeš ga omotati, urediti i opremiti? a) Nikako, to ionako nije važno. b) Dat ću da to obave stručno, u trgovini, s lijepom čestitkom.

BODOVI a b c

1 2 5 3

2 4 5 3

3 5 4 1

4 4 2 0

5 3 0 4

6 0 3 5

7 5 1 3

8 1 5 4

9 10 11 12 5 1 2 4 2 3 0 1 1 5 5 3

mali koncil - MAK

32_42.indd 34

23.11.2007 16:39:10

REZULTATI Do 19 bodova: „DAM…- DAJ!” Ti uopće ne znaš što je to dar! Jer, „darivanje” je za tebe samo - trgovanje! Drugim riječima, dat ćeš dar samo onima koji će ti stostruko uzvratiti! I prema tome ćeš „mjeriti” koliki će tko dar od tebe dobiti. Tvoj dar ne ide iz srca, već „iz računa”! Dakle, ne samo da si „dubinski škrt”, već si koristoljubiv! Hmmm… jesi li ti zaista dijete? Do 20 do 28 bodova: „ŠKRTIĆ” Uvijek ti je pomalo teško dati nešto od sebe… Sreća pa novce za darove tvojim prijateljima još uvijek daju tvoji roditelji, jer ti od svoje ušteđevine teško da bi ikome darovao više od deset kuna! Isto je i s darivanjem, čak i posuđivanjem svojih stvari… Sve tvoje ti je toliko drago, pravo „blago” koje nerado dijeliš…

BOŽIĆNI NAJDAROVI MENI JE NAJDRAŽA BOŽIĆNA JELA!

ČIM JE STAVIMO U KUĆU, SVE ŽIVNE!

Živa je istina što govori Živko! Zimzelena stabla od davnina su simbol života. Upravo zato božićno drvce je u našim domovima znak Isusova rođenja, ali i vječnoga života koji nas uz njega očekuje. Po jednoj legendi, jela svoju ulogu može zahvaliti sv. Bonifaciju (8. st.). On je posjekao hrast, koji su pogani smatrali „svetim drvom”, da bi tako označio kraj njihovih pogrješnih vjerovanja. A onda je, legenda zbori, iz posječenog hrasta izrastao - bor!

A MENI SU “NAJ” JASLICE ISPOD TE JELE... UZ NJIH SE I DAROVI DIJELE! Jaslice su divan, slikoviti prikaz Isusova rođenja. O njihovu nastanku saznajte više od sv. Franje Asiškoga, na 29. stranici ovoga Maka! A ovdje vas pozivamo da sami izradite svoje jaslice, jer bezbroj je materijala od kojih to možete učiniti: drvo, karton, komušina, kamen, gips, plastelin, kolaž-papir…

TIHA NOĆ, SVETA NOĆ, LA, LA... NAJDRAŽE SU MI BOŽIĆNE PJESME! Do 29 do 38 bodova: „DAR-KO” Za tebe je dar još uvijek ponajviše ? stvar! Rado primaš darove, rado ih i daješ, naravno kad imaš otkud. Pritom, jako ti je važno da dar bude lijepo umotan, da efektno izgleda, da bude „cool”, tako da ga svi primijete i upamte. Očekuješ neskrivenu zahvalnost za dar koji si dao, premda sam često nisi takav, pa nerijetko samo „frkneš” nosom kad dobiješ nešto… Do 39 DO 48 bodova: „DAREŽLJIVKO” Ti si doista darežljiv! Daruješ „šakom i kapom” i najradije bi svima kupio po jedan dvorac, jahtu ili dijamantni prsten! No, rijetko možeš biti tako široke ruke… Ali, zato si spreman isprazniti i svoje police s najdražim igračkama ili majicama, sve da bi drugom nešto darovao, da bi ga iznenadio! To je zato što se i sam silno veseliš svakom daru, malom ili velikom! 49 i više bodova: „SEBEDAM” Tvoja je darežljivost ona istinska, koja nadmašuje obične predmete! Jer, ti si shvatio da dar nije samo stvar, već da dar - i to onaj najbolji - može biti „običan” osmijeh, zagrljaj, tješiteljski stisak ruke. Dobar dar je i poklonjeno slobodno vrijeme, telefonski poziv osamljenom, posjet bolesnom prijatelju… Najviše voliš baš te darove koji se ne mogu „opipati”, ali najdulje traju!

Istina je da je „Tiha noć” vjerojatno najpoznatija božićna pjesma na svijetu. Napisao ju je dan prije Badnjaka 1818. austrijski svećenik Joseph Mohr u selu Oberndorfu, a uglazbio njegov župljanin Franz Gruber. No, istina je i to da Hrvati imaju možda najljepše, „najpotpunije” božićne pjesme! U njima nisu samo „snijeg” ili „zvončići”, već cijelo evanđelje, kako su za njihove tekstove to rekli i umni teolozi.

I ONDA, S PJESMOM NA... POLNOĆKU! TO JE MENI “NAJNAJ”! Ponoćna božićna misa doista je izuzetno, lijepo, svečano i važno okupljanje vjernika. Bogoslužje za tu priliku je posebno, a stvoreno je još u 5. stoljeću, po uzoru na jeruzalemsko. Njime se obnavlja spomen na Isusovo rođenje u Betlehemu, prema Lukinom evanđelju.

IPAK, NAJVEĆI BOŽIĆNI DAR JE MALI... ISUS! Pravo zbori Blaž, tek Isus svemu daje draž! Isus koji se rađa u betlehemskoj štalici, u obiteljskim jaslicama, u božićnim pjesmama, na misi ponoćki i - ponajviše - u našem srcu! mali koncil - MAK

32_42.indd 35

23.11.2007 16:39:36

BOŽIĆNE ZAGONETKE

BETLEHEMSKI ZOO 5

DVIJE DVIJE PJESME, PJESME, JEDNA JEDNA RIJEČ! RIJEČ! Svi radosno božićne pjesme zapjevasmo! Jeste li i vi primijetili kako je jedna te ista riječ istodobno zadnja i prva u dvije različite, a prelijepe hrvatske božićne pjesme? Otkrijte tu riječ (ali i cijele naslove tih dviju pjesama) u obojenim poljima ove dvostruke ispunjaljke!

2 3

UZ POMOĆ BROJEVA UVRSTI SVE NARISANE ŽIVOTINJE U ISPUNJALJKU! POTOM U POLJA S KRUŽIĆIMA DODAJ JOŠ POTREBNA SLOVA DA DOBIJEŠ NAZIV KUĆICE DO KOJE JE BOŽIĆNA ZVIJEZDA SVE TE DRAGE STVOROVE DOVELA DA VIDE MALOGA ISUSA!

TUŽAN (BLAG)DAN U RADOSNO DOBA (premetaljka)

Oh, te JADNE IVANČICE što ih mali zloćko zgazi. Stradale k’o dječje lice Herodu na smrtnoj stazi!

mali koncil - MAK

32_42.indd 36

23.11.2007 16:42:17

“PUTUJUĆA” ISPUNJALJKA U dvostrukoj, “putujućoj” ispunjaljci otkrij...

OSMOSMJERKA S 20 i JEDNIM DAROM! U OSMOSMJERCI PRONAĐI SVIH 20 “MALIH” NARISANIH DAROVA - TAKO DA U PREOSTALIM, NEZAOKRUŽENIM SLOVIMA Prvopričesničke proslave pune su svakovrsnih slastica… Pronađi u osmosmjerci sljedeće: BOMBONI, ČOKOLADA, JAGODA, KIKIRIKI, OTKRIJEŠ ONAJ JEDAN KIVI, KEKSI, KOLAČ, NARANČA, ŠTAPIĆI, VIŠNJA. JEDINI, PRAVI I VELIKI Kada to učiniš… - ostat će ti u osmosmjerci još ono najbolje, glavno jelo BOŽIĆNI DAR! svakoga prvopričesnika! (Sastavile: Mihaela i Ivana) SLATKO, KISELO, SLANO... I DUHOVNO!

Konačno rješenje:

mali koncil - MAK

32_42.indd 37

23.11.2007 16:43:05

Likovi: - lutka Isus - Marija - sv. Josip - 4 dječaka - 4 djevojčice - „teta” u vrtiću - veliki anđeo - mali anđeli - Tri kralja - pastiri

Scena: Dnevni boravak u vrtiću, u kojem djeca dovršavaju uređivanje i kićenje bora. Nasred stola prazna štalica. Djeca marljivo uređuju prostoriju i pjevaju prvu kiticu pjesme „Veselje ti navješćujem”.

Prvi dječak: „JOŠ JE MALI U TOJ ŠTALI”, MI SMO SLOŽNO ZAPJEVALI. (Približi se praznoj štalici.) JA ISUSA JAKO VOLIM, RECITE MI, TO VAS MOLIM: „A GDJE SADA ON SE KRIJE? KAKO VIDIM, OVDJE NIJE!” Prva djevojčica: NAŠA TETA LUTKE PRAVI, U ŠTALICU DA IH STAVI. Drugi dječak: SVE ĆE TADA LJEPŠE BITI. BAŠ ĆEMO SE VESELITI! Druga djevojčica (uzima iz štalice prazne jaslice): VIDI OVE JASLE MALE, JEDVA SU U ŠTALU STALE… Treći dječak: KAKO JE TO TUŽNO BILO DA SE ONO DIJETE MILO ZBOG OPAKIH I ZLIH LJUDI U JASLAMA PORODILO! Treća djevojčica: O JASLAMA PJESMU ZNAMO, HAJDE DA JE ZAPJEVAMO! (Pjevaju prvu kiticu pjesme „Djetešce nam se rodilo”.) Četvrti dječak: OVE RIJEČI LIJEPO ZBORE. ZA ISUSA SRCA GORE! ALI VEĆ JE TAMA SVUDA, A TETE JOŠ NIOTKUDA… Četvrta djevojčica: I ISUSA PLAŠI TAMA, ZOVIMO GA PJESMOM K NAMA!

ISUS U

MOŽDA ĆE U OVOJ NOĆI U NAŠ VRTIĆ S NEBA DOĆI.

O, MARIJO, POMOZI MI! ZBOG NERVOZE OPROSTI MI!

Marija (gladi tetu po glavi): ODBACI SVE BRIGE SVOJE I KRPENE LUTKE TVOJE. ŽIVI ISUS SADA TU JE, A DJEČJA SE VIKA ČUJE.

(Pjevaju: „Dođi, dođi nam, Isuse, o, dođi, Isuse” - tri puta.)

(Teta stavlja lutke u štalicu u kutu sobe. Utrče djeca s darovima. Teta ih obilazi, miluje i ljubi.)

(Ulazi skromno odjevena Sveta Obitelj. Marija nosi Isusa obučenog u tanku haljinicu.)

Drugi dječak: ZA ISUSA EVO DEKA! (Marija njome omata Isusa.)

Marija: PRED VAŠ VRTIĆ MI SMO STALI, PA S VAMA I ZAPJEVALI. (Ogleda se po sobi.) O, KAKO STE DOBRI BILI, SVE STE LIJEPO UREDILI. Sv. Josip (gleda praznu štalicu): A ČAK STE I MUDRI BILI, ŠTALU PRAZNU OSTAVILI. (Odnosi štalicu u kut sobe.) SAD VAM VIŠE I NE TREBA, MI SMO ŽIVI SIŠLI S NEBA.

Druga djevojčica: TRI KUTIJE TRAJNOG MLIJEKA! (Daje vrećicu sv. Josipu.) Treći dječak: PELENE ĆE DOBRO DOĆI I PO DANU, I PO NOĆI! (Stavlja ih na pod, uz Marijine noge.)

Prvi dječak: SVE NAS TO VESELI JAKO, AL’ VAMA BAŠ NIJE LAKO: GOLI, BOSI, BEZ IČEGA, AL’ UZ NAS ĆE BITI SVEGA. Prva djevojčica: TU NAS MALO PRIČEKAJTE! NAŠU TETU DOČEKAJTE! (Istrče sa scene. Marija sjedne na stolicu i pjeva pjesmu „Oj, djetešce moje drago”. Sveti Josip stane iza nje.) Teta (zbunjeno i uplašeno utrči u sobu noseći lutke za štalicu): ŠTO SE SADA OVDJE ZBILO? KUD SE DJEČJE JATO SKRILO? (Klekne pred Mariju.)

mali koncil - MAK

32_42.indd 38

23.11.2007 16:45:30

VRTIĆU

Božićni igrokaz za malene Napisala: Ankica Svirač

Treća djevojčica: KAD SE ISUS PLAČEM JAVI, U USTA MU DUDU STAVI. (Daje dudu Mariji.)

Sv. Josip: O, RADOSTI! O, MILINE! GLEDAJ, OČE, IZ VISINE! SAD I NJEMU HVALU DAJMO, RADOSNO MU ZAPJEVAJMO!

(Nastavljaju pjevati „Raduje se Marija…” Na riječi „anđeo pjeva Glorija”, ulaze anđeli i do kraja kitice „lepršaju” pozornicom.)

Četvrti dječak (svetom Josipu): IZ TOPLOG SI STIGO NEBA, AL’ OVDJE TI KOŽUH TREBA. (Zaogrće ga i pomaže mu da se obuče.)

(Pjevaju prvu kiticu pjesme „Radujte se narodi”. Čuje se na kraju zvuk zvona.)

Veliki anđeo: AL DA ZNATE, NISMO SAMI! VIDJELI SMO MI U TAMI DA ĆE K VAMA OVE NOĆI JOŠ MNOGI NA POKLON DOĆI.

Četvrta djevojčica (Mariji): ZA TEBE JE MEKA VESTA! KAD POĐEŠ IZ OVOG MJESTA, MOŽE PUTEM HLADNO BITI, NEK’ TE TADA ONA ŠTITI.

Teta: ŠTO JE SADA OVO BILO? ZVONO SE JE OGLASILO! Drugi dječak (trči prema vratima i gleda van): STIŽE NEKI OBLAK BIJELI DA NAS MALO RAZVESELI, A ANĐELI NJEŽNI, MALI, IZ NJEGA SU ISTRČALI!

(Ulaze pastiri noseći darove, stavljaju ih na stol, a svi pjevaju „O, pastiri, čudo novo”. Dolaze Tri kralja.) Prvi kralj: IZDALEKA MI SMO POŠLI, DO ISUSA DA BI DOŠLI. Drugi kralj: DAROVE SMO PRIPREMILI I SVE KUĆE PRETRAŽILI. Treći kralj: NA PAMET NAM PALO NIJE U VRTIĆU DA SE KRIJE. (I oni stavljaju darove na stol. Svi pjevaju „Sveta tri kralja dare nose”.) Teta: TKO JOŠ NE ZNA, NEK’ PROSUDI, DA SU OVI MALI LJUDI ZA ME DAR NAJVRJEDNIJI, A ISUSU NAJMILIJI. (Djeca se okupe oko nje i maze se.) Marija: BRAVO, TETA! TAKO TREBA! SVI ONI SU DARAK S NEBA. A SAD RADOST SRCU DAJMO, MALOM KRALJU ZAPJEVAJMO! (Svi se zagrle ili podignu ruke i pjevaju „Narodi nam se”.)

KRAJ mali koncil - MAK

32_42.indd 39

23.11.2007 16:45:49

- Mama, doktorirao sam filozofiju! - Doktor filozofije? Bože dragi, kakvih sve bolesti ima na tom svijetu! - začudi se majka.

TALIJANSKI ROŠTILJ

HLADNOĆA

METALI

Vjeroučiteljica zadala djeci da naslikaju štalicu s Isusom, Marijom i Josipom. Perica zaboravio napraviti zadaću pa je na brzinu narisao samo štalicu. Vjeroučiteljica: - Zašto si nacrtao samo štalicu bez Isusa, Marije i Josipa? Perica: - Hladno im je gospođo vjeroučiteljice. Ušli su dublje u štalicu!

Učitelj kemije pita Anicu: - Reci, koji je metal proziran? - Onaj rešetkasti na zatvorskom prozoru!

Nikola rješava križaljku pa zapitkuje tatu. - Tata, tu mi piše „vidi sliku”, a ima pet slova. Što da upišem? - Pa jasno, upiši: „Vidim!” (Šalu poslala Andreja iz Ivanca)

ša le

( šalu poslao Draženko iz Širokog Brijega)

NE...

Na satu tjelesnog djeca leže na leđima i u zraku vrte nogama - voze bicikl. Svi postupaju po uputama, samo mali Ivica drži noge u zraku i ne miče ih. -

EVANĐELJE?

KRIŽALJKA

NEBO Na satu vjeronauka vjeroučiteljica pita učenike: - Tko želi doći u nebo, neka digne ruku. Svi dignuše ruku, osim Ivice. - Što je Ivice? Ti ne želiš doći u nebo? - Ne, mama mi je rekla da iz škole moram ravno kući! (Šalu poslao Marko iz Svete Nedelje)

CJEDILJKA

KOD FRIZERA

Mama zove: - Djeco, jeste li vidjeli negdje moju cjediljku? - Ja sam je vidio! - viče Miro -

Dolazi Ivo kod frizera: Dobar dan! Može li jedno šišanje? - Može, može! Kako želite? ljubazno će frizer. - Ovako, majstore! - poče Ivo - S jedne strane glave ostavi mi rupu u kosi veličine šake, s druge strane četiri manje rupice. Neka mi repovi budu neravni, a šiške ukoso i neka budu rijetke. - Hm…, ne znam hoću li vas znati tako ošišati - reče frizer. - Prošli puta si znao, „majstore”!

NE! HMM...? A DA NIJE...?

DOBRO, SMIJEM LI PROČITATI I NEKU STRANICU IZ MAKA!?

MOLIT -VENIK?

vic & tici

OHO, ČITAMO!

PSALMI?

“BICIKLISTI”

- Zašto Talijani ne prave roštilj? - Zato što bi im špageti propadali između rešetaka.

KOD LIJEČNIKA

MM... NEE!

Dolazi Ante kod privatnog liječnika, a na vratima piše: „Prvi pregled 100 eura, drugi pregled 50 eura.” Uđe Ante i reče: „Dobar dan, doktore, evo mene opet!”

SUSJEDSKI LOPOVI I POLICAJCI - Zašto ste ukrali taksi? - pita sudac kradljivca. - Pa, gospodine suče, lijepo sam pitao prometnog policajca kako da najbrže stignem do aerodroma… - I…? - On mi je rekao da „uzmem taksi”! (šalu poslala Mateja iz Zagreba)

DOKTORI Vraća se mladi svećenik iz Rima, pa se hvali baki:

Ivice, što ti glumiš? Jesi li razumio kako treba vrtjeti nogama? - vikne učitelj. - Jesam, učitelju, ali ja upravo bicikl vozim niz brijeg.

DOBRE VILE - Koje su dobre vile najbolje vile? - Kineske, jer imaju dva štapića!

PUTOKAZ Pita žedan čovjek u pustinji beduina kako će stići do vode. Beduin mu odgovori: „Idi ravno pa u četvrtak skreni lijevo.” (Šalu poslala Martina iz Solina)

Bila je puna rupa pa sam je bacio u smeće! (Šalu poslala Mateja iz Ljubeščice)

CVIJEĆE Stoji mladić na trgu, ispod sata, s buketom cvijeća u ruci. Nailazi postariji muškarac, dobro ga pogleda pa reče: - E, moj mladiću, tako se to ne radi! Djevojku se ne čeka s umjetnim, već sa živim cvijećem! - E, moj gospodine odgovori mladić - Kad sam je prvi puta čekao sa živim cvijećem, uvenulo je prije nego je došla!

Starija žena govori susjedi: - Gospođo, što se to zbiva da vam muža nikako ne viđam? - Da…, muž mi je naglo umro, nepunih mjesec dana nakon našeg vjenčanja… - Ah, što ćete… - reče starija susjeda - No, bar se jadnik nije dugo mučio.

PRVA MJESTA Na susretu poslovnih ljudi razgovaraju Japanac i Hrvat. - Meni je na prvom mjestu Japan, pa posao, a na trećem obitelj! - hvali se Japanac. - Ha, a meni obratno! Na prvom mjestu obitelj, pa posao, a na trećem Japan! uzvrati Hrvat.

mali koncil - MAK

32_42.indd 40

23.11.2007 16:47:07

mali koncil - MAK

41_Slikoprica.indd 41

23.11.2007 16:51:09

mozgalice 1. LAŽE LI SUMNJIVAC? Odvjetnik tužitelja pokazuje nož osumnjičeniku i pita ga je li taj nož već vidio. Odgovor je: „Ne!” Sutradan, u sudnici, odvjetnik mu pokazuje isti nož i postavlja mu isto pitanje. Ovog puta odgovor je: „Da!” Je li čovjek lažac?

2. LOPOČIJADA List lopoča pao u jezerce... Tamo se biljka počela širiti, svakog dana udvostručujući pokrivenu površinu . Nakon 100 dana lopoč je prekrio cijelo jezero! Koliko mu je vremena trebalo da prekrije polovinu jezera?

3. KAKO DO NOVCA? Jedan čovjek želi preko potoka jer su mu rekli da tamo leži na travi novčanica od 300 kuna. Ali mostića nema, a potok je hladan... Što biste mu preporučili?

4. MRAV, MAČAK ILI SLON? Zamisli da imaš konac dužine 40 000 kilometara, koji opasuje zemaljsku kuglu i leži priljubljen uz površinu Zemlje. Kad bi konac prerezao pa na nj nadovezao još jedan metar istog konca, onda taj malo produženi konac više ne bi bio uz tlo, nego malo iznad Zemlje. Bi li se ispod konca mogao provući mrav, mačka, ili čak slon?

5. TKO BRIJE BRIJAČA? Na vratima brijačnice stoji natpis. „Brijem samo one koji se ne briju sami!” Recite, smije li se brijač brijati u svojoj brijačnici?

ODGOVORI: 1. Ne mora biti lažac! Kad je odgovarao na sudu rekao je istinu, jer je nož zaista vidio - i to dan prije kod odvjetnika! 2. Samo jedan dan, jer je zadnjeg, 99. dana samo udvostručio već pokrivenu površinu. 3. Da se ostavi jalova posla! Ne postoje novčanice od 300 kuna! 4. Osim mrava mogla bi se provući i mačka, jer će između konca i Zemlje nastati razmak od oko 16 cm! Ako ne možete vjerovati da je produžetak konca od samo jednog metra doveo do tog rezultata, pitajte matematičare, koji će vam potvrditi da je račun točan. Povećavanjem opsega kruga povećava se i njegov polumjer. 5. Odgovor je nemoguć: Ako se brijač sam brije, onda se prema oglasu ne bi smio brijati u brijačnici. A ako se sam ne brije - onda bi se prema oglasu trebao tamo brijati. Znači: brijač koji bi se držao tog oglasa ne može postojati!

ZAŠTITA OKOLIŠA „POSAO” JE ZA SVAKOGA

Dajmo i mi svoj eko-doprinos!

Države i razne organizacije poduzimaju opsežne mjere za čuvanje prirode i okoliša, ali i svi mi u svakidašnjem životu u kući, trgovini, vrtu itd. možemo pomoći da naš planet bude čišći i zdraviji. Ti savjeti možda vam izgledaju sitni, beznačajni, ali kad bismo ih se svi pridržavali…

U KUĆI: • Ugasite televizor i druge aparate kad ih ne rabite. I ono malo crveno svjetlo znači da se struja troši, pa i to doprinosi općem (globalnom) zagrijavanju Zemlje. • Štedite vodu: i dok perete zube, nemojte pustiti da voda beskorisno teče! Vodu u kojoj ste prali povrće iskoristite za zalijevanje cvijeća. • Stare baterije i akumulatore ne bacajte u smeće nego u posebne spremnike za takve materijale (bolje je rabiti baterije koje se mogu ponovno puniti, akumulatorske). • Stari papir, staklo i plastiku stavljajte u kontejnere za takav otpad. • Nemojte kupovati razni pribor koji se nakon uporabe baca, npr. kartonske i plastične tanjure, vilice, čaše.

U TRGOVINI: • Donesite sa sobom torbu u koju ćete spremiti stvari koje kupite. Ne morate stalno uzimati nove plastične vrećice! • Kupujte proizvode s oznakom da su prirodni, ekološki zdravi, organski. • Ne kupujte vodu za piće, ako je voda iz vašeg vodovoda zdrava. Plastične boce povećavaju zagađivanje. • Kupujte proizvode za čišćenje koji su biološki razgradivi, kako kemikalije iz njih ne bi onečišćavale vodu i tlo. • Kupujte kućne aparate i potrepštine koje troše manje struje, npr. štedne žarulje umjesto običnih. • Tražite reciklirani papir, tj. onaj koji je napravljen od starog papira, a ne od novih sirovina (drveta).

