DRŽAVNO NATJECANJE IZ VJERONAUKA by Glas Koncila

DRŽAVNO NATJECANJE IZ VJERONAUKA VJERONAUČNA OLIMPIJADA 2010./2011. UČENIKA OSNOVNIH ŠKOLA I UČENIKA SREDNJIH ŠKOLA

MARIJA Isusova i naša majka

HVAR 23. – 25. ožujka 2011.

Majko živih (naša molitva na Vjeronaučnoj olimpijadi)

O, Marijo, zoro novoga svijeta, Majko živih, Tebi povjeravamo svoj život. Svrni pogled, o Majko, na nebrojeno mnoštvo nerođene djece, kojima nije bilo dopušteno da se rode, na bijedne koji se bore s nedaćama života, na muškarce i žene, žrtve bezumnog nasilja, na stare i bolesne, izranjene ravnodušnošću ili lažnom sućuti. Učini da svi koji vjeruju u Tvojega Sina spremno i s ljubavlju ljudima naše epohe šire Evanđelje života. Isprosi im milost da ga prihvaćaju kao uvijek novi dar, da ga hvale radosno u zahvalnosti čitavim životom; također hrabrost da ga djelotvorno i ustrajno svjedoče, da bi, zajedno sa svim ljudima dobre volje, mogli izgrađivati civilizaciju pravde i ljubavi, na čast i hvalu Bogu Stvoritelju, koji ljubi život. Amen. (Prema Evangelium vitae, 25. ožujka 1995.)

Izdaje: Glas Koncila – Mali Koncil, Kaptol 8, Zagreb Tel.: 01/4874-300; 01/4874-310; faks: 01/4874-303 e-mail: web-izlog@glas-koncila.hr; mak@glas-koncila.hr www.glas-koncila.hr; www.glas-koncila.hr/mak

Pozdravna riječ predsjednice Državnog povjerenstva

Drage sudionice i sudionici državnog natjecanja iz vjeronauka - Vjeronaučne olimpijade! Drage vjeroučenice i vjeroučenici, poštovane mentorice i mentori, u ime Državnog povjerenstva i u svoje osobno ime sve vas srdačno pozdravljam i zahvaljujem što ste svojom marljivošću i motiviranošću osigurali sudjelovanje u završnici državnoga natjecanja iz vjeronauka – Vjeronaučnoj olimpijadi. Proljetnim suncem obasjani Hvar toplo vas prima, a gostoljubivi domaćini učinit će vaš boravak na drevnom Pharosu nezaboravnim i živopisnim doživljajem. Boravak na Hvaru bit će ponajprije prigoda za druženje i prijateljevanje, a onda i za međusobno natjecanje. Ovih dana Hvar će biti »Hrvatska u malom«. U ovogodišnjom završnom natjecanju 120 učenika osnovnih i srednjih škola svjedočit će o bogatoj marijanskoj baštini u hrvatskome narodu. Tema ovogodišnje vjeronaučne građe je Marija – Isusova i naša majka, Gospa naše vjere. Majka Božja duboko je srasla sa sudbinom hrvatskoga naroda. Neizbrisivi tragovi Marijine nazočnosti vidljivi su u hrvatskoj Crkvi, povijesti i kulturi. Kroz burnu hrvatsku povijest Majka Božja bila je najsigurniji štit i ostala pouzdan znak nade i utjeha na putu – »početak boljega svijeta«. Hrvatski narod gradio je svoju povijest, vjeru i kulturu pod brižnim Majčinim okom. O tome svjedoče brojni oltari, zavjetni darovi, kapele i crkve podignute Mariji u čast. Ovih dana diljem Domovine natjecat će se tisuće učenika iz različitih predmeta. Ali nitko od njih nije imao tako dragocjenu građu kao što ste je imali vi, drage vjeroučenice i vjeroučenici. Tijekom nekoliko mjeseci družili ste se s Marijom – majkom Isusovom, otkrivali je u Bibliji, istraživali početke njezina štovanja iz vremena crkvenih otaca, divili se Mariji u umjetnosti, arhitekturi, književnosti, glazbi, upoznavali marijanske pobožnosti, »znatiželjno posjećivali« Marijina svetišta. Vjerujem da je svatko od vas otkrio nešto novo o Mariji i s njom se više zbližio. Važno je o njoj puno znati, ali je još važnije slijedimo li

njezin primjer. Možda ćete dio naučenoga gradiva s vremenom zaboraviti, ali vjerujem da će višemjesečno druženje s Marijom ostaviti u vašem životu dubok trag, koji vrijeme neće izbrisati. Brižno čuvajte taj spomen u srcu! Drage vjeroučenice i vjeroučenici, neka vas tijekom boravka na Hvaru, osobito za vrijeme natjecanja, resi sabranost, opuštenost, radost i prostodušnost. Ne dopustite da natjecateljski duh zasjeni ljepotu druženja, zajedništva i prijateljstva! Hvala vašim mentoricama i mentorima koji su vas motivirali, marljivo pripremali i ustrajno bodrili. Osobitu zahvalnost izražavam Agenciji za odgoj za obrazovanje i Nacionalnom katehetskom uredu HBK za aktivno sudjelovanje i pruženu logistiku tijekom pripremanja i realiziranja Natjecanja učenika i učenica osnovnih i srednjih škola – Vjeronaučne olimpijade. Hvala autoru vjeronaučne građe fra Petru Lubini, koji je na sustavan i jednostavan način Mariju približio učenicima. Hvala članovima Državnoga povjerenstva koji su aktivno uključeni u sve faze i elemente natjecanja. Zahvaljujem Glasu Koncila i Malome koncilu na medijskoj potpori i svekolikom doprinosu za uspješno organiziranje Vjeronaučne olimpijade. Zahvaljujem našim domaćinima, Hvarskoj biskupiji, na čelu s preuzvišenim biskupom Slobodanom Štambukom, koji su velikodušno prihvatili domaćinstvo ovogodišnjega državnog natjecanja. Književnik Petar Hektorović svoje je trodnevno putovanje na Hvar ovjekovječio u putopisnom djelu Ribanje i ribarsko prigovaranje. Smijemo se nadati da će se netko od vas, drage natjecateljice i natjecatelji, odvažiti za sličnu avanturu i napisati novu putopisnu priču o »natjecanju i natjecateljskom prijateljevanju«! Prof. dr. sc. s. Valentina Mandarić

Vjeronaučna olimpijada učenika osnovnih i srednjih škola, HVAR – 2011.

