Dok nam je putem otkrivao Pisma by Glas Koncila

Matija Matičić »DOK NAM JE PUTEM OTKRIVAO PISMA«

Matija Matičić »Dok nam je putem otkrivao Pisma« Nedjeljna evanđelja - svezak I. - liturgijska godina A Glas Koncila, Zagreb, 2018. Nakladnik: Glas Koncila, Kaptol 8, Zagreb Tel.: 01/4874 315; faks: 01/4874 319 E-pošta: prodaja@glas-koncila.hr • www.glas-koncila.hr Za nakladnika: Ivan Miklenić Biblioteka: Nedjeljna biblijska poruka, knjiga 11 Recenzenti: mons. dr. sc. Mato Zovkić p. Mirko Nikolić DI Lektura: doc. dr. sc. Mihaela Matešić Grafičko oblikovanje: Tomislav Kučko, Dragica Šantić Tisak: Denona d.o.o., Zagreb Tiskano u svibnju 2018. Biblijski tekstovi preuzeti iz: Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta, © Kršćanska sadašnjost d.o.o., Zagreb, 2008. ISBN 978-953-241-558-2 CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 000995924.

MATIJA MATIČIĆ

»Dok nam je putem otkrivao Pisma« Nedjeljna evanđelja - svezak I.

LITURGIJSKA GODINA

A Zagreb, 2018.

O 380. obljetnici polaganja kamena temeljca za katedralu sv. Vida na slavu Bogu i na čast Gospi od Čudesa u Oštarijama, sv. Benediktu i Blaženom Alojziju Stepincu i posebnu zahvalu papi u miru Benediktu XVI. za sva pisana djela koja su me potaknula na stvaranje ovih propovijedi Knjigu posvećujem dragim roditeljima, pokojnom ocu Miodragu i majci Marijani, zahvalan Bogu na daru vjere i poziva te njima za roditeljsku ljubav, brigu i odgoj, nadbiskupu Ivanu koji mi je bio prvi rektor i profesor na bogosloviji i teologiji u Rijeci, koji mi je prenio dar svećeništva Isusa Krista svetim ređenjem i koji me uz moju majku svakodnevno ohrabruje i potiče primjerom vjere, ljudske dobrote i služenja, duhovniku benediktincu opatu Christopheru zahvalan za duhovno vodstvo, katedralnoj suradnici Danili za svakodnevnu pomoć i kolegici iz Ordinarijata Kseniji za veliku pomoć i poticaj oko ove knjige propovijedi. Hvala mojoj obitelji, bakama i djedovima za podršku, hvala župljanima i suradnicima u župi sv. Nikole biskupa na Krnjevu te zajednici vjernika i suradnicima u katedrali sv. Vida, svećenicima, časnim sestrama, vjeroučiteljima i svim dragim prijateljima i dobročiniteljima za veliku podršku i pomoć. Bog najbolje zna koliko ih je i koji su i neka ih obilno nagradi.

SADRŽAJ PREDGOVOR .........................................................................11 BOŽIĆNO VRIJEME ............................................................... 15

Prva nedjelja došašća ........................................................................ 15 Druga nedjelja došašća .....................................................................20 Treća nedjelja došašća ......................................................................24 Četvrta nedjelja došašća ..................................................................28 Božić – Rođenje Gospodnje ..............................................................31 Sveta obitelj Isusa, Marije i Josipa ...................................................34 Druga nedjelja po Božiću .................................................................38 Bogojavljenje – Sveta tri kralja.........................................................42 Krštenje Gospodinovo ..................................................................... 47 VAZMENO VRIJEME ..............................................................51

Prva korizmena nedjelja ....................................................................51 Druga korizmena nedjelja ................................................................56 Treća korizmena nedjelja ..................................................................60 Četvrta korizmena nedjelja .............................................................. 67 Peta korizmena nedjelja ....................................................................73 Nedjelja Muke Gospodnje ...............................................................79 Uskrsnuće Gospodinovo ..................................................................89 Druga vazmena nedjelja ...................................................................94 Matija Matičić LITURGIJSKA GODINA A

Treća vazmena nedjelja .....................................................................98 Četvrta vazmena – Nedjelja Dobrog pastira ..............................103 Peta vazmena nedjelja ..................................................................... 107 Šesta vazmena nedjelja .....................................................................111 Sedma vazmena nedjelja ................................................................ 115 Duhovi – Nedjelja Pedesetnice......................................................120 VRIJEME KROZ GODINU..................................................... 124

Druga nedjelja kroz godinu ..........................................................124 Treća nedjelja kroz godinu ............................................................128 Četvrta nedjelja kroz godinu ........................................................133 Peta nedjelja kroz godinu ..............................................................139 Šesta nedjelja kroz godinu .............................................................142 Sedma nedjelja kroz godinu .........................................................146 Osma nedjelja kroz godinu ...........................................................149 Deveta nedjelja kroz godinu .........................................................154 Deseta nedjelja kroz godinu ..........................................................158 Jedanaesta nedjelja kroz godinu ...................................................162 Dvanaesta nedjelja kroz godinu ....................................................166 Trinaesta nedjelja kroz godinu .....................................................170 Četrnaesta nedjelja kroz godinu ..................................................173 Petnaesta nedjelja kroz godinu ..................................................... 177 Šesnaesta nedjelja kroz godinu .....................................................182 Sedamnaesta nedjelja kroz godinu ..............................................186 Osamnaesta nedjelja kroz godinu ...............................................190 Devetnaesta nedjelja kroz godinu ................................................194 8

LITURGIJSKA GODINA A Matija Matičić

Dvadeseta nedjelja kroz godinu ...................................................198 Dvadeset i prva nedjelja kroz godinu ..........................................202 Dvadeset i druga nedjelja kroz godinu .......................................206 Dvadeset i treća nedjelja kroz godinu .........................................210 Dvadeset i četvrta nedjelja kroz godinu .....................................215 Dvadeset i peta nedjelja kroz godinu .......................................... 218 Dvadeset i šesta nedjelja kroz godinu .........................................222 Dvadeset i sedma nedjelja kroz godinu .......................................226 Dvadeset i osma nedjelja kroz godinu .........................................230 Dvadeset i deveta nedjelja kroz godinu .......................................232 Trideseta nedjelja kroz godinu ......................................................235 Trideset i prva nedjelja kroz godinu – Dušni dan ..................... 237 Trideset i druga nedjelja kroz godinu – Posveta Lateranske bazilike ........................................................ 241 Trideset i treća nedjelja kroz godinu ............................................245 Nedjelja Krista Kralja .....................................................................250 SVETKOVINE KROZ GODINU .............................................. 255

Uzvišenje Svetoga Križa .................................................................255 Sveti Petar i Pavao ...........................................................................259 Svetkovina Presvetoga Trojstva ....................................................264 Kreativno razmišljanje ponuđeno sudionicima župne liturgije ............................................. 269 Opatova riječ… ................................................................. 275 Pogovor.............................................................................. 279

Matija Matičić LITURGIJSKA GODINA A

PREDGOVOR

ragi prijatelji Riječi Božje, Riječ evanđelje (grč. εὐαγγέλιον) prevodimo doslovno riječima dobra ili radosna vijest. Ta se riječ u vrijeme nastanka evanđelja koristila i za nagradu koja se davala onome tko je donosio neku dobru vijest i za zahvalu koja se davala Bogu kada bi se čula neka dobra vijest te označava dobru poruku, ali i sadržaj dobre poruke. Isus je propovijedao Evanđelje Božje, čitamo u Markovu evanđelju (Mk 1, 14), dakle Isus je tumačio Riječ Božju. Za Isusa je ta Radosna vijest bila vijest o Kraljevstvu nebeskom, a za Njegove sljedbenike Nebesko kraljevstvo u Isusu, što čini sadržaj navještaja. Crkva priznaje četiri Evanđelja kao Bogom nadahnuta i Evanđelja su jedinstven književni rod, ali primarno su svjedočanstva vjere prvih učenika u Uskrsloga Gospodina. Još kao dijete pitao sam se zašto su bila potrebna baš četiri teksta o istim događajima? I shvatio sam tada da je svjedočanstvo vjerodostojnije ako postoji više svjedoka, koji se slažu u bitnim stvarima. Ova četvorica su svjedoci žive vjere u Krista, na četiri različita geografska područja i četiri različita kulturalna okruženja; u Palestini, Maloj Aziji, Grčkoj i Italiji, a nastaju od šezdesetih do osamdesetih godina prvoga stoljeća i nepobitno se slažu u svemu važnom. Zanimljivo je da simboli evanđelista dolaze iz Knjige Matija Matičić LITURGIJSKA GODINA A

Otkrivenja, koja preuzima uvodno proroštvo iz Knjige proroka Ezekiela gdje se u viđenju spominje nebesko prijestolje i četiri bića ili četiri autentična glasnika koji komuniciraju s okruženjem. Ta četiri glasnika ili anđela imaju četiri lica: jedan ima lice orla, drugi čovječje, treći ima lice junca, a četvrti lice lava. Evanđelistima su dodijeljeni simboli prema počecima odnosno uvodnim događanjima u Evanđeljima. Od 2008. godine, dakle punih 10 godina, posjećujem svake godine Svetu Zemlju i ono što me uvijek iznova oduševi na tim svetim mjestima gdje naviještamo i tumačimo tekstove jest da Evanđelja nisu apsolutno ni po čemu ljudska mudrost – naprotiv, u njima svaki put doživim i osjetim Duhom Svetim nadahnutu živu Riječ. Naš Učitelj nije računao sa svojom retorikom, nego s nama ljudima i nama se služi koliko mu to dopustimo. Nije samo ostavio svoja sabrana djela Isusa Krista, ostavio je Zajednicu učenika odnosno nas – živu Crkvu. I razmišljajući kakvo je povjerenje Gospodin imao u nas i što nam sve povjerava odlučio sam se za vrijeme desetogodišnjega župničkog služenja u prvoj povjerenoj mi župi sv. Nikole biskupa na Krnjevu u Rijeci sve izrečene propovijedi pripremiti u ovu knjigu homilija prema nedjeljnim Evanđeljima, a u posljednje tri godine otkad sam rektor katedrale sv. Vida i dodatak s naglaskom na otvorenost kroz međureligijski dijalog sa Židovima i Muslimanima te prema drugim kršćanskim zajednicama kroz ekumensko djelovanje. Također, poseban poticaj dala mi je Euharistijska godina u našoj Riječkoj nadbiskupiji, jer sam kroz odbor i službu koordinatora nadbiskupijskog pastorala, a poslije kao biskupski vikar, mogao dobiti na našim župama uvid u važnost dostojanstvenog slavlja Euharistije i tumačenja Riječi. Zahvalan sam Onome koji me pozvao otkad sam zaređen za sve12

LITURGIJSKA GODINA A Matija Matičić

ćenika da mi nije ni jedan dan prošao bez odslužene Svete Mise i kratke propovijedi povjerenoj mi zajednici. Lomiti živu Riječ i njome se hraniti i lomiti živi Kruh i blagovati ga – nema veće radosti ni izvora snage za Kristova svećenika. Vjerujem da će svaki čitatelj ovih homilija prema nedjeljnim Evanđeljima još dublje i više doživjeti svjedočanstvo i opis kako su tadašnji prvi učenici i kršćani doživljavali Isusa, kakvu su živu vjeru imali u Isusa uz ovaj moj mali homiletski doprinos. Matija

Matija Matičić LITURGIJSKA GODINA A

LITURGIJSKA GODINA A Matija Matičić

PRVA NEDJELJA DOŠAŠĆA

BOŽIĆNO VRIJEME Prva nedjelja došašća Čitanje svetog Evanđelja po Mateju (Mt 24,37-44):