To možete mirno gledati?

mali koncil - MAK

32_42.indd 42

23.11.2007 16:54:06

“DESET ZAPOVIJEDI” NA DJEČJI NAČIN 1. Vjeruj u jednoga Boga. 2. Moli se Bogu i redovito idi na misu. 3. Ne puši. 4. Ne psuj. 5. Saslušaj druge. 6. Budi svoj. 7. Idi redovito u školu. 8. Poštuj starije. 9. Ne budi lijen. 10. Jedi zdravo. Edo Plahinek i Vibor Pržulj, 6. r., OŠ Omišalj

SUNCE

ZVIJEZDA BOŽIĆNE NOĆI Ja sam mala zvijezda, kao i drugi svi. Stoga, nemoj me se bojati. Kad sam dobra, svijetlim ja. Kad sam loša, nikada. Ne pokušavam nikom idol biti, ja samo želim Krista slijediti. Lucija Dlab, OŠ F. K. Frankopana Zagreb

SRCE Hvala ti, Bože, što si mi dao tijelo. Hvala ti za ovaj zrak. A najviše ti zahvaljujem na ovom srcu koje tebe voli! - Emanuel “Božićno drvce”, Beata Brechelmacher, 2. r., OŠ A. Mihanovića Slavonski Brod

Šarić, 2. r., OŠ Barban

Divni dar Boga raste s danom u nebesa! Pruža nam toplinu od jutra do sutra! To ogromno tijelo k’o veliko djelo. Stoji nad nama kao anđeo čuvar, u tuzi i radosti, starosti i mladosti. Dok je ono s nama i mi imamo dana! Paula Spretnjak, 4. r., OŠ Lj. Babića Jastrebarsko

POHVALNICA

“Božićni dar”, Ivana Petričević, Grožnjan

Draga mama! Hvala što me pereš, češljaš, učiš lijepom ponašanju, igraš se sa mnom, kuhaš i udovoljavaš svakoj mojoj želji. Hvala što bdiješ kada sam bolesna i liječiš me. Hvala što organiziraš proslave moga rođendana, koje uvijek budu veoma lijepe i vesele. Svaki dan moga života uz tebe je lijep i radostan. Kako da ti zahvalim što si baš mene rodila? Ja znam da je tako htio dragi Bog. Hvala tebi i Bogu. Hvala ti što si mi dala lijepo ime Nika, a pošto sam se rodila na dan Svete Ane, kršteno ime mi je Ana. - Nika Pušeljić, 3. r, Osijek

ZRNCE MIRA Danas ću ti ruku pružiti, s bolesnom bakom ću se družiti, s tobom ću popričati, sestri se ispričati… I oni što su gladni znali biti, danas će se nasititi! I oni što su znali prositi, danas će osmijeh na licu nositi! Pa… valjda i u tvoju dušu dira jedno malo „zrnce mira”? Stanka Vodopić, Dubrovnik

ZAHVALA ISUSU Zahvaljujem ti, Isuse, što si mi dao da primim sakramente pričesti i ispovijedi, što si cijele godine uz mene stajao i ljubav svima darivao. Isuse, mogla sam lani proći s pet, ali nisam učila. Zahvalit ću ti na četvorki, za mene je to isto dobra ocjena. - Anđela Mikulić, 3. r., Biograd na Moru

“Štalica”, Danijela Kraljić, OŠ H. Badalića Slavonski Brod mali koncil - MAK

43PIRI.indd 43

26.11.2007 8:51:59

I ONI SU ZAPJEVALI!

PASTIRA SLAVE! - P. (premetaljka)

Večeras se pjeva, svira, do ponoći nema mira! Budne su i dječje glave! Kažu svi: pastira slave! Od četvrtog se stoljeća svog sveca Crkva sjeća! U božićnoj noći i oni su zapjevali! Zapravo… i u naslov božićne pjesme ušli”! O kome (i kojoj pjesmi) je riječ otkrit ćeš vodoravnim čitanjem elenih polja - a u žutima ćeš pronaći naziv mjesta u kojem su, zajedno sa svojim ovčicama, održali svoj “noćni koncert”!

BOŽIĆNE ZAGONETKE BOŽIĆ SA ZAGONETKAMA BOŽIĆNI BROJ MAKA - PUN ZAGONETAKA! ZA SVAKOG PONEKA: RJEŠAVA BRACO, SEKA… I TATA, I MAMA TAD SU RADO S NAMA! A DESET RAZLIKA IZMEĐU TIH SLIKA PRONAĆI ĆE LAKO ČAK I MAČAK CAKO!

mali koncil - MAK

44_52.indd 44

26.11.2007 9:04:13

PRIČOBOJANKA: ANĐELI SVIRAČI NA VRH ŠTALICE U KOJOJ SE RODIO ISUS SLETJELI ANĐELI SVIRAČI PA SVIRAJU O TIHOJ I SVETOJ NOĆI. NAJVIŠI ANĐEO IMA PLAVU KOSU, RUŽIČASTA KRILA I HALJINU. AUREOLA (ONAJ KRUŽIĆ OKO GLAVE) MU JE NARANČAST. ANĐEO KOJI SJEDI IMA CRVENU KOSU, SVJETLO-MODRU HALJINU, TIRKIZNA KRILA I TAMNOMODRE PAPUČE. AUREOLA MU JE ŽUTA. DO TOGA ANĐELA STOJI JEDAN S KRATKOM SMEĐOM KOSOM I CRNIM OČIMA. HALJINA MU JE SVJETLO, A KRILA SU MU TAMNOZELENA. PRED NJIM KLEČI CRNOKOSI ANĐEO S LJUBIČASTIM KRILIMA I SVJETLO RUŽIČASTOM HALJINOM. AUREOLA MU JE PLAVA.

ZADATAK: NAUČIMO IMENA GLAZBALA! 1. VIOLINU SVIRA… A) NAJVIŠI ANĐEO. B) ANĐEO KOJI KLEČI.

2. VIOLONČELO SVIRA… A) ANĐEO KOJI KLEČI. B) ANĐEO KOJI SJEDI.

3. FLAUTU SVIRA… A) NAJVIŠI ANĐEO. B) ANĐEO S KRATKOM KOSOM I CRNIM OČIMA.

4. OKARINU SVIRA… A) ANĐEO KOJI KLEČI. B) ANĐEO KOJI SJEDI.

mali koncil - MAK

44_52.indd 45

26.11.2007 9:04:42

moja nova knjiga ZA RAST U DOBROTI I LJEPOTI „Anđeo čuvar”, „Moj susret sa sv. Nikolom”, „Repatica ljepotica” i „Najljepše ruke” četiri su nove slikovnice u izdanju Glasa Koncila i Maka! Svaka je knjiga jedna lijepa priča, za najmanje đake (i za njihove djedove i bake, ako na svoja koljena stave svoje unuke lake). Sve četiri priče napisala je autorica Jelica Gjenero, koja „djecu voli, i onu kod kuće, i onu u školi” - zato jer je majka troje djece, a uz to i vjeroučiteljica u školi. Već sami naslovi priča upućuju da je riječ upravo o zgodama vezanima uz adventsko i božićno razdoblje. Zasigurno će vas privući svojom blagošću i zanimljivim zapletima. Osim toga, koje to dijete ne voli susret sa svetim Nikolom ili „praćenje” zvijezde repatice koja će ga odvesti do najljepše štalice na svijetu? Anđeo čuvar, pak, potreban nam je svakoga dana, a hoće li ga junakinja naše priče doista i vidjeti, otkrijte sami! Kakve su i čije najljepše ruke na svijetu, saznat ćete u četvrtoj slikovnici... Kako priče najbolje razumiju djeca, tako su slikovnice ilustrirane - dječjim crtežima! Neke od njih izradili su vjeroučenici same autorice priča, neke oni koji su slali svoje radove na tradicionalni natječaj „Jaslice moga kraja”, koje galerija „Kraljice Mira” u Pušči organizira s Malim koncilom, a neke crteže izradili su sami makovci, šaljući ih godinama svome Maku, da bi ga iz mjeseca u mjesec uljepšavali! I, da sve bude još ljepše - uz četiri objavljene slikovnice najavljuje se još čak šest novih priča iste autorice: „Kameno selo”, „Maslina”, „Princeza od rogača”, „Sedam darova”… Zapravo, ukupno 10 darova za radosno djetinjstvo i odrastanje u dobroti i ljepoti!

MLADIĆ SVETOGA ŽIVOTA

CARLOVA „AUTOCESTA ZA NEBO” Nedavno se u talijanskim knjižarama pojavila neobična knjiga „Euharistija - moja autocesta za nebo”, životopis Carla Acutisa, 15-godišnjaka iz Milana, koji je 12. listopada 2006. godine umro od leukemije. Carlo Acutis (1991. - 2006.) bio je običan mladić našega doba, sličan mnogim drugim tinejdžerima. Išao je u školu, imao prijatelje i veliku ljubav prema računalima. No, istodobno je bio veliki prijatelj Isusa Krista. Gotovo svakog dana je sudjelovao na misi, molio je krunicu, klanjao se Presvetom... A nekoliko dana prije smrti svoj je život posvetio Gospodinu za Crkvu i papu. Umro je s 15 godina od leukemije. No, nakon smrti taj mladić nije jednostavno zaboravljen. Objavljena je knjiga o njegovu životu, a u njegovom rodnom mjestu se sve priprema za pokretanje postupka za njegovo proglašenje blaženim. Njegova majka Antonia za Radio Vatikan rekla je kako se Carlov život može opisati jednom njegovom rečenicom: „Euharistija je moja autocesta za nebo.” Premda je živio intenzivnim duhovnim životom, radosno je proživljavao mladost, što je utjecalo na sve njegove vršnjake. Bio je nadaren za informatiku, što je nesebično stavio na raspolaganje bližnjima. Bio je velikodušan sa svima, od useljenika do nesposobnih, od djece do prosjaka. U njegovu društvu su se svi osjećali kao uz izvor bistre vode. Njegovo hrabro suočavanje s bolešću i smrću mnoge je uvjerilo kako je u njemu bilo nešto posebno. Kad bi ga liječnik pitao kako se osjeća, odgovarao bi: „Ima ljudi koji puno više trpe od mene!” S obzirom na mogućnost pokretanja postupka za proglašenje blaženim toga neobičnog mladića, Francesca Consolini, postulatorica za kauze svetih pri Milanskoj nadbiskupiji, istaknula je kako je lik mladoga Carla veoma zanimljiv. „S veseljem je živio svoju mladost, bez drama, napetosti i straha; bio je sretan što je mlad, svaki dan je uživao u svojoj mladosti. Njegova mu je vjera, čista i čvrsta, pomogla da bude iskren prema sebi i drugima. Bio je osjetljiv na probleme i situacije prijatelja, vršnjaka i svih s kojima se susretao. Život je prihvatio kao dar Božji, kao odgovor na Gospodinov poziv.” Pritom, živio je životom svojih vršnjaka, uživao u njihovome prijateljstvu. Shvaćao je vrednotu svakodnevnoga susreta s Isusom u Euharistiji, nije to bila bolesna ili običajna pobožnost, dapače, drugi su ga voljeli i uvijek željeli biti s njim radi njegove jednostavnosti i živosti. Carlo Acutis je izvrstan primjer kako je moguće i u mladosti živjeti svetim i uzornim životom. Tako bi taj mladić svetoga života mogao postati uzor mnogima - uzor sasvim drugačiji od danas uobičajenih popularnih mladenačkih „zvijezda”. (VK)

mali koncil - MAK

44_52.indd 46

26.11.2007 9:08:34

“Svjetleći” vjeronauk „Isus Krist je svjetlost sama, ispred njega bježi tama!” lijepo pjeva jedna pjesma, dokazujući koliko je svjetlo važno u vjeronauku! Stoga i vi otjerajte tamu od sebe! Tamu grijeha, tamu lijenosti i neznanja! Učinite to uz ovaj „svjetleći test”, tako da svakom pitanju s lijeve strane pronađete odgovor na desnoj.

Upali li vam se žaruljica pa sve učinite točno, slova u kvadratićima iza odgovora - čitana redom - dat će vam naziv jedne „svijetle” pobožnosti. To je radosna pobožnost, koja nas u 14 postaja vodi od Isusova uskrsnuća do silaska Duha Svetoga.

“SVJETLOSNA” PITANJA 1. Na početku stvaranja svijeta, prvoga dana, reče Bog: „Neka bude ………………......” 2. „Ja sam svjetlost svijeta”, govori ………………......

“UPALJENI” ODGOVORI: GOSPODIN U LUCIJA

MARIJA

PAVAO

SUNCE

SVIJEĆA

7. U uskrsnoj noći najljepši i najslikovitiji simbol uskrslog Krista je uskrsna ………………......

SVIJEĆNICA

8. Put trojici svetih kraljeva do Isusove štalice obasjala je betlehemska ………………......

SVIJEĆNJAK

SVJETLOST

ZVIJEZDA

3. „Žena odjevena suncem, mjesec joj pod nogama, a na glavi vijenac od dvanaest zvijezda.” Tim riječima evanđelista Ivana opisana je ………………......

4. Opisujući Isusovo preobraženje na gori, evanđelist Matej piše: „I zasja mu lice kao ………………......”

5. Drugi naziv za blagdan Prikazanje Kristovo u hramu (2. veljače) je ………………...... 6. Isus je ljudima govorio, a evanđelist Marko zapisao: „Unosi li se svjetiljka da se pod posudu stavi ili pod postelju? Zar ne da se stavi na ………………......”

9. Svetica i mučenica, zaštitnica očiju, koja u prijevodu svoga imena ima svjetlo (a slavimo je u mjesecu prosincu), zove se ………………......

10. Svjetlost ga je obasjala i s konja oborila, te se od progonitelja vjere i kršćanina pretvorio u najsjajnijeg širitelja Radosne vijesti. Bio je to ………………...... Točni odgovori na predzadnjoj stranici!

mali koncil - MAK

48_49.indd 47

26.11.2007 10:24:36

NAJ-STRANICE: U “STRUJNOM KRUGU PRIJATELJSTVA” Srednjoškolci iz Blata na Korčuli poslali su zanimljiv „strujni krug prijateljstva”. U njem postoje i „otpori” (kao taština ili ismijavanje drugih), ali i „sklopke” (kao opraštanje i povjerenje), koje omogućuju da se krug zatvori i zasja „žarulja” (tj. prijateljstvo)! Njihov rad ipak nismo uvrstili na naše stranice (da ne navale i drugi srednjoškolci!), a ionako vas je sve više kojima su „zasjale žarulje” pa nam šaljete divne „najpriloge” Nastavite i dalje (ne samo zbog nagrada)!

KAKO SE PRAVI “BABIN KRUH”

Najviše volim pečeni kruh ispod peke. Jednog jutra baka mi je rekla da će peći kruh na kaminu. Radovao sam se, jer sam obično pomagao ložiti vatru. Dok je baka pripremila tijesto i izvaljala ga, naložio sam vatru. Kad su se drva pretvorila u žeravicu, moja baka je zagrijala peku, razgrnula žar i na vrući kamin položila kruh. Pokrila ga je zagrijanom pekom, a peku je pokrila žarom. Čekali smo jedan sat, a kad smo podigli peku, tu je bio lijepi, pečeni, mirisni „babin kruh”! Slasno smo ga pojeli uz mamin ručak! Mnoga djeca ne znaju što je to kamin pa mi je drago ako sam im svojom pričom to bar malo dočarao. - Filip Petrović, 3. r., Šestanovac

UZ DJECU KONGA

NOINA LAĐA

naj-crtež

Narisao Roko Medić, 2. r., OŠ P. Preradovića Zadar, PŠ Kožino

„CRKVA DUHA I PROPUHA”

najdoživljaj

Mi vam imamo „crkvu Duha i propuha”. Tako ju je nazvao naš župnik Jozo. „Duha”, zato jer se na misi okupi veliki broj ljudi, a „propuha” zato jer se misa služi na otvorenom. Lani mi je bilo hladno na polnoćki pa sam to rekla mami. Ona mi je rekla da je i Isusu bilo hladno te svete noći. Onda sam bila ponosna što i ja mogu osjetiti kako je bilo Isusu. A sad mu kažem: „Hvala ti, Isuse, jer smo postavili kamen temeljac za našu crkvu!” Radosna sam kada pomislim da ćemo jednoga dana i mi imati polnoćku u toploj crkvi. A ove godine, još uvijek će biti pod vedrim nebom pa ako netko želi, neka dođe! Poseban je to osjećaj u svetoj noći. - Doris Begović, Nova Gradiška

O LJUBAVI najmisao

najobičaj

Ljubav je najvažnija u životu. U ljubavi se rađaju poznanstva, nova prijateljstva. U ljubavi se rađaju djeca. Bez ljubavi bili bismo samo obični ljudi bez osjećaja, bez smisla za lijepo. Bez ljubavi bili bismo ništa. - Viktor Peić, 2. r., OŠ Bodovaljci Zapolje

najizvješće

U božićno vrijeme, lijepo je sjetiti se najsiromašnijih iz cijeloga svijeta, te vam pišem o životu ljudi iz Afrike. U travnju ove godine moj je tata putovao u Kongo, u pokrajinu Sjeverni Kivu. Išao je u posjet svom stricu, misionaru fra Iliji Barišiću, koji tamo djeluje već 35 godina. Za vrijeme boravka u Kongu tata je kamerom snimao život tamošnjih ljudi. Od snimljenog materijala napravio je dokumentarni film “Kimbulu- misija u zemlji pjesme, siromaštva i dijamanata”. Film prikazuje život ljudi i djece koja nemaju što jesti i žive u kolibama od slame i blata. Glad i svakakve bolesti (malarija, sida, žuta groznica) njihova su svakodnevnica. Žene i djeca obavljaju najteže fizičke poslove, rade u polju, prenose drva. Prehrana im se sastoji od manioke, korijena biljke koji se usitnjava i od dobivenog brašna se radi smjesa slična palenti, ali prilično bezukusna i vrlo male kalorične vrijednosti. Djeca na prvi pogled izgledaju debeljuškasto, ali zapravo su samo „napuhani”, a iznutra nema ničega… Unatoč svim problemima i teškom životu, smijeha ne nedostaje. Ples i pjesma svakodnevni su dio života. Na jutarnju misu koju fra Ilija predvodi svaki dan prosječno dođe oko 200 ljudi, a na nedjeljnom misnom slavlju sudjeluje više od tisuću ljudi! Dakako, puno tamošnje djece ne može se školovati, jer nemaju novca. A jedna godina školovanja košta tek 50 eura, dakle oko 350 kn, što je godišnje jedna kuna dnevno! Zar ne bismo i mi, od ricanjem od nekih ne po treb nih stvarčica, putem Misijskog ureda, mog li puno pomoći i nekom našem vršnjaku ili vršnjakinji osigurati školovanje? - Mateja Barišić, 8. r. (dio velikog teksta s nizom fotografija)

mali koncil - MAK

48_49.indd 48

26.11.2007 16:36:55

IZ BOLESNIČKE SOBE BR. 2

“CVJETNI RAZRED”

Tvoja djeca, Bože moj, mole svaki čas da im svima snage daš! Ozdravi, ozdravi bolesne kao što su barba Vinko, barba Krsto, a tako i mene… Zdravlje to do sada dao si nam ti, hvala ti na tvojoj ljubavi! Tomislav Frleta, 4. r., Bibinje

Ivana Petričević iz Imotskog za svoj je 5.f razred izradila pravi plakat! Na svakoj od latica dva cvi je ta - po jedno ime đaka, na tučku manjeg cvijeta naziv razreda, a na leptirića, koji leti s cvijeta na cvijet, ime njihove vjeroučiteljice, s. Filipe! Svemu je dodala anđela koji ih čuva i leteća srca koja pokazuju koliko se voli taj razred, obasjan suncem Božjim!

najmolitva

SVJETLEĆI ANĐELČIĆI Kako napraviti zlatne i srebrne ukrasne anđelčiće (u zbilji još puno ljepše nego na slici) smislila je Ivana Obradović iz Kule Norinske. Potrebno: bijeli list bloka za crtanje, zlatni kolaž-papir, ukrasni papir (zlatni i srebrni, al’ može i šareni), malo pamuka (vate), flomasteri, korice bloka ili stare bilježnice, škare i ljepilo

najukras

Postupak: 1. Od lista bloka izreži krila i cipelice, a od zlatnog papira kosu i ovratnik. Od srebrnog haljinicu i oči. Od ša-renog papira izreži srce, dar ili treću stvar koju će anđelčić nositi… 2. Od zlatnog kolaž-papira izreži glavu, ruke i noge. 3. Od pamuka napravi malu kuglicu za anđelov nos. Možeš je obojiti crveno. 4. Sada polako i pažljivo sve složi i zalijepi na korice bloka ili bilježnice. Svoje anđelčiće možeš uresiti još zvjezdicama, notama, zvončićima…

najplakat

najprimjer

JEDNI DRUGIMA DAR

Ja volim svoju obitelj i ona mi je potpora i „savjetnik” u životu. Želim opisati zašto. Prije osam godina zatekla nas je vijest: bratu je život ugrožen, puknula mu je vena u mozgu! Cijelu jednu godinu mama je svaki dan bdjela nad njim u bolnici. Svi smo prolazili kroz vrlo teško razdoblje, ali i u teškoći sve smo dijelili zajedno. Unatoč posljedicama, moj brat je mojoj obitelji Božji dar. Mi smo ga prihvatili takvog kakav jest, volimo ga, a i on nas. Ponekad ne znamo jesmo li mi tu radi njega ili on radi nas! - Darija Rakuljić, 8. r., Dugi Rat

BRAČNA SREĆA

najšala

RIJEČ SA “Č” Učiteljica pita Ivicu: Reci mi jednu riječ koja počinje slovom “Č”! - Jučer! - ispali. - Ali, “jučer” ne počinje sa “č”!? - Kako ne, jučer je bio četvrtak!

