Mali koncil 06/2007/08 by Glas Koncila

OmotVelj08.indd 1

23.1.2008 10:11:13

PIŠE: VIC & RIŠE: TICI

DJEVOJKO, BI LI ME MOGLA PUSTITI ISPRED SEBE, VRLO MI SE ŽURI!

DOĐI, DRAGA, U OVOM REDU JE NAJMANJA GUŽVA!

PA…

OPROSTITE ALI…

… IZVOLITE!

SAMO MALO! JA SAM VEĆ PRIJE TU STAVILA SVOJA KOLICA!

NEŠTO HOĆE OVA MALA?

DA? A JA SAM JOŠ SINOĆ TU OSTAVIO SVOJE PAPUČE DA MI ČUVAJU RED!

MA, STALA MI JE NA NOGU, ALI NE SMETA!

BOLE ME NOGE, MOGU LI ISPRED TEBE?

MOŽETE I NA OVU BLAGAJNU! TI, DJEVOJČICE… DOĐI!

JE LI SE I TEBI PONEKAD DOGODILO NEŠTO SLIČNO? PREGURAVAJU LI SE ODRASLI ISPRED TEBE U DUĆANU, AMBULANTI, NA POŠTI… KAKO SE TADA OSJEĆAŠ? KAKO SE TADA PONAŠAŠ? PREPRIČAJ MI NEKU SVOJU ZGODU NA TU TEMU! NAJBOLJE RADOVE NAGRAĐUJEM!

OmotVelj08.indd 2

24.1.2008 8:11:22

GODINA XLIII. BR. 6 (429)

ožujak 2008.

NEMAM VREMENA Nemam vremena za igru. Nemam vremena za iglu. Nemam vremena za učit Nemam vremena za se mučit. Nemam vremena za cvijet. Nemam vremena za svijet. Nemam vremena za sebe. Nemam vremena za tebe. Moramo moliti Boga da nam da vremena toga. Da imam vremena za sebe. Da imam vremena za tebe. Da imam vremena za Boga, tvorca vremena moga.

JEDAN DAN VIŠE! “Nemam vremena…” piše nam jedna Magdalena. “Nemamo vremena!” uzvikujemo često i mi u Makovu uredništvu… Sigurno “nemaju vremena” ni vaši roditelji. Koliko puta na dan čujemo tu “izreku”, tu “poštapalicu”? Možda si i sam u tom društvu “ne(imanja) vremena”? Možda si i ti već u trci između raznih obveza i raznih zabava koje ti postaju poput obveza? Pa nešto doista moraš, a drugo “moraš”… i tako učas prođe dan, a ti “nemaš vremena”? E, za takve izgovore sada nema… mjesta! Jer evo nam veljače s jednim danom više! Prijestupna je godina i Bog nam daruje cijeli jedan “dan vremena” viška! Dan više za jedan smiješak više, za novo dobro djelo, za jedno novo prijateljstvo, za jednu molitvu više, za jedno oproštenje više, za nekoliko pročitanih redaka Biblije, za poneku stranicu Maka koju inače ne čitaš, za… Za pronalaženje “sunca u sebi”, tako da bližnjem uvijek možeš reći: “Imam, imam vremena za tebe!” Uz tebe smo, u tom “danu više”! Urednici Maka

Magdalena Mihetec, 6. r., OŠ S. Antolovića Privlaka

S U Ako ti svako N C jutro ne znači E novu nadu, onda u ne će niti ljude M oko tebe činiti E sretnima. N I

70 kocaka na dar!

Na vjeronauku s Masaima 8 Gradimo dugu pomirenja 11 Jesi li “Ratko” ili “Branimir”? 19 Makov korizmeni hod: 40 koraka do Uskrsa 27-29 Svjetleća ispunjaljka

Ne možeš živjeti u snovima o lijepom životu, ako ih sam ne pomažeš ostvarivati ljudima oko sebe.

Ne boj se života! Vjeruj da vrijedi živjeti i tvoja će vjera pomoći da to postane istina.

Nađi u svakome čovjeku nešto lijepo i on će u tebi naći pomoć i spas za život!

Tihana Haban, 8. r., OŠ Lj. Modeca Križevci

Profesori znaju manje od đaka? 46 Je li nas Bog stvorio slobodne ili kao “robote”? 52 mali koncil - MAK

stranica_1.indd 1

23.1.2008 14:59:44

PITANJA

1. korizmena nedjelja, 10. veljače Post 2, 7 − 9; 3, 1 − 7; Ps 51, 3 − 6a. 12 − 14. 17; Rim 5, 12 − 19; Mt 4, 1 − 11.

Pitam se, je li mi tako nužno potrebna slava? Bih li mogao živjeti bez moći i upravljanja? Vidim li život samo u bogatstvu stola i zadovoljavanju svojih potreba koje idu kroz usta i želudac? Je li mi to sve tako životno potrebno?

Taj isti Bog otvorio mi je oči da uvidim da ima puno važnijih stvari od prenatrpanog stola. Potrebna mi je hrana za život! Ona je blagoslov! Mislim da nije, Potrebna mi je jer što će mi slava kultura ako nisam čovjek, jedenja i pijenja, ako se ne znam svima približiti ali potrebna mi je i na njihov način, Riječ nebeskog Učitelja ako ne znam prihvatiti da bih mogao živjeti, da sam i ja samo ljudsko biće, a kako drugačije nego kao koje će trebati jednom čovjek nekoga tko će ga razumjeti. koji ide ususret Njemu Kada bih ja bio samo jedan dan... bez strahova koje donosi učinio bih... Z A DATA K današnji dan Volim tako razmišljati! Dođi do Isusa tako da zaobiđeš sve kušnje koje su na putu do Njei bez brige za sutra? Ali, ja jesam svaki dan čovjek, ga! Zaobiđi svađu, nevršenje dužnosti, nedjelju bez mise, tučnjavu s a kako najkvalitetnije ljudski drugima…. Zaobiđi laž, lijenost, nečitanje Biblije, ruganje drugima, mogu živjeti, neposlušnost… Zaobiđi i previše gledanja televizije, previše slušanja pokazao mi je Bog, glazbe, neumjereno igranje kompjutorskih igrica… Trudi se svladavati koji je postao čovjekom. te kušnje u svojem životu svakog dana, a ne samo kroz korizmu!

BRDO PREOBRAŽENJA

2. korizmena nedjelja, 17. veljače Post 12, 1 − 4a; Ps 33, 4 − 5. 18 − 20. 22; 2 Tim 1, 8b − 10; Mt 17, 1 − 9

Odvedeni su Petar, Ivan i Jakov, stupovi apostolske zajednice na Brdo preobraženja, na mjesto Božje blizine da kroz oblak Božje prisutnosti i u sjaju Isusova lica opet čuju glas Očev, koji potvrđuje svojega Sina da radi sve za što je i poslan! Tada nisu razumjeli taj događaj, Oni su zamišljali drugačije ali nakon Uskrsa Isusovo djelovanje. sve im je bilo jasno. Pomalo se Njegov kraj Živjeli su s Bogom nije uklapao koji je znao što čini, OOV EJ NIS OJM ULJLJBNE! U EMNJU IM AVS IMINLA! LSUAŠTEJ AG! u njihove vizije. ma kako to njima Ali ipak, tako je trebalo biti! izgledalo čudno! Z A DATA K To je put spasenja čovjeka! Pravilno poredaj slova unutar svake riječi pa ih ispiši u oblaku Osuda, odbačenost, križ, smrt, On je Očev Sin i otkrij što je Otac rekao o Isusu na brdu Preobraženja! Kao poali i uskrsnuće! kojeg treba samo slušati... moć može ti poslužiti tekst iz Matejeva evanđelja (Mt 17, 1 − 9)

mali koncil - MAK

02_3NedjCit.indd 2

24.1.2008 10:25:03

Piše: Josip Šimunović

RAZGOVOR Nikako ne mogu iz misli izbrisati Tvoj susret sa Samarijankom. Na javnome mjestu poklonio si joj pozornost. Razgovarao si s njom, bez obzira što su drugi o tom Tvom postupku mislili. Dugo ste razgovarali... Ne znam detalje vašeg razgovora, no znam da je bila sretna i da su joj oči poprimile novi sjaj. Toga jutra, ja sam sjedio pokraj zdenca i čekao... Čekao Tebe... Svojim srcem čeznuo sam za Tobom, žedan Tvoje blizine i razgovora. Toliko sam Ti toga želio reći. Zapravo, to si Ti već sve znao. Za Tebe to nije bilo ništa novoga. Ti si Bog i najbolje poznaješ dubine ljudskoga srca. Znao sam da ćeš proći pored zdenca...

VID Bila je subota. Ti nisi onaj koji je zarobljen propisima i pravilima. Tvoj je cilj spasiti čovjeka. Susreo si ga uz rub ceste. Njega, izoliranog, bez egzistencije, i ljubavi čovječje... A sve mu je to bilo jako potrebno jer je čovjek! “Pravednici” su ostali malo podalje raspravljajući o njegovoj sljepoći, a nisu uspjeli otkriti svoju sljepoću pored zdravih očiju! Nisi ga ostavio da pati, nego si mu pomogao. Vratio si mu očinji vid, ali darovao si mu vid vjere da ugleda Tebe, Spasitelja! Razmišljajući o ovom Tvom čudu, pitam se, kako ja stojim sa svojom duhovnom dioptrijom? Jesam li ja ponekad slijep pa ne primjećujem Tebe i čovjeka pored sebe?

3. korizmena nedjelja, 24. veljače Izl 17, 3 − 7; Ps 95, 1 − 2. 6 − 9; Rim 5, 1 − 2. 5 − 8; Iv 4, 5 − 42

Osjećao sam to... Kada sam Te ugledao, srce mi je ustreptalo... Sjeo si pored mene, prihvatio moje ruke i slušao moje riječi. Kad sam zašutio, Ti si počeo govoriti. Moje je srce upijalo svaku Tvoju riječ i tažilo svoju žeđ. Na kraju razgovora, pogledao si me ravno u oči i poljubio u obraz. Pogled i poljubac bili su dovoljni da shvatim što trebam činiti u danima života koji su preda mnom. Hvala Ti! Hvala Ti za razgovor! Opet ću Te potražiti... Možda ne će biti potrebno baš pokraj zdenca...

Z A DATA K Da si na mjestu Samarijanke, što bi Isusu rekao/la? Napiši svoje riječi u prazan oblačić!

4. korizmena nedjelja, 2. ožujka 1 Sam 16, 1b. 6 − 7. 10 − 13a; Ps 23, 1 − 6; Ef 5, 8 − 14; Iv 9, 1 − 41

Zato molim: Otvori mi oči da progledam, da vidim kako si pored mene, što god drugi govorili ili mislili. Otvori mi oči da progledam i ugledam znakove Tvoje ljubavi oko sebe!

Otvori mi oči da osjetim kako Ti vodiš moj život kroz cijeli dan! Otvori mi oči da Te mogu uvijek slaviti radošću djetinjeg srca! Otvori mi oči da spoznam

kako si Ti jedini Spasitelj i da mi jedini Ti možeš dati odgovore na moja pitanja! Otvori moje oči, usta, ruke da mogu uvijek spremno pomoći Tebi u svojim bližnjima!

Z A DATA K Gdje sve možeš otkriti Isusovu blizinu u svojem životu? Otkrića upiši na stakla naočala!

mali koncil - MAK

02_3NedjCit.indd 3

23.1.2008 15:25:49

OBEĆANJE ŽRTVU TRAŽI

Napisala: Ankica Svirač

Osobe: djevojčice Anica, Kaja, Lana i Zdenka; dječaci Jure, Mirko, Toni i Vinko. Scena: Učionica u kojoj djeca spremaju u kutije karnevalske kostime. Na sceni su svi osim Kaje.

JURE: Skoro sve je pospremljeno…

TONI: Večeras ću i ja s bratom našu crkvu pohoditi. Naš će župnik i nas isto sve pepelom pepeliti.

LANA: Ludovanja sad je dosta. TONI: Nakon slavlja i fašnika dolaze nam dani posta.

ANICA: Meni baš i nije jasno što to za naš život znači… Hoćemo li od pepela postat veći ili jači?

JURE: Djeca postit ne trebaju, jer za to smo još premali… LANA: Al’ zato smo obećanja za žrtvice mnoge dali! MIRKO: Da, da, i lani smo u korizmi dobri bili i za ljude u potrebi dobra djela učinili!

KAJA: O, mnogo vas ovdje ima! Upućujem pozdrav svima! (Stavlja prst na čelo, na kome se vidi pepelom ucrtan križić.)

Vidite li ovaj križić stavljen posred moga čela? Nije srebrn, nije zlatan, načinjen je od pepela!

(U sobu ulazi Kaja.)

mali koncil - MAK

04_05Igrokaz.indd 4

23.1.2008 15:28:26

VINKO: Znam da svatko od nas želi obećanje neko dati, al’ ponekad te odluke ne moraju drugi znati!

Korizmeni igrokaz VINKO: Baka mi je objasnila da je čovjek sličan cvijetu: kratko vrijeme raste, cvate i živi na ovom svijetu. Tko pepelom posipa se, poniznost iskazat treba. Samo tako zavrijedit će poslije smrti slavu neba. ZDENKA: A meni je mama rekla Isusove da su želje: obratit se, vjerovati i živjeti evanđelje. JURE: Korizma je sad pred nama, četrdeset dana traje. Za to vrijeme svaki čovjek obećanje neko daje. LANA: Al’ svako to obećanje i poneku žrtvu traži. Drugima se tim pomaže, a i samog sebe snaži. MIRKO: Ja sad javno želim reći: odlučan ću stvarno biti i sa svoga jelovnika sve slatkiše izbaciti! K tome ću još izbrisati dugi popis svojih želja, a ušteđen novac dati za djecu bez roditelja. KAJA: Kad u ormar svoj zavirim, tu previše robe ima.

ZDENKA: Pravo imaš! Isusu se u tajnosti srcem služi, i tad svako dobro djelo s njegovom se mukom združi.

Odvojit ću nešto od tog i podijelit s potrebnima.

JURE: A odluke ove važne On sve vidi i sve čuje.

TONI: Molitvu i svetu misu zaboravljam vrlo često. Obećajem, u korizmi stavljam to na prvo mjesto. ANICA: Nedjeljom ću, osim mise, na Križni put s bakom poći. S Isusom ću u molitvi put njegove muke proći.

Obećanja naša pamti, unaprijed im se raduje. LANA: A sada je priče dosta! Nek’ svom poslu svatko krene i ispuni darom žrtve ove dane korizmene! (Razdragani i zagrljeni izlaze sa scene.)

KRAJ mali koncil - MAK

04_05Igrokaz.indd 5

23.1.2008 15:29:17

ok na poklade maškare plešu ili se prejedaju, učenici Škole za biblijske čarobnjake maske pregledaju. Svaki odabere onu koja mu se najviše sviđa. Na Čistu je srijedu navuče i nosi stalno. Vani i kod kuće. Čim čini lijepo, maska se poljepšava, čim ružno radi, maska poružnjuje. I tako sve do kraja školske godine. Tad valja stati pred strogog ravnatelja. Priča se da za masku lijepa lica kapne i petica, ili bar četvrtica. Kada đak primi tricu, trese mu se ruka. Od jedinice i dvice dođe mu i muka. Blizanci Tino i Lino ove su korizme ponijeli masku mudraca. Ali nemoj misliti da im je bilo lako odlučiti se na to tek tako! Mudrac mora biti mudar, a

MASKA ILI ILI LICE? LICE? MASKA da se maska poljepša, i dobar. Uvijek i svuda. Dobar je gotova luda, najčešće kažu ljudi. Pa onda, ako umiješ, mudar i dobar budi! Ali Tino je spretan bio i brzo se domislio. Počeo se družiti s klincima iz poznatih i bogatih obitelji. Na igru ih je pozivao, poruke na mobitel ispisivao, slikovnice darivao, zdušno ih hvalio, a kad bi što loše učinili, da ne vidi, još zdušnije se pravio.

Lino je klincima zavidio. Ta i on bi s bratom bit volio! I klinci iz siromašnih obitelji. Stoga je počeo Tinu prigovarati. Tino se požurio opravdavati. Onda se Lino svima na Tina tužio i tako svoju masku naružio. Iz tjedna u tjedan slično su tekli dani pa je Lino ostao po strani čak i na deveti Tinov rođendan. Od straha da ne bi kojega važnog klinca izostavio, Tino je Lina posve zaboravio. A pomalo se i sramio toga bezveznog svata, svoga brata. Na slavlju je divno bilo. Jelo se i pilo, pjevalo i smijalo. U Tinu je veselje proklijalo pa mu u masku ucrtalo tri duge dražesne pruge. - Najveće mi blago, što je bratu drago. Stog ne dam da mi opet masku žalost kvari jer Tino za me ne mari. Uostalom, moja je pogrješka što sam izabrao masku mudraca. Ta je za pametne ljude, a za me maska je lude. Odsad se ne ću na brata tužiti, već ću se smješkati i svoj djeci služiti - šapne Lino i usne mu se umah u smiješak sviju. Zjene tugu skriju. I malo pomalo, eto kraja godine. Sva ustreptala braća k ravnatelju upala. A on se po sobi šetka tamo-amo pa veli samo: - Dolje maske! Tino je svoju od prve svrgao, a Linova se ni mrve ne pomače, premda ju je trgao jako i sve jače, i čupao, i potezao, razvlačio i rastezao, i na kraju odustao pa plačljivo izustio: - Ne mogu je skinuti. Postala je moje lice. - Sjajno, sinko! Evo trice, tebi Tino! Tebi Lino, četvrtice! - usklikne ravnatelj. Tinu lice od razočaranja pozelenjelo. Linu srce odrvenjelo. Sjeti se da je bratu za štošta prigovarao, tužio se na nj i ogovarao. Ne budem li ga sad zagovarao, bit ću bijedan kao bezvrijedan stvor, zaključi pa vikne: - Gospodine ravnatelju, zašto ste mome bratu dali tricu? Maska je njegova za čistu peticu! - Za više od petice - ozbiljno odgovori ravnatelj. - Ali ne mogu dati bolje od trice jer ja ne ocjenjujem masku, nego lice! Sonja Tomić

mali koncil - MAK

Prica06.indd 6

23.1.2008 15:35:36

70 KOCAKA NA DAR! U prošlome broju Maka predstavili smo vam Makovu molitvenu kocku, sjajno pomagalo za “vedar i razigran, a molitvom obogaćen dan”! Štoviše, jednu takvu kocku ponudili smo vam na ovitku siječanjskog Maka! Možda ste je izrezali, zalijepili i njome se poigrali… Na Katehetskoj zimskoj školi u Zagrebu takve Na svakoj kocki šest kocke - ali plastične, različitih molitava za: koje se samo sastave, a RODITELJE ne moraju se izrezivati PRIJATELJE (vidi slike) - darovali smo vašim vjeroučiteljima i BAKE I DJEDOVE vjeroučiteljicama! A želimo UČITELJE I ODGOJITELJE ih darovati i vama! BRAĆU I SESTRE ONE KOJI ME NE VOLE U znaku biblijskoga Započnite dan… broja “bezbroja”! bacanjem molitvene Koliko ćemo plastičnih kocaka darovati? Točno 70! kocke!

DOSTA SU NAM SLOVA, MI JOŠ NE ZNAMO ČITATI... ALI ZNAMO MOLITI!

Zašto upravo toliko? Zato što je Isus jednom prilikom apostolu Petru odgovorio da čovjek svomu bratu, odnosno svomu bližnjem mora oprostiti ne sedam puta već “sedamdeset puta sedam”! Tko brzo računa hitro će ispaliti da je to 490 puta, no to zapravo znači - “bezbroj puta”! Toliko puta, odnosno uvijek, treba oprostiti drugomu. Toliko puta bismo i mi željeli kocke vama darivati, ali…

Šest stranica sedam molitava! U Makovom uredništvu ipak nemamo “bezbroj” ko-

caka… Stoga ćemo ih, onima i sve Makove čitatelje s najbržima i najsretnijima naše stranice broj 1, a tim među vama, darovati tek pozdravom pozdravljamo sedamdeset. A ono “puta i sve vas - vjerujući da će sedam” imat će svatko tko nas vaš interes za molitvedobije Makovu molitvenu ne kocke potaknuti da ih kocku - jer uz 6 različitih jednoga dana bude doista molitvica na svih 6 kocki- ? bezbroj! nih ploha, kojima se kocka konačno NAGRADNI KUPON sklapa, postoje dvije mogućnosti za sklapanje i moljenje! Uz “redovnu” molitvicu tu je još i najljepši kršćanski pozdrav - “Hvaljen Isus i Marija”! Tim pozdravom već dulje od 40 godina Moje ime i prezime: pozdravljamo

U “lov” na 70 nagradnih Makovih kocaka možete se uključiti svi - mali i veliki makovci, ali i vaši roditelji, vjeroučitelji, bake i djedovi! Kocku će na dar dobiti baš svatko onaj tko bude imao sreće u nagradnom izvlačenju, bez obzira na njegove godine! Jer, Makova molitvena kocka i jest tu da u igri i molitvi poveže sve naraštaje! Djecu i roditelje, braću i sestre, bake i unuke, đake i učitelje…

07Kocka.indd 7

(puta sedam)

MOLITVENIH KOCAKA

Moja cjelovita adresa:

24.1.2008 8:02:14

vo nas opet u Tanzaniji! Ovoga puta u misiji Dakawa, u društvu misionara don Nikole Sarića i don Dražena Klapeža. U jedinstvenom plemenu Masaija, punom svojih naročitih običaja! Kako njima propovijedati, kako ih uvjeriti da su njihove žene jednako vrijedne kao i muškarci? I kako njihove kćeri spasiti od suvremenog ropstva? Pridružite se misionarima i pročitajte njihovo napeto pismo!

NA “VJERONAUKU”

Dragi prijatelji misija! U selu smo plemena Masai. Adventska je nedjelja. Skupio se lijep broj mladih kršćana Masaija, kao i djece koja su krštena. Uobičajene ljubičaste odore - sjajne za došašće i korizmu! Velik je i broj katekumena. Majke s djecom u naručju sve su katekumeni, i to drugu godinu. Velik broj ih ne Prorok Izaija - nema pojma!? možemo krstiti, jer su druga, treća, četvrta, peta ili šesta žena Djeca i mladi tijekom mise gurkaju se, stavljajući ruke na napo redu istog muškarca. Mi smo ih našli tako u njihovim selima pola otvorena usta. Oči su im uprte u svećenika, u čudu ga slu(maboma). Maboma je naselje oca obitelji, koji ima više žena. šaju, dok im čita proroka Izaiju. Jer Masai žive s prirodom. Znaju Svaka žena ima svoju kućicu i tu je sa svojom djecom. Tu su im i da vuk ne će prebivati s janjetom, ni ris ležati s kozlićem… Niti će dio stoke, sitne i krupne. Puno je i kokoši, sve ograđeno bodljika- tele i lav zajedno pasti, niti će ih dječak voditi! I kako će to lav jesti vom akacijom. Svi znaju svoj posao, od djece do najstarijih. Žive slamu!? I sa zmijama imaju ogromnog iskustva. Nikad se ne igrajednostavno, prirodno, u harmoniji… ju blizu rupa, jer tu se krije ili štipavac ili zmija! O čemu to govori Na misi je i pokoji stariji Masai, a veći je broj i starijih Masai- taj Izaija?! Pa on nema pojma o životu nas, Masaija! Nikad ne će jki, koje su krštene jer su im muževi preminuli. Ostale su same s životinje promijeniti ćud! Radije dlaku, ali ćud nikada! djecom. Masai nošnja je speciÞčna. Ljubičaste boje, naročito kod I kako će Masaiji svoje duge noževe (sime) prekovati u plumajki i ženske djece. Zato im je napose drago adventsko doba, gove, a koplja u srpove!? Njima su noževi uvijek na bokovima, kad i svećenik nosi ljubičastu boju. noću uz glavu, jer ne daju se iznenaditi! Noževi im služe za obranu od neprijatelja, ali i za to da zakolju stoku, oderu kožu, sasijeku grane, naprave sandale… I koplja su im uvijek pri ruci, posebno kad su sa stokom na pašnjacima. Itekako su oštra, a oni vješti u bacanju. To im je glavna obrana od opasnih divljih životinja, lavova, leoparda, bivola, krokodila… Ne, ne će oni svoje noževe prekovati u plugove, niti koplja u srpove, jer se ne bave zemljoradnjom! Ni travu ne kose, jer stoka je uvijek na pašnjacima!

“Ključ” za razumijevanje - Isus!