»Kao u dane Noine, tako će biti i Dolazak Sina Čovječjega. Kao što su u dane one – prije potopa – jeli i pili, ženili se i udavali do dana kad Noa uđe u korablju i ništa nisu ni slutili dok ne dođe potop i sve odnije – tako će biti i Dolazak Sina Čovječjega. Dvojica će tada biti u polju: jedan će se uzeti, drugi ostaviti. Dvije će mljeti u mlinu: jedna će se uzeti, druga ostaviti. Bdijte dakle jer ne znate u koji dan Gospodin vaš dolazi. A ovo znajte: kad bi domaćin znao o kojoj straži kradljivac dolazi, bdio bi i ne bi dopustio potkopati kuće. Zato i vi budite pripravni jer u čas kad i ne mislite Sin Čovječji dolazi.«

prvom nedjeljom došašća započela je nova liturgijska godina. Iako se ne poklapa s početkom civilne godine, ona svojim sadržajima obogaćuje i daje smisao svakom dijelu svjetovne godine. Crkva u razdoblju došašća razmatra evanđelje po svetom Mateju. Matejevo nam evanđelje vrlo cjelovito iznosi Isusov nauk i njegov govor o kraljevstvu nebeskom. A upravo to tema je došašća – obraćenje i prihvaćanje kraljevstva nebeskog. Matejevo evanđelje, koje je duboko ukorijenjeno u judeokršćanstvu, ističe novost Isusova nauka koji novim Zakonom ljubavi ispunja cjelokupni židovski zakon. Božja ljubav prema grešnom čovjeku i darovana milost obraćenja glavne su tematske misli Matejeva evanđelja. U tom smislu trebamo promatrati i današMatija Matičić LITURGIJSKA GODINA A

PRVA NEDJELJA DOŠAŠĆA

nje evanđelje koje govori o ponovnom dolasku Sina Čovječjega u svijet. Pisac ovoga evanđeoskog teksta povezuje svršetak ljudske povijesti te početak nove stvarnosti života s Bogom s prijelomnim događajem koji se zbio u Noino vrijeme. Knjiga Postanka svjedoči nam da se zemlja u Božjim očima iskvarila i napunila nepravdom (usp. Post 7, 11), zbog čega je Bog odlučio napraviti rez i uništiti »sve u čemu ima dah života« (Pos 7, 17e). Ali On ipak ne uništava sve, nego sklapa Savez s pravednim Noom te zajedno s njime od svih živih bića ostavlja na životu po dvoje, muško i žensko (usp. Post 7, 18-21). Ljudi Noina vremena nisu znali što ih čeka jer su se svojim grijesima udaljili od Boga i tako izgubili kontakt s Njime, ali i sa samim sobom. Bili su nesposobni uvidjeti vlastitu propast i propast svijeta u kojemu su živjeli. No, Božja se pravednost očitovala u milosti da, posredstvom pravednoga Noe, udijeli svijetu mogućnost ponovnoga spasenja. Milost spasenja ne dolazi od čovjekove inicijative, što je vidljivo iz primjera Noina vremena, u kojemu ljudi nisu ni slutili što ih čeka, a kamoli da su osjećali potrebu spasenja. No, Bog je darovao milost spasenja zbog onih koji su mu ostali vjerni, poput bogobojaznoga Noe. Mnogi biblijski primjeri govore u prilog tomu da Bog spašava zajednicu ako je u njoj i jedan pravednik, jer On želi da se svi ljudi spase. Zato je poslao svojega Sina Jedinorođenca u svijet da nitko ne bi doživio ono što su doživjeli Noini suvremenici. A propast je moguća i stvarna na osobnom i kolektivnom planu. Evanđelje nas upozorava: »Bdijte jer ne znate u koji dan Gospodin vaš dolazi. (…) budite pripravni jer u čas kad i ne mislite Sin Čovječji dolazi.« Ivan Krstitelj naviještao je Isusov dolazak u svijet riječima: »Obratite se jer približilo se kraljevstvo nebesko!« Uočavamo da je poziv na obraćenje, odnosno na pripravnost dušom 16

LITURGIJSKA GODINA A Matija Matičić

KREATIVNO RAZMIŠLJANJE PONUĐENO SUDIONICIMA ŽUPNE LITURGIJE

Kreativno razmišljanje ponuđeno sudionicima župne liturgije Recenzija

ons. mr. sc. Matija Matičić rodio se 1981. u Ogulinu, gdje je završio gimnaziju 1999. godine. Filozofiju i teologiju studirao je i diplomirao 2004. u Rijeci, za svećenika Riječke nadbiskupije zaređen je 2005. Godinu dana obavljao je službu župnog vikara u župi sv. Mateja na Viškovu, zatim je deset godina bio župnik u Župi sv. Nikole biskupa na Krnjevu u Rijeci. Također, 12 godina predavao je vjeronauk u Gimnaziji A. Mohorovičića u Rijeci i deset godina bio je voditelj Ureda za mlade Riječke nadbiskupije. Od 2011. biskupski je vikar za pastoral, a nadbiskup mons. dr. Ivan Devčić uveo ga je uz to 15. rujna 2015. u službu rektora riječke katedrale sv. Vida te 14. lipnja 2016. u službu monsinjora i začasnoga kanonika stolnoga riječkoga kaptola. Na sv. Benedikta, 11. srpnja 2016. postao je oblat benediktinskoga olivetanskog samostana u Lendinari u Italiji. U rujnu 2017. imenovan je povjerenikom za ekumenizam i dijalog Riječke nadbiskupije, a u travnju 2018. imenovan je članom Vijeća HBK za ekumenizam i dijalog. Član je zbora savjetnika, prezbiterskog vijeća i nadbiskupijskoga pastoralnog vijeća. Na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije „Dag Hammarskjöld“ u Zagrebu postao je stručni specijalist međunarodnih odnosa i diplomacije (master of 269

KREATIVNO RAZMIŠLJANJE PONUĐENO SUDIONICIMA ŽUPNE LITURGIJE

art) u ožujku 2014. s temom „Pregovori Izraela i Palestine od 1991. do 2013.“ s posebnim naglaskom na međureligijski dijalog, a u travnju 2018. na Sveučilištu UAE na engleskom jeziku postigao je znanstveni magisterij na temu „Međureligijski dijalog u službi međunarodnih odnosa i diplomacije“ s naglaskom na države Bliskog istoka i Perzijskog zaljeva. Diplomatsku praksu obavljao je pod vodstvom mentora veleposlanika Pjera Šimunovića u veleposlanstvu Republike Hrvatske u Izraelu i u Nuncijaturi (veleposlanstvu Vatikana) u Kuvajtu pod vodstvom mentora nadbiskupa mons. dr. Petra Rajiča, tada papinskog nuncija u Kuvajtu, Bahreinu, UAE-u, Kataru i apostolskom delegatu u Omanu, Jemenu i Saudijskoj Arabiji. Služi se izvrsno engleskim, njemačkim i talijanskim jezikom te znanjem za komunikaciju hebrejskim i španjolskim jezikom. Uz svećeničke službe u svojoj nadbiskupiji vanjski je suradnik veleposlanstva Republike Hrvatske u Izraelu za međureligijski dijalog i pitanja holokausta te asistent u nastavi i istraživanju na katedri međunarodnog prava na kolegiju „Manjine u međunarodnim odnosima“ na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije „Dag Hammarskjöld“ u Zagrebu. U ovoj knjizi nudi pastoralnim svećenicima i vjeroučiteljima nedjeljne homilije kroz liturgijsku godinu A, B, C koje je držao u župama i crkvama svojega svećeničkog služenja. Građa je složena tako da na početku svake homilije navodi puni tekst evanđelja za dotičnu nedjelju ili svetkovinu, i to kosim slovima, tako da se čitatelji mogu stalno vraćati na tekst evanđelja, koji je važniji od propovjednikova izlaganja. U pojedinoj homiliji obrađuje jednu ili nekoliko izreka iz evanđelja s osjećajem za duhovno stanje i dileme vjernika koji sudjeluju na župskoj liturgiji. U tom smislu ponekad se ljuti na pojedince i skupine koji nedjeljom odlaze na 270

KREATIVNO RAZMIŠLJANJE PONUĐENO SUDIONICIMA ŽUPNE LITURGIJE

karizmatske susrete i seminare, a zanemaruju uključivati se redovito u euharistiju kojom se Crkva izgrađuje u pojedinoj župi i biskupiji. Često se vraća na temu ljubavi prema Bogu i bližnjemu, u kojoj vidi srž kršćanske etike i potkrepljuje je citatima iz evanđelja te Ivanovih i Pavlovih poslanica. Također često i rado spominje obraćenje vezano uz sakramente kršćanske inicijacije te naglašava da je obraćenje proces koji traje cijeli život. On poznaje duhovne i idejne ponude kojima bivaju zasipani vjernici, ali ne vidi potrebu jadikovanja ili distanciranja od svijeta, nego potiče na aktivno uključivanje u građansko društvo koje mi kao različiti možemo mijenjati na bolje. Mi hrvatski bibličari koji smo napisali komentare misnih čitanja prema odredbama Drugoga vatikanskog sabora (Ivan Dugandžić, Bonaventura Duda, Adalbert Rebić, Celestin Tomić, Mato Zovkić i dr.) bili smo u grču između značenja pojedine zgode ili izreke Svetoga pisma u povijesnom kontekstu i primjene na današnje sudionike liturgije. Naš je autor odabrao vjernost današnjim sudionicima liturgije, jer nije mogao utkivati u dragocjenih desetak minuta homilije podatke koji bi sabranu zajednicu opterećivali. M. Matičić svjestan je da oni kojima predvodi nedjeljno liturgijsko slavlje žive u mjestima gdje susreću kršćane koji nisu katolici te muslimane i židove. On tako izgrađuje katolički identitet sudionika župske nedjeljne mise da u njihovim srcima ostavi prostor za drugačije. To je pastoralno provođenje smjernica Drugoga vatikanskog sabora o dijalogu s kršćanima drugih konfesija, s pripadnicima naroda Isusova, s muslimanima i drugim pripadnicima nekršćanskih religija. A poznato je da se upravo židovski teolozi žale kako nauk Sabora presporo dopire do propovjednika 271

KREATIVNO RAZMIŠLJANJE PONUĐENO SUDIONICIMA ŽUPNE LITURGIJE

i vjeroučitelja. To svojstvo daje njegovoj zbirci homilija posebnu aktualnost. Navodim nekoliko dragocjenih bisera iz Matičićeve primjene evanđelja na obiteljske, duhovne i socijalne prilike današnjih slavitelja župne liturgije. Tumačeći evanđelje na Bogojavljenje u godini A, on ističe da postoji zdrava i grešna znatiželja. Isusovo krštenje, kao događaj predstavljanja na početku mesijanskog djelovanja, povezuje sa sakramentom krštenja i tumači kako umakanjem ruke u blagoslovljenu vodu u crkvi obnavljamo vlastito krštenje. Na četvrtu korizmenu nedjelju, tumačeći Isusovo ozdravljenje slijepca od rođenja, ističe kako je „vjersko neznanje plodno tlo za različite devijacije u religioznosti i duhovnosti“. Na četvrtu nedjelju u g., kada čitamo Matejevu verziju blaženstava, ističe da je blaženstvo o siromasima duhom „temeljno jer se u njemu sažimaju sva ostala“. On povezuje blaženstva s Isusovim primjerom ponašanja ističući da je kršćanski moral u biti pozitivan: „Kada bismo bili pravedniji prema sebi i bližnjima, lakše bismo se borili protiv svih zala!“ Na 21. n. kr. g., kada čitamo o Petrovoj ispovijesti, događaj na poganskom teritoriju, dotiče temu o zdravom i potrebnom povlačenju na odmor. Također kritizira pomodno uvoženje orijentalnih tehnika za opuštanje. Na 33. n. kr. g., kada se čita parabola o talentima, iz teksta izvodi potrebu ekumenske i međureligijske otvorenosti. U Godini B, na drugu korizmenu nedjelju, kada razmatramo Kristovo preobraženje prema Markovu izvještaju, taj događaj povezuje s kršćanskom euharistijom: „Zato kažemo da Crkva tvori euharistiju, ali i euharistija Crkvu, izgrađujući je kao sakrament“. To je srž euharistijske ekleziologije u duhu Drugoga vatikanskoga koncila. Na sedmu vazmenu nedjelju, uz odlomak Isusove molitve 272