(Šalu poslala Katarina Sabljić iz Otoka kod Vinkovaca)

naj”recept”

Osmaši iz OŠ Vodice sa s. Valerijom na vjeronauku su razmišljali o osobinama kršćanskog braka. Domagoj Celner smislio je sjajan recept za bračnu sreću: Da bi brak uspio potrebno je 2 kg međusobnog podupiranja u svemu što je dobro, 1 kg odricanja za drugoga, 4 kg povjerenja, 20 dl upoznavanja drugoga, 0,5 kg strpljenja, 3 kg komunikacije svaki dan. Sve to potrebno je pomiješati s 3 dl nesebičnosti, a da bi se masa povezala treba i 1 l suradnje s Bogom, 10 dl molitve za drugoga i 0,5 l poštovanja. Na kraju sve zajedno posuti sa 2 kg dobre volje da sve uspije…

mali koncil - MAK

48_49.indd 49

26.11.2007 16:33:12

Nagrađeni radovi za strip-temu iz prošloga broja:

DVAPUT ISTA ZADAĆA Ja sam često rastresen. Jednom sam imao puno zadaće. Sjeo sam za radni stol, otvorio bilježnicu i počeo pisati sastavak. Nakon 45 minuta završio sam. Bio sam zadovoljan, jer sam napisao jako opširnu i dobru zadaću. Tek kad sam zatvorio bilježnicu i vidio korice, shvatio sam da sam zadaću iz hrvatskoga pisao u bi lježnicu iz prirode i društva! Mama i ja smo se dobro nasmijali. Istrgnuo sam tu stranicu i otišao spavati jedan sat. Kad sam se probudio, prepisao sam zadaću u pravu bilježnicu. Sljedeći dan dobio sam pet iz hrvatskoga, a ne iz prirode. Fabijan Bojčić, Kastav

RASTRESENOST ILI? Rastresenost mi se zna pojaviti u školi, prije kontrolnog, jer se bojim da ga ne ću dobro riješiti. No, prije nego što profesor dođe, ja se prekrižim i reknem u sebi: „Bože, pomozi mi - budi uz mene!” Kasnije rastresenost nestane i sve prođe kako treba, a ja zahvalim Bogu na svemu. - Iva Vučetić, Ogulin

BOŽIĆNA PUSTOLOVINA Na Badnji dan mama i ja pošli smo u kupovinu božićnih darova. Dok smo prolazili nekom ulicom u izlogu dućana vidio sam lijepi kamion na daljinsko upravljanje. Zastao sam da bih ga bolje razgledao. Baš kad sam želio mami reći da za Božić želim taj kamion, shvatio sam da je nema na vidiku! Nisam je mogao naći i kao svako drugo dijete, rasplakao sam se. Prišao mi je neki čovjek u plavoj odori i odveo do auta na kojem je pisalo: „Policija”. U policijskoj postaji pitao me znam li ulicu i broj kuće u kojoj živim. Znao

sam, jer me mama tjerala da to zapamtim, u slučaju da se izgubim. Policajac je nazvao moje roditelje, koji su me zamalo ugušili zagrljajima kad su došli. Na putu kući pričao sam mami i tati zašto sam se zaustavio. A sutra, ispod jelke sam našao „krivca” za tu pustolovinu kamion na daljinsko upravljanje. - Josip Nodilo, OŠ Mljet

CRNO-BIJELI SVIJET Kad me mama poslala po bijeli kruh i mlijeko, ja sam zaboravio što moram kupiti pa sam uzeo crni kruh i mlijeko. Kad sam se vratio kući, mama me pitala zašto sam uzeo crni a ne bijeli kruh. Kad mi je to rekla, odgovorio sam joj: „Mama, najbolje da obojiš taj kruh!” Svi smo se nasmijali i pojeli taj crni kruh. Karlo Šošić, OŠ Bukovac, Zagreb

“ODTRESIVANJE” Ja sam često rastresena. Pođem nešto uraditi, a mislim na nešto deseto pa često uradim krivu stvar. Npr. mama me pošalje po kruh, a ja, onako „zamantana”, donesem ga i umjesto u kuhinju, odnesem ga u - kupaonicu! Tek se tamo osvijestim ili „odtresem” pa onda odnesem kruh na pravo mjesto… - Stanka Vodopić, 6. r., Pridvorje, Dubrovnik

minipriča

patuljak

Živjela su tako dva brata. Mlađi je bio dobar kao kruh, a stariji ne baš. Mlađi je išao tek u prvi razred osnovne škole, stariji je išao već u treći i osjećao se jačim i boljim od mlađega brata. Premda je mlađi bio taj koji nije htio povrijediti mamu i tatu, a starijem je to bilo svejedno, premda je mlađi bio taj koji se nije tukao, već su prije njega tukli, premda je mlađi bio odlikaš, a stariji se jedva provlačio, premda je mlađi mislio dobro o starijem bratu i nastojao ga je udobrovoljiti, a stariji je bio prilično sebičan i umišljen. U podrumu kuće u kojoj su oni živjeli skrovito je boravio mali patuljak, patuljak iz roda patuljaka. Ljudi misle da je taj rod izumro zajedno s bajkama, ali se varaju. Patuljci “patuljkuju” u našim podrumima i tavanima, imali mi o tome pojma ili ne. Eto taj je patuljak zavolio mlađeg brata. Mislio je: “Kako je to dobar dječak! Stariji ga brat ponekad tuče i vrijeđa, a on na zlo ne uzvraća zlim, već dobrim, trpi i šuti, zaboravlja zlo.” Patuljak nije mogao izdržati, a da ne daruje mlađega brata svojim sitnim darovima. Onako kako je umio i znao. Jedne mu je noći, dok je mali spavao, stavio bombon pored jastuka. Drugi put pak čokoladu. Jednom, dok je stariji brat tukao mlađeg, patuljak je spretno, kako to patuljci već znaju, gurnuo metlu, koja je “klopnula” starijeg tijekom njegove ružne rabote. Stariji se sav smeo i prestao tući mlađega brata. Jednom je stariji ukrao iz školske torbe novce mlađega brata namijenjene razrednici, a patuljak, koji je, kao i svi patuljci, sve znao i vidio, od starijeg je uzeo te novce i vratio ih mlađemu u torbu. Teško je nabrojiti sva dobročinstva koja je patuljak činio mlađemu bratu. Većina je bila nezamjetljiva, izgledala je kao slučajnost. Ni mlađi brat ispočetka nije bio svjestan da ga netko obasiplje dobročinstvima. Pa ipak, neka su dobročinstva bila očita i previše napadna, a da ih mali brat ne opazi. Bombon pored jastuka ili čokolada, i tako nekoliko puta, morali su doći od nekuda, točnije rečeno od nekoga. Čudio se mlađi brat otkuda bomboni i čokolade? Nije mogao ništa smisliti, no kako mu je srce uvijek gledalo dobre strane bližnjih, pomislio je da to stariji brat pati od grižnje savjesti, kaje se i potajno mu čini dobročinstva. Jednom tako nije mogao više izdržati neizvjesnost, zahvalio se starijemu bratu na bombonima i čokoladama. I stariji se našao u čudu: “Kakve to bombone i čokolade dobiva njegov mlađi brat?” Zbog zavisti postao je još osorniji i pakosniji prema mlađemu bratu. Mlađi brat je tek tada shvatio da mu netko nepoznati čini dobra djela. Netko tajanstven, tko ne želi da se za njega zna. Kakva je to želja činiti dobro, a ne hvaliti se time, ne htjeti ništa za uzvrat? Postoje li ljudi koji su slični našem patuljku? Postoji li, možda, još netko? Josip Sanko Rabar

mali koncil - MAK

Untitled-1 50

26.11.2007 9:53:04

NOVO! • NOVO! • NOVO!

ZAVIRITE U MAKOVU ŠKRINJU I PRONAĐITE JEDINSTVENO BLAGO... • zanimljive i napete • razigrane i duhovite • poticajne i plemenite • poučne i tajnovite... 100 odabranih priča iz 40 Makovih godišta na više od 300 stranica!

Zašto Vatrene ptice? Cilj je Makovih pripovjetki: zrnca duhovnosti darovati djetetu (pa i odraslima) na jednostvan, na igriv način. Tako je ova zbirka zamišljena kao jato ptica. Vatrenih. Ptice koje su ognjem (simbol Duha Svetoga), što ga nose, kadre užgati u čitateljevu srcu bar mali plamen. Zbirka nije samo estetska poslastica i ugodna razbibriga, koja usput pruža i znanje, ne samo moguća lektira za nastavu hrvatskog jezika i književnosti, nego je kao štivo prikadna i za ekspliciranje svetopisamskih tema u nastavi vjeronauka. Iz predgovora Sonje Tomić koja je iz Makove škrinjice odabrala najbolje priče

NARUDŽBENICAICE” RENE PT Naručujem knjigu “VAT po cijeni od 90 kn + troškovi poštarine

komada

latitelja: Ime, prezime i adresa up

50 52.indd 51

mali koncil - MAK

26.11.2007 10:04:57

KRIŽALJKA S ČAROBNIM KVADRATOM

U središtu ove križaljke smješten je “čarobni kvadrat”, koji vam uvelike može pomoći u rješavanju “velike” križaljke. Krenite od njega pa u nj vodoravno i okomito upišite: A) Dio Hrvatske (Gospić), B) Prvi mitski letač, C) Crni napitak, D) Mjera za papir

HRVATSKOJ JE UGLED U SVIJETU PORASTAO! (premetaljka)

Odsad ĆE JE I SVI STROGI UN državnici više poštovati! Kako, zašto? Pa eto: izabrana je za člana najvažnijeg tijela Ujedinjenih naroda!

ZAŠTO MATO PADAAAA....?

SEDMI SAKRAMENT Vojsku BAN DIŽE! S njim ću u rat! Ali on hoće pred crkvom stat’!?

(premetaljka)

Gle, mlada stiže i ja sad shvaćam, sretan prihvaćam: ne ću u rat! Hoću na pir! Živio mir!

Uuu..ska šala Pita učiteljica: - Hajde, Ivice, reci mi jednu poslovicu. - “Tko rano rani, dvije sreće grabi!” - Bravo! A sada još jednu... - “Pametnom i jedna dosta!” spremno će Ivica

Kreni odozdo prema vrhu pa otkrij zašto Mato pada! Učinit ćeš to tako da slovima svake riječi dodaješ po jedno novo pa njihovim premetanjem otkrivaš traženu riječ!

mali koncil - MAK

50 52.indd 52

26.11.2007 9:58:31

Piše: dr. Marinko Vidović

NASTAVAK PAVLOVA DJELOVANJA - EVAN EVANĐ ĐELJE U EUROPI

DRUGO PAVLOVO PUTOVANJE

Pavlu su bile vrlo drage prve crkvene zajednice, koje je utemeljio za vrijeme prvoga vjerovjesničkoga putovanja. Zato ih je 49. ili 50. godine odlučio posjetiti. To je početak njegova drugoga vjerovjesničkoga putovanja, koje će ga dovesti u Europu. Prije polaska iz Antiohije, Pavao moli Barnabu da pođe zajedno s njim, jer su zajedničkim djelovanjem utemeljili crkvene zajednice koje kani posjetiti. Barnaba je spreman ići zajedno s Pavlom, ali želi povesti i svoga nećaka Ivana, zvanoga Marko. Budući da ih je Ivan Marko za vrijeme prvoga vjerovjesničkoga putovanja napustio u Pamfiliji, Pavao se ne slaže s Barnabinim prijedlogom. Nakon raspre o tomu pitanju, dvojica apostola dijele među sobom područja vjerovjesničkoga djelovanja. Barnaba odlazi na svoj zavičajni otok Cipar, zajedno s Ivanom Markom, a Pavao svojim putem. I ovaj nam slučaj, među mnogim drugima, pokazuje da ni prva Crkva nije bila bez trzavica i sukoba, da ni u njoj nije sve bilo idealno. Za pratitelja na putu Pavao izabire Silu, uvaženu osobu jeruzalemske Crkve, s pravima rimskoga građanina. Kao takav bio je veoma prikladan za Pavlova suradnika. Osim posjeta već postojećih crkvenih zajednica, Pavao ne planira unaprijed svoje putovanje. Negdje u proljeće 50. godine, kad su putovi prohodni, kreću na put. Idu kopnenim putem. Iz Antiohije prelaze u Ciliciju i stižu u Derbu. Prisjetimo se, to je grad koji je Pavao pohodio i u njemu osnovao Crkvu pri kraju svoga prvoga vjerovjesničkoga putovanja. Iz Derbe prelaze u Listru, gdje se prije

Prvo Pavlovo putovanje

osnovana Crk va najvjerojatnije okuplja u kući Timotejeve majke Eunike i bake Loide. Eunika je Židovka, ali udata za poganina Grka, tako da njezin sin Timotej nije bio obrezan. Budući da je ostala udovica, mogla je svoga sina nesmetano odgajati u vjeri svojih otaca i u kršćanskoj vjeri. Pavao otkriva u Timoteju prikladna širitelja evanđelja i, vođen razboritošću, daje ga obrezati. Kani ga povesti sa sobom i ne želi imati neprilika pri naviještanju evanđelja svojim sunarodnjacima Židovima. Ako Timotej, koji je po majci Židov, ne

Drugo Pavlovo putovanje

Olimp53_59.indd 53

bude obrezan, ne će imati pristupa u sinagoge zajedno s Pavlom i Silom, a mogao je biti smatran i otpadnikom od židovstva, što bi uzrokovalo još veće poteškoće. Timotej je uživao dobar glas među braćom u Listri i Ikoniju. Pavao ga polaganjem ruku opunomoćuje za apostola i on se pridružuje Pavlu i Sili na vjerovjesničkom putovanju. Htjeli su poći u prokonzularnu Aziju, čiji je glavni grad Efez, ali vođeni Duhom Svetim mijenjaju smjer i odlaze u Frigiju i galacijski kraj. Ne znamo koliko su se zadržali u galacijskom kraju, području koje su od 3. st. pr. Kr. nastanjivala keltska plemena, koja su tu došla iz Galije. Kad je to područje na sjeveru Male Azije, s glavnim gradom Ancirom (današnja Ankara) 25. god. pr. Kr. ušlo u sastav rimske pokrajine Galacije, koja se protezala puno južnije, prozvano je Sjeverna Galacija. Krećući dalje, preko Mizije i Bitinije stižu u Troadu, tada značajan grad i tranzitnu luku za Makedoniju. U Troadi je Pavao imao viđenje, u kojemu ga je neki Makedonac molio da prijeđe k njima u mali koncil - MAK

26.11.2007 12:02:49

Makedoniju. U Troadi se Pavlu priključuje Luka, koji je u tom gradu najvjerojatnije vršio svoju liječničku službu. Od tada Luka u Djelima apostolskim počinje pripovijedati koristeći glagole u prvom licu množine, tzv. "Mi izvješća". Odazvavši se zamolbi onoga Makedonca iz viđenja, Pavao, Sila, Timotej i Luka uzimaju brod u Troadi i preko Samotrake, otoka koji je na pola puta do makedonskoga kopna, stižu u luku Neapolis. U tom gradu je započinjala znamenita rimska cesta Egnacija (Via Egnatia), koja vodi na Jadransko more i preko njega u Italiju, u Rim. Slijedeći tu cestu, četvorica apostola će osnivati nove crkvene zajednice.

Osnivanje novih kršćanskih zajednica

Lidija zajedno s drugim ženama pažljivo sluša Pavlovu propovijed

Krećući se Egnacijskim putem, apostoli stižu u naseobinu Filipe, grad prvoga makedonskog okruga, udaljen od Neapolisa 17 km. Grad je dobio ime po Filipu Makedonskom, ocu Aleksandra Makedonskog, koji ga je 356. godine osvojio, proširio i utvrdio. U Trećem makedonskom ratu (171. - 168.) Rimljani ruše Makedonsko carstvo i Makedoniju dijele na četiri okruga. Filipi se nalaze u prvom okrugu, kao važan grad na cesti koja spaja Bizant i Drač. U tomu gradu bit će osnovana prva Crkva na europskom tlu. Grad je naseljen, uglavnom, isluženim rimskim vojnicima (veteranima), te, uz njih i starosjedioce Tračane, stanovništvo grada sačinjavaju još i Grci te mali broj Židova. Stigavši u Filipe, apostoli traže židovsku zajednicu, koja, zato što je malena, nema sinagoge i okuplja se u jednoj bogomolji na otvorenom, uz vodu, radi obrednoga pranja. Pavlov navještaj evanđelja prihvatila je neka bogobojazna žena, imenom Lidija, prodavačica grimiza (skerleta) iz grada Tijatire, postavši tako prva europska kršćanka. Njezina kuća u Filipima postaje prva crkva na europskom tlu. Apostoli ostaju u gradu i vjerovjesnički djeluju, ali na nagovor neke ropkinje, koja se bavila vračanjem i donosila veliku dobit svojim gospodarima, optuženi su za širenje židovskih običaja, koje Rimljani po rimskom kaznenom zakonu nisu smjeli ni prihvatiti, ni držati. Išibani su i bačeni u tamnicu. Čudesno oslobođeni iz tamnice, pridobivaju svoga tamničara za vjeru u Isusa. Kada su Rimljani saznali za Pavlovo i Silino rimsko građansko pravo, htjeli su ih potajice otpustiti iz tamnice da se ne nađu na udaru rimskoga zakona. Pavao se tomu suprotstavlja i traži da ih se javno otpusti, kao što ih se javno i uhitilo.

Želi časni otpust, dokazujući da navještaj evanđelja nije protiv rimskoga zakona. Po prvi put suočeno s poganstvom u jednom rimskom gradu, kršćanstvo pobjedonosno izlazi iz borbe s njim. Prije odlaska iz grada, apostoli još jednom posjećuju Lidijinu kuću, gdje se okuplja Crkva, bodre braću u vjeri i kreću dalje. Mirno izlaze iz grada, čak s nekom čašću. Slijedeći Egnacijsku cestu, nakon dva dana hoda stigoše u Amfipol, grad udaljen od Filipa 53 km. Tu prenoće i sutradan proslijede put. Nakon druga dva dana hoda stižu u Apoloniju. Tu prenoće i proslijede prema Solunu. U ova se dva grada ne zadržavaju jer tamo najvjerojatnije nije bilo Židova. Nakon još 55 km koje su propješačili stižu u Solun. Solun je značajan lučki makedonski grad, koji se prije zbog toplih izvora vode nazivao Terme - Toplice. Utemeljio ga je 315. god. pr. Kr. Kasander, general Aleksandra Makedonskog, nazvavši ga imenom svoje žene, Aleksandrove sestre, Tessaloniké. Rimljani ga osvajaju 168. pr. Kr., a od 146. pr. Kr. postaje glavni grad rimske pokrajine Makedonije. Smješten na ušću rijeke Aksiosa (Vardar), naslonjen na padinama brda Kortiatis, otvoren moru, u lijepoj uvali, grad je pun različitih naroda, s vrlo raznolikim zanimanjima. Pavao u gradu traži nekoga Jasona, kojega su mu preporučili već u Filipima. Imao je tekstilnu radionicu u kojoj se i Pavao zaposlio. Po svom običaju, naviješta Evanđelje najprije u sinagogi. Tri subote uzastopce u

mali koncil - MAK

Olimp53_59.indd 54

sinagogi naviješta Isusa kao Mesiju Židovima, bogobojaznima i pridošlicama (prozelitima). Mali broj Židova prihvaća vjeru, ali je broj bogobojaznih Grka i uglednih žena koje prihvaćaju vjeru puno veći. Osnovana je Crkva u Solunu, u kojoj većinu čine kršćani iz poganstva. Širenje kršćanstva izaziva židovsku zavist. Prikazuju ga kao opasnost za Rimsko Carstvo. Podmićuju neke uličare da opsjednu Jasonovu kuću, u kojoj je Pavao odsjeo, tražeći da se Pavao i Sila izvedu pred narod. Kako njih nisu našli u kući, najvjerojatnije zbog vjerovjesničkoga djelovanja po drugim kućama, uhićuju Jasona i neku braću i odvode ih pred gradske poglavare. Uz plaćanje jamčevine puštaju ih na slobodu, a oni na brzinu, noću, šalju Pavla i Silu u Bereju. Bereja je udaljena od Soluna 80 km, na sporednoj cesti koja vodi u južnu Grčku. Miran je to gradić s privlačnim položajem. Pavao i ovdje naviješta u sinagogi, ali nailazi na bolji prijem kod Židova nego u Solunu. Crkva je u Bereji imala dobre osnove za daljnji rast i procvat. Solunski Židovi međutim ulaze u trag Pavlu i dolaze u Bereju. Tu uzbunjuju narod protiv Pavla. Pavao mora bježati, a Sila i Timotej, koji su bili manje upadni, mogli su ostati u Bereji. Pavao morskim putem, dakle brodom, bježi na jug, prema Ateni. Kad je stigao u Atenu, Pavao najprije šalje glasnike po Silu i Timoteja da dođu k njemu i obavijeste ga o stanju Crkve u Solunu i Bereji. Kada je Pavao stigao u Atenu, taj grad je pripadao rimskoj pokrajini Ahaji. Zadržao je naslov slobodnoga grada i bio duhovno središte helenizma. Prije je to bio grad mudrosti, velikih filozofskih škola (Sokratove, Platonove, Aristotelove, Zenonove i Epikurove), a sada grad nazovi filozofa, onih koji se gube u praznim raspravama i naivnim sofizmima. Posred grada uzdiže se Akropola, mramorni dvorac bogova, a značajan je u gradu i Areopag - "Aresovo brdo", koje je u klasično vrijeme bilo najviše sudište Atene.

Pogled na Areopag s atenske Akropole

26.11.2007 12:04:33

GRAĐA ZA VJERONAUČNU OLIMPIJADU 2008.

Pavao djeluje u Ateni sâm. Redovito pohađa sinagogu, gdje raspravlja sa Židovima i bogobojaznima, ali i na trgu (agora) raspravlja s onima koji bi se ondje zatekli. Neki stoički i epikurejski filozofi zanimali su se za Pavlovo učenje, ali podrugljivo. U Pavlovoj raspravi s njima susreću se Božja mudrost i ljudska mudrost. Pavla odvode na Areopag, ne nasilno, nego da se u miru pred gradskim poglavarima mogu informirati o novom nauku koji naučava. Pavlov govor pred njima vrhunac je njegove djelatnosti u Ateni. Naviješta im Krista, ali ne polazeći od Pisama kao u sinagogi, nego polazeći od njihove bogoljubnosti religioznosti. Govori im o odnosu Boga sa svijetom, što njegovi slušatelji donekle razumiju i prihvaćaju, ali kada počinje govoriti o uskrsnuću od mrtvih i Isusu kojega je Bog uskrisio, Atenjani uljudno ali odlučno odbacuju takav govor. Obogaćen gorkim iskustvom odbacivanja navještaja u ime ljudske mudrosti, Pavao će ubuduće naviještati Kristov križ kao najveći izraz Božje mudrosti. Pavlov neuspjeh u Ateni ipak nije bio potpun. Neki su prihvatili njegov navještaj i prionuli uz Isusa. Među njima je bio i Dionizije Areopagit, neka žena imenom Damara i drugi. Iz Atene Pavao odlazi u Korint. Nazivali su ga grad "među morima" (Egejskim i Jadranskim - Jonskim), a bio je rimska naseobina koju je osnovao Julije Cezar i glavni grad rimske pokrajine Ahaje. Bio je važan lučki grad i trgovačko središte s dvije luke: Leheja na zapadu i Kenhreja na istoku. U gradu se zbog žive trgovine miješaju najrazličitiji kultovi i obredi. Stigavši u Korint, Pavao najprije traži svoje sunarodnjake, židovsku zajednicu, koja ima svoju sinagogu na rubu grada. Tu upoznaje bračni par Akvilu i Priscilu, koji su se nedavno doselili iz Rima jer su odredbom cara Klaudija iz 49. godine svi Židovi morali napustiti Rim. Bili su istoga zanimanja kao i on - šatoraši. Pavao je subotom odlazio u sinagogu, gdje je uvjeravao Židove da je Isus Mesija - Krist. Kad su se Židovi u sinagogi usprotivili Pavlovu navještaju, on odlazi u kuću nekoga bogobojaznoga čovjeka, imenom Ticije Just, koja se nalazila odmah uz sinagogu. Vjerojatno je tu bila prva crkva u Korintu. I nadstojnik sinagoge Krisp povjerovao je Gospodinu, zajedno sa svim svojim domom, a i neki drugi, za čija imena saznajemo iz Pavlovih poslanica Korinćanima: Gaj, Stefanas, Fortunat, Ahajik, Erast, Tercije, Feba, Sosten. Pavao ostaje u Korintu osamnaest mjeseci. U to vrijeme došlo je do smjene rimskih prokonzula u Ahaji. Prokonzulom je postao

Olimp53_59.indd 55

Junije Galion Anej, stariji brat filozofa Seneke. Židovi iskoriste smjenu prokonzula i navale protiv Pavla i mlade Crkve. Dovlače Pavla pred Galiona, ali ovaj, ne želeći se miješati u židovske vjerske rasprave, oslobađa Pavla. Židovi tada iskaljuju svoj bijes nad nadstojnikom Sinagoge Sostenom. Počinju ga šibati pred sudnicom, ali Galion nije zato ništa mario. Pavao ostavlja grad mirno i prijateljski, ne mora bježati. Želeći izvršiti jedan zavjet, namjerava otići u Jeruzalem. Radi se o zavjetu nazireata, koji traje trideset dana. Kroz to vrijeme ne smiju se uzimati opojna pića, ne smije se šišati kosa i treba posebno paziti na neke obredne nečistoće. Iz Kenhreje, istočne luke Korinta, gdje je ošišao kosu, koju sa sobom nosi u jeruzalemski hram, gdje će je uz prinos određenih žrtava spaliti na žrtveniku, Pavao odlazi brodom prema Efezu. U Korintu ostaju Sila i Timotej, a Pavla prate Akvila i Priscila, koji ostaju u Efezu. Posjećuje efešku Crkvu i nastavlja brodom prema Cezareji, odakle uzlazi u Jeruzalem. Nakon izvršenog zavjeta odlazi u Antiohiju, odakle je zajedno sa Silom krenuo na drugo vjerovjesničko putovanje. Za vrijeme toga putovanja utemeljio je Crkve u Galaciji i na europskom tlu: u Filipima, Solunu, Bereji i Korintu.

