Ivan Macut
Marija – naša majka
Propovijedi i razmatranja o Blaženoj Djevici Mariji
Ivan Macut MARIJA – NAŠA MAJKA Propovijedi i razmatranja o Blaženoj Djevici Mariji Nakladnik: Glas Koncila, Kaptol 8, Zagreb Tel.: 01/4874 315; faks: 01/4874 319 E-pošta: prodaja@glas-koncila.hr www.glas-koncila.hr Za nakladnika: Mons. Ivan Miklenić Biblioteka: Nedjeljna biblijska poruka. Knjiga 10 Urednica: Anja Kovač Jezični lektor I. dijela: Marina Maganić-Buljan, prof. Jezični lektor II. dijela: Sanja Bago, prof. Grafičko oblikovanje: Blaženka Matić Tisak: Grafika Markulin, Lukavec Tiskano u rujnu 2014. ISBN 978-953-241-435-6 CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 885602.
Ivan Macut
Marija – naša majka Propovijedi i razmatranja o Blaženoj Djevici Mariji
S MARIJOM KROZ LITURGIJSKU GODINU
Predgovor
Predgovor
Premda je štovanje Blažene Djevice Marije i u suvremenim pokoljenjima hrvatskih katolika vrlo živo, prošireno i popularno – što je osobito vidljivo o velim vjerničkim okupljanjima za svetkovinu Uznesenja Marijina ne samo u popularnim marijanskim svetištima, nego i u drugim, osobito marijanskim, crkvama – dojam je da hrvatski duhovni autori premalo prate taj izazov i premalo nude suvremene kvalitetne tekstove koji bi produbljivali zdravo štovanje i nasljedovanje Marije i u osobnom i u društvenom i u crkvenom životu. Upravo s tim izazovom suočio se dr. fra Ivan Macut te je i svojim tekstovima objavljenim u mjesečniku »Mariji« i novim tekstovima, priređenima za ovo izdanje pod naslovom »Marija – naša majka«, ponudio jasan, razumljiv, suvremen teološki i pastoralni govor o Blaženoj Djevici Mariji. Četrnaest predložaka propovijedi za marijanske svetkovine, blagdane te obvezne i neobvezne spomendane, sabrane u prvi dio knjige pod naslovom »S Marijom kroz liturgijsku godinu«, izvrsno može poslužiti ne samo propovjednicima i vjeroučiteljima, nego i vjernicima za bolje i dublje razumijevanje uloge i djela Blažene Djevice Marije u Crkvi Kristovoj i u cjelokupnoj ekonomiji spasenja. Također i trideset i jedno promišljanje, sabrano u II. dio knjige pod nazivom »Razmatranja o Blaženoj Djevici Mariji«, osim što je prikladno za svibanjske i listopadske pobožnosti, pruža čita5
Marija – naša majka Propovijedi i razmatranja o Blaženoj Djevici Mariji
teljima iznimno bogat spektar važnih poruka i poticaja Marijina života i djela za osobni, crkveni i društveni vjernički angažman i rast. Glas Koncila s tim ciljem rado predaje ovu knjigu »Marija – naša majka« čitateljima za duhovno obogaćivanje. Mons. Ivan Miklenić
6
I. dio
S Marijom kroz liturgijsku godinu
S MARIJOM KROZ LITURGIJSKU GODINU
Uvod Svaka knjiga ima svoju povijest nastanka, pa tako i ova, dragi čitatelji, koju držite u ruci. Naime, kroz dvije godine na poticaj glavnog urednika fra Petra Lubine bio sam suradnik u listu Marija gdje sam pisao propovijedi i razmišljanja te obrađivao marijanske svetkovine, blagdane i spomendane. S vremenom obuhvatio sam te obradio i one Marijine blagdane koji su nedostajali, a već objavljene temeljito sam doradio te sam ih odlučio sabrati i objaviti u ovoj knjižici propovijedi o Blaženoj Djevici Mariji. Nakana ove knjige jest pokušati potaknuti vjernike da više razmišljaju o Blaženoj Djevici Mariji kako bi još bolje i temeljitije upoznali i uzljubili njezina Sina Isusa Krista. Naime, kao katolici vjerujemo da se i po Mariji dolazi Kristu (Per Mariam ad Christum). Istina je da Marija, kako nas uči Drugi Vatikanski Sabor: u Svetoj Crkvi zauzima poslije Krista najviše i nama najbliže mjesto (Lumen Gentium, br. 54). Upravo zbog toga, kao najizvrsniji ud Crkve ona nam je primjer kako nasljedovati Krista te kako na najbolji mogući način tražiti i izvršavati volju Božju u svakodnevnom vjerničkom životu. Nadalje, ona je za nas vjernike: znak sigurne nade i utjehe, sve dok ne dođe dan Gospodnji (Lumen Gentium, br. 68). Dragi vjernici, dok budete čitali i razmatrali o otajstvima koja slavimo kroz liturgijsku godinu, a u čijem se središtu nalazi Blažena Djevica Marija, ne smijete nipošto zaboraviti kako je cilj svih tih slavlja dovesti vjernike Kristu jer on je 9