KREATIVNO RAZMIŠLJANJE PONUĐENO SUDIONICIMA ŽUPNE LITURGIJE

za učenike u svijetu (Iv 17,11b-19) ističe: „Isus ne traži da mrzimo ovaj svijet i da se zavlačimo u uski svoj duhovni svijet“. Na 12. n. kr. god. Markov izvještaj o Isusovu stišavanju oluje na jezeru povod mu je da upozori na bolesno priklanjanje nekim novim religijskim pokretima. Na 14. n. kr. g, kada razmatramo Isusov neuspjeli pohod Nazaretu (Mk 6,1-6), naš autor odgaja sudionike župne liturgije da se čuvaju predrasuda, ali i površne izlike da o Isusu već sve znamo. Na 29. n. kr. g., kada Isus bolesno ambicioznim sinovima Zebedejevim predlaže neka budu veliki po služenju (Mk 10,35-45), naš autor veličinu služenja izlaže kao izraz ljubavi prema Bogu i bližnjima. U godini C, na prvu nedjelju Došašća, kada je Riječka nadbiskupija slavila euharistijsku godinu, ističe da je euharistija sažetak cjelokupnog djela Kristova i poticaj na svjedočenje kršćanskog identiteta. Na 3. n. došašća, kada čitamo Krstiteljev poziv na socijalnu pravdu i pomaganje siromasima (Lk 3,10-18), predlaže Krstitelja kao inspiraciju na svjedočko djelovanje, u euharistiji vidi priliku za zajedništvo vjere i bratske ljubavi te navodi izreku progonjena židovskog rabina Abrahama Heschela o važnosti šabata za Židove kroz stoljeća: „Subote su naša svetinja nad svetinjama; to svetište nisu nam uspjeli srušiti ni Rimljani ni Nijemci. Ono što smo mi ovisi o onome što je subota za nas“. Na nedjelju Svete obitelji predlaže moljenje Časoslova u obitelji te žali pojavu bračnog i obiteljskog nasilja od koje ni katolici nisu izuzeti. Na 22. n. kr. g., kada Isus na gozbi u kući farizeja preporučuje poniznost mjesto laktanja za bolja mjesta (Lk 14,1.7-14), naš autor tumači da poniznost nije u zataškavanju vlastitih vrijednosti, nego „u potrebi da i drugi pored nas rastu kako bismo živjeli u radosti i bogatstvu zajedništva djece Božje“. Sljedeće nedjelje, Isusov šo273

KREATIVNO RAZMIŠLJANJE PONUĐENO SUDIONICIMA ŽUPNE LITURGIJE

kantni poziv učenicima da „mrze roditelje“ (Lk 14,15-33) protumačio je kao potrebu žrtve u ljubavi. Na 25. n. kr. god, parabolu o nepoštenom upravitelju (Lk 16,1-13) protumačio je kao poziv na vjernost Bogu i ljudima koja uključuje žrtvu. Na 30. n. kr. g. u Lukinoj paraboli o porezniku i farizeju na molitvi u hramu (Lk 18,9-14) on vidi univerzalnost poziva na spasenje i nužnost obraćenja srca. Na Nedjelju Krista kralja u Lukinoj godini čitamo prizor Isusova umiranja na križu uz obećanje raskajanu razbojniku da će još istoga dana biti pripušten u raj (Lk 23,35-43): autor ponovno ističe potrebu za stalnim obraćenjem. Iz ovog pregleda zorno izlazi da je knjiga veoma korisna za svećenike koji traže pomagala u pripravi na nedjeljnu homiliju, ali može koristiti i vjeroučiteljima župnog vjeronauka koji mlade spremaju za plodno slavljenje euharistije te duhovno uznapredovalim katoličkim obiteljima koje se subotom zajedno spremaju za nedjeljnu župnu misu. Sarajevo, 23. prosinca 2017. Mons. dr. sc. Mato Zovkić, profesor emeritus Biblije Univerziteta u Sarajevu

274

OPATOVA RIJEČ…

Opatova riječ…

iznimnom čašću i dubokom poniznošću prihvatio sam poziv da pročitam i meditiram propovjedi monsinjora Matije. Duhovno čitanje, koje sveti Benedikt naziva lectio divina, osnovni je redovnikov zadatak kao i smisao redovničkog života uopće. Riječ lectio pojašnjava što redovnik radi, a riječ divina kako on to radi. Moj dragi prijatelj, monsinjor Matija, uveo me u zapanjujuće originalnu, duboko ozbiljnu i konzistentnu meditaciju o živućoj riječi Božjoj. Isto tako sam dobio uvid u to kako Duh Sveti preobražava ne samo našu viziju svijeta i njegovu povijest, već kroz lectio i ljudsku osobnost i približavanje Bogu kroz predano slušanje ovoga božanskog usvajanja Krista. Iskreno sam očaran činjenicom kako je monsinjor Matija na lijep način pokazao kako Božja Riječ ulazi u stvarni život ovoga svijeta kao i u živote pojedinaca donoseći nam istinu vjere. Njegov sveobuhvatan utjecaj istodobno omogućuje potpunu otvorenost novim horizontima ne samo kršćanima, svećenicima i redovnicima nego i cijelom čovječanstvu koje traži sluša i meditira u nadi Riječi koja nas spašava. Monsinjor Matija gradi svoj put kroz Sveto Pismo stvarajući i oživljavajući značenje Svetoga Pisma na svim razinama života kroz ove lijepe i inspirativne propovjedi i popratni tekst Božje Riječi koja se sluša i čita u liturgijskim ciklusima A, B i C u nedjelju i za blagdane. Ovi komentari otvaraju put novom obliku sudjelovan275

OPATOVA RIJEČ…

ja u liturgiji – ne onakvu koji govori o Bogu, već onakvu koji omogućuje Bogu da postane prisutan u jeziku postavši liturgijski i koji govori iz dubine srca ljudskog roda. Lectio divina zajednički je pothvat onoga koji sluša i same riječi koja je utjelovljena u milostivu činu Duha Svetoga. A ti si, monsinjore Matija, moj dragi prijatelju, postao oruđe u rukama ovoga predivnog sjedinjenja. Hvala ti. Vatikan, travanj 2018. Opat mons. dr. Christopher Zielinski OSB Oliv., predstojnik Ureda za liturgiju u Kongregaciji za bogoštovlje i disciplinu Sakramenata

Originalan tekst

accepted the invitation to read and meditate upon Monsinjor Matija’s commentary with great honour and profound humility. The activity of spiritual reading, called lectio divina by Saint Benedict, is a crucial task in a monk’s life and monastic life altogether. The word lectio explains what the monk does, and the word divina how he does it. My dear friend, Monsignor Matija, has introduced me to a strikingly original, deeply serious, consistent and sustained meditation on the living Word of God. It also gives me the insight on how the work of the Holy Spirit transforms not only our vision of the world and its history, but also, through the 276

OPATOVA RIJEČ…

lectio, both the human personality and the divine converge through heartful listening of the divine adoption in Christ. I am truly amazed by the fact how beautifully Monsignor Matija has allowed for the Word of God to enter into the very life of this world as well as our personal lives thus bringing the truth of faith. Its embracing effect at the same time allows a radical openness to new horizons awaiting not only the Christians, priests and monks, but all of the humankind seeking, listening and meditating in hope of the Word that saves. Monsignor Matija weaves a way through the Scriptures making existent and lively what the Scriptures mean on all levels of life through this beautiful, even inspirational commentary and companion to the Word of God, listened to and read during the liturgical cycles A, B and C for Sunday and feasts. The commentary opens a path towards a new form of liturgical participation – not the one that speaks about God, but the one that allows God to be present in the language becoming liturgical life and speaking to the very heart of the humankind. Lectio divina is a joint adventure of the listener and the word which is embodied in gracious act of the Holy Spirit. And you, Monsignor Matija, my dear friend, have become an instrument of this beautiful encounter. Thank you. Vatican, April 2018 Abbot msgr. dr. Christopher Zielinski OSB Oliv., President of the office for Liturgy, Congregation for Divine Worship and the Discipline of the Sacraments 277

278

POGOVOR

Pogovor Pogovor knjizi mons. mr. Matije Matičića »Dok nam je putem otkrivao Pisma«

vakom je svećeniku drago čuti kada netko od njegovih kolega odluči svoja razmatranja nad svetopisamskom riječju sabrati i objediniti u pisano djelo kakvo je ovo našega svećenika Matije. Takvo djelo nije više samo na duhovnu korist pojedincu, odnosno autoru djela, nego i široj vjerničkoj zajednici, napose župnoj. Zato me vijest o objavljivanju upravo takve knjige, u kojoj su sabrana razmatranja nad nedjeljnom evanđeoskom riječju u liturgijskoj godini A, B, C, posebno obradovala, to više jer je nastala „iz pera“ mladoga riječkog svećenika, koji je u svojoj višegodišnjoj svećeničkoj službi župnog vikara, župnika i sada rektora riječke katedrale sv. Vida, kao i u pastoralnim službama vjeroučitelja u školi, nadbiskupijskog povjerenika za mlade, za ekumenizam i dijalog te biskupskog vikara za pastoral Riječke nadbiskupije stekao bogato iskustvo pastoralnoga rada s ljudima, kojima je uvijek znao na primjeren način približiti i svjedočiti Božju riječ. Za nas je kršćane Božja riječ temeljni izvor nadahnuća i snage za svakodnevni život i rad, životno vrelo na kojem crpimo ohrabrenje, jačamo svoju vjeru, učvršćujemo nadu i rasplamsavamo 279

POGOVOR

žar ljubavi koji nosimo u svome srcu prema Gospodinu našemu Isusu Kristu i braći ljudima. Na to su vrelo pozvani svakodnevno dolaziti i napajati se svi vjernici laici, a napose svećenici i Bogu posvećene osobe, kako bi i sami sve više postajali »pismo Kristovo (...) napisano ne crnilom, nego Duhom Boga živoga«, kako je to rekao sveti Pavao zajednici u Korintu (2 Kor 2, 3). U tom smislu bit će mi drago ako ova knjiga, prvijenac našega svećenika Matije, potakne mnoge naše vjernike da zauzetije prigrle Božju riječ i po njoj se ravnaju »bilo to zgodno ili nezgodno« (2 Tim 4, 2) jer ona je, kako isti apostol na drugom mjestu kaže, »korisna za poučavanje, uvjeravanje, popravljanje, odgajanje u pravednosti, da čovjek Božji bude vrstan, za svako dobro djelo podoban« (2 Tim 3, 16-17). Neka i ova sabrana razmatranja, koja su nastala na vrelu svetopisamske riječi u pojedinim liturgijskim vremenima, budu na korist mnogima, kako vjernicima laicima tako i svećenicima i ostalim pastoralnim djelatnicima, bilo u katehizaciji u župnoj zajednici, bilo kao duhovni poticaj u obiteljskoj zajednici, bilo kao vjernička priprava za nedjeljnu liturgiju. A autoru ove vrijedne knjige od srca čestitam i zahvaljujem što je odlučio prikupiti višegodišnju homiletsku građu te prirediti ovakvo vrijedno djelo. Neka Gospodin, koji je utjelovljena Božja Riječ, obilno blagoslovi njegov svećenički rad i život, a svima koji se ovim tekstovima budu služili udijeli ohrabrenje i snagu da uvijek budu radosni pronositelji i svjedoci njegove riječi, koja daje život u izobilju (usp. Iv 10, 10). Mons. dr. Ivan Devčić, riječki nadbiskup i metropolit

280

Matija Matičić »DOK NAM JE PUTEM OTKRIVAO PISMA«

Matija Matičić »Dok nam je putem otkrivao Pisma« Nedjeljna evanđelja - svezak II. - liturgijska godina B Glas Koncila, Zagreb, 2018. Nakladnik: Glas Koncila, Kaptol 8, Zagreb Tel.: 01/4874 315; faks: 01/4874 319 E-pošta: prodaja@glas-koncila.hr • www.glas-koncila.hr Za nakladnika: Ivan Miklenić Biblioteka: Nedjeljna biblijska poruka, knjiga 12 Recenzenti: mons. dr. sc. Mato Zovkić p. Mirko Nikolić DI Lektura: doc. dr. sc. Mihaela Matešić Grafičko oblikovanje: Tomislav Kučko, Dragica Šantić Tisak: Denona d.o.o., Zagreb Tiskano u svibnju 2018. Biblijski tekstovi preuzeti iz: Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta, © Kršćanska sadašnjost d.o.o., Zagreb, 2008. ISBN 978-953-241-560-5 CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 000995930.