TREĆE PAVLOVO PUTOVANJE Ne zadržava se dugo u Antiohiji. Tu je samo prezimio, a u proljeće 53. godine, kad su putovi postali prohodni, kreće na svoje treće vjerovjesničko putovanje. Najprije prolazi galacijskim područjem, posjećujući Crkve koje je tu osnovao, zatim prolazi Frigijom i zaustavlja se u Efezu. Efez će postati središtem njegova vjerovjesničkoga djela. Uglavnom će boraviti u gradu, a kratkim posjetima i pismima utvrđivat će prije osnovane Crkve u vjeri. Djelokrug njegove djelatnosti čine brojni gradovi Male Azije, ali mu u djelovanju pomažu brojni učenici, koji i sami utemeljuju nove Crkve. Tako je Epafra, otmjeni Grk iz Kolosa, koji je prihvatio Pavlov navještaj najvjerojatnije u Efezu, osnovao Crkve u Kolosima, Laodiceji i Hijerapolisu. Još su utemeljene Crkve u Miletu, Smirni, Sardu, Pergamu, itd. U Efezu Pavao razvija živu spisateljsku djelatnost. Piše poslanice raznim Crkvama koje je osnovao, ali se i značajno angažira u skupljanju milodara za siromašne Crkve u Judeji. Po svim Crkvama koje je utemeljio u Galaciji, Makedoniji i Ahaji, organizira skupljanje milodara za siromašnu Cr-

Treće Pavlovo putovanje

mali koncil - MAK

26.11.2007 12:05:09

kvu u Isusovoj domovini. Kad je skupljanje milodara okončano, Pavao ih osobno želi ponijeti u Jeruzalem, zajedno s još nekom drugom braćom. Odlazi iz Efeza u Korint da preuzme ondje sakupljene milodare, obilazi prije osnovane Crkve, stiže u Milet, gdje se oprašta sa starješinama efeške Crkve, i odatle, nakon pet dana vožnje brodom, stiže u Tir, najveći trgovački centar na Istoku. Dok sedam dana čeka prekrcaj robe, pohađa kršćansku zajednicu, koja je tu utemeljena prije dvadesetak godina. Oprašta se od zajednice i nastavlja putovanje brodom do Ptolomaide. Odatle pješice nastavlja prema Cezareji primorskoj. Mnogo se dana zadržava u Crkvi u Cezareji, koju je osnovao đakon Filip i gdje je Petar krstio rimskog satnika Kornelija i njegov dom. U to doba u grad stiže i prorok imenom Agab, koji proročkim radnjama nagoviješta Pavlove patnje. Uzima Pavlov pojas, kojim veže sebi noge i ruke, nagoviještajući tako da će Pavao biti u Jeruzalemu svezan i predan u ruke pogana. Pavao je pošao u Jeruzalem izvršiti svoj zavjet nazireata, a nakon toga kanio je posjetiti rimsku Crkvu i otići još dalje na Zapad, u Španjolsku, radi evangeliziranja područja koja još nisu bila evangelizirana. Stigavši u Jeruzalem, bio je uhićen i optužen da poučava protiv naroda, Zakona i Hrama, da je i Hram oskvrnuo uvodeći u njega jednoga Grka, poganina, Efežanina Trofima. Pavao se brani protiv optužbi pred narodom i pred Velikim vijećem, a od kamenovanja ga spašava rimska vojska, zatvarajući ga u tvrđavu Antoniju u Jeruzalemu. Odatle je prebačen pod vojničkom stražom u Cezareju, gdje u pritvoru ostaje

oko dvije godine. Ispituju ga rimski namjesnik Feliks (52. - 60.), a nakon njega njegov nasljednik Porcije Fest (60. - 62.) pred kraljem Agripom II., unukom Heroda Antipe, i njegovom sestrom Berenikom. Odbijajući da mu se sudi u Jeruzalemu, Pavao kao rimski građanin priziva na carski sud u Rimu (extrema ratio). Rimski namjesnik dužan mu je zbog toga osigurati suđenje pred carem i šalje Pavla kao uznika u Rim.

Put u Rim i mučeništvo Pavao je htio u Rim radi naviještanja u Španjolskoj, a došao je kao uznik. Morskim se putom iz Cezareje do Rima stiže za dvadesetak dana po pogodnom vremenu, ali se Pavlovo putovanje zbog nepovoljna vremena znatno produljilo. Brod na koji je bio ukrcan zajedno s drugim utamničenicima, u pratnji Luke ili Aristarha, neka teretna aleksandrijska lađa, bio je u oluji uništen, a brodolomci su, njih 276, nakon petnaestodnevnoga plutanja po moru dospjeli na otok Maltu. Odatle su, ukrcavši se na novu lađu, koja je prezimila na otoku, pošli prema Rimu. Doplovivši do Sirakuze, tu ostaju tri dana. Drugi gradić u koji su pristali bio je Regij (Reggio Calabria), na južnom rtu Italije. Nastavivši putovanje stigli su u Puteole, važnu luku istovara, koju su zvali "vrata Rima". Odatle do 208 km udaljenoga Rima putovao je kopnom, poznatom cestom Via Appia. Kad su rimski kršćani čuli za Pavlov dolazak, izlaze mu ususret do Apijeva trga, 60 km od Rima. Drugi su došli do Triju gostionica, udaljenih 45 km od Rima. Stigavši u Rim, određeno vrijeme, oko dvije godine, živi u kućnom pritvoru. Unajmljuje stan i

slobodno djeluje među rimskim kršćanima. Možda odatle piše i neke poslanice koje se nazivaju "Poslanice sužanjstva". Za cara Nerona (54. - 68.), možda 64. godine, kada Neron počinje progoniti kršćane u Rimu, ili 67. godine, pred kraj svoje vlasti, Pavao je pogubljen odrubljivanjem glave izvan grada, nedaleko od Ostijske ceste. Već u 2. stoljeću rimska Crkva podiže spomenik nad Pavlovim grobom, kao i nad Petrovim, na Vatikanskom groblju. Car Konstantin daje na tim mjestima izgraditi bazilike, koje je 324. godine posvetio papa Silvestar I. Bazilika sv. Pavla izvan zidina kasnije je proširivana. Više je puta tijekom povijesti stradavala, a zadnji put 1823. godine, od velikoga požara. Obnovljena je zalaganjem cijeloga katoličkoga, pa i nekatoličkoga svijeta. Papa Pio IX. ponovno ju je posvetio 1854. godine.

PAVLOVE POSLANICE Pisanje je veoma važan vid Pavlova apostolskoga rada. Budući da je on, obično, nakon osnutka određene crkvene zajednice, odlazio dalje, u želji da ostane povezan s tom zajednicom, da je potakne na život u svjetlu evanđelja i dublje uvede u njega, pisao je pisma. Opravdano je pretpostaviti da je pisma pisao zimi, jer se tada nije putovalo, a moglo se dulje biti na jednomu mjestu. Od ukupno dvadeset i jednoga novozavjetnoga spisa koji su napisani kao pisma, četrnaest ih je Pavlovih ili se pripisuju Pavlu. Namijenjeni su crkvenim zajednicama u Solunu, Korintu, Galaciji, Filipima, Rimu, Kolosima i Efezu, ili nekim osobama: Filemonu, Timoteju i Titu. Pismo je postalo sredstvo priopćavanja kada je kršćanstvo dosegnulo određenu zemljopisnu proširenost. Njime je pošiljatelj, njegova riječ i osoba bila prisutna u zajednici kojoj je poslano. Pavlova pisma nisu privatna pisma. On ne piše samo kao prijatelj, nego kao apostol, s apostolskim ugledom, vršeći evanđeosko poslanje, koje je primio od Boga. Premda su prigodni i osobni spisi vezani uz posebna stanja u zajednici, Pavlova pisma imaju obilježje javnosti. Čitaju se na bogoslužnim slavljima kršćanske zajednice i zato se zovu poslanicama.

Prva Solunjanima Četvrto Pavlovo putovanje

Prva poslanica Solunjanima je najstariji kršćanski spis. Napisao ju je Pavao kad je iz Soluna stigao u Korint, dakle oko 51. ili 52. godine. Prva pisana riječ Novoga

mali koncil - MAK

Olimp53_59.indd 56

26.11.2007 12:05:55

GRAĐA ZA VJERONAUČNU OLIMPIJADU 2008.

bav Solunjana posjećuje Korint i tom prigodom doživljarastu i obiluju, va javno suprotstavljanje u zajednici koju unatoč tomu je osnovao. Odmah se vraća u Efez i piše što je njihova jedno žestoko pismo, "pismo suza", koje Crkva progo- se izgubilo, djelomično ili možda u cijelonjena i što živi sti sačuvalo u 2 Kor 10 - 13. Nakon toga u patnjama. pisma, u Korint šalje svoga suradnika Tita, U zajednici da izgladi stanje. Silazi iz Efeza u Troadu, postoje neke gdje se trebao susresti s Titom. Ne našavši osobe koje je ga tamo, odlazi za Makedoniju. U Makeuznemiruju. doniji (Solun? Filipi?) susreće Tita, koji mu Pozivaju se na je donio dobre vijesti. Odatle piše "pomirduhovne obja- beno pismo", koje čini okosnicu 2 Kor. ve i neke toU 1 Kor nalazimo govor o križu i kršbože Pavlove ćanskoj mudrosti (pogl. 1 - 4), o ćudoredpouke i pisma. nim neredima (pogl. 5 - 6), o braku, Uče da Kristov djevičanstvu, štovanju idola (pogl. 7 - 10), pojavak u nalazimo najstariji izvještaj o ustanovi slavi tek što euharistije (11, 23 - 27), najstariju navješnije došao. U tajnu shemu (15, 3 - 5), najstariji izvještaj Bazilika svetoga Pavla izvan zidina u Rimu, mjesto na kojem je Pavao zajednici ima o ukazanjima Uskrsnuloga (15, 5 - 8), najprema predaji umro mučeničkom smrću i lijenčina i dulje razmišljanje o uskrsnuću (pogl. 15) i zavjeta je Pavlovo ime. Pavao je nekoliko onih koji neuredno žive. Glavna poteško- himan ili pohvalu ljubavi (pogl. 13). Poslaputa pokušavao posjetiti solunsku crkve- ća kojom se Pavao bavi tiče se odnosa nica predstavlja sučeljavanje evanđeoske nu zajednicu, ali mu je bilo onemoguće- između uvjerenja u Kristov skori pojavak poruke s grčkom okolinom. U 2 Kor Pavao se bavi trima temano. Pronalazi privremeno rješenje. Već je u slavi i zauzetosti u svakodnevnomu žiiz Atene, na putu prema Korintu, poslao votu. Očekivanje Kristova pojavka u slavi ma: apostolatom (pogl 1 - 7), milodarima u Solun Timoteja da izvidi stanje u Crkvi. ne smije dovoditi kršćane do nezauzetosti (pogl. 8 - 9) i nadapostolima (pogl. 10 - 13), i neodgovornosti u svakodnevnom živo- koji ruše njegov apostolski ugled i navijeKad ga je Timotej dostigao u Korintu i kad je saznao da zajednica obiluje evanđeo- tu. Dan Kristova pojavka u slavi, kojemu štaju nekoga drugog Krista i neko drugo će prethoditi neki znakovi, nitko ne zna i evanđelje. Središnja joj je tema Pavlov skim plodovima, u želji da dopuni vjeru Solunjana Pavao im piše i šalje pismo. zato treba živjeti svakodnevicu čineći U njemu dodiruje i rješava neke bitne dobro i očekujući ga. U kršćanskom poteškoće koje muče solunsku Crkvu. životu nema mjesta lijenosti i bespoMlada crkvena zajednica je progonjena i sličarenju. prepuštena sama sebi. Opasnost je da se vrati na poganski način života, da Pavlovo Prva i Druga Korinćanima djelo izjednači s djelom grčkih putujućih Nakon što je na početku trećega propovjednika. Solunjane muči i to što vjerovjesničkoga putovanja prošao neki vjernici umiru prije Kristova dolaska Galacijom i Frigijom, Pavao dolazi u u slavi, koji im je Pavao u svom navještaju Efez, gdje ostaje oko tri godine. Veze obećao. Dvoje o tome hoće li njihovi po- između Efeza i Korinta, dvaju pomorkojnici biti isključeni iz Kristove proslave. skih gradova, dobre su i Pavao budno Konačno, Solunjane muči pitanje određi- prati život korintske Crkve. Saznavši vanja dana Kristova pojavka u slavi. Sve za neke spolne neurednosti među Natpis gradskog blagajnika Erasta, pronađen u Korintu je to Pavao saznao od Timoteja i svojim Korinćanima, Pavao im piše jedno pismom rješava te poteškoće. Pismo je kratko pismo koje se izgubilo, a koje puno Pavlovih pohvala i zahvala, radosnih spominje u 1 Kor (usp. 5, 9 - 13). Budući odnos s korintskom Crkvom. Patnje koje vijesti i Pavlovih nastojanja da zajednica da tim pismom nije postigao što je htio, Pavao trpi jedino su pravo sredstvo kojim nastavi, kako je započela, ploditi evan- šalje u Korint Timoteja. Dok je Timotej još Bog potvrđuje njegov apostolat. Teologiđeoskim plodovima. Poseban naglasak na putu, prima od Korinćana neko pismo, ja križa je središte kršćanske misli. je stavljen na kršćansku nadu, koja plodi ali i usmene vijesti od članova Klojine zauzetošću u svakodnevnim obvezama. obitelji i drugih putnika. Uzvraćajući na Poslanica Galaćanima Poslanica je napisana kao kružno pisvijesti koje je dobio iz Korinta, piše novo Druga Solunjanima pismo koje je do nas došlo kao 1 Kor. Piše mo, ne jednoj Crkvi ili osobi nego "CrkOpćenito je prihvaćeno mišljenje da je u proljeće 55. ili 56. godine, dok u Efezu vama u Galaciji". Ako ju je Pavao pisao ovu poslanicu Pavao upravio istoj solun- čeka Pedesetnicu. Budući da su Timoteje- zajednicama koje je utemeljio za vrijeme skoj zajednici malo poslije prve. Pavao vo poslanje i pisma koja je uputio Korin- svoga prvoga vjerovjesničkoga putovaima razloga zahvaliti Bogu, jer vjera i lju- ćanima ostali bez uspjeha, Pavao kratko nja, onda bi je napisao oko 49. ili 50. gomali koncil - MAK

Olimp53_59.indd 57

26.11.2007 12:09:30

dine, iz Antiohije sirijske. Ako ju je pisao zajednicama na sjeveru Galacije, nakon drugoga boravka kod njih - što je vjerojatnije - onda je napisao za vrijeme svoga boravka u Efezu, 55. - 57. godine. Djelovanjem nekih kršćana iz židovstva (judaizanata), u Galaciji je došlo do iskrivljivanja evanđeoske poruke. Pavao naglašava da evanđelje ne potječe od ljudi, nego od Božje objave. To dokazuje svojom autobiografijom (1, 13 - 2, 21) i Abrahamovom poviješću, odnosno svetopisamskom argumentacijom (pogl. 3 - 4). Nezavisno od Mojsijeva zakona, Bog po evanđelju spašava ljude po vjeri u Isusa Krista. Krist je ostvario oslobođenje na koje Pavao poziva Galaćane (pogl. 5), tumačeći im ćudoredne posljedice prihvaćanja evanđelja vjerom (pogl. 6). Kršćani su označeni Duhom Božjim, novo su stvorenje i kao takvi se trebaju i ponašati. Očito, Pavao ovdje polemički sučeljava evanđeosku poruku o spasenju sa židovstvom i njegovim tumačenjem spasenja. Vjernici više nisu pod Zakonom koji ih dijeli, nego su vođeni Duhom koji ih povezuje i ujedinjuje.

Poslanica Rimljanima Ono što je o spasenju po vjeri polemičkim tonom govorio u Poslanici Galaćanima, u Poslanici Rimljanima Pavao razvija smirenijim tonom. Pavao nije osnovao crkvenu zajednicu u Rimu, niti ju je prije pisanja poslanice ikada posjetio. Čuo je za nju, i u nakani da ode na krajnji Zapad, u Španjolsku, da i tamo naviješta evanđelje, želi posjetiti i rimsku Crkvu. Iz Korinta, dok završava poslove oko milodara koje treba ponijeti u Jeruzalem, piše pismo Rimljanima, pri koncu 57. ili početkom 58. godine. Šalje ga u Rim, najvjerojatnije po Febi, službenici ("đakonisi") crkvene zajednice u Kenhreji, istočnoj korintskoj luci. Pišući Rimljanima, Pavao nema pred sobom jedan, nego više ciljeva. Želi zadobiti što veći broj pogana za evanđelje, pokušava obraniti evanđelje koje naviješta pred mogućim napadima i trudi se izgladiti stvarne ili moguće podjele unutar rimskih crkvenih zajednica, koje su nastajale na temelju većinske prisutnosti u njima kršćana iz poganstva ili kršćana iz židovstva. Svi ti ciljevi mogu se svesti na Pavlovu nakanu da na završetku jedne faze svoga rada (naviještanja Evanđelja po istočnom dijelu Carstva) na što je moguće potpuniji način izloži Evanđelje koje je naviještao i koje kani naviještati i na novim područjima.

mali koncil - MAK

Olimp53_59.indd 58

Glavni sadržaj Poslanice je Božja pravednost koja po Isusu Kristu sve ljude spašava na isti i svima jednako dostupan način. Bog je nepristran i u kažnjavanju i u spašavanju ljudi. Ne gleda na njihovo podrijetlo i vanjštinu, nego samo na vjeru koja se živi ljubavlju prema Bogu i čovjeku. Od svih Pavlovih poslanica, poslanica Rimljanima neosporno je najznačajnija. U njoj nalazimo najpotpunije i sustavno izlaganje onoga što Pavao dvaput u ovoj Poslanici naziva "moje evanđelje" (2, 16; 16, 25). Ne radi se o nekom posebnom evanđelju koje bi bilo različito od navještaja drugih apostola, nego o posebnom načinu na koji Pavao tumači poruku Isusa Krista.

za njih. Epafrodit je ozdravio i Pavao ga šalje natrag u Filipe. Uz zahvale Bogu za suradnju Filipljana u širenju evanđelja, Pavao opisuje svoje stanje uznika, zagovara kršćanstvo po Kristovu uzoru, govori o svojim planovima u vezi s Filipljanima i snažno se i žestoko suprotstavlja "opakim radnicima", koji su se pojavili u Filipima i koji se uzdaju samo u svoje mogućnosti. Čitavu Poslanicu prožima tema radosti, kojoj je izvor vjera u Boga i Krista - Gospodina Crkve. Pavao puno govori o Bogu i njegovu ponašanju među ljudima, o Isusu Kristu, kršćanima i njihovu življenju u ovome svijetu. Govori više srcem nego logikom uma.

Poslanica Filipljanima

Poslanica Filemonu

U doba pisanja ove poslanice Pavao je u tamnici. Zbog toga ju se ubraja među "poslanice sužanjstva". Upućena je Crkvi u Filipima, u Makedoniji, prvoj Crkvi koju je Pavao u doba drugoga vjerovjesničkoga putovanja osnovao u Europi.

Najkraća je i najosobnija poslanica koju je Pavao napisao. Piše je iz tamnice, najvjerojatnije u Efezu, a povod joj je Onezim, rob koji je pobjegao od svoga gospodara Filemona, i koji se, u potrazi zaštitnika, obraća Pavlu da zagovara za njega kod gospodara, kojega je Pavao prethodno priveo k vjeri. Pavao to čini i piše Filemonu da ga primi bez kazni, jer je i Onezim, dok je bio s Pavlom i služio mu u zatvoru, postao kršćanin. Poslanica tumači Pavlovu apostolsku vlast, govori o crkvenomu životu, čiji su temelj vjera i ljubav, i tumači kršćanski stav prema ropstvu. Pavao poštuje postojeće zaOstaci nekadašnjeg gradskog središta u Filipima u Grčkoj kone u odnosu na ropU odnosu na mjesto i vrijeme pisanja stvo, ali zagovara novo uređenje odnosa ove Poslanice, upućeni smo na različite među kršćanima, koji će s vremenom dopretpostavke. Ako je Poslanica napisana vesti i do pravnoga ukinuća ropstva. iz Rima, iz rimskog sužanjstva, treba je smjestiti između 60. i 63. godine. Ako je Poslanica Kološanima pisana u Cezareji, onda je to moglo biti U pretpostavci da ju je napisao Pavao, između 58. i 60. godine. Ako je pisana iz Poslanica bi nastala u Efezu, dok je Pavao Korinta, onda je treba smjestiti oko 50. ili u zatvoru. Posjetio ga je Epafra, koji je ute51. godine. Ako je pisana iz Efeza, što je meljio kršćansku zajednicu u Kolosima, i najvjerojatnije, onda je smještamo izme- obavijestio o stanju u koloskoj zajednici. đu 54. i 57. godine. Najjači dokaz u prilog Zajednica je napredovala u vjeri u Kristu Efeza je blizina između Efeza i Filipa, koja Isusu, u međusobnoj ljubavi i nadi, ali u dobro odgovara putovanjima ostvarenim njoj postoji nešto što je uznemiruje. U zaiz mjesta gdje se Pavao nalazi i Filipljana, jednici postoje struje koje umanjuju Kristoa o kojima Pavao govori u poslanici. Fili- vu spasiteljsku ulogu, smatrajući da Krist pljani su od nekoga putnika doznali da nije veći od raznih svemirskih sila kojima se je Pavao u zatvoru. Na tu vijest šalju mu ljudi trebaju pokoravati. Osjetivši se nespoEpafrodita s novčanom pomoći. Filipljani sobnim suprotstaviti se takvim strujama, doznaju za Epafroditovu bolest. Pavao i Epafra se utječe Pavlovu zahvatu. Pavao Epafrodit doznaju da su Filipljani zabrinuti uzvraća poslanicom, da bi zajednicu obra-

26.11.2007 12:11:24

GRAĐA ZA VJERONAUČNU OLIMPIJADU 2008.

nio od pogubna nauka i povjerava ju Tihiku i Onezimu, kao nositeljima u Kolose. Neki smatraju da je poslanicu napisao ne Pavao, nego neki njegov učenik. Taj se učenik oslonio na Pavlov ugled da bi bio uvjerljiv naslovnicima i da bi pobio novi nauk koji se širio nakon Pavlove smrti. Drugi smatraju da ju je napisao Pavao, ali da ju je netko drugi poslije njega obradio i doradio, želeći pobiti krivovjerja koja su se širila. Moguće je da se Pavao u pisanju ove Poslanice koristio tajnikom, koji bi je obogatio svojim stilom, rječnikom i teologijom. U tom slučaju poslanica bi bila Pavlova, on bi je nadahnuo i želio, premda je nije napisao. Ako prihvatimo da ju nije napisao Pavao, nego netko drugi u Pavlovo ime, nastanak poslanice tada treba smjestiti u razdoblje između 80. i 100. po Kristu, svakako prije pisanja poslanice Efežanima.

Poslanica Efežanima Ubraja se među teološki najbogatije spise Novoga zavjeta. Kružno je pismo poslano mnogim Crkvama, za koje mnogi misle da ga nije napisao Pavao. Sačuvao nam se primjerak toga pisma koji je bio naslovljen Crkvi u Efezu. U cijelom spisu nema izravnih podataka koji bi odredili okolnosti njegova pisanja. Opći ton spisa pokazuje ipak znakove napetosti unutar Crkve, zbog kojih spis i nastaje. Napetost je postojala između kršćana iz židovstva, kojima se pridružuje i pisac, i kršćana iz poganstva, kojima se obraća svojim spisom. Pisac je zabrinut za ponašanje onih kojima piše. Čini se da kršćani iz židovstva traže odmak od kršćana iz poganstva kao nečistih, ali isto tako, u određenomu trenutku crkvenoga razvitka, kršćani iz poganstva počinju se suzdržavati od kršćana iz židovstva. Pisac ih želi pomiriti i uvjeriti kršćane iz poganstva da prevladaju osjećaj ugroženosti i odmak od kršćana iz židovstva. Poslanica je sigurno napisana poslije poslanice Kološanima, a prije Ignacija Antiohijskoga, koji je poznaje, dakle, prije 110. god. Vrijeme u kojemu se Pavao borio za prijam kršćana iz poganstva u Crkvu bez Mojsijeva zakona i bez obrezanja (Gal, Rim, Fil) već je daleka prošlost. Sada je vrijeme u kojemu treba raditi na tome da se nijedna sastavnica Crkve (kršćani iz židovstva i kršćani iz poganstva) ne izgubi. I jedna i druga sastavnica pripada jednomu tijelu Kristu, obje imaju isto krštenje i istu vjeru.