Najljepši trenutci za don Nikolu - krštenje

I kako im sad propovijedati o velikom događaju koji će se dogoditi u svijetu, o ljubavi Oca nebeskog prema nama ljudima, o Božiću? Govorimo im kako se Dijete Isus rodilo u štalici, baš kao što su se i neki od njih rodili između krupne stoke, uz magare, kozu ili ovce… A taj Isus, poučava nas da se moramo promijeniti. Moramo ljubiti ne samo svoje pleme, rodbinu i one koji nas vole, nego i one koji nas mrze.

mali koncil - MAK

08_9Misije.indd 8

23.1.2008 15:52:38

KU” ”

S MASAIMA! Moramo se moliti i za njih, pomiriti se s neprijateljem, oprostiti jedni drugima. O tome govori prorok Izaija kad kaže da će vuk prebivati s janjetom, a tele i lav zajedno pasti! Moramo se podnositi, iako su nam naravi drugačije. Prihvatiti teret života pa, ako treba, i “slamu jesti” za spas drugoga! Ako prihvatimo Isusa, ne će nas plašiti ni “rupe” svakodnevnih opasnosti - moći ćemo uvući ruke u njih. Eto, tako ih učimo, ne propuštajući reći kako Isus donosi oslobođenje, jednakost i dostojanstvo za sve, napose žene! Jer njihov je odnos prema ženama posebna i tužna priča…

Vjeroučitelji spasili “prodane” Sada su škole zatvorene. Praznici su. Oni koji su završili osnovnu školu, čekaju rezultate ispita. Nekoliko masai djevojčica završilo je školu, a već odavno bile su tajno zaručene i “prodane” u zamjenu za stoku, da budu žene imućnim Masaijima. I to kao treća, četvrta ili peta žena! Naš vjeroučitelj Filip Kipuyo, i sam Masai iz Þlijale Sokoine, odakle su i te djevojčice (lani krštene), javio je don Draženu o toj nagodbi. Jer djeca trebaju nastaviti školu, a uz to su i maloljetne… Treba ih osloboditi od pravoga ropstva! Jer da bi “kupili” jednu djevojku, Masai daju 12 i više grla krupne stoke, a djevojke pred roditeljima i plemenom nemaju prava glasa! Njih se ništa ne pita. To je “zakon”, i “tako mora biti”. Možete li to zamisliti!? I sad, na jednoj strani don Dražen i vjeroučitelj Filip, a na drugoj očevi i kupci djevojaka. Stvar se zaoštrila, a nitko ne popušta. Djeca su katolička i trebaju tako živjeti, objašnjavaju im vjeroučitelji. Trebaju i dalje ići u školu, jer ako ne budu išle, državne će institucije biti s tim upoznate, a tada nastupa državni zakon, koji ipak nije na strani roditelja. Stoka treba biti vraćena onima koji su je dali u zamjenu za djevojčice, o kojima će brigu za dalje školovanje preuzeti misija… I tako je, ipak, nakraju sve dobro završilo. Djevojke su već tu u misiji, uče… Dvije su čak izrazile želju da bi postale časne sestre i povezale su se s poglavaricama reda sestara koje djeluju u biskupiji. Doista, puna je doživljaja naša misija Dakawa… A prosinac i siječanj su topli, zapravo vrući. U župama podno planine Kilimandžaro osobito je lijepo. Na vrhu najviše afričke planine snijeg, kao na dlanu, a na božićnoj misi svi u laganim haljinicama i kratkim rukavima. Cvijeće u cvatu, sve zeleno i raskošno, sve puno veselja i radosti, sve baš… kao na Božić!

Don Dražen okružen najveselijima, odnosno djecom

Žene i djeca - još uvijek u borbi za svoje pravo mjesto u društvu

Vaši misionari don Nikola i don Dražen

Masai - uvijek uz svoje blago, svoju stoku Zadnje priprave i misa može početi!

mali koncil - MAK

08_9Misije.indd 9

25.1.2008 8:32:05

Bog oprašta uvijek i bezuvjetno

vi znamo i iskusili smo da odnose s drugima možemo narušiti, da se i najbolji prijatelji znaju posvaditi. Isto tako znamo i iskusili smo da se ti odnosi mogu popraviti i da je vrlo važno znati pomiriti se. U prošlom broju Maloga koncila razmišljali smo o izgubljenom sinu. Shvatili smo da smo poput izgubljenog sina, da griješimo, da narušavamo odnose prema Bogu, roditeljima, prijateljima, ali i da se možemo pokajati i vratiti natrag. No glavni lik u cijelom događaju je Otac (onaj u prispodobi i onaj nebeski), koji je beskrajno milosrdan.

Otac je prvi Otac nije čekao da mu se sin ispriča, da zatraži od njega oproštenje. Zapravo, od onoga dana kad je sin otišao, otac je izlazio iz kuće i pogledavao u daljinu nadajući se povratku svoga sina. On je sinu oprostio i prije nego što se odlučio vratiti svomu domu. Zato mnogi predlažu da se ova prispodoba treba zvati prispodoba o milosrdnom ocu, a ne o izgubljenom sinu, jer je otac onaj koji bezuvjetno oprašta. Takav je i Bog prema čovjeku. On prvi popravlja narušene odnose među ljudima i odnose ljudi prema njemu samom. Od trenutka grijeha Adama i Eve Bog traži čovjeka. Uspostavlja savez s ljudima, s Noom, Abrahamom, Mojsijem i izraelskim narodom. Preko proroka poziva narod da se obrati i obećava konačno spasenje svim ljudima. To je svoje obećanje Bog ispunio do kraja, žrtvujući svojeg Sina za oproštenje grijeha.

Ispovijed - put milosrđa To Božje milosrđe i oproštenje, koje je ostvareno u Isusu Kristu zauvijek, nama postaje dostupno u sakramentu ispovijedi ili pomirenja. U sakramentu ispovijedi, pomirenja, pokore (sve su to različiti nazivi za isti sakrament) Bog nam oprašta grijehe. Nije to lak način dobivanja oproštenja, koji nas na ništa ne obvezuje. Nije to olakšanje po kojem bismo mogli pomisliti da griješiti nije ništa strašno, jer je potrebno otići samo na ispovijed i Bog će nam svaki put ionako oprostiti. U sakramentu pomirenja Bog nam je u svojoj Crkvi ostavio trajno jamstvo oproštenja grijeha i pomirenja s njim. To je put Božjeg milosrđa, koje nas oslobađa tereta i krivnje, te nam daje mogućnost da svaki put možemo postati bolji i rasti u odnosima prema njemu i drugima. U

sakramentu pomirenja ili ispovijedi Bog nam svaki puta daje šansu za novi i bolji početak. Zato na ispovijedi pažljivo poslušajte kad vam svećenik izgovara obrazac odrješenja: "Bog, milosrdni Otac, pomirio je sa sobom svijet smrću i uskrsnućem svoga Sina i izlio je Duha Svetoga za oproštenje grijehe. Neka ti po služenju Crkve on udijeli oproštenje i mir. I ja te odrješujem od grijeha tvojih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga."

Kajanje i obraćenje - naš odgovor Bog oprašta uvijek i bezuvjetno. No da bismo mi prihvatili njegovo oproštenje trebamo se za to raspoložiti i pripremiti. Prije nego što svećenik u ispovijedi izgovori obrazac odrješenja, zatražit će od vas da izreknete svoje iskreno kajanje zbog grijeha (kako ćete to učiniti kazat će vam vjeroučitelj/ica) i da obećate da ne ćete više griješiti, to jest da ćete se popraviti. Kao znak vaše spremnosti da želite biti bolji, izvršite pokoru, odnosno dobro djelo ili molitvu koju vam svećenik naloži. Kajanje je čin kojim Bogu kažemo: "Žao mi je zbog toga što sam učinio(la)!" Pokajati se za učinjeno i obratiti se, dakle promijeniti svoj život i ponašanje nabolje, jedini je naš ispravni odgovor na Božje milosrđe. Zato je važno dobro se i temeljito pripremiti za ispovijed, jer u tom sakramentu svaki put susrećemo veličinu Božjega milosrđa i ljubavi prema svakome od nas.

PRIMAMO ODRJEŠENJE… U prazne crte upišite riječi koje nedostaju iz obrasca odrješenja: POMIRIO, MILOSRDNI, GRIJEHA, SINA, DUHA SVETOGA, OPROŠTENJE Bog, _ _ _ _ _ _ _ _ _ Otac, _ _ _ _ _ _ - je sa sobom svijet smrću i uskrsnućem svoga _ _ _ _ i izlio je _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _.

_ _ _ _ _ _ _ za oproštenje Neka ti po služenju Crkve on udijeli

_ _ _ _ _ _ _ _ _ i mir. I ja te odrješujem od grijeha tvojih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga.

mali koncil - MAK

10_11PrvaPricest.indd 10

24.1.2008 9:07:54

Priredila: s. Valerija Kovač

Radni list: GR ADIMO DUGU POMIRENJA

Sjetimo se pripovijesti o Noi, kojega je Bog kao pravednika u korablji spasio od općeg potopa. Bog je na nebo stavio dugu kao znak Božjeg pomirenja s ljudima i njegova obećanja da više nikada ne će pustiti potop na zemlju. Duga je bila znak Božjega saveza, kojim je obećao čovjeku da ga nikada više ne će napustiti. Duga je poput mosta koji ide od zemlje prema nebu i od neba opet prema zemlji. Duga je poput mosta što spaja nebo i zemlju, ljude i Boga i ljude međusobno. Zato je duga lijepa slika pomirenja s Bogom i ljudi međusobno. Svaki put kad se pomirimo, kad se pokajemo i molimo za oproštenje ili kad drugome oprostimo, gradimo među sobom nevidljivu dugu prekra-

snih boja. No ne zaboravimo da ta duga uvijek ide preko neba, Boga, koji nam prvi daruje svoje oproštenje i koji nam omogućuje da i mi tako postupamo prema drugima. Zato obraćenjem i pomirenjem ponovno popravljamo svoje odnose s Bogom i prema drugima, koje smo grijehom narušili. Svaki put kad drugomu oprostiš, kad se drugomu ispričaš, kad Boga moliš za oproštenje, kad pokažeš svoje milosrđe prema drugima, oboji na gornjem crtežu jedan dio svoje duge u jednu od njezinih prekrasnih boja. A kad ti doživiš da ti je netko oprostio, iskazao milosrđe, oboji po jedan dugin dio, počevši s drugoga kraja. Na kraju ćeš dobiti dugu kao most satkan od milosrđa i pomirenja! mali koncil - MAK

10_11PrvaPricest.indd 11

24.1.2008 9:13:48

NEUMORNI “DONOSITELJI SVJETLA NADE”

- Učenici OŠ-a I. G. Kovačića iz Velike (2. i 4.a r.) skupili su telefonske kartice i poštanske marke za misije, u čemu su im pomogle učiteljice Nevenka i ŠteÞca, te vjeroučitelj Nikola. - Vrijedni djelatnici Kliničke bolnice “Sestre milosrdnice” iz Zagreba (Kirurgija I. op. sala), skupa s bolesnicima, poslali su tel. kartice za misije. - Dobra djeca OŠ-a Vatroslava Gržalje Buzet za svoje vršnjake u misijama sakupila su i u Misijski centar predala 200 kn. - U samo nekoliko mjeseci učenici šestih razreda OŠ-a dr. Jure Turića Gospić sakupili su 340

POMOLIMO SE ZAJEDNO ZA SVAKO BIĆE NESRETNO

ove godine mali misionari, pjevači Betlehemske zvijezde uputili su se ulicama nekih naših gradova, prikupljajući pomoć za potrebite u misijama. U Zagrebu su mali misionari iz župe sv. Mihaela u Gračanima obišli zagrebački Kaptol i okolne ulice, posjetivši i pomoćne zagrebačke biskupe Vladu Košića i Valentina Pozaića, kao i Makovo uredništvo! Pratila ih je njihova vjeroučiteljica s. Damjana, a svoje su kostime obukli i glazbala “uštimali” u upravi Papinskih misijskih djela, gdje ih je ugostio, a poslije i pratio tajnik Josip Burja. Vrijedne “zvjezdonosce” biskupi i ostali su iskreno pohvalili, potaknuli da nastave to plemenito djelo kojim potrebitoj djeci “donose svjetlo nade”. Više od četiri sata su hodali, pjevali i recitirali… te prikupili 8 807 kuna za svoje prijatelje u misijama! K tome, nastupili su i na Radio Sljemenu, dokazujući svima kako je i kod nas moguće provoditi tu, širom svijeta rasprostranjenu, misijsku akciju! I u Vinkovcima Mali prijatelji misija iz OŠ-a Bartola Kašića uspješno su pronosili Betlehemsku zvijezdu širom svoje Župe Bezgrješnog Srca Marijina. Župljanima su prikazali dolazak Tri Kralja, te im ponudili radove koje su izradili za tu zgodu. Tako su prikupili vrijednu pomoć od 1 100 kn za misije i misionare.

Prvi sam naraštaj koji u školi ima vjeronauk. Za zadaću dobili smo napisati sastavak na temu Pomolimo se zajedno za svako biće nesretno. Danas je velik broj ljudi nesretan zbog bolesti od koje boluju oni sami ili netko u obitelji, od prijatelja. I sam sam od rođenja vezan za pomoć drugih. Rođen sam s multipleks sklerozom. Nisam nikada potrčao, nisam preskakivao jarke, igrao nogomet, nisam se verao na drveće… I ja bih volio s ostalom stotinom djece ići na zornice, ali ne mogu… Ali na neki način sam i ja sretan, obitelj mi puno pomaže. Vole me i s ovim problemom koji imam, kao i prijatelji u školi i rodbina. Kad osjetim njihovu pažnju, ja sam sretan. Neki se ne mogu pomiriti s tim i krive Boga. Svađaju se, koriste duhan, drogu, piće... Misle da je cijeli svijet bez veze i nikomu ne vjeruju. Oni su nesretni. Molimo se za njih. Bogu možemo sve reći. On misli na sve nas. Vaš Kristijan iz Palića (Vojvodina)

- Poštanske marke za misije poslala je s. Katarina i vjeroučenici OŠ-a Manuš iz Splita. - Marija Šorša iz Pregrade poslala je omotnicu poštanskih maraka za misije. - Obitelj Kunić iz Zagreba poslala je omotnicu markica za misije. - Veliki paket markica i starih razglednica za misije poslale su sestre sv. Križa sa Šalate. - Iz Malog Lošinja stigla velika omotnica puna poštanskih maraka, koju je poslao Tomislav Debelić. - Poštanske marke i telefonske kartice za misije poslali su

poštanskih maraka i 162 tel. kartice, što su poslali za misije. Nepotpisani dobročinitelj, u omotnici bez ikakva žiga, podario je za misije brojne poštanske markice. Uz lijepu božićnu i novogodišnju čestitku učenici i vjeroučiteljica OŠ-a S. S. Kranjčevića Lovreć poslali su 220 kuna za misije, koje smo predali misionarki s. Mirabilis Višić. Nepotpisani darovatelj za misije poslao je omotnicu poštanskih maraka. Antonio Šupraha iz Kolana poslao je poštanske marke za misije. Mali prijatelji misija iz OŠ-a Bartola Kašića Vinkovci sa svojom s. Ljubicom poslali su veliku omotnicu punu maraka za misije.

učenici OŠ-a dr. fra Karlo Balić Šestanovac. Svoju pošiljku kartica pridodala im je i Ivana Lesandrić iz Katuna. Učenici 2., 3. i 4. razreda OŠ-a “Kamešnica” Otok (Dalmatinski) za misije u Kongu, kamo je nedavno otišla njihova sumješ tanka s. Samuela Šimunović, poslali su omotnicu punu poštanskih maraka i tel. kartica. Vjeroučenici iz Baške za misije poslali 260 poštanskih maraka i 88 telefonskih kartica. Neznani darovatelj donio je vrećicu telefonskih kartica za misije. Iz župe sv. Mihaela arkanđela u Lovasu stigla je velika omotnica poštanskih maraka za pomoć misijama.

mali koncil - MAK

13_17Vijesti.indd 12

24.1.2008 9:47:06

BOLAN RASTANAK S NAŠIM NIKOM

akon kornatske tragedije, vodička zajednica opet oplakuje jednu tragičnu smrt. U petak, 18. siječnja, u šibenskoj bolnici preminuo je mali Niko Lugović. Nakon što je u školi zajedno sa svojim razredom slavio rođendan jednog vršnjaka i razrednog kolege, naglo mu je pozlilo. Vjerojatno je došlo do teške alergijske reakcije, koja je završila kobno.

MAK NA KATEHETSKOJ ZIMSKOJ ŠKOLI

Od molitvene do “kompjutorske” kocke! Nakon tri godine gostovanja na Jordanovcu, Katehetska zimska škola ponovno se vratila na Šalatu, u Međubiskupijsko sjemenište. S njome i njezini đaci - vaši vjeroučitelji i vjeroučiteljice. A s njima, kao i uvijek - i naš Mak! ve godine, od 10. do 12. siječnja gotovo 800 vjeroučitelja slušalo je predavanja i raspravljalo o “Vjeronauku u školi u društveno religijskom kontekstu”, što je bila središnja tema zimske katehetske škole. Tako se ozbiljno radilo, osim na “Makovu satu”, koji je bio više nalik “velikom odmoru”, jer se na njemu pjevalo i sviralo, gledalo “crtiće”, “bacalo kocku” pa čak i dijelilo nagrade! Ravnatelj Glasa Koncila Nedjeljko Pintarić i uredništvo Maka okupljenim su vjeroučiteljima pomoću video projekcije predstavili svoja stara i nova izdanja - od samog Maka, preko “Vatrenih ptica”, DVD slikovnica, krizmaničke vježbenice, Liturgijskog kalendara, novih meditacija uz nedjeljna čitanja, glazbenih CD-ova, Makova izbornika pa sve do plastičnih Makovih molitvenih kocaka (dara tiskare “Radin”), koje su svi vjeroučitelji dobili u svojim “čarobnim torbama”, napunjenim raznim prigodnim darovima. Ne treba posebno isticati da su i vaše vjeroučiteljice (koje su uvelike nadmašile “muški dio”) učas vješto kocke složile pa ih iskušale! A naposljetku, “kompjutorska kocka” (odnosno izvlačenje brojeva) odredila je i 15 najsretnijih vjeroučiteljica i vjeroučitelja koji su dobili prigodne nagrade, među kojima i jedno nagradno putovanje u Lurd ili Fatimu! Malom koncilu − Maku najveća nagrada bila je da je na njegov “nastavni sat” (koji je bio već sasvim pred večer, kao “dodatna nastava” nakon mise) - došlo više od 500 sudionika, a među njima i biskup Đuro Hranić, predsjednik Vijeća za katehizaciju, te Ivica Pažin, Predstojnik Nacionalnog katehetskog ureda HBK-a. Osobitu pak radost svima svojom su svirkom i pjesmom u srca unijeli mladi zbora “Izvor” iz Zagreba, s trešnjevačke župe sv. Josipa, koji su na glazbeno nov način obradili stare hrvatske i druge adventske i božićne pjesme. (-c)

Niko je bio veseo, vedar i vrlo pristojan dječak. Kao vjeroučenik, polaznik trećeg razreda osnovne škole u Vodicama, zajedno sa svojim bratom, petašem Lovrom redovito je molio, pjevao i rastao u vjeri uz nedjeljni oltar naše župne crkve. Rado je čitao i Mak. Spremao se uskoro primiti prvu pričest. Iako taj dan nije dočekao, uvjereni smo da već sjedi za nebeskim stolom Jaganjca Božjega, koji ga hrani svojim Tijelom. Sprovodni obredi održani su na mjesnom vodičkom groblju, 20. siječnja, uz nazočnost velikog mnoštva, posebice školske djece. Bilo je potresno vidjeti toliku djecu odjevenu u bjelinu, s bijelom ružom u ruci, kako se opraštaju od dragoga prijatelja. Župnik je u prigodnoj riječi ožalošćenoj rodbini istaknuo važnost ljubavi iz koje je Niko i došao na ovaj svijet, u kojoj je odgajan u svojoj obitelji i široj zajednici, i s kojom ga konačno i ispraćamo. Obitelji i svima koji oplakuju mladog pokojnika izražavamo iskrenu vjerničku i ljudsku sućut. Našeg dragog Niku izručujemo punini Božje ljubavi i zagrljaja, gdje se konačno i mi svi nadamo jednom doći. “U raj poveli te anđeli!” (V. B.)

mali koncil - MAK

13_17Vijesti.indd 13

24.1.2008 9:26:14

ZAGREB - KNEŽIJA

MINISTRANTI SE ODAZVALI Poslušavši moto Ako želiš, dođi, od 7. do 9. siječnja na zagrebačkoj Knežiji, kod salezijanaca, okupilo se 15 ministranata iz Rijeke, Pakraca, Pregrade i Trošmarije. Susret je za nas organizirao don Pejo Orkić, a program je bio bogat i raznolik. U skupinama i zajedno razmišljali smo o pozivu Abrahama, o susretu Isusa i Zakeja, o životu sv. Dominika Savija, povezujući ih s našom svakodnevicom i ljudima koji se odazovu Isusovu duhovnom pozivu. Oduševila nas je i “vesela večer”, na kojoj smo se kroz igru, šalu i pjesmu bolje upoznali. Na susretu je bilo vremena i za razgledavanje grada Zagreba. Posjetili smo crkvu Sveta Mati slobode, katedralu, Kamenita vrata, Trg sv. Marka, a naš obilazak završili smo grudanjem u Maksimiru. Susret smo zaključili misom zahvalnicom, a kućama se uputili ispunjeni veseljem i radošću zbog svega doživljenog i novih prijateljstava. - Mario Juričević

TOMISLAVGRAD

ZA PRIJATELJE U KONGU

Već petu godinu za redom u župi sv. Mihovila Arkanđela organizira se akcija prikupljanja priloga za pomoć misijama i misionarima u Kongu. Ove godine bilo je uključeno četrdeset članova Zajednice “Molitva i Riječ” i osamnaest čitačica iz Tomislavgrada s voditeljem fra Matom Tadićem, trideset tri ministranta iz Tomislavgrada s voditeljem fra Vinom Ledušićem, prvopričesnici iz Tomislavgrada s voditeljicom s. Ankom Kvesić, petnaest čitača i ministranata iz duvanjske područne crkve na Širokovcu s voditeljem fra Vinkom Kurevijom i učenici OŠ-a Ivana Mažuranića Tomislavgrad. Prikupili smo rekordnih 1 750 konvertibilnih maraka, što ćemo predati četvorici naših dugogodišnjih misionara u Kongu: fra Filipu Sučiću, fra Anti Kutleši, fra Stojanu Zrni i fra Petru Čuiću. Nadamo se da će naš dar od srca, biti od pomoći našim prijateljima u Kongu. - Petra Marija Đikić i Klara Baković, 7. r.

mali koncil - MAK

13_17Vijesti.indd 14

DOBROTA BOzIcA - DO KORIZMENE DOBROTE!

eć smo pred vratima korizme, a još nam u uredništvo stižu vijesti o adventskim i božićnim aktivnostima, koje su nastale kao plod kreativnosti i mašte, a nadasve dobre volje i ljubavi da se to važno liturgijsko vrijeme posveti više Bogu i drugima. Stoga ih objavljujemo i na početku korizme, u nadi da će vas dodatno potaknuti da i korizmu učinite razdobljem većeg zalaganja za svijet oko nas!

BIBINJE:

“Dobrota mijenja svijet”, pokazali su svojim božićnim programom djeca i mladi župe, pod vodstvom svojih sestara karmelićanki BSI. Potaknuti misionarskim pismom iz Nigerije (u prosinačkom Maku) svojim su humanitarnim nastupom pokušali posvijestiti drugima gdje se to Betlehem danas premjestio! A sve što su priredbama zaradili - u Nigeriju su poslali!

BJELOVAR:

Žive jaslice pred crkvom sv. Terezije Avil-

ske, prvi puta u povijesti grada, priredili su učenici iz III. OŠ-a Bjelovar zajedno s vjeroučiteljima Stipom i Krešom, a dva makovca napisali su tekst za kratak igrokaz. Učenici su glumili pet anđela, sedam pastira, Tri Kralja te Josipa i Mariju. Malog Isusa predstavljala je lutka, ali su zato bili pravi janjci i magarac na kojem je dojahala Marija! Pomogli su im i odrasli. Župni je ured ustupio kostime za anđele, gđa. Kizma sašila je haljine za pastire, a krojački salon “Lea” dizajnirao haljine za Josipa, Mariju i Tri Kralja.

Učenici su prodavali i božićne ukrase, a prihod su darovali Nikolini Modrić, bivšoj učenici njihove škole, koja je oboljela. Žive jaslice i igrokaz predstavili su nekoliko puta, a izvedbu je prije polnoćke pogledao i biskup Valentin Pozaić.

BLATO NA KORČULI: U radionici “Stope” djeca i mladi počeli su se okupljati već od rujna, da bi izradili što više božićnih čestitaka. Četrdesetak marnih ruku izradilo ih je nekoliko stotina, a bile su rasprodane čak prije nego su napravljene! Izgleda da ćemo od sljedeće godine morati početi već na ljeto! Osobito nas veseli što su nas mnogi odrasli počeli podupirati. Tako nam je Dubrovačkoneretvanska županija poklonila nagradu od 5 000 kn zbog dosa-

dašnjih volonterskih inicijativa. Lijepa su ta priznanja, a još je ljepše ono što osjećamo u svojim srcima. (D.Š.)

BOCHUM: Učenici Hrvatske škole Bochum i Herne u

24.1.2008 11:10:02

IcA ENE

Njemačkoj i ove godine su mislili na one vršnjake u domovini koji nisu u mogućnosti ispuniti svoje božićne želje. Dosadašnjih godina prikupljali su poštanske markice, a ove godi-

ne su u Hrvatskoj školi danima izrađivali božićne čestitke, koje su prodavali roditeljima i posjetiteljima Hrvatske katoličke misije. Prikupljeni novac (150 eura) od prodanih čestitki poslali su za potrebite. U svemu su ih vodili učiteljica Sanda, vjeroučiteljica Jelena i velečasni Vinko.

CISTA VELIKA: Na Badnjicu, dan prije Božića, obavili smo stare običaje našega sela. S odraslima smo otišli u šumu

blagdan! (Matea Vučak, 5. r., OŠ Cista Velika)

MAKARSKA:

Opereta Božićni mir, koju je napisala s. Bernardina Crnogorac, a uglazbio prof. Josip degl’ Ivellio, u župi Kraljice mira okupila je i velike i male župljane. Srednjoškolci, dječaci, djevojčice, veliki mješoviti župni zbor - svi su bili uključeni i čitavo su ju došašće uvježbavali. Mali pjevači su odlično otpjevali svoje uloge, a mladi glumci su pokazali svoje zadivljujuće talente. Svi koji smo u opereti

sudjelovali, oduševljeni smo. U njoj se isprepletala Božja Riječ, poruke za svagdanji život, žeđ za mirom. Opereta nas se posebno dojmila po tome što nam je pomogla da shvatimo koji je cilj čovjekova života. (Ivana Antunović i Marija Vučko)

SVETI KRIŽ ZAČRETJE:

odsjeći bor, zatim smo ga okitili i postavili na ulazu sela. Zatim su odrasli zapalili vatromet i uključili kuglice postavljene niz ulicu. Cijela ulica, ukrašena i osvijetljena, izgledala je prekrasno! Zatim su mještani išli od kuće do kuće, posipali slamu, molili se Bogu te nešto usput blagovali. A onda, svi veseli i sretni - na polnoćku! Sutradan uoči božićne mise održali smo predstavu Isusova rođenja. Božić mi je najljepši

“ISUS IZ NAZARETA” - BESTSELER

Pjevači crkvenog dječjeg zbora “Ivan Bradica” po starom običaju razne su svoje rukotvorine prodavali na božićnom sajmu. Mještani su se odazvali kao dobri kupci, te su zboraši od svoje zarade uspjeli otići

isu samo knjige o Harryju Potteru ili “Da Vincijev kod” najprodavanije knjige na svijetu. Među svjetske bestselere ubrajaju se i knjige pape Benedikta XVI. Na internetskoj knjižari Amazon.com sedam Papinih knjiga zauzelo je mjesta na ljestvici najprodavanijih “top 25”.