MATIJA MATIČIĆ

»Dok nam je putem otkrivao Pisma« Nedjeljna evanđelja - svezak II.

LITURGIJSKA GODINA

B Zagreb, 2018.

SADRŽAJ BOŽIĆNO VRIJEME ................................................................11

Prva nedjelja došašća .........................................................................11 Druga nedjelja došašća ..................................................................... 15 Treća nedjelja došašća ......................................................................19 Četvrta nedjelja došašća ..................................................................23 Božić – Rođenje Gospodnje .............................................................28 Sveta Obitelj Isusa, Marije i Josipa ..................................................33 Svetkovina Bogojavljenja ..................................................................38 Krštenje Gospodinovo ......................................................................40 VAZMENO VRIJEME .............................................................44

Prva korizmena nedjelja ...................................................................44 Druga korizmena nedjelja ................................................................48 Treća korizmena nedjelja ..................................................................52 Četvrta korizmena nedjelja ..............................................................56 Peta korizmena nedjelja ....................................................................60 Cvjetnica – Nedjelja Muke Gospodnje..........................................64 Uskrsnuće Gospodina Isusa Krista ...............................................73 Druga vazmena – Bijela nedjelja ..................................................... 77 Treća vazmena nedjelja ......................................................................81 Četvrta vazmena – Nedjelja Dobroga pastira .............................85 Matija Matičić LITURGIJSKA GODINA B

Peta vazmena nedjelja ......................................................................89 Šesta vazmena nedjelja ......................................................................92 Sedma vazmena nedjelja ..................................................................96 Duhovi – Nedjelja Pedesetnice .....................................................100 VRIJEME KROZ GODINU..................................................... 104

Druga nedjelja kroz godinu ...........................................................104 Treća nedjelja kroz godinu ............................................................108 Četvrta nedjelja kroz godinu .........................................................111 Peta nedjelja kroz godinu .............................................................. 115 Šesta nedjelja kroz godinu ............................................................. 119 Sedma nedjelja kroz godinu .........................................................123 Osma nedjelja kroz godinu ...........................................................126 Deveta nedjelja kroz godinu .........................................................130 Deseta nedjelja kroz godinu ..........................................................132 Jedanaesta nedjelja kroz godinu....................................................135 Dvanaesta nedjelja kroz godinu ...................................................138 Trinaesta nedjelja kroz godinu ......................................................142 Četrnaesta nedjelja kroz godinu ..................................................146 Petnaesta nedjelja kroz godinu .....................................................149 Šesnaesta nedjelja kroz godinu ......................................................151 Sedamnaesta nedjelja kroz godinu ..............................................155 Osamnaesta nedjelja kroz godinu ...............................................158 Devetnaesta nedjelja kroz godinu .................................................161 Dvadeseta nedjelja kroz godinu ...................................................164 Dvadeset i prva nedjelja kroz godinu .......................................... 167 8

LITURGIJSKA GODINA B Matija Matičić

Dvadeset i druga nedjelja kroz godinu .......................................170 Dvadeset i treća nedjelja kroz godinu ......................................... 174 Dvadeset i četvrta nedjelja kroz godinu ..................................... 177 Dvadeset i peta nedjelja kroz godinu ..........................................180 Dvadeset i šesta nedjelja kroz godinu .........................................183 Dvadeset i sedma nedjelja kroz godinu ......................................186 Dvadeset i osma nedjelja kroz godinu ........................................190 Dvadeset i deveta nedjelja kroz godinu .......................................193 Trideseta nedjelja kroz godinu ......................................................196 Trideset i prva nedjelja kroz godinu ............................................198 Trideset i druga nedjelja kroz godinu ..........................................202 Trideset i treća nedjelja kroz godinu ...........................................205 Trideset i četvrta nedjelja kroz godinu – Svetkovina Krista Kralja ..............................................................208 SVETKOVINE KROZ GODINU ...............................................211

Nedjelja preobraženja Gospodinova ............................................211 Svetkovina Presvetog Trojstva ...................................................... 214

Matija Matičić LITURGIJSKA GODINA B

BOŽIĆNO VRIJEME Prva nedjelja došašća Čitanje svetog Evanđelja po Marku (Mk 13,33-37): »Pazite! Bdijte jer ne znate kada je čas. Kao kad ono čovjek neki polazeći na put ostavi svoju kuću, upravu povjeri slugama, svakomu svoj posao, a vrataru zapovjedi da bdije. Bdijte, dakle, jer ne znate kad će se domaćin vratiti – da li uvečer ili o ponoći, da li za prvih pijetlova ili ujutro – da vas ne bi našao pozaspale ako iznenada dođe. Što vama kažem, svima kažem: Bdijte!«

rva nas nedjelja došašća poziva na bdijenje: »Pazite! Bdijte, jer ne znate kada je čas.« To je ujedno i središnja tematska misao današnjeg evanđelja. Došašće je vrijeme radosnog iščekivanja Isusova rođenja. Svako iščekivanje pretpostavlja svojevrsnu neizvjesnost u tome hoće li se ostvariti očekivano. Događaj Isusova rođenja može se, ali i ne mora dogoditi u ljudskom srcu. To ovisi o čovjekovoj duhovnoj pripremljenosti, o tome koliko je duhovno budan. Stoga je došašće vrijeme vjernikove intenzivnije priprave za taj, uz blagdan Gospodinova uskrsnuća, najveći kršćanski blagdan. Nije slučajno da Isus upozorava svoje učenike na važnost bdijenja, unatoč tomu što su upravo oni najbolje poznavali njegov nauk jer su mu bili najbliži. Isus je znao što ga čeka, ali i što čeka njegove učenike, odnosno Crkvu nakon njegova zemaljskog poslanja. Evanđelja svjedoče da je i među učenicima, dakle Isusovim najbližim suradnicima, bilo previranja, nerazumijevanja, pa i kušnji. Matija Matičić LITURGIJSKA GODINA B

PRVA NEDJELJA DOŠAŠĆA

Tako su se jednom prilikom učenici jako uplašili oluje na moru, iako je Isus bio s njima u lađi. Tada im je rekao: »Malovjerni, zašto se toliko strašite?« i utišao oluju, na što su se ovi još više iščuđavali: »Tko je taj da mu se i vjetrovi i more pokoravaju?« (Mt 8, 26-27). Šimun Petar, kojemu je bila povjerena najveća odgovornost za zajednicu, nekoliko je puta pokazao svoje nerazumijevanje Učiteljeva nauka. Tako je jednom prilikom, kad je ugledao Isusa gdje hoda po površini vode, zaželio da i on hodajući po moru priđe k njemu. Isus je na to pristao, ali kad je Petar ugledao silan vjetar, strašno se uplašio i izgubio vjeru u Isusovu riječ te je povikao: »Gospodine, spasi me!«, na što mu je Isus rekao: »Malovjerni, zašto si posumnjao?« (Mt 14, 30-31). Nije bilo lako besprijekorno slijediti Isusov nauk. I učenici su se znali umoriti u vršenju svoga poslanja, napose kada su bili odbačeni, prezreni, ismijani od drugih. Zato ih je Isus unaprijed upozorio: »Evo, ja vas šaljem kao ovce među vukove« (Mt 10, 16). U tom smislu trebamo shvatiti i ovaj današnji Isusov poziv učenicima da neprekidno bdiju, odnosno da se, unatoč svim kušnjama svijeta, nikada ne umore (ne ulijene) u vršenju poziva na koji su pozvani. Isus pojašnjava poziv na budnost zanimljivom prispodobom o domaćinu kuće, njegovim slugama, kojima povjerava upravu kuće, i vrataru kojemu zapovijeda da bdije dok se on ne vrati. Isus je često govorio u prispodobama kako bi ga njegovi slušatelji što bolje mogli razumjeti. U domaćinu kuće prepoznajemo Božjega Sina Isusa, koji će po završetku svoje zemaljske misije fizički napustiti svoju zajednicu učenika, ali će s njom ostati prisan u Duhu i po ‘zaduženjima’, odnosno oblicima apostolata na koje će biti pozvani svi koji ga budu htjeli slijediti. U domaćinovim slugama možemo prepoznati sve kršćane kojima je Gospodin povjerio 12

LITURGIJSKA GODINA B Matija Matičić

PRVA NEDJELJA DOŠAŠĆA

svoje poslanje i darove potrebne da ga izvrše. Kao što očekuje od slugu da umnažaju talente, tako očekuje od nas kršćana da pazimo na ono što smo primili služeći time drugima. U trećem liku prispodobe, vrataru kuće, kojemu je povjerena dužnost bdijenja kako bi on i svi u kući spremno dočekali domaćinov povratak, možemo prepoznati crkvene poglavare, nasljednike Isusovih učenika, na čelu s papom kao Kristovim namjesnikom i nasljednikom svetoga Petra. Oni su Božji svjetionici koji nikad ne smiju prestati svijetliti Božjim svjetlom ljubavi, milosrđa, istine, pravde u svijetu i vremenu u kojem žive. No, Isusovo se upozorenje na bdijenje ne odnosi samo na nositelje određenih crkvenih službi. »Što vama kažem, svima kažem: Bdijte!« Svaki je vjernik pozvan živjeti svoj život na način dostojan Božjega poziva. To pak pretpostavlja svijest o čovjekovoj postojanosti u Božjoj stvarnosti i o Božjemu postojanju u čovjekovu životu. Iz te se svijesti rađa potreba za komunikacijom između Boga i čovjeka, čija kvaliteta ovisi o čovjekovoj duhovnoj budnosti, odnosno o otvorenosti duha. Duhovno budan čovjek ima razvijena duhovna osjetila koja mu omogućuju spoznaju Boga u svakodnevnom životu; u svakoj situaciji, u svakoj osobi. Poziv na budnost ulijeva nadu da čovjek nije sam i da nije ostavljen, već da ima Netko tko je uvijek s njime i tko čeka da od njega bude prepoznat i prihvaćen. Poziv na budnost razotkriva u čovjeku smisao ljubavi, one božanske i one ljudske. Zakoračili smo u milosno vrijeme došašća, koje nas želi već odmah na početku protresti u našem duhovnom drijemežu kako bismo se u vremenu koje je pred nama pripremili za najveći Božji dar svijetu – rođenje Spasitelja našega Isusa Krista. Nemojmo da nas susret s njime zatekne nespremne. Bog svoga Sina daruje Matija Matičić LITURGIJSKA GODINA B

PRVA NEDJELJA DOŠAŠĆA

svima koji ga traže. Nemojmo se zavaravati iluzijom da za susret s njime uvijek ima vremena. I vrijeme je Božji dar čovjeku i dano mu je da u njemu ostvari svoj ljudski i kršćanski poziv. U ovome svetom liturgijskom vremenu pozvani smo svoj život oplemeniti većom angažiranošću u dobru i tako sebe više približiti Stvoritelju.