Ostatak Celzove biblioteke u Efezu

Kad bi pisac poslanice bio Pavao, morao bi je napisati posljednjih dana svoga života. Ako je pisac poslanice neki Pavlov učenik, treba je smjestiti u dva posljednja desetljeća I. stoljeća, kada nastaju i pastoralne poslanice, s kojima poslanica Efežanima ima neke sličnosti. Toga Pavlova učenika, samo zbog pisanja u ovoj poslanici, moglo bi se nazvati "drugim Pavlom". Središnja je tema Poslanice Efežanima Božji naum, koji je od vijeka, koji je kroz vjekove bio skriven i sada ostvaren u Isusu Kristu. Objavljen je Apostolu, a odjelotvoruje se u Crkvi. Crkva je kuća Božja i tijelo Kristovo, kojemu se kršćani krštenjem pritjelovljuju. U tomu tijelu sjedinjeni su skupa i kršćani iz poganstva i kršćani iz židovstva. Oni su novo stvorenje, začetak i jezgro uspostave jedinstva svega svemira.

Pastoralne poslanice Osim poslanice Filemonu, među Pavlovim ili spisima koji se pripisuju Pavlu, nalazimo još dvije poslanice, Poslanicu Timoteju i Poslanicu Titu, koje su upućene osobama izričito imenovanima. Od XVI. stoljeća nazivaju se "pastoralne poslanice", čime se ističe njihov poseban značaj, odnosno činjenica da sadržavaju poglavito upute "pastirima" Crkve. Premda su namijenjene nekim osobama, sve se tri pastoralne poslanice bave crkvenim zajednicama, što znači da nisu osobna pisma, nego pravi crkveni i apostolski spisi. Pavlovu autorstvu pastoralnih poslanica na putu stoje jezične, stilske i rječničke poteškoće, posebno biografski podatci o

Karte Pavlovih putovanja s dopuštenjem su preuzete iz Jeruzalemske Biblije, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1994.

Olimp53_59.indd 59

Pavlu, koji su nekada protuslovni, a nekad ih je teško uskladiti s drugim novozavjetnim spisima. Crkva o kojoj se govori u ovim poslanicama već je ministerijalno (lat. ministerium - služba) ustrojena, a krivovjerja su se toliko razmahala da ih moraju pobijati sve tri poslanice. Najvjerojatnije je da je pisac ovih poslanica Pavlov suradnik Timotej, o kojemu saznajemo najviše podataka iz njih. On dobro poznaje Pavlov navještaj, te u promijenjenom vremenu i sučeljen s novim poteškoćama želi ponuditi pavlovskim Crkvama polog vjere, koji je Pavao primio i predao njemu kao svomu najvjernijemu suradniku. Poslanice odražavaju crkveno stanje prijelaza s apostolskoga na poslijeapostolsko doba. Tri su ozbiljne poteškoće u Crkvama nakon Pavlove smrti: krivovjerja, pitanje vlasti u Crkvi i neprimjereno ponašanje nagodbenjaštva među kršćanima. Pisac se koristi Pavlovim ugledom (autoritetom) da ih riješi. Pavlov lik mu služi da se pri koncu I. stoljeća obrani od lažnoga nauka i da utvrdi ustroj Crkve u kojemu vodeće mjesto imaju apostoli i oni koje su apostoli postavili kao svoje nasljednike. Pisac Pastoralnih poslanica nanovo oblikuje polog Pavlova nauka, svom dobu nudi novu sliku o Pavlu, jednostavno, osuvremenjuje ono što je naučavao Pavao, posve vjeran i dosljedan onome što je od njega primio. Vjernost i dosljednost Pavlu nije značila čuvanje nepromijenjenim onoga što je naučavao Pavao, nego primjenjivanje svega na novonastale prilike u Crkvi. To je proces predaje koji se već formira u Crkvi i na koji će Crkva u svim vremenima svoga postojanja morati budno paziti. mali koncil - MAK

26.11.2007 12:12:35

BOŽIĆNA PRIČA Vraćajući se kući, vidjela sam kako u maloj kućici bez struje, vode i grijanja živi jedna skromna obitelj. Neka me sila privukla da uđem u njihovu kuću. Sve je bilo tako jednostavno. Ugledala sam dijete gdje leži. Srce mi je kucalo sve jače, u meni je tinjala neka čudna toplina. Prišla sam djetetu i dala mu ono što sam toga časa imala kod sebe. Odjednom začujem glas s neba: „Ovo je Sin Božji!” - Tena Bićanić, 6. r., OŠ F. K. Frankopan Zagreb

MOJ BOG Bog nas uvijek promatra. Kad se jako naljutim, nekad pomislim da me napustio. U njega vjerujem zato što, kad se pomolim, osjećam da je sa mnom. Bog mi puno znači u životu. - Luka Mandić, OŠ J. A. “Isusovo rođenje”, Magdalena Mežnarić, OŠ V. Nazora Sveti Ilija

Čolnića Đakovo, PŠ Široko Polje

MOJA LJUBAV PREMA ISUSU Kao voda, kao rijeka, moja ljubav prema Tebi je čista. Ti bi htio da volimo i ljubimo druge kao što si ti ljubio nas. Molim te da to činim i da svi ljudi imaju obitelj. Da svako dijete bude voljeno kao ja, koja imam tu sreću. - Lucija Gavranić, 6. r., Blato na Korčuli

DRAGI ANĐELE Dragi Anđele, čuvaj me na putu do škole. Pomozi mi kad mi je teško. Uvijek budi uz mene. Ne dozvoli da me zlo odvede krivim putem. Čuvaj moje tajne. Roditeljima podari zdravlje da možemo dostojno živjeti. Nikada me ne ostavljaj samoga. Daj mi snage i volje da ostvarim svoje životne snove. Daj mi ljubavi i prijateljstvo. Čuvaj moju sestru. Daruj mi mir i zadovoljstvo.

TVOJA SLOBODA Slobodu piši Slobodu pjevaj Slobodu čuvaj Slobodu nikom ne daj. Marija Jakab, 6. r., OŠ A. G. Matoša Vinkovci

HVALA HVALU SLIJEDI

Borna Širanović, 3. r., OŠ Sveta Nedelja

NAJVEĆI Na svoju si me sliku stvorio da budem dobar u duši. Stvorio si životinje, velike i male, i biljke zelene, žute i plave. Čovjek je gospodar svim bićima živim. No u cijeloj toj sreći, Bog je ipak najveći! David Penzar, 4. r., OŠ Stenjevec Zagreb

“Sveti Nikola”, Leonarda Kosovec, 1. r., OŠ Brestje

Hvala ti, Bože, za nas ljude na svijetu. Hvala ti, Oče, za sunce što toplinom grije. Hvala ti, Oče, za plodove koje si nam darovao. Hvala ti, Bože, za prirodu što ljepotom rodi. Luka Zeljak, OŠ Ljubeščica

“Čuda prirode i čovjekova djela”, Mirta Žagar, OŠ Š. Budinića Zadar

BOG JE… Bog je kao sunce na nebu koje nas grije. On je kao mamine ruke koje nas miluju. On je kao cesta koja nas nekud vodi. Učenici 4. r. PŠ-a Karojba (OŠ V. Nazora Pazin)

mali koncil - MAK

60_61PIRI.indd 60

26.11.2007 12:50:14

SLOBODA Slobodu Bog nam je dao, jer je želio da sami odluke donosimo, sa životom se nosimo, s postignućima se ponosimo. Ako smo živjeli po istini, mistični događaji nam samo snagu daju da budemo jači na kraju. Kad znamo da po slobodi pravoj živjeli smo samo. Pa nas drugi ljudi sputavaju u našoj slobodi, ali to ne škodi, već samo snagu daje kad kraj je. Sloboda - Bog nam ju je dao, a mi sami znamo kakvim putem idemo, a kad stignemo da sretni budemo i slobodan, odgovoran život živimo. Mihael Marović, 7. r., OŠ A. Cesarca Zagreb

“Blaženi koji su čista srca”, Ivan Ivkošić, OŠ Zmijavci

MOJA OBITELJ Moja obitelj je malo drugačija od drugih. U njoj živimo mama, brat, sestra i ja. Svi se puno volimo. A najviše moramo slušati mamu! Zajedno se igramo, učimo, pazimo… Najviše volim kada zajedno putujemo. - Ivana Nuić, 2.a, OŠ

MOLITVA Molim te, Bože oslobodi me laži i neposluha, to jest svih grijeha. Volim te, Bože! Amen.

J. Lovretića Otok kraj Vinkovaca

BOG Bog mi daje miran san. Ujutro mi daruje radostan dan. Bog je sa mnom u školi i uz knjigu. Dragom Bogu ne zadajem veliku brigu.

Karla Matijević, 4. r., Kastav

Lucija Petrovicki, OŠ S. S. Kranjčevića Zagreb

“Ja u misijama”, Emili Vidan, 3. r., OŠ J. Dobrile Rovinj

ROBOVANJE MLADIH

“Počinje oluja” (dio „stripa” o Isusovu stišavanju oluje), Sara Puškarić, OŠ A. Cesarca Ivankovo

Danas u modernom društvu mladi čovjek “robuje”, iako često toga nije svjestan. Robuje na razne načine, kao što su npr. droga, alkohol, cigarete... Mladi posežu za opojnim sredstvima na nagovor prijatelja, a ponekad i da bi tulum učinili uzbudljivijim. Zaboravljaju da je to lažan i kratak nadomjestak. Mlađi vide starije kako puše, piju puno alkohola ili cijeli dan provode pred televizorom, pa to oponašaju, smatrajući se odraslijima, iako to zapravo nisu. Sada se javljaju i nove, moderne ovisnosti: šoping, mobiteli, kompjutor, kockanje, kladionice… Igrajući se na kompjutoru preko mjere, mladi počinju robovati samima sebi. Neki su opsjednuti i sportom, odnosno pobjedom i ne misle na ništa drugo. Slično ropstvo može postati čak i škola, učenje, kada su mladi toliko željni odličnih ocjena da zanemaruju sve ostalo. Tako isto dolazi do pomanjkanja vrijednosti, što vodi u ropstvo. - Odri Cicvarić, 7. r., OŠ N. Tesle Rijeka mali koncil - MAK

60_61PIRI.indd 61

26.11.2007 12:35:31

ČUDNI NOVI IZUMI

Ako mislite da su sve važne stvari već izumljene, onda se varate! Svakog dana dosjetljivi pronalazači ponude nešto novo. Uvjerite se uz nekoliko neobičnih izuma patentiranih u posljednjih nekoliko godina… A sigurno je ostalo još puno toga što i vi možete izumjeti! Kućna vjetrenjača - Vjetar ni udar ili drugu nezgodu dok smanjuje muke. Umjesto da je izvor velike i besplatne ener- čiste snijeg! Izumitelj Mark pate cijela dvije minute u vregije, no običnim ljudima dosad Nolan zato je smislio snježnu loj vodi, oni se u ovoj napravi lopatu nazvanu “Wovel”. Sa- izlože udaru struje od 110 V pa stoji se od kotača visokog oko uginu u svega dvije sekunde. jedan metar, koji ima ugrađe- Nije ni to veseli kraj, ali je ipak nu lopatu. Okretanjem kotača lakši. Što možemo kad se ljudi lopata grabi snijeg i zatim ga ne žele odreći ukusnog mesa visoko odbacuje. Postoji i do- člankonožaca... datni pribor za čišćenje leda. “Tražitelj izgubljenog” Cijeli posao čišćenja tako je brži - Oduvijek ljudi mole svetom i traži manje napora. Cijena je Antunu kad nešto izgube. te naprave oko 600 kuna. Sad je jedan izumitelj smislio Leteći ležaj - Janjaap Ruij- nešto što će svecu olakšati ssenaars izumio je madrac koji posao. Radi se o malim pločislobodno lebdi u zraku, oko cama koje treba pričvrstiti na predmet koji često ne možemo naći je samo sušio rublje. Ali, proš(naočale, rukavice i le je godine izumljena mala sl.). Mala spravica, kućna električna centrala pa “lokator”, koji nositko želi može snagom vjetra mo u džepu, čim ga osvijetliti stan ili ispeći meso uključimo emitirat na električnom roštilju! Radi će zvučne i slikovne se o 10 metara visokom stupu signale te strjelicom s propelerom, koji se okrepokazivati gdje je će i uz slabiji vjetar. Ta mala vjetroelektrana može pokriti pol metra iznad poda! Vezan izgubljen predmet i voditi nas oko 80 % potreba za strujom je za tlo samo tankim koncima do njega. Jedina je nevolja da u prosječnom domaćinstvu i da ne bi otplovio poput letećih spravica ne može naći samu tako uštedjeti godišnje tri do sagova iz priča! Tajna letećeg sebe - ako nju izgubimo! Vodootporni kišobran - Kičetiri tisuće kuna. Kod nas, ležaja je u magnetima koji se tamo gdje puše bura, možda međusobno odbijaju, a ušiveni šobrani nas štite od kiše, ali bi vjetrenjača bila dovoljna za su u madrac i ugrađeni u pod. sve potrebe! U Americi je cije- Magneti su toliko snažni da lena naprave, s postavljanjem, žaj može nositi teret od skoro oko 10 000 dolara (50 000 tisuću kilograma. Magnetsko polje koje stvaraju nije škodkuna). Lopata za snijeg - Zima ljivo za spavače, samo im se je na pragu! Lijepo je vidjeti preporučuje da skinu naušnice od kovine iz svojih uši. Cijena tog ležaja je prava “sitnica”: milijun i pol dolara (oko osam milijuna kuna). “Električna stolica” za rakove - Svi znamo kako kuhari kad ih unesemo u kuću, onda običavaju žive rakove i jastoge smoče sve okolo sebe. Barem snježni pokrivač pred vrati- uroniti u vrelu vodu da bi ih je tako bilo do sada, ali lani je ma, ali je manje ugodno čistiti skuhali. Možemo samo zami- izmišljen kišobran izrađen od ga! Svake godina oko 72 000 sliti kako je tim jadnim živo- posebne tkanine koja odbija osobe u svijetu dožive ili srča- tinjama... Jedan je britanski vodu. Nakon povratka kući dopravnik nedavno izumio spra- voljno je pred pragom protresti vu koja rakovima i jastozima kišobran i on će postati - suh!

ODVJETNIČKA POSLA Jednom je starom njemačkom umirovljeniku u Bonnu država odredila globu od 287 milijuna eura, zato što tobože nije platio porez. Odvjetnik koji ga je zastupao lako je na sudu dokazao da se radi o pogrješci poreznika, jer je godišnja mirovina tog čovjeka vrlo

mala, svega nekoliko tisuća eura, pa uopće nije trebao plaćati porez. Ali umirovljenik se nije dugo veselio sudskoj odluci koja ga oslobađa, jer je od odvjetnika uskoro dobio račun na 440 tisuća eura, uz obrazloženje da mu je uštedio tolike milijune eura!

NAJSKUPLJI STAN NA SVIJETU Jedan je bogataš ruskog podrijetla, Leonard Blavatnik, nedavno kupio u New Yorku stan po cijeni od 150 milijuna dolara (oko 800 milijuna kuna). Najskuplji je to stan na svijetu, zauzima tri kata na vrhu zgrade na Manhattanu, srcu toga velegrada. Površina stana je 2 790 četvornih metara, ima 23 spavaće sobe i 25 kupaonica, goleme terase

mali koncil - MAK

62_63saSvih.indd 62

26.11.2007 13:08:22

s igralištima i dr., a pod stanom je luksuzni hotel koji nudi sve usluge. Što reći na takvo rasipanje, dok i u

DESET ZAPOVIJEDI ZA BOJAzLJIVE Osjećaš se nesigurno u većem društvu? Ne znaš “kud bi sa sobom” među nepoznatim ljudima? Nisi u stanju ni dvije riječi “zinuti” u društvu svojih roditelja? “Propadneš u zemlju” od srama pred starijima? Ima li za to uopće “lijeka”? Bojažljivost ili sramežljivost u društvu, dakako, nije nikakva bolest (već više nečija osobina). Pa ipak, to čovjeku može zadati dosta nelagode i muke… A dobar dio toga također se može izliječiti ili, točnije, spriječiti. Evo stoga “Deset zapovijedi za bojažljive”, koje ti mogu pomoći da se u društvu osjećaš sigurnije:

1. samom gradu New Yorku, a još više u siromašnim zemljama, milijuni ljudi žive na - ulici!

PUTOVANJE KOJE TRAJE 23 GODINE Bile su im 42 godine kad su njih dvoje, švicarski bračni par Emil i Lilia-

na Schmid, pošli autom na putovanje svijetom. Od 1984., kad su započeli svoj put, oni stalno putuju, i to istim automobilom marke Toyota Landcruiser! Prešli su 600 000 kilometara (kao da su 15 puta obišli Zemljinu kuglu) i posjetili 157 država, među njima i Hrvatsku. Sada su na Tajvanu. Ostaje im još samo 70 država pa mogu reći da su posjetili sve zemlje svijeta. Svakog dana u prosjeku prijeđu 150 kilometara. Sada su u dobi od 65 godina, ali osjećaju se dovoljno jakima da nastave s putovanjem. Ušli su u Guinessovu knjigu rekorda, a imaju i svoj dnevnik na internetu.

Na lice “navuci” smiješak. On je uvijek puno bolje prihvaćen od “obješenog nosa” ili namrgođena lica! 2. Ponavljaj češće vježbe disanja (polako uzimajući zrak na nos, a ispuštajući ga na usta), te vježbe opuštanja mišićne napetosti (npr. tako što ćeš otvarati i stiskati šake). 3. Nikad nemoj uzimati alS “Makom” - bez straha i pred mikrofon! kohol ili droge, misleći da će ti to pomoći da se osjećaš opuštenije! Učinak brzo prestaje! 4. Vježbaj komunikaciju, upuštajući se u kratke razgovore s nepoznatima, npr. dok čekaš u redu na blagajni, u nekoj liječničkoj čekaonici, na igralištu, pred crkvom nakon mise… 5. Da bi mogao voditi razgovor, moraš unaprijed znati što ćeš govoriti, moraš biti informiran i spreman. Pokušaj postavljati pitanja koja potiču na odgovor, na primjer: “Što mislite o ovome ili onome?” 6. Vježbaj pred ogledalom govor o određenoj temi, o kojoj ćeš raspravljati s drugima. 7. Korisno je za približavanje s ljudima ako činiš drugima male usluge i iskazuješ pristojnost, npr. tako da gostu koji je došao k tvojim ukućanima upravo ti ponudiš piće, jelo i slično. 8. Prihvati činjenicu da nisi središte svijeta i da svi okolo ne gledaju uvijek samo tebe! 9. Ako ti netko nešto odbije, ne uzimaj to k srcu. Ne možemo se baš uvijek sa svima slagati. 10. Nađi sebi “udoban” prostor za druženje. Ne mora to biti diskoteka ili kaÞć - možda će ti biti bolje na nekoj izložbi ili na tečaju? Ili u nekoj župnoj skupini? dr. Vedrana Hrabrić mali koncil - MAK

62_63saSvih.indd 63

26.11.2007 13:10:54

KOJE SI “GLAZBALO”? PITANJA: 1. Najdraži zvuk iz prirode: a) Hučanje, zavijanje vjetra. b) Rominjanje kiše. c) Udari gromova. d) Pljuskanje valova o obalu. 2. Najdraže voće: a) Lubenica. b) Naranča. c) Jabuka. d) Banana. 3. Najbolji lik iz crtića: a) Shrek. b) Scooby Doo. c) Paško Patak. d) Garfield.

”Čovjek-bubanj”, ”žena-gitara”, ”Nina-violina”, ”Damir-klavir”... Jesu li ljudi ponekad doista nalik glazbalima? Po svojoj glasnoći i slatkorječivosti, po svojoj živosti i temperamentu, po ”cviljenju”, ”trubljenju”, ”bubnjanju”... Poigrali smo se s tom idejom pa napravili test u kojem ćeš otkriti koje si ”glazbalo”, koji instrument u svojem ”orkestru” prijatelja!

8. Nisi čuo što ste dobili za domaću zadaću... Što ćeš učiniti? a) Nazvat ću nekog iz razreda i pitati ga. b) Nema “frke”, jer ionako sve zadaće pišem zajedno s najboljom prijateljicom (prijateljem). c) Sutra ću u školi od nekog prepisati zadaću. d) Otići ću do prijatelja na igru pa usput pitati za zadaću, ako ne zaboravim.

9. Na školskom izletu pukle su ti hlače na vrlo nezgod4. Najbolja zabava: nom mjestu... a) Igranje kompjutorskih igrica. Kako se pob) Igranje nogometa ili odbojke. našaš? c) “Čovječe”, kartanje ili neka a) Više se ne ditreća igra za stolom. žem sa stolca i d) Slaganje puzzlea. cijeli dan mi je upropašten! 5. Najdraži kućni ljubimac: b) Napravit ću od toga cijelu a) Mačka. “scenu”. Svi će za to znati i 11. U igri ste pogodili i na bez- c) Jednom hoću, drugi put ne b) Papiga. svi će mi morati pomagati! ću... Sa mnom se nikad ne broj komadića razbili tri suc) Pas. c) Povjerit ću se samo najbozna! sjedine teglice sa cvijećem. d) Kunić. ljem prijatelju(-ici) i pokušati Susjeda samo što nije izaš- d) Ovisi... Ako taj plan ugrožava tu nezgodu nekako prikriti. nekoga, možda ću ga odati... la... Kako se ponašaš? 6. Na nedjeljnoj misi ti je najd) Ne dopuštam da mi takva glu- a) Preuzimam na sebe krivnju. draže... post pokvari raspoloženje, pa b) Upirem prstom u onoga tko a) Pjevanje pjesama. Bodovi: se sam šalim na svoj račun. je to učinio. b) Slušanje propovijedi. a b c d c) Predlažem da se svi predstac) Molitva Oče naš. 1. V K B G 10.Svi ste se složili da popodvimo kao “zajednički krivac”. d) Pružanje ruke kao znaka mira. ne idete u kino. Društvo je d) Bježim s mjesta događaja! 2. B G K V međutim većinski odabralo 3. K G B V 7. Koje bi mjesto odabrao kao film koji tebi nije baš po vo- 12.Prijatelj(-ica) ti je odao (-la) idealno za ljetne praznike? 4. K B G V lji... Što ćeš učiniti? jednu tajnu, jedan svoj tajni a) Veliku plažu nekog turistič5. V B G K a) Prilagodit ću se i prihvatiti plan... Može li biti siguran (kog središta. 6. G V K B njihovu odluku. na) u tebe da ćeš čuvati tu b) Seosko imanje s konjima, ko7. B G K V b) Nagovarat ću ih dok mi ne tajnu? kicama, ovčicama... popuste! 8. B V K G a) Teško... Nisam baš majstor c) Planinsku kućicu uz izvor. za čuvanje tajni... d) Neko mjesto gdje ima i puno c) Popuštam im, ali mi zato 9. V B K G moraju platiti sladoled! b) U svakom slučaju! Šutjet ću mira i puno zabave! 10. G B V K d) Odustajem od kina. kao grob! 11. K B G V 12. B K V G mali koncil - MAK

64_65Psiho.indd 64

26.11.2007 13:51:37

rezultati: Najviše slova “K”: KLAVIR – Povučen si, samozatajan, katkad sasvim nezamjetljiv... Pa opet, pravo je druženje nezamislivo bez tebe! Svi vole da si uz njih, možda baš zato što si tako tih (pa dopustiš drugima da dođu do riječi)? A možda i zato što vole tvoju smirenost, tvoju samostalnost i postojanost. Jer ti, koliko god voliš prijatelje, toliko si u stanju biti i “sam sebi dovoljan”. Nikad ti nije dosadno, u svemu otkriješ nešto zanimljivo, uvijek pronađeš neku aktivnost u kojoj ćeš sam sebe zabaviti. U toj tvojoj kvaliteti, krije se i tvoja mana: često ti drugi (zbog nevažnih razloga) počnu “ići na živce” pa ih počneš izbjegavati. Nemoj tako.

Najviše slova “V”: VIOLINA – Ponekad nježna i sjetna, katkad tugaljiva, a često i dosadna, uporna... Takva si ti osoba! U svakom slučaju, prilično ćudljiva, “komplicirana”! Teško ti je biti bez drugih, a opet, nerado im popuštaš i voliš da bude po tvome. Negdje duboko u sebi si “samotnjak”, voliš čitati, sanjariti, razmišljati... Ali, istodobno potrebna ti je “publika” - netko tko će te u tome pratiti (i pomalo ti se diviti). Voliš pobjeći od odgovornosti, voliš “solirati”. Stoga je prijateljstvo s tobom prilično zahtjevno. Drugi se moraju s tobom pomučiti. Ali, ako jednom osvoje tvoje hirovito i osjetljivo srce, tad će u tebi imati najboljeg prijatelja!