Samo njegova zadnja knjiga, “Isus iz Nazareta”, prodana je u više od dva milijuna primjeraka! Odmah nakon objavljivanja, u Italiji je prodano preko 500 000, u Njemačkoj 480 000 te u Poljskoj 100 000 primjeraka. Kako izvještava Radio Vatikan, papina knjiga o Isusu je u Njemačkoj i Italiji doživjela već četvrto izdanje, u Poljskoj treće, u Grčkoj drugo, a u SAD-u jedanaesto (uz jedno na španjolskom jeziku). U Velikoj Britaniji već je dva puta tiskana, u Francuskoj pet, u Nizozemskoj tri, Malti dva, u Španjolskoj pet, u Portugalu tri puta. U Hrvatskoj, kao i mnogim drugim zemljama, u međuvremenu je izišlo prvo izdanje knjige. Isto tako u Sloveniji, Brazilu, Austriji, Argentini, Urugvaju, Čileu, Peruu, Kolumbiji, Venezueli, Ekvadoru, Meksiku, u Španjolskoj (na katalonskome jeziku), Slovačkoj, Mađarskoj, Litvi, Češkoj, Norveškoj, Novome Zelandu i raznim azijskim državama. Tijekom ove godine tiskat će se u Albaniji, Danskoj, Koreji, Latviji, Rumunjskoj, Rusiji, Švedskoj, Srbiji, Indoneziji, Japanu, Indiji (na malajskom jeziku), Finskoj, Egiptu, Filipinima (na jeziku tagalog) i Ukrajini. Knjiga će tijekom 2008. godine biti tiskana u 50 država. Sve to kazuje kako je Isus mnogim ljudima i danas zanimljiv i da ih zanima kako poglavar Katoličke Crkve osobno doživljava Isusa, kako s njime prijateljuje. Papa je naime pisao o Isusovu zemaljskome životu od njegova krštenja na rijeci Jordanu do Preobraženja, i to ne samo koristeći teološka i druga znanstvena saznanja, nego ponajprije kao onaj koji vjeruje u Isusa Krista i koji je s njim u dubokoj molitvenoj povezanosti.

(Nastavak na str. 16) mali koncil - MAK

13_17Vijesti.indd 15

24.1.2008 11:10:25

PUSTITI DJECU DA SAMA SLIKAJU

u veljači imamo još nešto reći o natječaju “Jaslice moga kraja” iz Pušće! Naime tijekom otvorenja porazgovarali smo s jednim od najvažnijih ljudi iz organizacije i provedbe toga natječaja, Alojzom Hladikom Šulcom, koji je želio budućim natjecateljima (i njihovim vjeroučiteljima) prenijeti neke poruke i prijedloge. Sam je amaterski umjetnik te je imao više izložbi, a od početaka “Jaslica” inicijatoru ideje Ivanu Kresniku pomagao je u organizaciji natječaja, te postao izbornik izloženih radova u Galeriji Kraljice mira u Pušći. Šulc kaže da je najvažniji kriterij po kojem bira radove to da se vidi kako su crteže i slike uradila doista djeca i to samostalno. Kaže da dobiju mnoge radove gotovo preslikane s jednoga motiva. Učiteljica nacrta na ploču, a djeca kopiraju, i tako im stigne i desetak gotovo istih radova. Često djeca kopiraju i barbikine motive, zamjećuje Šulc. Zato preporuča da se pusti djecu da doista sama crtaju ili slikaju, da sami biraju motive, boje, tehniku, jer takvi su radovi najuspješniji. Ipak, tijekom sedam godina natječaja Šulc ima i veoma pozitivne ocjene. Smatra da je svake godine sve bolja kvaliteta radova i da se sve više uključuju djeca iz vrtića. Kaže kako odabir radova za nagrade nije lak! Iznenade ga originalni radovi, osobito oni po kojima se vidi odakle djeca dolaze. Šulc pojašnjava: “Ima krasnih ideja djece s mora, koja su u sliku utkala more; ili pak jaslice u plamenu; ili jednim običnim pokretom napravljena cijela slika, koja je bila prošle godine nagrađena; zatim jaslice kao brod. Iz jaslica se može zaključiti odakle su djeca.” Zaključuje da taj natječaj ima budućnost, jer ima puno djece koja imaju sjajne ideje.

U netom okončanu natječaju u izboru radova slikaru Šulcu je pomagala Vedrala Cirkveni, studentica na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Ona je pak najviše oduševljena radovima u temperama, visoke kolorističke kvalitete. “Najdraži su mi bili radovi vrtićke djece, jer ta djeca još ne teže tome da crtaju kao odrasli. Bojom i jednostavnošću izvrsno su pokazali taj spoj tjelesnog i božanskog”, rekla je Vedrana. A na pitanje što preporuča za sljedeće natječaje, rekla je: “Što više boje, jer djeca s bojom najbolje znaju!” Eto, sada znate što je važno za “Jaslice moga kraja” pa već na početku godine možete početi razmišljati o svojoj, jedinst venoj božićnoj slici! (VK)

u zagrebački HNK na baletnu predstavu “Trnoružica”, a s ostatkom su još razveselili drugu djecu: 1 550 kn poklonili su Klinici za dječje bolnice u Zagrebu, za izgradnju prostora u kojima bi uz male bolesnike mogle boraviti i njihove mame, te za opremanje dječjeg vrtića. Vesela delegacija posjetila je u bolnicu, gdje su sretni predali svoj dar. (N.J.)

VELA LUKA: Kad nam je svećenik počeo propovijedati o

mobitelima, nismo mogli shvatiti kakve to ima veze s Crkvom i Bogom. Pričao nam je kako, iako nam ne trebaju, imamo najnovije mobitele! Odjednom je pokazao jedan veliki mobitel i to od papira. Rekao nam je da je to Božji mobitel po kojem nam šalje svoje poruke. Na kraju mise svećenik je rekao da se okupimo oko oltara, gdje nas je čekalo novo iznenađenje. Ministranti su donijeli velike kutije, iz kojih su nam svećenik i časna sestra podijelili čokoladice, kuglice za bor i drugi nakit. A mi smo zato u Nedjelju Caritasa svojim darovima iznenadili druge! (Ana Trojanović)

VODICE: Vrijeme blagdana i darivanja u vrtiću Tamaris započelo je proslavom sv. Nikole, koji s brodom dolazi u vrtić. Potom se slavila sv. Lucija, a zavr-

šilo se pravljenjem jaslica i pjevanjem malom Isusu. Djecu se darovalo slatkišima u čizmici, jabukom i mendulama (bademima). Ali od malena ih se ne uči samo primati, već i ono važnije - davati drugima. Mališani su u vrtić donosili svoje igračke, odjeću i obuću i tako napunili desetak ogromnih kutija za djecu u Domu za djecu “Maestral” − Split, CZOO-u “Šubićevac”, u Šibeniku i Bratskom Dolcu. (Z. Babić)

VUKOVAR: Uz “pratnju” anđela radosno smo se pripremali za Božić u našoj župi sv. Filipa i Jakova. Naime svakog dana na misi zornici došao nam je novi anđeo sa svojom porukom - anđeo poslušnosti, služenja, vjere, molitve, njež-

nosti, pomirenja, opraštanja…, a najviše nam je pomogao anđeo ustrajnosti. Svaki razred imao je svojeg anđela čuvara. Pete razrede čuvao je kerubin, anđeo koji donosi mudrost. Na kraju svake zornice dobili smo anđela, kojeg smo ukrasili i na Badnjak ga stavili na svoje božićno drvce. Tako je cijeli naš grad Vukovar postao grad anđela. (Vinko Živić, 5. r., OŠ D. Tadijanovića)

ZAGREB-RETKOVEC: Prijatelji Malog Isusa, Iva Krizmanić i Ana Špehar u uredništvo su poslali doživljaje s niza akcija vrijedne djece iz župe sv. Pavla. Najprije je dječji zbor sudjelovao u akciji “Dajmo Božiću mir”, pjevanjem adventskih pjesama pred katedralom. Potom su pjesmom i darovima razveselili štićenike staračkog doma kod sestara služavki Malog

mali koncil - MAK

13_17Vijesti.indd 16

24.1.2008 10:21:07

ZAGREB - DV SAVICA: Božićna ak-

Isusa. Za Nedjelju Caritasa djeca su prikupljala priloge za potrebne, od kojih su pred oltarom u crkvi sagradili “Kuću dobrote Samarijanac”. Priređen je i božićni igrokaz u crkvi, prava Betlehemska noć, u kojoj su odglumljeni svi dragi likovi iz štalice. Ove su se godine uključili i u Djelo sv. Djetinjstva, te su na dan Bogojavljenja nakon mise u pratnji odraslih nosili Betlehemsku zvijezdu po Retkovcu, Čulincu i Dupcu. Pjevali su po ulicama, a dobri župljani stavljali su dobrovoljne priloge u njihove kasice. Kući su se vratili smrznutih prstiju na rukama i nogama, ali srca zagrijanih lijepim dojmovima!

ZAGREB - OŠ I. CANKAR: “Sjećanje na Vukovar”, tema koju smo obrađivali u školi, potaknula nas je da u adventu pokrenemo akciju “Dar nepoznatom vukovarskom prijatelju” i tako dademo počast onima koju su dali živote za našu

domovinu. Članovi karitativne grupe napravili su više od 500 letaka, kojima su potaknuli ostale na sudjelovanje. Kako su se svi odazvali, velika kutija pripremljena za darove postala je premalena. Bilo je toliko slatkiša da smo ih morali odlagati u posebnu prostoriju. Napravili smo brdo paketa i ukrasili ih čestitkama i anđelima koje smo sami izradili. Bili smo zadovoljni što ćemo za Božić razveseliti nepoznate vukovarske prijatelje. Doživjeli smo da raz veseljavajući druge usrećujemo i sebe. (Filip Petrović, 8.r.)

cija prikupljanja darova za novorođenčad i djecu do tri godine, smještenu u kući Caritasa Zagrebačke nadbiskupije na SavicaŠancima, i ove godine uspjela je, zahvaljujući tetama i djeci iz vrtića Savica. Dakako, i njihovim roditeljima, koji su se odazvali na prigodni plakat te prikupili veću količinu odjeće i obuće, igračaka i didaktičkih pomagala, pelena, kao i dječje hrane. Tete

Različak. U ime svih Luka Muvrin uručio je ček od 10.287,50 kn voditeljici Caritasova dnevnog boravka med. s. Ljubici Čujko. Vrtić je darovao i veliku kutiju igračaka prikupljenih na božićnom sajmu, a humanitarnoj akciji priključila se i vrtićka lutkarska skupina “Zagrebenci”, koji su Caritasu darovali novčani prihod od prodaje ulaznica za svoje predstave. (S. Moškatelo)

ŽUPANJA: Izložbu s “četiri Betlehema” osmislili su i priredili budući prvopričesnici trećih razreda OŠ-a I. Kozarca, zajedno sa svojim katehetama, a ohrabreni od župnika Župe mučeništva sv. Ivana Krstitelja Ivana Varoščića i svojih roditelja. Svaki je razred zamislio svoje jaslice, svaki đak načinio vlastitu Þguricu i tako su nastala četiri Betlehema, koje smo postavili u Pastoralni i

su za mališane u toj Caritasovoj kući doznale iz televizijske dokumentarne emisije, a djeca, čuvši za njih poželjela su i sama nešto učiniti. FotograÞje radosne djece iz Caritasove kuće bile su im najljepša zahvala i zadovoljstvo što su im mogli barem malo pomoći. (S. M.)

ZLATAR: Betlehemsko svjetlo svim kućama svoje župe zlatarski izviđači donijeli su na treću adventsku nedjelju. Svjetlo su preuzeli na ekumenskom slavlju u bečkoj crkvi Gustava Adolfa i donijeli ga u Zlatar gdje ga je na misi preuzeo župnik Josip Čukman. Tako su izviđači pridonijeli širenju tog simbola mira, da se rasplamsa u svakom ljudskom srcu. Budući da je ta međunarodna akcija raznošenja svjetla bila spojena s projektom “Rijeka Dunav na

kulturni centar bl. Alojzija Stepinca. Osim toga, župi smo poklonili i igrokaz o Božiću. Pored tradicionalnog prikaza betlehemske štalice, predstavili smo i kritiku današnjega potrošačkog obilježavanja Božića. Kralja Heroda predstavili smo kao moćnika šoping kraljevstva, koji želi od nas sakriti Svetu Obitelj, kako bismo zaboravili na pravi smisao Božića! No dok je prvopričesnika - to Herodu ne će uspjeti! (Prvopričesnici iz 3.c)

UDBINA:

četiri glavna grada”, izviđači su posjetili i Bratislavu. (K. Varga)

ZAGREB - DV RAZLIČAK: Za Caritasov dnevni boravak u zagrebačkoj Kustošiji, svoj su prilog prikupila djeca iz vrtića

Dječji vrtić “Medo” iznad velikog Krbavskog polja ima jedanaestero djece. Prostor u kojem je smješten neprikladan je i skučen, u dvosobnom stanu jedne stambene zgrade. Ipak, to ne ometa živost udbinskih mališana. Pjevaju, crtaju, recitiraju… Za Božić su pravili jaslice, uvjeravali su da treba uz malenog Isusa staviti žirafu, zeku i medu da mu bude toplije i zanimljivije. A i školska djeca OŠ-a Kralja Tomislava Udbina vrlo su se marljivo pripremala za Božić svakodnevnim sudjelovanjem na zornicama, u školskom i crkvenom zboru te na vjeronauku. mali koncil - MAK

13_17Vijesti.indd 17

24.1.2008 10:21:38

Umjesto rata zalagati se za mir Svaki dan gledamo slike rata i terorizma iz najrazličitijih krajeva svijeta. Svaki dan donosi nove poginule, ranjene, uplakanu djecu, uništene kuće, naselja i živote... K tomu nove troškove za rat, jer rat košta, iscrpljuje državne blagajne, a ništa ne postiže. Primjerice samo troškovi akcije SAD-a u Iraku prosječno stoje oko šest milijardi dolara mjesečno. A koliko je tek potrebno ljudi za vođenje rata. Oko 20 000 američkih vojnika stalno je u Afganistanu, a oko 180 000 smješteno ih je u Iraku. Kad se jednom rat pokrene, njegove su posljedice nepredvidive i nepovratne. Zašto onda, umjesto u rat, ne uložiti sve te snage i sredstva u zalaganje za mir?

Rat nije rješenje

Treba se braniti

Odmah na početku treba jasno reći da nikakvo nasilje, a osobito rat, nikada nije ispravan put za rješenje problema. Ratom se ne može uspostaviti pravednost u svijetu, on stvara još veću nepravdu i štetu. Osobito u današnjim uvjetima rat postaje “pustolovina bez povratka”. Štete prouzročene ratom teško se mogu popraviti, ne samo materijalne nego i psihičke, životne. Ne trebamo ići daleko da bismo to shvatili. Posljedice našega Domovinskog rata još uvijek osjećamo.

Baš kad se sjetimo Domovinskog rata, pomislimo da nismo mi započeli rat, ali nas je netko drugi u rat uvukao, jer smo se morali braniti. Velika je naime razlika između obrambenog rata kojim se neki narod brani od napadača, i agresorskog rata kojim napadač želi podjarmiti druge narode i skupine. Takav rat veliki je zločin. S druge strane, napadnuti narod ili država imaju obvezu organizirati obranu koristeći se i oružjem. Takva upotreba sile za vlastitu obranu ima svoje točno odre-

DJECA - VOJNICI U RATU

oseban problem u svijetu predstavlja zloupotrebljavanje djece u ratne svrhe. Prema podatcima UN-a i Amnesty Internationala oko 300 000 djece uključeno je u više od 30 ratova diljem svijeta. Skoro svako treće dijete vojnik je djevojčica. Prema nekim procjenama u ratnim sukobima između 1990. i 2000. godine poginulo je oko dva milijuna djece. Šest milijuna djece su ostali invalidi, a deset milijuna ih ima teške psihičke posljedice i traume. Većina djece vojnika je između 15 i 18 godina, ali negdje se koriste i mlađa djeca. Djeca se u ratu iskorištavaju. Jeftini su vojnici, lakše slušaju i lakše se njima manipulira. Za njih se čak proizvodi oružje kojim ona mogu lako upravljati, tzv. oružje za djecu. Mnoga djeca su prisiljena ići u rat, ali neka odlaze u rat da bi prehranila obitelj, neka su pobjegla od prisilnog

đene uvjete: dopuštena je ako je šteta koju napadač čini narodu trajna i teška, ako su sva ostala sredstva sprječavanja bila bezuspješna te ako korištenje oružja ne prouzroči veće zlo od onoga koje se želi spriječiti. Pravo na zakonitu obranu dopušta da u državama postoje oružane snage, koje najprije moraju braniti mir, dobro, istinu i pravdu.

Stradanje civila

sklapanja braka ili od ropstva u vlastitoj obitelji. Opija ih se alkoholom ili drogama da prevladaju strah. Djeca se čak prisiljavaju da ubijaju. Mnoga djeca se bore na prvoj crti, koriste se za postavljače mina, za izviđače, kuhare, sluge. Takva djeca i kad prežive rat, teško se uključuju u svakodnevni život, zbog posljedica koje trajno u sebi nose.

Svaki dan putem medija gledamo i slušamo koliko nedužnih civila u ratovima pogine i strada. No često je cilj rata samo stanovništvo. U nekim se slučajevima nad njim vrši pokolj ili ga se progoni iz vlastitih kuća i s vlastite zemlje te se nad njim provodi “etničko čišćenje”. U 20. stoljeću dogodili su se mnogi genocidi: nad Židovima, Armencima, Ukrajincima, Kurdima, zatim u Africi, ali i na našim prostorima. Takvo nasilje nad ljudima teški je zločin protiv Boga i protiv čovječanstva, pa odgovorni za takve zločine moraju odgovarati pred pravosudnim ustanovama. A međunarod-

mali koncil - MAK

18_19Svijet.indd 18

24.1.2008 10:33:34

“RATKO” ILI “BRANIMIR”?

ne institucije su obvezne štititi ugrožene civile i upotrijebiti mjere protiv onih koji druge uništavaju, primjerice uvođenjem sankcija.

Naoružanje Veliki problem današnjeg svijeta je i naoružanje. Stalno nastaju krize među državama zbog sve većeg naoružavanja. No krivo mislimo da utrka u naoružanju osigurava mir, koristeći ga kao sredstvo zastrašivanja da se drugi odvrate od rata. Događa se upravo suprotno - porast naoružanja postaje ozbiljna prijetnja samomu miru. Zato se odobravaju samo ona sredstva koja neka država može posjedovati za zakonitu obranu, a svako pretjerano gomilanje oružja ne može se ničim opravdati. Oružja za masovno uništenje, biološka, kemijska, nuklearna osobito su težak problem, a oni koji ih posjeduju i proizvode, imaju veliku odgovornost pred Bogom i cijelim čovječanstvom.

Protiv terorizma Jedan od najokrutnijih oblika nasilja danas jest terorizam. On sije mržnju, smrt i potiče želju za osvetom. Teroristi često napadaju mjesta, gdje u velikom broju stradaju potpuno nedužne osobe. Ni jedan razlog ne može zato opravdati terorizam, jer se ubijaju ljudi da bi se postigli određeni ciljevi. Osobito je težak grijeh pritom se pozivati na Boga i na njegovu tobožnju “potporu” u takvim zlodjelima, što teroristi nerijetko čine!

Mir je punina života Umjesto ulaganja ljudskih i materijalnih sredstava u rat, čovječanstvo je pozvano sve više ulagati u izgradnju globalnog mira i rješavanja svjetskih sukoba. A mir nije tek odsutnost sukoba ili rata. Mir je u biblijskom smislu više od toga: mir je punina života. Mir je Božji dar i blagoslov: “Neka Gospodin svrati pogled svoj na tebe i mir ti donese.” (Br 6, 26) Taj mir stvara plodnost, blagostanje, napredak, radost. Proroci su naviještali da će Mesija donijeti i uspostaviti trajan mir. To se obećanje ispunilo u Isusu iz Nazareta. Njegovo kraljevstvo je kraljevstvo mira, Isus je “naš mir” (Ef 2, 14). Svoju oporuku učenicima zapečaćuje darom mira: “Mir vam ostavljam, mir vam svoj dajem. Dajem vam ga, ali ne kao što ga svijet daje.” (Iv 14, 27) Kada se kao Uskrsli ukazuje učenicima, daje im svoj mir: “Mir vama!” Mir koji je donio Isus najprije je pomirenje s Bogom, oproštenje grijeha. To je najprije unutarnji mir, koji je potrebno širiti i na vanjske institucije. Na kraju, premda je mir s jedne strane Božji dar, mir je obveza svih ljudi. Zato se za mir treba zalagati svaki dan i za mir je svatko odgovoran. Mir se stvara tamo gdje se živi po pravednosti i ljubavi. On najprije nastaje u srcu svakoga čovjeka, počevši od pojedinaca i obitelji do cijeloga društva. Onaj koji u sebi nosi mir, širi ga i među druge oko sebe. S. Valerija Kovač

Rat počinje od tebe, od mene, od malih stvari. Kad smo spremni na nasilje i sukobe zbog sitnica, malih uvreda, nepravdi, ili kada nasiljem želimo doći do svoga cilja. Rat započinje svugdje tamo gdje ne znamo riješiti svoje probleme u miru. I mir počinje od tebe, od mene, i širimo ga među druge. Zato se ispitaj gdje spadaš - u mirotvorce ili ratoborne. Odgovor je u onom polju u kojem imaš više “DA”-odgovora!

Jesi li miroljubiv(a) ... 1. 2. 3. 4. 5.

Znaš li popustiti pa i kad si u pravu? Znaš li pretrpjeti nepravdu? Znaš li se žrtvovati za druge? Znaš li pomiriti zavađene prijatelje? Izbjegavaš li vrijeđanje i izrugivanje drugih? 6. Je si li sposoban probleme riješiti na miran način? 7. Ponašaš li se prema drugima pravedno? 8. Poštuješ li prijatelje onakve kakvi jesu?

... ili ratoboran(na)? 1. Prepireš li se često s roditeljima, učiteljicom, prijateljima? 2. Jesi li sitničav, tražiš li “dlaku u jajetu”? 3. Mora li uvijek sve biti po tvome? 4. Uvrijediš li se brzo i za svaku sitnicu? 5. Jesi li osvetoljubiv? 6. Unosiš li često među druge nemir ogovaranjem i vrijeđanjem? 7. Iskorištavaš li druge? 8. Voliš li drugima zapovijedati? mali koncil - MAK

18_19Svijet.indd 19

24.1.2008 10:33:55

Prije gotovo pet stotina godina hrvatski pjesnik Petar Zoranić, stihom, gotovo je zaplakao pred svijetom promatrajući i slušajući vapaj Hrvata, koji su bježali pred turskim nasiljem i svojim siromaštvom. Područja Like, Korduna, Banovine, zatim dijela Dalmacije, Pokuplja, Slavonije, Hercegovine i Bosne bila su stalno ugrožena i zato brojni Hrvati, uglavnom predvođeni franjevcima, napuštaju svoja ognjišta i bježe u nepoznato. Sobom nose tek vjeru i jezik, jedine dvije sastavnice koje su im mogle pomoći da u dugim stoljećima zadrže duboku vjeru i osjećaje pripadnosti hrvatskome narodu. Jedan od onih koji je to izvrsno sačuvao bio je i…

MATE MERŠIc MILORADIc

ođimo na sjever, u Austriju. Put nas vodi u Frakanavu, među gradišćanske Hrvate. To je rodno mjesto svećenika, pjesnika i rodoljuba našega Mate. Njemu u čast, u mjesnom perivoju, postavljen je spomenik, rad slavnoga hrvatskog kipara Ivana Meštrovića. Na postolju piše: “Spomenik Mate Meršića Miloradića, učitelja hrvatskog naroda u Gradišću, 1850 - 1928.” U srcima tamošnjih Hrvata, u poeziji potomaka naših zajedničkih pradjedova i prabaka, već desetljećima odjekuju stihovi Matine pjesme, koja je postala himna gradišćanskih Hrvata: Hrvat mi je otac i Hrvatica mat a ja sam njeva krv i vjerni sam Hrvat Mate Meršić Miloradić rodio se 19. rujna 1850. u Frankavi. Školovanje je započeo u rodnome mjestu, a bogosloviju je završio u Mađarskoj. Sve do smrti u Hrvatskoj Kemlji, 5. veljače 1928., bio je u prvom redu svećenik, kako je sam o sebi govorio. No bio je još i znanstvenik i pjesnik. Pisao je na hrvatskom, njemačkom i mađarskom jeziku. Objavio je 25 knjiga i pokrenuo tjednik Naše selo. Najpoznatije su njegove pjesme sabrane u knjizi Jačke. Među njegovim pjesmama posebno se ističu one naslovljene Pred križem, Anđelu čuvaru, Jutarnja… I tako bismo mogli nizati naslove pjesama u kojima Meršić Miloradić izražava svoju ljubav prema Bogu. Kao svećenik neumorno je obilazio sela, razgovarao s ljudima, posebno s djecom, slušao ih i zapisivao njihove ri-

ječi. Najčešće su to bili razgovori o Bogu, vjeri, staroj domovini… Stoga je pjesnik u svojoj zbirci objavio i igrokaz, koji je “božićna igra za djecu u jenom činu”. Sve što je Mate Meršić Miloradić napisao, nastalo je kao potreba da u svom narodu - koji je nekoć davno morao napustiti svoj dom i naseliti se na području današnje Austrije i Mađarske - probudi svijest pripadnosti jednom narodu i ka-

toličkoj vjeri. O svom radu pjesnik svjedoči: “… najsnažnije me je uvijek nosila moja vjera.” Ljubav prema vjeri, jeziku i narodu dala mu je snagu da živi i da hrabri ljude diljem Gradišća. Svakako je i njegova nemala zasluga da su Hrvati u Gradišću sve do danas sačuvali svoju vjeru u Krista, svoj hrvatski jezik i ljubav prema svojoj pradomovini. Branko Pilaš

PET... PITALICA! 1. Dva brata žive na obroncima istog 3. Kad je vezana lijepo hoda, kad je odvezana - stane! brijega, ali nikada jedan drugoga ne 4. Danju je na prozoru, u vrijeme ručka vide. prilazi stolu, noću se skriva. 2. Prelazeći most sreo sam čovjeka koji je dolazio iz pilane i nosio drva. A drva ni 5. Zabodi dva prsta u moje oči, razjapit ću usta i žderati sve: platno, papir, ravna, ni savijena, ni kvrgava! Kako je perje, konac.. to moguće? Odgovori: 1. Oči. 2. Čovjek nosi vreću piljevine. 3. Cipela. 4. Muha. 5. Škare.

mali koncil - MAK

20Umjetnost.indd 20

24.1.2008 10:48:41

TROSTRUKA ISPUNJALJKA Tko riješi trostruku ispunjaljku dobit će ime i prezime hrvatskog velikana sa slike (u kružićima), te ono što je bio i što jest (u kvadratićima)!