LITURGIJSKA GODINA B Matija Matičić

DRUGA NEDJELJA DOŠAŠĆA

Druga nedjelja došašća Čitanje svetog Evanđelja po Marku (Mk 1,1-8):

»Početak Evanđelja Isusa Krista Sina Božjega. Pisano je u Izaiji proroku: Evo šaljem glasnika svoga pred licem tvojim da ti pripravi put. Glas viče u pustinji: Pripravite put Gospodinu, poravnite mu staze! Tako se pojavi Ivan: krstio je u pustinji i propovijedao krst obraćenja na otpuštenje grijeha. Grnula k njemu sva judejska zemlja i svi Jeruzalemci: primali su od njega krštenje u rijeci Jordanu ispovijedajući svoje grijehe. Ivan bijaše odjeven u devinu dlaku, s kožnatim pojasom oko bokova; hranio se skakavcima i divljim medom. I propovijedao je: ‘Nakon mene dolazi jači od mene. Ja nisam dostojan sagnuti se i odriješiti mu remenje na obući. Ja vas krstim vodom, a on će vas krstiti Duhom Svetim.’«

a drugu nedjelju došašća razmatramo »početak Evanđelja Isusa Krista Sina Božjega.« Evanđelje je radosna vijest o Isusu, Sinu Božjemu, i o njegovu kraljevstvu, koje je bilo naviješteno već u starozavjetnoj povijesti. Iz tog razloga Marko uzima proročko svjedočanstvo velikoga izraelskog proroka Izaije o dolasku glasnika koji će pripraviti Božji narod za veličanstveni susret s dugo iščekivanim Mesijom. Početak Evanđelja veže se uz Božje poslanje Ivana Krstitelja. On je povijesna spona između starozavjetnoga tisućljetnog iščekivanja uspostave mesijanskoga kraljevstva i novozavjetnoga ostvarenja iščekivanog u osobi Isusa Krista. Ivan Krstitelj je čovjek starozavjetne povijesti spasenja, čija se služba dovršava u onom trenutku kada za Božji narod nastupa novo doba spasenja. Ova nam činjenica doziva u svijest scenu svršetka Mojsijeva poslanja, kada je Mojsije na gori Nebo mogao Matija Matičić LITURGIJSKA GODINA B

DRUGA NEDJELJA DOŠAŠĆA

samo vidjeti, ali ne i sa svojim narodom ući u Obećanu zemlju (usp. Pnz 31–32). Njegova je misija bila dovršena onog trenutka kad je svoj narod doveo do cilja. Nemogućnost ulaska u Obećanu zemlju nije zakinula Mojsija da od Boga, kojemu je vjerno služio od početka do kraja poslanja, primi milost vječnog zajedništva u njegovu kraljevstvu. Izaijino proroštvo o Ivanu Krstitelju govori o Ivanu kao o nebeskom glasu koji viče u pustinji: »Pripravite put Gospodinu, poravnite mu staze!«. Riječ je o dvjema oprečnim stvarnostima, nebeskoj i zemaljskoj, koje u Ivanovu poslanju dobivaju novu dimenziju. Naime, Ivan je Božji glasnik, odnosno Božja živa najava dolaska Spasitelja u svijet. Njegova je životna misija od rođenja do smrti bila božanske naravi. On je Božji glas koji viče (koji vrši svoje poslanje) u pustinji. A pustinja je mjesto gdje ne buja život, mjesto gdje preživljavaju samo najotpornija bića. U njoj se svakodnevno odvija borba za opstanak ono malo biljnih i životinjskih vrsta što tamo opstoje. Slična se situacija događa i u čovjekovoj nutrini, u njegovu srcu kada je opterećeno grijesima. Grijeh narušava svaki odnos s Bogom i čini od čovjekove duše duhovnu pustinju u kojoj više ne ključa život, nego se vodi neprestana borba za opstanak. Posljedice duhovnih borbi i previranja u čovjekovoj nutrini vidljive su u kaotičnom načinu života i konfuznom odabiru životnih vrijednosti. Ivanova je misija bila sadržana u tome da u ljudima potakne potrebu za Božjom pomoći koja će njihovu osobnu pustinju učiniti plodnom oazom. To je bilo moguće jedino dubokim i iskrenim pokajanjem, zbog povrede Božje ljubavi koju su prouzročili učinjeni grijesi, i snažnom željom za novim načinom života. Zato evanđelist Marko svjedoči da je Ivan »krstio u pustinji i propovijedao krst obraćenja na otpuštenje grijeha.« 16

LITURGIJSKA GODINA B Matija Matičić

DRUGA NEDJELJA DOŠAŠĆA

Ivanov se poziv na krštenje u bitnome razlikovao od Isusova. Dok je Ivan krstio krstom obraćenja, dakle pokajanja nad učinjenim grijesima i duhovnog oslobođenja od grijeha (ali ne i oproštenja, jer samo Sin Čovječji ima vlast opraštanja grijeha – usp. Mk 2, 10), Isus poziva na krštenje Duhom Svetim, koji je jedini istinski Životvorac. Unatoč veličini koju Ivan Krstitelj s pravom zaslužuje zbog svoje vjernosti u služenju Bogu, njegova se prava veličina očitovala u njegovoj poniznosti. Možda bi netko od njegovih sunarodnjaka, napose uglednih vjerskih vođa, u želji da zadrži ugled i strahopoštovanje u narodu, zatajio ili barem umanjio Isusovu važnost – on ju je naprotiv snažno isticao i na nju upozoravao sve koji bi mogli u njemu, a ne u Isusu vidjeti Gospodina, Mesiju: »Nakon mene dolazi jači od mene. Ja nisam dostojan sagnuti se i odriješiti mu remenje na obući.« Poniznost je jedna od temeljnih kreposti. Ivan ju je živio cijelim svojim bićem. I zato je stekao veličinu koju imaju samo Božji ugodnici. Obraćenja nema bez iskrene poniznosti pred Gospodinom. Priznati svoje slabosti i zatražiti oproštenje mogu samo oni koji u sebi nose krepost poniznosti. Grijeh je plod oholosti, a poniznost plod Duha. Poniznost je kvaliteta koja čovjeka čini čovječnijim, u njegovu odnosu prema samom sebi i drugima, i božanskim, jer ga neprestano drži u Božjoj blizini. To su dobro znali starozavjetni mudrosni pisci koji su napisali: »Pred slomom se oholi srce čovječje, a pred slavom ide poniznost. (…) Nagrada je poniznosti strah Gospodnji, bogatstvo, čast i život« (Izr 18, 12; 22, 4). I sveti Pavao je u kreposti poniznosti prepoznao karakteristiku Božjih odabranika. Tako je poručio Kološanima: »Obucite se, dakle, budući da ste izabranici Božji, sveti i ljubljeni, u milosrdnu srdačnost, dobrotu, poniznost, krotkost i strpljivost!« (Kol 3, 12). Svatko se od Matija Matičić LITURGIJSKA GODINA B

DRUGA NEDJELJA DOŠAŠĆA

nas može zapitati koliko u sebi ima poniznosti koja mu omogućuje da u sebi i drugima prepoznaje istinsko ljudsko i Božje lice. Poniznost ne pretpostavlja naivnost u međuljudskim odnosima niti u percepciji stvarnosti. Naprotiv, ponizan čovjek jasno percipira stvarnost u sebi i oko sebe, i zbog toga prema svemu (u konačnici prema Bogu) zauzima stav poštovanja i divljenja. Došašće nas svojom liturgijom poziva na preispitivanje vlastite poniznosti i poštovanja prema čovjeku i Bogu koji se objavio u čovjeku. Ako u sebi nemamo poniznosti kakvu je imao Ivan, kako ćemo onda osjetiti božansku radost zbog Gospodinova rođenja koje se ima dogoditi u najintimnijoj jezgri našega bića – u srcu? Očistimo svoja srca od svih vrsta oholosti kako bismo u prostodušnosti, odnosno jednostavnosti i poniznosti srca mogli spremno dočekati Spasiteljevo rođenje. Koliko uspijemo uroniti u otajstvo došašća, toliko ćemo biti zahvaćeni božićnom milošću, jer se Božić događa u skrivenosti čovjekove duše, a prepoznaje u živoj i djelatnoj ljubavi prema drugima. Potrebno je stoga dobro se duhovno pripremiti kako bismo u božićnoj milosti živjeli i nakon blagdana Božića sve do konačnog susreta s Gospodinom, kada će o nama govoriti plodovi naše božićne i uskrsne vjere.

LITURGIJSKA GODINA B Matija Matičić

NEDJELJA PREOBRAŽENJA GOSPODINOVA

SVETKOVINE KROZ GODINU Nedjelja preobraženja Gospodinova Čitanje svetog Evanđelja po Marku (Mk 9,2-10):

»Nakon šest dana uze Isus sa sobom Petra, Jakova i Ivana i povede ih na goru visoku, u osamu, same, i preobrazi se pred njima. I haljine mu postadoše sjajne, bijele veoma – nijedan ih bjelilac na zemlji ne bi mogao tako izbijeliti. I ukaza im se Ilija s Mojsijem te razgovarahu s Isusom. A Petar prihvati i reče Isusu: ‘Učitelju, dobro nam je ovdje biti! Načinimo tri sjenice: tebi jednu, Mojsiju jednu i Iliji jednu.’ Doista nije znao što da kaže jer bijahu prestrašeni. I pojavi se oblak i zasjeni ih, a iz oblaka se začu glas: ‘Ovo je Sin moj, Ljubljeni! Slušajte ga!’ I odjednom, obazrevši se uokolo, nikoga uza se ne vidješe doli Isusa sama. Dok su silazili s gore, naloži im da nikomu na pripovijedaju što su vidjeli dok Sin Čovječji od mrtvih ne ustane. Oni održaše tu riječ, ali se među sobom pitahu što znači to njegovo ‘od mrtvih ustati.’«

a blagdan Preobraženja Gospodinova Crkva nam donosi Markovo svjedočanstvo toga veličanstvenog događaja koji se zbio s Isusom u nazočnosti trojice njegovih učenika: Petra, Jakova i Ivana. Taj je događaj bio popraćen određenim nadnaravnim pojavama – promjenom Isusova vanjskog izgleda, ukazanjem istaknutih starozavjetnih likova Ilije i Mojsija, te objavom Boga Oca u riječima: »Ovo je Sin moj, Ljubljeni! Slušajte ga!«. Učenici su istodobno bili zadivljeni i prestrašeni jer takvo što nikada nisu vidjeli ni čuli. Sada su imali priliku vidjeMatija Matičić LITURGIJSKA GODINA B