Najviše slova “G”: GITARA – Znaš prijatelje povesti, znaš ih pratiti, znaš se sam zabaviti, no češće zabavljaš druge. Jer, ti si pravo društveno biće, pravi prijatelj za sve prilike i neprilike! Kad treba pomoći drugome učiti, ti si prvi; kad treba brati višnje, ti si najviši; kad nekog treba tješiti, ti si najnježniji... Uvijek imaš vremena za druge, a ne postavljaš se kao da baš ti moraš biti glavni i prvi u svemu. Zato si omiljen u društvu, pravi član svakog veselog “orkestra”, koji je nezamisliv bez tvojih vedrih, dobrohotnih prijateljskih nota. Koji je tvoj “problem”? Od silne društvenosti, ponekad zaboraviš da bi trebalo malo i učiti, zadaće pisati...

Najviše slova “B”: BUBANJ – Vrlo si društven i ne možeš ni zamisliti da dan provedeš sam! Zato stalno oko sebe okupljaš prijatelje, potičeš ih na druženje, smišljaš različite zabave. Glasan si, otvoren, iskren, u stalnom pokretu... Želiš biti “glavni”, a to doista često i jesi u svome krugu prijatelja. Omiljen si zbog svoje dinamičnosti i predanosti društvu. Samo... postoji i tvoja “tamna strana”! Ponekad se pretvaraš u pravog “galamdžiju” i na silu pokušavaš da sve bude po tvome (“Kako bubanj kaže!”). Počinješ ogovarati, razglašavati tajne i poluistine... Pretvaraš se u pravog gnjavatora, kojeg svi drugi najradije − izbjegavaju!

SLAVA BOGU - I MARKOM

ao i svake godine, Hrvatska pošta ponovno je izdala svoju božićnu marku. Na dosadašnjih 18 maraka nastojalo se prikazati bogatstvo božićnih prizora iz cijele Hrvatske. Stoga božićna marka uvijek iznova “putuje” Lijepom Našom, zavirujući u svaki kutak i pronalazeći ono najljepše stvoreno na temu Isusova rođenja. Tako je ove godine “doputovala” do biskupskog dvora u Požegi i tamo našla svoj motiv: “Rođenje Isusovo”, ulje na drvu nepoznatog autora iz 18. stoljeća. Slika je vrlo svijetla, odiše upravo božićnom vedrinom. Na njoj su tek tri ljudske i dvije životinjske figure: Marija drži pelenicu da povije maloga Isusa, sveti Josip je svečan i ozbiljan, a i vol i magarac (iz)gledaju gotovo kao ljudi! Anđeo, stojeći na vrhu jaslica, u rukama drži natpis: Gloria in excelsis Deo. Slava Bogu na visini, a mir ljudima dobre volje, neka pronosi svijetom i ova hrvatska božićna marka!

VELIKA KRISTOVA SURADNICA

rva od njih prigodna je dopisnica tiskana povodom 50. obljetnice smrti Marice Stanković, istaknute vjernice laikinje, službenice Božje, za koju je pokrenut postupak beatifikacije. Marica Stanković rođena je 1900. godine u obitelji Vragović, a umrla 8. listopada 1957. godine u Zagrebu. Školu je pohađala kod sestara milosrdnica i tu je otkriven njezin dar za pisanje, te svoje prve radove objavljuje u literarnom društvu Danica. Vrlo je aktivna u Marijinoj kongregaciji, a 1927. godine u Sarajevu je izabrana za predsjednicu Sveze hrvatskih orlica. Po završetku učiteljske škole četiri godine službuje kao učiteljica u Hrvatskom zagorju, a potom studira na Višoj pedagoškoj akademiji u Zagrebu. Zbog javne katoličke djelatnosti, 1945. došla je na udar komunističkih vlasti, koje su je 1. rujna 1947. uhitile, a u siječnju iduće godine i osudile na pet godina zatvora! Kaznu je odslužila u Kaznenopopravnom domu u Slavonskoj Požegi, odakle izlazi teško narušena zdravlja. No, ni to je ne sprječava da, uz pomoć dr. Franje Šepera i o. Ivana Kozelja piše konačnu verziju pravila za svoju zajednicu Suradnica Krista kralja, koja su i službeno odobrena 1953. godine. mali koncil - MAK

64_65Psiho.indd 65

26.11.2007 13:53:06

IVAN GUNDULIc “O lijepa, o draga, o slatka Slobodo, dar u kom sva blaga višnji nam Bog je do, uzroče istini od naše sve slave, uresu jedini od ove Dubrave…”

van Gundulić jedan je od onih hrvatskih književnika koji se svojim književnim djelom uvrstio u red najboljih pisaca hrvatske književnosti. Živio je u vrijeme kad je Hrvatskoj i njegovu Dubrovniku prijetila opasnost s istoka i zapada. Upravo zato i piše stihove za koje vas molim da ih još jednom pročitate!

Znam da ste u prvom stihu uočili što je za njega i njegove sunarodnjake značila SLOBODA. Ona je lijepa, i draga, i slatka. A tko je izvor sve te ljepote? Gundulić nam to otkriva u drugom stihu. To je BOG!

Gundulić - na prijestolju! A upravo Bog, taj njegov i naš Bog, dao je Gunduliću snage da napiše književna djela o kojima se govori, piše i uči već gotovo četiri stoljeća. I ne samo to. Gundulićevo ime susrećemo u priči, u pjesmi, u imenu ulica, ustanova, brodova… Ipak, njegovom imenu i liku najveće je priznanje dao hrvatski slikar Vlaho Bukovac. Na njegovoj slici “Preporod”,na prijestolju se našao Gundulić, a oko njega okupljaju se najveći umovi i najznačajniji ljudi hrvatske umjetnosti i povijesti. Otac Franjo i majka Dživa neizmjerno su se obradovali kad im se 8. siječnja 1589. rodio dječak Ivan. Dječak je bio vedar, uvijek raspoložen za igru, ali i dobar učenik. Taj dječak, naš pisac Gundulić, ističe: “Najviše mogu zahvaliti isusovcima, jer su mi oni dali široko obra-

zovanje”. Upravo to obrazovanje omogućilo mu je da postane senator, sudac, član Malog vijeća i knez u Konavlima. Nije postao knez voljenog grada, jer je prerano umro.

Pisac “himne slobodi” Vratimo se Gundulićevim književnim djelima. Tri su njegova djela o kojima se najviše govori i piše. To su tri bisera hrvatske književnosti: “Suze sina razmetnoga”, “Dubravka” i “Osman”. Stihovi o slobodi i o višnjem Bogu, iz njegove “Dubravke”, mnogima su najbolje njegovo djelo. Sam književnik kazuje da je želio istaknuti ljepotu grada Dubrovnika, ali i njegovu slobodu, te je “Dubravka” upravo kao himna slobodi njegova grada. Dubrovčani su to Gundulićevo djelo prvi put čuli da dan svetoga Vlaha 1628. godine, a to je dan kad se pjesnik oženio Nikom Sorkočević. Samo deset godina kasnije, 8. prosinca 1638. Ivan Gundulić otišao je na dalek put, u nebo. Rastao se Dubrovnik s književnikom koji je volio pisati o “mirnu” i “tvrdu” gradu, o njegovoj slobodi i ljudima koji su, kao i pjesnik, nadasve ljubili tu slobodu i vjerovali u Boga, sve do današnjeg dana. Branko Pilaš

IVO I IZABELA

Odgovor: Osoba s kojom Ivo razgovara nije otac već majka djevojčice, koju on poznaje i zna joj ime!

Nakon dugih godina izbivanja, gospodin Ivo posjeti svoje rodno mjesto pa šećući ulicama susretne osobu koju pamti iz djetinjstva. - Oho, nismo se vidjeli već petnaest godina! Kako si? - pozdravi Ivo. - Dobro, dobro! U braku sam, posjeti nas da te upoznam sa suprugom! Evo, tu je naša kćerčica! - Lijepo! Kako se zoveš, mala? - Isto kao i moja mama! - Aha, to znači da si i ti Izabela! - nasmije se Ivo i pogladi djevojčicu. Kako je gospodin Ivo znao ime djevojčice? mali koncil - MAK

66Umjetnost.indd 66

26.11.2007 13:55:03

PRVA BOŽIĆNA ČESTITKA! Dragi Blažu! Zovem se Katarina. Prvi ti put pišem i nadam se tvom odgovoru. Evo nekoliko pitanja: 1. Što znači moje ime? 2. Koliko pisama primiš mjesečno? Pošto se bliži Božić, želim ti sretan Božić!! Puno pozdrava, Katarina Draga Katarina! Prva si koja si mi ove godine čestitala Božić! Hvala, žurim se da ja ne budem zadnji koji će ti čestitati imendan! Sveta Katarina je za koji dan, 25. studenoga! Njezino i tvoje ime znači: čista! Ja dobivam onoliko pisama koliko mi makovci pošalju. Najviše u najmanjem mjesecu, veljači, a najmanje u najvećim mjesecima, srpnju i kolovozu!

ZAR AFRIKANCI NE ZNAJU ISPEĆI TIGRA? Hvaljen Isus Blažu! Iz škole sam kući došao kao pokisla kokoš, kad sam primio studenski broj Maka pa vidio da u tvojoj rubrici (Blaževa pošta) nema mog pisma. Možda je bilo tehničkih problema ili nešto slično? No, nisam zlopamtilo, pa se nadam da ćeš mi ovaj put objaviti pismo. Evo pitanja: 1. Je li istina da kad Adam i Eva ne bi bili zagrizli otrovnu jabuku, čovjek ne bi griješio, npr. psovkom, mišlju, djelom... 2. Kako dolazi do ratova? Ja sumnjam da su izvor ratova problemi među narodima. 3. Zbog čega dolazi do gladi u Africi? Gledao sam mnogo National Geographic emisija, vidio da u afričkim pustinjama ima mnogo gazela, jelena, tigrova, koje čovjek može uloviti. Zar Afrikanci ne znaju npr. lukom i strijelom ubiti neku životinju te ne znaju zapaliti vatru, pa ispeći životinju na njoj i, na kraju, zar taj “slastan” obrok ne znaju pojesti? 4. Po čemu je poljski cvijet mak tako značajan da ste po njemu dobili ime? 5. Koji je kralj Koloman bio po redu kralj u bivšoj kraljevini Hrvatskoj? 6. Što znače imena Boro, Mila (“i” se čita kratko kod imena Mila), Ivan te Antonija? To je sve (zasad), i VEEELIIIIIKIIIII pozdrav od Ante iz Širokoga Brijega (ne onog čije je pismo objavljeno u prošlomjesečnom Maku, jer ima nas puno)! Dragi Ante, dobro što si mi rekao da ti nisi Ante iz prošlog broja. Ima vas puno, kažeš, i ja se pitam koliko vas u razredu skoči kad učitelj prozove: “Ante!” Kako se niste sjetili pa da jedan bude Ante, drugi Tonček, treći Tuna i tako dalje? Ima barem trideset oblika imena Antun! Možda više volite ovako, da biste se na svaku optužbu mogli izvući: “Nisam to učinio ja, nego onaj drugi Ante!” Ne sjećam se tvoga izgubljenog pisma. Možda sam pomislio da jedan Ante šalje odjednom dva pisma pa jedno pismo stavio “na led”? Odgovaram: 1. Nije jabuka kriva za grijeh i nije ona bila otrovna... Kriva je ljudska neposlušnost i oholost! Ljudi

su učinili ono što im je Bog zabranio, povjerovali su zmiji - đavlu, ponadali se da će postati bogovi ako zagrizu zabranjeni plod! Bog im je dao slobodnu volju, a oni su tu slobodu zloupotrijebili. Da nije bilo zabranjenog stabla, vjerojatno bi našli neki drugi način da Bogu prkose i tako sagriješe. 2. Kao i čovjek pojedinac, tako i narodi mogu biti nagovoreni na zlo, mogu poželjeti da

zauzmu i opljačkaju tuđu zemlju. To je čest izvor ratova. Obrambeni rat može biti jedini način da se taj problem riješi. Da npr. Hrvati nisu kroz cijelu svoju povijest ratovali protiv osvajača - Madžara, Mlečana, Turaka, i u najnovije vrijeme protiv agresije Miloševića i “jugovojske”, Hrvatske više ne bi bilo! 3. Dragi Ante, lovom na divljač ne može se narod prehraniti! Potreban je kruh ili riža, plodovi polja. Kad zbog suše toga nema, nastaje glad i tada nitko nema snage da trči za lavovima i gazelama! A uloviti i ispeći tigra u Africi - to bi doista bilo nešto dosad neviđeno! Jer, u Africi nema tigrova… 4. Mak je lijep cvijet, a za nas značajan po tome što sadrži prva slova naziva MAli Koncil! 5. Koloman je bio prvi hrvatsko-ugarski kralj, postao je to na temelju ugovora sa starješinama 12 hrvatskih plemena (Pacta conventa iz 1102.) Kraljeve prije njega koji su vladali Hrvatskom nakon Tomislava (925.) malo je teže sve nabrojiti, jer se u nekim razdobljima više njih borilo oko prijestolja. 6. Boro je skraćeno ime od Borivoja ili Borislava, a što to znači domišljaj se sam! I Mila

(s kratkim i dugim “i”!) može biti skraćena Milena, Milada... ili pak “draga”! Ivan je “Bogu mio”, a Antonija isto što i Ante (pitaj svog imenjaka kome sam ime rastumačio u prošlom Maku!) Odgovorih ti naširoko, dragi moj Širokobriježanine... Zadovoljan?

KAKO POVUČENOGA IZVUĆI? Dragi Blažu! Ja sam Martina i pišem ti prvi put. 1. Jedno me pitanje već dugo muči: zašto je Bog izabrao baš Mariju za majku Isusovu? 2. Što znače ova imena: Ivančica, Martina, Miro, Mirjana, Izabela? 3. Kako povučenu osobu pozvati u svoje društvo i je li to ispravno? 4. Kako se riješiti straha? Nadam se da ćeš mi odgovoriti na ta pitanja. Ali i ako ne odgovoriš, nema veze, već će puno pisama od mene stići do tebe! - Martina iz Ivankova Draga Martina! 1. Nije mi jasno zašto te muči pitanje što je Bog izabrao baš Mariju? On je znao zašto to čini, pogriješio nije, bolju Majku svom Sinu i svima nama nije mogao odabrati! 2. Ivančica znači isto što i Ivana, tj. “Bogu mila”, Martina znači “rođena u ožujku”, mjesecu nekad posvećenom bogu Marsu, imena Miro i Mirjana imaju veze s mirom, ali i s Mirjam, tj. Marijom, Izabela za Židove znači “Bog je savršenost”, za Španjolce “nevina” - a Hrvati mogu birati! 3. Povučenu osobu ne valja silom vući u društvo, ali joj trebamo svojim ponašanjem pokazati da nam je draga i uvijek dobrodošla. 4. Dobar je strah, komu ga je Bog dao! - tako kaže poslovica. Oni koji se junače često dođu... pod kotače! Ima korisnih i glupih strahova. Ako se netko boji mraka, miša ili Blaža - to mu nije pametno pa neka hrabro pođe u mrak (s baterijom u džepu), u lov na miševe (s mačkom), Blažu (s olovkom u ruci). Odgovorio sam, a bez veze ako su odgovori bezvezni!

JEZIKOM SE LOME KOSTI? Hvaljen Isus i Marija, Blažu! Jako mi se sviđa Mak i uvijek ga cijelog pročitam. Imam nekoliko pitanja na koja ćeš ti, nadam se, odgovoriti: 1. Kako biti dobra učenica i dobra prijateljica? 2. Mama je uvijek na bratovoj strani, učinio on nešto dobro ili loše. Kako se toga riješiti? 3. Hoće li Sunce za nekoliko milijuna godina progutati prvi planet? 4. Zašto djeca, a pogotovo stariji ljudi uvijek zure u mobitele? I zadnje pitanje: 5. Objasni ovu izreku: “Udarac bičem mali koncil - MAK

67_70Blaz.indd 67

26.11.2007 14:34:06

ostavlja masnicu, udarac jezikom lomi kosti.” Blažu, sjetila sam se još nečega: reci mi nešto o velečasnom Zlatku Sudcu. Pozdrav tebi i svima tvojima od Ines.

stranice na internetu, jer naš je na papiru tiskani Mak mnogo bogatiji i šareniji! Znam da tamo nema mnogo Hrvata ni katolika, ali s Bugarima smo uvijek bili prijatelji, uskoro ćemo valjda i mi u Europsku Uniju, pa ćemo biti još bliži. Mnogo se radi i na približavanju Katoličke i pravoslavnih Crkava. Bio sam ja u Bugarskoj, više dana boravio u Varni na Crnom moru. Lijepo mi je bilo tamo, skoro kao da sam bio na Jadranu! Javi nam se opet i opširnije, Nevene!

INDIJANCI NISU IZ INDIJE!

Evo me, Ines! “Jako” mi se sviđa tvoje pismo i cijelo sam pročitao! Odgovaram ti: 1. Dobra učenica bit ćeš budeš li dobro učila, a dobra prijateljica budeš li dobra sa svima oko sebe! 2. Razmisli malo, šalu na stranu, možda si ti sa svoje strane pristrana kad ti se čini da je mama pristrana bratu? Jer, ne mogu vjerovati da bi “navijala” za njega čak i kad učini nešto loše! 3. U ovo godišnje doba govori se o “zubatom suncu”, ali teško mi je vjerovati da će se Sunce jednom polakomiti pa progutati vlastitu djecu, planete... Bit će što Bog odredi, zasad budimo bez brige! 4. Zato jer boluju od “mobitelitisa”. A stariji dulje zure, jer slabije vide! 5. Jezikom možeš nekoga teško ozlijediti, još teže nego da ga istučeš. Jezik zna biti oštriji od mača, zato pazimo dok lamatamo njime, da ne bismo koga i nehotice porezali! Eh, Zlatko je i velečasni i Sudac, a osobe tih zvanja moramo poštovati. Tako i ja.

DALMATINAC U BUGARSKOJ! Dragi Blažu i svi u Maku! Zovem se Neven, hrvatskog sam roda, katolik, iz Šibenika sam. Već duže vrijeme sam izvan naše domovine, sada u Republici Bugarskoj. Često na internetu otvaram vaše stranice pa mi čitanje daje duhovno zadovoljstvo. U ovoj zemlji Hrvata katolika gotovo i nema. U nadi da ćete i ubuduće uređivati i upotpunjavati vaše stranice, srdačno vas pozdravljam i pišite mi! - Vaš Neven. Dragi Nevene, obradovao sam se tvom pismu, ali mi je žao što ti možeš čitati samo

Dragi Blažu, možeš li mi odgovoriti na ova pitanja: 1. Ako se osoba iz indijanskog plemena zove “Indijanac”, kako se onda zove osoba iz Indije? 2. Zašto na svoju rubriku ne staviš svoju pravu sliku, fotografiju, a ne crtani lik? 3. Je li istina da je čovjek nadmašio samog sebe u tehnologiji? Ante iz Širokog Brijega. Mogu ja odgovoriti na sve, nisam uzalud... glavonja! 1. Osoba iz Indije nije Indijanac nego Indijac! I mogu ti reći da je hrvatski jezik (svaka mu čast!) ovdje našao bolje rješenje od velikih svjetskih jezika u kojima “Indian”, “Indiano”, “Indien” i sl. znači i američkog crvenokošca i stanovnika Indije pa uvijek treba objašnjavati na koga mislimo! 2. Hajde, hajde evo ti i moje fotografije, kad baš želiš. Nije najsvježija, ali i danas sam glavonja kao kad sam se slikao! 3. Pa... istina je! Ali ako pod tehnologijom mislimo sve tehničke izume, tu je čovjek ne samo nadmašio sebe, nego katkad otišao i u drugom smjeru, ispod svog ljudskog dostojanstva (izmišljajući atomsku bombu i druga smrtonosna oružja).

SEKTE, VRAČANJE, DUHOVI... Štovani! Već duže vremena se spremam napisati Vam jedno pismo pohvale i ohrabrenja. Vjeroučiteljica sam i redovito čitam Mak, koji mi dobro dođe i u nastavi vjeronauka. Mak primam još od svoje osnovne škole, dakle dugi niz godina; i sada, kada već imam svoju djecu, nasta-

vili smo s pretplatom jer zaista se ima u njemu što pročitati i za djecu i za roditelje. Kad je kći bila u osnovnoj školi, znale smo se “posvađati” tko će prvi pročitati, a sada je sin u 8. razredu i opet se “natežemo” tko će prvi prolistati Mak. Ponekad smo i mi odrasli prava djeca. Znam da ima dosta tema koje niste u stanju uvrstiti u list, ali u radu s djecom vidim koliko ih interesiraju novi religiozni pokreti, sekte, pa čak i magija, vračanje. Možda ne bi bilo loše napisati nešto i o tim temama, da se djecu upozori na loše strane bavljenja magijama i “zazivanjem duhova”, kako to oni kažu. Vidim da često, posebno kad slave nečiji rođendan, “zazivaju duhove” te često pričaju o astrologiji i sličnim stvarima. Evo, ovo je samo jedan savjet, a na vama je da odlučite. Sve vas pozdravljam u Gospodinu i želim vam uspjeh u daljnjem radu! - Vjeroučiteljica Katarina (s jednog jadranskog otoka) Poštovana vjeroučiteljice! Vaše je pismo zalutalo na moj stol, jer upućeno je cijelom uredništvu. Obradovao sam se pohvalama Maku i - zamislio nad vašim upozorenjima. Nisam znao da se i na našem sunčanom Jadranu djeca toliko zanimaju za mrak čaranja, praznovjerja, sekti, astrologije... Hvala Vam, siguran sam da će uredništvo poslušati savjet, povjeriti stručnim ljudima da o tim temama pišu. Ja kao mali Blaž mogu svojim makovcima samo poručiti: bježite od zazivanja duhova, vradžbina, praznovjerja, lažnih proroka i ostalih poroka!

“VATRENE PTICE” I PREKO GRANICE! Bog, Blažu! Svim makovcima želim preporučiti knjigu “Vatrene ptice”. Ja ju svakodnevno čitam, a ponekad ju nosim u svoj III. 1 r. OŠ I. Jakovljevića u Mostaru pa neke priče čitamo na satu hrvatskog jezika. Želim te pitati: 1. Koliko si godina imao kada si postao Blaž? 2. Vjeruješ li da sveti Nikola djeci donosi darove? 3. Koliko je godina imao Mojsije kad je umro? Tebi i svim makovcima želim čestit Božić i sretnu Novu godinu! - Mara iz Mostara. Draga Mara iz Mostara! Znam da ptice ne mare za državne granice, ali svejedno sam s veseljem pročitao kako Makove “Vatrane ptice” lepršaju i među Hrvatima u Hercegovini! Tamo im je kao kod kuće, zar ne? Evo odgovora na tvoja pitanja: 1. Kad sam postao Blaž imao sam tridesetak godina manje nego sada. 2. Pitaj koje god

mali koncil - MAK

67_70Blaz.indd 68

26.11.2007 14:37:37

dijete hoćeš, svako će ti pokazati što mu je sveti Nikola donio! Valjda djeca ne lažu! 3. Mojsiju je bilo 120 godina kad je umro. To možeš pročitati u Svetom pismu Starog zavjeta, Knjiga Ponovljenog zakona 34, 7.

JE LI SVETI NIKOLA DIJELIO DAROVE?