ČLANOVI DRŽAVNOGA POVJERENSTVA ZA NATJECANJE IZ VJERONAUKA 1. Dr. sc. Valentina Mandarić, Ured za vjeronauk u školi Zagrebačke nadbiskupije, Zagreb, predsjednica 2. Tomislav Tomasić, prof., Agencija za odgoj i obrazovanje, Rijeka, tajnik 3. Gordana Barudžija, dipl. teolog., Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb 4. Emilija Dodig, prof., Osnovna škola I. G. Kovačić, Slavonski Brod 5. Martina Filipović, prof., Osnovna škola Eugena Kvaternika, Velika Gorica 6. Pavao Gospodnetić, dipl. teolog, Srednja škola Hvar, Križa bb, Hvar 7. Dajna Jogan, prof., Osnovna škola Vladimir Gortan, Rijeka 8. Marica Labor, dipl. teolog, Prometno-tehnička škola Šibenik 9. Zvonimir Lončar, dipl. teolog, Graditeljska, prirodoslovna i rudarska škola Varaždin 10. Marija Lukšić, prof., Katehetski ured Zadarske nadbiskupije, Zadar 11. Sabina Marunčić, prof., Agencija za odgoj i obrazovanje, Split 12. Anita Matković, dipl. teolog, Nacionalni katehetski ured Hrvatske biskupske konferencije, Zagreb 13. s. Karolina Manda Mićanović, prof., Katolička osnovna škola Požega 14. Ankica Mlinarić, dipl. teolog, Agencija za odgoj i obrazovanje, Osijek 15. Loreta Rabar, dipl. teolog, Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile, Pazin 16. Ana Stipetić, dipl. teolog, Gimnazija Bernardina Frankopana, Ogulin 17. Jerko Šišić, teolog, Glas Koncila, Zagreb 18. s. Ana Marta Škorić, prof., Gimnazija Dubrovnik 19. Mirjana Vučica, dipl. teolog, Zdravstvena škola Split

MARIJA – ISUSOVA I NAŠA MAJKA

DRŽAVNO NATJECANJE IZ VJERONAUKA _ VJERONAUČNA OLIMPIJADA UČENIKA OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA HVAR – Hotel Amfora, Dolac bb, 23. – 25. ožujka 2011.

PROGRAM 23. ožujka 2011. (srijeda) do 15.30 Dolazak u Luku Split 16.00 Polazak katamaranom za Hvar 17.00 – 18.30 Dolazak na Hvar i smještaj u Hotel 18.30 – 19.30 Večera 20.00 – 21.30 Otvaranje natjecanja uz kulturni program i predstavljanje ekipa

24. ožujka 2011. (četvrtak) 7.30 – 8.30 Doručak 9.00 – 9.30 Uvod u natjecanje (OŠ Hvar) 9.30 – 10.30 Pismeni dio natjecanja – test za osnovne i srednje škole (OŠ Hvar) 10.30 – 12.30 Kulturno-edukativni program za učenike i mentore Ispravljanje testova 13.00 – 15.00 15.00 – 18.00 18.00 – 19.00 19.00 – 20.00 20.00 – 21.00

Ručak i odmor Ekipni dio natjecanja u predstavljanju projekata Euharistijsko slavlje Večera Sastanak članova Državnoga povjerenstva

Vjeronaučna olimpijada učenika osnovnih i srednjih škola, HVAR – 2011.

25. ožujka 2011. (petak) 8.00 – 9.00 Doručak 9.00 – 9.30 Objava privremene ljestvice poretka i vrijeme za podnošenje žalbi 9.30 – 10.00 Rješavanje žalbi 10.00 – 11.00 Ekipni dio natjecanja - Milijunak 12.00 – 13.00 Proglašenje pobjednika Dodjela nagrada, priznanja, pohvalnica i zahvalnica 13.00 – 14.00 Ručak 14.00 – 17.30 Kulturno-edukativni program – odlazak u Jelsu, Vrbosku i Stari Grad 17.30 Polazak trajekta za Split i povratak kućama

MARIJA – ISUSOVA I NAŠA MAJKA

SUDIONICI DRŽAVNOG NATJECANJA IZ VJERONAUKA ZA OSNOVNE ŠKOLE – PO NAD/BISKUPIJAMA

Požeška biskupija Voditelj: Nikola Brković, vjeroučitelj OŠ ‘Ivan Goran Kovačić«, Trg Josipa bana Jelačića, Velika 1. Josipa Galić 2. Ivana Lukić 3. Barbara Šebalj 4. Marija Prpić

Riječka nadbiskupija Voditelj: Nikolina Marković, vjeroučiteljica OŠ »Zamet«, Bože Vidasa 12, Rijeka 1. Andjelina Knežević 2. Nives Kolesarić 3. Klara Radović 4. Andrea Stroligo

Varaždinska biskupija Voditelj: Ivana Flajs, vjeroučiteljica OŠ »Braće Radić«, Miklinovec 6a, Koprivnica 1. Marinela Bašić 2. Matea Pajski 3. Ana Marija Sesvečan 4. Anamarija Vrabelj

Đakovačko-osječka nadbiskupija Voditelj: Marina Radman-Kelava, vjeroučiteljica OŠ »Antun Gustav Matoš«, Ohridska 21, Vinkovci 1. Dunja Čutura 2. Nikolina Iličić 3. Matea Bilić-Pavlinović 4. Marija Klisović 8

Vjeronaučna olimpijada učenika osnovnih i srednjih škola, HVAR – 2011.

Gospićko-senjska biskupija Voditelj: Ana Biondić, vjeroučiteljica Osnovna škola Karlobag, Vladimira Nazora 11, Karlobag 1. Iwona Maria Vrban 2. Marina Matijević 3. Ana Marija Prpić 4. Bruno Farkaš

Zadarska nadbiskupija Voditelj: s. Antonela Malenica, vjeroučiteljica OŠ »Smiljevac«, Ivana Lucića 47, Zadar 1. Lucija Kutija 2. Kristina Zurak 3. Karmen Lovraković 4. Marta Kardum

Hvarska biskupija Voditelj: Zoran Sansović, vjeroučitelj OŠ »Hvar«, Hvar 1. Marinela Zaninović 2. Marija-Pia Kovačević 3. Marija Tomičić 4. Ivana Kustura

Porečko-pulska biskupija Voditelj: Nela Peteh, vjeroučiteljica OŠ »Vladimira Gortana«, Ul. 9. rujna 2, Žminj 1. Antonela Zaharija 2. Martina Kresina 3. Maja Orbanić 4. Tereza Benčić MARIJA – ISUSOVA I NAŠA MAJKA

Zagrebačka nadbiskupija Voditelj: s. Ksenija Topolovec, vjeroučiteljica OŠ »Luka«, Otona Ivekovića 16, Sesvete 1. Sara Pasarić 2. Ana Anđelić 3. Pere Šarić 4. Daria Pranjić

Krčka biskupija Voditelj: Dubravka Buničić, vjeroučiteljica OŠ »Frane Petrića«, Šetalište 20. travnja 56, Cres 1. Nera Barišić 2. Barbara Filipas 3. Dorian Brnić 4. Jakov Kruljac

Splitsko-makarska nadbiskupija Voditelj: don Ivan Čotić, vjeroučitelj OŠ »Sućidar«, Perivoj Ane Roje 1, Split 1. Nikola Bešlić 2. Ivana Alduk 3. Roko Jurić 4. Borna Rupčić Voditelj: s. Vjera Gulić, vjeroučiteljica OŠ »Ivana Mažuranića«, Han bb, Obrovac Sinjski 1. Nikolina Tomašević 2. Luka Petričević 3. Teo Poljak 4. Ivana Poljak Voditelj: Ante Kujundžić, vjeroučitelj OŠ »Zmijavci«, Zmijavci bb, Zmijavci 1. Marija Gudelj 2. Marin Gudelj 3. Laura Milas 4. Josipa Znaor 10

Vjeronaučna olimpijada učenika osnovnih i srednjih škola, HVAR – 2011.