211

NEDJELJA PREOBRAŽENJA GOSPODINOVA

ti u svojemu Učitelju ne samo proroka nego i Sina Čovječjega, Onoga kojega su naviještali veliki izraelski proroci. Nije nam u potpunosti poznat način na koji se dogodilo Gospodinovo preobraženje, jer je ono Božje djelo, no, Marko ovim događajem želi posvjedočiti da je Isus ostvarenje očekivanoga tj. da je Mesija, Krist. Uvođenjem dvojice najvećih starozavjetnih likova, Ilije i Mojsija, u događaj preobraženja Marko ukazuje na dva stupa židovske religioznosti, a to su Zakon i Proroci. Židovska tradicija u Mojsiju vidi najvećega Božjeg zakonodavca koji je objavio židovskom narodu Božji zakon. Deset zapovijedi čine temelj toga zakona. No, osim Zakona, važnu ulogu u židovskoj tradiciji imaju Proroci. Lik Ilije ukazuje na važnost proročke riječi u iščekivanju dolaska Mesije. Pisac Knjige Sirakove ovako je zapisao o Iliji: »Koliko li si strašan bio, Ilija, u čudesima svojim! I može li se itko dičiti koliko ti?« (Sir 48. 4). Isus razgovara s Mojsijem i Ilijom. I Zakon i Proroci upućivali su, svaki na svoj način, na dolazak Mesije, Pomazanika koji će spasiti svoj narod i uspostaviti vječno kraljevstvo. Preuzimajući ulogu osloboditelja i vođe svoga naroda na putu do Obećane zemlje, Mojsije je zapravo postao prethodnik Isusu koji će poslije iz ropstva grijeha osloboditi sve narode i voditi ih prema Obećanoj zemlji – Božjem kraljevstvu. Isus povezuje ova dva židovska temelja u jedan. Sjetimo se njegovih riječi na Gori: »Ne mislite da sam došao ukinuti Zakon ili Proroke. Nisam došao ukinuti, nego ispuniti. Zaista, kažem vam, dok ne prođe nebo i zemlja, ne, ni jedno slovce, ni jedan potezić iz Zakona neće proći, dok se sve ne zbude« (Mt 5, 17-18). Stoga, susret Isusa i dvojice najvećih Židova predstavlja savršeno ispunjenje iščekivanoga i najavljenoga u povijesti. Židovski 212

LITURGIJSKA GODINA B Matija Matičić

NEDJELJA PREOBRAŽENJA GOSPODINOVA

je zakon usavršen u Kristovoj zapovijedi ljubavi, a proročka se riječ ostvarila u osobi Isusa, koji je Krist, Pomazanik, Mesija. Druga važna slika iz scene Isusova preobraženja jest objava Boga Oca: »Ovo je Sin moj, Ljubljeni! Slušajte ga!« Ova slika doziva u sjećanje Božju objavu iskazanu u činu Isusova krštenja u rijeci Jordan, kada je nebeski Otac također objavio Isusovo božansko sinovstvo riječima: »Ti si Sin moj, Ljubljeni! U tebi mi sva milina!« (Mk 1, 11). Evanđelist Marko uvodi ovu scenu Božje objave kako bi potvrdio ono što je do konačne žrtve na Križu još uvijek prikriveno, tajnovito, a to je da je Isus iz Nazareta dugo očekivani Mesija. To potvrđuje i Isusov nalog učenicima da »nikomu ne pripovijedaju što su vidjeli dok Sin Čovječji od mrtvih ne ustane.« Isusovim »ustajanjem iz mrtvih« i nama je zajamčena milost vječnoga života. Sveti Pavao ovako je opisao naše preobraženje: »Krist će preobraziti ovo naše bijedno tijelo i suobličiti ga tijelu svome slavnome« (Fil 3, 21). Drugim riječima, nećemo biti preobraženi samo u duhu nego i u tijelu. Riječ je o novome, preobraženom životu s Gospodinom u njegovoj slavi. No, obrisi toga preobraženog života vidljivi su već u ovome zemaljskom životu. Kršćaninov život treba biti objava toga novog, preobraženog života. Svaki je vjernik, snagom i milošću koju je primio u sakramentu krštenja, pozvan preobražavati svijet, odnosno unositi Kristovo svjetlo onamo gdje je tama. Ako se u kršćaninovu životu nikada ne događa preobrazba, u smislu dubljeg poniranja u otajstva vjere, onda je pomalo upitno njegovo kršćanstvo, jer nema kršćanstva bez obraćenja, bez promjene, tj. preobrazbe na bolje, na savršenije. Isus je rekao: »Budite, dakle, savršeni kao što je savršen Otac vaš nebeski« (Mt 5, 48). Te su njegove riječi nama poziv i obveza.

Matija Matičić LITURGIJSKA GODINA B

213

SVETKOVINA PRESVETOG TROJSTVA

Svetkovina Presvetog Trojstva Čitanje svetog Evanđelja po Mateju (Mt 28, 16-20):

»Jedanaestorica pođoše u Galileju na goru kamo im je naredio Isus. Kad ga ugledaše, padoše ničice preda nj. A neki posumnjaše. Isus im pristupi i prozbori: ‘Dana mi je sva vlast na nebu i na zemlji! Pođite dakle i učinite mojim učenicima sve narode krsteći ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga i učeći ih čuvati sve što sam vam zapovjedio! I evo, ja sam s vama u sve dane – do svršetka svijeta.’«

a svetkovinu Presvetoga Trojstva Crkva slavi temeljnu istinu vjere – da je Bog trojedini: Otac, Sin i Duh Sveti. Monoteizam, odnosno vjerovanje u jednoga Boga, temeljna je poveznica triju svjetskih religija: kršćanstva, židovstva i islama. Specifičnost kršćanstva je vjera u jednog Boga koji postoji u zajedništvu osoba Oca, Sina i Duha Svetoga. Vjeru u to sveto zajedništvo i jedinstvo kršćanin ispovijeda svaki put kad na sebi napravi znak križa. To nije samo religiozna gesta, nego izricanje najdublje istine o Bogu Stvoritelju i Spasitelju i onome »koji je ljubav« (1Iv 4, 16). Otajstvo trojedinoga Boga najveći je kršćanski misterij. To znači da je za čovjeka život u Bogu razumski nedokučiv i nespoznatljiv, ali u vjeri on biva jasniji jer vjera otvara čovjeku nove vidike, one duhovne, koji mu omogućuju spoznaju božanske stvarnosti. Sveti Augustin ovako je zapisao: »O Bogu možemo više misliti nego reći, a on je veći i od svake naše misli.« Današnje evanđelje želi upravo posvjedočiti Božju veličinu. Isus kaže učenicima da mu je dana »sva vlast na nebu i na zemlji.« Sva vlast pripada jedino Bogu. Isus se predstavlja kao Božji Sin kojemu je »dana vlast« nad svime stvorenim, ali ujedno i kao Bog, jer

214

LITURGIJSKA GODINA B Matija Matičić

SVETKOVINA PRESVETOG TROJSTVA

nema ničega što bi bilo izuzeto od njegove vlasti. Njegova se vlast očituje u tome da sve ljude privede Bogu kako bi se sav svijet spasio. Zato on šalje svoje učenike u svijet da bi svi ljudi upoznali Boga i prihvatili ga kao svoga Stvoritelja i Spasitelja. Isus prenosi svoj božanski autoritet na učenike. Oni su njegovi poslanici u svijetu, njima on povjerava svoje poslanje koje je sam primio od svog Oca. Uskrsli Gospodin želi trajno biti prisutan u svojoj zajednici. On je snagom Duha prisutan u njoj. Zato Crkva neumorno naviješta Radosnu vijest i svjedoči njegovu živu prisutnost u svijetu. Krštenje je temeljni zahtjev koji ona postavlja pred obraćenika da bi mogao biti Isusov učenik. Krštenje se događa u ime trojedinog Boga, odnosno u milosti, snazi i ljubavi Oca, Sina i Duha Svetoga. Krštenik umire grijehu, a rađa se na nov život – Isusovom je krvlju otkupljen i spašen; u dušu mu je utisnut pečat vječne Božje ljubavi po kojoj uživa milost djeteta Božjega. Sjetimo se da je Isus uglednom židovskom farizeju Nikodemu rekao: »Zaista, zaista, kažem ti: ako se tko ne rodi iz vode i Duha, ne može ući u kraljevstvo Božje. Što je od tijela rođeno, tijelo je; i što je od Duha rođeno, duh je. Ne čudi se što ti rekoh: ‘Treba da se rodite nanovo, odozgor’« (Iv 3, 5-7). Obraćenje, u kršćanskom smislu, znači umiranje starom životu i rađanje na novi život u Kristu. Sveti Pavao obraćenje je pojasnio riječima: »Ako smo doista s njime srasli po sličnosti smrti njegovoj, očito ćemo srasti i po sličnosti njegovu uskrsnuću. Ovo znamo: naš je stari čovjek zajedno s njim raspet da onemoća ovo grešno tijelo te više ne robujemo grijehu« (Rim 6, 5-6). Mnogo je krštenika koji su duhovno mrtvi ili su se uspavali, jer umjesto da žive novim životom u Kristu, oni su se vratili starom životu po pravilima svijeta. Kao što se kuća ne gradi na nesigurnom i labavom temelju, tako ni vjera ne može biti plodonosna ako Matija Matičić LITURGIJSKA GODINA B

215

SVETKOVINA PRESVETOG TROJSTVA

se ne živi, odnosno ne prakticira u svakodnevnom životu. Sveti Pavao upozoravao je subraću u Efezu riječima hvalospjeva: »Probudi se, ti što spavaš, ustani od mrtvih i zasvijetljet će ti Krist« (Ef 5, 14b). Te su riječi dobar poticaj i svima nama da na svetkovinu Presvetoga Trojstva razmislimo na koji način ostvarujemo svoja krsna obećanja – da ćemo živjeti u vjeri kao djeca Božja, kao Kristovi učenici. Bog nam se daruje: kao brižan Otac – kojemu smo mi njegova ljubljena djeca, kao Sin – u kojemu imamo i brata i prijatelja i supatnika i suputnika na svome životnom putu, i kao Duh Sveti – koji u nama ražaruje vatru ljubavi i snage da uvijek idemo naprijed, ne ostavljajući mjesta nikakvu besmislu ili bespomoćnosti. Uistinu je velika čudesnost trojedinoga Boga – Oca, koji je nad svime, Sina, po kojemu je sve, i Duha Svetoga, koji je u svemu. Zato molimo milost Gospodina našega Isusa Krista, ljubav Boga Oca i zajedništvo Duha Svetoga da uvijek bude s nama.

216

LITURGIJSKA GODINA B Matija Matičić

Matija Matičić »DOK NAM JE PUTEM OTKRIVAO PISMA«

Matija Matičić »Dok nam je putem otkrivao Pisma« Nedjeljna evanđelja - svezak III. - liturgijska godina C Glas Koncila, Zagreb, 2018. Nakladnik: Glas Koncila, Kaptol 8, Zagreb Tel.: 01/4874 315; faks: 01/4874 319 E-pošta: prodaja@glas-koncila.hr • www.glas-koncila.hr Za nakladnika: Ivan Miklenić Biblioteka: Nedjeljna biblijska poruka, knjiga 13 Recenzenti: mons. dr. sc. Mato Zovkić p. Mirko Nikolić DI Lektura: doc. dr. sc. Mihaela Matešić Grafičko oblikovanje: Tomislav Kučko, Dragica Šantić Tisak: Denona d.o.o., Zagreb Tiskano u svibnju 2018. Biblijski tekstovi preuzeti iz: Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta, © Kršćanska sadašnjost d.o.o., Zagreb, 2008. ISBN 978-953-241-561-2 CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 000995933.

MATIJA MATIČIĆ

»Dok nam je putem otkrivao Pisma« Nedjeljna evanđelja - svezak III.

LITURGIJSKA GODINA

C Zagreb, 2018.