Dragi Blažu! Imam opet neka pitanja za tebe: 1. Je li sveti Nikola stvarno dijelio darove? 2. Do koje godine života mali smiju pisati svetom Nikoli? 3. Što kažeš o Djedu Mrazu, a što o Djedu Božićnjaku? 4. Što kažeš za djevojčice koje skupljaju sličice nogometaša? 5. Imaš li ti svoju privatnu web stranicu ili privatni e-mail, pa ako imaš, mogu li ga ja znati? 6. Možemo li nas dvoje zajedno na sladoled kad ja dođem u Zagreb? 7. Što ti kažeš o vječnom životu? 8. Moja prijateljica Božana pita što znači njezino ime. Najljepši pozdrav od Josipe i Zavidovićana. Draga Josipa, evo mene s odgovorima: 1. Pogledaj strip o svetom Nikoli u ovom broju! Bio je taj svetac zaista darežljiv još za života na zemlji! 2. Smiju mu pisati svi, do svoje 99. godine, ako su poslušali Isusov savjet pa ostali “mali” kao djeca. 3. Djed Mraz je komunistički starčić koji želi glumiti dijete (malog Isusa), a Djed Božićnjak ne zna ni sam što je, možda preobučeni Mraz ili pak preimenovani Santa Claus (Sveti Nikola). 4. Što drugo mogu skupljati kad nema sličica nogometašica! 5. Sve javne osobe čuvaju svoju privatnost, pa tako i Blaž! Svoje web stranice nemam, a moj mail imaš u Maku! 6. Možemo, ali s obzirom na odgovor br. 5. samo ako dođeš u vrijeme karnevala pa se nađemo pod maskama! 7. Tada, u vječnosti, sigurno ćemo se upoznati, i to bez maski! 8. Božana znači isto što i Boži-

darka. Ostajte zdravo svi vi iz Zavidovića, pišite opet i recite mi kako je nastalo ime mjesta Zavidovića! Valjda ne po nekim zavidljivcima, jer vi niste takvi!

NAJBOLJA UČENICA I NJENA JEDINICA Dragi Blažu! Pišem ti prvi put pa se nadam da moje pismo ne će u koš! Čitam Mak od prvog razreda, a sada sam u petom. Moji roditelji čitaju ga od prvog broja! Pitanja: 1. Napiši sve što znaš o kornjačama! 2. Dobila sam 1 iz matematike, a najbolja sam u razredu. Što da radim? (Ne znam učiti!) 3. Koji ti je najbolji film? 4. Što mi znači ime? Pozdrav iz Zagreba! - Žaklina. Pozdrav i tebi iz Zagreba, Žaklina! Žurim s odgovorima! 1. O kornjačama sam već pisao, ali evo tebi i novim čitateljima samo nekoliko zanimljivosti: kornjača je hodala zemljom prije 200 milijuna godina, dok još nije bilo ni dinosaura! Preživjele su i dinosaure i druge izumrle životinje, čak se namnožile na 250 vrsta. Ima mini-kornjača, s oklopom od 15 cm, i golemih, dužine skoro 2,5 metra i teških 90 kg. Najveća morska kornjača može biti teška čak 540 kg. Ima kornjača na kopnu i u vodi, one jedu sve, nesu jaja, neke vrste žive preko 100 godina. Neke mogu uvući glavu u...

položaju kornjače na leđima, netko će te naučiti kako učiti pa će ova jedinica otići u muzej neugodnih uspomena! 3. Crtani! 4. Tvoje ime na hrvatskom glasi Jakova ili Jakobina. Žaklina se na francuskom piše Jacqueline, tako se zvala supruga američkog predsjednika Johna Kennedyja.

MAMA VERA I NJENA ČETIRI MAKOVCA Hvaljen Isus i Marija! - Otkako znam za sebe čitam Mak. Kad još nisam znala čitati, čitao mi je brat. Uvijek sam ti kao dijete željela pisati, ali sam se bojala da će moja pitanja biti bez veze. Sada moja djeca primaju Mak, a ja ga čitam onima koji ne znaju čitati. Imam četvero djece. Ja ustvari pišem po nalogu mojeg Petra, koji ima šest godina i još ne piše najbolje. Zanima ga samo jedna stvar: Što znači “Mali koncil”? Pozdrav od Jelene, Petra, Zvonimira, Jakova i mame Vere. Bravo, vas petoro ste za 5! Žurno odgovaram Petru! Davno, davno... prije skoro 50 godina (1962. - 1965.) održan je u Rimu Drugi vatikanski koncil, to jest Crkveni sabor svih biskupa svijeta. Pa dok su veliki bili zaokupljeni velikim Koncilom te u Zagrebu pokrenuli list Glas Koncila, nismo ni mi mali htjeli zaostati, željeli smo imati svoj list i dobili smo ga! Nazvali smo ga “Mali koncil”, jer smo željeli da se oko njega okupimo, da to bude naš mali “sabor” u kome ćemo se sastajati i družiti, učiti o vjeri, igrati se... I vaša obitelj jedan je lijep primjer kako je Mali koncil (koji kraće zovemo MAK) sve nas povezivao, i nekad i sada, od 1966. do 2007. i dalje...

JEDAN SAT MOLITVE U ŠKOLI?

usta (tako djeca kažu, ali zapravo zavlače glavu u oklop!). Ako nesrećom padnu na leđa, neke se kornjače više ne mogu same okrenuti na noge pa jadne uginu! Morske kornjače imaju noge pretvorene u peraje pa su dobri plivači i neke vrste svake godine putuju više od 3 000 kilometara da bi snijele jaja na otoku usred Atlantika. Kornjače su ugrožene životinje, sve ih je manje i trebamo ih štititi. 2. Moja sućut zbog jedinice. Dogodilo se, pa eto! Vjerujem da si ocjenu već ispravila. Nisi u

Dragi Blažu! Ova me pitanja muče nekoliko dana. Zašto u školski program ne uvedu jedan sat molitve? Zašto su uveli vjeronauk? Nije da ne volim vjeronauk, nego me zanima. Tvoja Dominika s Hvara. Draga Dominika, škola je za učenje, zato je uveden vjeronauk da bismo učili o vjeri. Nemam ništa protiv molitve u školi (nije li cijeli sat malo puno?), ali… pitam se što bi rekli oni zaduženi za nastavni program? Hmm, a možda se ti, zapravo, nadaš da bi se molitvom moglo zamijeniti ispitivanje i testove? A što misliš o mom prijedlogu: kod kuće uvedimo jedan sat molitve umjesto jednog sata sjedenja pred televizorom? mali koncil - MAK

67_70Blaz.indd 69

26.11.2007 14:38:28

JE LI BILO EVOLUCIJE? Bog, Blažu! Zovem se Ante i idem u 8. razred. Nedavno nam je vjeroučitelj prikazao dijelove dokumentarnih filmova u kojima znanstvenici tvrde da je sve stvoreno u šest dana i da je Zemlja zapravo vrlo mlad planet (između 6 i 10 tisuća godina), da su ljudi živjeli u isto vrijeme kao i dinosauri, a slike tih životinja iz vremena stare Grčke i Rima svjedoče da su ih ljudi vidje-

li. Svi ti znanstvenici tvrde da se nikakva evolucija nije dogodila i da se ne može dogoditi. Zašto se o tome ne govori? Može li se o tome u Maku više napisati. - Pozdrav od Ante iz Zagreba.

BOGOSLOV TOMISLAV MI POMAŽE Kako ste nezaustavljivo zaredali s pitanjima o biblijskom postanku svijeta i čovjeka, o Adamu i Evi, tako je volju da vama odgovori - a meni pomogne - dobio i student teologije, bogoslov Tomislav. Iz njegova opširna pisma prenosim glavne misli, tako da vidite da i ono što uče na studiju teologije nije daleko od onoga što i ja odgovaram! A, pitam se (i nekako se nadam) ne će li se u naše razgovore na tu temu, nakon studenata uključiti i sami profesori! Pa da tako smanjimo broj uvijek istih pitanja! Dragi makovci, čitajući prve stranice Biblije o stvaranju svijeta i čovjeka iz naše današnje perspektive, pojavit će nam se mnoga pitanja na koja ne ćemo uvijek naći odgovor s kojim ćemo biti zadovoljni. No, i razni pisci koji su započeli pisati Bibliju, postavljali su si ista pitanja kao i vi: “Kako je nastao svijet? Kako sam se ja našao na ovom svijetu? Tko mi je Stvoritelj? Otkuda grijeh u svijetu?” No, odmah treba imati na umu da Knjiga postanka nije pisana znanstveno, nego je to bilo slikovito viđenje pisaca toga vremena kako je nastao svijet. Ipak, pisci nisu pisali samo od sebe, nego su bili nadahnuti Duhom Božjim, koji ih je vodio da prenesu ono što je volja Božja i što je bitno za naše spasenje. Bog nam želi poručiti da je on Stvoritelj, kako nas, tako i svega što je oko nas - prirode, životinja, biljaka… Jednako je i s biblijskim prikazom stvaranja Adama i Eve. Poruka je da je Bog stvorio čovjeka na svoju sliku i da mu je povjerio brigu nad svim stvorenjima. Da je naš Stvoritelj, a kasnije i Spasitelj, koji s nama uvijek surađuje na dobro - Vaš Tomislav

Bog, Ante! Znam i ja za ove teorije koje nam majčicu Zemlju pomlađuju za milijarde godina (jer inače se smatra da je Zemlja stara 4,6 milijardi godina). Ideje o mlađahnoj Zemlji prihvaćaju tzv. kreacionisti, kojih nema mnogo pa se valjda zato o tome i ne govori puno. Ni Mak ne žuri puniti glave svojim čitateljima takvim nesigurnim “otkrićima”. Previše ima čvrstih dokaza da Zemlja nije od jučer, pa bih se ja i dalje držao gledišta većine znanstvenika, za koje je Zemlja vječno mlada starica od blizu pet milijardi godina! Meni, Blažu, i nije tako važno je li ili nije bilo evolucije... Glavno mi je da nema... revolucije!

ZAŠTO NE ZLATNI MAGARAC? Hvaljen Isus i Marija, Blažu! Jako sam znatiželjan, molim te, odgovori mi: 1. Zašto su Izraelci napravili zlatno tele? Zašto nisu napravili zlatnog magarca ili zlatnu kokoš? 2. Mi u razredu imamo velik problem! Zovu nas “šetajući razred” jer nemamo svoje učionice nego idemo u razrede koji se isprazne kad su djeca na glazbenom ili tjelesnom. Tako smo jednom došli u razred gdje smo na vratima našli rupu veličine šake. Sljedeći tjedan bile su na tim vratima dvije rupe. Pitali nas nastavnici, jesmo li mi to učinili. Nismo, dakako, ali nam nitko ne vjeruje, jer nas zbog sedam naših učenika smatraju najzločestijim razredom u cijeloj školi. Kako da se opravdamo? 3. Zašto neki učitelji viču i zašto su strogi? Je li to nekakav

njihov način da se primimo učenja? Meni se takvi učitelji nimalo ne sviđaju! 4. Imaš li ti, Blažu, prezime? - Pozdrav od Draženka sa Širokog Brijega. Navijeke hvaljeni! Draženko, evo kratkih odgovora na Široki Brijeg: 1. Izraelci su u Egiptu vidjeli kako se ljudi klanjaju kipu njihova boga, bika Apisa. Možda nisu imali dosta zlata, ili su bili škrti pa su umjesto bika napravili tele! Makar su se ponašali kao magarci, ipak im nije palo na pamet da se klanjaju magarcu ili kokoši! 2. Vi imate u razredu sedam problema pa ćete se teško opravdati dok se ta sedmorica ne poprave. I policija nakon svakog zločina prvo posumnja na one po zlu poznate. 3. A što bi ti htio, da ti tepaju ili da te po licu glade? Budi sretan što u školi nije kao u vrijeme mog djeda. Tada su učitelji šetali sa šibom u ruci i ljenčinama koji nisu napisali domaću zadaću znali bi opaliti po 5 ili 10 udaraca po dlanu! 4. Prezime imam, ali mi nije potrebno. I ovako me svi znaju!

MAGDALENA NIJE BILA GRJEŠNICA? Bog, Blažu! 1. Imam jedan komentar, prigovor na onaj tvoj odgovor iz prošlog broja, vezan za Mariju Magdalenu. Rekao si da ona nije bila grješnica. To nije točno, jer u Markovu evanđelju točno piše da je Isus Mariji iz Magdale istjerao sedam zlih duhova. A javna grješnica u Lukinom evanđelju, koja je pomašću mazala Isusove noge i plačući ih kosom otirala, bila je ista osoba. I još nešto: Ana znači “milost, milosrđe”, a ne “ljupka”, kako si rekao. 2. Reci mi nešto o franjevačkom trećem redu, kako se učlaniti, kako se živi. 3. Još mi reci koji su emulgatori (aditivi) koje proizvođači stavljaju u hranu najštetniji za zdravlje pa ih treba izbjegavati. Pozdrav od Ane. Draga Ana! 1. S tvojom tvrdnjom o Magdaleni ne slažu se stručnjaci-bibličari. U Biblijskom leksikonu KS pročitao sam: “Na Zapadu se pogrješno Magdalena poistovjećuje s Marijom iz Betanije i grješnicom o kojoj govori Luka 7, 37 - 50.” U Svetom pismu ima mnogo Marija! A ona koju je Isus izliječio, istjeravši iz nje zle duhove, nije bila javna grješnica koja je Isusu suzama prala noge. - Za ime Ana poznati jezikoslovac Bratoljub Klaić daje ovo tumačenje: “ljupka, blaga, mila, blagotvorna”! Istina je, doduše, da drugi autori to ime prevode kao: “milosrđe”, “Jahve se smilovao” i sl. Ime Ana nastalo je od ži-

mali koncil - MAK

67_70Blaz.indd 70

26.11.2007 14:38:50

dovskog imena Hana (Hannah) koje znači “milost”, “zahvalnost”, a prevoditelji se trse prenijeti to u svoje jezike kako im se najbolje čini. Drugim riječima, mislim da i ja i ti imamo pravo! 2. Treći red franjevaca namijenjen je svim odraslim ljudima, muškarcima i ženama, pa i onima u braku, koji žele živjeti po načelima svetog Franje, a ostati u svom zvanju i obitelji. Ipak, postoje i samostanski trećoreci koji žive kao redovnici u samostanima (kod nas njihovih samostana ima na sjevernom Jadranu, Istri, Kvarneru). 3. Proizvođači hrane obično tvrde da su njihovi dodatci hrani (aditivi) neškodljivi i da samo popravljaju ukus, boju, jestivost. Ipak, bolje je uzimati isključivo prirodnu hranu i dodatke, a čuvati se kemikalija. Pogledajmo etiketu proizvoda, na njoj treba pisati ako je prirodan ili sadrži umjetne boje i druge aditive, koji se označavaju npr. slovom E s brojkom. Pozdravljam te, Ana i želim ti sva dobra svojstva koja se tvom imenu pripisuju, od ljupkosti do milosrđa!

VESELA PREVRTLJIVKA Dragi Blažu! Zbog onog naslova “Jesmo li prevrtljive ćudi?” svi su mi se u školi smijali, čak i časna Ana, koja je vrlo dobra. Molim te, odgovori mi i ovog puta smisli još smješniji naslov, da mi se još više smiju! 1. Zašto ne postoji grad u kojemu je sve naopačke. Da djeca zapovijedaju odraslima, umjesto odrasli djeci? 2. Zašto moja Teri voli gledati reklame, a crtiće ne? 3. Zašto nikada u Maku ne

Prigodna osmosmjerka…

ŠTO SE KUHA?

TKO JE PROGOVORIO HRVATSKI U SABORU?

JE LI GRIJEH NEKOGA TJERATI U CRKVU? Dragi Blažu! Imam 13 godina i MAK primam od prvog razreda. Jako je zanimljiv i poučan. Imam nekoliko pitanja za tebe. 1. Jesu li slavne osobe više vrijedne od običnih ljudi? Mislim da je svaki čovjek jednako vrijedan, ali ipak želim biti sigurna. 2. Ako netko ne želi ići u crkvu, je li grijeh tjerati ga? Npr. roditelji tjeraju dijete u crkvu, a dijete to ne želi. 3. Je li dopušteno pričestiti se dva i više puta u jednom danu? 4. Nedavno je poginuo pjevač Toše Proeski. Je li istina da će biti proglašen svetim? 5. Što znači moje ime? Jesam li ti dosadna? Josipa s Hvara. Draga Josipa! 1. Svi ljudi su jednako vrijedni u Božjim očima. Slava sama po sebi ne znači ništa, ali ako ju je netko stekao zahvaljujući velikim djelima na korist ljudske zajednice, jasno je da će ga svi više cijeniti i hvaliti. 2. Roditelji dijete ne “tjeraju u Crkvu”, već ga tako odgajaju, što je njihova dužnost! A dijete… ono se, za početak, mora sjetiti četvrte Božje zapovijedi! Sve jasno? 3. To nema smisla, ali nije ni zabranjeno, ako postoji pametan razlog. 4. Svaka čast Proeskom, ali ako nije svetački živio sama pjevačka slava ne može biti razlog da bude proglašen svecem! 5. Ime ti znači: “neka ti Bog dade još djece”! Nisi dosadna, a je li na Hvaru dosadno sada, izvan sezone?

objavite više pošte, jer je ja volim čitati? 4. Što znači ime Jelena, a što prezime Galjar? Do sljedećeg pisma, Bog! - Lucija, 4d. Draga Lucija, sviđaš mi se! Drugi objese nos ako im se netko smije, a ti bi htjela da ti se smiju još više! Bravo, takve ljude trebamo, ja i ti smo dobro društvo! 1. Postoji grad gdje je sve naopačke, ali samo u priči! Kad bi postojao u stvarnosti - ti bi bila gradonačelnica, a ja ravnatelj televizije. 2. Tvoja Teri je psić, zar ne? Sigurno voli dobre zalogaje koje vidi na reklamama. 3. Nisu svi tako šaljivi kao nas dvoje, neki radije čitaju ozbiljne članke nego Blaževu poštu! 4. Jelena znači “sunčevo svjetlo”, a tko ima prezime “Galjar” možda je podrijetlom Francuz koji je imao pretka nekog veseljaka (na francuskom “gaillard”).

U maloj osmosmjerci pronađi i zaokruži sve navedene sastojke pa ćeš u nezaokruženim slovima otkriti “što se to kuha”, posebice u blagdanske prosinačke dane! U osmosmjerci pronađi: BRAŠNO, ČOKOLADA, JAJA, KAKAO, KVASAC, LIMUN, MASLAC, ORASI, RUM, SOK, SOL, ŠEĆER, ŠLAG, VOĆE

Dragi Blažu, prvi put ti pišem pa se nadam odgovoru. 1. Zanima me tko je izmislio travnjak? 2. Što znače imena Toni i Zvonimir? 3. Najviše me zanima tko je prvi progovorio hrvatskim jezikom u Saboru? Ivan. Dragi Ivane, meni nije važno koji put mi pišeš, volim i ponavljače! 1. Travnjak nije trebalo izmišljati, trava raste i gdje je ne posiju! A njegovane, lijepo podšišane travnjake valjda su izmislili Englezi, jer kažemo “engleski travnjak”, “engleska trava”. 2. Toni znači što i Antun, a Zvonimir je Zvonko koji zvonjavom poziva na mir! 3. Prvi je hrvatskim jezikom progovorio u Hrvatskom saboru Ivan Kukuljević Sakcinski i to godine 1843. A godine 1847. Sabor je proglasio hrvatski jezik službenim. Tako smo u listopadu 2007. proslavili 160. obljetnicu hrvatskog jezika u javnim službama. Prije Kukuljevića svi sabornici govorili su u Saboru - latinski! Svaka im čast, bili su učeni ljudi! Mogu zamisliti kakva bi grobna tišina danas zavladala u Hrvatskom saboru kad bi se od sabornika tražilo da govore latinski! Sada, makovci, prepuštam vas božićnoj radosti... Budite veseli svi, čak i oni koji uzalud traže odgovor na svoje pismo. Dogodilo se pa mi u studenom poput pahulja snijega stol zatrpala pisma. Jednu malu hrpicu morao sam staviti na stranu, pa ću na ta pisma odgovoriti u... sljedećoj godini! Do viđenja u siječnju! Vaš Blaž mali koncil - MAK

67_70Blaz.indd 71

26.11.2007 14:41:10

Kupon priložite uz svoj rad koji šaljete za “Naj-stranice”!

Šaljem: NAJ -

KUPON ZA

najstranice

Ime i prezime:

KUPONE I OSTALU SURADNJU, S PUNOM ADRESOM POŠALJITE NAJKASNIJE DO 20. PROSINCA 2007, NA ADRESU: MALI KONCIL, P.P. 216, KAPTOL 8, 10000 ZAGREB ILI NA E-MAIL: mak@glas-koncila.hr

RJEŠENJA ZAGONETAKA IZ OVOGA BROJA

Cjelovita adresa:

NAGRADNI KUPON 4 N.N. JE SVETAČKI UMRO! - P.P.

Ovo što P.P. tvrdi, sasvim je točno! Svetac sa slike kamenovan je i umro je svjedočeći vjeru u Isusa, kao prvi njegov mučenik! No nije on “N.N.” već ima svoje ime! Presložite slova naslova da biste ga otkrili!

Ime i prezime i cjelovita adresa:

NAGRAĐENI ZA KUPON Točno rješenje: Apostol Andrija 1. Denis Bagarić, Valpovo, 2. Mihael Bađun, Varaždin, 3. Samanta Petruša, Zabok, 4. Sanja Bučar, Vivodina, 5. Ronaldo Rovazdi, Grubišno Polje, 6. Ivan Landeka, Posušje, 7. Davor Marinić, Zagreb, 8. Slavica Tepeš, Valpovo, 9. Kristijan Jaklić, Belec, 10. Petra Laušić, Šestanovac, 11. Matko Miletić, Rijeka, 12. Marija Perić, Đakovo, 13. Tomislav Radić, Virovitica, 14. Vedrana Gorup, Hum na Sutli, 15. Hana Vukotić, Rijeka, 16. Marina Grigić, Privlaka kod Vinkovaca, 17. Dominik Imrešković, Slavonski Brod, 18. Martina Major, Donji Andrijevci, 19. Filip Dobiš, Požega, 20. Domagoj Ciciliot, Badljevina, 21. Katarina Milinović, Grabovac, 22. Josipa Ripić, Cerić, 23. Marina Mrgan, Privlaka, 24. Petar Nedoklan, Cerić, 25. Marijana Ćurić, Đakovo, 26. Lucija Bastalić, Belovar, 27. Robert Tepeš, Taborsko, 28. Anita Skoko, Slavonski Brod, 29. Željko Kalajžić, Šestanovac, 30. Trpimir Široki, Zagreb, 31. Josip Aleksić, Vodice, 32. Magdalena Majić, Zagreb, 33. Vesna Šafranko, Čačinci, 34. Marijan Vucić, Rijeka, 35. Helena Jakoubek, Jakšić, 36. Antonio Franulović, Vela Luka, 37. Antonia Mihovilović, Split, 38. Marina Petričević, Donji Andrijevci, 39. Marko Janjiš, Podstrana, 40. Dino Topčić, Otok, 41. Iva Šola, Đakovo, 42. Marina Ranogajec, Krapina, 43. Đurđica Lazić, Požega, 44. Sara Foder, Nedelišće, 45. Ivana Petričević, Grožnjan, 46. Jelena Ivas, Vodice, 47. Goran Beljan, Tomislavgrad, 48. Barbara Škvorc, Vojakovački Kloštar, 49. Blaž Lučić, Sikirevci, 50. Anja Jović, Trpanj. NAGRAĐENI su i svi čiji su radovi objavljeni na “NAJ-STRANICAMA”, te oni čije je sastavke za svoju stranicu odabrala “KLARA”!