Šibenska biskupija Voditelj: Rosanda Vukičević, vjeroučiteljica OŠ »Vrpolje«, p.p. 180, Šibenik 1. Marija Vrcić 2. Ivana Ljubetić 3. Blanka Plenča 4. Maja Papak

Dubrovačka biskupija Voditelj: Ana Bešlić, vjeroučiteljica OŠ »Vela Luka«, Obala 3 broj 1, Vela Luka 1. Ivana Žuvela 2. Ana Dragojević 3. Ana Mirošević 4. Mateo Žuvela

Sisačka biskupija Voditelj: s. Vesna Lagetar, vjeroučiteljica OŠ »Dragutina Tadijanovića«, Trg matice hrvatske bb, Petrinja 1. Ivana Kuprešak 2. Anamaria Titijevski 3. Silvia Jajčević 4. Lucija Marjanović

Bjelovarsko-križevačka biskupija Voditelj: Sandra Završki, vjeroučiteljica OŠ »Bisag«, Bisag 24/1, Bisag 1. Vlatka Trglačnik 2. Ivana Vnučec 3. Lucija Šaško 4. Marija Sedlar

MARIJA – ISUSOVA I NAŠA MAJKA

SUDIONICI DRŽAVNOG NATJECANJA IZ VJERONAUKA ZA SREDNJE ŠKOLE – PO NAD/BISKUPIJAMA

Požeška biskupija Voditelj: Robert Perišić, vjeroučitelj Katolička klasična gimnazija s pravom javnosti u Virovitici Matije Gupca bb, Virovitica 1. Tomislav Bišćan 2. Marijana Lanšćak 3. Vesna Sabo 4. Nikolina Šandrk

Riječka nadbiskupija Voditelj: vlč. Matija Matičić, vjeroučitelj Gimnazija Andrije Mohorovičića, Frana Kurelca 1, Rijeka 1. Valerija Jurasić 2. Valentina Kalčić 3. Martina Žigante 4. Marina Mišura

Varaždinska biskupija Voditelj: s. Marija Toplišnjak, vjeroučiteljica Prva gimnazija Varaždin, P. Preradovića 12, Varaždin 1. Marko Domiter 2. Valentina Filipašić 3. Petra Gazdek 4. Luka Juričinec

Vjeronaučna olimpijada učenika osnovnih i srednjih škola, HVAR – 2011.

Đakovačko-osječka nadbiskupija Voditelj: Tomislav Špiranec, vjeroučitelj Isusovačka klasična gimnazija s pravom javnosti u Osijeku Trg Vatroslava Lisinskog 1, Osijek 1. Ana Marija Omejec-Fingler 2. Goran Đurđević 3. Valentina Pavlović 4. Dominik Knezović

Gospićko-senjska biskupija Voditelj: vlč. Stanko Smiljanić, vjeroučitelj Gimnazija Bernardina Frankopana, Struga 3, Ogulin 1. Inka Salopek 2. Helena Kaurić 3. Ante Pavlović 4. Daria Grgurić

Zadarska nadbiskupija Voditelj: Ivica Kero, vjeroučitelj Srednja škola Biograd na Moru, Augusta Šenoe 29, Biograd na Moru 1. Ana Milat 2. Tanja Zrilić 3. Anita Koštroman 4. Josipa Pribilović

Hvarska biskupija Voditelj: Ljubomir Ladan, vjeroučitelj Srednja škola Hvar, Križa bb, Hvar 1. Anna Tomičić 2. Nikica Karković 3. Matea Ivandić 4. Marija Vučetić

MARIJA – ISUSOVA I NAŠA MAJKA

Porečko-pulska biskupija Voditelj: Kazimir Berljavac, vjeroučitelj Gimnazija Pula 1. Matteo Banković 2. Ana Mikelić 3. Valentina Roce 4. Marina Vujnović

Zagrebačka nadbiskupija Voditelj: Stjepan Pavek, vjeroučitelj III. gimnazija, Kušlanova 52, 10 000 Zagreb 1. Luka Mlinarić 2. Mario Dodić 3. Mario Španić 4. Toni Storić

Krčka biskupija Voditelj: vlč. Krešimir Dajčman, vjeroučitelj SŠ »Ambroza Haračića«, Mali Lošinj 1. Anton Budinić 2. Martina marijanović 3. Ana Mužić 4. Franka Šimunković

Splitsko-makarska nadbiskupija Voditelj: s. Ivka Darija Bota, vjeroučiteljica III. gimnazija, Matice hrvatske 11, Split 1. Ivan Lovrić 2. Vesna Jurić 3. Lucija Šimić 4. Matea Gudelj

Vjeronaučna olimpijada učenika osnovnih i srednjih škola, HVAR – 2011.

Šibenska biskupija Voditelj: Slavka s. Tatjana Petric, vjeroučiteljica Turističko-ugostiteljska škola, Ante Šupuka bb, Šibenik 1. Josipa Burazer 2. Antonija Palinić 3. Ena Perko 4. Karmen Ilić

Dubrovačka biskupija Voditelj: s. Jelena Krilić, vjeroučiteljica Biskupijska klasična gimnazija Ruđera Boškovića s pravom javnosti Poljana R. Boškovića 6, Dubrovnik 1. Matko Đeović 2. Mario Kukrika 3. Marko Vukić 4. Tea Kuzek

Sisačka biskupija Voditelj: s. Ivanka Ljubica Lisak, vjeroučiteljica Srednja škola Ivana Trnskoga, Hrvatskih branitelja 14, Hrvatska Kostajnica 1. Valentina Kostrić 2. Ida Galić 3. Stjepan Ćivić 4. Ivan Radić

Bjelovarsko-križevačka biskupija Voditelj: Josip Kovačić, vjeroučitelj Srednja škola Dragutina Stražimira, Gundulićeva 2a, Sveti Ivan Zelina 1. Nikolina Valjak 2. Iva Osrečak 3. Ema Rukelj 4. Ana Škarec

