Naša katedrala 9 (2005) by Glas Koncila

9 (2005) ZAGREB

NA A KATEDRALA

ISSN 1331-5927 UDK 246:27:726

KAT-00.P65

DRAGI MOJI HRVATI! 3

14. 07. 05, 10:11

ODBOR ZAGREBAÈKE NADBISKUPIJE ZA OBNOVU KATEDRALE Mons. Josip Klariæ Mons. Vladimir Stankoviæ Mr. Stjepan Veèkoviæ Preè. Mirko Totoviæ Preè. Mijo Gabriæ Preè. Juraj Jerneiæ Mijo Golubiæ Prof. dr. Ivo Podhorsky Prof. dr. Zorislav Horvat Dipl. In . Zvonimir Rukavina U ime Gradskog zavoda za za titu spomenika kulture: Prof. Silvije Novak Dipl. In . Zrnka O triæ NA A KATEDRALA Èasopis Odbora zagrebaèke nadbiskupije za obnovu katedrale 10000 Zagreb, Kaptol 31 Tel. 48-14-705 ili 48-12-032 Fax 48-12-038 iro raèun kod Zagrebaèke banke UPRAVA KATEDRALE 2360000-1101559611 ili kod Privredne banke OBNOVA KATEDRALE 2340009-1110099490 Direktor Josip Klariæ Glavni urednik Mijo Gabriæ Tehnièki urednik Anica Mudri Urednièko vijeæe: Damir Foretiæ, Zorislav Horvat, Silvije Novak, Zrnka O triæ, Ivo Podhorsky, Zvonimir Rukavima Fotografije: Foto-arhiv GK, Z. Atletiæ, J. Kopi, N. Pintariæ, N. Predoviæ, Z. Rukavina, D. Foretiæ Èasopis izlazi povremeno Naklada 3000 primjeraka Grafièka priprema: Glas Koncila, Kaptol 8 10000 ZAGREB Tisak: Offset Markulin, Lukavec ISSN 1331-5927 UDK 246:27:728

KAT-00.P65

UVODNO SLOVO

Kao to se obnova katedrale odvija uz znatne pote koæe, tako je i ovaj broj imao svojih zastoja ali ipak na na u radost izlazi. Svojim sadr ajem slièan je dosada njim, no donosi i ne to novo. Usmjeruje na e razmi ljanje na staru katedralu ali jo vi e nas podsjeæa na obnovu i radove koji su izvedeni u pro loj godini. U èasopisu isto tako razmi ljamo i o onom to je pred nama, tj. o obnovi portala. Razmi ljanja o naèinu obnove portala mogla bi biti znatan doprinos lak oj, jednostavnijoj, jeftinijoj a u isto vrijeme uspje noj obnovi glavnog portala katedrale. Za obnovu portala raspisan je natjeèaj, na koji se prijavilo 15 ponuðaèa. Njihova struènost nije upitna, ali su cijene vrlo neusklaðene. U èasopisu donosimo i podatke o novom zagrebaèkom pomoænom biskupu, o dogaðanjima u katedrali, popis darovatelja u 2004. godini kao i onih koji su do izlaska ovog broja dali svoj doprinos u 2005. Sadr aj: Papa Ivan Pavao II. .................................................... 1 Mons. Valentin Pozaiæ, novi zagrebaèki pomoæni biskup ................................................... 5 Karl Weiss: Zagrebaèka katedrala .............................. 6 Zorislav Horvat: Grbovi biskupa Eberharda .............. 9 Zvonimir Rukavina: Obnavljanje katedrale u 2004. godini ................................................................... 14 Damir Foretiæ i Lidija Krolo: Obnova glavnog portala ...................................... 21 Damir Foretiæ: Pokusno èi æenje glavnog portala zagrebaèke katedrale ........................................... 25 S. Lina Plukavec: Bl. Augustin Ka otiæ u katedrali i Zagrebaèkoj nad/biskupiji ................................. 29 Zbivanja u katedrali u 2004. godini ........................... 38 Darovatelji za obnovu ................................................ 41 Oglasi ......................................................................... 46 Uz zahvalnost suradnicima i darovateljima elimo ugodno èitanje èasopisa Odbor

14. 07. 05, 10:11

NA A KATEDRALA 9 (2005)

PAPA IVAN PAVAO II. (Karol Wojtyla)

Papa Ivan Pavao II. preminuo je u Vatikanu u subotu 2. travnja 2005. u 21,37 sati u 85. godini ivota i 27. godini svoga pontifikata. roðen 18. svibnja 1920. u Wadowicama u Poljskoj. za sveæenika zareðen 1. studenog 1946. u Krakovu. za pomoænog krakovskog biskupa zareðen 28. rujna 1958. krakovskim nadbiskupom imenovan 30. prosinca 1961. uvr ten u kardinalski zbor 28. lipnja 1967. za papu izabran 16. listopada 1978. preminuo u Vatikanu 2. travnja 2005. sahranjen u bazilici sv. Petra u Rimu 8. travnja 2005. Za vrijeme svog pontifikata obi ao je cijeli svijet i posjetio mnoge dr ave. U njegovoj prebogatoj djelatnosti napominjemo one dogaðaje koji su neposredno vezani uz Hrvatsku. Prvi je priznao samostalnost Republike Hrvatske 13. sijeènja 1992. Prvi put je posjetio Hrvatsku 10.-11. rujna 1994. u povodu slavljenja 900. obljetnice uspostave Zagrebaèke biskupije i prvog povijesnog spomena grada Zagreba. Drugi put je posjetio Hrvatsku povodom progla enja bla enim kardinala Alojzija Stepinca 2. i 3. listopada 1998. Treæi posjet je bio od 6.-9. lipnja 2003. Tada je posjetio Dubrovnik, Osijek i Ðakovo, Rijeku i Zadar. Svaki pohod Hrvatskoj bila je prigoda da nam Papa uputi divne rijeèi ohrabrenja kao i ivotne smjernice na raskr æima i nepoznanicama ivota. Upravo sada nakon njegove smrti mnogo je napisanih rijeèi i razmi ljanja o njegovim porukama kako svijetu tako i nama pa se prisjeæamo tih rijeèi i poruka te pitamo, da li je

KAT-00.P65

to bilo sjeme koje je palo »u dobru zemlju i donijelo plod ili je palo na kamen, na uga eni put, u trnje«. Buduæi da je pri prvom i drugom dolasku u na u domovinu posjetio zagrebaèku katedralu te da nam je u njoj i ispred nje uputio oèinsku rijeè, elimo se podsjetiti upravo na te rijeèi, misli, poruke i preporuke. 10. rujna 1994. u zagrebaèkoj katedrali: Sveæenicima i redovnicima: »Sveæenici su potrebni svijetu, jer je Krist potreban svijetu. Bogu posveæene osobe potrebne su, jer èovjek mora biti neprestano pozivan na duhovne i vjeène vrijednosti. Budite uvijek duboko uvjereni da buduænost Crkve velikim dijelom zavisi od svetih sveæenika i redovnika, koji su jedno srce i jedna

14. 07. 05, 10:11

NA A KATEDRALA 9 (2005)

Blagoslov hrvatske grude 1994. godine

Susreti u prepunoj katedrali

Papa u katedrali - ispunjena davna elja kardinala Kuhariæa

KAT-00.P65

du a sa svojim biskupima i svojom subraæom.« »Budite vjerni svojem sveæenièkom pozivu. Neka euharistija i molitva dadu smisao va eg apostolata, ohrabreni spoznajom da Bo ji duh pobjeðuje, da je njegova milost jaèa od ljudske zloæe, da æe ljubav a ne mr nja imati posljednju rijeè.« »U ovom povijesnom trenutku, kada je ovaj apsurdni i surovi rat opusto io balkanske zemlje, okomiv i se i na va u domovinu, iskopav i ponor mr nje koji samo Evanðelje mo e nadvladati. Vi sveæenici, koji za vrijeme svete mise pro ivljavate i uprisutnjujete u osobi Krista golgotsku rtvu, pozvani ste da budete uvjereni svjedoci Onoga koji umiruæi nije oklijevao reæi: Oèe, oprosti im! « »Osjeæam du nost pohvaliti tolike sveæenike, redovnike i redovnice koji su znali, u tragiènim danima ovoga rata, dijeliti s narodom sudbinu prognanika, prilagodiv i se ivotu u poni avajuæim i nestalnim prilikama. Budite i dalje bliski tim va im vjernicima, kojima je potrebna va a ljubav i va a nesebièna slu ba, da se odupru sada njim nevoljama te da saèuvaju ivu nadu u bolju buduænost. Neka iz va ih rijeèi i va eg pona anja uvijek zraèi jasno uvjerenje da su svi ljudi sinovi istog Oca koji je na nebesima.« Sjemeni tarcima: »Misleæi na sveæenièki odgoj, vrlo mi je drago od srca pozdraviti ovdje prisutne sjemeni tarce, koji su nada za buduænost Crkve. Predragi, ivite godine provedene u sjemeni tu kao razdoblje velike prisnosti s Kristom. Nauèite upoznati Njegovo srce , da biste postali sveæenici po Bo jem srcu, ive i vjerne slike Dobrog Pastira.« Laicima: »Nu no je i hitno promicati dobro osposobljen laikat, koji æe znati suraðivati, osobito na podruèju kateheze i socijalne skrbi.« Èasnim sestrama: »Dobro poznajem va e radosno svjedoèenje ljubavi prema Isusu Kristu i prema braæi ljudima. Poznate su mi va e nade kao i va i problemi i sve va e patnje. Vrlo cijenim va e djelovanje u upama, gdje radite kao katehistice, sakristanke, orgulja ice. Cijenim

14. 07. 05, 10:11

NA A KATEDRALA 9 (2005)

va rad s djecom i starcima te va u slu bu u bolnicama. Pozivam vas: ustrajte radosno u evangelizaciji i u svjedoèenju ljubavi. Gospodin je s vama i slu i se i va im radom, koliko dragocjenim toliko skromnim, da bi nastavio svoje djelo spasenja meðu narodima ove, Njemu tako drage zemlje.« Sestrama u strogim zatvorenim zajednicma: - »Ostanite vjerne va oj izvornoj karizmi. Vi ste kontemplativna du a Crkve. Ustrajte u pozivu da budete budni èuvari Apsolutnog, stalno u dijalogu s Bogom, da biste mu prikazivale radosti i nade, tuge i tjeskobe dana njega èovjeka (GS,1), te isprosite milosrðe i opro tenje koje treba razliti na toliku braæu i sestre u nevolji. Va e su molitve i va e svjedoèenje potrebni hrvatskom sveæenstvu i redovni tvu i cijelom hrvatskom narodu kao znak potpunog predanja ivota koji sve stavlja na kartu vjeènosti.«

Sveèana veèernja

2. listopada 1998. ispred katedrale: Mladima: »S ljubavlju se posebno obraæam tebi, mlade i, koja si se okupila u tako velikom broju doèekav i me na dolasku i drago mi je to ovo moje hodoèa æe poèinje u znaku mlade i. U vama pozdravljam buduænost ovih krajeva i Crkve u Hrvatskoj. Krist danas kuca na vrata va ih srdaca. Znajte ih otvoriti i primite Ga. On ima pravi odgovor na va a oèekivanja. S Njim æete, praæeni pogledom punim ljubavi Djevice Marije, moæi na stvarateljski naèin izgraðivati naum svoje buduænosti.« »Svaki graðanin, a navlastito vjernik, ima toèno odreðenu odgovornost za svoju domovinu. Va a zemlja od vas oèekuje znaèajan doprinos na raznim podruèjima dru tvenog ivota, gospodarstva, politike, kulture. Njezina æe buduænost biti bolja u onoj mjeri u kojoj se svatko od vas bude znao zauzeti za pobolj anje samoga sebe.« »Ljudski ivot na zemlji nosi sa sobom raznovrsne te koæe. One se, sigurno, ne mogu rje avati bijegom u hedonizam, u konzumizam, u drogu ili u alkohol. Potièem vas da se odva no suoèavate s protiv tinama i da rje-

KAT-00.P65

Papa predaje kardinalu Kuhariæu moænik sv. Leopolda Bogdana Mandiæa

enja tra ite u svjetlu Evanðelja. Znajte ponovno otkriti bogatstvo vjere te iz njega crpite snagu za odva no i dosljedno svjedoèenje.« Vjernicima: » arko elim da puèanstvo Hrvatske i u buduænosti ostane vjerno Kristu. U toj se vjernosti nalazi tajna prave slobode, jer za slobodu nas Krist oslobodi (Gal. 5,1). A sloboda je, kako pjeva va pjesnik, dar, u kom sva blaga vi nji nam Bog je do (I. Gunduliæ).«

14. 07. 05, 10:11

NA A KATEDRALA 9 (2005)

Papa u katedrali na grobu bl. Alojzija Stepinca 2. listopada 1998.

Podno prepune bistrièke Kalvarije proglasio je bla enim kardinala Alojzija Stepinca 3. listopada 1998.

KAT-00.P65

14. 07. 05, 10:11

NA A KATEDRALA 9 (2005)

MONS. VALENTIN POZAIÆ NOVI POMOÆNI BISKUP ZAGREBAÈKI

Papa Ivan Pavao II. imenovao je isusovca dr. o. Valentina Pozaiæa, profesora kr æanske etike na Filozofskom fakultetu Dru be Isusove u Zagrebu, pomoænim biskupom Zagrebaèke nadbiskupije. Imenovanje je objavljeno 2. veljaèe, na blagdan Prikazanja Gospodnjega, pri proslavi Svjetskog dana posveæenog ivota, koji se slavio u katedrali. Tom prilikom kardinal Bozaniæ predstavio je novog biskupa i objavio da æe mu posebna briga biti redovnici i redovnice i èlanovi drugih zajednica posveæenog ivota u Zagrebaèkoj nadbiskupiji. Novoimenovani biskup Pozaiæ roðen je 15. rujna 1945. godine u upi Marija Bistrica u pobo noj i brojnoj obitelji. Roditelji su mu Janko i Agata r. Salar, sada su pokojni. Osnovnu kolu je pohaðao u Selnici i Bedekovèini, a gimnaziju u Zagrebu na alati. Tada je odluèio stupiti u Dru bu Isusovu. Filozofsko-teolo ki studij zavr io je u Zagrebu na Filozofsko-teolo kom institutu Dru be Isusove u Zagrebu. Za sveæenika je zareðen 24. lipnja 1973. godine. Studij nastavlja u Rimu na Papinskom sveuèili tu Gregorijana, gdje je doktorirao 1984. godine. Od 1977. do 1979. bio je èlan uredni tva hrvatskog programa Vatikanskog radija. Nakon zavr enog studija preuzeo je slu bu profesora moralne teologije na FTIDI-u. Osnovao je Centar za bioetiku, bio na specijalizaciji u Americi u Washingtonu i Europi u Londonu i Barceloni. Objavio je mno tvo èlanaka u struènim èasopisima i autor je nekoliko knjiga. Od 1990. èlan je vijeæa Hrvatske biskupske konferencije za nauk vjere i za obitelj. Od 1994. do 2000. bio je rektor Kolegija Dru be Isusove na Jordanovcu. Imenovav i ga biskupom Papa mu je, kako je to obièaj, dodijelio naslovnu titulu biskupa piæanskog, tj. nekada nje biskupije sa sjedi tem u Piænu u Istri. Objaviv i imenovanje kardinal Josip Bozaniæ èestitao je novom biskupu i za elio zagovor Marije Majke Crkve te velikih zagrebaèkih pastira bl. Augustina Ka otiæa i bl. Alojzija Stepinca. S najboljim eljama i mi se pridru ujemo ovoj èestitci. Na blagdan sv. Josipa 19. o ujka 2005. na sveèanom euharistijskom slavlju o. Pozaiæa zaredio je nadbiskup zagrebaèki kardinal Josip Bozaniæ a suzareditelji su bili zagrebaèki pomoæni biskupi Josip Mrzljak i Vlado Ko iæ, a svoje ruke na reðenika polo ili su i apostolski nuncij u RH Francisco-Javier Lozano i gotovo svi hrvatski biskupi.