SADRŽAJ BOŽIĆNO VRIJEME ................................................................11

Prva nedjelja došašća .........................................................................11 Druga nedjelja došašća ..................................................................... 15 Treća nedjelja došašća ......................................................................19 Četvrta nedjelja došašća ..................................................................23 Božić – Rođenje Gospodina Isusa Krista ...................................... 27 Sveta Obitelj Isusa, Marije i Josipa ..................................................32 Krštenje Gospodinovo ..................................................................... 37 VAZMENO VRIJEME .............................................................40

Prva korizmena nedjelja ...................................................................40 Druga korizmena nedjelja ................................................................44 Treća korizmena nedjelja ..................................................................48 Četvrta korizmena nedjelja ..............................................................52 Peta korizmena nedjelja ....................................................................56 Cvjetnica – Nedjelja Muke Gospodnje..........................................60 Nedjelja uskrsnuća Gospodina Isusa Krista.................................64 Druga vazmena nedjelja ...................................................................68 Treća vazmena nedjelja .....................................................................72 Četvrta vazmena – Nedjelja Dobrog pastira ................................ 76 Peta vazmena nedjelja .......................................................................80 Matija Matičić LITURGIJSKA GODINA C

Šesta vazmena nedjelja ......................................................................84 Sedma vazmena nedjelja .................................................................. 87 Duhovi – Nedjelja Pedesetnice.........................................................91 VRIJEME KROZ GODINU....................................................... 95

Druga nedjelja kroz godinu ............................................................95 Treća nedjelja kroz godinu ..............................................................99 Četvrta nedjelja kroz godinu ........................................................103 Peta nedjelja kroz godinu ..............................................................106 Šesta nedjelja kroz godinu .............................................................109 Sedma nedjelja kroz godinu .........................................................112 Osma nedjelja kroz godinu ........................................................... 116 Deveta nedjelja kroz godinu ......................................................... 119 Deseta nedjelja kroz godinu ..........................................................122 Jedanaesta nedjelja kroz godinu....................................................126 Dvanaesta nedjelja kroz godinu ....................................................130 Trinaesta nedjelja kroz godinu .....................................................134 Četrnaesta nedjelja kroz godinu ..................................................138 Petnaesta nedjelja kroz godinu .....................................................142 Šesnaesta nedjelja kroz godinu .....................................................146 Sedamnaesta nedjelja kroz godinu ..............................................150 Osamnaesta nedjelja kroz godinu ...............................................154 Devetnaesta nedjelja kroz godinu ................................................158 Dvadeseta nedjelja kroz godinu ...................................................162 Dvadeset i prva nedjelja kroz godinu...........................................165 Dvadeset i druga nedjelja kroz godinu .......................................169 8

LITURGIJSKA GODINA C Matija Matičić

Dvadeset i treća nedjelja kroz godinu .........................................173 Dvadeset i četvrta nedjelja kroz godinu ..................................... 176 Dvadeset i peta nedjelja kroz godinu ...........................................181 Dvadeset i šesta nedjelja kroz godinu .........................................185 Dvadeset i sedma nedjelja kroz godinu ......................................189 Dvadeset i osma nedjelja kroz godinu ........................................193 Dvadeset i deveta nedjelja kroz godinu ...................................... 197 Trideseta nedjelja kroz godinu ...................................................... 201 Trideset i prva nedjelja kroz godinu ............................................205 Trideset i druga nedjelja kroz godinu .........................................209 Trideset i treća nedjelja kroz godinu ...........................................213 Nedjelja Krista Kralja ..................................................................... 217 SVETKOVINE KROZ GODINU .............................................. 221

Svetkovina Presvetog Trojstva ...................................................... 221

Matija Matičić LITURGIJSKA GODINA C

BOŽIĆNO VRIJEME Prva nedjelja došašća Čitanje svetog Evanđelja po Luki (Lk 21,25-28.34-36):

»I bit će znaci na suncu, mjesecu i zvijezdama, a na zemlji bezizlazna tjeskoba naroda zbog huke mora i valovlja. Izdisat će ljudi od straha i iščekivanja onoga što prijeti svijetu. Doista, sile će se nebeske poljuljati. Tada će ugledati Sina Čovječjega gdje dolazi u oblaku s velikom moći i slavom. Kad se sve to stane zbivati, uspravite se i podignite glave jer se približuje vaše otkupljenje. (...) Pazite na se da vam srca ne otežaju u proždrljivosti, pijanstvu i u životnim brigama te vas iznenada ne zatekne onaj Dan jer će kao zamka nadoći na sve žitelje po svoj zemlji. Stoga budni budite i u svako doba molite da uzmognete uzmaći svemu tomu što se ima zbiti i stati pred Sina Čovječjega.«

vom nedjeljom započinje liturgijsko razdoblje koje zovemo došašće ili advent. Ono predstavlja radosno doba godine, u kojemu se intenzivnije pripremamo za slavlje najvećeg događaja u povijesti čovječanstva – rođenje obećanog i dugo iščekivanog Spasitelja Isusa Krista. O dolasku Mesije, koji će otkupiti i spasiti svoj narod, govore gotovo sve starozavjetne stranice Biblije. Povijest izraelskog naroda je povijest Božje milosti i dobrote prema čovjeku i svijetu, a iščekivanje obećanog Pomazanika Božjega vidljiv izraz Božje ljubavi i naklonosti prema svemu stvorenomu. Utjelovljenjem Sina Božjega u osobi Isusa iz Nazareta dogodila se velika prekretnica Matija Matičić LITURGIJSKA GODINA C

PRVA NEDJELJA DOŠAŠĆA

u povijesti čovječanstva. Povijest spasenja odabranoga Božjeg naroda doživjela je svoj vrhunac i dobila konačan smisao. Stvoren je novi narod Božji – Crkva koja je svojom univerzalnošću (katoličanstvom) i poslanjem (apostolstvom) postala sredstvo spasenja svima koji su prihvatili njezina utemeljitelja Isusa Krista. Njegovim je rođenjem povijest čovječanstva i svijeta dobila novu dimenziju. Vrijeme došašća nije samo vrijeme priprave za slavlje Isusova povijesnog rođenja ni vrijeme dublje priprave naše nutrine za Njegovo utjelovljenje u našem srcu, već, kako nam kaže današnje evanđelje, i vrijeme radosna, ali pripravna iščekivanja Kristova ponovnog dolaska u svijet. Taj će dolazak biti po svemu drugačiji od prvog. Evanđelje nam opisuje neke eshatološke znakove u prirodi i u ljudima koji će tomu prethoditi jer ponovni Spasiteljev dolazak znači i sveopću preobrazbu. Sve će stvoreno biti preobraženo, jer je i sve stvoreno u Božjem planu otkupljenja. Nakon tih znakova u povijesti pojavit će se Sin Čovječji u svojoj slavi i veličini. Isus ohrabruje svoje učenike, ali i sve ostale, da se ne obeshrabre jer u događaju Njegova ponovnog dolaska ne smiju gledati svršetak nego vrhunac iščekivanoga potpunog spasenja i otkupljenja. Možemo reći da će nakon njegova prvog povijesnog dolaska u svijet i ostvarenja povijesti spasenja odabranoga Božjeg naroda drugi njegov dolazak biti ujedno i vrhunac sveopće povijesti spasenja svijeta. Radost i nada koji obuzimaju vjernike zbog te istine vjere na poseban se način iskazuju u slavljenju svete Euharistije. Iz tog je razloga naša mjesna Crkva proglasila pastoralnu godinu 2009./2010. Godinom euharistije. Ona je dobra prilika za preispitivanje našega vjerskog života i temelja na kojemu gradimo svoj odnos prema Bogu. Za kršćanske je mučenike prvih vremena sveta Euharistija predstavljala milosni i radosni dar Božji po kojemu se kršćani 12

LITURGIJSKA GODINA C Matija Matičić

PRVA NEDJELJA DOŠAŠĆA

obnavljaju u sve većoj nadi i iščekivanju Gospodinova ponovnog dolaska. Možemo se zapitati koliko je naša vjera danas »euharistijska«, odnosno prožeta kršćanskom radošću i nadom, sličnoom onoj koju su u svom srcu nosili prvi kršćani i veliki kršćanski uzori svih vremena? Da bismo se duhovno obnovili i osnažili u vjeri, potrebno je vratiti se izvorima s kojih je Prva Crkva crpila snagu i jačala se u vjeri. Prvotni su izvor euharistijska okupljanja. Dobro je prisjetiti se izjave jedne ranokršćanske zajednice iz sjeverne Afrike: »Mi ne možemo živjeti bez slavljenja nedjelje.« Nedjeljna je Euharistija od apostolskih vremena bila u središtu kršćanske proslave otajstva Isusa Krista jer se u njoj najzgusnutije sažima cjelokupno Kristovo spasiteljsko i otkupiteljsko djelo. Možemo li i mi danas reći da ne možemo živjeti bez nedjeljne Euharistije? Naš odgovor ovisi o tome koliko razumijemo što se događa u tom slavlju i koji su njezini plodovi na osobnom i zajedničarskom planu. Kršćanska (župna) zajednica se u svetoj Euharistiji prisjeća i slavi Isusov vazmeni događaj koji obuhvaća i kalvariju i uskrsnu slavu. Iako se događa u konkretnom povijesnom trenutku koji je obilježen težinom životne svakodnevice, euharistijsko slavlje uvijek ima predokus uskrsne pobjede, odnosno pobjede života nad smrću, svjetla nad tamom, radosti nad tugom i patnjom. U tom je smislu euharistijsko slavlje uvijek radosno okupljanje Kristovih vjernika, čija su srca ispunjena vjerom i nadom da surovost ovozemaljskog života nema posljednju riječ nego Kristovo obećanje: »Ja sam s vama u sve dane – do svršetka svijeta« (Mt 28, 20). Ono je temelj zajedništva Kristovih vjernika s Njime kao s Glavom mističnoga Tijela – Crkve. No, uz ohrabrenje, Isus i upozorava ukazujući na stanje srca, dakle naše nutrine koja može biti opterećena grijesima i raznim Matija Matičić LITURGIJSKA GODINA C

PRVA NEDJELJA DOŠAŠĆA

životnim brigama koje, poput trnja, mogu ugušiti sve što je u njoj lijepo zasađeno. Dan Gospodinova dolaska nitko ne zna, stoga postoji mogućnost da nas zatekne nespremne. Zato Isus kaže: »Budni budite i u svako doba molite da uzmognete umaći svemu tomu što se ima zbiti i stati pred Sina Čovječjega.« Jedino nas budnost i molitva mogu spasiti od naše životne nespremnosti, ali što danas znači biti budan i moliti u svako doba kad nam stil i tempo života nameću neke druge prioritete? Budnost pretpostavlja svijest o nužnosti života s Bogom u Njegovoj milosti i ljubavi, da smo vođeni Njime, Njegovim zapovijedima, odnosno pretpostavlja percepciju života kao Božjega dara i sredstva posvećenja i spasenja. Tako shvaćen život neminovno traži trajnu komunikaciju sa Stvoriteljem, a najsigurniji i najučinkovitiji način komunikacije s Bogom jest molitva. Svaka životna situacija može biti protkana molitvom: u izgovorenoj riječi, u govoru duše, kao misao srca ili u dobrom djelu. Nedjeljna liturgijska čitanja, kao i ona tijekom tjedna, nepresušno su vrelo duhovne inspiracije za oživljavanje i produbljivanje osobne duhovnosti i pastoralnog djelovanja. U tom smislu ova je Euharistijska godina izvrsna prilika da se svi skupa, kao članovi župne i mjesne Crkve, snažnije aktiviramo u svjedočenju svoga kršćanskog identiteta. Bila nam ova prva nedjelja došašća na duhovnu korist i spasenje!