Str. 7 - KRŠTENJE…: Sakrament, voda, svijeća, Očenaš, Isus Krist, Riječ Božja, đakon, bijela haljina, pomazanje, vjera - konačno rješenje - Novo rođenje; Str. 21 - ISPRED I U ŠTALICI: (prva križaljka) T, pastiri, anđeli, SD, Šeks, rok, Ra, dovoljan, vic, ulja, Adam, ak; (druga križaljka) Marija, Ar, samo, g, junak, Amos, zu, Cres, vol, Arijana, cipelar; Str. 28 - POSPREMAMO…: vidi sliku; SKROMNI MOĆNIK: ispovjednik; ŽELJENO PUTOVANJE: Sveta Zemlja; MIRIMO SE S LJUDIMA…: Dinamo, Hajduk; Str. 32 - “NABORANA” KRIŽALJKA: P, Sabor, darovi, marno, odbor, p, b, ev, bor, osnivači, Rio, klub, tsl, evo, katastar, U, hvat, govornik, Elvira, l, lija, bora, ce, Tabor, jaslice, a; PROSINAČKA PITALICA: Došašće; DAROVITA DOPUNJALJKA: (okomito) Danilo, azimut, rukica, okoliš, voleji, Iranac; Str. 36 - DVIJE PJESME, JEDNA RIJEČ: Risan/ ananas, Atena/ napast, duvar/ aromat, Vjeko/ kolači, otkud/ udisaj, jesti/ tijelo; BETLEHEMSKI ZOO: 1. Magarac, 2. Vol, 3. Ovca, 4. Pas, 5. Slon, 6. Ovan, 7. Deva, konačno - jaslice; TUŽAN BLAGDAN…: Nevina dječica; Str. 37 - “PUTUJUĆA” ISPUNJALJKA: Zlato/ Tomas, vjera/ rasap, ispit/ Itaka, jelka/ karas, Edgar/ Arapi, zvona/ nakit, drvlje/ ljetne, Atena/ Napulj; OSMOSMJERKA S 20 I JEDNIM DAROM: Mali Isus; Str. 44 - I ONI SU ZAPJEVALI: Oporba, askeri, ticati, rivali, čuđenje, dohvat, novele, volumen; PASTIRA SLAVE: Papa Silvestar; BOŽIĆ SA ZAGONETKAMA: vidi sliku; Str. 45 - PRIČOBOJANKA: 1.a, 2.b, 3.b, 4.a; Str. 47 - “SVJETLEĆI” VJERONAUK: Put svjetla; Str. 52 KRIŽALJKA S ČAROBNIM KVADRA TOM: USA, Gašpar, strv, gurte, Ar, eš, Merz, naslikati, slika ri je, štokavac, P, K, barakaši, amonal, Tit, Rudi, Ilija, oka, Krk, af; HRVATSKOJ JE UGLED…: Vijeće sigurnosti; ZAŠTO MATO PADA: A, la, ali, pila, cipal, polica, podlaci, poledica; SEDMI SAKRAMENT: Ženidba; Str. 71 - ŠTO SE KUHA: Kolači.

Slika na posteru: Alma Orlić, “Anđeli se javili” (ulje na platnu, Zagreb 2006.) snimljena je na izložbi “Čudesni svijet anđela”, postavljenoj u Etnografskom muzeju u Zagrebu. (Foto: M. SOKOL) Fotografija na naslovnici: Z. ATLETIĆ; Dizajn ovitka i postera: K. PLEIĆ; Crteži na ovitku: D. ZLOUŠIĆ

OSNIVAČ: Nadbiskupski duhovni stol, Zagreb, Kaptol 31 • IZDAJE: Nadbiskupski duhovni stol, Zagreb • ZA IZDAVAČA: Nedjeljko Pintarić, ravnatelj GK • UREDNIŠTVO I UPRAVA: “Glas Koncila”, 10000 Zagreb, Kaptol 8, p.p. 216, tel. (01) 4874 310 (uredništvo); (01) 4874 326 (narudžbe i pretplata); fax: (01) 4874 328, e-mail: mak@glas-koncila.hr • Internet adresa: www.glas-koncila.hr/mak • Žiro račun: Glas Koncila Zagreb 2360000-1101212419, devizni račun: IBAN HR5123600001101212419, SWIFT: ZABAHR2X • UREDNIŠTVO: Vojmil Žic (v.d. glavnog urednika), s. Valerija Kovač; Verica Blažinić (grafička priprava); Josip Sinjeri (lektor) • TISAK: Zagrebačka 194, Zagreb • Izlazi mjesečno • CIJENA primjerka 10 kn • Pretplata za inozemstvo: europske zemlje 28 eura, SAD 43 USD, Kanada 56 CAD.

mali koncil - MAK

72_Zadnja.indd 72

26.11.2007 15:53:23

a r Ju

GLEDAJTE! MOJA SLIKA JE ODABRANA ZA NAJBOLJU!

sin BRAVO! TO JE MOJ SIN!

PUF... TATA… KAD NAPRAVIM NEŠTO DOBRO ONDA KAŽEŠ “TATIN SIN”…

…A KAD NEŠTO ZABRLJAM,.. ...ONDA KAŽEŠ SAMO “SINE”…

HMM... A ŠTO BIH TREBAO REĆI? MOŽDA “MAMIN SIN”?

prosinac_07.indd

NE, NEGO OPET RECI “TATIN SIN”!

!? 20.11.2007, 9:00:24

ABcÈædðDžEfgHij BBcÈ cÈÈæddðDDžžEEffggHj Hijj “Vjerorjeènik” za malene (4) l

zrezuj slièice i njihove pozadine! Svakoj slièici na poleðini zalijepi odgovarajuæu pozadinu, tako da dobiješ male kartice, koje æe ti dobro poslužiti i za igru, i za uèenje! A na kraju školske godine – imat æeš zgodan Makov „vjerorjeènik“!

PB I J PAPA

BETLEHEM

Kristov namjesnik, Petrov nasljednik. Crkvi na èelu u svetom djelu.

Majušno selo u kojem se rodio Najveæi.

IVAN APOSTOL

(blagdan 27. prosinca)

Najmlaði od Dvanaestorice. Najmiliji Isusov uèenik. Najbliži pod križem. Najuzvišeniji u evanðelju.

JONA

Proroka tog, nije šala, krupna riba progutala! Tri dana je u njoj bio, dok ga nije Bog spasio da posvuda propovijeda ljubav kojom On nas gleda!

BL BT BADNJAK

Najljepša veèer godine cijele kad se polnoæki srca vesele, kad se pod borom darovi dijele!

prosinac_07.indd

LUKA EVANÐELIST (blagdan 18. listopada)

Sa znakom bika rado se slika, a rijeèi tog evanðelista - najljepša slika Isusa Krista!

BOŽIÆ

Roðendan Djeteta, Èovjeka, Kralja, Boga. Roðendan Isusa moga i tvoga!

TRI KRALJA

(blagdan 6. sijeènja)

Za zvijezdom su mudro pošli, k jaslicama tako došli, pred Isusom nice pali, kraljevske mu dare dali.

20.11.2007, 9:00:09

sijeèanj SIJEČANJ

*1 2 3 4 5 *6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31

U S Č P S N P U S Č P S N P U S Č P S N P U S Č P S N P U S Č

SV. MARIJA BOGORODICA Bazilije, Grgur, Grgo, Gregor Presveto Ime Isusovo ,Danijel, Cvijeta Anđela Folinjska, Emanuel, Borislava Emilijana, Miljenka, Eduard, Radoslav BOGOJAVLJENJE Rajmund, Lucijan, Krispin, Zorislav Severin, Teofil, Bogoljub, Apolinar Honorat, Julijan Miltiad, Petronije, Agaton, Dobroslav Honorat, Teodozije, Časlav, Neven Ernest, Tatjana, Bernard KRŠTENJE GOSPODINOVO Feliks, Srećko, Rajko, Makrina Pavao Pustinjak, Mavro Marcel, Oton, Mislav Antun Opat, Ante, Lucije, Lavoslav Priska, Margareta Ugarska, Biserka Mario, Ljiljana, Marta, Makarije 2. KROZ GOD., Fabijan, Sebastijan Agneza, Janja, Neža, Epifanije Vinko Pallotti, Vicencija, Irena Emerencijana, Ema, Vjera Franjo Saleški, Bogoslav OBRAĆENJE SV. PAVLA, Ananija, Henrik Timotej, Tito, Paula 3. KROZ GOD., Anđela, Julijan, Vital Toma Akvinski, Tomislav, Leonid Valerije, Zdeslav Martina, Tina, Hijacinta, Gordana Ivan Bosco, Marcela, Viktor, Klaudije

veljaèa 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29

plkt.indd

U S Č P S N P U S Č P S N P U S Č P S N P U S Č P S N P U S Č

Aron, Martin, Oliver, Predrag Oton, Višnja, Ostoja TOMA AP., Tomislav, Tomo Elizabeta Portugalska, Elza, Laura, Berta SV. ĆIRIL I METOD, Antun, Marta 14. KROZ GOD., Marija Goretti, Marica Vilibald, Vilko, Odon, Goran Akvila, Priscila, Adrian, Eugen Bl. Marija od Propetoga; Augustin Filip, Rufina, Viktorija SV. BENEDIKT, Pio, Placid, Olga, Budimir Proklo, Hilarije, Fortunat, Mohor, Živko 15. KROZ GOD., Bl. Dj. Marija Bistrička Kamilo de Lellis, Angelina, Gašpar Bonaventura, Vlado, Dobriša Bl. Djevica Marija od Karmela Nadan, Hijacint, Rufina Emilije, Emilija, Ljuba, Frederik, Bruno Makrina, Simah, Aura, Zora, Zlata 16. KROZ GOD., Ilija, Apolinar, Margareta Lovro Brindiški, Danijel prorok, Danica Marija Magdalena, Magda SV. BRIGITA, Kasijan, Zdravko Sarbelije, Kristina, Eufrazija, Boris SV. JAKOV AP., Jakiša, Jaka, Valentina Joakim i Ana, roditelji BDM, Anica 17. KROZ GOD., Klement Ohridski, Ljerka Prohor, Nikanor, Viktor, Samson Marta, Lazar, Urban, Vilim Petar Krizolog, Julija, Maksima Ignacije Lojolski, Vatroslav

Brigita, Gita, Miroslav, Sever PRIKAZANJE GOSPODINOVO. SVIJEĆNICA 4. KROZ GOD., Blaž, Oskar, Vlaho, Tripo Eutih, Diodor, Raban, Gilbert Sv. Agata, Dobrila, Modest, Jagoda PEPELNICA, Pavao, Doroteja, Silvan Maksim, Julijana, Rikard, Držislav Jeronim, Jozefina, Jerko, Mladen Skolastika, Apolonija, Sabin 1. KORIZMENA, Bl. Alojzije Stepinac, Vilim Bl. Djevica Marija Lurdska, Marija Melecije, Zvonimir, Zvonka Katarina Ricci, Kristina Valentin, Zdravko, Valentina, Vital Onezim, Faust, Klaudije, Vitomir, Vito Julijana, Samuel, Daniel, Miljenko; Kvatre 2. KORIZMENA, Bartol, Benedikt, Flavije Šimun, Bernardica Konrad, Rajko, Blago, Ratko Leon Čudotvorac, Lav, Lea Petar Damjanski, Damir, Natalija, Zaharija KATEDRA SV. PETRA, Izabela, Tvrtko Polikarp, Romana, Grozdan 3. KORIZMENA, Montan, Goran, Modest Nestorije, Cezarije, Hrvoje, Donat, Berislav Aleksandar, Aleksa, Robert Gabrijel od Žalosne Gospe Roman, Bogoljub, Vikica, Teofil Hilarije, Osvald, August

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 *23 *24 25 26 27 28 29 30 31

S N P U S Č P S N P U S Č P S N P U S Č P S N P U S Č P S N P

Albin, David, Hadrijan 4. KORIZMENA, Iskra, Ines, Čedomil, Lucije Marin, Marinko, Asterije, Ticijan, Kamilo Kažimir, Eugen, Natko Teofil, Lucije, Hadrijan Ruža, Koleta, Agneta Perpetua, Felicita, Vječna, Eugen, Tereza Ivan od Boga, Ivša, Poncije 5. KORIZMENA, Franciska, Franjka, Fanika Emil, Makarije, Kajo, Simplicije Tvrtko, Blanka, Kandid Bernard, Budislav, Maksimilijan Patricija, Sabina, Rozalija Matilda, Milijana, Borka, Paulina, Eva SV. JOSIP, zaručnik BDM, Jozo, Josipa NEDJELJA MUKE GOSPODNJE. CVJETNICA Patrik, Patricija, Gertruda, Konrad, Domagoj Ćiril Jeruzalemski, Eduard Andrija, Sibila, Narcis VELIKI ČETVRTAK VELIKI PETAK VELIKA SUBOTA (VAZMENO BDJENJE) NED. USKRSNUĆA GOSPODINOVA - USKRS Uskrsni ponedjeljak, Katarina Švedska, Didak Kvirin, Prokopije Emanuel, Sabina, Montan Rupert, Peregrin, Lada Priska, Guntram, Renata, Sonja Bertold, Eustazije 2. VAZMENA, Zosim, Bogoljub, Leonard NAVJEŠTENJE GOSPODINOVO. Blagovijest

travanj 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30

U S Č P S N P U S Č P S N P U S Č P S N P U S Č P S N P U S

srpanj 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31

P S N P U S Č P S N P U S Č P S N P U S Č P S N P U S Č P

ožujak

lovoz

2 3 4 *5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 *15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31

S N P U S Č P S N P U S Č P S N P U S Č P S N P U S Č P S N

Euzebije, Petar, Stjepan, Kruno 18. KROZ GOD., Bl. Augustin Kažotić, Martin Ivan Marija Vianney, Justin, Rajner Posveta bazilike Sv. Marije Velike, Gospa Snježna PREOBRAŽENJE GOSPODINOVO Siksto, Kajetan, Donat Dominik, Nedjeljko, Dinko, Neda SV. TEREZIJA BENEDIKTA OD KRIŽA, Tvrtko 19. KROZ GOD., Sv. Lovro, Laura, Klaudije Klara, Jasna, Jasminka, Suzana Ivana Franciska de Chantal, Sebastijan Poncijan, Hipolit, Patricija Maksimilijan Kolbe, Sveto UZNESENJE BL. DJ. MARIJE - VELIKA GOSPA Stjepan Ugarski, Rok, Roko 20. KROZ GOD., Miron, Klara, Natalija; Urzicin Jelena Križarica, Jelka, Jela, Leonardo Ivan Eudes, Magna, Timotej Bernard, Samuel prorok Pijo X., Agaton, Sidonija Bl. Dj. Marija Kraljica Ruža Limska, Ružica, Rozalija, Flavije 21. KROZ GOD., Bartul, Bartolomej, Emilija Ljudevit, Josip Kalasancijski Aleksandar, Branimir Monika, Cezarije, Anđela Augustin, August, Tin Mučeništvo Ivana Krstitelja, Ivan Petar, Margarita, Didak 22. KROZ GOD., Josip iz Arimateje i Nikodem

2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30

U S Č P S N P U S Č P S N P U S Č P S N P U S Č P S N P U

Venancije, Anastazije, Staš, Mavro, Paulin Franjo Paolski, Božidara Siksto, Krest, Rikard, Svevlad Izidor, Platon, Benedikt Vinko Fererski, Irena, Krescencija 3. VAZMENA, Irenej, Petar Ver., Prudencije Ivan de la Salle, Herman, Teodor, Serapion Dionizije, Timotej, Diogen, Klement Maksim, Demetrije, Liberan, Libor, Hugo Mihovil, Magdalena Stanislav, Stanko, Stanislava, Filip Sofija, Julije, Zenon, Saba, Damjan 4. VAZMENA, Martin, Hermenegildo, Ida Valerijan, Maksim, Zdravko, Lambert Teodor, Krescencije, Rastislav Benedikt, Bernardica, Leonida, Optat Šimun, Inocent, Akacije, Ilija Hermogen, Eusebije, Atanazija, Roman Marta, Leon, Berta 5. VAZMENA, Anicet, Sulpicije, Marcijan Anzelmo, Konrad Soter i Kajo, Vojmil, Leonida Juraj, Đurđica, Đuro, Adalbert Fidel, Vjeran, Vjera, Marija SV. MARKO EV., Klarencije, Maroje, Ermin Kleto, Pashazije, Julije, Stanislav, Višnja 6. VAZMENA, Bl. Ozana Kotorska, Euz. i Polion Petar Chanel, Ljudevit M. Grignion Katarina Sijenska Pio V., Venancije

svibanj *1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 *22 23 24 25 26 27 28 29 30 31

Č P S N P U S Č P S N P U S Č P S N P U S Č P S N P U S Č P S

UZAŠAŠĆE GOSPODINOVO Atanazije, Antonin, Boleslav, Boris SV. FILIP I JAKOV AP., Jakiša, Jakica 7. VAZMENA, Antonina, Florijan, Cvjetko Hilarije, Anđeo, Maksim Lucije, Marijan, Irenej Srijemski Dujam, Duje, Flavije, Gizela Arsen, Ida, Ulrika Nisch Izaija, Dionizije, Pahomije, Beata Bl. Ivan Merz; Bl. Djevica Marija Trsatska PEDESETNICA. DUHOVI MARIJA MAJKA CRKVE, Sv. Leopold Mandić Bl. Djevica Marija Fatimska, Servancije SV. MATIJA APOSTOL, Mate Izidor, Solinski mučenici; Jakov Zadaranin Ivan Nepomuk, Florencije, Cvjetko, Adam Paškal, Paško, Gizela, Heraklije; Kvatre PRESVETO TROJSTVO Urban, Teofil, Rajko, Ivon Bernardin Sij., Lidija, Zlata, Gvido Kristofor, Timotej, Eugen PRESV. TIJELO I KRV KRISTOVA. TIJELOVO Deziderije, Željko, Želimir, Željana Ivana, Šimun Stilita, Filip 8. KROZ GOD., Beda Časni, Grgur , Urban Filip Neri, Priska, Anamarija, Zdenko Augustin Kanter., Julije, Bruno, Mutmir German, Vilim, Velimir Euzebije i Polion, Većeslav PRESVETO SRCE ISUSOVO POHOD BL. DJEVICE MARIJE, Petronila

lipanj 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 *22 23 24 *25 26 27 28 29 30

N P U S Č P S N P U S Č P S N P U S Č P S N P U S Č P S N P

9. KROZ GOD., Justin, Mladen, Slobodan Marcelin i Petar, Erazmo, Eugen Karlo Lwanga, Klotilda, Oliva Kvirin Sisački, Spomenka Bonifacije, Dorotej, Eutih Norbert, Paulina, Neda Kolman, Robert 10. KROZ GOD., Fortunat, Vilim Efrem, Diomed, Kolumban, Rikard Bogumil, Dijana, Biserka Barnaba apostol, Borna, Ratimir, Roza Bazilid, Leon, Gašpar Antun Padovanski, Ante, Antonija, Toni Rufin, Valerije, Zdravko, Elizej, Zlatko 11. KROZ GOD., Amos, Vito Auro, Zlatko, Zlata Diogen, Rajner, Petar, Laura Marcel, Paula, Ljubo Romuald, Gervazije Margareta, Naum Ohridski, Florencija Alojzije Gonzaga, Vjekoslav, Slavko 12. KROZ GOD., Ivan Fisher i Toma More Marija, Josip, Flavije, Aron ROĐENJE SV. IVANA KRSTITELJA, Ivan Maksim, Prosper, Adalbert Ivan i Pavao, Zoran Ćiril, Ladislav Ugarski, Kristofor, Vlatko Irenej, Mirko, Vincenta, Vinka, Lucija SV. PETAR I PAVAO AP., Paula, Krešimir Prvomučenici Svete Rimske Crkve

GODINA Prosper, Just, Ingrid Grgur Veliki, Grga, Gordana Marin, Bonifacije, Mojsije Urban, Teodor, Božidar, Berto, Cvjetko Zaharija prorok, Eleuterij, Magnus 23. KROZ GOD., Sv. Marko Križevčanin ROĐENJE BL. DJ. MARIJE; Hadrian, Amon Petar Claver, Hijacint, Hijacinta Nikola Tolentinski, Sebastijan Adelfo, Bonaventura Presveto Ime Marijino, Mirjam, Gvido Ivan Zlatousti, Zlatko, Amat, Venera UZVIŠENJE SV. KRIŽA Bl. Djevica Marija Žalosna, Dolores Kornelije i Ciprijan, Edita Robert Bellarmino, Lambert Josip Kupertinski; Ariadna Januarije, Eustohije, Teodor Andrija Kim; Kvatre 25. KROZ GOD., Sv. Matej Ap., Jona prorok Emerita, Mauricije, Silvan, Silvana, Oton Sv. Pio iz Pietrelcine, Zaharija i Elizabeta Anatolij, Vuk, Pacifik Kleofa, Firmin Kuzma i Damjan, Gideon, Kresencija Vinko Paulski, Vincent, Vinka; Gaj 26. KROZ GOD., Većeslav, Vjenceslav SV. MIHAEL, GABRIEL I RAFAEL, arkanđeli Jeronim, Jerko, Jerka; Grgur

d 2 3 4 5 6 7 *8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31

Č P S N P U S Č P S N P U S Č P S N P U S Č P S N P U S Č P

Anđeli Čuvari, Anđela, Anđelko Dionizije Areopagit, Kandida, Svjetlana Franjo Asiški, Franka, Franciska 27. KROZ GOD., Mauro, Placid, Faustina Bruno, Fides, Vjera, Vjerica Bl. Dj. Marija od Krunice Demetrije, Pelagija, Hugo Dionizije, Abraham, Sara Danijel, Samuel, Hugolin, Angela Filip, Andronik, Mainard, Gaudencije 28. KROZ GOD., Maksimilijan, Serafin Teofil, Bogoljub, Romul, Venancije Kalist I., Divna; Stanislav Terezija Avilska, Tekla Hedviga, Marija Margareta Ignacije, Vatroslav, Vatro, Izidor SV. LUKA EV., Lukica, Lukša; Amabilis 29. KROZ GOD., Misijska nedjelja Kornelije, Andrija, Adelina Kajo, Hilarion, Vendelin Marko Jeruzalemski, Filip Ivan Kapistranski, Teodoret Antun Marija, Proklo Carigradski Krizant, Krizanta, Darija; Krispin, Krispina 30. KROZ GOD., Dimitrije Srijemski, Dmitar Namat, Bartol, Bartolomej, Bare ŠIMUN I JUDA TADEJ AP., Siniša Narcis, Honorat, Časlav Marcijan, Marcel, Marsela Wolfgang, Vukmir, Kristofor

2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30

N P U S Č P S N P U S Č P S N P U S Č P S N P U S Č P S N

SPOMEN SVIH VJERNIKA POKOJNIKA Martin iz Porresa, Silivija, Berard Sv. Karlo Boromejski, Dragutin, Drago Srijemski mučenici, Elizabeta Melanija, Leonard Baldo, Lazar Stilita, Engelbert, Anđelko Bl. Gracija Kotorski, Klaudije, Nikostrat POSVETA LATERANSKE BAZILIKE, Vitomir Leon Veliki, Lavoslav, Lav Martin Tourski, Martina Jozafat, Kunibert, Didak Mitar, Ivan Trogirski SV. NIKOLA TAVELIĆ, Nikolina Albert Veliki, Albertina, Sidonija 33. KROZ GOD., Margareta Škotska; Gertruda Elizabeta Ugarska, Alfej i Zakej Posveta bazilika sv. Petra i Pavla Obadija; Matilda, Salomeja Oktavije, Zlatko, Zlatan, Silvestar, Edmund Prikazanje Bl. Dj. Marije; Zdravka, Valentina Cecilija, Benigna, Dobrila ISUS KRIST KRALJ SVEGA STVORENJA Andrija Dung Lac i drugovi, Krizogon Katarina Aleksandrijska, Kata, Katja Siricije, Konrad, Delfina Fakundo, Virgil, Valerija Jakov Markijski Saturnin, Filomen, Iluminata 1. DOŠAŠĆA, Andrija, Andro, Andrea

osinac 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 *25 *26 27 28 29 30 31

S Č P S N P U S Č P S N P U S Č P S N P U S Č P S N P U S

Habakuk pr., Bibijana, Kromacije Franjo Ksaverski, Lucije Ivan, Barbara, Sunčica Krispina, Saba Nikola biskup, Niko, Nikša, Nikica 2. DOŠAŠĆA, Ambrozije, Sabina, Urban BEZGRJEŠNO ZAČEĆE BL. DJ. MARIJE Ciprijan, Liborije, Liberan, Diego Mauro, Gregor, Edmund Damaz, Danijel, Hugolin Bl. Dj. Marija Guadalupska; Spiridon, Špiro Lucija, Luca, Svjetlana, Otilija; Kvatre 3. DOŠAŠĆA, Ivan od Križa, Venancije Fort. Valerijan, Marin, Viktorija Hagaj, Adon, Sebastijan Modest, Hijacint Malahija prorok Anastazije, Urban, Eva Zefirin, Slobodan 4. DOŠAŠĆA, Petar; Mihej prorok Toma Holland Ivan, Ivon Delfina, Irmina, Irma ROĐENJE GOSPODINOVO - BOŽIĆ, Božidar SV. STJEPAN PRVOMUČENIK, Stjepko, Kruno SV. IVAN AP. I EV., Ivana, Ivančica SV. OBITELJ ISUSA MARIJE I JOSIPA Toma Becket, Tomislav, David kralj Feliks, Srećko, Rajner Silvestar, Silvija, Donata

20.11.2007, 8:50:31

Alma Orlić, Anđeli se javili

BozicPoster.indd 1

23.11.2007 10:09:53