Kat-01.p65

14. 07. 05, 10:16

NA A KATEDRALA 9 (2005)

Karl Weiss

ZAGREBAÈKA KATEDRALA (DER DOM ZU AGRAM) Beè, 1860. Prevela Zrnka O triæ III. VANJSKI IZGLED (Nastavak) Vanjski izgled katedrale, koja svojim kvadrima u smeðem tonu stvara vrlo ugodan utisak, predstavlja se posjetiteljima doista u svom izvornom obliku. Katedrali su prigraðeni, na jednom dijelu sjeverne strane sakristija i na ju noj strani (sl. B) izmeðu treæeg i èetvrtog kontrafora jedna mala kapela, a izmeðu petog i estog kontrafora, na velikom luku spojni hodnik izmeðu katedrale i nadbiskupske palaèe.

Na zapadnoj strani katedrale privlaèe na sebe pozornost najprije dva korpusa tornja (usporedi sl. B i sl. 19). Od sjevernog tornja su iz starijeg doba izgradnje oèuvana tri kata. Na njega je u kasnijem periodu suzujuæi se prema gore nastavljeno jo pet eta a, koje su podijeljene fasadnim vijencima, zavr avajuæi nad zadnjom eta om sa malom kupolom. Povr ine dvaju donjih katova su horizontalno podijeljene sa dvije uspinjuæe lezene, a u vertikalnom smjeru ispod vijenca prvog kata frizom, koji je oblikovan iz malih lukova djetelina, èiji

Slika B

Kat-01.p65

14. 07. 05, 10:16

NA A KATEDRALA 9 (2005)

kraci zavr avaju u ornamentu iz ljiljana. Ista raspodjela nalazi se i na tornju u smjeru ju ne boène laðe, ali jo samo u djelomièno izlomljenim dijelovima, s razlikom da se u frizu ornamenti ljiljana izmjenjuju na dva mjesta s ornamentiranim glavama ovna. Slika 20. prikazuje jedan dio toga zanimljivog i lijepo izraðenog ukrasa. Na fasadi su po prilici na sredini prvoga kata postavljena i tri grba od èega dva jedan pored drugoga, a treæi iznad njih. Gornji samostojeæi grb je onaj kuæe Anjou, podijeljen u dva polja, od kojih lijevi sadr i est ljiljana, a desni tri rijeke. Donji desni grb prikazuje jedno ra ireno krilo, a lijevi kacigu s perom. Isti toranj je flankiran s jako ispupèenim kontraforom, koji se jako su uje u sedmostrukoj podjeli i uzdi e se do iznad treæe eta e. Povr ine obiju donjih odjeljaka okru ene su torusom i u ljebinom, i unutra bogato razvedene slijepim kru i tima u obliku trolista, koja su no ena malim stupiæima s ornamentiranim kapitelima i okruglim soklima (sl. 21). Povr ine treæeg i èetvrtog kata su naprotiv jednostavno uokvirene torusom i u ljebinom. Svaka eta a je uko ena s jednom poklopnicom i profilirana torusom i u ljebinom. Sjeverni toranj je sasvim neizgraðen i dosi e visinu do dva kata, ne dalje od krovnog vijenca. Kako je èitljivo barem iz djelova oèuvanih poteza lezena, bila je podijeljena i tamo nja povr ina najmanje u vertikalnom smjeru. Nedostaje kontraforno pojaèanje korpusa tornja, i njegov je ugao samo uokviren lagano ispupèanom lezenom. Srednji dio fasade je probijen iljato luènim prozorom, na èijem je mjestu prije vjerojatno bio kru ni, kako to naznaèuju polo aji kamena. Ispod toga prozora je glavni ulaz u katedralu s portalom (usporedi sl. 19) koji je uoè-

Kat-01.p65

Slika 19

ljivo slièan onom na romanièkoj crkvi Sz. Jaka, bez da taj potièe kao onaj potonji iz romanièkog umjetnièkog razdoblja. Ovdje nailazimo naime na zanimljivu pojavu, da je u sredini XVII. stoljeæa, dakle u doba klasicizma, u koje doba je prema izvornim podacima portal sagraðen, ponovno uvedena u primjenu romanièka umjetnièka forma. Ova se pojava mo e samo tako objasniti, da je u stvarnosti na mjestu sada njeg portala stajao stariji romanièki, koji je u XVII. stoljeæu trebalo zbog dotrajalosti rekonstruirati, u kojoj prigodi se obnovila stara forma, da bi se mo da mogli primjereno upotrijebiti pojedini graðevni dijelovi. Da je na mjestu sada njeg portala stvarno stajao romanièki, dokazuju i dva lava, koja jo i sada stoje na obje strane portala postavljena na dva postamenta i posjeduju karakter sliènih romanièkih skulptura. Sada nji portal iskaèe u ne to istaknutom polo aju iz sredine fasade, povlaèi se prema unutra i natkriven je zabatom. Stvarno predvorje portala sastoji se iz èetiri para stupova, koji su prateæi romanièku stilsku tradiciju

14. 07. 05, 10:16

NA A KATEDRALA 9 (2005)

Slika 20

postavljeni u èetverokutne ni e. Podno ja stupova su ukra ena priljubljenim lisnim ornamentima. Kapiteli su meðutim imitacije grèkih formi, dva od njih posebno potpuno u jonskom stilu. Baze su atièke s daleko istaknutim, ipak ravno pritisnutim oblinama i polo ene su na visokim nerazvedenim podno jima. Uglovi izmeðu stupova su bez ukrasa. Na kapitelima stupova le i jedan sasvim uski arhitrav, iznad kojeg se u iljatim lukovima di u torusi, koji imaju istu debljinu kao dr ci stupova i njima odgovarajuæe su ukra eni. Peti par stupova, najprije prikladan za predvorje portala, je veæi i jaèi od ostalih parova stupova i pripada neposredno pleteniènoj dekoraciji vrata i timpanona. Cijelo predvorje portala je kao u Sz. Jak-a uokvireno zupèastim ornamentima. S obje strane portala u ni ama sa koljkastim nadsvoðem stoje desno sveti Ladislav, lijevo sveti Stjepan, a iznad tih skulptura nalazi se navje tenje Marije, desno Marija kleèi ispred zipke, a lijevo je anðeo koji dr i ljiljan. U zabatnom polju u trolisno oblikovanim ni ama, koje su poduprte stupovima, su smje teni Isus i dvanaest apostola. Materijal iz kojeg je bio izgraðen portal, je lo pje èenjak, koji se lagano lomi, i samo torusi u profilaciji luka su izraðeni od tvrðega kamena. Obzirom da ornamenti, kojima su oni ukra eni, imaju jaèi karakter, nije nezamislivo da je najveæi dio profilacije luka izraðen iz jo starijeg romanièkog portala.

Kat-01.p65

Skulpture u trolisno oblikovanim ni ama kako proizlazi iz poze draperije na odorama, te obliku pojedinih atributa pripadaju u cijelosti XVII. stoljeæu.

Slika 21

14. 07. 05, 10:16

NA A KATEDRALA 9 (2005)

Zorislav Horvat

GRBOVI BISKUPA EBERHARDA (1397-1406; 1410-1419) NA ZAGREBAÈKOJ KATEDRALI Zagrebaèki je biskup Eberhard (13971406; 1410-1419) vrlo zaslu an za nastavak gradnje zagrebaèke katedrale poèetkom 15. st. Potvrda Eberhardova djelovanja bila je kolièina njegovih grbova u unutra njosti i na proèeljima katedrale: prije regotizacije krajem 17. st. bilo ih je èak 14!, no neke je maknuo Bollé a ostale uglavnom nadomjestio replikama.

u jugozapadnom kutu ju nog broda, na kapitelu, koji je nosio dijagonalno rebro svoda. na proèeljima: jedan se grb nalazi na zapadnom proèelju, u podno ju sjevernog zvonika, na visini 5-6 m nad tlom (sl. 3) na sjevernom proèelju broda, na svakom se upornjaku nalazi po jedan grb, u svemu èetiri grba;

Na grbu biskupa Eberharda bio je prema na im poznatim heraldièarima okrunjeni lav, uzdignut na stra nje noge, okrenut lijevo (heraldièki desno) u titu obrubljenom iljcima (sl. 1a, sl. 1b) (Bojnièiæ, Zmajiæ).

Slika 1 Grb biskupa Eberharda Albena prema raznim autorima a) I. Bojnièiæ, Der Adel von Croatien und Slavonien b) B. Zmajiæ, Grbovi zagrebaèkih biskupa i nadbiskupa c) A. Gulin, Srednjovjekovni peèati zagrebaèkih biskupa

Slika 2 Presjek broda katedrale s naznaèenim mjestima grbova biskupa Eberharda: na srednji je stup god. 1696. ugraðena propovjedaonica i uklonjen grb (K. Weiss, detalj)

I kod Bojnièiæa i kod Zmajiæa, lav je okrenut na lijevo (heraldièki desno), to odgovara pravilima heraldike. Na katedrali je veæina grbova okrenuta na desnu (heraldièki lijevu) stranu, to bi odgovaralo nezakonitoj djeci ili pak enskom dijelu obitelji, nejasno je kako je do toga do lo. Na Eberhardovim peèatima lav je okrenut ispravno, na lijevu (heraldièki desnu) stranu (A. Gulin, sl. 1c). Grbovi su se nalazili: u unutra njosti: na stupovima broda, na kapitelima, koji su nekada nosili kipove svetaca, ili ispod njih (svi su uklonjeni) (sl. 2)

Kat-01.p65

Slika 3 Skice proèelja katedrale s naznaèenim mjestima grbova biskupa Eberharda (E): a) sjeverno proèelje

14. 07. 05, 10:16

NA A KATEDRALA 9 (2005)

10 na ju nom proèelju broda, na dva zapadna kontrafora nalaze se dva grba biskupa Eberharda.

b) ju no proèelje

Slika 4 Hrvatski povijesni muzej u Zagrebu, Lapidarij, kapitel s grbom biskupa Eberharda, vjerojatno jedan od nosaèa kipova svetaca u brodu (Foto: Branko Baliæ)

Eberhardov grb na polustupu u jugozapadnom kutu ju nog broda, uz zvonik, èini se da je jedini preostali original njegova grba, jo »in situ«. Grb je gotièki, a lav stupa na desnu (heraldièki lijevu) stranu (sl. 5). Kapitel je ukra en lijevo i desno od tita èetvrtastim, gotièki shematiziranim listovima.

c) zapadno proèelje preuzeto je od Karla Weissa, Der Dom zu Agram

Eberhardovi grbovi u unutra njosti H. Bollé je uklonio pet grbova sa stupova broda, dok je esti bio uklonjen jo 1696. prigodom ugradnje propovjedaonice, koju je izradio Mihajlo Kusa. Jedan od grbova, skupa s kapitelom danas je pohranjen u Lapidariju Hrvatskog povijesnog muzeja (sl. 4) Kapitel i grb su dosta o teæeni, no dovoljno saèuvani da ih se prepozna i opi e: okrunjeni lav, uzdignut na stra nje noge, okrenut na desno (heraldièki lijevo), stoji u titu koji je obrubljen iljcima. Lijevo i desno od grba vidi se vijenac, koji je opasivao stup, pribli no na treæini visine i pokrivao promjenu profilacije stupa.

Kat-01.p65

Slika 5 Grb biskupa Eberharda na kapitelu, koji nosi rebro svoda u jugozapadnom kutu ju noga broda katedrale (Foto: Nenad Gattin)

Eberhardovi grbovi na proèeljima Svi se Eberhardovi grbovi na proèeljima nalaze na upornjacima (sl. 3 i sl. 6), a samo jedan na zidu zapadnog proèelja. Smje taj grbova rjeèito nam govori do koje visine je bila katedrala izgraðena oko 1400. god. Grbovi na sjevernim upornjacima ukra eni su jo malim

14. 07. 05, 10:16

NA A KATEDRALA 9 (2005)

prema svom znanju i sposobnostima. Ova se razlika u naèinu rada i oblikovanja osjeæa i u unutra njosti broda: baze stupova su izrazito drukèijeg oblika, a moguæe je da su drukèije bili oblikovani i kapiteli koji su nosili kipove svetaca. Drukèije je oblikovano i kru i te pro-

Slika 6 Grbovi biskupa Eberharda na kontraforu sjevernog broda (Foto Z. Horvat, 1970.)

zastornastim vijencima, koji nedostaju na ju nim (sl. 7). Èini se da su grbove, pa dakle i ziðe, gradili i klesali razlièiti majstori, to ne treba èuditi, s obzirom na èinjenicu da je biskup Eberhard biskupovao u dva navrata: 1397.-1406. i 1410.-1419. god. U meðuvremenu od 1407. do 1410. gradili te najvjerojatnije miruje: prva je grupa oti la, a nakon nekoliko godina do la je druga, koja je radila drugaèije,

Slika 7 Grb biskupa Eberharda na kontraforu ju nog broda (Foto: Z. Horvat, 1970.)

Kat-01.p65

Slika 8 Grb biskupa Eberharda na zapadnom proèelju u podno ju sjevernog zvonika (Foto: Z. Rukavina)

Slika 9 Muzej grada Zagreba, grb biskupa Eberharda, vjerojatno sa zapadnog proèelja katedrale (Foto: Jozo Vraniæ)

14. 07. 05, 10:16

NA A KATEDRALA 9 (2005)

12 zora ju nog broda. Grb na zapadnom proèelju, skupa s pripadajuæim vijencem je Bolléova replika, no pretpostavimo da je ponovljen originalan oblik. Grb je isklesan s posebnom pa njom, nagla en je zastornasti vijenac iznad tita grba, dok je lav u titu isklesan u visokom reljefu (sl. 8), drukèije od ostalih, koji su dati dosta plo no. Oèito se ovdje odmah uz ulaz u katedralu htjelo naglasiti va nost osobe biskupa Eberharda, koji je bio kancelar kralja Sigismunda u Budimu.

Slika 11 Hrvatski povijesni muzej u Zagrebu, Lapidarij, trostruki grb s Medvedgrada (Foto: Branko Baliæ)

Slika 10 Muzej grada Zagreba, grb biskupa Eberharda, mo da s ju nog proèelja katedrale (Foto: Jozo Vraniæ)

U muzeju grada Zagreba saèuvana su dva grba biskupa Eberharda sa Zagrebaèke katedrale: Jedan od njih je vrlo pomno isklesan (sl. 9) te mo emo pretpostaviti da je stajao o teæen (sl.10) i mo emo s koliko-toliko sigurnosti pretpostaviti da je stajao na jednom od upornjaka broda. No, naravno, nije reèeno da ovaj grb nije mogao stajati na nekom drugom, nama danas nepoznatom mjestu

Ploèa s trostrukim grbom s Medvedgrada I na kraju spomenimo jo trostruki grb s Medvedgrada, pohranjen u Hrvatskom povijesnom muzeju (sl. 11).