Marija – naša majka Propovijedi i razmatranja o Blaženoj Djevici Mariji
naš jedini Spasitelj i Otkupitelj. Stoga, neka ove propovijedi o Isusovoj i našoj Majci Mariji budu poticaj da još spremnije i odlučnije tražimo i vršimo volju Božju u svom životu. Ukoliko tako bude, onda je ova knjiga ispunila svoj smisao zbog kojega je i objavljena. Dana 16. srpnja 2014., na spomendan Majke Božje Karmelske fra Ivan Macut
10
Svetkovine 1. Marija Bogorodica (1. siječnja) 2. Uznesenje Blažene Djevice Marije – Velika Gospa (15. kolovoza) 3. Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije (8. prosinca)
S MARIJOM KROZ LITURGIJSKU GODINU
Marija Bogorodica
Svetkovine
(1. siječnja – Nova Godina)
Na početku nove građanske godine Crkva nam kao uzor stavlja Mariju Bogorodicu. To je blagdan koji na najbolji i najtočniji način opisuje Marijinu ulogu u povijesti spasenja. Začećem po Duhu Svetom, Marija postaje Majka Sina Božjeg, Majka Isusa Krista te na jedinstven i neponovljiv način sudjeluje u Božjem naumu spasenja cijelog čovječanstva. U Lukinom evanđelju čitamo što se dogodilo kod navještenja. Anđeo Gabrijel govori Mariji: Duh Sveti sići će na te i sila će te Svevišnjeg osjeniti. Zato će to čedo i biti sveto, Sin Božji (Lk 1, 35). Ova tajna utjelovljenja i istina vjere uči nas da su u Isusu Kristu nedjeljivo i nepomiješano sjedinjene u jednoj osobi dvije naravi: božanska i ljudska. Povijest nastanka ove vjerske istine vezana je uz Treći ekumenski sabor Crkve koji se održao 431. god. u Efezu u Maloj Aziji. Zbog čega je bio sazvan ovaj sabor? Carigdradski patrijarh Nestorije nastojao je objasniti i razumski protumačiti Kristovo utjelovljenje te je učio da su u Isusu dvije osobe: čovjek Isus i božanski Logos. Stoga nije dopuštao mogućnost da bi Marija rodila Boga, nego samo čovjeka Isusa. Upravo zbog tog razloga odbijao je Mariju zvati Bogorodica, već ju je nazivao Kristorodica. Ovo učenje koje prenaglašava ljudsku dimenziju Isusa, a umanjuje božansku, naziva se nestorijanstvo. Zbog toga sazvan je opći sabor u Efezu kako bi se riješilo ovo važno vjersko i teološko pitanje. Saborski su oci zaključili kako je Nestorijevo učenje pogrešno te su svečano proglasili vjersku istinu da je Ma13
Marija – naša majka Propovijedi i razmatranja o Blaženoj Djevici Mariji
rija Bogorodica, tj. da je rodila utjelovljenog Sina Božjega. Iako se Marija ne pojavljuje mnogo puta u Novom zavjetu, ipak, prisutna je u nekoliko odlučnih trenutaka Isusova života. Prisutna je kod utjelovljenja čime postaje Bogorodica; stoji uz Isusov križ i pati uz svoga Sina te je prisutna i kod silaska Duha Svetoga nad apostole na dan Pedesetnice. Marija je Isusova Majka, ali ona je i Majka Crkve, odnosno Majka svakog vjernika. Evanđelist Ivan bilježi Isusove riječi s križa u kojima nam Isus daje Mariju za Majku. Od tada je i mi častimo kao našu Majku, kao onu koju nam je Isus ostavio da nas prati i zagovara na ovozemaljskom putovanju prema vječnoj domovini. Isusovim rođenjem počinje novo doba, novo vrijeme u kojemu je Bog na jedinstven način progovorio o sebi u svome Sinu te nam rekao tko je On u sebi i tko je On za nas, ali istovremeno objavio je i duboku istinu o čovjeku. Čovjek jedino uz Boga i s Bogom može