SVETI VLAHO DRŽI GRAD DUBROVNIK KOJEMU JE ZAŠTITNIK. GRADSKE SU KUĆE OD SIVKASTOGA, PLAVKASTOGA I ŽUĆKASTOGA KAMENA. KROVOVI SU SVIJETLO ILI TAMNO CRVENI I NARANČASTI. PROZORI I VRATA PLAVE SU ILI ZELENE BOJE. SVEČEVA MITRA (BISKUPSKA KAPA) CRVENE JE BOJE, A UKRASNE SU VRPCE ŽUTE. PASTIRSKI ŠTAP JE ZLATAN, A MOŽE BITI I ŽUT. MISNO RUHO CRVENE JE BOJE, A VRPCA, NA KOJOJ SU VEZENI GOSPA I CVIJET, BIJELE. GOSPIN VEO JE MODAR, KOSA SMEĐA, LICE, RUKE I NOGE RUŽIČASTI, HALJINA SVIJETLOPLAVA, A AUREOLA (ONAJ KRUG OKO GLAVE) ZLATNA ILI ŽUTA. TAKVA JE I ISUSOVA, A PELENICA JE ZELENA KAO LIŠĆE. SVEČEVE SU OČI SMEĐE, BRADA I BRCI BIJELI ILI SVIJETLOSIVI, USNE SVIJETLOCRVENE. CVIJET JE LJUBIČAST, STABLJIKA I OBA LISTA TAMNOZELENI.

PRIČOBOJANKA: Sv. VLAHO (BLAŽ)

Sonja Tomić

KVIZ PITANJE: SVETI JE VLAHO SPASIO OD GUŠENJA DJEČAČIĆA KOJEMU JE RIBLJA KOST ZAPELA U GRLU. U SPOMEN NA TAJ DOGAĐAJ GRLIČAMO SE. STOGA - OSIM ŠTO JE ZAŠTITNIK DUBROVNIKA - SVETI VLAHO ŠTITI JEDAN DIO NAŠEG TIJELA PA NJEGA MOLIŠ ZA POMOĆ KAD TE BOLI: A) GLAVA B) GLEŽANJ C) GRLO mali koncil - MAK

21_36Sveu16.indd 21

24.1.2008 10:51:50

NAJ-makovci! Bravo makovci i makovice! Ni tijekom praznika niste zaboravili na “Najstranice”! Istina, najčešće smo primali vaše “naj-štalice”, koje nam, nekako, nisu više za prve dane korizme… Ali, svejedno smo našli dovoljno zanimljivih “najradova” koji su zavrijedili objavu i nagradu. Nestrpljivo čekamo vaše nove “najradove” (uz kupone), sretni što imamo takve “najmakovce”!

najSMS

PRIJATELJICI (ILI PRIJATELJU)

Nije me strah kad ostave me svi, jer znam da ne ćeš ti. Nije me strah kad oluja se sprema, jer imam prijateljicu kakvu nitko nema! Magdalena Šimunović, Nova Kapela

SVJETLO Dolazi, kroz tamu se probija, u naša srca ulazi to božićno svjetlo puno ljubavi.

najpjesma

Sve je mirno i spokojno oko nas. Daje nam snagu da vjerujemo u čuda. Bože, pomozi nam da ostanemo tvoji. U srcu i duši slobodni!

naj-djela

DOBRA DJELA LJUBAVI Treći razred OŠ-a Zemunik jako voli vjeronauk i svoju časnu Vladislavu, koja im lijepo pojašnjava svaku lekciju. Pripravlja ih za prvu pričest i uči kakva moraju biti njihova djela… I, evo, kako je to naučila Ivana Jermen (čijem smo crtežu nadodali srca koja je narisala Antonella Buljat)

SNJEGOVIĆ naj-crtež

Narisala Jelena Vukadin, Livno

ZAŠTO NE BISMO…

naj-savjet

Zašto ne bismo dan promijenili, pa računalo šetnjom zamijenili? Zašto ne bismo promijenili dan i umjesto play-stationa sanjali svoj san? Zašto ne bismo promijenili dan pa za sretan život napravili plan? Zašto ne bismo dan promijenili i nekoliko stranica knjige pročitali? Zašto ne bismo odbacili televiziju i rukom crtali vlastitu viziju? Zašto da bar jedan dan ne promijenimo i leđa svim robovanjima okrenemo! Lucija Pavlic, Prelog

MEDVJEĐA POSLA Vratila se medvjeđa obitelj kući. Kaže tata medvjed: Netko je jeo iz moga tanjura! Kaže i mali medvjed: Netko je jeo i iz mog tanjura! Kaže mama medvjedica: Ma prekinite, pa nisam vam još ništa ni stavila u tanjur! (Šalu poslala Maja Habuš, Zagreb)

naj-šala

Gabrijela Haramustek i Katarina Klanjčić, 7. r., OŠ M. Gupca Gornja Stubica

mali koncil - MAK

21_36Sveu16.indd 22

24.1.2008 10:53:15

naj-želje

MOJE OBEĆANJE KRIŽ ZA 2008. GODINU Križ od

U novoj 2008. godini bit ću bolja nego u prošloj. Bit ću poslušnija roditeljima, manje ću psovati i ne ću se zaboravljati moliti. Ne ću biti lijena, više ću pomagati drugima. I ne ću se više svađati s bratom i prijateljima. Ne znam hoću li to uspjeti izvršiti, jer uvijek tako u sastavcima obećavam… No sad sam starija i sigurno ću uspjeti izvršiti bar dio toga što sam napisala! Ima još toga što želim u novoj godini. Voljela bih se više igrati, zato što se zbog škole i ostalih obveza ne igram dovoljno. No više od svega želim mir, sreću, zdravlje svim ljudima na Zemlji. Želim da prestanu ratovi, da više ne bude gladi i siromaštva, da se mala dječica u Africi usreće. Voljela bih otputovati do njih i donijeti im puno darova, jer i oni vole dobivati darove, kao i svi ljudi na svijetu. Da mogu učiniti da svi ljudi budu prijatelji i ljube svoje bližnje, učinila bih to! Voljela bih i da se na Zemlji rađa više djece, a manje ljudi umire. Kad bi ovaj moj sastavak mogao promijeniti svijet… Katarina Jakubec, 5. r., Šarengrad, Bapska

najplakat

komadića papirića izradila Matea Mijatović, 3. r., Sokolovac

naj-kolaž

TAJNA LJUBAV Ima jedna klinka, lijepa joj je šminka. Srcu mom ona je draga, a i narav joj je blaga. “Volim te!” sutra ću joj reći, pa brzo u razred pobjeći! Za moju tajnu svi će saznati, a ja nikomu ne ću lagati. Ali, reći vam ne ću ime pa vi glavu razbijajte s time!

naj”Valentino”

(za dan Valentinova, napisao Marko Perković, 3. r., Štitar)

naj”laku noć”

VEČERNJA Umoran sam, idem leć, oči ću zatvorit već. Dođi, Bože, u moj dom, bdij nad mojom posteljom. Ne računaj mi za zlo što sam danas činio, oprosti mi grijehe sve očisti mi srdašce. Blago meni, gdje sam ja u predvorju nebesa! Anđeo će k meni doć, čuvat će me cijelu noć! (molitvu poslao Luka Stanešić, Pitomača)

MINISTRANTSKA KRUH? NA SVE NAČINE! Gdje susrećemo kruh? Na što je nalik kruh? Kad smo “dobri kao kruh”? Što je to “kruh života”… - evo kako su na ta pitanja u velikom cvijetu odgovorile Nikolina Galić, Ana Poljarević i Donata Szombathely, OŠ Josipa Kozarca, PŠ Punitovci

Dragi naš Isuse, svakog dana moli te naše srce: za kap dobrote, malo strpljivosti, mrvu ljubavi, što manje lijenosti, ljutnje i škrtosti. Također te moli: Blagoslovi nas!

najmolitva

Elizabeth Nedić, Slavonski Šamac

mali koncil - MAK

21_36Sveu16.indd 23

24.1.2008 10:53:45

STRIPOVI O SVECIMA Piše: Blaž • Riše: K. Stanić

SVETI KRISTOFOR

mali koncil - MAK

21_36Sveu16.indd 24

24.1.2008 10:55:10

Iako je živio u davnom III. stoljeću, sveti je Kristofor i danas vrlo popularan i to ponajviše u automobilima, premda takvo što u njegovo doba ljudi nisu mogli ni zamisliti! Naime lik tog snažnoga Kananejca, koji je život mučenički dao za vjeru (oko 270. g., u doba cara Decija), vrlo je čest na privjescima ključeva ili medaljicama u autima, jer Kristofor je nebeski zaštitnik vozača. Dobri “svetac-snagator” redovito je prikazan kako na leđima nosi malo dijete. Tko je to dijete - saznajte iz divne legende o Kristoforu, koji je još zaštitnik nosača, istovarivača, poštara, atletičara…, a blagdan mu je 25. srpnja.

mali koncil - MAK

21_36Sveu16.indd 25

24.1.2008 10:55:30

BIBLIJSKI ZOO-PARK

U ČAST GODINE (I MJESECA)!

Čekaju nas vedri dani, godina se smiješi fino, bit će bolja nego stara, bit će duža nego lani, jedan dan nam nudi više! Eto nama lijepog dara! A proljeće već miriše!

U kružićima - godina, u kvadratima - mjesec!

2 0 0 8

NA SVE STRANE... RODBINA!

U osam smjerova potražite sve ove: BAKA, BRAT, DJED, KĆERKA, MAJKA, PRAUNUKA, PUNICA, RODITELJI, ROĐACI, SESTRA, SESTRIČNA, SIN, SVAK, ŠOGOR, TAST, TATA, TETA, UJO, UNUČAD, ZET Nemojte ni pokušavati odgonetnuti koliko ih, zapravo, ukupno ima - već u nezaokruženim slovima pročitajte kako se svi zajedno zovu!

mali koncil - MAK

21_36Sveu16.indd 26

24.1.2008 10:55:59

KORIZMENA “KRIŽALJKA” Znate li bar ono osnovno o korizmi? Provjerite svoje znanje u ovom testu, koji smo nazvali Korizmena “križaljka”! Pred vama je osam pitanja, a odgovori na njih sakriveni su u neobičnoj “križaljci” na dnu stranice! Posvud smo im “raštrkali” dijelove i na vama je da pronađete one koji su vam potrebni za točne odgovore! Zacrnite ih - i ako znate sve o korizmi - ostat će vam još nekoliko nezacrnjenih kvadratića, a slova u njima čitana redom dat će vam odgovor i na deveto pitanje, tj. dobit ćete drugi naziv zadnje korizmene nedjelje, koju uobičajeno nazivamo Cvjetnica!

ODGOVORI ILI DOPUNI:

koraka do Uskrsa Korizma je. Poziva nas da se pripremimo za proslavu najvećeg blagdana naše vjere - Uskrsnuća Gospodinova. Poziva nas da se još više bavimo sobom i svojim životom, ali i da više vremena posvetimo Bogu i bližnjemu. Za ovu korizmu predlažemo vam da to učinite pomoću simbolike broja 40. Vrijeme pripreme i obraćenja

5. Zbog sebe samih, da se naučimo svladavati i “kontrolirati” u

1. Korizmu, vrijeme priprave za Uskrs, nazivamo još

našim prohtjevima, ali još više zbog drugih, kojima možemo pomoći ako nešto od sebe oduzmemo i njima dademo, tijekom korizme svi mi vjernici pozvani smo na žrtvu i

2. Prvi dan korizme je Pepelnica ili 6. Kako se naziva sakrament bez kojega je gotovo nezamisliva korizmena priprava za blagdan Uskrsa kad ćemo osobito radosno, čisti pristupiti Gospodnjemu stolu? -

3. Razdoblje korizme podsjeća nas na Isusove kušnje, prije no što nas je svojim djelom, svojom smrću i uskrsnućem spasio. Koje je to mjesto gdje se zbiva prvo napastovanje Krista, kad ga vrag - osamljenog i gladnog - izaziva govoreći mu neka kamenje pretvori u kruh, ako je uistinu Sin Božji? -

7. Kako se naziva omiljena korizmena pobožnost u kojoj se slikovito prisjećamo Isusovih patnji i muka koje je podnio da bi nas od grijeha oslobodio? -

Česta “četrdesetica”

4. U korizmi, osobito petcima, vjernici su pozvani da, u znak male žrtve, ne jedu meso. Kako nazivamo to nejedenje mesa? -

Priredio: V-ic

Pustinja.indd 1

8. U nedjelju neposredno prije Uskrsa slavimo Kristov ulazak u Jeruzalem, kad je narod klicanjem i zelenim grančicama dočekao Isusa. Znaš li kako je Isus ušao u Jeruzalem? Odgovori, koje je bilo njegovo “prijevozno sredstvo”? -

ČIS MAS

PUS

LIN

SRI

NJE

JED

SET

SKA KRIŽ

NED

RAC

NJA

MRS PUT

LJA

ČE

KONAČNO RJEŠENJE Drugi naziv za Cvjetnicu:

40 nije samo matematički okrugli broj, kojim možemo lako množiti, dijeliti, zbrajati, oduzimati. U Bibliji broj 40 jedan je od najčešće spominjanih brojeva, a povezuje ga se s različitim situacijama. Potop je trajao 40 dana, Mojsije boravi na brdu Sinaju 40 dana, Ilija 40 dana hodočasti na isto brdo da bi susreo Gospodina. Izraelski narod kroči 40 godina pustinjom prije ulaska u Obećanu zemlju. Jona propovijeda Ninivljanima da se u roku od 40 dana obrate... Isus boravi u pustinji 40 dana prije početka svojega javnog djelovanja.

Mnoga značenja i tumačenja Zanimljiva su i tumačenja broja 40. Sastavljen je od 4 i 10. Broj četiri označava ono svjetsko, prolazno: četiri strane svijeta, četiri prirodna elementa, četiri životna razdoblja (djetinjstvo, mladenaštvo, zrelu

dob, starost), ali i četiri ljudska temperamenta. Broj 10 pak označava puninu i savršenstvo. Sastavljen je od četiri broja (1 + 2 + 3 + 4), označava broj prstiju i simbol je kružnice. Svoju cjelovitost i savršenstvo pokazuje i u biblijskom broju od 10 zapovijedi.

Korizma - četrdesetnica Broj 40 se u liturgijskoj godini najčešće povezuje s korizmom. Riječ korizma dolazi od latinske riječi quadragesima, što znači četrdeseti dan prije Uskrsa ili četrdesetnica. No brojimo li korizmene dane od Pepelnice do Velike subote, dobit ćemo 46 dana. Od tih se dana odbija šest korizmenih nedjelja, koje i u korizmeno vrijeme imaju uskrsni, radosni karakter. Preostalim radnim danima od šest tjedana (ukupno 36) dodaju se još četiri radna dana prije prve korizmene nedjelje, počevši od Čiste srijede ili Pepelnice - i tako se dobiva simboličnih 40 dana korizme.

Isticanje broja 40 u korizmi nije slučajno, jer se biblijsko značenje broja 40 primjenjuje na značenje korizme. U Bibliji vrijeme od 40 dana ili godina vezano je uz pripremu, pokoru, čišćenje, obraćenje. To je vrijeme koje čovjek ima na raspolaganju za pokoru i obraćenje, za novi početak, a završava nekim milosnim događajem: Božjim savezom s Noom, ulaskom u Obećanu zemlju, primanjem ploča Zakona, poštedom Ninivljana od uništenja, Isusovim krštenjem na Jordanu i početkom javnog propovijedanja. Broj 40 u Bibliji simbolizira vrijeme duhovnoga čišćenja i rasta, koje potiče sam Bog. Tom nakanom počinje i korizma. Dok posipa glavu pepelom, svećenik izgovara riječi: “Obrati se i vjeruj evanđelju.” Korizma nas poziva da se vježbamo u duhovnom životu, da svoj duh usmjerimo na ono što je bitno. U Bibliji su događaji od 40 dana ili 40 godina uglavnom vezani uz pustinju. Pustinja je simbol odvajanja od svijeta i ljudi i okretanja Bogu. Korizma je vrijeme koje posvećujemo Bogu, u kojem se pripremamo za obnovljeni susret s njime.

Pripremimo se za put! Vodimo vas na putovanje kroz 40 korizmenih dana u simboličkih 40 koraka do Uskrsa. Slikovito rečeno, to će biti 40 koraka kroz pustinju, u kojoj ćemo se više posvetiti Bogu, sebi i bližnjemu. Kao pomoć predlažemo vam šest biblijskih događaja vezanih uz broj 40, koji predstavljaju korizmene nedjelje. Poruku svakoga tog događaja nastojat ćemo živjeti u tom korizmenom tjednu, u obliku određenog zadatka. Zato pored svake nedjeljne slike pročitajte odgovarajuće tumačenje i zadatak. Kad zadatak izvršite, obojite dotični simbol bojom koja vam se sviđa. Tako će vaša pustinja polako procvjetati, a vaš put prema Uskrsu zasjati kao staza puna cvijeća! priredila: s. Valerija Kovač

24.1.2008 12:05:07

40 koraka do Uskrsa A IC LN A PE IS T A PE - Č I JE D SR

U S K R S

1. KORIZMENA NEDJELJA VRIJEME OPRAŠTANJA I POMIRENJA Zbog iskvarenosti ljudi Bog je na zemlju poslao kišu, koja je padala 40 dana i 40 noći. U općem potopu spasio se samo Noa, njegova obitelj i životinje u korablji. Bog sklapa savez s Noom i svim živim bićima, obećava da ih više ne će napustiti. Kao znak saveza postavlja dugu.

6. KORIZMENA NEDJELJA VRIJEME ODRICANJA

Zadatak: Oprosti i pomiri se!

Isus je boravio 40 dana u pustinji prije nego što ga je Ivan Krstitelj krstio na rijeci Jordanu i prije nego što je započeo javno djelovanje. Hrabro je svladavao kušnje i slobodno se odrekao moći, vlasti, bogatstva, užitaka. Time je Isus zadržao svoju slobodu, kojom bolje može služiti ljudima i svome Ocu nebeskom.

Koliko god nas drugi uvrijedili, nepravedno s nama postupili, ne zaboravimo opraštati ni moliti za oproštenje. Opraštanje liječi dušu, oslobađa nas tereta koji nosimo. Oboji jedno polje svaki put kada drugima oprostiš, kada se s drugima pomiriš (dok ne obojiš sva polja toga tjedna, uključujući i dane od Čiste srijede).

Zadatak: Odreci se i budi slobodan! Odreći se nečega znači moći biti slobodan i ne robovati ničemu. Svaki put kada se odrekneš džeparca, slatkiša, igranja igrica, gledanja televizije, oboji jedno polje.

2. KORIZMENA NEDJELJA VRIJEME KUŠNJE I POVJERENJA Nakon oslobođenja iz Egipatskog ropstva Izraelski narod je hodio 40 godina kroz pustinju da bi došao u Obećanu zemlju. 40 se godina hranio manom i bio upućen na povjerenje u Jahvu i vjernost njegovim obećanjima.

Zadatak: Budi vjeran i imaj povjerenja! Povjerenje je pravi znak koliko do nekoga držimo. Pokazati da si osoba od povjerenja i imati prijatelje od povjerenja veliko je blago života. Oboji jedno polje svaki put kad si vjerno izvršio svoje obećanje i svoje obveze; kad si imao povjerenja u svoje roditelje, prijatelje; kad ih nisi iznevjerio…

3. KORIZMENA NEDJELJA VRIJEME POSLUŠNOSTI Mojsije je 40 dana boravio na brdu Sinaju, gdje se pripremao za primanje ploča Zakona i sklapanje Saveza Jahve s Izraelskim narodom.

Zadatak: Poslušaj! Poslušati nije uvijek lako. Ipak, važno je znati da poslušati ne znači dopustiti drugomu da uvijek bude po njegovome. Poslušati znači poštivati druge i poštivati Božje zakone i pravila ponašanja. Oboji jedno polje svaki put kad poslušaš roditelje, braću, učiteljicu, prijatelja, susjedu ili kada izvršiš jednu od Deset zapovijedi.

4. KORIZMENA NEDJELJA VRIJEME ŽRTVE I MOLITVE Prorok Ilija išao je 40 dana i 40 noći sve do Božje gore Horeba, jer je htio spasiti Savez i ponovno uspostaviti čistoću vjere u izraelskom narodu. Zato odlazi u samoću, na brdo gdje je bio sklopljen Savez i susreće Gospodina u blagom lahoru.

Zadatak: Pomoli se, idi na misu! Molitva je razgovor s Bogom i izvor snage za duhovni i svakodnevni život. Oboji jedno polje svaki put kada se pomoliš, a posebno kad sudjeluješ u euharistijskom

5. KORIZMENA NEDJELJA VRIJEME OBRAĆENJA Prorok Jona po Božjem nalogu odlazi u poganski grad Ninivu, u kojem propovijeda da će Bog za 40 dana uništiti grad, ako se njegovi stanovnici ne poprave i obrate. Svi Ninivljani, počevši od samoga kralja, poslušaše Božju opomenu, pokajaše se i obratiše se od grijeha.

Zadatak: Ispravi svoje mane! Najteže je promijeniti sebe samoga. Kod drugih vidimo mnoštvo nedostataka, dok smo slijepi za svoje pogrješke. Zato, svaki put kada pobijediš neku svoju manu, lijenost, neposlušnost, neiskrenost, agresivnost, oboji jedno polje.

Pustinja.indd 2

24.1.2008 12:05:51

40 koraka do Uskrsa A IC LN A PE IS T A PE - Č I JE D SR

U S K R S

6. KORIZMENA NEDJELJA VRIJEME ODRICANJA

Zadatak: Oprosti i pomiri se!

3. KORIZMENA NEDJELJA VRIJEME POSLUŠNOSTI Mojsije je 40 dana boravio na brdu Sinaju, gdje se pripremao za primanje ploča Zakona i sklapanje Saveza Jahve s Izraelskim narodom.

Zadatak: Pomoli se, idi na misu! Molitva je razgovor s Bogom i izvor snage za duhovni i svakodnevni život. Oboji jedno polje svaki put kada se pomoliš, a posebno kad sudjeluješ u euharistijskom

Pustinja.indd 2

24.1.2008 12:05:51

ODGOVORI ILI DOPUNI:

5. Zbog sebe samih, da se naučimo svladavati i “kontrolirati” u

1. Korizmu, vrijeme priprave za Uskrs, nazivamo još

našim prohtjevima, ali još više zbog drugih, kojima možemo pomoći ako nešto od sebe oduzmemo i njima dademo, tijekom korizme svi mi vjernici pozvani smo na žrtvu i

7. Kako se naziva omiljena korizmena pobožnost u kojoj se slikovito prisjećamo Isusovih patnji i muka koje je podnio da bi nas od grijeha oslobodio? -

Česta “četrdesetica”

4. U korizmi, osobito petcima, vjernici su pozvani da, u znak male žrtve, ne jedu meso. Kako nazivamo to nejedenje mesa? -

Priredio: V-ic

Pustinja.indd 1

ČIS MAS

PUS

LIN

SRI

NJE

JED

SET

SKA KRIŽ

NED

RAC

NJA

MRS PUT

LJA

ČE

KONAČNO RJEŠENJE Drugi naziv za Cvjetnicu:

24.1.2008 12:05:07

OD POSTAJE DO POSTAJE, SUSREĆEMO OSOBE... Riješi križaljku pa ćeš u poljima s brojevima otkriti na kojem putu susrećemo te osobe!

1 1 4

3 5 2

KAJEM SE...

PO ISPUNJALJCI... ZA KRIŽEM!

Riješi ispunjaljku i otkrij dva naziva istog susreta s Bogom, u kojem se kajemo zbog počinjenih grijeha, a on nam oprašta!

