DRŽAVNO NATJECANJE IZ VJERONAUKA VJERONAUČNA OLIMPIJADA 2009./2010. UČENIKA OSNOVNIH ŠKOLA I UČENIKA SREDNJIH ŠKOLA
NA TEMU
KARDINAL ALOJZIJE STEPINAC – UZOR SVEĆENIKA
KRAPINSKE TOPLICE 19. – 21. svibnja 2010.
Izdaje: Glas Koncila – Mali Koncil, Kaptol 8, Zagreb Tel.: 01/4874-300; 01/4874-310; faks: 01/4874-303 e-mail: web-izlog@glas-koncila.hr; mak@glas-koncila.hr www.glas-koncila.hr; www.glas-koncila.hr/mak
Pozdravna riječ predsjednice Državnog povjerenstva Drage sudionice i sudionici državnog natjecanja iz vjeronauka - Vjeronaučne olimpijade! Najsrdačnije pozdravljam vjeroučenice i vjeroučenike, njihove vrijedne mentore i mentorice – aktere ovogodišnjeg državnog natjecanja iz vjeronauka – u ime Državnog povjerenstva i u osobno ime. Živopisno Hrvatsko zagorje sve vas raširenih ruku prima, a Krapinske Toplice svojom gostoljubivošću učinit će sve da Vjeronaučna olimpijada ponajprije bude vrijeme zajedništva, druženja i prijateljstva te mjesto i trenutak prepoznavanja vlastitog »ja«, svojega identiteta kao i svojeg mjesta u školi, župi i široj društvenoj zajednici. Ovogodišnja Vjeronaučna olimpijada u znaku je dvaju važnih događaja: obilježavanja Svećeničke godine i pedesete obljetnice smrti blaženog Alojzija Stepinca. Navedene okolnosti bile su odlučujuće u izboru teme za ovogodišnje školsko natjecanje iz vjeronauka. Kroz razne medije mogli smo ove godine upoznati brojne svećenike koji su ostavili neizbrisiv trag u stvaranju duhovne baštine i kulture u hrvatskom narodu. Sjetimo se samo onih koje mi poznajemo – onih koji su nas krstili, koji su nam svjedočki govorili o Bogu, koji su nas pripremali za sakramente i uputili nas na izgradnju pravednijega svijeta i civilizacije ljubavi. Lijepo je imati uzore! To potvrđuje i stara latinska poslovica: »Riječi potiču, primjeri privlače!“ Svi smo mi u našem odrastanju i sazrijevanju tražili uzore, željeli biti kao oni, trudili se činiti ono dobro koje nas je kod njih osvojilo. Budimo svima zahvalni za svaki dobar primjer! Odabirom blaženog Alojzija Stepinca za temu Vjeronaučne olimpijade, Državno povjerenstvo omogućilo je vjeroučenicima da izbliza upoznaju lik Alojzija Stepinca, kojeg slobodno možemo zvati »uzorom svećenika«. Kroz opširnu, a opet biranu i prilagođenu građu, vjeroučenici su otkrivali Alojzija Stepinca kao dječaka, mladića, studenta, svećenika, biskupa, pastira, osuđenika, zatočenika, kardinala, mučenika... Živio je u teškim vremenima koja su bila bremenita brojnim ideološkim i političkim previranjima. Usprkos brojnim zamkama, iskušenjima, zlostavljanjima, krivim osudama i mučenjima, Alojzije Stepinac ni u jednom trenutku nije došao u iskušenje da se odrekne Istine u koju je duboko vjerovao i vjerno joj služio. Temeljne evanđeoske vrjednote je promicao u zgodno i nezgodno vrijeme i bio je spreman za njih umrijeti. U homiliji prigodom obilježavanja pedesete obljetnice smrti blaženog Alojzija stepinca kardinal Josip Bozanić je istaknuo: »Postoje vrijednosti od kojih se ne može odstupiti, jer se ne može zanijekati istina. Ako se to dogodi, život ostaje bez smisla, a življenje bez radosti. Vjernost Istini zbunjivala je neprijatelje, ljutila ih i bila pokretačem novih neistina. Blaženi Kardinal je to znao i upravo zbog toga nije dopuštao KARDINAL ALOJZIJE STEPINAC – UZOR SVEĆENIKA