Kat-01.p65

Grbovi su ukomponirani u gotièki trolist. Kamen s grbovima je prilièno o teæen, pa i lica titova, no na a ga je poznata povjesnièarka umjetnosti Anðela Horvat objasnila na slijedeæi naèin: donji lijevi grb je grb biskupa Eberharda. Gornji je mo da grb kraljice Barbare ili kralja Sigismunda raskoljeni tit, na desnoj (heraldièki lijevoj) strani, vidljive su èetiri vodoravne grede. Donji desni, dakle treæi, grb je najo teæeniji i ne mo e se raspoznati njegov sadr aj, no A. Horvat pretpostavlja da bi to mogao biti grb obitelji Alben, tj. braæe biskupa Eberharda. Biskup Eberhard je poèetkom 15. st. posjedovao Medvedgrad i na njemu vr io neke popravke i prilagoðavanja novom dobu pa ne treba èuditi da je i ondje ostavio svoj grb kao znak svoje prisutnosti.

Zakljuèna razmatranja Brojka od 14 grbova jednoga investitora na jednom objektu zaista je impozantna i èini se da u nas nigdje drugdje nije dostignuta, a kamoli prema ena. Prethodni i slijedeæi biskupi biskupi Horvat i Alben mogu se pohvaliti s tek èetiri odnosno pet grbova. Oko 1400. god. i poèetkom 15. st. na prostoru kontinentalne Hrvatske sagraðeno je dosta objekata, i sakralnih i svjetovnih. Èinjenica je da u to doba kljuèni utjecaji na arhitek-

14. 07. 05, 10:16

NA A KATEDRALA 9 (2005)

turu na ih kontinentalnih krajeva dolaze iz Praga i ostalih dijelova Èe ke, iz radionica i s gradili ta koje su bile upoznate s naèinom rada Petra Parlera, glavnog arhitekta èe kog kralja Karla IV. Pogledamo li malo neke èe ke, pra ke graðevine, koje je vodio sam Parler: katedralu sv. Vita na Hradèanima i kulu na Karlovu mostu preko Vltave pa i gradsku vijeænicu pra kog Starog mjesta, na njima nalazimo mno inu grbova, gotièkih heraldièkih titova sa zaobljenim bokovima (sl. 12). Heraldièki su titovi omiljeli motiv tog doba, tj. druge polovice 14. st. Osim toga, èe ki se grb èesto javlja: to je takoðer okrunjeni lav, uzdignut na stra nje noge, no za razliku od onog Eberhardova, ima dvostruki rep. To znaèi i da je njihovim majstorima klesanje »lavljih« grbova bio dobro poznati posao. Nakon prestanka rada pra kih radionica zbog smrti Petra Parlera (1399. god.) te husitskih ratova, pra ki se majstori razilaze diljem Europe te nastavljaju raditi prema obièajima

Slika 12 Prag, Staromestska kula na Karlovom mostu, djelo Petra Parlera (Foto: Josef Sekal)

Kat-01.p65

radionice, koju su napustili. Treba odmah reæi da su to bili kvalitetni majstori, koji su bili upoznati s najnovijim naèinima rada u oblikovanju i tehnologiji zidanja, to se sve nazire i na zidovima zagrebaèke katedrale. Grbove na zagrebaèkoj katedrali ostavili su i drugi biskupi: Horvat, Kani aj, Ivan Alben, Oswald Thus, Toma Bakocz de Erdöd pa i svi kasniji, ali se vi e nije nikada ponovila ovolika kolièina grbova jednog biskupa, kao kod biskupa Eberharda.

Literatura I. Bojnièiæ, Der Adel von Croatien und Slawonien, Nürnberg, 1899. J. Brun mid, Kameni spomenici Hrvatskog narodnog muzeja u Zagrebu, II. dio, spomenici srednjeg i novog vijeka, »Vjesnik Hrvatskog arheolo kog dru tva«, Zagreb, 12., NS XII./1912., str. 129-200. A. Gulin, Srednjovjekovni peèati zagrebaèkih biskupa, »Starine«, Zagreb, 58./ 1980., str. 67-83. A. Deaonoviæ, . Èorak, . N. Gattin, Zagrebaèka katedrala, Zagreb, 1988. A. Horvat, Sluèajni nalazi s Medvedgrada, »Iz starog i novog Zagreba«, Zagreb, IV./ 1868., str. 25-42. Z. Horvat, Izgradnja laðe zagrebaèke katedrale, »Peristil«, Zagreb, 23./1980., 67-98. Z. Horvat, Heraldièki titovi gotièke arhitekture kontinentalne Hrvatske, Zagreb, 1996. Z. Horvat, Gradnja i pregradnja zapadnoga proèelja zagrebaèke katedrale, »Godi njak za tite spomenika kulture Hrvatske«, Zagreb, 22.23./1936.1997., str. 35-56. Z. Horvat, razni èlanci u »Na oj katedrali«. »Riznica zagrebaèke katedrale«, Katalog izlo be, Zagreb, 1983. K. Swoboda, Petar Parler, Wien, 1943, G. Szabo, Prilozi za graðevnu povijest zagrebaèke katedrale, »Narodna starina«, Zagreb, VIII./1929. M. Valentiæ, L. Priester, Zbirka kamenih spomenika (II. dopunjeno izdanje), Zagreb, 2002. K. Weiss, Der Dom zu Agram, Wien, 1860. B. Zmajiæ, Grbovi zagrebaèkih biskupa i nadbiskupa, »Zbornik Zagrebaèke nadbiskupije«, Zagreb, I./1944., str. 471-492.

14. 07. 05, 10:16

NA A KATEDRALA 9 (2005)

Zvonimir Rukavina

OBNAVLJANJE KATEDRALE U 2004. GODINI Poèetkom 2004. godine Odbor zagrebaèke nadbiskupije za obnovu katedrale zajedno sa projektantima odluèio je o izradi projekta za obnovu druge galerije sjevernog tornja.

Demontirali smo ogradu galerije, za koju nije bilo dvojbeno da je treba kompletno obnoviti. Galeriju smo oprali vodom pod visokim pritiskom, da oèistimo prljav tinu i erodirane dijelove kamena. Gledajuæi izvaðeno kamenje iz poda druge galerije, razmi ljali smo kako promijeniti

Rigalica na sjevernoj strani druge galerije sjevernog tornja (Slika lijevo) Ostaci rigalice na zapadnoj strani druge galerije sjevernog tornja (Slika dolje)

Tomislav Capan voditelj kamenara uz rigalicu na istoènoj strani druge galerije

Kod razmatranja naèina obnove druge galerije, zbog velikih o teæenja razmi ljali smo o obnavljanju primjenom metode obnove prve galerije (1990-1994). To znaèi zamijeniti kompletan kamen. Za lak e dono enje odluke, otvorili smo jedan presjek galerije, na istoènoj strani, da bi vidjeli kako je raðen vez kamenih elemenata i da bi utvrdili eventualne tete nastale u unutra njosti graðevine.

Kat-01.p65

Pranje druge galerije vodom pod pritiskom

14. 07. 05, 10:16

NA A KATEDRALA 9 (2005)

Prof. Novak, in . O triæ, dr. Horvat i in . Rukavina u pregledu druge galerije

Ove godine izvodili su se radovi na sjevernom tornju, izmeðu prve i druge galerije. Najprije su oprane sve èetiri strane sjevernog tornja vodom pod visokim pritiskom, pa ljivo, da se ne uni ti postojeæa ukrasna kamena plastika nagri ena zubom vremena i kemijskom agresijom iz atmosfere. Kamenari su nakon pranja demontirali i ru ili dotrajali kamen, po projektu obnove. Da bi se izvadio dotrajali kamen iz zida bilo ga je potrebno sa svih strana bu iti i ru iti, i pri tome trebalo je paziti da se ne o teti susjedni kamen, koji nije potrebno zamijeniti. Kada je rubni dio

Bizek, mjesto gdje je pred 38 godina posljednji put vaðen kamen za obnavljanje katedrale

samo kamenu plastiku, kamene cvijetove na licu podnih kamenih blokova i okapni rub poda galerije, a da ne mijenjamo kamene blokove koji ih nose. Nakon pranja i pregleda galerije, konaèni zakljuèak je bio da se primjeni metoda obnove s prve galerije, tj. da se zamjeni kompletan kamen. Jedino tako moæi æe se galeriji vratiti izvorni sjaj i ljepota, a zbog upotrebe èvr æeg kamena, travertina i primjene za titnih sredstava, znaèajno produljiti vijek trajanja do slijedeæe obnove. Poèetkom godine prikupljali smo ponude za vaðenje bizek kamena (litotamnijski vapnenac) za obnovu katedrale, u Bizeku, za to smo dobili sve potrebne dozvole. Iz primljenih ponuda smo doznali koliko bi sredstava trebalo za otvaranje kamenoloma, i shvatili da ne mo emo otvoriti kamenolom, jer tih sredstava za sada nema.

Kat-01.p65

Glavni majstor Dragutin kvorc

Obraðeni kamen stizao je kamionom s otoka Braèa

14. 07. 05, 10:16

NA A KATEDRALA 9 (2005)

Ugraðeno je prvo kamenje

Zid je pripremljen za novu oblogu

Novo kamenje se ugraðuje a prostor oko njega treba dobro zapuniti

Priprava je zavr ena

Slika lijevo i dolje

Kamen se ugraðuje »pod pagom«

Kat-01.p65

14. 07. 05, 10:16

NA A KATEDRALA 9 (2005)

kamena bio smrvljen i u pozadini osloboðen od zida, vadio se i privremeno odlagao na platformu radne skele. Tijekom tog posla nailazilo se na tro ne komade kamena koji projektom nisu bili predviðeni za zamjenu, ali su svoje pravo lice pokazali nakon pranja vodom pod visokim pritiskom, pa ih je takoðer trebalo izvaditi. Na gradili noj deponiji sortiran je izvaðeni kamen. Veæi komadi, iz kojih se mo e ne to isklesati odlagani su za daljnju obradu, a mali komadi i usitnjena uta odlagana je za transport na gradsku deponiju. Nakon vaðenja kamena s jedne strane tornja, oèistila se uta i pra ina, a zid se prao vodom. Tada je ploha bila spremna za ugradnju novog kamena. Isklesani kamen prevozio se i dizao dizalom na objekt do mjesta ugradnje. Prijevozom i prijenosom kamen je stizao do svog odredi ta, gdje su ga kamenari namje tali i ugraðivali, te svaki komad sidrili nehrðajuæim eljezom. Èitava ploha zida fugirala se specijalnom fug masom protiv prodiranja vode u zid. Kada budu dovr ene sve èetiri zidne plohe sjevernog tornja izmeðu prve i druge galerije, zid æe se zavr no hidrofobizirati. Kroz 2004. godinu demontirano je, do sredine studenog, 20,03 m3 dotrajalog kamena, a montirana su 873 nova kamena elementa. Montirana su i 183 nova kamena ta ela, isfugirano je 582,21 m2 kamene povr ine, a tokanjem je obraðeno 260,37 m2 kamenog ziða. Sav taj posao obavljen je na èetiri strane sjevernog tornja od 9. do 37. reda, na visini od 42,0 do 54,5 m od tla. U planovima za iduæu godinu je nastavak radova na obnovi sjevernog tornja od 37. do

Mons. Josip Klariæ sa novinarkom HRT-a, na katedrali, na platformi 75 metara iznad zemlje

Kat-01.p65

Kiparica Marija Lukaè-Krstiæ radila je modele listova, cvjetova i polukapitela

Kipari-restauratori radili su na izradi modela za klesanje dotrajalih kamenih ukrasa

42. reda, kao i obnova stupova ni a velikih otvora, visokih 12 m i predviðena zamjena kamene plastike. Tijekom godine razni su mediji pokazivali interes za radove na katedrali. Mons Josip Klariæ, kustos katedrale i predsjednik Odbora zagrebaèke nadbiskupije za obnovu katedrale, uvijek je spremno davao izjave za javno informiranje o radovima na katedrali. Kipar Alen Novoselec radio je model kapitela, model baldahina svetaca i ruke svetog

In . O triæ i dr. Horvat kod pregleda modela baldahina ukazuju na va nost detalja

14. 07. 05, 10:16

NA A KATEDRALA 9 (2005)

U tra enju najboljeg oblika modela izgubljene forme i detalja pregledavaju se i stare fotografije na kojima je ukras bio jo èitav

Antuna Pustinjaka. Komisija Odbora pratila je rad kipara, struèno nadzirala i savjetovala, te konaèno prihvaæala izraðene modele. Odobreni modeli poslani su u klesarsku radionicu na otok Braè gdje æe se po njima isklesati kameni ukrasi za zamjenu dotrajalih na katedrali. Baldahin svetaca je osmerougaonog tlocrta i visok je 2,6 m. Za izradu modela kori teni su originalni dijelovi, koliko ih je bilo, te prikladni materijali za formiranje nedostajuæih i izradu novih dijelova. Izraðena je jedna osmina baldahina, tako da se mogu vidjeti svi potrebni dijelovi za izradu novog kamenog baldahina.

Sv. Antun Pustinjak

Model ruke

Kipar Alen Novoselec na objektu u prisutnosti dr. Horvata, prof. Novaka i in . Foretiæa isprobava kako model ruke pristaje svetom Antunu

Kat-01.p65

Kipar Novoselec je od gline radio model kapitela na stupu objekta. Kada je model dovr en i prihvaæen, kipar je napravio na objektu gumeni kalup i odlio model u gipsu. Kipari-restauratori su na objektu restaurirali kamene ukrase, zidne profilacije i èitave zidne plohe. Najzahtjevniji su bili veliki kipovi, visoki 2,6 m, svetog Antuna Pustinjaka i svetog Franje Ksaverskog, sa svojim kiæenim postoljima. Èi æenje i obnova kamenih ukrasa i èitavih zidnih ploha sjevernog tornja izmeðu prve i druge galerije bio je vrlo zahtjevan zadatak.

14. 07. 05, 10:16

NA A KATEDRALA 9 (2005)

Postolje kipa sv. Antuna Pustinjaka

Model u izradi na objektu

Sv. Franjo Ksaverski

Postolje nakon obnove Postolje kipa sv. Franje Ksaverskog prije obnove

2004. godine je napravljeno 6 modela kamene plastike, 1 veliki model baldahina, restaurirana su i obnovljena 2 kipa svetaca, visoki 2,6 m, sa ukra enim kamenim postoljima, obnovljeno je 10 polukapitela, 29 slijepih kru i ta, 46 kamenih listova i restaurirano je 180 m2 kamenog oplo ja sjevernog tornja sa vertikalnim profilacijama. Projektanti su snimili postojeæe stanje glavnog portala da bi mogli izraditi projekt

Kat-01.p65

Kameni ukras prije i poslije èi æenja

14. 07. 05, 10:16

NA A KATEDRALA 9 (2005)

Kipar Alen Novoselec sa suradnikom

Razgledavanje portala

njegove obnove. Projekt bi trebao biti gotov krajem ove godine. Planirano je da se kroz zimsko razdoblje izvr e pripreme za obnovu portala, kako bi obnova portala mogla zapoèeti poèetkom proljeæa iduæe godine.

Obnovljen kameni list u velikoj ni i

Dio portala

Kat-01.p65

Rad na obnovi katedrale u 2004. godini Odbor je slu beno zavr io sjednicom, na blagdan Bezgre nog zaèeæa BDM. Nakon to su ukratko spomenuti napori i uspjesi u 2004. godini izra eno je zadovoljstvo i izreèena zahvalnost za ostvareno a prihvaæeni su i planovi za obnovu katedrale u slijedeæoj godini.