U svakom retku već je upisan “križ” (kao dio tražene riječi). U obojenim poljima krije se jedno od imena Onoga koji je križ - od znaka sramote pretvorio u znak pobjede, u znak svih kršćana! (KRIŽ)

mali koncil - MAK

21_36Sveu16.indd 31

24.1.2008 12:11:44

mali koncil - MAK

21_36Sveu16.indd 32

24.1.2008 12:18:46

Napisala: Ankica Svirač

RECITAL ZA MARIJU (uz blagdan 11. veljače) SAD ĆEMO I MI PRED MARIJU STATI, UMJESTO CVIJEĆA PJESMU JOJ DATI! Svi pjevaju: Evo nas pred tobom, Marijo…

Početak

Svi pjevaju: Sred te se pećine… (prva i druga kitica) O, KAKO LIJEPO PJESMA SE ORI I O MARIJI LJUDIMA ZBORI! A TO ŠTO PJEVAMO, DAVNO JE BILO. U GRADU LURDU ČUDO SE ZBILO. UZ RIJEKU GAVU BERNARDA POŠLA, A S NEBA MARIJA DO NJE DOŠLA. PORUKE MNOGE DJEVOJCI DALA NA OBRAĆENJE LJUDE JE ZVALA. UČILA IH DA POMAŽU SVIMA I VODE BRIGU O BOLESNIMA. I DA SE VOLE I MOLE BOGU, A SVIJETOM ŠIRE LJUBAV I SLOGU. MIRISNO CVIJEĆE BERNARDA BRALA I U NARUČJE MARIJI DALA.

OVA JE PJESMA BAŠ LIJEPA BILA! (Svi) JE L’ TI SE SVIDJELA, MARIJO MILA? GLASOVI NAŠI DO NEBA BRUJE, ONA NAS GORE SIGURNO ČUJE. (Svi gledaju uvis, prema nebu) GLEDAJTE ZVIJEZDE! K’O ZLATO SJAJU, BLISTAVU KRUNU MARIJI DAJU. OKRUŽILI JE I ANĐELI MALI I NJEŽNIM JOJ GLASOM ZAPJEVALI. BUDIMO TIHO! SLUŠAJMO SAMO! (Svi) PA OVU PJESMU ČAK I MI ZNAMO! DRUŽINO MILA, MARIJI KLIČI, DO NJENOG SRCA PJESMA ĆE STIĆI. Svi pjevaju, uz pokrete: Marijo, o Marijo… MARIJA DRAGA MAJKA JE SVIMA I MNOGO DJECE NA SVIJETU IMA. ONA SVE VOLI, ČUVA I PRATI, ŽELIM DA BUDE I MOJA MATI!

Napomena: podjelu tekstova prilagoditi broju djece, odnosno broj recitatora-čitača nije unaprijed određen

TU DOBRU MAJKU SLAVITI TREBA, ONA JE KRALJICA ZEMLJE I NEBA. A ŠTO MI MOŽEMO MARIJI DATI? (Svi) JOŠ JEDNOM ĆEMO JOJ ZAPJEVATI! Svi pjevaju pjesmu “Najljepše riječi”, “Čuj nas, Majko” ili po vlastitom odabiru… UZ OVU PJESMU SRCE JE MOJE PREPUNO, MARIJO, LJUBAVI TVOJE. SRETAN JE ONAJ TKO S TOBOM HODI, JER TVOJA RUKA K BOGU GA VODI SVIM BOLESNIMA MILOST UDIJELI: OZDRAVI TIJELA, DUŠE ISCIJELI. A I HRVATI TE ŠTUJU I VOLE, U LURDU ČASTE, PJESMOM SE MOLE. I OVU PJESMU MI DOBRO ZNAMO (Svi) SAD JE SVI SKUPA ZAPJEVAJMO! HRVATI SE, EVO, K TEBI UTIČU, S PJESMOM TI, DJEVO, VESELO KLIČU: Svi pjevaju i potaknu publiku na pjevanje: Zdravo Djevo, Kraljice Hrvata…

UZ NJU JE I BOLEST LAKŠA… Na njezin dan, 11. veljače (plava polja) proglašen je i naročiti dan svih onih koji pate (žuta polja) i koji je rado zovu u pomoć da im olakša tjelesne i duševne boli, nazivajući ju često i... najprisnijim nazivom (crvena polja)…

mali koncil - MAK

21_36Sveu16.indd 33

24.1.2008 12:19:42

SVJETLEĆA

ISPUNJALJKA

D E I

Uvrsti u ispunjaljku sva narisana i brojem označena svjetlila, tj. izvore svjetlosti! Ako sve učiniš točno, u plavim poljima dobit ćeš ime blagdana, dana kad su Marija i Josip u hram unijeli… najveće svjetlo - “Svjetlo svijeta” (koje ćeš otkriti u žutim poljima, čitano po redu brojeva)! Nariši ga u praznom kružiću!

SVI ZA JEDNOGA!

NAŠ JE SPAS NADA, A NE VILE! Premetaljka i(li) rebus

Prabake su naše mile vjerovale, znam, u vile, ovako su govorile: “Svaka vila ima krila, vilinska je moćna sila! Dobre VILE SPAS bi bile!”

Premetanjem gornjih 8 riječi otkrijte i ispišite imena 8 svetaca ili svetica! U obojenim poljima ćete dobiti ime još jednoga sveca, čiji blagdan slavimo 14. veljače! Znamo da je bio liječnik, svećenik, vjerojatno i biskup u Rimu. Znamo da je zbog vjere mučenički skončao 269. godine, no ne znamo točno kako je kasnije - “ni kriv ni dužan” - postao zaštitnik zaljubljenih!

Praznovjerju starih baka unuka se smije svaka, jer veoma dobro znade: spasenje je djelo nade! Papino nam kaže pismo: svi spašeni nadom mi smo!

Premetanjem velikih slova iz pjesmice dobit ćete latinski naziv Papine enciklike “U nadi spašeni”. Ako to ne uspijete, tad riješite rebus sa zidne slike! Kad prepoznate sve (fraza 4, 3, 1) slova složite sljedećim redom:

mali koncil - MAK

21_36Sveu16.indd 34

24.1.2008 12:21:09

SITNE RAZLIKE U VELIKIM GRADOVIMA NJEMAČKU SMO POSJETILI, U BREMENU MI SMO BILI I DOBRO SE ZABAVILI, “PIRAMIDU” NAPRAVILI!

SAD NA VRHU MIŠKO SJEDI, NA RAZLIKA DESET GLEDI !

IMATE OZNAKE NAĐITE GRADOVE! Poznajete li registarske oznake automobila iz Hrvatske? Provjerite to u ovoj osmosmjerci za koju nudimo samo oznake s 14 registarskih pločica, a na vama je da znate i pronađete gradove iz kojih dolaze! Pronađi u osmosmjerci gradove čija vozila nose sljedeće oznake: DA, KA, KR, KT, NA, OS, PU, RI, SK, ST, ŠI, VK, VU, ZD.

Kad sve točno zaokružite - ostat će vam još dosta nezaokruženih slova… - ime grada čiji auti na tablici nose natpis “BM”!

VEdrO PREmetaNJE

ČEST PIR

DAN BEŽI...

MANJE POZA!

PRVO DAT!

RK ŠETNJE

TRESE DIV

VIDJE OPIS

Za karnevalske dane: vedro društvo - vedro premetanje! Iako djeluju šaljivo, svaki od sedam prijatelja zapravo je izgovorio nešto vrlo ozbiljno po jedan od svetih sakramenata sedam!

mali koncil - MAK

21_36Sveu16.indd 35

24.1.2008 12:21:32

š(t)ale

MORAM ČUVATI DORU NA KARNEVALU. MASKIRAT ĆU SE U VRAŽIĆA!

MAČKA

Odlučio se čovjek riješiti mačke. Odvede je tri ulice dalje i ostavi je, a kad stigne kući, mačka se već vratila. Odnese je u drugi dio grada, ali čim se vratio, vidi da je mačka već kod kuće. Odnese on mačku na periferiju, u nepoznati dio predgrađa, te je tu ostavi. Nakon tri sata telefonira ženi: - Je li se mačka vratila? - Da, naravno! - odgovori mu žena. - E, dobro, a sad je lijepo pitaj kako da ja dođem do kuće!

TO JE SADA NAJČEŠĆA MASKA. NITKO ME NEĆE PREPOZNATI!

ALI!? ...DANAS SU DJECA... - SAMI “ANĐELI”!

DAA?!?

LIJENČINA? U nekom zabačenom afričkom selu misionar je napokon dobio iz Europe svoj bicikl. Kada su ga domoroci prvi put vidjeli na toj neobičnoj napravi, međusobno su komentirali: - Kako su ti bijelci čudni! Žele sjediti i kad hodaju…

PUŽEVI I KORNJAČE

NAOČALE - Koju imaš dioptriju? - Minus pet! - Minus pet?! Onda mora da ti je jako hladno za oči!

GLAGOLI Nastavnica na satu hrvatskoga upita Pericu: - Kakav je to glagol “kihati”? - Prijelazni!

NEPRAVDA Učiteljica upita đake: - Tko bi mi znao reći jedan primjer nepravde? - Ja ću! - javi se Ivica - Nepravda je kada mi tata napiše zadaću, a poslije me istuče kad iz te zadaće dobijem jedinicu! (Dvije šale poslala Karmen iz Kaštel Lukšića)

“PLEJBEK” U parku na klupi pas i mačka sjede i laju udvoje. Pas laje na mahove, a mačka na plejbek. (Šalu poslao Matej iz Lopatinca)

Napala banda puževa kornjaču. Došla policija i pravi zapisnik. Pitaju kornjaču: - Recite, što se točno dogodilo? Kornjača odgovara: - Ne znam, sve se dogodilo prebrzo! (Šalu poslao Stjepan iz Sikirevaca)

ZNALCI

vic & tici ljubivi. Osim toga, ja ih i ne puštam na ovu stranu, jer je sve puno zmija.

SRCE Doktor govori zabrinutom pacijentu: - Ma, gospodine, s tim svojim srcem živjet ćete vi sedamdeset godina! - Ali, doktore, ja i imam 70 godina… - Eto, što sam vam rekao!

Grickaju dva miša filmove u spreMUDROSTI VELIKANA mištu “Život bi nam bio neizmjerno sretniji kad bismo se kina, pa mogli roditi s osamdeset godina, pa se približavati jedan osamnaestoj.” žvačući “Jedini način da sačuvate zdravlje jest da jedete reče: - Uh, baš što ne želite, pijete što ne volite i činite sve što radije ne biste.” (Mark Twain) je ukusan ovaj “Gospodar prstenova”! PUTOVNICA - Da, ali knjiga je ipak puno Idu mrav i slon preko granice, bolja! - odgovori mu drugi. a imaju samo jednu putovnicu.

SEOSKI TURIZAM Došli turisti u selo i počinju postavljati šator na seljakovoj livadi, tik uz ogradu iza koje su krave i bikovi… - Oprostite, smijemo li ovdje kampirati? Naime, pitamo se jesu li ovi vaši bikovi iza ograde opasni? - Ma, samo izvolite! - odvrati im domaćin - Ne brinite se za bikove, oni su sasvim miro-

Reče mrav slonu… - Daj meni putovnicu, a ti se nekako provuci iza mene! (Tri šale poslala Katarina iz Otoka)

CIGARETE Uhvati otac svojeg sina kako puši... - Što pušiš, tek si četvrti razred osnovne! - Pa tata i ti si pušio kad si bio četvrti razred osnovne!

- Da, sine - umiješa se mama ali tata je tada imao 19 godina. (Šalu poslao Josip iz Sl. Broda)

ZNANJE - Ivane, što je to pojam? - pita učitelj. - Nemam pojma!

“NA KREDIT” Došao Ivica iz škole i pita ga mama:

- Sine, jesi li dobio koju peticu? - Jesam, jednu, ali na kredit u pet rata - odgovori Ivica.

NAJČUDNIJA ŽIVOTINJA - Koja se životinja ponaša najčudnije? - pita učiteljica djecu. - Moljac! - kao iz topa ispali mali Marko. - Zašto baš moljac? - Vrelo ljeto provede u maminoj bundi u ormaru, a ledenu zimu u kupaćem kostimu!

mali koncil - MAK

21_36Sveu16.indd 36

24.1.2008 12:22:46

Piše: Nikica Mihaljević

ma ministranata koji danas slušaju, a sutra “nemaju više volje” ili su “zaboravili”. Kako se onda roditelji mogu na njih osloniti kad su već toliko puta zatajili? To je loša odlika jednoga ministranta. Jednom dođe ministrirati, drugi put ga nema. Jednom dolazi prerano, drugi puta kasni. Što će svećenik učiniti s takvim nepouzdanim ministrantom? Pravi ministrant ne čeka da ga netko stalno opominje, već spremno hita.

MINISTRANT I POSLUŠNOST

Primjeri velikana U Bibliji čitamo o velikanima Božjeg djela spasenja, koji su vjerno vršili povjerenu im zadaću. Ne može se biti velik u vjeri, a da se ne bude poslušan. Abraham, praotac naše vjere, poslušao je Jahvu i pošao u nepoznatu zemlju; iz poslušnosti je bio spreman žrtvovati sina Izaka. Mojsije je slušao Boga i izveo svoj narod iz egipatskog ropstva. Isus Krist je kao dijete bio poslušan Mariji i Josipu i nebeskom Ocu sve do smrti na križu. Služba poslužitelja oltara ne može se zamisliti bez onih koji su spremni poslušati i izvršiti ono što se od njih traži. Svaka služba traži spremnost da se nekog posluša. Da nije tako, brzo bi zavladao nered. A kamo bi nas on odveo?! Ministrant, kao službenik oltara, znat će se uvijek spremno staviti na služenje. Ta radi se o bogoslužju koje slavi samog Stvoritelja! Kako onda tu može biti izmotavanja i kolebljivosti? Svećenik će prepoznati tvoju spremnost na slušanje i znat će to cijeniti. Poslušnost nije slijepa, naprotiv, ona je vesela i kreativna krjepost. Kao poslušan ministrant, uvijek ćeš naći načina da svojom susretljivošću i maštom obogatiš druženje. Ako se od tebe traži

da dođeš petnaest minuta prije mise, ti možeš doći i ranije. Prilika je to da još nešto korisno učiniš. Poslušan ministrant oplemenjuje cijelu zajednicu. Gledajući njega i drugi mladi požele biti jednako dobri. Onda mnoge više ne treba ni upozoravati: gledajući uzore i sami znaju što im je činiti. Vesela poslušnost Možda ćeš reći, dragi prijatelju, da je lako bilo svetim ljudima slušati. Danas će neki tvoji vršnjaci reći da slušaju samo slabići i mamine maze. Misle da su veći i jači ako odbijaju slušati. I ti često dolaziš u kušnju kad trebaš poslušati roditelje, učitelje i starije - sve one koji to od tebe s pravom očekuju.

K AO SV. BERNARD Kad je jednog dana sv. Bernard u molitvi klečao pred svetohraništem, iznenada ga je obasjalo jako svjetlo. Pogleda. Kao da je pred njim stajao Isus i počeo s njim povjerljivo razgovarati. Za najljepšeg razgovora, odjeknu na samostanskim vratima zvono. Bio je to neki prosjak, koji je došao prositi milostinju. A upravo taj dan je Bernard trebao dežurati na vratima. Hoće li prekinuti razgovor s Isusom i poći, bilo je pitanje. Bolno kolebanje. Ali prevladala je poslušnost. Bila mu je dužnost da bude uz vrata, i zato brzo otrči i otvori. Kad se vratio pred svetohranište, razgovor s Isusom je nastavljen. “Bernarde”, reče mu Isus, “dobro je što si poslušao i otišao otvoriti vrata; to je tvoja dužnost.”

37_Ministranti.indd 37

Plemenita poslušnost znači slušati i čuti one koji te zovu i dopustiti im da od tebe nešto zahtijevaju. Slušati znači paziti na one koji te zovu. Slušati znači sebe zapostaviti i biti sličan Gospi u času Navještenja, ili anđelima Božjim koji slušaju svaki Božji mig. Slušati znači svladati svoj “ja” i uvijek biti spreman poslušati ono što drugi žele. Vesela poslušnost se razlikuje od puke poslušnosti. Mnogi slušaju nevoljko, polako, opiru se i mrmljaju. Slabi su to ljudi. Koliko je ljepše i radosnije odmah ispuniti volju svojih roditelja! Roditelji, a i svećenik, sigurno ti ne zapovijedaju da te ljute i muče. Naprotiv. Njihove zapovijedi imaju duboki smisao i za te su korisne. Ministrant-poslužitelj koji ne sluša, ne može biti koristan. Zapravo, onaj koji ne sluša uopće nije ministrant. Biti poslušan poslužitelj oltara, neka ti to bude cilj i ponos. Bog voli poslušne, to vole i cijene tvoji kolege, svećenik, učitelji i cijela zajednica. To je vrlina i krjepost koja treba krasiti svakog ministranta ili ministranticu. Ona te ne će sputavati u tvome duhovnom rastu. Štoviše, pomoći će ti da postaneš još bolji poslužitelj oltara. mali koncil - MAK

24.1.2008 12:24:30

U ŠUMI

“TRENING” ZA OLIMPIJCE:

Pavao

Vjerojatno nitko od apostola nije toliko proputovao kao apostol Pavao. Njegova misijska putovanja svjedoče o neumornom putniku, željnom da Krista navijesti svim narodima. Mogli bismo ga nazvati pravim “globtroterom” u svrhu širenja kršćanstva. I za današnje uvjete putovanja i putnička sredstva Pavlova bi putovanja bila zahtjevna. A za njegovo doba, bilo je to stavljanje vlastitoga života na kocku, jer su na putu vrebale mnoge opasnosti! Priključite se Pavlu na njegovim vjerovjesničkim putovanjima tako što ćete riješiti dolje navedene zadatke! 1. Povežite događaje iz Pavlova života s odgovarajućim gradovima, tako što ćete točan broj upisati u kvadratiće: 1. U tom se gradu rodio

Solun

2. Išao u taj grad radi progona kršćana

Listra

3. Sudjelovao na apostolskom saboru

Antiohija sirijska

4. Započeo prvo vjerovjesničko putovanje 5. Obratio rimskog namjesnika Sergija Pavla Jednom sam se izgubio kad u šumi ja sam bio. Nisam znao kud da pođem, kako kući da ja dođem…

Pravac pravi mi je važan, ne smijem izabrat lažan! Molim Boga, sabran malo, do puta mi pravog stalo.

Kako mrak je zapadao, tako strah me savladao. Ne znam sunce gdje je bilo, nit’ u kom se pravcu skrilo.

Je li ovo kušnja mala? Je li moja vjera pala? Prepuštam se Božjoj volji, tko mi savjet dat će bolji!

Da iziđe, mjesec ne će, ni u tome nemam sreće… Dragocjeno teče vrijeme, mrak mi nosi teško breme.

Orijentir mi pravi treba, čekam neki znak sa neba… Čujem! Ždrali lete zrakom, veselim se znaku svakom.

Zabrinut sam, ne ću kriti. Znam da sabran moram biti. Brzo misli glavom kreću, donose mi brigu veću…

Kako lete, glas puštaju, pravac oni meni daju. Stazu leta od njih znadem, pravac sebi odmah dadem!

U ovomu mome jadu ne smijem izgubit nadu. Jer dok šuma u mrak tone, što ako mi i duh klone?

Ždrali stalno novi stižu, nadu oni meni dižu. Za krizu su moju znali, letom meni pravac dali!

Putem krivim ne sm’jem poći, tada nikud ne ću doći. Ak’ se vrtim ja u krugu, imat noć ću vrlo dugu…

Jer ja znadem gdje stanuju, kojim putem sad putuju. Ista staza vrijedi za me, spasili me mrkle tame!

6. Njega i Barnabu htjeli proglasiti bogovima 7. Imao je viđenje u kojem ga neki Makedonac moli da dođe u Makedoniju 8. Naviještao evanđelje u jednoj bogomolji uz vodu 9. Boravi u kući Jasona, u čijoj se tekstilnoj radionici Pavao zaposlio 10. Propovijeda o uskrsnuću mrtvih i Isusu kojega je Bog uskrisio, ali ga slušatelji odbijaju 11. Susreće Akvilu i Priscilu i nastanjuje se kod njih

Paf Jeruzalem Rim

Atena

Jeruzalem

Tarz

Cezareja primorska

otok Malta

12. Razvio spisateljsku djelatnost te pisao Crkvama koje je osnovao

Troada

13. Prorok Agab mu navijestio patnje

Korint

14. Spasio se nakon brodoloma 15. Umro mučeničkom smrću 16. Posljednji put susreo Petra

Efez Damask Filipi

fra Stojan Damjanović

mali koncil - MAK

38_39Pavao.indd 38

24.1.2008 12:40:09

VJERONAUČNA OLIMPIJADA 2008.

“globtroter” za

KAŽEŠ “KOMPAS”? I ŠTO ĆEMO S NJIM...?

krista

2. Na zemljopisnoj karti na prava mjesta upišite nazive lokacija koje je Pavao posjetio za vrijeme svojih vjerovjesničkih putovanja. JERUZALEM, RIM, ANTIOHIJA, EFEZ, KORINT, FILIPI, ATENA, TARZ, SOLUN, CIPAR 3. Odakle su Pavlovi suradnici? Sljedeća imena upišite na prazne crte: JASON, LIDIJA, SILA, IVAN ZVANI MARKO, GAJ, LUKA, BARNABA, TIMOTEJ 1. _____________________ je kao liječnik djelovao u Troadi. 2. Levit rodom s otoka Cipra se zvao ____________________. 3. U Listri u kući Eunike, čiji se sin zvao ______________, okupljala se kršćanska zajednica. 4. _______________________ koji će pratiti Pavla na putu u Jeruzalem potječe iz Derbe.

4. TIR, KORINT, PUTEOLE, DAMASK, SOLUN, CIPAR, PERGA, FILIPI, ANTIOHIJA SIRIJSKA, ATENA, TARZ - ponuđene gradove točno upišite uz dolje ponuđene njihove opise! 1. Glavni grad i sjedište rimske provincije Cilicije: ........................ 2. Njegovom sredinom prolazi “Ravna ulica”, duga 1 600 km: ......................................... 3. Treći grad Rimskog Carstva: ................................................... 4. Izgleda kao ljudska šaka s palcem ispruženim prema Siriji: .......................................................................... 5. Glavni grad Pamfilije, poznat po Artemidinu hramu: ................

5. U kući majke ________________________ u Jeruzalemu okupljali su se kršćani.

6. Dobio ime po ocu Aleksandra Makedonskog: .........................

6. ___________________________ je bio vodeći judeokršćanin jeruzalemske prazajednice.

7. Zbog toplih izvora vode prije se nazivao Terme - Toplice: ......................................................................

7. Bogobojazna žena, prodavačica grimizne robe iz grada Tijatire, imenom ____________________________, prva je kršćanka u Europi.

8. Grad mudrosti i velikih filozofskih škola: ..................................

8. U Solunu Pavlov je suradnik _______________________ u čijoj je tekstilnoj radionici radio i sam Pavao.

10. Najveći trgovački centar na istoku: ........................................

9. Nazvan grad “među morima”: ...............................................

11. Luka zvana “vrata Rima”: ......................................................

Točna rješenja na str. 56!

38_39Pavao.indd 39

mali koncil - MAK

24.1.2008 14:07:37

MOLITVA

SREĆA

Molitva je mir u duši. Ona crni svijet ruši. Lijepo je kad nekog voliš, isto tako kad se Bogu moliš. Kad ti je teško, obrati se Bogu. Klikni: “I ja Krista slijedit mogu!” A onda, kad ti bude lakše… Nastavi moliti svakoga dana i molitva će ti postati duše hrana!

Najveća sreća Marije i Josipa je Isus. Moja sreća je moja obitelj. Neki nemaju sreću. Ja ću im je pokušati pružiti! Neka se svi raduju sreći! Ana Matulović, 5. r, OŠ Blato

Barbara Dropulja, 4. r., II. OŠ Vrbovec

ŠTO ME ČINI SRETNIM?

“Odlazak na misu”, Ana Budimir, 2. r., OŠ A. Mihanovića Slavonski Brod

Za mene je sreća druženje i prijateljstvo, igranje nogometa. Za mene je sreća to što imam mamu i tatu, to što često pomognem bratu. Za mene je sreća što mi je Bog dao život i zdravlje. Sretan sam što me mama i tata vole, sretan sam što idem u peti razred škole. Marko Jerković, Hrvatski Leskovac

TUGA PROĐE

BOŽIĆ U SRCU

Kada Božić dođe tuga prođe. Sreća se cijelim svijetom širi, puno se ljudi na svijetu miri. Marija rodila Isusa malog u štalici hladnoj. Tri Kralja su poslije došla, malenom Isusu polako prišla. Ponekad tuga u srca nam dođe, a Isus pomaže da prije prođe.

Živi Božić u svom srcu, živi ga za bližnjeg svog, jer tek ćeš tada na kraju puta svog vidjeti kako je velik Bog! Ivan Zrno, 7. r, OŠ fra Franje Glavinića Glamoč

Matej Lončar, 4. r., OŠ J. Kempfa Požega “Noina arka”, Bernarda Galjanić, Područni vrtić Punat

PRAVI PUT Dragi Isuse, ja te volim i tebi se puno molim. Tvoje rane naš su grijeh, a molitva naš je lijek. Molitva, misa i sveti kruh za čiste duše pravi je put. O tvom putu povijest piše, a Biblija ponajviše. Trnjem okrunjen ti si bio, nama grješnima srce otvorio. Sveto pismo nama daješ i na pravi put nas šalješ.