MARIJA – ISUSOVA I NAŠA MAJKA

RASPORED I PRAVILA NATJECANJA 1. PISMENI ISPIT — Svi natjecatelji dobivaju zatvorenu omotnicu u kojoj se nalazi EVIDENCIJSKI LISTIĆ. Ispunjavaju ga svojim osobnim podacima, prepisuju ZAPORKU (riječ i peteroznamenkasti broj) na omotnicu i vraćaju listić u istu. — Cjelovita zaporka upisuje se na test u unaprijed predviđenim poljima na naslovnoj stranici. — Svaki natjecatelj unutar ekipe dobiva test i samostalno rješava postavljene mu zadatke. — Test se rješava isključivo plavom kemijskom olovkom. — Prilikom rješavanja treba dobro razmisliti prije zaokruživanja ili dopisivanja točnoga odgovora, jer naknadno ispravljanje, križanje ili slično automatski poništava odgovor. — Vrijeme rješavanja pismenog testa je 60 minuta. NOVO!!! — Kod bodovanja ekipa koje sudjeluju na pismenom dijelu natjecanja, broj postignutih bodova svih članova jedne ekipe se zbraja i dijeli sa četiri (aritmetička sredina). Maksimalan broj postignutih bodova jedne ekipe u pismenom dijelu natjecanja je 100 bodova. Kod računanja aritmetičke sredine postignuti se rezultat zaokružuje na dvije decimale. — Nakon pregleda svih zadataka sastavlja se PRIVREMENA LJESTVICA PORETKA i stavlja na oglasnu ploču. Ukoliko učenik smatra da njegov zadatak nije pravedno vrjednovan, može mu se dopustiti uvid u test uz prisutnost mentora i člana povjerenstva. Učenik može podnijeti žalbu u roku od 30 minuta od objave privremene ljestvice poretka. Povjerenstvo odmah rješava žalbe i pismeno rješenje daje učeniku koji je podnio žalbu.

2. PROJEKT – BLAŽENA DJEVICA MARIJA — U ovom krugu sudjeluju sve ekipe koje su se plasirale na državnu razinu Svaka ekipa izabire jedan od pet ponuđenih naslova kao temu projekta: Marijanska pučka pobožnost našega kraja Marijansko pučko pjesništvo našega kraja Hrvatski umjetnici o Mariji (iz naše biskupije) Crkve posvećene Mariji u našoj biskupiji Marijansko svetište u našoj biskupiji 16

Vjeronaučna olimpijada učenika osnovnih i srednjih škola, HVAR – 2011.

— Ovaj krug natjecanja sastoji se od: a) Pisanog dijela b) PowerPoint prezentacije c) Predstavljanja rada i odgovaranja na pitanja — Ekipa može osvojiti najviše 30 bodova, a vrednuje se 5 elemenata: tijek izrade projekta, struktura izlaganja, način izlaganja, kvaliteta prezentacije i odgovori na pitanja. — Nakon drugog kruga natjecanja slijedi objava privremene ljestvice poretka.

3. TKO ŽELI BITI ISUSOV »MILIJUNAK« Ikona iz crkve sv. Anuncijate

— U završnom krugu natjecanja, koji nosi naziv Tko želi biti Isusov »milijunak«, natječe se pet prvoplasiranih ekipa nakon pismenog testa i projekta.

U slučaju da peto mjesto dijeli više ekipa s istim brojem bodova, te ekipe pristupaju odgovaranju rezervnih pitanja te će se na taj način dobiti ekipa koja će se natjecati u završnici. Predsjednik povjerenstva izvuče jedno isto pitanje za sve ekipe koje dijele peto mjesto. Po jedan predstavnik ekipe u isto vrijeme dobiva isto pitanje i zaokružuje odgovor. Ako se u prvom »pripetavanju« ne dobije pobjednik, izvlači se novo rezervno pitanje i ponavlja se postupak, i tako sve dok se ne dobije pobjednik koji će sudjelovati u trećem krugu natjecanja. — U ovoj natjecateljskoj disciplini ekipa može osvojiti najviše 20 bodova. — Pripremljene su četiri skupine pitanja: pitanja za dva (2) boda pitanja za četiri (4) boda pitanja za šest (6) bodova pitanja za osam (8) bodova — Svaka ekipa treba odgovoriti na 4 pitanja različite težine, odnosno broja bodova.

MARIJA – ISUSOVA I NAŠA MAJKA

— Članovi svake ekipe će se dogovoriti koji njezin član će odgovarati na pitanje za 2, 4, 6 ili 8 bodova. Svaki član ekipe može odgovarati samo na jedno pitanje. — Najprije po jedan predstavnik ekipe odgovara na pitanje za 2 boda, zatim 4, zatim 6 i 8 bodova. Odgovaranje pitanja započinje s petoplasiranom ekipom. — Svaka ekipa ima pravo jednom koristiti džokera »pitaj ekipu«. Dakle, samo na jednom pitanju u sve četiri skupine pitanja natjecatelj može tražiti pomoć cijele ekipe. — Nema negativnih bodova niti oduzimanja već osvojenih bodova u slučaju netočnog odgovora. — U slučaju da na kraju prve dvije ili više ekipa imaju isti broj bodova, provodi se postupak »pripetavanja« kao gore sa rezervnim pitanjima. Ekipe izvlače jedno te isto pitanje i odgovaraju na njega. Postupak se ponavlja sve dok jedna ekipa ne pogriješi. — Svaki osvojen bod u igri »Milijunaka« pridodaje se ranije osvojenim bodovima. Pobjednik je ekipa koja ima najveći broj bodova.

Vjeronaučna olimpijada učenika osnovnih i srednjih škola, HVAR – 2011.

DOMAĆIN DRŽAVNOG NATJECANJA HVARSKA BISKUPIJA U prošlosti se biskupija najčešće bilježila kao Hvarska ili Otočka. Tijekom 19. st. koristi se naziv Hvarsko-bračka biskupija. Od vremena biskupa Fulgencija Careva službeno ime biskupije je Hvarsko-bračko-viška biskupija, ali se češće koristi skraćeni naziv – hvarska biskupija. Hvarska biskupija obuhvaća srednjodalmatinske otoke Hvar, Brač i Vis te niz manjih otočića, uključujući Paklene otoke, Šćedro, Biševo i Palagružu. Pripada Splitsko-makarskoj metropoliji. Uzima se da je godina osnutka hvarske biskupije 1147., iako neki po- Hvarska Gospa od ružarija vjesničari drže da je to bila 1145., 1150. ili 1154. godina. Prvi biskup bio je Zadranin Martin I. Manzavini. Do 14. st. obuhvaćala je osim današnja tri otoka još i Korčulu, Mljet te Makarsko primorje. O prvom sjedištu biskupije povjesničari još uvijek vode polemiku. Uglavnom se drži da je to bio Stari Grad te da je 1278. g. premješteno u grad Hvar. Neki, ipak, tvrde da je sjedište otpočetka bilo u gradu Hvaru. Aktualni biskup hvarske biskupije, mons. Slobodan Štambuk, 55. je biskup od osnutka biskupije. Dvojica hvarskih biskupa bila su kardinali, a više njih naslovni nadbiskupi. Krajem 19. st. biskupom je bio fra Fulgencije Carev, koji je umro na glasu svetosti, a u posljednje vrijeme posebno se istaknuo biskup Mihovil II. Pušić (1926. – 1968.), jedan od predvodnika liturgijskog pokreta u Hrvatskoj. Zaštitnik biskupije je sv. Stjepan I., papa i mučenik (254. – 257.). Njegove je relikvije (glavu) 1899. g. hvarskom biskupu Fulgenciju Carevu poklonio mletački patrijarh Josip Sarto, kasniji papa Pio X. Sada hvarska biskupija ima 19 župa na Hvaru, 22 na Braču i 4 na otoku Visu, a u pastoralu djeluje 26 biskupijskih svećenika i redovnika. U pastoralnom radu pomažu redovnice milosrdnice sv. Vinka Paulskog, kćeri Božje ljubavi, službenice Maloga Isusa, ančele, dominikanke, milosrdne sestre Sv. križa. U školskom vjeronauku angažirano je i 7 laika (4 muške i 3 ženske osobe). MARIJA – ISUSOVA I NAŠA MAJKA