Slika sa zavr ne sjednice Odbora: dr. Zorislav Horvat, in . Damir Foretiæ, mons. Josip Klariæ, preè. Mirko Totoviæ, prof. Silvije Novak, in . Zvonimir Rukavina, in . Zrnka O triæ i prof. dr. Ivo Podhorsky

14. 07. 05, 10:16

NA A KATEDRALA 9 (2005)

Damir Foretiæ Lidija Krolo

OBNOVA GLAVNOG PORTALA Mo da æemo po prvi put od izla enja ovog èasopisa pisati o radovima koji tek trebaju zapoèeti na obnovi na e katedrale. Zadatak koji je bio postavljen pred projektante jest izraditi PROJEKT OBNOVE GLAVNOG PORTALA ZAPADNOG PROÈELJA. Unatoè dosada njem iskustvu, ovaj zadatak je po svojoj slo enosti bio uistinu veliki izazov.

Slika 2 Potral 2004. god. (Foto D. Foretiæ)

Slika 1 Potral 1979. god. (Foto D. Foretiæ)

Pregledom samog portala uoèava se da portal ima ukupne vanjske dimenzije 20,101 x 12,46 x 3,53m (visina x irina x dubina). Dubina od ravnine lica vanjskih kontrafora do kamenih dovratnika je 4,9 m, to znaèi da su sami kameni dovratnici u odnosu na ravninu zapadnog proèelja katedrale uvuèeni za 1,37 m. Kameni dovratnici koji nose zapadna vrata katedrale dubine su 0,26 m, s tlocrtnim razmakom 3,73 m. Ispred njih je kameni okvir vra1

Kat-01.p65

ta katedrale tlocrtne irine 3,81 m, visine 4,9 m i dubine 1,2 m s ravnim arhitravom. Okvir i arhitrav ukra eni su pravokutno uokvirenim slijepim lezenama èija profilacija je udubljena u lice zida 14 cm. Vanjski uglovi okvira portala su takoðer bogato uzdu no profilirani. Portalno predvorje ispred okvira dubine je 3,7 m, unutarnje irine 3,81 m te se ljevkasto iri prema van do tlocrtne irine od 8,0 m. Portalno predvorje nadsvoðeno je s tri sve nja neogotièkih iljatih lukova ispunjenih vegetativnim èipkasto klesanim motivima (iznimno rijedak i zahtjevan klesarski rad), èija je najmanja visina od baze do tjemena 3,3 m, a najveæa na prednjem licu predvorja portala 5,3 m. Lukovi iznad kamenog arhitrava oblikuju

Sada nja visina je oko 19 m.

14. 07. 05, 10:16

NA A KATEDRALA 9 (2005)

22 lunetu na kojoj se nalazi reljef Presvetog Trojstva kipara Frange a.2 Reljef je postavljen krajem o ujka 1902. godine i pretrpio velike kritike. U svibnju iste godine Frange je vr io popravke i poku ao bojama popraviti dojam, to prema mi ljenju komisije nije zadovoljilo.3 Autor je na kraju 1912. godine »popravak« reljefa izvr io sa ta elima i takav je reljef saèuvan sve do danas. Okomito na vertikalnu ravninu polo enu vanjskim rubom predvorja portala sagraðeni su prednji lijevi i desni kontrafor tlocrtne dimenzije 0,97 x 1,23 m s unutarnjim tlocrtnim razmakom od 8,22 m. Paralelno s tom ravninom, s vanjskim rubom 7 cm ispred te ravnine, nalaze se boèni lijevi i desni kontrafor tlocrtnih dimenzija 1,15 x 0,97 m. Iza boènih kontrafora nalazi se ziðe koje spaja korpus

Slika 3 Reljef (Foto D. Foretiæ 2004. god)

portala sa ravninom zapadnog proèelja. Stra nje lice boènih kontrafora je od portala katedrale udaljeno 1,41 m. Prvi i drugi red predvorja portala, kontrafora i spojnog ziða horizontalno su profilirani tako da je vanjski rub gornje plohe drugog reda uvuèen od vanjskog ruba gornje plohe nultog reda za 15 cm, tako da su svi ti elementi od 3. do 13. reda portala obostrano ili jednostrano vitkiji za 15 cm. Pripadajuæe vertikalne plohe kontrafora su ukra ene slijepim lezenama koje poèinju u 3. redu, trolisno zavr avaju u 14. redu, a u 13. imaju uglovne i sredi nje polukapitele. Sredi nja profilacija ima bazu u 3. redu. Horizontalna okapnica kontrafora nalazi se u 14. redu, iznad kojeg se kontrafori rotiraju za 45 stupnjeva, postaju jo vitkiji i zavr avaju fijalama. Lijevo i desno lice ljevkaste kosine predvorja portala ima po 3 ni e odvojene vertikalnim sve njem stupiæa koji nose po 3 baldahina. U ni ama se nalaze okrugli stupovi (kamen crvenkasti andezita, poznatog od antike kao pofido rosso antico iz Egipta /Djebel Abu Dokhan/)4 nosaèi s pripadajuæim bazama i kapitelima koji slu e kao postolje za est kipova svetaca: sv. Metoda, sv. Juraja, sv. Barbare, sv. Katarine, sv. Florijana i sv. Æirila. Na vrhu svakog baldahina nalazi se anðeo koji dr i traku s imenom pojedinog sveca. Portal zavr ava timpanonom oblika istostraniènog trokuta na kojem se nalazi udubljena ni a s kipovima Krista uèitelja, sv. Ladislava i sv. Stjepana (kralja). U

Slika 4 Detalj ta ela reljefa (Foto D. Foretiæ 2004. god)

Slika 5 Vrh timpanona portala (Foto D. Foretiæ 2004. god)

Reljef je isklesan iz komada kamena tipa bihacit dimenzije 2,72 x 2,37 x 0,7 m. Usp. Katolièki list 13 /1092/149-151. 4 B. Crnkoviæ, Na a katedrala 1 (1998), str. 8. 2 3

Kat-01.p65

14. 07. 05, 10:16

NA A KATEDRALA 9 (2005)

Slika 6 Detalj timpanona (Foto D. Foretiæ 2004. god)

desnom i lijevom uglu su po dva anðela s natpisom »Domus Dei et porta coeli« (Kuæa Bo ja i vrata nebeska, usp. Knjiga postanka 28,17).5 Na samom vrhu je grb nadbiskupa J. Posiloviæa (1894-1914) sa istaknutom 1901. godinom, u èije vrijeme je dovr ena Bolleova obnova katedrale i postavljen je dana nji glavni portal. Boène poklopnice timpanona su obostrano uzdu no profilirane i ukra ene sa dva tipa listova-kraba. Iza timpanona nalazi se dvostre ni krov s pokrovom od ploèa bakrenog lima u obliku romba s ornamentom. Krov prekriva prostor izmeðu timpanona i zapadnog proèelja u tom djelu se i nalaze spone za ukruèenje veoma vitkog zida timpanona.6

Srednji neogotièki iljati luk iznad predvorja portala iznimno je bogato ure en vegetativnim èipkastim klesanim motivima. Tvrdim da je to najvredniji kiparsko-klesarski rad kojeg imamo na proèelju katedrale. Vegetabilni motiv izveden je kao konveksna forma iza koje je upljina dubine 35 cm.

Slika 8 Dio portala (Foto D. Foretiæ 2004. god)

Slika 9 Detalj lukova u luneti (Foto D. Foretiæ 2004. god)

Slika 7 Mala i velika fijala (Foto D. Foretiæ 2004. god)

5 Kipove za portal, pema isplatnicama pronaðenim u kaptolskom arhivu za razodblje od 1901.-1904., izradili su kipari Morak i Stejskal, kamen za kipove je tipa vinicit i bihacit. 6 »Foretiæ i sinovi« d.o.o. Glavni projekt obnove portala, dio Tehnièkog opisa, Lidija Krolo, dipl. ing. arh. rujan 2004. (T.D. 87-10/04).

Kat-01.p65

14. 07. 05, 10:17

NA A KATEDRALA 9 (2005)

Slika 8 Detalj sredi njeg luka (Foto D. Foretiæ 2004. god)

Kat-01.p65

Prema izraèunima u Glavnom projektu na portalu je potrebno zamjeniti ukupno 736 komada kamenih elementa to ukupno iznosi brutto 43,086 m3 novog kamena. Portebno je izraditi 39 modela kamene plastike od kojih veæi dio treba rekonstruirati prema starim fotografijama jer za neke nema uzorka (npr. vrhovi boènih fijala, mala i velika fijala na vrhu kontrafora). Prema provedenom natjeèaju na temelju Glavnog projekta obnova portala ko ta ... 4.000.000,00 kn. Prema obimu i zahtjevnosti radova koji su planirani u obnovi predviða se da bi mogli trajati dvije do tri godine.

14. 07. 05, 10:17

NA A KATEDRALA 9 (2005)

Damir Foretiæ

POKUSNO ÈI ÆENJE GLAVNOG PORTALA ZAGREBAÈKE KATEDRALE Za potrebu izrade Glavnog projekta projektant je naruèio pokusno èi æenje portala koje je obavljeno koncem rujna, poèetkom listopada 2004. godine.

sebno ispitivane veæ se na njih primjenjuju metode koje su prihvaæene jo 1996. godine i do sada se koriste u obnovi proèelja.1 Nakon odreðivanja mjesta uzimanja uzoraka za kemijske analize proveden je prvi pokus desalinizacije kemijskom metodom pomoæu celuloznih kompresa natopljenih otopinom amonijeva karbonata. Tim se postupkom kalcijev sulfat-gips pretvara u znatno topljiviji

Slika 1 Detalj luka (Foto D. Foretiæ IX/2004. god.)

Mjesto za pokusno èi æenje je bila povr ina luka portala iznad lunete, tj. dio koji je zaklonjen od izravnog djelovanja ki e te je na njemu vidljiva prljav tina, pra ina i tamne kraste. Ostale vanjske povr ine portala nisu po-

Slika 3 Rad s pastom, figura anðela sv. Metoda (Foto D. Foretiæ IX/2004. god)

Slika 2 Postavljanje komprese figura anðela sv. Metoda (Foto D. Foretiæ IX/2004.)

Slika 4 Vidljiva granica tretiranja, mokra figura anðela sv. Metoda (Foto D. Foretiæ IX/2004. god)

1 H. Malinar »Izvje æe o istra ivanjima stanja kamena na proèeljima zagrebaèke katedrale« Zagreb, lipanj/1996.

Kat-01.p65

14. 07. 05, 10:17

NA A KATEDRALA 9 (2005)

Slika 5 Vidljiva granica tretiranja, suha figura anðela sv. Metoda (Foto D. Foretiæ IX/2004. god)

Slika 6 Rezultat prvog dana (Foto D. Foretiæ IX/2004. god)

Slika 7 Rezultat drugog dana (Foto D. Foretiæ IX/2004. god)

Kat-01.p65

Slika 8 Nakon pet dana su enja (Foto D. Foretiæ IX/2004. god)

Slika 9 Figura anðela sv. Barbare prije pranja (Foto D. Foretiæ IX/2004. god)

Slika 10a Figura anðela sv. Barbare prvi dan (Foto D. Foretiæ IX/2004. god)

14. 07. 05, 10:17

NA A KATEDRALA 9 (2005)

Slika 10b Figura anðela sv. Barbare drugi dan (Foto D. Foretiæ IX/2004. god)

vernoj strani i to na kipu anðela sv. Barbare. Pokus se provodio dva dana s tom razlikom to se smjer tretiranja promjenio nakon 24 sata. Kod drugog pokusa treba napomenuti da se kod kipova anðela i svetaca radi o kamenu tipa vinicit, a ne bizek kao kod cijelog portala. Buduæi da vinicit spada u meke vapnence prije izlaganja velikom namakanju vodom treba se tretirati otopinom amonijevog karbonata da ne doðe do »ispiranja« kamena. Tvrðe kore æe trebati odstraniti mikropjeskarenjem. Nakon ovakvog ispiranja kamen treba za tititi poznatom Lewinovom metodom, premazom barijevog hidroksida te zavr no tretirati sa uèvr æivaæem.2

Opæi uvjeti i naèini primjene metode namakanja ili pranja vodenom maglicom

Slika 11 Figura anðela sv. Barbare konaèni rezultat (Foto D. Foretiæ IX/2004. god)

amonijev sulfat koji su enjem komprese izlazi iz kamena i prelazi na kompresu. Kod toga u kamenu ostaje nastali kalcijev karbonat koji uèvr æuje tro ni kamen. Pretpostavljalo se da æe komprese omek ati neèistoæe na kamenu, te da æe to olak ati èi æenje. Komprese su samo djelomièno oèistile tamne natalo ine na kamenu, zato se èi æenje nastavilo premazivanjem Morovom i monumentique pastom. Na ju noj strani luka proveden je pokus èi æenja pomoæu vodene maglice ostavljene da djeluje kroz dva dana i noæi. Pokus je izveden elektriènom prskalicom spojenom na sat koji ju je ukljuèivao svakih 15 min. Rezultat je bio vrlo zadovoljavajuæi. Nakon ovog pokusa isti je pokus izvr en na sje2

Kat-01.p65

Metoda èi æenja kamena vodom ili pranja vodenom maglicom, tj. »atomiziranom« vodom nije nepoznata kao metoda èi æenja kamena. Kod nas je prof. B. Crnkoviæ u tekstu OBNOVA ZAGREBAÈKE KATEDRALE èi æenje, uèvr æivanje i povr inska za tita ugraðenog kamena opisao ovu metodu kao jednu od onih koje je moguæe primjeniti na katedrali. On u tekstu u kratkim crtama navodi prednosti i mane ove metode. Na internetu su dostupni tekstovi koji ovu metodu temeljitije opisuju. Razni autori kao i amerièke norme metodu izdvajaju kao prvi moguæi naèin èi æenja kamena uz odgovarajuæa ogranièenja. Navodi se kako je ovo vremenski dug i skup proces, mo e se koristiti samo za manje povr ine posebno kad su u pitanju bogato ornamentirani elementi kamene plastike koje nije moguæe èistiti drugim abrazivnim metodama ili vodom pod visokim pritiskom. Ova metoda se koristi za uklanjanje naslaga prljav tine, èaði, pra ine i ostalih oneèi æenja iz zraka koji se s vremenom natalo e na kamen, a ti djelovi nisu na udaru ki e. Stalno namakanje vodenom maglicom uzrokuje da neèistoæa nabubri, omek a i meðusobno se ve e te se daljnjim djelovanjem vode uklanja sa povr ine kamena. Mo e se koristiti na gustim i poroznim vap-

H. Malinar »Izvje æe o pokusnom èi æenju luka portala na zagrebaèkoj katedrali« listopad/2004.

14. 07. 05, 10:17

NA A KATEDRALA 9 (2005)

28 nencima, a ne preporuèa se za èi æenje opeke, terakote, granita pje èenjaka i drugih mekih sedimentnih stijena. Kao lo e strane ove metode izdvajaju se: dugotrajni proces namakanja mo e lo e djelovati na samu graðevinu i inventar. Su enje zidova je dugotrajno i treba paziti kad postoji opasnost od niskih temperatura i smrzavanja, velika kolièina vode mo e tetno djelovati na ispiranje soli i mo e izazvati eroziju kamena. Posebnu pa nju treba obratiti na sljubnice i mort. Da bi se ova metoda primjenila treba izvr iti pokusna èi æenja i u projektu razmotriti sve moguæe rizike i negativnosti koje se mogu pojaviti u tijeku kori tenja ove metode. Za pranje se koriste posebne mlaznice sa finim otvorima, crijeva, satovi i pumpe s filterima. Za eventualno skidanje prljav tine struganjem mogu se samo koristiti èetke od prirodnih materijala ili drvena strugala. Za pranje vapnenca se koristi tvrda voda, tj. voda iz vodovoda. Vrijeme namakanja ovisi o rezultatima pranja i o opæem stanju zidova. Smatramo da æe ova metoda za odabrano èi æenje luka i lunete portala dati dobre rezultate.