ŠTO JE SREĆA ZA MENE Za mene je sreća: kada me mama zagrli, kada imam toplinu i ljubav, kada dobijem poljubac od nekoga jer neka djeca nemaju ni jedno od toga. Antonia Badurina-Dudić, 5. r., OŠ A. G. Matoša Novalja

Doris Ravnjak, 5. r., Sikirevci

U MOM SRCU

“Vlak u snijegu”, Andra Žic, 3. r, Zagreb

U mom srcu vlada ljubav i radost. Moje srce silno očekuje Isusa. Njemu, samo njemu najviše se posvećujem. Zato, molim te, dragi Oče, Spasitelju svih ljudi, čuvaj moju obitelj i drage prijatelje, koji se za mene žrtvuju i brinu. Želim isto da te svi ljudi iščekuju, slave, pričaju o tebi, Isuse. Jer dolaziš nam kao dar! Vrata moga srca otvaram tebi, želim da uđeš u moj dom, da te vidim i čujem, da ti kažem kako ponosno rastem. - Ivan Levarda, 4. r., OŠ Kralja Tomislava Udbina

mali koncil - MAK

40_41PIRI.indd 40

24.1.2008 13:59:14

DA SAM JA TATA... Da sam ja tata, bio bih sretan. Imao bih veliku obitelj, koju bih pazio i volio. Sjedio bih na pročelju stola i molio za svoju obitelj, kao i moj tata. Svoju bih djecu odgajao kršćanski, da vjeruju u Boga i čine dobra djela. Da sam ja tata, imao bih veliko srce i vrijedne ruke. Ljubav bi moja nadvladala sve nevolje. Da sam ja tata, bio bih dobar kao i moj tata! - Renato Brčić, 4. r., Kaštel Gomilica

OVČICA

DJEČJA IGRA Djeca su igra. Poput malog tigra. Skakuću okolo naokolo, vrte se amo, vrte se tamo… Puni su života, za sve prava divota. Nemaju mira. Moraju ovdje, moraju ondje… Svaka njihova grješka uopće nije teška. Sve njihove šale su vrlo, vrlo male. Svojim očicama baš sve vide, ništa ne postoji što im može pobjeći. Svaki njihov otkucaj srca, svaki njihov pokret, sve, sve to samo za Boga i obitelj!

Ja sam ovčica. Vidjela sam Isusa kako plače. Mali Isus je vrlo sladak i puno se smije. Najviše voli svoju mamu i tatu. Mama ga je zamotala da mu ne bude hladno i položila ga na slamicu. Zaspao je. - Nika Mirilović,

“Moja župna crkva sv. Mihovila”, Elizabeta Udovičić, 5. r., OŠ V. Gortana Žminj

2. r., OŠ E. Kvaternika Velika Gorica

BOG

Kad nas sunce grije, Bog dragi se smije! Ako kiša pada Bog dragi nam nada. Kad nas brige muče, Bog dragi nas izvuče! Svako dobro Bog nam čini, Kristina Sardelić, 6. r, dobar čovjek zahvalno to primi! OŠ Blato na Korčuli

Tihana Tokić, 4. r, OŠ S.S. Kranjčevića Zagreb

PISMO MALOM ISUSU

“Betlehem”, Monika Matuzović, OŠ J. Dobrile Rovinj

Ja se veselim i nestrpljivo čekam tvoj dolazak. Hvala ti što si mi dao da sam vesela i zdrava djevojčica. Hvala ti na mojoj složnoj obitelji. Molim te da i dalje bude takva. Molim te da ljudi više mole i budu bolje, da manje psuju i više idu na misu. Dragi Isuse, molim te da čuvaš i mene od svakoga zla. Hvala ti Isuse na svemu, tvoja Josipa

“Anđeo čuvar”, Jelena Dorić, 3. r, OŠ I. G. Kovačića Velika

(Vuletić, župa Marije Pomoćnice - Kman, Split) “Jaslice”, Ema Perić, 2. r., OŠ Zrinskih, Nuštar

mali koncil - MAK

40_41PIRI.indd 41

24.1.2008 13:59:36

chagall - pjesnik meÐu slikarima “Kad Chagall slika, ne zna se je li pri tom spava ili je budan. Negdje u svojoj glavi mora imati jednog anđela”, te je divne riječi za Marca Chagalla, jednoga od najvećih slikara 20. stoljeća, izrekao drugi velikan, slikar Pablo Picasso. Više od 160 Chagallovih slika nedavno je stiglo u Zagreb te ih se u Galeriji Klovićevi dvori može pogledati do ožujka ove godine! Mi smo to učinili, a nemojte ni vi propustiti vidjeti “u živo” slike koje često rese i vaše katekizme i vjeronaučne udžbenike, jer je Chagall osobito rado slikao biblijske motive!

Iz malog sela u daleki svijet

ojša Zakarovič Šagalau izvorno je ime umjetnika kojega danas poznajemo kao Marca Chagalla. Rodio se 1887. u malom selu blizu Vitebska u Bjelorusiji, u jednostavnoj i strogoj židovskoj obitelji, kao najstarije od devetero djece. Selo u kojem je živio ničim nije poticalo Chagalla da postane umjetnik. “Morao sam pronaći posebno zanimanje, takvo koje me ne bi prisiljavalo da odvratim svoj pogled od neba i zvijezda, i koje bi mi pomoglo da nađem smisao svojega života. Da, upravo sam to tražio. U mome zavičaju pak nikada nitko nije izgovorio riječi kao ‘umjetnost, umjetnik’. ‘Što je to umjetnik?’ pitao sam”, piše sam Chagall u knjizi “Moj život”. S prijateljem odlazi u Sankt Petersburg,

gdje pohađa nekoliko umjetničkih škola. No Chagalla je privlačio grad umjetnosti - Pariz. “U Parizu nisam pohađao niti umjetničke akademije niti sam išao profesorima. Sam grad je bio u svemu moj učitelj. Trgovci s tržnica, konobari, hotelski recepcionari, seljaci, radnici. Imao je nešto od one začuđujuće atmosfere prosvijetljene slobode, koju nigdje drugdje nisam pronašao”, piše Chagall o svojemu omiljenom gradu. U Parizu razvija svoje slikarstvo i upoznaje druge slikare i pjesnike, francuske i ruske. Za vrijeme Prvoga svjetskog rata vraća se u Rusiju, gdje osniva Školu lijepih umjetnosti u Vitebsku i izrađuje veličanstvenu dekoraciju za Židovsko kazalište u Moskvi. Potom 1922. godine, zbog neslaganja s novim režimom, ponovno napušta Rusiju te odlazi u Pariz, gdje doživljava brojne uspjehe. Početkom Drugoga svjetskog rata, kao Židovu, prijeti mu opasnost od nacista te odlazi u SAD, u Ameriku. Godine 1948. se ponovno vraća u Europu i nastanjuje na jugu Francuske, gdje nastavlja plodan slikarski rad. Chagall umire 1985. godine, u dobi od 98 godina. Za sobom je ostavio bogatu umjetničku baštinu: slike, tapi-

mali koncil - MAK

42_43Chagal.indd 42

24.1.2008 14:11:19

ik a

serije, mozaike, vitraje, velike zidne slike, koje se čuvaju u brojnim muzejima diljem svijeta, ali i javnim ustanovama poput crkava, sinagoga, bolnica, parlamenata, sveučilišta, kazališta, opernih kuća... sve do sjedišta Ujedinjenih naroda. Sedamnaest slika biblijske tematike, koje je poklonio francuskoj državi, nalaze se u Nacionalnom muzeju biblijske poruke Marc Chagall u Nici (a iz kojega se neka djela mogu vidjeti na izložbi u Zagrebu).

Pripovjedač u simbolima Premda je živio diljem svijeta, Chagallove slike odišu sjećanjima na njegov rodni kraj i pripadnost židovskomu narodu. Ali i mnoge druge neobične elemente Chagall je unosio u slike pa je stoga prozvan pripovjedačem i pjesnikom. Stvarnost na njegovim slikama izgleda neobična. Ljudi su veći od kuća, krava je zelena, konj leti u zraku, kuće stoje na krovovima, krave lebde po zraku, a violinisti sviraju po krovovima. Sve te životinje, klaunovi, tajanstvena bića potječu iz ruskih priča, legendi, mitova, biblijskih motiva, židovskih korijena. One na Chagallovim slikama imaju simboličko značenje. Eiffelov toranj primjerice simbolizira slobodu i nebo. Često slika i violinista, koji je u Chagallovom rodnom mjestu svirao za prijelomne životne trenutke: rođenje, vjenčanje, smrt. U violinistu Chagall izražava i sebe. Sam je naime kao dijete svirao violinu i želio postati poznati violinist. Slikanjem kućica ruskoga sela ističe privrženost svojem zavičaju. Riba koja leti podsjeća na zanimanje njegova oca, koji je radio u tvornici haringa. Svijećnjak označava život Židova, a krava i stablo znak su za život. Leteći par ili sama žena u zraku upućuje na njega i njegovu neprežaljenu ženu Bellu. Konj je znak slobode. Prizori

iz cirkusa označavaju čovjekovu kreativnost, te sklad između čovjeka i životinja. Samog sebe prikazuje kao slikara s paletom u ruci, ili pak u simbolu buketa cvijeća. Kazao je da je tim simbolima pokušavao u sliku unijeti psihološku poruku i prikazati različite slojeve čovjekove duše.

Židov otvorena duha Chagallov otac bio je sin predstojnika jedne od molitvenih kuća u Vitebsku. Chagall je bio pravi Židov i to se primjećivalo na njegovim slikama. “Da nisam Židov, ne bih uopće bio umjetnik ili bih bio sasvim jedan drugi čovjek”, kazao je. No, to ga nije spriječilo da slika i kršćanske motive. Na primjer u slici “Bijelo raspeće”. Tu je sliku Chagall slikao ubrzo nakon jednoga stravičnog progona Židova. U njoj isprepliće židovstvo, kršćanstvo i događaje suvremene povijesti. U središtu slike je lik Raspetoga, a u pozadini nekoliko manjih prizora, koji pokazuju da se čitav svijet uzbunio. Kad su mu Židovi prigovorili za Isusov lik, komentirao je: “Nikada nisu razumjeli tko je taj Isus bio, jedan od naših najdražih rabina, koji se uvijek zalagao za potlačene. Uvijek su ga zamišljali s raznim vladarskim predikatima. Za mene je on praslika židovskog mučenika svih vremena.” Da bi to pokazao, Chagall je Kristu umjesto trnove krune stavio na glavu rubac, a umjesto rupca oko bokova stavlja mu židovski molitveni rubac. Križ nema gornjeg dijela. I natpis INRI je napisao crvenim gotičkim i aramejskim slovima.

Biblija - omiljena knjiga “Od djetinjstva me ispunjala Biblija svojim vizijama svijeta. U vremenima sumnje me tješila njezina veličina i njezina pjesnička mudrost. Ona je za mene kao druga narav”, kazao je Chagall za Bibliju. Mnoge je biblijske motive Chagall slikao: raj, prve ljude, Nou, Abrahama, Mojsija, Izlazak iz Egipta, proroke Jeremiju, Izaiju, kralja Davida, Krista raspetoga… Kad mu je francuski izdavač Vollard predložio da naslika ilustracije za Bibliju, najprije je otputovao u Palestinu, da bi sam upio utiske njezine zemlje i prirode. “Došao sam u Palestinu da provjerim određene predodžbe, bez fotoaparata, čak i bez kista. Bez dokumenata, bez turističkih utisaka, i ipak sam sretan da sam tamo bio.” Mnogi niz godina je Chagall izrađivao biblijske motive, koji se danas čuvaju diljem svijeta, a osobito u Chagallovu “Nacionalnom muzeju biblijske poruke” u Nici. U drugim zemljama je poznata i visoko cijenjena “Chagallova Biblija”, koja je ilustrirana njegovim djelima, a koja se čak priređuje i za djecu i mlade. (VK) mali koncil - MAK

42_43Chagal.indd 43

24.1.2008 14:11:43

UZ ROĐENDAN SLUGE BOŽJEGA

jeca župa u Vrhbosanskoj nadbiskupiji u siječnju su proslavila rođendan sluge Božjega i prvoga vrhbosanskog nadbiskupa Josipa Stadlera (rođenoga 24. siječnja 1843. u Slavonskome Brodu). Lijepim molitvama, pjesmicama i crtežima, sami su na najbolji način predstavili toga velikana i njegovo djelo. Stoga, uz njihovu pomoć upoznajte i vi slugu Božjega dr. Josipa Stadlera!

ČESTITKA OD SRCA

BOŽJOM SNAGOM VOĐEN

O, sretna sva nebesa i lijepa hrvatska zemlja i cijeli Stadlerov Slavonski Brod treba se ponositi što slavi rođendan Nadbiskupa svog!

U Slavoniji rođen, Božjom snagom vođen. Mnoge škole učio, od Slavonije do Rima najbolji postao. Izabran od pape Lava Trinaestog za nadbiskupa vrhbosanskog. Svete knjige prevodio i domove gradio. “Betlehem” i “Egipat” su mu djela i nadbiskupija u Sarajevu posvećena Srcu Isusovu. Hvala ti, slugo Božji Stadleru, za tu ljubav veliku i za tvoje darove od srca dane. Ana Obad, 6. r., Neum

I naša lijepa domovina, cijela Bosna i Hercegovina, s našom biskupijom vrhbosanskom čestita rođendan velikom Nadbiskupu svom. A naša mala župa Presvetog Srca Isusova u veselom gradu Prozoru sa svima rođendan slavi, sluzi Božjem Josipu Stadleru! Anđa Meštrović, Župa Prozor

LJUBAV ZA POTREBITE

Narisala: Petra Cupon

mali koncil - MAK

48_49KlaraRecep.indd 44

Sluga Božji nadbiskup Josip Stadler osnovao je Družbu sestara služavki Malog Isusa. One djeluju i u našoj Župi Gromiljak. One se brinu za svu bolesnu i napuštenu djecu, bolesne i nemoćne ljude u našoj župi. Ipak, ne bi bilo sestara i njihovih dobrih djela da Josip Stadler nije osnovao družbu sestara. Zato, zahvalimo mu - molitvom za njegovo proglašenje blaženim! Karolina Tolo, VIII-1, Gromiljak

KORIZMENI POPEČCI Uvijek kad nam ponestane nadahnuća ili inspiracije - sjetimo se naše dobre sestre Ignacije! Redovnice, milosrdnice i najbolje kuharice! Pa njezinu knjigu recepata samo naslijepo otvorimo - i učas pravu gozbu stvorimo! Za bezmesne korizmene dane odabrali smo popečke od sira i krumpira!

POPEČCI OD SIRA…

Potrebno: 30 dag svježeg sira, 6 dag margarina, jedno cijelo jaje, 12 dag oštrog brašna, sol Izradite (umutite) margarin, dodajte jaje, promiješajte, dodajte izdrobljeni sir, soli po ukusu, brašno i zamijesite tijesto. Razvaljajte na debljinu od 1 cm i izrezujte okruglim oblikom. Pohajte u vrelom ulju. Može se poslužiti uz varivo, grah, kuhano povrće ili uz zelenu salatu. (Ili se mogu jesti “sami za sebe” - mi dodajemo!)

…I OD SIROVOG KRUMPIRA

Potrebno: 1 kg krumpira, 5 dl mlijeka, 3 cijela jaja, 0,5 dl ulja, 25 dag oštrog brašna, sol, 2 dag kvasca Krumpir očistite, sitno izribajte i osolite po potrebi. Kvasac malo razmočite u mlakom mlijeku. Od ostalih sastojaka (osim krumpira) umiješajte tijesto kao za palačinke. Dodajte dobro ocijeđeni krumpir i kvasac i dosolite po potrebi. Malo većom žlicom (malom zaimačom) stavljajte smjesu na vruću tavu u kojoj ste prethodno ugrijali malo ulja (samo toliko da ne zagori). Pecite s obje strane. Poslužite na isti način kao i popečke od sira!

NE ŽELIM VIŠE BITI “PAPIGA”! Nekad kad vidim neku reklamu ili lijepu odjeću na drugome, u sebi pomislim: “Da bar ja imam takvu odjeću!” Dok sam bila manja često sam ponavljala sve za mojom sestrom ili prijateljicom, oponašala ih. Nisam nikad govorila nešto svoje. Sada shvaćam da to nema smisla i uvijek kad poželim imitirati druge, kažem sebi da ja mogu drugačije i bolje. Više ne govorim kao drugi i ne želim istu odjeću kao drugi, jer će mi to poslije biti glupo. Pokušavam sve manje biti kao “papiga” i mislim da mi sve bolje ide! - Doris Šimac, 6. r., Kastav

24.1.2008 14:27:07

veljači smo, počinju se buditi životinje koje su prespavale zimu. Ipak, još nije kasno da naučimo nešto o njihovom zimskom snu i prijateljski ih dočekamo!

Dobro vam proljetno jutro, spavaci!

ČUO SAM BUDILICU? Spavaju - kao zaklane! Zimski san životinja nije poput našeg sna. Nas će probuditi svaki povik ili dodir, a njima ne smeta ni buka ni drmanje! Možemo usnule životinje čak prenositi s jednog mjesta na drugo. Ništa neće osjetiti! Izgledaju kao mrtve. One uistinu spavaju kao zaklane. Te iste životinje, kad nije zima, spavaju običnim, svakidašnjim snom, iz kojega se lako bude, poput nas! Koje su životinje zimski spavači? Spomenimo samo neke: jazavac, rakun, tvor, medvjed, neke vrste vjeverica, neke noćne ptice, šišmiši… Zimski je san tim životinjama potreban da bi preživjele veliku hladnoću i razdoblje kada ne mogu sebi pribavljati hranu, jer je nema. A dok spavaju, ne trebaju puno energije, tj. hrane.

Na spavanje - siti i debeli! Za razliku od ljudi, kojima se ne preporučuje da idu u krevet s punim želucem, životinje prije zimskog sna jedu mnogo više nego obično! Moraju se udebljati, stvoriti naslage sala, koje će polako trošiti i tako preživjeti zimu bez jela. U proljeće bit će mršavije, ali ostat će zdrave i snažne, kakve su ujesen bile! Samo neke životinje spavači ujesen spreme sebi hranu za zimu pa se s vremena na vrijeme probude iz zimskog sna, pojedu nešto i opet zaspe.

Traži se sigurno sklonište! Usnule i nepokretne životinje mogle bi tijekom zimskog sna biti lak plijen svojim neprijateljima! Zato prije spavanja brižno

TKO JE REKAO DA JE VEĆ STIGLO PROLJEĆE? traže skriveno, sigurno mjesto, brlog u kome ih nitko ne će naći. I gdje se ne će buditi, jer bi im to brzo odnijelo snagu i odvelo u… smrt!

PRVO DORUČAK!

Hladne kao led Kad životinje padnu u zimski san, otkucaji srca i disanje veoma im se uspore, temperatura tijela spusti tako da se skoro izjednači s temperaturom okoliša. Zamislimo ovo: mi ljudi imamo normalnu temperaturu od 36 do 37o C. Kad bismo spavali zimski san, temperatura bi nam se snizila gotovo do ništice!

“Omamljeni mališani” Ima životinja čije spavanje nije pravi zimski san, već više nekakvo privremeno mrtvilo, omamljenost, “letargija”. Često su to sitne životinje koje ne mogu u svojem tijelu spremiti veće zalihe hrane za zimu. Zato one spavanje prekidaju povremenim buđenjem da nešto čalabrcnu. Tako npr. čine šišmiši ili žabe, prvi po noći, druge po danu.

Nekima spas - ljetni san! Postoji i ljetni san životinja. To se događa u krajevima žarke, pustinjske klime i suše. I u takvom snu usporava se kucanje srca i disanje pa životinjama treba manje hrane i vode. Gmazovi za vrijeme ljetnog sna štede i do 95 % tjelesne energije. Evo

nekih životinja koje iskorištavaju “ljetni san”: pčele, žabe krastače i druge žabe, gliste, ježevi, puževi, zmije, barske kornjače, gušteri.

Ne trebamo zavidjeti životinjama! U ovim hladnim jutrima, kad je tako teško ustati iz toplog kreveta, možda je netko od nas poželio da i ljudi imaju svoj zimski san. Da mogu mjesecima leškariti i spavati bez školskih i drugih briga... Ali ne! Za životinje se Bog sa svojom prirodom pobrinuo, ali čovjeku je dao pamet i sposobnost da se sam obrani od zimske hladnoće i drugih nevolja. Ljudi sebi šivaju i pletu odjeću, grade tople kuće s pećima i radijatorima. Tako mi ne gubimo beskorisno velik dio svog života spavajući mjesecima. Ipak je ljepše živjeti nego - spavati! Zar ne? Blaž mali koncil - MAK

44_45Zimski.indd 45

24.1.2008 14:33:29

U Italiji je nedavno nastavnicima srednjih škola zadan isti test, koji Međunarodna organizacija za ekonomski razvoj (OECD) daje đacima srednjih škola - petnaestogodišnjacima. Pa se dogodilo ovo: nastavnici nisu bili mnogo bolji od učenika! Samo 36 % nastavnika znalo je odgovoriti na pitanje zašto se tijesto diže kad u njemu ima kvasca! Među četiri ponuđena odgovora nisu znali odabrati onaj pravi: “Tijesto se diže jer u njemu nastaje plin, ugljični dioksid!” Još na nekoliko pitanja iz testa manje od polovice nastavnika je znalo odgovore. Istina je, ni učenici se nisu baš proslavili - većina njih nije znala odgovoriti, naprimjer, na pitanje zašto se na Zemlji izmjenjuju dan i noć! No, nisu li ih to trebali naučiti… nastavnici? U Italiji su zabrinuti stanjem u svojim školama, iako mnogi tvrde da njihovi nastavnici i đaci nisu neznalice, u usporedbi s onima iz drugih zemalja. Bilo bi zanimljivo vidjeti kako bi na taj test odgovorili hrvatski đaci i nastavnici!

KAKO PRAVITI DIJAMANTE OD - MASLACA? Znanstvenici koji znaju posebnim postupcima stvoriti tlak koji je viši nego u središtu Zemlje, u stanju su maslac od kikirikija pretvoriti u - dijamante! Stručnjaci sa Sveučilišta u Edinburghu kažu da na isti način mogu pretvarati u dijamante i druge tvari koje sadrže ugljik. “Visokim tlakom mogu se mijenjati sve tvari pa stvarati i posve novi materijali”, kažu oni. Najavljuju da će proizvesti tlak do pet milijuna atmosfera, to jest mnogo veći nego u središtu Zemlje, pa na taj način stvoriti jednu novu Þziku visokog tlaka. Među ostalim, uz pomoć visokog tlaka moći će se u budućnosti ispitivati svojstva postojećih i novih lijekova.

mali koncil - MAK

46_47SaSvih.indd 46

NAJ-VIDIKOVAC

PROFESORI ZNAJU MANJE OD UČENIKA?

Lookout Mountain, planina u američkoj državi Tennesseeu poznata je kao “najveći vidikovac SAD-a”. S nje se naime po lijepom i sunčanom vremenu može vidjeti čak sedam američkih saveznih država: Južna Karolina, Sjeverna Karolina, Tennessee, Kentucky, Georgia, Alabama i Virginia. Da ne bi ostalo sve na gledanju i vidikovcima (kojih ima posvud), tu je i puno drugih turističkih atrakcija poput vožnje uspinjačom, stijena izazovnih za alpiniste…

JEDNONOGA ALI SRETNA LILY Jedna Engleskinja, gospođa Mills, uzela je zajam u banci od 1 800 funti pa godinu dana gladovala da to otplati. A novac joj je trebao za operacije i liječenje miljenice, crvene koke Lily, koja se zaplela u bodljikavu žicu pa su joj jednu nogu morali odrezati. Brižno ju je njegovala i koka je naučila stajati na jednoj nozi. Primijetila je gospođa Mills da koka pati od potištenosti, pomislila da je to zbog osamljenosti dok su ona i njezin muž na poslu. Zato sada po cijeli dan ima upaljen televizor i koka je sada ponovo sretna. Koki su sada tri godine, a došla je kuću “udomiteljice” kao pile od dva dana. Sada svakog tjedna snese po šest jaja svojoj gospodarici i njezinom mužu. Oni i ne pomišljaju da ostanu bez nje i nimalo ne žale potrošeni novac. Koka uživa život i skakuće na jednoj nozi. Samo koji put se prevali na tlo - kad se poželi počešati nogom - koje nema!

24.1.2008 14:51:15

GODINA JEZIKA (KOJI NESTAJU?) Početkom siječnja Ujedinjeni narodi (njihov ured UNESCO-a u Veneciji) ovu su godinu proglasili Međunarodnom godinom jezika. Tom prigodom istaknuta je presudna važnost jezika u ljudskom obrazovanju i stjecanju najrazličitijih znanja. Istaknuto je bogatstvo kulturnih razlika koje odražavaju različiti jezici, ali i to kako je jezik važan čimbenik povezivanja među narodima, čime se pomaže u iskorjenjivanju gladi i siromaštva. Drugim riječima, učenjem stranih jezika lakše upoznajemo dru-

ge, lakše im možemo pomoći ili primiti njihovu pomoć… No stručnjaci istodobno upozoravaju na sve ubrzanije nestajanje brojnih “malih” jezika u sudaru s “velikima” (npr. engleskim, koji se putem medija i interneta toliko proširio da gotovo postaje prvi jezik i u mnogim zemljama neengleskog govornog područja). Prognoze su da bi u idućih nekoliko naraštaja moglo nestati više od polovice danas postojećih 7 000 različitih jezika na svijetu! O tome posebno moraju misliti “mali” narodi, žele li sačuvati svoju “domaću riječ”!

“San smece” ugrozava djecu i mlade!

a junk food ili “hranu smeće” (kako bi se to moglo prevesti na hrvatski) zasigurno ste već čuli… No, znate li da postoji i “san smeće” (junk sleep)? Spavate li i vi možda takvim snom? Nije dovoljno što se djeca u zapadnim zemljama “šopaju” brzom hranom, “hranom smećem” (junk food), kao što su mašću natopljeni prženi krumpirići, razne slastice i drugo što više sliči na plastiku nego na zdravu hranu. Sada im zdravlje ugrožava još i “san smeće” (junk sleep)! Naime trećina mladih u dobi od 12 do 16 godina premalo spava - svega 4 do 7 sati na dan, umjesto bar 8, koliko liječnici preporučuju. A i taj san im je loš! Znanstvenici iz američkog Vijeća za san (Sleep Council) obavili su nedavno ispitivanje na 1 000 tinejdžera te ustanovili da je među glavnim razlozima lošeg spavanja mladih to što su u spavaćoj sobi okruženi elektronskim napravama: mobitelima, računalima, CD i mp3-playerima, televizorima, videoigrama... Tri petine ispitanih, to jest više od polovice, priznalo je da neke od tih aparata cijelu noć drže uključene u svojoj spavaćoj sobi! Posljedice su ove: 40 posto ispitanih priznaje da se osjećaju umornima tijekom dana. Svega 10 posto mladih shvaća koliko je važno dovoljno i dobro spavati.