POVIJEST GRADA I ŽUPE SV. STJEPANA I. Otok Hvar naseljen je najkasnije u vrijeme neolita. U II. tisućljeću pr. Kr. doseljavaju se indoeuropski Iliri, a 385. g. pr. Kr. Grci osnivaju svoju koloniju Faros, na području današnjega Starog Grada. Godine 219. pr. Kr. otok osvajaju Rimljani. Sam grad Hvar je zbog svog geostrateškog položaja bio vrlo rano naseljen. No o tome znamo vrlo malo, zbog šutnje povijesnih izvora te nedovoljne arheološke istraženosti. Nakon razdoblja gotske i bizantske prevlasti, u ranome srednjem vijeku na otok se naseljavaju Hrvati, a Hvar je dio Neretvanske Kneževine, potom Hrvatskog Kraljevstva. Od 1102. izmjenjuje se vlast ugarsko-hrvatskih kraljeva i Mletačke Republike, do konačnog podlaganja Detalj nad ulaznim vratima Mlecima 1420. godine. katedrale Ranokršćansku crkvu, na mjestu današnjega biskupskog ordinarijata i katedrale je najkasnije u 11. st. naslijedio benediktinski samostan sv. Marije od Lesne. Lesna je bio stari naziv današnjeg Hvara, koji su u obliku Lesina Mlečani proširili na cijeli otok. Kada se godine 1278. Hvar podložio Veneciji, donesena je odluka da se sagradi grad na mjestu gdje je nekoć bio, kod sv. Marije od Lesne. Najkasnije otada grad Hvar je sjedište Hvarske komune i Hvarske biskupije. Biskup i knez su krajem 13. st. stanovali zajedno, u bivšemu benediktinskom samostanu. U Hvaru je stolovao i kaptol, od 12 kanonika. Jedan od tri kaptolska dostojanstvenika obnašao je ulogu arhiprezbitera (nadpopa), tj. župnika. Hvar zato nikada nije bio ustrojen kao župa. S biskupijom je dijelio i svojega glavnog zaštitnika – sv. Stjepana I., papu i mučenika. Njegov se blagdan kalendarski slavi 2. kolovoza, ali kako je u Hvaru tada srce turističke sezone, biskup je 2004. g., u dogovoru s klerom i vjernicima, odredio da se njegov blagdan slavi 2. listopada. U Hvaru su tijekom povijesti boravili redovnici u tri samostana. Na prijelazu iz 13. u 14. st osnovan je Samostan sv. Marka, u kojem su djelovali dominikanci (OP). Na brežuljku sv. Nikole, vjerojatno u 15. st., svoj su samostan sagradili augustinci pustinjaci (OESA), a u Uvali Sv. križa Samostan Gospe od Milosti podigli su 1461. g. franjevci opservanti (OFM Obs). Oporukom biskupa Tome Tomasinija (1429. – 1462.), znamenitog diplomata i papinskog legata u Bosni, utemeljena je Kaptolska 20

Vjeronaučna olimpijada učenika osnovnih i srednjih škola, HVAR – 2011.

knjižnica. Ona je, uz bogate knjižnice dominikanaca i franjevaca, jedan od uzroka što je Hvar postao znamenito renesansno središte 16. stoljeća. Tada ondje djeluju znameniti hrvatski pisci H. Lučić, P. Hektorović, M. Pelegrinović, J. Bartučević Atik, V. Pribojević, P. Paladinić, M. Gazarović, M. Benetović i drugi. Događaj koji je obilježio vjersku povijest Hvara zbio se 6. veljače 1510. g., kada je krvlju prokapalo malo drveno raspelo – popularno nazvano Sveti križić – u kući Nikole Bevilaquea. To se dogodilo uoči početka Pučkog ustanka. Drži se da je razlog čudu bila zakletva na to raspelo pučkih prvaka, predvođenih kanonikom Matijem Čudotvorni Sveti križ Lukanićem, da će pobiti sve hvarske plemiće. Čudo je dalo poseban poticaj razvoju pobožnosti vezanih uz muku Isusovu u gradu i na otoku (poznata procesija Za križem, koja se u različitim oblicima održava gotovo u svim mjestima otoka Hvara). l danas se časti na dan kada je prokapalo krvlju. Ustanak pučana je nešto kasnije, ipak, izbio te je potrajao pune četiri godine. Silom su ga ugušile 1514. g. mletačke vlasti. No nemiri među hvarskim staležima su potrajali još cijelo stoljeće, do izmirenja 1611. g., za kneza Pietra Semitecola. Godine 1658. utemeljen je ženski benediktinski samostan. Svoga suzaštitnika Hvar je dobio 1671. g., kada je biskup Ivan Andreis iz rimskih katakombi donio relikvije sv. Prospera. Tog svetca Hvarani posebno časte, a pripisuju mu zaslugu što Hvar od njegova dolaska mimoilaze sve epidemije i veća ratna razaranja. I dan danas, kad je tko teško bolestan, na zamolbu obitelji otvara se raka sv. Prospera i pred njom se slavi sv. misa. Prijelaz s 18. na 19. st. donio je mnoge promjene u vjerskom životu Hvara. Prvo je 1787. g. Venecija ukinula augustinski Samostan sv. Nikole. Uskoro je Hvar prešao pod prvu austrijsku upravu, Oltar sv. Luke u katedrali MARIJA – ISUSOVA I NAŠA MAJKA