postati onakav kakvim ga Bog oduvijek želi. Bez njegove pomoći nikada se ne može do kraja ostvariti u svom čovještvu. Upravo je zbog toga Bog postao čovjek: da nam objavi istinu kako o sebi, tako i o nama samima. Zato Crkva i stavlja ovaj Marijin blagdan na sami početak nove građanske godine kako bismo u njezinu Sinu prepoznali onaj novi početak koji nam Bog uvijek nudi i na koji nas poziva: da se obratimo i živimo po evanđelju. Na početku svake nove godine donosimo odluke za novo razdoblje, razrađujemo planove koje želimo ostvariti, kamo želimo otići, itd. Planiramo barem u grubim crtama cjelokupnu sljedeću godinu. Zar se kao vjernici ne bismo trebali svake godine odlučiti da ćemo biti bolji? Da ćemo živjeti onako kako Bog od nas traži, tj. onako kako 14
S MARIJOM KROZ LITURGIJSKU GODINU
nam je Isus pokazao? Primjer sam vam dao da i vi tako činite (Iv 13, 15), kaže Isus na jednom mjestu u evanđelju. Ukoliko se smatramo vjernicima, ne bi se smjelo dogoditi da svoje planove za sljedeću godinu pravimo bez Boga, da ne računamo s njim i da ne računamo na njegovu pomoć. Nije li to pravi smisao njegova dolaska na svijet? Zar nije Bog postao čovjekom da nas povede pravim putem prema sebi; da nam jednom zauvijek pokaže da nas voli i da želi da budemo njegova djeca? Zar Isus svoje učenike ne zove prijateljima? Upravo zato cijeli je svoj život potrebno trajno usmjeravati prema Bogu i ravnati se prema onome što nam je njegov Sin objavio. Žrtva na križu dovoljan je dokaz koliko nas Bog voli. Nemojmo biti tvrda srca i oglušiti se na raspetu ljubav koja nas poziva na promjenu, da budemo bolji. Zar je Kristova žrtva uzaludna u mom životu? Blažena Djevica Marija svjedoči nam svojim vlastitim primjerom što znači biti poslušno dijete Božje te što znači usmjeravati svoj život prema Bogu. Ona je pristala na Božji plan spasenja i pristala da bude Majka Božja, kako bi sam Bog mogao postati čovjekom. Tim činom Marija ne prestaje ni tražiti niti živjeti po Božjoj volji. Ona ju je svakoga dana tražila i vjerno izvršavala. Nije joj bilo lako, o čemu nam svjedoče i evanđeoski tekstovi, ali Marija ne sumlja u Boga i u njegov plan. Tako i mi, gledajući u primjer Blažene Djevice Marije Bogorodice, posvijestimo sebi da je potrebno biti trajno usmjeren na Boga i biti oni koji će svojim pobožnim i vjerničkim životom doista rađati Boga u ovaj svijet. Bog se i po nama rađa onda kada činimo dobro, kada se odlučujemo biti bolji, kada slijedimo primjere tolikih svetih koji su cijeli svoj život stavili u službu Bogu,
Svetkovine
15
Marija – naša majka Propovijedi i razmatranja o Blaženoj Djevici Mariji
kako bi upravo Bog po njima bio prisutan u svijetu i kako bi se širilo Kraljevstvo nebesko. Svaki novi početak, svaka Nova godina treba nam biti novi poticaj da se odlučimo za Boga, da se odlučimo za dobro i da se trudimo biti bolji. To je pravi put i smisao obraćenja. Na kraju, to je i smisao Božića i svake Nove godine. Naš je zadatak biti svet kao što je svet Otac naš na nebesima. Velik je poziv i zadatak pred nama, ali Isus je vjerovao i vjeruje da mi to možemo ostvariti uz pomoć s neba koju nam po Majčinom zagovoru On nesebično i trajno pruža, ali i po milosti koju dijeli i kojom nas obasipa u svojim svetim sakramentima. Stoga, za ovu Novu godinu odlučimo da ćemo se u godini koja je pred nama barem jedan korak više približiti tom cilju koji nam je Isus ostavio kao zadatak za cijeli naš život, a to je poziv na svetost. Gledajmo i učimo se od Isusove i naše Majke Marije koja je to na savršen način ostvarila i tako nam pokazala da svaki čovjek, ukoliko duboko vjeruje i preda se do kraja Bogu, može uz njegovu pomoć biti svet. Amen.