• (Ne)spavanje i debljina - u vezi? Mladi bi trebali čuti i ovo: uz loš san prijeti im i opasnost da će postati - debeli! Naime ako malo i slabo spavaju, pojavljuju se hormonalni poremećaji. Tijelo zahtijeva više slatkiša da bi nekako nadoknadilo manjak energije. I druga oboljenja su moguća, npr. problemi sa štitnom žlijezdom. Nekoć, kad su se djeca cijeli dan igrala na čistom zraku, lako bi navečer utonula u san. Pokušajmo zato i danas, koliko je više moguće, boraviti u prirodi, gledajući zelenilo trave i plavo nebo umjesto ekrana svih vrsta! Pa i lijepo lice prijatelja ili prijateljice puno je zanimljivije od hladnih ekrana… Dr. Zdravko Spavalić mali koncil - MAK

46_47SaSvih.indd 47

24.1.2008 15:10:35

48_49KlaraRecep.indd 48 3narudzbenice_MAK.indd 1

24.1.2008 8:03:30 14:54:24 19.12.2007

tedne žarulje sadrže u sebi malene količine žive. Živa je vrlo otrovan element, koji se skuplja u organizmu, osobito u mozgu. Potrebno je zbog toga paziti kad rukujemo takvim žaruljama, da ih ne razbijemo. Prava opasnost, doduše, mogla bi nastati samo kad bismo razbili četiri ili pet štednih žarulja u manjoj, neprozračenoj prostoriji. Ipak, neke mjere opreza potrebne su i kad se samo jedna razbije. Stručnjaci za zaštitu okoliša preporučuju da najmanje 15 minuta ne ulazimo u sobu gdje se štedna žarulja razbila. Krhotine žarulje ne smijemo usisačem čistiti, a moramo također paziti da prašinu ne udišemo. Preporučuje se gumenim rukavicama krhotine pokupiti i čvrsto zatvoriti u plastičnu vrećicu te odnijeti na siguran otpad.

Da ne bi bilo panike, treba reći da sama jedna štedna žarulja sadrži vrlo malo žive, svega 6 do 8 miligrama, pa opasnost nastaje samo ako se odjednom više takvih žarulja razbije, a to se može dogoditi samo u tvornicama tih žarulja.

VALJA NJIMA PREKO RIJEKE…

G Otac, sin i kći moraju čamcem prijeći rijeku. Otac L je težak 80 kg, sin 40 kg, kći isto tako 40 kg. A A čamac može ponijeti V najviše 100 kg. O Što da rade? L O M K E Odgovor: Prvo rijeku prijeđu sin i kći. Kći izađe, a sin se vrati na drugu obalu. Sad otac sam ulazi na čamac i dolazi na drugu obalu. Kći se vraća natrag, uzima brata i dolazi s njim na drugu obalu, gdje ih otac čeka!

12.2007 8:03:30

OPREZ SA ŠTEDNIM ŽARULJAMA!

48_49KlaraRecep.indd 49

RADUJMO SE I... PRIKUPLJAJMO!

ožić je za nama, ali knjiga Stjepana Hranjeca, naslovljena Narodil nam se, svejedno nam može biti pravi doživljaj i - poticaj! Autor sam piše: “Ova knjižica motivirana je nakanom da se zabilježe božićni običaji Hrvata - kajkavaca, pobliže, onih koji žive u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.” Piščevo dobro poznavanje ljudi, njihovih običaja i jezika pomoglo mu je da napiše upravo takvu knjigu, koja oživljava stare običaje, jezik, kulturu… Govoreći o božićnim i poslijebožićnim običajima, pisac obuhvaća i obilazi gotovo pedeset naselja. Čitamo o životu adventskih svetaca, Barbare, Nikole i Lucije; o raznim legendama, o slavljenju blagdana, potom o Štefanju i Januševu, kako u tim krajevima nazivaju blagdane svetih Stjepana i Ivana. Dio knjige naslovljen Badnjak - sveti post, Božić nosi najviše radosti, a mnogi opisani običaji pravo su otkriće i iznenađenje. Sve je obogaćeno slikama Ivana Lackovića Croate i ostalih, da se što bolje iskaže veličina Božića. Brojnim napjevima s notnim zapisima božićnih pjesama profesor Hranjec ukazao nam je na bogatstvo hrvatske glazbene i književne baštine. Nizom fotograÞja iz raznih zbirki, brojnih crkava i učeničkih radova knjigu nam je još više približio. Tako da nam svima može biti poticaj da i u drugim krajevima naše lijepe domovine ovjekovječimo našu baštinu. Upravo zato, pođi i ti u sakupljanje božićnih ili uskrsnih priča, pjesama, legendi, običaja… u svom rodnom kraju! Branko Pilaš

MUDRE I MANJE MUDRE… ! Bolje prirodna glupost nego umjetna inteligencija.

! Čovjekov najbolji

četveronožni prijatelj je… krevet! ! Da se riječi kupuju, manje bi se govorilo bez veze. ! Jedini problem kad ne radiš ništa je taj da ne znaš kad si gotov. ! Kad joysticka nema, miševi kolo vode. ! Nitko nije beskoristan. I najgoreg se uvijek može iskoristiti kao dobar loš primjer. ! Oduzmemo li divljaku oružje, umrijet će od gladi. Ako to isto učinimo civiliziranom čovjeku, nitko više ne će biti gladan. ! Prodajem Stradivarijevu violinu. Novu! ! Svaki čovjek ima nešto u čemu je bolji od svih drugih. Obično je to čitanje vlastitog rukopisa. ! U zoološki vrt majmune dovode na silu, a ljudi dolaze sami. mali koncil - MAK

24.1.2008 14:56:06

U REDU... UREDAN (NI)SAM! “Ne budi neuredan!”, “Možeš li biti bar malo urednija?”, “Kako išta možeš pronaći u tom neredu!?”, “Pa ti si neuredan kao...” Koliko puta si čuo ovakve i slične prigovore? Jesu li doista sva djeca neuredna ili si ti zlatni izuzetak? Provjeri u ovom testu gdje si na ljestvici urednosti! Naravno, ako si dovoljno uredan da čitko zaokružiš 13 odgovora i točno zbrojiš njihove bodove... Pa onda priznaj: Uredan (ni)sam!

PITANJA: 1. a) b) c) 2. a) b) c) 3. a) b) c) 4. a) b) c) 5. a) b) c) 6. a) b) c)

a) To bi bio “doživljaj”! Tko zna čije bih sve stvari na se stavio! Možda sestrinu suknju, bratoOdaberi jedan broj (“sigurno ve hlače ili tatine čarape! ćeš pogriješiti”)! b) Učinio bih to brzo i bez ika34543 kvog problema. 12345 c) Možda bih bio bez jedne ča52241 rape ili bi majica bila naopačKoje ti je mladunče domaćih ke, ali brzo bih se snašao! životinja najsimpatičnije? 8. Kako vraćaš knjige u Pačić. knjižnicu? Pilić. a) Obično zakasnim dan-dva. Praščić. b) Uvijek točno na vrijeme. Tvoja omiljena majica ili košu- c) Zamolim nekog drugog da b) Ničim. Ako mi to netko drugi ne obavi, radije nosim tenisilja je... to učini, jer mi je neugodno ce. Bijela koliko kasnim... c) Obrišem ih krpom. Crna. 9. Čime čistiš svoje cipele? Raznobojna, šarena. 10. Netko od ukućana promijea) Nalaštim ih kremom za cipenio je redoslijed knjiga, CDKad si zadnji puta izgubio (ili le. ova ili DVD-ova na tvojoj zagubio) neku stvar? polici... Ne pamtim, tako je davno a) Da? Nisam to ni primijetio. bilo. b) Poludim od toga, Paa... nedavno. jer onda više ništa ne Događa mi se to svakog tjedmogu pronaći! na bar jednom. c) Nije me briga za redoslijed stvari, ali ne Što bi, odlazeći na ljetovavolim da “prčkaju” po nje, najlakše mogao zaboramojim stvarima. viti ponijeti sa sobom? Četkicu za zube. 11. Tko popravlja tvoj krevet, Knjigu za razonodu. odnosno posteljinu na njeKabanicu. mu? a) Zašto bi ga se popravKako se ponašaš prema ljalo, kad ću navečer opet u stvarima koje posuđuješ drukrevet!? gima? b) Ja sam, čim se probudim. Često potpuno zaboravim na c) Ako to ne napravi moja te stvari... mama ili baka, onda... ga Otvoreno od drugih zatražim malo poredim prije spavada mi posuđeno vrate, ako nja. sami na to zaborave. Dobro znam što je komu po12. Tvoje školske knjige i bilježsuđeno, ali nikad ne navaljunice… jem da mi to vrate. a) Besprijekorno su omotane, “čiste kao suza”. Da se usred noći moraš odb) Izgledaju kao mlada salata ili jenuti, ali bez paljenja ikakkupusov list... vog svjetla u sobi, kako bi to izgledalo?

c) Nisu baš za izložbu, ali pristojne su... 13. Povratak iz škole. Doma nema nikoga, a na stolu zatrpanom tanjurima stoji samo poruka tvojih roditelja da su nenadano morali odjuriti i da se vraćaju predvečer... a) Super! Uzet ću čips i sok pa se zavaliti pred televizor. b) Pospremit ću zatečeni nered, oprati suđe, a onda ću na igru. c) Odmah odlazim na igru, a pokušat ću se vratiti bar malo prije njih...

Bodovi: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13.

a 3 2 2 1 5 4 4 3 1 5 5 1 5

b 2 3 4 3 2 2 1 1 5 1 2 5 2

c 4 4 3 4 3 3 3 5 3 3 4 3 3

mali koncil - MAK

50_51Psiho.indd 50

24.1.2008 15:07:50

rezultati: Do 27 bodova: “DEZINFICIRANI” Gotovo nevjerojatno si uredan za dijete tvojih godina! Lijepa je to, hvale vrijedna osobina, ali ti si često uredan do “sitničavosti2. Kod tebe baš “svaka vlas mora biti na svom mjestu”, svaka sitnica pobrisana, uređena, “poravnana”, “ispeglana”... Čim nije tako, ti postaješ nervozan! A čim počneš sve oko sebe uređivati, pa čak i druge “dovoditi u red”... onda oni postanu nervozni s tobom! Ukratko, budi i dalje uredno biće, ali ponekad se opusti, nemoj svako druženje “pokvariti” svojom pedantnošću i potrebom da sve bude “dezinficirano” baš kao u bolnici!

Od 28 do 39 bodova: U... REDU! Našao si pravu mjeru urednosti. Voliš da su ti stvari na svom mjestu, da je sve čisto, ali ipak nikad ne ćeš doći u napast da i police u stanovima svojih prijatelja dovodiš u red! U svojem stanu, to je druga priča, pa će tvoji roditelji u tebi imati pravoga pomoćnika, onoga tko će bez problema i prigovora baciti smeće, usisati sobu, obrisati prašinu... O spremanju školske torbe ili čišćenju tvojih cipela da se i ne govori - to je tvoj posao i ne očekuješ da drugi rade umjesto tebe. Ipak, nisi “bolesno uredan” pa, zbog važnijih razloga, “čistoća može i pričekati”!

Od 40 do 51 boda: U KOKOŠINJCU Ti nikad ne bi živio baš “u svinjcu”, ali “u kokošinjcu” - tko zna?! Za sobom tu i tamo nešto i očistiš, ali u pravilu nered te ne smeta. Ako je u parku na “tvojoj” klupi netko ostavio vrećice i omote slatkiša, ti ćeš... naći drugu klupu! Ni slučajno ne ćeš oprati tanjur koji je na stolu ostavila tvoja sestra ili brat. Radije ćeš ga malo gurnuti u stranu i tako napraviti mjesta za svoj tanjur! Jer u sebi “računaš” da će se ionako pojaviti neka “dobra vila” koja će sve pospremiti... Jer da takvih nije - tvoje mame, bake ili nekoga trećeg - ti bi se lako pretvorio i u pravoga “praščića”!

52 i više bodova: “PRASE” E, ti si onaj pravi neuredni... (na prazne točkice sam dodaj neko biće kojemu je sasvim svejedno ima li u kosi gnijezdo i nosi li na majici jučerašnji jelovnik)! Tvoja neurednost djeluje upravo bezgranično, kako doma, tako i u školi. Svuda sve nehajno, zgužvano, “raskuštrano”... Nemaš ni najmanjeg osjećaja svijesti da netko ipak iza tebe sve mora pospremiti... Fućka ti se za to! Možda ti sve čak izgleda kao dobra “fora” i misliš kako si zbog svojega “nesputanog duha” glavna “faca” u društvu, no kad se drugi počnu izmicati, to ti je zbog... smrada!

“ZAKON” MARK A! Maleni Veprinac, mjesto na obroncima Učke nadomak Rijeci, nedavno je dospio ne veliku marku! Svi koji poznaju povijest ne će se tome čuditi, jer razlog je slavni Veprinački zakon, koji u današnje doba navršava 500 ljeta od svoga nastanka. Listovi toga zakona, koji se čuva u Arhivu HAZU-a, danas su prilično oštećeni vlagom te je njegov glagoljski zapis mjestimice teško čitljiv. Unatoč tome, 1851. godine tadašnji veprinački kapelan Jakov Volčić uspio ga je prepisati na latinicu. Veprinački zakon govori o mnogim propisima: o postupcima za izbor župana, o podjeljivanju ovlasti nekim obrtnicima, određivanju cijena pri trgovini, o kaznama za krađe ili provale, za nedopušteno napajanje stoke… Zbog svega toga taj je dokument izvrstan izvor za upoznavanje tadašnjeg načina života, svojevrstan “vremeplov” koji nas vraća pola tisućljeća “unatrag”! A velika poštanska marka, čiji je autor Hrvoje Šercar, sa slikom grada Veprinca iz knjige “Hrvatsko primorje” (iz 1891. g.) tu je da nas podsjeti kakvo sve blago hrvatski narod ima!

AUTORICA NIZA USPJEŠNICA Još jednu formatom veliku marku nedavno je izdala Hrvatska pošta, u seriji Hrvatska književnost. Na njoj je lik hrvatske književnice Marije Jurić Zagorke (1873. − 1957.), jedne od najčitanijih autorica niza velikih uspješnica, kao što su “Grička vještica”, “Kći Lotršćaka”, “Gordana” ili “Vitez slavonske ravni”. Njezini su romani objavljivani prvotno u nastavcima u listu “Obzor”, a bili su toliko popularni da su mnogi čitatelji ustajali u ranu zoru samo da bi uspjeli osigurati svoj primjerak novina! Postala je tako Marija i prva hrvatska profesionalna novinarka, no pritom je naišla na - neodobravanje i zgražanje svojih muških kolega! Davno je to bilo i u to doba ljudima se novinarstvo činilo neprilično za ženu. Štoviše, i njezina književna djela su dugo bila osporavana i prešućivana, premda su ih obični ljudi neumorno “gutali”, sve do danas. Možda je stoga o svojem radu najbolje rekla sama Marija Jurić Zagorka: “Pogodujem instinktima publike širokih slojeva, jer su njihovi i moji. A koji su to instinkti njihovi i moji? Sloboda! Pravica! Čežnja za poštenjem! Želja za dobrotom i tvrdo uvjerenje da dobrota jednom mora pobijediti zloću!” (st) mali koncil - MAK

50_51Psiho.indd 51

24.1.2008 15:08:23

ZAŠTO “SVIJEĆNICA”? Dragi Blažu! Ja sam Ana. Pišem ti prvi put pa se nadam da ovo pismo ne završi negdje u kontejneru za smeće. Imam jedno pitanje pa te molim da mi odgovoriš: Htjela bih znati nešto više o Svijećnici, koja se slavi 2. veljače. Evo, to je od mene. Puno pozdrava od Ane. Draga Ano, tvoje pitanje dolazi u pravi čas! Znam da se mnogi makovci čude i pitaju jesu li svijeće tako svet predmet da moraju imati svoj blagdan! 2. veljače blagoslivljaju se u crkvi svijeće pa je tako nastao naziv “Svijećnica”, ali ne častimo mi svijeće nego Onoga koga predstavljaju, a to je Isus! Tog dana zapravo slavimo blagdan Isusova prikazanja u hramu! Po židovskom zakonu majke su svoje muško dijete 40 dana nakon rođenja nosile u hram da ga prikažu Bogu. To je i Marija učinila! A u hramu je susrela svetog starca Šimuna koji je u Isusu prepoznao Spasitelja pa ga nazvao: “Svjetlost na prosvjetljenje svijeta!” Svijeća je svjetlost, Isus je svjetlost i - eto ti Svijećnice! U hramu se našla i tvoja imenjakinja, proročica Ana, pa je i ona zahvalila Bogu što je vidjela Isusa i svima je pričala o njemu. Pročitaj Lukino evanđelje, Ano pa ćeš doznati sve!

OD NOINE KORABLJE DO TUĐE LOPTE Hvaljen Isus i Marija, dragi Blažu! Ovo mi je sedma godina otkad primam Mak, zato se nadam da mi za sedmu godišnjicu pismo ne ćeš baciti u koš! 1. Kako drvo Noine arke nije počelo trunuti i propuštati vodu? 2. Je li Josip Egipatski imao djecu i zašto ga ona nisu naslijedila, ako ih je imao? 3. Reci nešto o morskom psu i devama! 4. Zašto Bog i Crkva zabranjuju željeti tuđe stvari, kad nema nikoga tko ne želi tuđu majicu, loptu i sl.? To je to! - Veliki pozdrav od Ivana iz Glamoča. Uvijek hvaljeni! Budi miran, Ivane, ne ću ti kvariti radost sedme MAKoobljetnice! Odgovaram: 1. Ti u Glamoču nisi imao prilike vidjeti ono što sam ja gledao na Krku: kako se grade drveni brodovi! Od hrastovine koja se dugo močila u moru, pile se, tešu i nad vatrom savijaju grede i debele daske za rebra i korito broda, kudjeljom i smolom zapunjavaju se pukotine između dasaka i sve se premazuje vodootpornim bojama pa nema straha da će drvo sagnjiti ili propuštati vodu. Takvi drveni brodovi mnogo desetljeća izdrže u moru, a ne samo 150 dana, koliko je trajao opći potop. Noina korablja, kako piše u Svetom pismu bila je stručno sagrađena, izvana i iznutra premazana paklinom, zaštićena od vode i gnjileži. 2. Josip Egipatski imao je djecu i bio je praotac plemena Efrajimovaca i Manašeova-

ca. Nisu mu djeca bila lišena nasljedstva, kako ti misliš, već je Josip ne samo svoju već i djecu svoje zločeste braće (koja su ga prodala u roblje!) obilno obdario imanjima. 3. Morski psi su okretne i grabežljive ribe, oštrih osjetila, pa nije čudo što su ih nazvali psima! Ima ih oko 340 vrsta, od malenih do golemih. Najveći, kitopsina, dugačak je 15 m, a najmanji nije duži od pola metra. Plivali su pretpovijesnim morima već prije 100 milijuna godina! Ne mogu ti o morskim psima reći sve, pa evo samo par zanimljivosti: žive u toplim morima, ali znaju zalutati i u rijeke i jezera;

nemaju zračne mjehure kao druge ribe, pa ako ne plivaju tonu na morsko dno! Umjesto jaja kao druge ribe većina morskih pasa rađa žive mlade, nekoji samo po dvoje, a druge vrste čak 100 mladih odjednom! Samo su neke vrste velikih

pasa opasne, ljudožderske, ali većinom se morski psi plaše čovjeka. Imaju i razloga, jer ljudi vole jesti ukusno meso morskih pasa! Morski psi ne laju, ali bome grizu i jedu sve živo u moru, čak i cijelu svoju “rodbinu”, morskih “domaćih životinja”: morske mačke, krave, konje, štakore, paukove... 4. Deve si vidio uz jaslice, ne moram ti ih opisivati. Sigurno znaš da postoje jednogrbe i dvogrbe deve. Grbe im služe da bi u njih spremile zalihe hrane za duga putovanja. Jednogrbe deve nazivaju “pustinjske lađe”, ali one ne plove morem već žarkim pustinjskim pijeskom te mogu na dan prijeći 161 km. Dvogrbe deve su nešto niže, sporije. Prelaze na dan samo 47 km - ali one podnose hladniju, planinsku klima, npr. na Tibetu. Snažne su, mogu 500 kg tereta nositi! 5. Krivo si shvatio ovu Božju zapovijed. Bog samo zabranjuje poželjeti da prisvojiš baš onu majicu ili loptu koju ima tvoj prijatelj, to jest ne smiješ mu je ukrasti ili mu biti zavidan! Nije grijeh kupiti istu takvu ili još ljepšu majicu ili loptu!

NOVA JE GODINA KAO… NOVA! Dragi Blažu ! Ja pišem prvi put pismo Tebi i molim te pročitaj ovo pismo. 1. Možemo li pisma za Tebe pisati putem emaila na adresu mak@glas-koncila.hr ili na neku drugu adresu? 2. Je li grijeh da Hrvat sluša narodnjake? 3. Kako ti se čini Nova godina? 4. Koliko dugo će još izlaziti Mak? - Pozdravi cijelo uredništvo Maka i sa zakašnjenjem želim vam SRETNU NOVU GODINU! Vjerni čitatelj Gabrijel iz župe Trnovčica.(U mojoj župi je 6. siječnja. 2008. gradonačelnik Milan Bandić bio kum sedmeroj djeci.) Dragi Gabrijele, pismo sam rado pročitao i evo odgovora: 1. Možete, e-mail adresa je točna! 2. Nije grijeh, samo je žalosno ako Hrvat osim narodnjaka ne sluša i drugu, vrjedniju glazbu. 3. Nova godina je dobra, izvrsna... kao nova! Zadovoljan sam njome i sretan što ima dan viška, iako bih više volio kad bi taj dan bio ne na kraju, već na početku veljače, u vrijeme poklada, mesopusta! 4. Mak će izlaziti dok bude makovaca, to jest još dugo, dugo... Bog, Gabrijele i pozdravi mi tih sedam Bandićevih samuraja, čestitaj im! Ipak, ubuduće vi u Trnovčici nemojte čekati da biste u serijama po sedam krstili djecu, već čim se neko dijete rodi odmah s njim na krštenje!

mali koncil - MAK

52_55Blaz.indd 52

24.1.2008 15:20:40

ZAŠTO MAČKA IMA 9 ŽIVOTA?

dobri prema mački i ostalim životinjama, pomozimo im da veselo uživaju svoj jedini život ! 5. Mi sanjamo i dok spavamo, i kad smo budni! U snu možemo letjeti i vidjeti ono čega na javi nema, a otvorenih očiju možemo sanjati i sanjariti o svojoj budućnosti. San uljepšava našu stvarnost, pa dobro što nam je Bog dao snove! Pozdravljam te, Donato i sve vas u Punitovcima blizu Osijeka - Hrvate i Slovake! Već sanjam tvoje novo pismo!

KAKO LJUDI POSTAJU LIJENI?

Blaženi Blažu! Zovem se Donata. Imam devet godina i živim u Punitovcima. Idem u 3. razred. Htjela bih ti postaviti nekoliko pitanja: 1. Zašto se djeca vole igrati? 2. Zašto medvjed spava zimski san? 3. Zašto je plivanje najzdraviji šport? 4. Zašto mačka ima devet života? 5. Zašto i kako sanjamo? Molim te da mi odgovoriš na ova pitanja. Kad ti meni budeš pisao pismo i ja ću odgovoriti tebi. Velike pozdrave šalje Donata. Draga Donato, vrijediš mi zlata! Pitanja su ti zanimljiva pa odmah odgovaram: 1. Ne vole se igrati samo djeca nego i odrasli! Baš dok ovo pišem odrasli se igraju i luduju u karnevalskim povorkama u Samoboru, Rijeci... a sjetimo se i športskih, kartaških i svih drugih igara za male i velike! Igra je sastavni dio ljudskog života, ali igraju se i životinje, osobito mladunci! Bez igre život bi nam bio dosadan i to je dovoljan razlog da se igramo! I naš je Mak je, kako uvijek piše na njegovoj stranici br. 1, cvijet “igre i prijateljstva”! A na naslovnici ovog broja piše čak i to da se igrom može doći do - molitve! 2. U ovom broju Maka naći ćeš veliki članak o zimskom snu medvjeda i drugih životinja! 3. Plivanje je najzdraviji šport jer dok plivamo svi su naši mišići zaposleni pa vježbaju, jačaju! Jedino mačke ne misle da je plivanje zdravo, već više vole na suhom vježbati s... mišićima! 4. Mačka nema devet života nego samo jedan! Samo se tako kaže da ih ima devet, jer ona je vrlo okretna i otporna pa često preživi i kad je zločesti ljudi na mrtvo premlate ili bace kroz prozor... Mi ljudi smo sretniji od mačaka, imamo dva života: vremeniti i vječni. Zato budimo

52_55Blaz.indd 53

Dragi Blažu, pišem ti prvi put i ne želim da mi pismo završi u starom papiru. Imam nekoliko pitanja za tebe: 1. Kako ljudi postaju lijeni? 2. Koje bi bilo ograničenje gledati u televizor, kompjutor? 3. Koliko je dosad Makova izdano? 4. Što mi ime znači? - Pozdrav od Josipa iz Slavonskog Broda. Dragi Josipe slavonskobrodski! 1. Ljudi postaju lijeni iz brojnih razloga: neki dobivaju sve na gotovo pa postaju gotovani; oni koji nikad nisu osjetili sreću i ponos da vide djela svojih ruku lako postaju zgubidani; oni koji se vole izležavati mogu povjerovati talijanskoj poslovici “Dolce far niente!” (“Slatko je ništa ne raditi!”) pa se pretvoriti u beskorisne spavače. Lijenčine u svakom slučaju slabo prolaze u životu, često padaju u bijedu, a nikad ne osjete radost što su korisni sebi i drugima, što stvaraju, proizvode. Lijenost je bolest koja često počinje već u djetinjstvu pa moramo paziti da se njome ne zarazimo, jer može biti neizlječiva! 2. Ne mogu ti točno na sate i minute reći koliko smijemo svakog dana biti pred ekranima. Što manje to bolje! Pretjerano gledanje može škoditi očima, tijelu i duši (ako gledamo loše stvari). Da i ne spominjem kako nas televizor često uči lijenosti! 3. Ovaj broj koji čitaš je 429. po redu! Pročitaj to na vrhu prve stranice! 4. Ime ti znači: “Neka Bog umnoži tvoje potomstvo!”