a zatim i francusku. Francuzi su ukinuli dominikanski samostan te sve hvarske bratovštine – kojih je bilo možda i 15. Dvije bratovštine – sv. Križa i sv. Nikole – ponovno se osnivaju 1860-ih g., a djeluju i danas. Nakon raspada Austro-Ugarske Hvar su od 1919. do 1922. okupirali Talijani, a zatim je prešao u sastav Kraljevine SHS, odnosno Jugoslavije. Tridesetih godina 20. st. Hvar postaje središte liturgijskog pokreta, zalaganjem biskupa Mihe Pušića. U to je vrijeme izlazio u Hvaru Život s Crkvom, prvi liturgijski časopis na području Hrvatske. Za 2. svjetskog rata Hvar je formalno bio u sastavu NDH-a, ali, zapravo, pod vojnom kontrolom Talijana, zatim Nijemaca, a povremeno i partizana. Nakon rata komunističke vlasti ograničile su vjerske slobode i zabranile brojne procesije. Agrarnom reformom i nacionalizacijom Kaptol je izgubio većinu svojih posjeda i prihoda. Njegovim slabljenjem jača uloga župnika i Hvar poprima obilježja prave župe. Od 1948. g. u Hvaru djeluju redovnice družbe Kćeri Božje ljubavi. Nakon osamostaljenja Hrvatske, obnavljaju se neki vjerski obredi ukinuti za komunizma. Za župnika don Josipa Šantića (1982. – 1997.) obnovljena je katedrala te većina manjih crkvi. Danas župa Hvar obuhvaća područje grada Hvara i sela Zaraća. Grad Hvar ima nešto manje od 4000 stalnih stanovnika, od čega se smatra da je 2500 – 3000 katolika – župljana. Hvar je jedinstvena župa, iako se sveta misa svakodnevno javno slavi na tri mjesta: u katedrali, u crkvi samostana sestara benediktinki i u crkvi franjevačkog samostana. U nastojanju da se župljanima omogući aktivnije sudjelovanje u sv. misi, svake se nedjelje i blagdana priprema župni liturgijski listić. Grupa mladih suradnika pokrenula je i znalački uređuje župni list Kruvenica, koji izlazi četiri puta godišnje, s nizom priloga iz povijesti, kulture, narodne baštine i literarnog stvaralaštva. Pod vodstvom kapelana, u župi djeluje vokalno-instrumentalni sastav »Stvoreni za nebo«, koji svake nedjelje animira večernju misu. U katedrali djeluje mješoviti zbor sv. Cecilije, a redovnica okuplja dječji zbor. Imamo dvije aktivne bratovštine Sv. križa (crni Hvar je poznat po čašćenju Svetoga križa bratimi) i sv. Nikole (bijeli bratimi), 22

Vjeronaučna olimpijada učenika osnovnih i srednjih škola, HVAR – 2011.

svaka s više od 70 članova. Župna kateheza se, uza sve teškoće koje ju danas prate, održava po modelu dobne kateheze, od predškolske grupe do poslijekrizmaničke grupe, a postoje i susreti za grupu mlađih kršćana te za odrasle. Otac biskup vodi jednu biblijsku grupu odraslih, a često pomaže i u drugim oblicima pastorala. Odnedavno se u hvarskoj katedrali, negdje u uskrsnom vremenu, održava koncert zborova župa otoka Hvara, uz gostovanje jednoga crkvenog zbora sa strane. KATEDRALA Uza Sv. Mariju od Lesne, nakon uspostave biskupije, gradi se nova katedrala. Biskup Katedrala sv. Stjepana T. Tomasini ju je dao porušiti te umjesto nje sagraditi sadašnji prezbiterij, dovršen 1435. godine. Crkva sv. Marije spominje se kao posebna sve do sredine 16. st., kada je spojena s današnjom katedralom. Zvonik se počeo graditi 1530-ih. Pročelje katedrale započeli su izgrađivati 1540-ih majstori Korčulani. Katastrofe koje su redom pogodile Hvar: turski napad 1571., kuga 1576. i eksplozija baruta na Fortici (tvrđavi) 1579. – donijele su gubitak u ljudstvu i materijalnim dobrima te time prekinule izgradnju pročelja, koje je bilo sagrađeno do visine gotičkih prozora. Od 1620. g. do 1650. g. nastavlja se s radom te je ono i dovršeno 1754. g. Premda građeno duže od 200 godina, trolisno pročelje katedrale jedinstveno je djelo prema nacrtu starih majstora. Između 1620. i 1625. sagrađena je pravokutna apsida, tj. kapela glavnog oltara. Od 1665. do 1684. g. crkva se spojila s pročeljem – srušeni su brodovi i stari oltari lađe, a unutrašnjost je usklađena tako što je prostor riješen kao trobrodna bazilika. Tada je sagrađena i sakristija. Biskup Rajmund Asperti posvetio je katedralu 11. srpnja 1706. g. Vratnice hvarske katedrale MARIJA – ISUSOVA I NAŠA MAJKA

GRAD HVAR DANAS Grad Hvar administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji, a smješten je na južnoj obali otoka Hvara, u uvali pred kojom su zapadno Pakleni otoci (Škoji), a istočno otočić sa svjetionikom. Hvar je jedno od najjačih turističkih središta u Hrvatskoj, turističko središte otoka koji zovu Sunčanim otokom. Godišnji prosjek iznosi 2726 sunčanih sati, a maksimum je dostignut 2003. godine, kada su izbrojana 3053 takva sata. Najsunčaniji dan u godini je osamnaesti dan mjeseca srpnja, s prosječnih 12 sati, 27 minuta i 36 sekundi sunca. Ljeta su u Hvaru duga i topla, dok je zima uglavnom blaga i kratka. Prava je rijetkost doživjeti snijeg u Hvaru, u prosjeku jednom u 10 godina, kada izaziva pravu atrakciju. Stanovništvo se osim turizmom bavi i ribarstvom, a sve manje poljodjelstvom.

KULTURNE MANIFESTACIJE Od kulturnih manifestacija koje se održavaju u Hvaru ističemo: – Dane Hvarskog kazališta, književno-znanstvenu i scensku manifestaciju utemeljenu 1974. godine., u organizaciji njegova Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU-a, Književnog kruga Split, Hvarskoga pučkog kazališta i Poglavarstva Grada Hvara. – Prix Marulić – Starim tekstovima u pohode – međunarodni festival igrane i dokumentarne radiodrame, godišnji radijski festival posvećen radiodramskim izvedbama tekstova iz književne baštine pojedinih naroda. – Hvarsko ljeto – koje se sastoji uglavnom od instrumentalnih koncerata, zbornih i klapskih nastupa domaćih i stranih izvođača. Od sportskih manifestacija posebno se ističe Novogodišnja jedriličarska regata.

Vjeronaučna olimpijada učenika osnovnih i srednjih škola, HVAR – 2011.

U gradu djeluju različite kulturne, društvene i športske udruge. U njemu su gradske i komunalne službe, razne županijske službe, manja bolnica, s nekoliko specijalističkih ambulanta, vatrogasni dom i Muzej hvarske baštine. U gradu djeluje i Opservatorij Hvar, koji je ranije bio smješten u tvrđavi izgrađenoj 1811. godine, popularno zvanoj Na Poljun, a nedavno je izmješten u blizinu tvrđave, u dvije nove promatračke jedinice.