Kat-01.p65

Literatura: B. Crnkoviæ, Lj. aræi, Graðenje prirodnim kamenom - Zagreb 1992/2003 B. Crnkoviæ, Obnova zagrebaèke katedrale èi æenje, uèvr æivanje i povr inska za tita ugraðenog kamena (Klesarstvo i graditeljstvo br 1-2; o ujak 1994) U.S. General Services Administration Historic Preservation Technical Procedures 04400-03 REMOVING DIRT FROM STONE MASONRY USING THE WATERSOAK METHOD Masonry Cleaning Nebulous Spray Ian Constantinides and Lynne Humphries The Building Conservatio Directory 2003 Assessing Cleaning and Water-Repellent Treatments for Historic Masonry Buildings Robert C. Mack, FAIA; Anne Grimmer Washington, DC November, 2000

14. 07. 05, 10:17

NA A KATEDRALA 9 (2005)

S. Lina Slavica Plukavec

BL. AUGUSTIN KA OTIÆ U KATEDRALI I ZAGREBAÈKOJ NAD/BISKUPIJI Crkva u Hrvata proslavila je 2003./2004. u Zagrebu »GODINU BL. AUGUSTINA KA OTIÆA« povodom 300. obljetnice njegove beatifikacije. 2003. godine proslavila se 680. obljetnica njegove smrti te 2004. godine 700. obljetnica dolaska na sjedi te zagrebaèkih biskupa. Razlog je to da se jo jednom osvrnemo na tragove tovanja bl. Augustina Ka otiæa u samoj zagrebaèkoj katedrali kao i u Zagrebaèkoj (nad)biskupiji.

je obi ao cijelu biskupiju, sredio bogo tovlje, suprostavio se nasilju. Prema siromasima je bio veoma dare ljiv. Brinuo se za starce i siroèad. Od 1322. godine bio je biskup u Luceri i umro 3. kolovoza 1323. na glasu svetosti. Bio je veoma omiljen meðu sveæenicima, vjernicima i dr avnicima, zato je posve razumljivo da su ga i poslije smrti mnogi po tovali. Veæ u 14. stoljeæu u misalu je pripremljen misni obrazac za spomendan bl. Augustina Ka otiæa s opaskom »kada bude kanoniziran«. 1751. godine zagrebaèki kanonici su mu posvetili kantual. To su vidljivi znakovi tovanja prisutni tijekom stoljeæa nekad veæim nekad manjim intenzitetom. Biskup Martin Borkoviæ (1667.-1687.) postavlja kameni kip bl. Augustina Ka otiæa na proèelje obnovljene crkvice sv. Martina u Vla koj ulici zajedno sa sv. Kvirinom.

Slika bl. Augustina Ka otiæa na pokaznici

Tragovi tovanja bl. Augustina u katedrali i Biskupiji Bl. Augustin Ka otiæ (1260.-1323.), roðen u Trogiru, zavr io je visoke kole u Parizu, dominikanac, 1303. godine je imenovan zagrebaèkim biskupom. Djelovao je veoma zauzeto, bio je veoma dobar govornik, obnovio kolu za sveæenike, proèistio obièaje, vi e puta

Kat-01.p65

Slika bl. Augustina na biskupskom tapu

14. 07. 05, 10:17

NA A KATEDRALA 9 (2005)

30 Zagrebaèki biskup A. I. Mikuliæ (1688.1694.) pribavlja dragocjenu relikviju iz Lucere, njegov humerale s vezenim svecima i izraðuje srebreni relikvijar s poprsjem bla enika. Isto ga utiskuje na medaljon korica sveèanog katedralnog misala s oznakom: »S. AVGVSTINVS EPPVS / ZAGRABIENSIS« (SVETI AUGUSTIN BISKUP ZAGREBAÈKI). Biskup Martin Brajkoviæ (1703.-1708.) uveo je Oficij u Zagrebaèkoj biskupiji za njegov spomendan koji je i dan njegova preminuæa, 3. kolovoza. Biskup Stjepan Putz u vrijeme biskupa J. Branjuga (1723.-1748.) uljep ava pokaznicu bla enikovim likom u emajlu izraðenu 1747. u Beèu i pastoral izraðen u Radgoni 1750. godine, gdje ga takoðer naziva »svetim«. Biskup S. Putz, kao zagrebaèki prepo t, dao je u Napulju izraditi sliku bl. Augustina Ka otiæa i postavio ju je u oltar BDM u apsidi ju ne laðe katedrale. Bla enik je prikazan s bradom i aureolom oko glave u dominikanskom habitu i

Slika izraðena u Napulju

Kat-01.p65

moceti kako u lijevoj ruci dr i raspelo. Uz lijevu ruku na stoliæu nalazi se mitra dok su mu iznad raspela i iznad desnog ramena po dvije anðeoske glavice. Slika, velièine 130 x 90 cm, danas se nalazi u katedralnoj sakristiji u klasicistièkom okviru, visine 195 cm s Bergerova slika bl. Augustina ukrasnim viu sakristiji katedrale jencem na vrhu. Okvir je ukra en lovorovim li æem i palminom granom u èijem sredi tu se nalazi na ovalnoj pozlaæenoj ploèi Bla enikov mono-

Proèelje crkve sv. Martina u Vla koj s kipovima sv. Kvirina i bl. Augustina Ka otiæa

14. 07. 05, 10:17

NA A KATEDRALA 9 (2005)

gram s krasnim slovima izrezanim iz bakrenog pozlaæenog lima, a sve zajedno ukra eno je svezanom vrpcom i natpisom B.S.C.E.Z. (Bla eni Augustin Ka otiæ, biskup zagrebaèki). Po ostalim stranicama okvira nalaze se aplicirani srebrni ornamenti, a po uglovima srebrne rozetice. U Lupoglavu je 1818. godine izgraðena crkva i posveæena bl. Augustinu Ka otiæu, u koju je kasnije prenesen oltar iz zagrebaèke katedrale. U isto vrijeme slikar Ignacije Berger slika njegov lik zajedno s tada njom zagrebaèkom katedralom u pozadini s jedne strane, dok su mu biskupski znakovi, mitra i biskupski tap s njegove desne strane. Prikazan je u dominikanskom habitu preko kojeg se nalazi roketa, zatim crna moceta i crvena tola te biskupski kri na prsima, a obim rukama dr i raspelo. Slika, je velièine 240 x 120 cm, nalazi se u sakristiji zagrebaèke katedrale. Zagrebaèki nadbiskup kardinal Juraj Haulik ovjekovjeèio ga je 1847. na vitraju u sveti tu katedrale, te mu je uz naziv bla enika tada veæ dodan naziv sveti. Uèenost, krepost, blagost i svetost njegova ivota ima odjeka i danas u Zagrebaèkoj nadbiskupiji, a postati æe privlaènim i u »cijeloj plemenitoj veoma kr æanskoj Hrvatskoj«.

tovanje bl. Augustina Ka otiæa u na e vrijeme Imenovanjem bl. Alojzija Stepinca 1934. godine zagrebaèkim nadbiskupom (koadjutorom do 1937. godine) nastavilo se intenzivnim duhovnim rastom ivota u Zagrebaèkoj nadbiskupiji, a neposredni poticaj je bila tisuæita obljetnica Hrvatskog Kraljevstva 1925. godine kao i 1900. obljetnica Otkupljenja 1933. godine. U svojoj opæoj zauzetosti za duhovni napredak Nadbiskupije nadbiskup Stepinac nije propustio hodoèastiti na grob bl. Augustina Ka otiæa. Bilo je to 1939. godine. Tamo su se sreli splitski biskup Kvirin Klement Bonefaèiæ, biskup Ka otiæeve zavièajne Biskupije splitsko-makarske, Luèerski biskup te zagrebaèki nadbiskup Alojzije Stepinac, Ka otiæev nasljednik. Cijela Lucera je ovacijama doèeka-

Kat-01.p65

Bl. Augustin Ka otiæ, Johann Jakobe, 1747. godine

la hrvatske hodoèasnike, koji su potaknuti primjerom Bla enika sabrali lijepu svotu novaca i darovali je luèerskim siromasima. Prigodom progla enja dogme Uznesenja BDM 1950. te u pripremi za Marijinu godinu povodom 100. obljetnice progla enja dogme Bezgre nog Zaèeæa BDM 1954. godine, zagrebaèki nadbiskup Alojzije Stepinac planirao je dovr iiti oltar Majke Bo je s njenom èudotvornom slikom i likovima hrvatskih bla enika i muèenika. Prema njegovoj zamisli 1953. godine kiparica Mila Wood (Vodsedalek) Bernfest je izradila sadreni model. Model, velièine 43 x 32 cm, prikazuje gotièki oblik oltara u èijem bi sredi tu bila èudoDragocjeni relikvijar s tvorna slika moæima bl. Augustina Ka otiæa Majke Bo je

14. 07. 05, 10:17

NA A KATEDRALA 9 (2005)

Oltar MB po zamisli Mile Wood U sredini kleèi bl. Augustin Ka otiæ

koja je ostala neo teæena u po aru Vermiæeve kurije na Kaptolu. U sredini je prikazan bl. Augustin Ka otiæ koji kleèeæi, s mitrom na glavi, pokazuje desnom rukom na sliku Majke Bo je. S desna i lijeva su i ostali hrvatski bla enici. U vrijeme kada je Zagrebaèkom nadbiskupijom upravljao nadbiskup Franjo eper poèele su priprave za sveèano obilje avanje 700. obljetnice roðenja bl. Augustina Ka otiæa, koja je 1960. godine pokrenula na hodoèa æe sve katolièke upe tada nje dr ave od Skoplja, Kotora, Beograda, Subotice, Poreèa i Pule do Trogira, rodnog grada Bla enika. Bilo je to vrijeme od prve korizmene do sedme duhovske nedjelje, 24. srpnja 1960. godine.

Humerale bl. Augustina

Kat-01.p65

Nadbiskup Franjo eper uputio je okru nicu kleru i vjernicima da se slavi 700. obljetnica roðenja bl. Augustina Ka otiæa u Zagrebaèkoj nadbiskupiji te navodi i svoj razgovor s dominikancima u Rimu koji nisu propustili naglasiti da je »Augustin Ka otiæ jedan od najistaknutijih liènosti plemenite i veoma kr æanske Hrvatske« te je potaknuo kler i vjernike da o ive tovanje bl. Augustina. U istoj okru nici nadbiskup eper podsjeæa da je Zagrebaèka nadbiskupija pribavila vrlo dragocjenu relikviju Bla enika, njegov humerale. U to vrijeme osnovani su odbori u Italiji, Americi i Hrvatskoj s namjerom da se to vi e pro iri tovanje bl. Augustina Ka otiæa. U tu svrhu na hrvatski jezik preveden je ivotopis Alfreda Campia, dekana katedralne bazilike u Luceri, u kojem autor istièe da je »Augustin Ka otiæ Hrvat i jedna od najistaknutijih liènosti plemenite i veoma kr æanske Hrvatske«. Povodom 660. obljetnice imenovanja Augustina Ka otiæa zagrebaèkim biskupom (1303.-1963.). Petar Grgec napisao je njegov ivotopis: »BLA ENI AUGUSTIN KA OTIÆ«. Godine 1962. kardinal eper je osnovao Dijecezanski odbor za irenje tovanja bl. Augustina Ka otiæa. Za vrijeme Pastoralnog teèaja, u Djeèaèkom sjemeni tu na alati, organizirana je od 18. do 20. veljaèe 1964. godine izlo ba na temu: »BLA ENI AUGUSTIN KA OTIÆ I NJEGOVO DOBA«. Kardinal Franjo Kuhariæ je 1973. hodoèastio na Bla enikov grob. Bilo je to povodom 650. godi njice Bla enikova preminuæa. Tada je zajedno s luèerskim biskupom mons. Angelom Criscitom predao molbu svetom ocu Pavlu VI., kako bi ubrzao proces za progla enje svetim. Kardinal Kuhariæ je pri tom naglasio ozbiljnost trenutka ali i vjernost Hrvatskog naroda prema Svetoj Stolici, a spomenuta kanonizacija bi ohrabrila i o ivjela vjeru kr æanskih vjernika. Ova molba je Papi dala povod da je javno uzvelièao na eg Bla enika i istaknuo njegovu suvremenost. 2000. godine na Pe æenici u Zagrebu poèela je gradnja crkve posveæene bl. Augustinu Ka otiæu. Nakon 1945. godine to je prvi sakralni objekt u tom dijelu grada. Gradnju izvo-

14. 07. 05, 10:17

NA A KATEDRALA 9 (2005)

izmoliti za titu i pomoæ Biskupiji u Luceri, Zagrebaèkoj nadbiskupiji te cijelom hrvatskom narodu«.

OLTARI BL. AUGUSTINA

Nova crkva bl. Augustina Ka otiæa na Pe æenici u Zagrebu

1856. godine Ivan Kukuljeviæ Sakcinski opisuje zagrebaèku katedralu s umjetnièkog gledi ta te spominje relikvije na oltaru sv. Jurja koje je pribavio bl. Augustin Ka otiæ. Na istom oltaru je kasnije uz ostale kipove izraðen i kip bl. Augustina Ka otiæa. Kukuljeviæ ka e u istom opisu da oltar sv. Jurja i bl. Augustina biskupa zagrebaèkog spada meðu najljep e u stolnoj crkvi, a bio je s lijeve strane od kapele Bezgre nog Zaèeæa BDM. Kukuljeviæ navodi svjedoèanstvo jednog rukopisca prema kojem je oltar izraðen tro kom kanonika kustosa Ivana Bra iæa (+1671.). 1747. godine na vrh oltara bio je postavljen krasni mramorni kip bl. Augustina Ka otiæa, ispod kojega je bio natpis: B. AVGUSTINVS/ GAZOTTVS/ EPISVS ZAGRAIS.