BROJ KOME NEMA PARA! Bog, Blažu! Pišem ti prvi put pa te molim da mi odgovoriš na ova pitanja: 1. Je li nula paran ili neparan broj? Neki govore da nula nije broj. Možeš li mi pojasniti? 2. Jesi li star oko 70 godina? Ako ne, koliko? 3. Koliko pisama pročitaš na dan? 4. Napiši mi nešto o konji-

ma. 5. Kako su nastala imena planeta u svemiru? 6. Možeš li mi napisati nešto o svetoj Luciji? - Unaprijed hvala! Lucija iz Bjelovara. Draga Lucijo! 1. Ja ti baš ne volim matematiku pa je i moje znanje o nuli vrlo blizu nule... Ipak ću ti reći: nula je zaista pravi broj, ali rekao bih da nije ni paran ni neparan već - “besparan” broj, to jest čudan da mu nema para! Neobično je ovo: kad nulu pribrojimo nekom drugom broju rezultat se ne mijenja (5 + 0 = 5), kad njome množimo ili dijelimo neki dru-

gi broj, ona ga pretvara u... nulu! (5 x 0 = 0). Ako ti nije jasno, tješi se: nije jasno ni meni! 2. Odgovor o mojim godinama pogledaj u rezultatu ovog računa: 70 x 0 = ? 3. Pročitam onoliko pisama koliko ih dobijem! 4. Konj je domaća životinja koju svi znamo, ali ne znamo koliko može biti vrijedna. To je znao samo onaj kralj koji je nakon poraza u bitci vikao: “Kraljevstvo dajem za konja!” 5. Imena planeta nastala su po nepostojećemu: po lažnim starim bogovima! 5. Sveta Lucija živjela je u III. stoljeću na Siciliji. Imala je uzbudljiv život, a umrla je kao mučenica. Ali bolje da ti o njoj ne pričam već da mi jednom u Maku izradimo strip o njoj! - Ne ljuti se, Lucija, što na mnoga tvoja pitanja odgovaram šalom... ovo sam pisao baš u vrijeme poklada!

CAR S MAGAREĆIM UŠIMA Hej, Blažu! Kako si, znanstveniče? Imam i ja par pitanjca za tebe pa odgovori ako želiš! 1. Znam da svi to pitaju, ali ja ipak mislim da je prije nastala kokoš nego jaje! A ti, što misliš? 2. Gledaš li negativno na smrt? 3. Koju društvenu igru najviše voliš? 4. Možeš mali koncil - MAK

24.1.2008 15:21:12

li mi nešto reći od darkerima? Pričaju da su zli ili ludi. Ja volim crno i rock, ali ipak nisam pesimistična, zla ili luda. 5. Koji ti je predmet bio najdraži u školi? Sigurno vjeronauk, je li? 6. Možeš li mi reći nešto o onoj legendi o caru Onofriju koji je valjda imao svinjsku glavu i magareće uši, a ubijao je svoje brijače kako ne bi rekli nekome da je car ružan. Pozdrav od Stanke iz Dalmacije.

Draga Stanko, rado odgovaram na tri para tvojih pitanja! 1. Slažem se s tobom, jer od jaja bez kvočke ili inkubatora mogao je nastati samo - mućak! 2. Kakvo je to pitanje! Tko pametan voli smrt? Smrt kao prestanak života negativna je pojava. Isus je došao da svlada smrt! - Drugo je rastanak duše od tijela, jer to uopće nije smrt već preseljenje u jedan, uvjereni smo, bolji život - dakle

nešto pozitivno! 3. Najvolim “Čovječe ne ljuti se!” i to kada se igra bez kocke i pješaka! To jest kad se u svom društvenom životu ravnamo po toj izreci! 4. Rječnik kaže da su “darkeri” pristaše mladenačkog stila odijevanja u kojemu prevladava crna boja i općenito pesimi-

ČOVJEK SA SJEKIROM - STOLAR! Javljam ti se prvi put, jer me nešto jako muči. Što prikazuje onaj reljef na prednjoj strani glavnog oltara u zagrebačkoj katedrali? Puno sam ga puta promatrao, ali što ga više gledam, manje razumijem. Daj, zamoli urednike da ga naslikaju u Maku i da nam ga rastumače. Kakva je ono čudna kuća? Tko je onaj čovjek što samo da ne zabije sjekiru sebi u koljeno, jer ne gleda u ono što radi, nego sasvim na drugu stranu? Reci mi, molim te, i što znače ove riječi: Glorija, Sabaot, Hosana, Aleluja i druge iz mise. Eto toliko. Hvala! Rekla bi moja baka: “Bog plati!” Pozdravlja te tu iz Zagreba Božidar, kome ime valjda znači Božji dar

Božji dare, Božidare, darovao si mi puno posla! Osim što sam pola dana prosjedio u katedrali, pročitao sam barem četiri vodiča o zagrebačkoj prvostolnici! I otkrio da je na srebrnom antependiju (tako se zove predoltarnik s reljefom o kojem pišeš) prizor iz života Svete Obitelji, iz Josipove nazaretske stolarske radionice! Otud i sjekira, i pila, i čekić… I Josip koji bdije nad malim Isusom, koji mu pomaže, i Marija koja nešto drži u krilu i šije, a haljine joj se nabiru sve do poda. I još sam saznao kako su na bočnim stranama oltara reljefi na kojima su ugarski kraljevi: s jedne strane Stjepan, s druge Ladislav, obojica kako zahvaljuju, Gospi, odnosno Presvetom Trojstvu. Te tri strane antependija (uh, kako sam “stručan” kad prepisujem!) izradio je 1721. u Beču vrhunski majstor Caspar Georg Meichel. Četvrtu stranu reljefa, koju bismo vidjeli da stojimo uz svećenika na oltaru, resi lik Marije, Kraljice Hrvata, a to je djelo akademskog kipara Stanka Jančića iz 1983. godine. Toliko o oltaru, o kojem ćeš još više saznati nabaviš li ovogodišnji kalendar Odbora Zagrebačke nadbiskupije za obnovu katedrale… A ja, napokon mogu uzviknuti “Glorija!”, što znači “Slava!” (obično s nastavkom “Bogu na visini”). “Sabaot” je “Bog nad vojskama”, “Hosana” poklik kojim su Isusa dočekali pri svečanom ulasku u Jeruzalem, a koji znači “spasi”. “Aleluja” znači “hvalite Jahvu”, “hvalite Gospodina”, što i ja kličem na kraju odgovora koji me preznojio!

stičan, mračan, crn pogled na svijet. Ti, Stanka, nisi takva jer samo voliš crnu boju odjeće. Odjeća pak ne čini čovjeka, u crnini su i svećenici, časne - a darkeri nisu! 4. Drag mi vjeronauk, ali i svi predmeti u školi, osobito zvono koje najavljuje završetak obuke. 5. Žao mi, ne znam tog cara sa svinjskom njuškom. Znam za jednog drugog cara iz narodne priče, koji je imao kozje uši. Svi koji su to znali morali su čuvati tajnu. Ali jedan nije izdržao pa je iskopao jamu i crnoj zemlji povjerio što zna. Iz zemlje izrasle šibe, a kad su djeca od njih napravila frule začula se pjesma: “U cara Trojana kozje uši!” Zaklela se zemlja raju da se tajne sve saznaju!

DEVETORO S DEVETEROSTRUKIM PITANJEM Dragi Blažu! Nas u obitelji ima 9. I svatko ima pitanje za tebe, ali sve to je u jednom pitanju. 1. Što znače imena: Marija, Stjepan, Josipa, Anamarija, Ivan, Stjepan, Ilijana, Josip i BarbaraCecilija. Dragi Blažu, nemoj da te zbunjuje to što imamo dva Stjepana, jer mi je jedan brat, a drugi tata. A ni to što imamo Josipa i Josipu, jer to su mi isto brat i sestra. Možda će ti biti teško pronaći ta imena, jer ih ima stvarno puno, ali te ipak molim... - Anamarija, 6.a. Draga Anamarijo, lijepa ste četa, ima vas 9 pa nemam srca ne odgovoriti, iako

mali koncil - MAK

52_55Blaz.indd 54

25.1.2008 8:03:43

neka od vaših imena tumačim već - deveti put! Odgovora je ipak manje od 9, jer Stjepan je Stjepan, to jest “ovjenčani”, bio on brat ili tata, a tako su i Josip i Josipa, bili muško ili žensko, “oni kojima Bog umnožava djecu”. Evo za ostale: Marija: “ona koju Bog voli”, Anamarija su dva imena zajedno: “blaga” i “ona koju Bog voli”; Ivan: “Bogu mio”, Ilijana: “Jahve je moj Bog”, Barbara: “strankinja”, Cecilija: “sljepica”. Pozdravljam vas devet puta, draga devetko!

ČOVJEK KOJI JE SVE ZNAO! Dragi Blažu, ja sam Katarina iz Đurđevca. Prvi put ti pišem i radovala bih se odgovorima. Krenimo na pitanja: 1. Što mi ime znači? 2. Napiši nešto o dupinima! 3. Tko je izmislio čokoladu? 4. Postoji li čovjek na svijetu koji je sve znao? 5. Napiši nešto o kiklopima. 6. Što misliš o dopisivanju na Internetu (o chatu)? Puno pozdrava od tvoje vjerne čitateljice Katarine.

Evo me, Katarino! 1. Ime ti znači “čista”! 2. To su životinje koje sliče ribama, ali krave su im bliži rod nego ribe! Dupini su sisavci, dišu zrak plućima, imaju toplu krv, pametniji su od riba, “veseljaci”... i tako dalje. 3. Indijanci su prvi, i to od davnine, pili tekuću čokoladu! 4. Da, jedan je čovjek sve znao i sve zna: Isus Krist! 5. Kiklopi su nakazni i okrutni jednooki divovi, sinovi grčkih bogova Urana

i Geje. Najpoznatiji Kiklop je Polifem, koji je jeo Odisejeve mornare, dok ga nisu oslijepili. Naravno, Kiklopi su izmišljena bića, kao i njihovi roditelji i priče o njima. 6. Riječ “chat” na engleskom znači “prijateljsko čavrljanje”. Sa svojim prijateljima, rodbinom, s onima koje poznajemo, možemo preko interneta lijepo razgovarati, dopisivati se bez obzira gdje se oni u svijetu nalaze. Ali upuštanje u takve razgovore s ljudima koje ne poznajemo može biti opasno, jer ima zlih ljudi, pedofila, drogeraša, koji nas lažima žele navesti na zlo! Zato se čuvajmo takvog “četanja” s nepoznatima i ne razgovarajmo ni s kim bez znanja roditelja! Puno pozdrava, Katarina!

O OZBILJNIM TEMAMA NE PITAJTE NEOZBILJNOG BLAŽA! Dobivam sve češće od vas odraslijih makovaca teška pitanja o vjerskim temama, kakva biste trebali postaviti nekom svećeniku, ispovjedniku ili vjeroučitelju, a ne šaljivcu Blažu! Ja nisam svećenik, teolog, ja ovako malen mogu s malenima brbljati o malim, veselim stvarima zbrdazdola! Ali, dvoje “ozbiljnih” čitatelja bune se zašto odgovaram na pitanja o kornjačama i plavušama, umjesto da se držim samo “pobožnih” tema. S njima se ne slažem! Dragi Bog stvorio je i darovao nam ovaj naš svijet sa svim bićima i ljepotama. Imao je On volje i vremena da stvara životinje i cvijeće, htio je da se tome radujemo, da budemo sretni. Zar da preziremo njegove darove? Ne, makovci, samo vi slobodno i bez straha pitajte o svemu, o mravima i oblacima, o pticama i krticama, o ljudima i njihovim djelima i nedjelima... Odgovarat ću, ako mogu, i na ozbiljna pitanja, ali ne očekujte od mene teološke rasprave i pouzdane podatke o zbivanjima iz vremena Adama i Eve! O velikim stvarima bolje pitajte velike, na primjer veliki “Glas koncila”. Ipak, evo jednog ozbiljnog odgovora:

SLOBODNI ILI ROBOTI? Dva su mi čitatelja nedavno pisala vrlo slična pisma o svojim nedoumicama u svezi sa stvaranjem svijeta i ljudi. Oni se čude i pitaju odakle zlo na ovom svijetu, je li za to Bog “kriv”, jer On je

stvorio ljude koji su “od početka bili zločinci, ubojice”... Barem njima mogu kratko i jasno odgovoriti: Bog nije donio zlo na ovaj svijet, on je ljude stvorio dobrima! Ali stvorio ih je na svoju sliku i priliku, to jest dao im je slobodnu volju. Nije želio da budu kao roboti, automati, već im je omogućio izbor između dobra i zla, između Boga i Sotone... Je li nam krivo što je Bog tako odlučio, što imamo slobodnu volju? Zar bismo željeli živjeti poput ovaca koje samo pasu travu i slijede ovna, ne razmišljajući ni o čemu? Strašno je to što su neki ljudi odabrali i odabiru zlo, ali ni oni nisu bez nade, jer i dalje su Božja djeca i smiju se nadati oproštenju... Uh, evo se i ja upustih u teološke rasprave... A vrijeme je karnevala! Bolje da iziđem iz kuće i pomiješam se među maškare! Nitko me ne će prepoznati, čak i ako ne stavim masku! Pozvao bih i vas, ali… dok vi dobijete ovaj Mak u ruke, već će proći onih pet “ludih” veljačkih dana! Započet će, od Čiste srijede, razdoblje korizme i bit ćemo ozbiljniji, ali ipak radosni - i zbog proljeća, i zbog Uskrsa, koji nam ove godine dolazi već 23. ožujka! Vaš Blaž

USKRS TAKO BLIZU A KRAJ ŠKOLSKE GODINE TAKO DALEKO....

mali koncil - MAK

52_55Blaz.indd 55

24.1.2008 15:21:48

Kupon priložite uz svoj rad koji šaljete za “Naj-stranice”!

Šaljem: NAJ Ime i prezime:

KUPON ZA

RJEŠENJA ZAGONETAKA IZ OVOGA BROJA

najstranice

Cjelovita adresa:

NAGRADNI KUPON 6

E, DESETNICA TRČI!

(Premetaljka)

Zašto trči, zašto žuri? Njenih deset za njom juri! Korizma je, nije šala, Zato žure, jer se boje jer naša je crkva mala, ako mjesto ne osvoje u njoj nema mnogo mjesta! ostat će im samo - cesta!

Ime i prezime i cjelovita adresa:

NAGRAĐENI ZA KUPON Točan odgovor: Fabijan i Sebastijan 1. Josip Maslać, Kaštel Gomilica, 2. Lucija Kolarec, Desinić, 3. Pavao Damjanović, Vrpolje, 4. Božidar Filkas, Pakrac, 5. Lucia Erak, Šibenik, 6. Jana Bebić, Rijeka, 7. Nikola Žuvela, Vela Luka, 8. Matej Butumović, Davor, 9. Karlo Šprljan, Vodice, 10. Ivona Roca, Vodice, 11. Domagoj Glavaš, Đakovo, 12. Andrej Shahini, Rijeka, 13. Marino Franulović, Vela Luka, 14. Ana Grgurovac, Privlaka, 15., Ana Jukić, Slatina, 16. Lea Hlap, Velika Gorica, 17. Kristijan Pičuljan, Lopar, 18. Paulina Pitinac, Đakovo, 19. Ivan Nenadović, Badljevina, 20. Vanesa Hodžić, Kloštar Ivanić, 21. Robert Jerinić, Dubrovnik, 22. Martina Lijić, Đurđenovac, 23. Valentina Sedlaček, Zagreb, 24. Gabrijela Ćoso, Cista Velika, 25. Martina Petrinović, Vinkovci, 26. Petar Trogrlić, Šestanovac, 27. Dominik Durbek, Kutina, 28. Tibor Balog, Opatovac, 29. Ana Brković, Privlaka, 30. Valentina Šebalj, Donji Andrijevci, 31. Cecilija Barbiš, Malinska, 32. Lorena Đurinić, Koprivnica, 33. Luka Sarić, Đakovo, 34. Tamara Trogrlić, Šestanovac, 35. Tena Birgeš, Požega, 36. Stipe Ilišević, Blato na Cetini, 37. Anja Antolović, Ozimica, 38. Milan Vukušić, Kostanje, 39. Ivona Zeko, Vuka, 40. Filip Knežević, Vodice, 41. Fran Škrabl, Sesvete, 42. Andreo Risek, Novi Golubovec, 43. Matej Mesarić, Lopatinec, 44. Mirjam Nedić, Slavonski Šamac, 45. Martina Sadlek, Varaždin, 46. Sandi Kučiš, Taborsko, 47. Tiana Pastuović, Sikirevci, 48. Ivan Stančić, Lopar, 49. Branimir Perković, Požega, 50. Mia Stojić, Novska

Str. 10 _ PRIMAMO ODRJEŠENJE: (sljedećim redom) milosrdni, pomirenje, Sina, Duha Svetoga, grijeha, oproštenje; Str. 21 _ TROSTRUKA ISPUNJALJKA: Ares_skok_klub, leut_tava_ atol, ovce_eter_riba, zubi_isti_igle, Ivan_neon_nein, jaja_arka_ auti, Eric_Carl_laik; SV. VLAHO: c) grlo; Str. 26 _ BIBLIJSKI ZOO-PARK: MLI, ukoso, A, Zdravko, golubica, ave, anakt, Ramon, aw, anat, deva, C, Tirolci, rima, In, vi, Alep, običavati, lav, Asiz; U ČAST GODINE: Vepric, vijest, župnik, jagoda, petina, kaljača; NA SVE STRANE RODBINA: obitelj; Str. 30 _ KORIZMENA “KRIŽALJKA”: 1. Četrdesetnica, 2. Čista srijeda, 3. Pustinja, 4. Nemrs, 5. Odricanje, 6. Ispovijed, 7. Križni put, 8. Magarac _ konačno rješenje Maslinska nedjelja; Str. 31 _ OD POSTAJE DO POSTAJE…: Pilat, slom, naklapanja, š, kvadar, r, ista, alj, Ni, Maori, esej, U, Veronika, nailaženja; KAJEM SE…: Disanje, Sokrat, plamen, Očenaš, svatko, kipovi, jamica, Tereza, donjaci; PO ISPUNJALJCI ZA KRIŽEM: Raskrižje, prekrižiti, križaljka, iskrižati, Križanić, Križni put, Križevci, križobolja; Str. 33 _ UZ NJU JE I BOLEST LAKŠA: Gamad, obala, Solin, obrub, amigo, lokal, udaje, rebus, deran, smoći, kajak, Atika; Str. 34 _ SVJETLEĆA ISPUNJALJKA: Sunce, vatra, krijesnica, svjetionik, zvijezda, svijeća, uljanica, baterija, mjesec, žarulja; SVI ZA JEDNOGA: Jakov, Karlo, Lovro, Petar, Bruno, Marta, Vinko, Urban; NAŠ JE SPAS NADA: Vile, pas, S = Spe salvi; Str. 35 _ SITNE RAZLIKE U VELIKIM GRADO VIMA: vidi sliku; IMATE OZNAKE, NAĐITE GRADOVE: u osmosmjerci - Daruvar, Karlovac, Krapina, Kuti na, Našice, Osijek, Pula, Rijeka, Sisak, Split, Šibenik, Vinkovci, Vukovar, Zadar; konačno rješenje: Beli Manastir; VEDRO PREMETANJE: čest pir = pričest, dan beži = ženidba, manje poza = pomazanje, prvo dat = potvrda, RK Šetnje = krštenje, trese div = sveti red, vidje opis = ispovijed; Str. 38 i 39 _ PAVAO “GLOBTROTER” ZA ISUSA: 1. Rečenica: 1 _ Tarz, 2 _ Damask, 3 _ Jeruzalem, 4 _ Antiohija Sirijska, 5 _ Paf, 6 _ Listra, 7 _ Troada, 8 _ Filipi, 9 _ Solun, 10 _ Atena, 11 _ Korint, 12 _ Efez, 13 _ Cezareja primorska, 14 _ otok Malta, 15 _ Rim, 16 _ Jeruzalem; 2. Na karti, s lijeva na desno: Rim, Korint, Solun, Atena, Filipi, Efez, Cipar, Tarz, Antiohija, Jeruzalem; 3. Luka, Barnaba, Timotej, Gaj, Ivan zvani Marko, Sila, Lidija, Jason; 4. Tarz, Damask, Antiohija sirijska, Cipar, Perga, Filipi, Solun, Atena, Korint, Tir, Puteole.

KUPONE I OSTALU SURADNJU, S PUNOM ADRESOM POŠALJITE NAJKASNIJE DO 20. VELJAČE 2008, NA ADRESU: MALI KONCIL, P.P. 216, KAPTOL 8, 10000 ZAGREB ILI NA E-MAIL: mak@glas-koncila.hr NAGRAĐENI su i svi čiji su radovi objavljeni na “NAJ-STRANICAMA”!

Fotografija na naslovnici: M.SOKOL; Dizajn ovitka: K. PLEIĆ

OSNIVAČ: Nadbiskupski duhovni stol, Zagreb, Kaptol 31 • IZDAJE: Nadbiskupski duhovni stol, Zagreb • ZA IZDAVAČA: Nedjeljko Pintarić, ravnatelj GK • UREDNIŠTVO I UPRAVA: “Glas Koncila”, 10000 Zagreb, Kaptol 8, p.p. 216, tel. (01) 4874 310 (uredništvo); (01) 4874 326 (narudžbe i pretplata); fax: (01) 4874 328, e-mail: mak@glas-koncila.hr • Internet adresa: www.glas-koncila.hr/mak • Žiro račun: Glas Koncila Zagreb 2360000-1101212419, devizni račun: IBAN HR5123600001101212419, SWIFT: ZABAHR2X • UREDNIŠTVO: Vojmil Žic (v.d. glavnog urednika), s. Valerija Kovač; Verica Blažinić (grafička priprava); Josip Sinjeri (lektura) • TISAK: Zagrebačka 194, Zagreb • Izlazi mjesečno • CIJENA primjerka 10 kn • Pretplata za inozemstvo: europske zemlje 28 eura, SAD 43 USD, Kanada 56 CAD.

mali koncil - MAK

56_zadnja.indd 56

25.1.2008 8:11:09

a r Ju

KUKU MENI, KAKO ME BOLE!

AJAOJ, MOJA LEĐA!

NE MOGU SE NI SAGNUTI, NI MRDNUTI…

AJAOJ, MENI JE NAJTEŽE! DJEDE...

BOLI DA NE MOGU NI LEŽATI! BOLE LEĐA PA BOLE…

… TI SE ŽALIŠ, A ZAMISLI SAMO KAKO JE SLONU KAD IMA UPALU NOSA! ILI STONOZI KOJA IMA ŽULJEVE NA NOGAMA!

Prema anegdoti iz knjige “Vedro, unatoč svemu”, LJ. A. Maračića

veljaca_08.indd

22.1.2008, 11:15:22

ABcÈædðDžEfgHij ABcÈædð AAB ABcÈædðDžEfg BcÈædðDžEfg Bc BBcÈ cÈæ cÈædðDž cÈæd ccÈ ÈædðDžEf ÈÈæædðD æædddð dðDžE ðDžE ððD DDžžžEEfg EffgggH Ef gHij HHi Hijijj “Vjerorjeènik” za malene (6) l

zrezuj slièice i njihove pozadine! Svakoj slièici na poleðini zalijepi odgovarajuæu pozadinu, tako da dobiješ male kartice, koje æe ti dobro poslužiti i za igru, i za uèenje! A na kraju školske godine – imat æeš zgodan Makov „vjerorjeènik“!

B I ME KARDINALI

“Uzoriti”, “stožernici”, glavari su Crkve svoje, Papini su savjetnici purpurne im plašt je boje.

ALOJZIJE STEPINAC (1898. - 1960., blagdan 10. veljaèe)

Kardinal i pravednik. Progonjen i muèenik. Naš hrvatski blaženik.

JUDA

ISPOVIJED

Za trideset srebrnika od Kristova uèenika – posta slika izdajnika…

Sakrament je pomirenja dokaz Božjeg povjerenja: svakom onom tko se kaje Dobri Otac oprost daje!

OLJR K

veljaca_08.indd

KRIŽ

VERONIKA

Znak Poniženja Patnje Pobjede Pripadanja Kristu.

Da olakša Kristu muku, pružila mu svoju ruku. Da obriše krv i znoj, dala mu je rubac svoj. Na njem lice Krista sad zauvijek blista.

KORIZMA

PALMA

(Èetrdesetnica)

S njom su Krista doèekali, “Hosana!” mu zaklicali! Znak pobjede, al’ i muke, mnogom svecu krasi ruke.

Poèinje na Èistu srijedu, do Uskrsa ona traje. Postom, žrtvom, sve po redu novu svetost nama daje!

22.1.2008, 11:35:19