ŠKOLA Oltar sv. Prospera u katedrali U Hvaru je djelovala škola za spremanje svećenika, koju je održavao Kaptol, ali postojalo je i komunalno školstvo. Komuna je već od 15. st. raspisivala natječaj i birala učitelja, koji je vrlo često bio svećenik, zbog obrazovanosti. Škola se održavala u različitim prostorima u gradu. Osnovna (građanska) škola je, do izgradnje nove, za ono doba moderne školske zgrade, djelovala u jednoj većoj kući na obali. Danas su za obrazovanje mladih naraštaja u gradu zadužene osnovna i srednja škola, koje su u istoj zgradi, izgrađenoj 1939. g., no nastava se održava u suprotnim smjenama. Škola je locirana u predjelu grada zvanom Lučica. Stara je zgrada imala 14 učionica, na površini od 658 m2. Prošle godine je dovršena dogradnja, s četiri nove prostrane učionice i omanjom sportskom dvoranom. Prosjek učenika je oko 350. Zbog problema vezanih uz organizaciju nastave, sve više se razmišlja o skoroj dogradnji srednje škole na istom predjelu. Srednja škola danas uključuje četiri smjera: opću gimnaziju, turističko-hotelijerski i ugostiteljski – konobar i kuhar. Školu pohađa oko 300 učenika, u dvije škole: središnju u Hvaru i područnu u Jelsi. Ravnatelj osnovne škole je mr. sc. Dušan Kovačić, a srednje Sergio Bracanović. Učenici obiju škola uključeni su u brojne izvanškolske aktivnosti, a postižu visoke rezultate na školskim natjecanjima iz raznih predmeta. Prošle školske godine na Državnom natjecanju iz vjeronauka u Krapinskim Toplicama upravo je hvarska gimnazijska ekipa osvojila prvo mjesto, zbog čega je ove godine Natjecanje u Hvaru.

MARIJA – ISUSOVA I NAŠA MAJKA

ZNAČAJNIJI POVIJESNI SPOMENICI Od značajnijih povijesnih spomenika u Gradu Hvaru osim već spomenute katedrale izdvajamo: – Hvarsko kazalište, jedno od prvih općinskih kazališta u Europi, utemeljeno 1612. g. –

Franjevački samostan, osnovan je 1461. godine. Unutar samostanske tišine i spokoja možete uživati i u samostanskome muzejskom bogatstvu, među kojim se ističe poznata zbirka slika starih majstora.

–

Tvrđava Fortica (Španjola), sagrađena je na brdu iznad staroga dijela grada, sredinom 16. stoljeća.

–

Samostan benediktinki, s crkvom sv. Ivana Krstitelja i Antuna pustinjaka, u starom je dijelu grada, unutar zidina, izgrađen na mjestu kuće pjesnika H. Lucića, u XVII. st. Hvarske benediktinke poznate su po izradi čipke od agave, koja je 2009. unesena na UNESCO-ovu listu svjetske nematerijalne kulturne baštine. Uza samostan je i muzej. – Ostatci dominikanskog samostana i crkve sv. Marka, izgrađena vjerojatno krajem 13. st. Spašeni su samo apsida crkve i zvonik. U prostoru apside nalazi se arheološki muzej, a u prostoru crkve lapidarij. Zbog dotrajalosti i opasnosti od urušavanja, zabranjen je turistički razgled.

Samostar sestara benediktinki

Vjeronaučna olimpijada učenika osnovnih i srednjih škola, HVAR – 2011.

GOTOVO POLA STOLJEĆA S MALIM KONCILOM – MAKOM! • 1966. u ožujku, iz rubrike Vama djeco, koja je izlazila u Glasu Koncila, niče Mali koncil, naročit »cvijet molitve, znanja, igre i prijateljstva«, kako piše u uzglavlju toga dječjeg vjerskoga mjesečnog lista, namijenjena osnovnoškolcima. • 1969. u siječnju Mali koncil dobiva stalne tvrđe korice i naslovnicu u boji. Već u to doba nastaju – do danas trajno zelene, mlade i svježe – omiljene rubrike Pisma iz misija i Mali mozaik dobrote, koje su poticale (i potiču) ne samo da ih se čita, već da ih se »živi«, odnosno da se pročitano pretoči u djela dobrote za bližnje! • 1973. bila je prva Makova vjeronaučna olimpijada, čiji plamen – uz kraće odmore – gori sve do danas, kada je (od 2000. g.) to izvorno Makovo vjeronaučno natjecanje preraslo u službeno školsko natjecanje iz vjeronauka za učenike osnovnih te srednjih škola (od 2005. g.).

OD PRVOG DANA – ISTI

CIL J!

U prvom broju, u ožujku davne 1966. godine, prvi urednici Ma loga koncila ovako su izrazili sve ono što želi ostvariti dječji vjerski list koji uređuju: Veliki Koncil, onaj u Va tikanu, okupio je sve na še bisku pe, ujedinio ih u mislima i odlukama za na predak Crk ve i svijeta. Tako bi i ove male novine, »M ali koncil« htj ele okupiti, ujediniti i oduševiti svu na šu djecu u radu za dobro Crk ve i na roda... Za to ćemo u ovim novinama na stojati da djeca bolje upoznaju svo ju vjeru, da saznaju što je sve Crk va učinila za dobro svijeta, poseb no za dobro na šega naroda, pa da bu du ponosni što se mogu zva ti kršćan ima.

• 1977. Mali koncil uz svoje prvo ime dobiva i popularni nadimak, skraćeni naziv – Mak (od Mali koncil), a u svojem znaku cvijet po kojem je i danas, usprkos stalnu dizajnerskom »dotjerivanju latica«, ostao prepoznatljiv.

• 1987. tajanstveni Blaž počinje odgovarati na pitanja čitatelja, laka i teška, simpatična i problematična…, što traje sve do današnjih dana. MARIJA – ISUSOVA I NAŠA MAJKA

• 1988. u listu se pojavljuje Tribus, koji sljedećih desetak godina »najmakovce«, pod vodstvom tadašnjeg Makova urednika don Luke Depola, vodi na nagradna putovanja u domovini i inozemstvu. • 1990. časopis iz »olovnog tiska« prelazi u ofset tisak, što mu donosi malo više boja i na unutrašnje stranice, a od 1999. list izlazi na glatku i sjajnu papiru, sa svim stranicama u boji. • 1996. makovci se susreću s papom Ivanom Pavlom II. na nagradnom putovanju u Rim, a 2005. do pape Benedikta XVI. dolaze s Makom i pobjednici Vjeronaučnih olimpijada. • 2001. Mak postaje dostupan i na internetskim stranicama (www.glas-koncila.hr/mak), gdje ga se i danas može prolistati i gdje ćete pronaći arhiv njegovih igrokaza, testova i starijih brojeva… Na makovu elektroničku adresu (mak@glas-koncila.hr) počinje stizati sve više pisama i upita makovaca, koja Mak i danas rado prima. • 2006. slaveći 40. rođendan, Mali koncil u posebnom dodatku lista u ožujku donosi svoju »malu povijest«, a u sklopu »proslave« svojim brojnim izdanjima – knjigama, katekizmima, slikovnicama, bojankama, »slagalicama«, plakatima, albumima, kalendarima… – pridodaje i knjigu Vatrene ptice, izbor najboljih priča objavljenih u svih 40 godina Maka. • 2011. Mali koncil – Mak je i dalje uz vas! Iz mjeseca u mjesec poziva vas da na njegovu adresu (Kaptol 8, 10000 Zagreb) šaljete svoju suradnju – likovne i literarne pokušaje, svoja pitanja, odgovore na križaljke, zagonetke i nagradna pitanja… – da budete njegovi najvjerniji suradnici i »vanjski urednici«, njegovi najbolji prijatelji!