Kardinal Bozaniæ sa sveæenicima u Luceri

de pod vodstvom upravitelja upe Kraljice sv. Krunice oca dominikanca prema projektu arhitekta Borisa Maga a. Kardinal Josip Bozaniæ je povodom 700. obljetnice dolaska bl. Augustina Ka otiæa na mjesto zagrebaèkog biskupa 13. veljaèe 2004. godine, nakon procesije s bla enikovim moæima naglasio da se »okupljeni u zagrebaèkoj prvostolnici obraæamo Gospodinu zahvalnom molitvom za svoju vjeru da bismo dopustili Bo je oèitovanje Bo je blizine na istom mjestu na kojemu je svoje molitve uzdizao i bla eni Augustin prije sedamsto godina«. Uz redovita godi nja prigodna slavlja te aktivno i zauzeto poticanje za produbljivanje tovanja i pobo nosti prema bl. Augustinu Ka otiæu, kardinal Bozaniæ od 20. do 24. rujna 2004. godine vodio hodoèa æe sveæenika u Luceru na grob Bla enika. Tom je zgodom u homiliji istaknuo da »hodoèa æe ima smisao

Kat-01.p65

Lupoglav oltar bl. Augustina Ka otiæa

14. 07. 05, 10:17

NA A KATEDRALA 9 (2005)

34 1856. godine Kukuljeviæ opisuje oltar koji je bio izraðen iz raznobojnog mramora s lijepim kipovima iz bijelog mramora. Ispod postranih kipova izraðena su dva krasna grba, jedan s lavom i dvije zvjezdice, a drugi s jelenom i nad njim zvjezdica a pred njim dvoglavi orao. Na podno ju oltara bio je kip umiruæeg sv. Franje Ksaverskog (Kukuljeviæ ka e da je to sv. Jeronim) s kri em u ruci a pod njim kardinalski e ir i palica. Oltarna slika sv. Jurja bila je rad venecijanske kole. Pod oltarnom slikom bila su dva relikvijara s moæima dominikanskog muèenika sv. Petra. Dva relikvijara cilindriènog oblika pribavio je bl. Augustin Ka otiæ, a èuvaju se u riznici zagrebaèke katedrale. Sredinom 18. stoljeæa ponovno je izraðen novi mramorni oltar kojeg su podignuli kanonici Ðuro Ress i Ðuro Dumboviæ 1741.-1743. 1741. godine su sklopili ugovor s klesarom Antunom Micchelazzijem iz Gorice, koji je do travnja 1743. godine isklesao oltar sv. Jurja. Oltar je bio smje ten u zidu Cilindrièni relikvijari koje je s prigraðenom kapelicom. U cinabavio bl. Augustin jenu od 2000 forinti bio je uraèunat i prijevoz po Savi do Kraljeva Broda, odakle su se kanonici obvezali dopremiti ga u katedralu. Tkalèiæ je podrobno opisao tijek radnje oltara. Nenadana smrt kanonika Ðure Lik bl. Augustina na omotu D u m b o v i æ a 1743. godine, sveèanog misala

Kat-01.p65

Bolleov nacrt neizvedenog oltara bl. Augustina

pred samo dovr enje oltara, bila je uzrok da se nije uredila kapela. Micchelazzi je oltar smjestio uz treæi prozor u sjevernoj laði. Kako je oltar sv. Jurja namjenski raðen za planiranu kapelu, bez koje je od drugih mramornih oltara bio prenizak, kanonik kustos Stjepan Putz i kanonik Ðuro Ress ugovorili su s istim kiparom Micchelazzijem jo jedan kat oltara s mramornim kipom bl. Augustina Ka otiæa, koji je postavljen 1747. godine sa spomenutim natpisom ispod kipa. Oltar je bio izraðen toèno prema ugovoru, te ga Tkalèiæ nije posebno opisivao, veæ je naveo podatak da je prigodom obnove zagre-

14. 07. 05, 10:17

NA A KATEDRALA 9 (2005)

baèke katedrale bio darovan upnoj crkvi u Lupoglavu. 1981. godine Anðela Horvat ga je opisala kao glavni oltar upne crkve bl. Augustina Ka otiæa u Lupoglavu, ali kao mjesto izrade oltara ne navodi Goricu nego Rijeku dok autor ostaje Micchelazzi. U sredini oltara nalazi se kip bl. Augustina Ka otiæa, na lijevoj strani je kip sv. Augustina biskupa, a na desnoj strani je kip sv. Karla Boromejskog. Na proèelju menze oltara Anðela Horvat opisuje mramorni reljef sv. Franje Ksaverskog. Premjestiv i oltar sv. Jurja i bl. Augustina Ka otiæa u upnu crkvu u Lupoglav, Hermann Bolle je izradio nacrt za neogotièki drveni oltar hrvatskih Bla enika za zagrebaèku katedralu, koji je ostao neizveden. Oltar je slièan oltaru sv. Ladislava i u sredi tu je olovkom nacrtan lik bl. Augustina Ka otiæa s biskupskim tapom u lijevoj ruci, a desnu ima uzdignutu sa znakom pouèavanja. Na glavi mu je mitra i obuèen je u misnicu s kri em na prednjoj strani misnice èiji donji krajevi zavr avaju trokutasto po tuniceli i dugaèkoj albi. S njegove desne strane kleèi anðeo na poploèenom podu dr eæi zatvorenu knjigu, a anðeo s lijeve strane dr i maketu crkve s jednim zvonikom. U kruni tu oltara u pravokutnom okviru s lisnatim dekoracijama nacrtan je prizor Bijeg u Egipat, a na vrhu oltara lik anðela s otvorenom knjigom na prsima. Na desnoj strani od bl. Augustina Ka otiæa nalazi se lik sv. Nikole biskupa, u biskupskom ornatu sa tapom u desnoj ruci. U lijevoj ruci na knjizi dr i jabuke. Na suprotnoj strani je vjerojatno sv. Augustin biskup, s biskupskim tapom u lijevoj, i zatvorenom knjigom u desnoj ruci. 1885. godine Bollé je bio postavio na poèetku ju ne laðe samo oltarni Crte bl. Augustina s stol. Takoðer se natpisom »sveti«

Kat-01.p65

planiralo postaviti u sredinu kip sa 10.000 muèenika, kojemu bi bile s desne i s lijeve strane kipovi sv. Barbare i sv. Katarine. Godine 1905. Bolléov suradnik Hektor Eckchel izradio je skicu za oltar hrvatskih bla enika s oltarnom slikom bl. Marka Kri evèanina u sredini, a na oltarnim krilima bila bi po dva lika te ponad sredi nje slike u kruni tu oltara jo jedan lik.

KAPELICA BL. AUGUSTINA Godine 1960. arhitekt Aleksandar Freudenreich izradio je snimak prostora u prizemlju sjevernog tornja namijenjenog za kapelicu hrvatskih bla enika i muèenika u mjerilu 1:50. Izraðen je tlocrt prizemlja tornja s ulazom iz lijeve laðe katedrale, a u prolazu u kapelicu na lijevoj strani je stubi te za prolaz na toranj (godine 1991. prolaz je proviðen eljeznim vratima). Zatim su toèno odreðeni presjeci za sva èetiri zida, ABCD. Snimci tlocrta i presjeka kasnije su nadopunjavani skicama kipara Josipa Poljana. J. Poljan je idejno predlo io da ju ni, sjeverni i istoèni zidovi ostanu neo bukani kamen. Zapadni zid, u sluèaju rje enja u keramici (ili mozaiku) bio bi rustièno o bukan, a u sluèaju rje enja u bronci ostavljen bi bio èisti kamen. Za strop je predlo io pozlatu. Za likovno rje enje predlo io je reljefne aplikacije na zidove zbog skuèenog prostora. Jedini plastièni element je oltar s oltarnim kri em i dva svjeænjaka, koji je prema skici naznaèen uz sjeverni zid gdje je smjestio i reljefne figure Srca Isusova i Majke Bo je, koje bi se postavile u skladu s lukom svoda. Predlo io je dvije varijante. Uz zapadni zid bile bi u nizu poredane figure hrvatskih bla enika, visine oko 170 cm, izraðene u glaziranoj polikromnoj keramici i bile bi ugraðene u buku, a moglo bi ih se izvesti i u mozaiku. U drugoj varijanti reljefne figure bile bi izraðene u bronci i montirane na kameni zid. Uz sjeverni zid, uz oltar bile bi smje tene figure Srca Isusova i Majke Bo je, visine 180 cm, koje bi bile patinirane kao tamna bronca ili staro zlato, postavljene na bronèane konzole. Oltar bi bio od kamena na bazi u koju bi bio usaðen oltarni bronèani kri sa zlatnim korpu-

14. 07. 05, 10:17

NA A KATEDRALA 9 (2005)

Kapelica bl. Augustina Ka otiæa u prizemlju sjevernog tornja zagrebaèke katedrale ima povr inu 3,90 x 3,80 m. U njezinu unutra njost ulazi se iz sjeverne laðe katedrale kroz hodnik du ine 3,15 m i irine 1,03 m, najveæe visine 2,33 m. Na ulazu se nalaze nova drvena vrata, 205 x 74 cm, izraðena 1991. godine. Nad ulaznim vratima uklesan je natpis: KAPELA / BL. AUGUSTINA KA OTIÆA / ZAGREBAÈKOGA BISKUPA / 1303.-1322. Lijevo od ulaza postavljena je ploèa s imenima hrvatskih svetaca i bla enika.

Tlocrt kapele bl. Augustina

Moæi bl. Augustina u kapelici

Oltar sa slikom bl. Augustina u kapelici

som. To su bili prijedlozi i ideje koje su ostale neostvarene. Godine 1963. je do lo do diskretnog ureðivanja kapelice u prizemlju sjevernog zvonika, koju je posvetio tada nji pomoæni biskup, a kasnije nasljednik bl. Augustina Ka otiæa, kardinal Franjo Kuhariæ, 3. kolovoza 1964. godine.

Kat-01.p65

Zidovi kapelice su o bukani, svod je od cigle u visini od oko 370 cm, dok je pod poploèan kamenim ploèama s podijem od jedne stube, irine 133 cm, na kojem je smje ten kameni oltar uz zapadni zid. Oltar ima oblik sarkofaga visine 100 cm s ploèom od finijeg kamena, velièine 176 x 64 x 8 cm. Sarkofag je smje ten na dva kamena stalka, 38 x 30 x 22 cm, a sam oblik sarkofaga s kosim pokrajnim stranicama, dugaèak je na gornjem dijelu 150 cm, dok je donja, su ena stranica duga 127 cm. Gornja irina iznosi 55 cm. Na oltaru je smje ten pokretni kri visine 62 cm, popreène grede kri a iznose 20 cm i promjer baze 15 cm. Korpus je posrebren s malim o teæenjem srebra, visine 14 cm, a na mjestu natpisa ostala je samo rupica. Sa svake strane kri a nalaze se eljezni elektrièni svijeænjaci, visine 78 cm, na kvadratnom postolju, velièine 20 x 20 cm s jednom stubom na postolju. Stalak svijeænjaka ima oblik spirale.

14. 07. 05, 10:17

NA A KATEDRALA 9 (2005)

Kip Majke Bo je Fatimske u kapelici

U zidu iznad oltara u ni i sa srebrenim okvirom nalaze se moæi bl. Augustina na srebrenom postolju u srebrenoj krinjici na no icama s reljefnim ukrasima u obliku ukrasnog tabletiæa, velièine 7 x 7 cm, visine 6 cm. S jedne i druge strane krinjice su elektriène svjeæi-

Kat-01.p65

ce, visine 8 cm, a u sitnim vazicama buketiæ cvjetiæa, u svakome po pet cvjetova. Na donjoj ploèi srebrenog okvira ni e, irine 5 cm, nalazi se natpis: SVETE MOÆI / BLA ENOG AUGUSTINA KA OTIÆA / ZAGREBAÈKOGA BISKUPA. Na zidu iznad pohranjenih moæi visi slika bl. Augustina, ulje na platnu, 120 x 100 cm, u pozlaæenom okviru, irine 8 cm, s kaneliranim ukrasima. Na poleðini slike zapisano je: BLA ENI /AUGUSTIN KA OTIÆ/BISKUP ZAGREBAÈKI. NASLIKAO: IVO IMETIÆ SLIKAR/U ZAGREBU 25. SIJEÈNJA 1964, GODINE. Slika prikazuje bl. Augustina u sjedeæem polo aju s mitrom na glavi, ukra enoj draguljima i bijelom pla tu, koji je ukra en zlatovezom, a na kopèi pla ta istièe se veliki zeleni dragulj, ispod kojeg visi biskupski kri . Orukvice albe ukra ene su uskim èipkama. U desnoj ruci dr i gotièki tap (riznièki) u èijem zavoju se vidi prikaz Navje tenja. Dok desnom rukom podr ava otvorenu knjigu na koljenima u koju je usredotoèio svoj pogled uz prozor kroz koji se vidi od odmaknutog crvenog zastora nebesko plavetnilo. Uz oltar se na kamenom stalku, klesan poput ruènog tuèenja kao i oltar, nalazi bijeli kip Majke Bo je Fatimske visine 160 cm. Dar je to poznate dobroèiniteljice gðe Gertrud Haussmann iz Hannovera, koja je kip osobno donijela iz Fatime i darovala kardinalu Franji eperu. Uz zapadni zid kapelice 2000. godine smje tena je ispovjedaonica s klecalom i re etkom te sjedalom za sveæenika i za vjernike. Tako je kapelica prilagoðena za svakodnevno ispovijedanje vjernika. Tako bl. A. Ka otiæ koji je za ivota vodio istinsku brigu za povjereno mu stado, i danas svojim tovateljima uzvraæa uzdarjem nebeske utjehe.

14. 07. 05, 10:17

NA A KATEDRALA 9 (2005)

ZBIVANJA U KATEDRALI U 2004. GODINI

vincijali dominikanaca i kapucina, kanonici i prebendari te tridesetak sveæenika.

11. veljaèe - proslavljen je blagdan bl. Alojzija Stepinca. Sveèano misno slavlje predvodio je nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ. Sveèanosti su prisustvovali mnogi vjernici, brojni sveæenici i crkveni dostojanstvenici. 12. veljaèe - odr an je koncert pod imenom »Hrvatska prièa«. Autorica je Lejdi Oreb, tambura kim orkestrom dirigirao je Sini a Leopold. Izvedeno je vi e skladbi. Misno slavlje predvodio je mons. Josip Mrzljak, pomoæni biskup zagrebaèki. 13. veljaèe odr ana je proslava 700. obljetnice dolaska biskupa Ka otiæa na sjedi te zagrebaèkih biskupa. Slavlje je zapoèelo slu bom svjetla pred kapelicom hrvatskih svetaca i bla enika a u drugom dijelu slavlja okupljena zajednica uputila je hvalu Gospodinu pjevanjem sveèane Veèernje te slavljem Euharistije. Uz nadbiskupa i kardinala Josipa Bozaniæa te pomoæne biskupe sudjelovali su i pro-

Kat-01.p65

14. veljaèe - odr an je koncert »In memoriam Lovri Mataèiæu«. Na programu su bile skladbe Wolfganga Amadeusa Mozarta »Ave verum« i »Requiem«. Pod vodstvom dirigenta Berislava Klobuèara nastupili su Hrvatski komorni orkestar, mje oviti zbor »Palma«, Margareta Klobuèar, sopran, Martina Gojèeta, alt, Sveto Matu iæ, tenor, Armando Puklavec, bariton. 11. o ujka sveèano je obilje ena druga obljetnica smrti kardinala Franje Kuhariæa i tom prilikom Crkva u Hrvata ponovno je sna no potvrdila svoju ljubav i po tovanje blagopokojnom kardinalu Kuhariæu. U prvostolnici ispunjenoj gotovo do posljednjeg mjesta misno slavlje predvodio je kardinal Josip Bozaniæ. Prisutan je bio i papinski nuncij Francisco-Javier Lozano, kri evaèki vladika Slavomir Miklou , vojni biskup Juraj Jezerinac te pomoæni biskupi Josip Mrzljak i Vlado Ko iæ. U koncelebraciji je bilo 110 sveæenika. Pjevanje je izvodilo vi e udru enih zborova pod vodstvom maestra Miroslava Martinjaka. 30. travnja predstavnici Meðimurske upanije u okviru Dana Zrinskih polo ili su vijence u podno je spomenika Petru Zrinskom i Franu Krsti Frankopanu. Vijence su polo ili maðarski veleposlanik u RH Láslo Mohai i meðimurski upan Branko Levaèiæ. Polaganje vijenaca pratilo je est hrvatskih povijesnih postrojbi te pjevaèki zbor iz povijesnog gradiæa Sigeta u Maðarskoj. 4. svibnja umro je kipar Ante Orliæ, roðen u Salima 6. veljaèe, 1933. Njegovi modeli XIV. postaje kri nog puta u Marija Bistrici, nalaze se u na oj katedrali. Poprsje bana Josipa Jelaèiæa takoðer je djelo Ante Orliæa. Njegova su djela i medalje kardinala Jurja Hau-