3
da se umnaža mržnja, da postane sastavnim dijelom ljudskih suodnosa. Prihvatio je patnju koja ga je pročistila; ali ne samo njega, nego i vjernike kojima je bio pastir“. Ovogodišnje natjecanje iz vjeronauka obogaćeno je jednim novitetom. Riječ je o projektu »Uzor svećenika u našoj nad/biskupiji«. Svaka ekipa je odabrala jednog svećenika iz svoje nad/biskupije, pomno istražila njegov život i otkrila njegov doprinos na duhovnom, kulturnom, znanstvenom, umjetničkom ili drugom području. Vjerujem da će ovaj projekt iznjedriti dragocjenu riznicu svećenika-uzora. Naime, vjeroučenice i vjeroučenici će nam predstaviti 33 svećenika od kojih i danas mogu učiti jednako mlađi i stariji naraštaji. Drage vjeroučenice i vjeroučenici, želim vam još jednom iskrenu dobrodošlicu. Tijekom natjecanja neka vas resi mirnoća, sabranost, ljubav, tolerancija i prostodušnost. Ne dopustite da natjecateljski duh ugrozi ljepotu druženja, zajedništva i prijateljstva. Zahvaljujem vašim mentoricama i mentorima koji su vas temeljito pripremili, hrabrili i motivirali. Dužnu zahvalnost upućujem Agenciji za odgoj i obrazovanje i Nacionalnom katehetskom uredu HBK za aktivno sudjelovanje i pruženu logistiku tijekom pripremanja i realiziranja Natjecanja učenika i učenica osnovnih i srednjih škola – Vjeronaučne olimpijade. Hvala autoru vjeronaučne građe mons. dr. Jurju Batelji koji je uložio mnogo truda u prilagođavanju građe učenicama i učenicima osnovnih i srednjih škola. Hvala članovima Državnog povjerenstva koje je razvilo cjelokupnu strategiju natjecanja i ove godine ga obogatilo novim elementima. Zahvaljujem Glasu Koncila i Malom koncilu na medijskoj potpori i svekolikom doprinosu u organiziranju i realiziranju Vjeronaučne olimpijade. Zahvaljujem domaćinima našeg ovogodišnjeg druženja – Zagrebačkoj nadbiskupiji na čelu s kardinalom Josipom Bozanićem i njegovim pomoćnim biskupima, koji su velikodušno podržali domaćinstvo ovoga susreta i natjecanja. Učinio bi tako i naš blaženik Alojzije Stepinac jer je volio djecu i mlade, znajući da su oni istinska budućnost Crkve i domovine. Zato mu toliki hodočaste na grob u zagrebačkoj katedrali. Velika riječ zahvale, ali ne samo riječ, nego i cijela pjesma našim domaćinima – pojedincima i ustanovama u Krapinskim Toplicama – koji su doprinijeli da se ovdje ugodno osjećamo. Znamo mi koji smo došli iz svih krajeva Lijepe naše – »em Zagorcu samo je Zagorje raj, nigdar ne bu zabil govoriti: kaj«, kako pjeva Đuro Prejac. Znamo što nam je Isus rekao »Gdje su dvojica ili trojica u moje ime i ja sam s njima«. Gdje je Isus tamo je istinski raj. Budimo i mi graditelji toga raja već ovdje na zemlji misleći na vječnost! »Iz našega gorja«, s radošću u srcu, vratit ćemo se u naše škole i župe te puna srca svima govoriti o radosti »kako je lijepo i kako je divno kao braća i sestre zajedno živjeti«. Hvala vam svima! Prof. dr. sc. s. Valentina Mandarić predsjednica Državnog povjerenstva 4
Vjeronaučna olimpijada učenika osnovnih i srednjih škola 2010.
ČLANOVI DRŽAVNOGA POVJERENSTVA ZA NATJECANJE IZ VJERONAUKA U 2010. GODINI RED. BROJ IME I PREZIME
ZVANJE
USTANOVA KBF Sveučilišta u Zagrebu
1.
Prof. dr. sc. Valentina Mandarić
nastavnica na fakultetu
2.
Tomislav Tomasić
prof. vjeronauka – Rijeka
3.