Vjeronaučna olimpijada učenika osnovnih i srednjih škola, HVAR – 2011.

POBJEDNICI DRŽAVNOG NATJECANJA OSNOVNE ŠKOLE – OD 2000. GODINE 2000. Krašić (OŠ Blaženog kardinala Alojzija Stepinca) 1. OŠ »Ivan Gundulić« Zagreb (Zagrebačka nadbiskupija) 2. OŠ »Marin Držić« Zagreb (Zagrebačka nadbiskupija) 3. Župa sv. Rok Bibinje (Zadarska nadbiskupija) 2001. Pazin (Pazinski kolegij) 1. OŠ »Mladost« Jakšić (Požeška biskupija) 2. OŠ »Frane Petrić« Cres (Krčka biskupija) 3. OŠ »Marin Držić« Zagreb (Zagrebačka nadbiskupija) 2002. Rijeka — Trsat 1. OŠ »Ivan Gundulić« Zagreb (Zagrebačka nadbiskupija) 2. OŠ »Ravne njive« Split (Splitsko-makarska nadbiskupija) 3. OŠ »Horvati« Zagreb (Zagrebačka nadbiskupija) 2003. Marija Bistrica 1. OŠ »Vladimir Nazor« Sveti Ilija (Varaždinska biskupija) 2. OŠ »Horvati« Zagreb (Zagrebačka nadbiskupija) 3. OŠ »Ljubljanica« Zagreb (Zagrebačka nadbiskupija) 2004. Marija Bistrica 1. OŠ »Smiljevac« Zadar (Zadarska nadbiskupija) 2. OŠ »Dragutin Lerman« Brestovac (Zagrebačka nadbiskupija) 3. OŠ »Skalice« Split (Splitsko-makarska nadbiskupija) 2005. Zadar 1. OŠ »Josip Broz«, Kumrovec (Zagrebačka nadbiskupija) 2.-3. OŠ »Vladimir Nazor«, Sveti Ilija (Varaždinska biskupija) OŠ »Juraj Dalmatinac«, Šibenik (Šibenska biskupija) 2006. Dubrovnik 1. OŠ »Josip Kozarac« Vinkovci (Đakovačka i srijemska biskupija) 2. OŠ »Đuro Deželić« Ivanić Grad (Zagrebačka nadbiskupija) 3. Oš »Vladimir Nazor« Sveti Ilija (Varaždinska biskupija) MARIJA – ISUSOVA I NAŠA MAJKA

2007. Vinkovci 1. OŠ Vladimira Nazora Sveti Ilija (Varaždinska biskupija) 2. OŠ fra Kaje Adžića Pleternica (Požeška biskupija) 3. OŠ Augusta Šenoe Zagreb (Zagrebačka nadbiskupija) 2008. Varaždin 1. OŠ Sućidar, Split (Splitsko-makarska nadbiskupija) 2. OŠ August Šenoa Zagreb (Zagrebačka nadbiskupija) 3. OŠ Josipa Kozarca Vinkovci (Đakovačka i srijemska biskupija) 2009. Split 1. OŠ Sućidar, Split (Splitsko-makarska nadbiskupija) 2. OŠ »Prof. Filip Lukas«, Kaštel Stari (Splitsko-makarska nadbiskupija) 3. OŠ »Smiljevac«, Zadar (Zadarska nadbiskupija) 2010. Krapinske Toplice 1. OŠ Sućidar, Split (Splitsko-makarska nadbiskupija) 2. OŠ »Ivan Mažuranić«, Obrovac Sinjski (Splitsko-makarska nadbiskupija) 3. OŠ »Kamešnica«, Otok (Splitsko-makarska nadbiskupija) 2011. Hvar 1. 2. 3.

Prošlogodišnji pobjednici među osnovcima, ekipa OŠ Sućidar, Split

Vjeronaučna olimpijada učenika osnovnih i srednjih škola, HVAR – 2011.

SREDNJE ŠKOLE 2005. Zadar 1. Gimnazija »Vukovar« Vukovar 2. Srednja škola »Zlatar« Zlatar 3. Gimnazija »Antun Vrančić« Šibenik 2006. Vukovar 1. Gimnazija »Vukovar« Vukovar 2. Nadbiskupska klasična gimnazija »Don Frane Bulić« Split 3. SŠ »Ivanec« Ivanec 2007. Vinkovci 1. Prva gimnazija »Varaždin« Varaždin 2. Gimnazija Petra Preradovića Virovitica 3. Gimnazija »Vukovar« Vukovar 2008. Varaždin 1. Nadbiskupijska klasična gimnazija »Don Frane Bulić« Split 2. Prva sušačka hrvatska gimnazija Rijeka 3. Turističko-ugostiteljska škola Šibenik 2009. Split 1. Srednja škola »Zlatar« Zlatar 2. Nadbiskupijska klasična gimnazija »Don Frane Bulić« Split 3. Gimnazija Čakovec 2010. Krapinske Toplice 1. Srednja škola Hvar, Hvar (Hvarska biskupija) 2. III. Gimnazija Split, Split (Splitsko-makarska nadbiskupija) 3. III. Gimnazija Zagreb, Zagreb (Zagrebačka nadbiskupija) 2011. Hvar 1. 2. 3.

Prošlogodišnji pobjednici među srednjoškolcima, Srednje MARIJA ekipa – ISUSOVA I NAŠA škole MAJKAHvar

Mariji, našoj majci Majko milosrđa, Učiteljice skrivenoga i tihog trpljenja, tebi koja izlaziš u susret nama grješnicima, posvećujemo danas cijelo naše biće i svu našu ljubav. Izručamo ti svoj život i svoj posao, radosti, bolesti i boli. Daj da svi narodi uživaju mir i napredak jer sve što imamo i što jesmo povjeravamo tvojoj brizi, naša Gospođo i Majko. Želimo biti potpuno tvoji i s tobom proći putem potpune vjernosti Isusu Kristu i Njegovoj Crkvi. Molimo te, uvijek nas majčinski uzmi za ruku.

Daruj našim obiteljima milost da onom istom ljubavlju kojom si ti u svom krilu začela Božjega sina, ljube i poštuju život koji započinje. Sveta Djevice Marijo, štiti naše obitelji, da uvijek ostanu ujedinjene. Nado naša, milostivo nas pogledaj i pomozi nam da se ustanemo nakon svojih padova. Zagovaraj nas, Majko, da s Božjim mirom u savjesti, sa srcem oslobođenim zla i mržnje možemo svima nositi pravu radost može i pravii mir m koji nam m dolaze od tvoga Sina, Isusa Kri Krista, Is koji Ocem i Duhom Svetim ko oji s O živi vi i kraljuje u vijeke vjekova. Amen. (papa Ivan Pavao II.)