16
S MARIJOM KROZ LITURGIJSKU GODINU
Uznesenje Blažene Djevice Marije – Velika Gospa
Svetkovine
(15. kolovoza) Svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije ili Velika Gospa slavi se na isti datum svake godine, 15. kolovoza, te izražava našu vjeru da je Blažena Djevica Marija dušom i tijelom uznesena u nebesku slavu. Ovo je vjerovanje u Crkvi prisutno već od samih početaka kršćanstva, ali kao službena dogma proglašeno je i svim vjernicima stavljeno kao obavezatna za vjerovanje u prošlom stoljeću, točnije 1. studenoga 1950. god. Papa Pijo XII. u svojoj buli kojom je proglasio ovu dogmu jasno između ostaloga kaže: Napokon je Bezgrešna Djevica, sačuvana čista od svake ljage istočnoga grijeha, ispunivši tijek zemaljskog života, s dušom i tijelom bila uznesena u nebesku slavu. Koji je, dakle, sadržaj ove Marijanske dogme? Ova dogma govori o tome kako je Blaženu Djevicu Mariju zbog predviđenih zasluga svoga Sina Isusa Krista, Bog na koncu njezina ovozemaljskog proputovanja dušom i tijelom uznio na nebo. Nadalje, potrebno je istaknuti kako ovo Marijino uznesenje dušom i tijelom na nebo ne znači ujedno i njezino uskrsnuće jer prema našoj vjeri jedino je Krist uskrsnuo, a svi ostali uskrsnut će u Posljednji dan kada Krist ponovno dođe u slavi. Ovo Božje djelo Marijina uznesenja dušom i tijelom na nebo, možemo reći, zapravo je kruna svega onoga što je Marija doživjela u ovozemaljskom životu jer, kao što znamo, Bog ju je obdario mnogim milostima, ali te milosti nisu bile bez Marijine aktivne suradnje. Nije Marija samo pri17
Marija – naša majka Propovijedi i razmatranja o Blaženoj Djevici Mariji
mala Božje milosti i bila pasivna, nego je aktivno i odgovorila i prihvatila Božju milost, ali i sama kao vjernica rasla u vjeri, trudila se iz dana u dan vršiti volju Božju i činila sve kako bi što više svojim životom ugodila Bogu. Marija je, s jedne strane, obasuta velikim Božjim milostima, ali, s druge strane, Marija nije bila ni ohola niti je očekivala od Boga nekakve posebne povlastice nego je kao ponizna službenica Gospodnja surađivala s tim milostima, umnažala talente koje joj je Bog dao i tako služila svome Bogu. Zbog svega onoga što je Bog po Mariji učinio za ovaj svijet, te zbog Marijine ponizne vjere i trajne spremnosti da se odazove Božjem planu spasenja i zbog toga što je trajno s njim surađivala, Bog ju je nagradio konačnom nagradom: bila je uznesena u nebo. Njezino tijelo, budući da je u njoj devet mjeseci prebivao Sin Božji, nije dolikovalo da bude pokopano i da se raspadne u zemlji. Blažena Djevica Marija zaslužila je da bude, kako vjerujemo i kako svečano ispovijedamo, i dušom, ali i svojim tijelom, uznesena u nebesku slavu i da kao takva prebiva u zajedništvu sa svima svetima u slavi nebeskog Presvetog Trojstva. Ovo je veliko otajstvo naše vjere i potrebno je da o njemu češće promišljamo i pokušavamo izvući pouku za svoj svakodnevni vjernički život. Koja je poruka ove svetkovine? Poruka zasigurno ima više, ali vjerujem da u ovom svijetu u kojem se tijelo sve manje i manje cijeni, tj. u kulturi u kojoj tijelo služi samo za zabavu, za zadovoljavanje svojih potreba te na kraju više i nema nekakve dublje vrijednosti, kršćani bi gledajući upravo u primjer Blažene Djevice Marije i dogmatsku istinu vjere da je ona dušom, ali i tijelom uznesena u nebo, trebali više cijeniti tijelo jer je, na koncu, tijelo stožer našega spasenja, 18
MARIJA - NAŠA MAJKA