LITURGIJSKA GODINA C Matija Matičić

DRUGA NEDJELJA DOŠAŠĆA

Druga nedjelja došašća Čitanje svetog Evanđelja po Luki (Lk 3,1-6):

»Petnaeste godine vladanja cara Tiberija, dok je upravitelj Judeje bio Poncije Pilat, tetrarh Galileje Herod, a njegov brat Filip tetrarh Itureje i zemlje trahonitidske, i Lizanije tetrarh Abilene, za velikog svećenika Ane i Kajfe, dođe riječ Božja Ivanu, sinu Zaharijinu, u pustinji. On obiđe svu okolicu jordansku propovijedajući obraćeničko krštenje na otpuštenje grijeha, kao što je pisano u Knjizi besjeda Izaije proroka: Glas viče u pustinji: Pripravite put Gospodinu, poravnite mu staze! Svaka dolina neka se ispuni, svaka gora i brežuljak neka se slegne! Što je krivudavo, neka se izravna, a hrapavi putovi neka se izglade! I svako će tijelo vidjeti spasenje Božje.«

ruga nedjelja došašća govori nam o Ivanu Krstitelju koji je pripravljao put za Isusovo spasiteljsko djelovanje u svijetu. Ivanovo se poslanje sastojalo u tome da naviješta skori dolazak Mesije, Pomazanika Božjega, kojega su prorekli svi židovski proroci, te da pripravlja svoje sunarodnjake za taj veličanstveni susret. On je bio glas koji je vikao iz pustinje, dakle ne onaj koji je u susretu s ljudima nešto usputno govorio o Mesiji, već, naprotiv, koji je na sav glas pozivao, korio, upućivao, što znači da je spoznaja o dolasku Mesije u svijet za Ivana bila od presudne važnosti. Sav je njegov život bio podređen potrebi da upozori ljude i da ih pripravi za Susret. Kao Isusov preteča, on nije znao ni kada ni na koji će način Gospodin doći, ali je znao da ima uskoro doći i spasiti sve one koji u Njega povjeruju. Matija Matičić LITURGIJSKA GODINA C

DRUGA NEDJELJA DOŠAŠĆA

mo pečat našoj kršćanskoj zrelosti i pripadnosti Crkvi te primamo na najbolji mogući način puninu milosti Duha Svetoga. Zato ga i zovemo sakramentom Duha Svetoga. Može nam se činiti da je sakrament krštenja čin koji nam je potreban samo da bismo postali kršćani (jer kršćaninom se ne rađa nego postaje), ali koji poslije više nije tako važan budući da se udjeljuje samo jednom u životu za razliku od sakramenata svete ispovijedi i euharistije koje prakticiramo cijeli život. Naprotiv, taj je sakrament temelj i počelo, ali i spona koja povezuje sve niti našega daljnjeg vjerničkog i duhovnog života. Ako je u našem životu nastala duhovna praznina, ako ne osjećamo preveliku (a možda i nikakvu) potrebu za povratkom Bogu i božanskomu, ako se ne hranimo Kristovim tijelom, ako smo izgubili kontakt sa svojom crkvenom zajednicom jer nemamo vremena, a niti volje nedjeljom slaviti svetu misu, tada ni naše krštenje u djetinjstvu, ranom mladenaštvu ili bilo kojem drugom životnom razdoblju, dakle naša ucijepljenost u Krista, nema za nas dubljeg značenja. Tada je potrebno vratiti se Izvoru jer smo očigledno izgubili vezu s onom milosti koja nam je darovana na krštenju. Živeći svoju vjeru, živimo otajstvo krštenja i vršimo poslanje koje iz njega proizlazi. Krštenje nije samo dokument, poput Rodnog lista ili Domovnice. Ono znači po Božjoj milosti preobrazbu života u Kristov život. Stvarnost duhovne preobrazbe, koja ima vidljive posljedice u čovjekovu životu, događa se svaki put u slavlju svete Euharistije jer je ona »istinsko središte cjelokupnoga kršćanskog života, kako na razini sveopće Crkve tako i u njezinim mjesnim zajednicama. Ostali sakramenti, kao i sve crkvene službe i djela apostolata, povezani su s Euharistijom i upravljeni prema njoj,« kako je to rekao papa Pavao VI. Stoga, nije nevažno kako slavimo svetu Euharistiju Matija Matičić LITURGIJSKA GODINA C

DRUGA NEDJELJA DOŠAŠĆA

i na koji način živimo krsnu milost koju nam je Gospodin udijelio po svojoj svetoj Crkvi. Krstitelj je u potpunosti izvršio svoje poslanje. I mi smo pozvani, svatko na svoj način, ostvariti poslanje koje nam je Gospodin providnosno odredio i prije rođenja, dok smo još bili samo »urez« u Njegovim dlanovima kako navodi veliki prorok Izaija (usp. Iz 49,16). Euharistijska nam je godina dobar poticaj da u svetoj Euharistiji pronalazimo nadahnuće za istinsku kršćansku dobrotvornost jer je ona povlašteno mjesto bratskog susreta i očitovanja zajedništva koje je uvijek u svojoj biti djelotvorno. Euharistija nas uvijek poziva na ljubav koja će biti djelotvorna, tj. koja je karitas. Prema svetom Justinu (2. st.), u samom se obredu svete Euharistije rađa svijest i poduzimaju djela za pomoć siročadi, udovicama, bolesnima, nevoljnima, zatvorenicima, stranim gostima, svima koji su u potrebi. Stoga je gotovo nemoguće biti sjedinjen s Kristom i istodobno biti distanciran od braće koja su u potrebi. Na »euharistijsku su dobrotvornost« pozvani svi koji se smatraju Kristovima, a na poseban način Kristovi vjernici laici u svojim župnim zajednicama i okruženjima u kojima žive i rade. Euharistija čini da svi kršćani budu jedno u Kristu prema Pavlovim riječima: »Budući da je samo jedan kruh, mi smo svi jedno tijelo, jer smo svi dionici jednoga kruha« (1 Kor 10,17). Upravo zato Crkva u došašću slavi i nedjelju Caritasa. Neka nas današnja evanđeoska riječ potakne na snažnije izgrađivanje euharistijskog zajedništva i jedinstva po uzoru na božansko zajedništvo osoba Oca, Sina i Duha Svetoga.

LITURGIJSKA GODINA C Matija Matičić

SVETKOVINA PRESVETOG TROJSTVA

U prilog tomu govori nam i današnje evanđelje, u kojemu Isus – Sin Božji i pravi Bog obećaje slanje Duha Istine koji će učenike, a preko njih i sve njihove nasljedovatelje, upućivati u otajstva vjere. Ni Duh Sveti neće djelovati sam za sebe, već u zajedništvu Oca i Sina, odnosno »govorit će što čuje«, kako navodi evanđelje. Duh Sveti je sveta poveznica Oca i Sina, i On može najbolje upućivati u sva otajstva vjere. Zato su prvi kršćani mogli biti autentični svjedoci Isusa jer su bili ispunjeni Duhom koji ih je vodio, usmjeravao, hrabrio i tješio. Crkva je rasla i širila se upravo zahvaljujući Duhu po kojemu je uskrsli Gospodin bio prisutan. Isus kaže svojim učenicima da će ih Duh upućivati u svu istinu jer On »neće govoriti sam od sebe«. Sveti Pavao u nekoliko je navrata upozoravao na razlikovanje duhova. Nisu svi duhovi od Boga i ne usmjeravaju svi duhovi na dobro i ne govore svi na poticaj Duha Svetoga. Vrijeme u kojem živimo najbolje dokazuje istinitost Pavlovih upozorenja. Sve je više lažnih proroka, propovjednika, učitelja koji, zaneseni nekim svojim ili tuđim nadahnućima, šire različite religijske poruke i sredstva spasenja. U kaosu religijskih ponuda lako je poskliznuti se i pasti ako nemamo u sebi Duha Istine, Duha koji je u nama sakramentom krštenja posijao sjeme istinskog spasenja. Ali to sjeme treba rasti i razvijati se da bi moglo donijeti obilne duhovne i zemaljske plodove. Duh koji dolazi od Boga navješćuje i proslavlja Sina, jer od Njega i dolazi. Crkva, snagom Duha Isusa Krista, nudi različite pastoralne oblike djelovanja. No, nažalost, čini se da su mnogi vjernici više zainteresirani za razne seminare iscjeljenja, odrješenja, ozdravljenja i tomu sličnog od osobnog angažmana u svojim matičnim župama. Karizmatski susreti izvrsno su sredstvo produbljivanja 222

LITURGIJSKA GODINA C Matija Matičić

SVETKOVINA PRESVETOG TROJSTVA

djelovanja u svojoj župnoj zajednici. U suprotnome ne bi imali svoju svrhu jer nam Duh nije darovan samo radi nas samih, već i onih koji će, posredstvom našeg života u vjeri, prihvatiti Isusa i dalje ga prenositi drugima. Tako se Crkva Isusovih učenika širi, a po njoj i spasenje koje je Isus donio u svijet. Isus kaže u današnjem evanđelju: »Sve što ima Otac, moje je.« Isus je živi Bog, koji je došao u svijet da se svijet po Njemu spasi. Sveti Pavao reći će da nam nema drugog spasenja osim po imenu Isusa Krista, jer je On jedini i pravi Spasitelj. Isus je došao da bi svatko tko u njega vjeruje imao puninu života, odnosno da ne bi svoj život, koji je darovan kao najveća vrijednost, prokockao različitim zavodljivostima svijeta. Mnoge su pjesme ispjevane o samo jednom životu koji imamo na ovome svijetu i koji treba dobro iskoristiti. Tim više trebamo biti na oprezu jer nije svejedno kako ćemo proživjeti ovaj jedan jedini zemaljski život. On nam je ulaznica za vječni život u zajedništvu s Bogom Ocem, Sinom i Duhom Svetim. I vrijeme koje imamo na raspolaganju darovano nam je. Koliko vremena potrošimo na bezvrijednost, zaboravljajući da i ono nepovratno istječe. Mnogi su sveci u povijesti upozoravali da ne žalimo za prošlošću niti da sa strahom gledamo na budućnost, već da istinski živimo u sadašnjosti jer samo sadašnji trenutak posjedujemo – on nam je darovan za spasenje. Zato o spasenju ne razmišljajmo kao o nečem što će uslijediti nakon smrti, nego o stvarnosti u kojoj se trenutno nalazimo i koja nam se nameće kao izazov. Vrijednost života je postavljena na svim ljudskim ljestvicama vrednota na najviše mjesto, gotovo na prvo, no pitanje je koliko smo uistinu svjesni njegove istinske vrijednosti kao dara Božjeg. Svađe, razdori u braku i obitelji, svakodnevne crne kronike, prijetnje, Matija Matičić LITURGIJSKA GODINA C

223

SVETKOVINA PRESVETOG TROJSTVA

ratovi, mržnje, iskrivljeni oblici ljudske seksualnosti i ljubavi, abortusi, eutanazije i još mnogo toga posljedica su zanemarivanja i omalovažavanja ljudskog života kao Božjeg dara. Život dugujemo našem Stvoritelju i roditeljima kao sustvarateljima. Svatko je od nas slika Božja koja želi biti poštovana i voljena. U liku Isusa Krista vidimo živoga Boga na djelu, koji djeluje po Duhu Svetome od početka povijesti do njezina svršetka. Zajedništvo u Bogu slika je zajedništva koja bi trebala biti u Crkvi, obitelji i u svim drugim oblicima zajedništva. Blagdan Presvetoga Trojstva poziva nas na preispitivanje naših zajedništava koja gradimo, ali i na ona koja smo možda narušili svojim pogreškama ili slabostima. Neka i nas, poput učenika iz današnjeg evanđelja, uvijek vodi Duh Istine.

224

LITURGIJSKA GODINA C Matija Matičić