14. 07. 05, 10:17

NA A KATEDRALA 9 (2005)

lika, Josipa Mihaloviæa, Jurja Posiloviæa, bl. Alojzija Stepinca i kardinala Franje Kuhariæa. Za njegovu du u slu ena je sv. Misa. . 31. svibnja tisuæe zagrepèana u procesiji koja je krenula iz katedrale pa do trga sv. Marka slavilo je blagdan Majke Bo je od Kamenitih vrata. Sveèano euharistijsko slavlje je predvodio milanski nadbiskup kardinal Dionigi Tettamanzi. Uz mno tvo zagrepèana i sveæenika, redovnika i redovnica sudjelovali su i nadbiskup zagrebaèki Josip Bozaniæ, umirovljeni zadarski nadbiskup Marjan Oblak, kri evaèki vladika Slavomir Miklou , ðakovaèkosrijemski biskup Marin Srakiæ, vara dinski biskup Marko Culej, po e ki biskup Antun kvorèeviæ, pomoæni biskupi, ðakovaèki Ðuro Ga paroviæ te Josip Mrzljak i Vlado Ko iæ, zagrebaèki.

kardinala Jurja Haulika, koji je Slovak. Nakon razgledanja katedrale i opro taja s domaæinima predsjednik Hru kovsky se na kratko odvojio od svoje pratnje i zadr ao u tihoj molitvi. 19. lipnja - nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ zaredio je 24 sveæenika, jedanaest za zagrebaèku nadbiskupiju. To je najveæi broj mladomisnika otkako je zagrebaèka nadbiskupija podijeljena na tri dijela uspostavom po e ke i vara dinske biskupije. 6. listopada umro je mons. Ivan Do lin, kanonik Prvostolnog kaptola zagrebaèkog. Roðen je 4. svibnja 1930. u Pitomaèi, umro je u 75. godini ivota, navr iv i 51. godinu sveæeni tva. Vi e godina je bio rektor Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeni ta u Zagrebu. 19. listopada proslavljena je prva obljetnica beatifikacije Majke Terezije. Sredi nji dogaðaj proslave koja je trajala nekoliko dana i u nekoliko mjesta bila je sveèana Euharistija u katedrali, koju je predvodio apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj Francisco-Javier Lozano. Sudjelovali su apostolski administrator u Prizrenu te hrvatski i albanski sveæenici. 20. listopada Euharistijsko slavlje zaziva Duha Svetog »Veni, Sancte Spiritus« uz poèetak nove akademske godine u katedrali predvodio je kardinal Josip Bozaniæ, zagrebaèki nadbiskup i veliki kancelar KBF-a Sveuèili ta u Zagrebu. Nadbiskup je pozvao prisutne studente da dolaze u katedralu i iskreno mole za rad i studij.

12. lipnja odr an je koncert povodom 20. obljetnice rada Katedralnog mje ovitog zbora. Na programu su bila djela Antona Brucknera, Jeana Langlaisa i Zoltána Kodálya.

23. listopada proslavljen je Papin dan. To je 26. obljetnica pontifikata pape Ivana Pavla II. Misno slavlje predvodio je apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. FranciscoJavier Lozano, a propovijedao je zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ.

16. lipnja predsjednik slovaèkog parlamenta Pavel Hru kovsky u sklopu posjeta Republici Hrvatskoj posjetio je Katedralu. U ime zagrebaèkog nadbiskupa doèekao ga je pomoæni biskup mons. Josip Mrzljak a kroz katedralu ga je vodio mons. Josip Klariæ, kustos katedrale. Izaslanstvo iz Slovaèke posebno je obradovao susret s likom prvog zagrebaèkog nadbiskupa i

23. listopada prigodom Dana darovatelja krvi, koji se proslavlja 25. listopada, dobrovoljni darovatelji krvi grada Zagreba, èlanovi crvenog kri a, organizirali su 23. listopada sveèanu povorku koja je krenula sa zagrebaèkog »Cvjetnog trga«, Bogoviæevom i Gajevom ulicom, preko trga bana Josipa Jelaèiæa sve do katedrale. Tijekom 2003. godine u or-

Kat-01.p65

14. 07. 05, 10:17

NA A KATEDRALA 9 (2005)

40 ganizaciji crvenog kri a prikupljeno je 134.299 doza krvi, a u devet mjeseci 2004. godine sakupljeno je 98.171 doza krvi. 24. listopada proslavljena je 50. obljetnica progla enja svetim sv. Ga para del Bufala, talijanskog sveæenika, misionara i utemeljitelja Dru be misionara Krvi Kristove. 30. listopada odr an je sveèani koncert kojim je obilje ena 150. obljetnica Zagrebaèke nadbiskupije i 700. obljetnica dolaska bla enog Augustina Ka otiæa za zagrebaèkog biskupa.

èekali su ga brojni graðani a meðu njima i predsjednik hrvatskog Sabora Vladimir eks i potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor. Misno slavlje predvodio je mons. Vlado Ko iæ, pomoæni biskup. Mnogi vjernici su zapalili svjetla u svojim svjetiljkama i ponijeli ga u svoje domove. 24. prosinca - Jutarnji list donosi vijest pod naslovom »GRAD DAJE SEDAM MILIJUNA KUNA ZA OBNOVU KATEDRALE«. »Dovr etak obnove katedrale je na a obveza« rekao je dogradonaèelnik Milan Bandiæ.

27. studenoga u zagrebaèkoj prvostolnici u Zbor kanonika Prvostolnog kaptola zagrebaèkog uveden je mons. Lovro Cindori, dosada nji upnik u nacionalnom sveti tu Majke Bo je Bistrièke. Prema statutu Prvostolnog kaptola zagrebaèkoga instalaciju novog kanonika obavio je kanonik kantor dr. Stjepan Ko ul. 4. prosinca - zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ je zaredio deset ðakona. Èetvorica su kandidati za zagrebaèku nadbiskupiju a ostali su èlanovi redovnièkih zajednica. 12. prosinca - izviðaèi iz cijele zemlje donijeli su Betlehemsko svjetlo u katedralu. Svjetlo je iz Betlehema stiglo preko Beèa, odakle su ga izviðaèi donijeli u Zagreb. Do-

Kat-01.p65

Veèernji list u svojoj anketi donosi TOP 10 najljep ih zagrebaèkih zgrada. U izboru irija poznatih liènosti donosi izvje taj pod naslovom: Najljep a je Katedrala. Najljep a zgrada u Zagrebu je Katedrala, kazao je Veèernjakov iri poznatih osoba te dodao da osim kulturne ima i veliku duhovnu vrijednost. Na drugom mjestu je Hrvatsko narodno kazali te a na treæem crkva sv. Marka.

14. 07. 05, 10:17

NA A KATEDRALA 9 (2005)

DAROVATELJI ZA OBNOVU KATEDRALE U 2004. GODINI.

ADASTA d.o.o., Zagreb AEL AUTOMATIKA I ELEKTRONIKA, Zagreb ALINEA d.o.o., Zagreb AMP SISTEM d.o.o., Zagreb BISTRO AS PIZZERIA, Zagreb Miroslava Augustinoviæ, Zagreb B. I. S. d.o.o., Zagreb Ante Babiæ. Zagreb Rade Babiæ, Zadar Dr. Vladimir Babu , Zagreb Anðela Marija Baèan, Vara din Marija Badar, Zagreb BAGATELLA OFF THEATER, Zagreb Viktorija Bakoviæ, Zagreb BARE IÆ ELEKTRO d.o.o., Zagreb Marijan Bariæ, empas, Slovenija Dora Barun, Zagreb Milan Ba iæ, Zagreb Dr. Matija Berljak, Zagreb Mr. Biserka Bingula Ljekarna, Jastrebarsko Franjo Bi kup, Vara din BIT-SERVIS d.o.o., Zagreb Nenad Bitunjac FLYER, Zagreb Ana Bla enèiæ, Zagreb Milka Bosanac, Zagreb Milivoj Bosnar, Zagreb Nada Bo njak, Frizerski salon, Zagreb Iva Brajkoviæ, Zagreb Bruno Brlek, Zagreb Marija Brlek, Zagreb BUBANJ-NISKOGRADNJA d.o.o., Zagreb BURNUM d.o.o., Zagreb Vlasta Caniæ, Zagreb Tomislav Capan, Zagreb Ðurðica Cetin, Foto studio, Zagreb CHEMINA d.o.o., Zagreb Branko Cindori, Koprivnica Sini a Cizel, GRAFING TISKARA, Zagreb Mira Crnkoviæ, Zagreb CROATIA - ELEKTRONIÈKA IND., Zagreb CROATIAINSPEKT D.D., Zagreb Croatian cath. centre, Summer Hill, Australija

Kat-01.p65

Hrvatska katolièka upa Vancouver, Canada Ðurða Cvetkoviæ, Zagreb Ivica i Gordana Èanadiæ, Zagreb Mato Èatiæ, Zagreb Vlado Èobanoviæ, Zagreb Bernarda Èugalj, Zagreb Stjepan Èukman, Mission cath., Nice, Francuska Marie Èuljak McGuckin, Palos Heights, USA DAMAT-TRGOVINA d.o.o, Zagreb Ivan Damjanoviæ, Bremen, Njemaèka Ilija Dilber, Zagreb Stjepan Dilber, Zagreb DINATRONIC, d.o.o., Vrbovec DIZ-PROM d.o.o., Zagreb Djeèji vrtiæ »VEDRI DANI«, Zagreb Djeèji vrtiæ SREDNJACI, Zagreb Djelatnici Hrvatske po te, Zagreb Miro Doljanin, Posedarje Dre ar, Zagreb DUÈKIÆPROM d.o.o., Zagreb Manda Dujmoviæ, Zagreb Obitelj Dujmoviæ, vicarska Kata Ðim ita, Zagreb Mira Ðim ita, Zagreb Predrag Ðuras, Zagreb Gizela Ðurekoviæ, Zagreb E.T.AL. d.o.o., Zagreb EDIS ZAGREB, Zagreb ELEKTRO-ENERGETIKA d.o.o., Zagreb ELICOM d.o.o., Zagreb EMES d.o.o., Turopolje ENEL-ATM d.o.o., Zagreb ERUT d.o.o., Zagreb ESTETIC UVEMA D.D., Zagreb Mirela E kinja, Zagreb Acel Stjepan - ETAPLAST, Zagreb EURO BENZ d.o.o., Zagreb EURO-ALFA d.o.o., Zagreb FAMY d.o.o., Zagreb FARMACIJA D.D., Zagreb FASADER d.o.o., Zagreb FEROMAT d.o.o., Zagreb Obitelj Franjiæ, Zagreb

14. 07. 05, 10:17

NA A KATEDRALA 9 (2005)

42 FUGAPLAST d.o.o., Zagreb Barbara Gajdek, Zagreb tefanija Galijan, Zagreb GAMONT d.o.o., Zagreb Miroslav Ganjto, Zagreb GATING-92 d.o.o., Zapre iæ GEOIZMJERA d.o.o., Zagreb GEOMETRICA d.o.o., Zagreb Nada Gojan, Zagreb Terezija Gorupiæ, Zagreb Marija Gospodnetiæ, Zagreb GRAD ZAGREB, Zagreb TE-GRADITELJSTVO, Zagreb GRADNJA ZAVELIM d.o.o., Zagreb Gradska knji nica i èitaonica, Opatija Mijat Grgiæ, Dugo Selo Nevenka Grimani, Zagreb GRING d.o.o., Samobor GUMITEHNIKA, Zagreb Ivica Hajduk, Zagreb Franjo Halapir, Zagreb Vladimir Herljeviæ, Zagreb HIDREL d.o.o., Novo Èièe HIDROMEHANIKA d.o.o., Zagreb Stjepan i Nevenka Hopp, Zagreb Josip Horvat, Zagreb HOTEL LAGUNA, Zagreb Ana Hovezak, Sesvete HRVATSKA SELJAÈKA STRANKA, Zagreb HRVATSKI LIJEÈNIÈKI ZBOR, Zagreb Darko Huiæ, Zagreb Petar Iliniæ, Zagreb IN-ART d.o.o., Zagreb INGVEST d.o.o., Zagreb INSTALO MARKET d.o.o., Po ega INSTALOGRAD-PROMET d.o.o., Zagreb INTERIER JURIÆ & DRUGI d.o.o., Zagreb Dragica Ivankoviæ, Zagreb IZOPROM d.o.o., Zagreb Ru ica Jakiæ, Zagreb Dr. Josip Jak iæ, Zagreb Zdenka Jarnjeviæ, Zagreb Dr. Du ko Jelaviæ, Madrid, panjolska Ivanka Jembrih, Zagreb Viktorija Jukiæ, Zagreb Iva Jurèeviæ, Zagreb Janja Juriæ, Zagreb Tona Juriæ, Zagreb Kre o Kadlec, Sesvete

Kat-01.p65

arko Kajfe , Zagreb Vladimir Kap , Novoselec Barica Kataliniæ, Zagreb Katedra èakavskog sabora »LJUBO PAVE IÆ«, krljevo Dr. Mario Katiæ, Velika Iljko Katu iæ, Zagreb Katica Kefeèek, Zagreb Nikola Keran, Vodice Ru a Kisiæ, Zagreb Dubravko Klenkar, Zagreb Ankica Kolar, Zagreb Marija Kolar, Zagreb KOLMAX d.o.o., Zagreb Dragutin Komorèec, Zagreb Konrad Dobmeier, Regensburg, Njemaèka KONTAK d.o.o., Zagreb Juraj Kontent, Zagreb Anica Kopaè, Zagreb KOPIR BIRO BALEN, Zagreb Davor Korak, Zagreb Elvira i Nikola Korak, Zagreb Vera Kordiæ, Zagreb Ivica Kos, Novska Josip Kos, Toronto, Canada Milka Kosek, Zagreb Mladen Ko èec, Zagreb Nikola i Nevenka Kovaèeviæ, Zagreb Midhad Kozica, Zagreb KRA-KARD d.o.o., Zagreb Ljubica Kreitmajer, Velika Gorica KRIMAR d.o.o., Zagreb Antonija Kri anèiæ, Zagreb Antun Kruljac, Zagreb Slavko Kuliæ, Zagreb Nevenka Kurelja, Zagreb Ante Kusturiæ, Virovitica Jadranka Kvasnièka, Zagreb LADO, Zagreb Vladimir Lasiæ, Zagreb Ivanka Latinèiæ, Zagreb Antonija Lau , Zagreb Ankica Lesar, Zagreb Obitelj Linardiæ-Vuksan, Zagreb LIPAPROMET d.o.o., Zagreb Zlatko Lojina, Zagreb Stanko Lonèar, Zagreb Stipe Luciæ, Domaslovec Luka Luciæ, Rottweil, Njemaèka Bo ena Luèiæ, Zagreb

14. 07. 05, 10:17

NA A KATEDRALA 9 (2005)