Pogovor Izreka De Maria numquam satis! – O Mariji nikad dosta! pripisuje se sv. Bernardu, kojega je crkvena tradicija, zbog ljepote njegovih govora o Mariji, prozvala »Marijinim trubadurom«, a zbog tečnosti govora, ljepote stila i izričaja kojim je oblikovao svoj teološki nauk prozvan je »Medotečni učitelj – Doctor Mellifluus«. S njegovom izrekom o potrebi trajnog govora o Mariji zasigurno se danas ne bi složili brojni kršćani. Nažalost i brojni katolici, pod utjecajem površnih informacija i znanja o Mariji, prestaju častiti Mariju te se utjecati njezinu majčinskom zagovoru. Ipak Marijina tisućljetna prisutnost u Katoličkoj Crkvi, u životu vjernog puka, u spisima vrhunskih teologa i crkvenog Učiteljstva, a još više u životu Božjih ugodnika, svjedoči kako se o Mariji ne samo može, nego i treba govoriti. I to neprestano! Za taj potrebni, stalni govor o Mariji u životu Crkve i pojedinih vjernika više je razloga: teološko-kristoloških, antropoloških i eklezioloških. S teološke točke gledišta, promatrajući Mariju, otkrivamo i bolje shvaćamo istinsku sliku Božju, shvaćamo kako je Bog Bog živih ljudi, a ne stvari, kako je Bogu toliko stalo do ljudi da je odlučio po jednoj Ženi postati čovjekom, jednim od nas. Marija uistinu, kao nitko prije nje, otkriva kakav je Bog koji se objavljuje i po njoj čovječanstvu dariva. Promatrajući Mariju, po kojoj Bog ulazi u našu povijest, shvaćamo kako je Bogu stalo do ljudske povijesti, do ljudskih događaja, kako je ljudska povijest prostor milosnog Božjeg djelovanja. Marija nam otkriva kako nam je Bog toliku blizu da je, po njoj, postao Emanuel – s nama Bog. Marija postaje susretište neba i zemlje, Božje milosti i ljudske slobode, 203
Marija – naša majka Propovijedi i razmatranja o Blaženoj Djevici Mariji
odabrano Božje prebivalište na zemlji; vrata nebeska i zemaljska. S antropološke točke gledišta Marija se predstavlja kao ključ razumijevanja tajne zvane »Čovjek«. U svome otajstvu bezgrešno začete ona osvjetljava praroditelje prije pada, u njihovu milosnog, prijateljskom zajedništvu sa svoji Stvoriteljem. U svome otajstvu na nebo uznesene Marija osvjetljava ono što ćemo svi postati po našem konačnom dovršenju koje se će ostvariti u uskrsnuću u posljednji dan. No, Marija se, kao susretište Božje milosti i ljudske slobode, predstavlja kao savršena vjernica, kao ona koja je uvijek iznova na Božje planove znala odgovarati vlastitim predanjem, vlastitim »da«. Za Mariju vjerovati nije drugo doli se posve Bogu predati, posve u Boga imati povjerenja, čak i onda kad se putovi čine teški i neprolazni, kao što je bio Križ put koji je vodio do Kalvarije i smrti ljubljenog Sina. I tada Marija izgovara vlastiti »da«, vlastito predanje Božjim planovima. I baš pod križem Mariji će biti otkriven njezin najdublji identitet, identitet One koja je pozvana biti majkom Kristove braće i sestara. A to nas dovodi do ekleziološkog pogleda na Mariju, tj. do odnosa Marije s Crkvom. Marija je ostvarena Crkva; Marija je ono što je Crkva uvijek iznova pozvana postajati i biti. Božjim odabranjem Marija je na najizvrsniji način postala Božje prebivalište na zemlji. A to je ujedno i Crkva pozvana postati; to je njezino najdublje zvanje i poslanje: postati Božje prebivalište na zemlji; zemlji, tj. čovječanstvu darovati Boga; baš poput Marije. Marija otkriva Crkvi njezin najdublji identitet te je čuva da se ne pretvori u neosobnu instituciju, u organizaciju koja se samodostatna društvena tvorevina.
204
MARIJA - NAŠA MAJKA Pogovor
*** Knjiga fra Ivana Macuta, Marija – naša majka s prvim dijelom S Marijom kroz liturgijsku godinu i s drugim dijelom Razmatranja o Blaženoj Djevici Mariji, kroz niz od četrnaest propovijedi i trideset i jedno razmatranje nudi uvid u otajstva Marijina života i poslanja. Riječ je o propovijedima i razmatranjima koja se temelje na riječi Božjoj što je preduvjet da budu teološki ispravna i zdrava. Naime, Mariji ne treba pridavati što joj ne pripada, ali joj ni oduzimati što joj je od Boga darovano. Marijina sva veličina, ističe autor, dolazi od njezina Gospodina, koga ona želi veličati svom dušom. Razmatranja su, očito, nastala prigodničarski pa se mogu čitati zasebno, tj. ne moraju se čitati po redu, nego ovisno o godišnjem liturgijskom vremenu ili nutarnjem raspoloženju čitatelja. No, ipak se je autor potrudio iznijeti sva najvažnija otajstva Majke Božje, nastojeći ne ići previše u povijesnu stranu, nego s pravom pokušavajući primijeniti govor duhovnim i vjerskim potrebama današnjih čitatelja. Zato je o ova knjiga dobrodošla na hrvatskom govornom području, a osobito će razveseliti one koji rado čitaju tekstove posvećene Majci Božjoj, tim više što je napisana jasnim i razumljivim jezikom, tečnim stilom, a istodobno s potrebnom teološkom ozbiljnošću i dubinom.
Mladen Parlov
205
RAZMATRANJA O BLAŽENOJ DJEVICI MARIJI
SADRŽAJ Predgovor...............................................................5 I. dio: S MARIJOM KROZ LITURGIJSKU GODINU.............7 Uvod....................................................................9 SVETKOVINE.......................................................11 Marija Bogorodica.............................................13 Uznesenje Blažene Djevice Marije – Velika Gospa..................................................17 Bezgrešno Začeće Blažene Djevice Marije......................................21 BLAGDANI............................................................25 Rođenje Blažene Djevice Marije – Mala Gospa...27 Pohođenje Blažene Djevice Marije.....................31 OBVEZNI SPOMENDANI.......................................35 Blažena Djevica Marija – Gospa od Anđela................................................37 Spomen Blažene Djevice Marije Kraljice................41 Spomen Blažene Djevice Marije Žalosne................45 Spomen Blažene Djevice Marije od svete Krunice...................................................49 Prikazanje Blažene Djevice Marije – Gospa od Zdravlja..............................................53 NEOBAVEZNI SPOMENDANI................................57 Gospa Lurdska.....................................................59 Bezgrešno Srce Marijino........................................63 Spomen Majke Božje Karmelske............................67 Posveta Bazilike Majke Božje Velike...................................................................71 II. dio: Razmatranja o Blaženoj Djevici Mariji....75 Uvod.................................................................77 Sv. Josip (Radnik) – zaručnik Blažene Djevice Marije......................................79 207
Marija – naša majka Propovijedi i razmatranja o Blaženoj Djevici Mariji
Marija na Isusovom križnom putu....................83 Blažena Djevica Marija – uzor molitve...............87 Marija u zajedništvu s apostolima.....................91 Marija – Kraljica mira.......................................95 Svetac svega svijeta i Marija..............................99 Marija u vremenu iščekivanja......................... 103 Marija u Kani Galilejskoj – Marija posrednica........................................ 107 Marija pod križem........................................... 111 Uskrsna vjera................................................. 115 Marijina vjera................................................. 119 Marija u Novom zavjetu.................................. 123 Marija s Josipom i Isusom u Hramu – Prikazanje Gospodinovo............................... 127 Marija – naša Majka....................................... 131 Marija – Majka Crkve...................................... 135 Marija – nova Eva........................................... 139 Marijin Veliča I............................................... 143 Marijin Veliča II.............................................. 147 Marijin Veliča III............................................. 151 Marijin Veliča IV............................................. 155 Marija i ukazanja............................................ 159 Marija Pomoćnica........................................... 163 Franjina pobožnost Blaženoj Djevici Mariji...... 167 Marija – žena.................................................. 171 Razmišljanje o molitvi Zdravo Kraljice I........... 175 Razmišljanje o molitvi Zdravo Kraljice II.......... 179 Razmišljanje o molitvi Zdravo Kraljice III......... 183 Marija i pohod triju kraljeva............................ 187 Navještenje Gospodinovo – Radosna vijest za cijeli svijet........................ 191 Marijina patnja............................................... 195 Marijino djevičanstvo – znak današnjem svijetu................................ 199 Pogovor...............................................................203
208