Helena Lukaè, Zagreb Dr. Herbert Lukiæ, Zagreb Obitelj Luk iæ, Jastrebarsko M.T.F. d.o.o., Zagreb Dipl. ing. Milan Majetiæ, Sesvete Ana Majstoroviæ, Zagreb Boris Mance Signal, Zagreb Zvonimir Marekoviæ, Zagreb MAR-INVEST d.o.o., Zagreb Ana Markovinoviæ, Zagreb MATERIJA d.o.o., Zagreb Tomislav Matkoviæ, Zagreb MATORAD d.o.o., Zagreb Ivica Mato eviæ, Zagreb Branka Medvedoviæ. Zagreb Ana Meinhard, Schaafheim, Njemaèka Tomislav Me triæ, Zagreb METALGIT d.o.o., Zagreb Josip Mihaliæ, Pu æa Ivan Mikleniæ, Zagreb Vinko Mikuliæ, Zagreb Ljerka-Lela Miliæ, Zagreb MINISTARSTVO KULTURE, Zagreb Ivo Misir, Donja Pu æa Jasna Misir, Kupljenovo tefica Mi eriæ, Gutach i. Brisg., Njemaèka tefica Mi eriæ, Velika Gorica MLAÐAN-SERVIS, Zagreb MONTMONTA A D.D., Zagreb Nadica Muènjak, Zagreb Anica Mudri, Zagreb Marijan Mudri, Zagreb Obitelj Muha, Zagreb Jelena Mu teriæ, Zagreb Milka Nagliæ, Zagreb NAUTILUS, Zagreb Dragica Nimmervoll, Zagreb NOTUS d.o.o., Zagreb Ana Novak-Berger, Zagreb Stanko Novina, Zagreb ORING-BETON d.o.o., Zagreb Gabrijela Orliæ, Zagreb O Andrija Kaèiæ Mio iæ, Donja Voæa O Stjepan Debeljak, Ferdinandovac O 22. lipanj, Sisak Franjo i Nada Paèiæ, Stuttgart, Njemaèka PA-DORA d.o.o., Zagreb Vilko Pale, Konj æina Grað. zadruga PANTOVÈAK, Zagreb PAPIRUS-ZAGREB d.o.o., Zagreb

Kat-01.p65

PASILAC d.o.o., Zagreb PASSAGE-GRADNJA d.o.o., Zagreb Zdravko Past, Zagreb eljko Pavièiæ, Mahiæno Vlatko Paviæ, Zagreb Tomislav Paviæ, Jablanovec Josip Pendeliæ, Klo tar Ivaniæ Stjepan Peniæ, Essen, Njemaèka Jasna Perman-Hrgiæ, Oriovac Judita Pernar, Zagreb Gabrijela Pernicki, Zagreb PILETIÆ d.o.o., Zagreb Ivan Pi k, Zagreb Danica Poljièak, Zagreb Vjekoslav Popijaè, Vukovina arko Po njak, Jakovlje Ivica Preskar, Zagreb PRINT STUDIO d.o.o., Zagreb Kata Radaèiæ, Zagreb Pavo Radibratoviæ, Ston Jasna Radiæ, Ljubu ki, BiH RAKOVÈANKA d.o.o., Zagreb Ivan Rimac, Zagreb ROCKOKO STUDIO d.o.o., Zagreb Anita Samboliæ, Zagreb SELKRON-PROJEKT d.o.o., Zagreb SIGNUM GRAFIKA d.o.o., Zagreb SIMI d.o.o., Zagreb SIMSON d.o.o., Zagreb Dragica Skender, Zagreb Bo ica Slavièek, Zagreb È. s. Slu benice milosrða, Zagreb Ante Smoliæ, Vara din STI d.o.o., Zagreb Ivo Stipanoviæ, Zagreb Vinko Stojanoviæ, Zagreb STRABAG d.o.o., Zagreb STROPOGRAD d.o.o., Zagreb TISKARA STUBA d.o.o., Zagreb Stipe Suèiæ, Zagreb Paula Sukri ki, Zagreb Paula Suniæ, Zagreb Velimir Suniæ, Zagreb Dr. Maja Svetina, Zagreb Ana agud, Zagreb Barica antek, Zagreb Darko æap, Zagreb ERIF EXPORT-IMPORT d.o.o., Zagreb Rado e elja, Zadar Slavica imek, Zagreb

14. 07. 05, 10:17

NA A KATEDRALA 9 (2005)

44 Ivan imiæ, Samobor Obitelj imunoviæ, Zagreb Marija i ek, Zagreb Franjica kaberna, Zagorska Sela Drago kreblin, Zagreb Josip poljar, Zagreb Nevenka tiviæ, Zagreb Dr. Vladimir ubat, Zagreb Edo ulj, Zagreb Ankica urbek, Zagreb Ivan utej, Zagreb Marijan Tauèer, Zagreb TEHNOFILTER Vesna Valentiæ, Vukovina TEHNOIN ENJERING, Zagreb TEHNOPUBLIC, Zagreb TEHNOZAVOD-MARU IÆ, Zagreb TIM KABEL d.o.o., Zagreb Katica Toma egoviæ, Zagreb Dragutin Toma iæ, Zagreb È. s. Agata Ulaga, Ljubljana, Slovenija Umirovljenici, Budimpe ta, Maðarska Umirovljenici Plive, Zagreb UNIVERZAL d.o.o., Zagreb Dr. Roko Uvodiæ, Zagreb Vesna Valentiæ, Vukovina Mirko Valjak, Grubi no Polje Ive i Luca Vidiæ, Nin VIK-IN ENJERING d.o.o., Zagreb Dominik Vincelj, Zagreb Ana-Marija Vinkoviæ-Devèiæ, Zagreb Branko Vojnoviæ, Zagreb Valentin Vra iæ, Donji Kraljevec Ante Vukorepa, Zagreb Dinka i Mirko Wurster, Zagreb Tan Sri Dato Francis Yeoh Socj, Kuil Lumpur, Malezija ZANATSKA TEDNOKREDITNA ZADRUGA, Virovitica Sanja Zjakiæ Palijan, Zagreb Bo ica Zoko, Gradi te Milan Zorjan, Zagreb Josip i Marica Zvonkoviæ, Canada Darinka iliæ, Zagreb Drago ivkoviæ, Ora je, BiH Petar i Mara ulièek, Sveta Nedjelja Vera upiæ, Zagreb upni ured, Mala Gorica upni ured, Mihovljan upni ured, Petrijanec

Kat-01.p65

upni ured, Pri lin upni ured, Velika Erpenja

Donatori u 2005. godini do 15. travnja 2005. »AKO« - ELEKTROTEHNIÈKO IN ENJERSTVO, Zagreb ADASIT d.o.o., Zagreb AGRONOMSKI FAKULTET, Zagreb AKING d.o.o., Zagreb APEX-TRADE d.o.o., Zagreb AUTOSERVIS ZAGREB d.o.o., Zagreb Dr Vladimir Babu , Zagreb Marija Badar, Zagreb Dora Barun, Zagreb Anðelka Belanèiæ, Zagreb Josip Boba , Zagreb Bruno Brlek, Zagreb Ing Zvonimir Butkoviæ, Zagreb C.A.T.- COMPJUTORI, AUTOMATIKA, TEHNOLOGIJA, Zagreb COMEX TEHNOLOGIJE d.o.o., Zagreb CROATIA ELEKTRONIÈKA INDUSTRIJA, Zagreb Dr Velimir Èapek, Zagreb Mato Èatiæ, Zagreb DOMAR, Zagreb DONIT TESNILA d.o.o., Zagreb Nenad Dvornekoviæ ORTOPEDIJA BUCO, Zagreb EKONERG HOLDING d.o.o., Zagreb ELVEKO d.o.o., Zagreb Vjekoslava (Cvetniæ) Felbapov, Zagreb Ivka Fijaèko, Zagreb Mijo Gabriæ, Zagreb Nenad Galoviæ, Zagreb Vladimir Herljeviæ, Zagreb HIDRAULIKA KURELJA, d.o.o., Zagreb Hrvatska katolièka misija, Toronto, Canada Katica Iliæ, Marku evec Mijo Iljkiæ, Zagreb INSTITUT ZA HRVATSKI JEZIK I JEZIKOSLOVLJE, Zagreb INSTITUT ZA SIGURNOST ZAGREB D.D., Zagreb Dr. Josip Jak iæ, Zagreb Ankica Jankoviæ, Zagreb Kre o Kadlec, Sesvete

14. 07. 05, 10:17

NA A KATEDRALA 9 (2005)

Anðelka Kne eviæ, Zagreb KONÈAR IN ENJERING ZA ENERGETIKU, Zagreb Mijo Kosek, Zagreb Stjepan Kriviæ, Bjelovar Stjepan Kri aj, Velika Gorica Antonija Kri anèiæ, Zagreb Pavao Krolo, Zapre iæ Servis LEINWEBER, Zagreb Anica Lipovac, Zagreb Milan Majetiæ, Sesvete Daromir Mance, Zagreb MARSA d.o.o., Zagreb Martina, Iva, Ana i Helena, Zagreb Vinko Mediæ, Zagreb MEGATREND d.o.o., Zagreb Ivan Misir, Pojatno Darko Mlinariæ, Zagreb Obitelj Mu teriæ, Zagreb Anka Novak-Berger, Zagreb NUCLEUS D.B.M. d.o.o., Zagreb Ljiljana Ogurek-Ercegoviæ, Zagreb Osn. kola Sv. Ðurð, Sveti Ðurð PA-MIL GRAFIKA d.o.o., Zagreb eljko Pavièiæ, Mahiæno Vera Pesjak, Zagreb

PETRIX d.o.o., Zagreb Ivan Re ek, Velika Erpenja SAGENA INFORMATIÈKI IN ENJERING d.o.o., Zagreb Sakralni odsjek, Zagreb Dragica Skender, Zagreb Gorgana Smintiæ, Zagreb Kristina Starèeviæ, Zagreb Paula Suniæ, Zagreb Velimir Suniæ, Zagreb Goran afar, Zagreb Darko æap, Zagreb Slavica imek, Zagreb Obitelj imiæ, Samobor Obitelj imunoviæ, Zagreb Marija i ek, Zagreb Franjica kaberna, Zagorska Sela TEMP-STAR d.o.o., Zagreb TIRS d.o.o., Zagreb Uèenici XVIII. gimnazije, Zagreb UDRUGA PRIJATELJA CVIJEÆA, Zagreb Dr. Roko Uvodiæ, Zagreb VESTIGO d.o.o., Zagreb Ive i Luca Vidiæ, Nin Renata Vin ek, Zagreb Prof. Petar Vrkljan, Zagreb

Osim ovih darovatelja postoji jo mnogo veæi broj onih èija imena nisu u ovom popisu, jer oni to ne ele ili nam nisu dostavili svoja imena. Isto tako postoji i velik broj darovatelja koji su svoj dar dali u vi e navrata. Svima zahvaljujemo. Svake prve nedjelje u mjesecu u 10 sati u katedrali slu imo svetu misu za sve darovatelje, za njihove potrebe i na njihove nakane. Kao izraz zahvalnosti spremni smo u na èasopis besplatno uvrstiti oglasne poruke i reklame svakog darovatelja. Katedrala je prvi i najveæi spomenik vjere i kulture hrvatskog naroda. Ona je znak raspoznavanja na eg grada i domovine. Svaki dar za obnovu katedrale je dar za domovinu i zato vi estruko velik.

Kat-01.p65

14. 07. 05, 10:17

NA A KATEDRALA 9 (2005)

»BLA EVIÆ« d.o.o.

Proizvodno, uslu no i trgovaèko poduzeæe 10250 ZAGREB - JE DOVEC, Mikulini b.b. tel. 01/3371-533, 6560-045, fax. 01/3371-553 www.blazevic.hr, e-mail: blazevic@blazevic.hr

DAVOR BLA EVIÆ ELEKTROSTATSKA PLASTIFIKACIJA IZRADA METALNOG NAMJE TAJA

Kat-01.p65

STAN: 10437 BESTOVLJE - Rakitje Rakitska cesta 153 tel. 01/3371-553

14. 07. 05, 10:17

NA A KATEDRALA 9 (2005)

M O D N I

AT E L I E R

Vesna i Drago Muhiæ

Boutique: Vla ka 31, 10000 Zagreb, Croatia Tel: (01) 48 17 576, Fax: (01) 48 14 582 Mob: 091 48 17 576 Mob: 091 46 35 428 E-mail: drago.muhic@zg.htnet.hr

Kat-01.p65

Atelier: Branjugova 2, 10000 Zagreb Tel: (01) 48 17 576 Privat: Jurkoviæeva 20, 10000 Zagreb Tel: (01) 46 35 428

14. 07. 05, 10:18

NA A KATEDRALA 9 (2005)

DINATRONIC d.o.o.

ZA PROJEKTIRANJE, GRAÐENJE I TRGOVINU VRBOVEC, Ivana Ma uraniæa 2

ELEKTROMONTER ZORJAN ELEKTROINSTALACIJSKI RADOVI

10040 Zagreb, Lovrakova 23, Poslovni prostor 10040 Zagreb, Dubljevièka 57 Tel. 01-2931-252, fax 01-2931-251, mob. 098-489-335 elektroinstalacije jake i slabe struje gromobranske instalacije strukturno kabliranje za kompjutore protuprovalni sustavi

Izvodi:

portafonske i video instalacije telefonske instalacije odr avanje postojeæih el. instalacija

USLUGE PRANJA, ÈI ÆENJA I ODR AVANJA GROBOVA Nova Ves 11, Zagreb

PRAONICA CENTAR KAPTOL NOVA VES 11, 10000 ZAGREB TEL: 01/4860 151, MOB: 091/2514 009

DUBRAVKO DONÈIÆ MOB: 091/2502 172 mail: info@autopraonica-zagreb.hr

www.autopraonica-zagreb.hr

Kat-01.p65

14. 07. 05, 10:18

JURIÆ & Co. d.o.o. POSLOVNICA I:

Paromlinska 49 10000 Zagreb, Hrvatska tel: 01/6112 421 fax: 01/6170 538 Prodaja: tel: 01/61 59 184 POSLOVNICA II:

Karlovaèka cesta 36c Blato 10000 Zagreb, Hrvatska tel: 01/65 42 331 fax: 01/65 42 332 interijer.juric@zg.hinet.hr

ZDRAVSTVENA USTANOVA ZA NJEGU I REHABILITACIJU

ZORICA

- zdravstvena njega u kuæi i stacionaru - fizikalna terapija i rehabilitacija - smje taj u Stacionar - GRAÈANI - sanitetski prijevoz od 00-24 h ZAGREB, Kri aniæeva 16 Od 7-15 h Tel./fax: 01/4554 127, 4553 331, 4553 227 U hitnosti: 098/388 564, (098/388 563)

KAT-00.P65

CENTAR ZA POMOÆ I NJEGU ZANI POMOÆ U KUÆI - DOMAÆINSKI POSLOVI DOSTAVA NAMIRNICA - OBROKA

Od 7-15 h. tel/fax: 01/4556 152

14. 07. 05, 10:11

IZABRAN NOVI PAPA: BENEDIKT XVI.

U utorak 19. travnja 2005. izabran je 265. nasljednik sv. Petra njemaèki kardinal Joseph Ratzinger, koji je uzeo ime Benedikt XVI. Papa Benedikt XVI. boravio je u Hrvatskoj 2001. godine kada je kao proèelnik Kongregacije za nauk vjere sudjelovao na meðunarodnom znanstvenom skupu kojim je obilje ena 20. obljetnica smrti kardinala Franje epera. Prvoga dana simpozija kardinal Ratzinger je u srijedu 7. studenoga 2001. predvodio na latinskom jeziku misno slavlje u zagrebaèkoj kate-

drali te se zadr ao u molitvi na grobu bl. Alojzija Stepinca i svoga prethodnika kardinala Franje epera. U èetvrtak 8. studenoga hodoèastio je i u Hrvatsko nacionalno sveti te Majke Bo je Bistrièke u Mariju Bistricu, gdje je takoðer predvodio misno slavlje i pohodio bistrièki Karmel. Kardinal Ratzinger prvi je put boravio u Zagrebu kao predstavnik Njemaèke biskupske konferencije, tada jo kao münchenski nadbiskup, sudjelujuæi u pokopu Franje epera u zagrebaèkoj prvostolnici 5. sijeènja 1982. godine.

Kardinal Ratzinger u zagrebaèkoj katedrali. 7. studenoga 2001.

KAT-00.P65

14. 07. 05, 10:11