Gordana Barudžija
dipl. teolog
Agencija za odgoj i obrazovanje – Zagreb
4.
Emilija Dodig
dipl. kateheta
OŠ Ivan Goran Kovačić – Sl. Brod
5.
Martina Filipović
dipl. kateheta
OŠ Eugena Kvaternika – Velika Gorica
6.
Pavao Gospodnetić
dipl. teolog
Srednja škola Hvar
7.
Dajna Jogan
prof. vjeronauka OŠ Vladimir Gortan – Rijeka
8.
Marica Labor
dipl. teolog
Prometno-tehnička škola – Šibenik
9.
Zvonimir Lončar
dipl. teolog
Rudarska i kemijska škola – Varaždin
10.
Marija Lukšić
dipl. vjeroučitelj Katehetski ured – Zadar
11.
Sabina Marunčić
prof. vjeronauka – Split
12.
Anita Matković
dipl. teolog
13.
Manda s. Karolina Mićanović dipl. kateheta
14.
Ankica Mlinarić
dipl. teolog
15.
Loreta Rabar
dipl. teolog
16.
Ana Stipetić
dipl. teolog
Agencija za odgoj i obrazovanje – Osijek Gimnazija i strukovna škola J. Dobrile – Pazin Gimnazija Bernardina Frankopana, Ogulin
17.
s. Ana Marta Škorić
dipl. kateheta
Gimnazija Dubrovnik
18.
Mirjana Vučica
dipl. teolog
Zdravstvena škola Split
19.
Jerko Šišić
teolog
Glas Koncila
Agencija za odgoj i obrazovanje
Agencija za odgoj i obrazovanje
KARDINAL ALOJZIJE STEPINAC – UZOR SVEĆENIKA
NKU – HBK OŠ Julija Kempfa – Požega
5
DRŽAVNO NATJECANJE IZ VJERONAUKA _ VJERONAUČNA OLIMPIJADA UČENIKA OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA Hotel Aquae Vivae, Krapinske Toplice, 19. – 21. svibnja 2010.
PROGRAM 19. svibnja 2010. (srijeda) do 18.00
Dolazak i smještaj u Hotel Aquae Vivae
18.30 – 19.30
Večera
20.00 – 21.30
Otvaranje natjecanja uz kulturni program i predstavljanje ekipa
20. svibnja 2010. (četvrtak)
6
7.30 – 8.30
Doručak
9.00 – 9.30
Priprema za natjecanje i davanje uputa
9.30 – 10.30
Pisanje testa za osnovne i srednje škole
10.30 – 12.30
Kulturno – edukativni program za učenike i mentore Ispravljanje testova (posjet Svetištu Majke Božje na Trškom Vrhu)
13.00 – 15.00
Ručak
15.00 – 18.00
Ekipni dio natjecanja u predstavljanju projekata
18.00 – 19.00
Euharistijsko slavlje (predslavi vlč. Nedjeljko Pintarić)
19.00 – 20.00
Večera
Vjeronaučna olimpijada učenika osnovnih i srednjih škola 2010.
21. svibnja 2010. (petak) 7.30 – 8.30
Doručak
9.00 – 9.30
Objava privremene ljestvice poretka i vrijeme za podnošenje žalbi
9.30 – 10.00
Rješavanje žalbi
10.00 – 11.00
Ekipni dio natjecanja – Milijunak
11.00 – 12.00
Proglašenje pobjednika Dodjela nagrada, priznanja, pohvalnica i zahvalnica
13.00 – 14.00
Ručak Odlazak u Mariju Bistricu Povratak kućama
KARDINAL ALOJZIJE STEPINAC – UZOR SVEĆENIKA
7
SUDIONICI DRŽAVNOG NATJECANJA IZ VJERONAUKA ZA OSNOVNE ŠKOLE – PO NAD/BISKUPIJAMA Požeška biskupija Voditelj: Mario Nikolić, vjeroučitelj OŠ ‘’Dobriše Cesarića’’, Slavonska 8, 34 000 Požega
1. 2. 3. 4.
Denis Ćosić Domagoj Đaković Tea Mađarević Martina Tilinger
Riječka nadbiskupija Voditelj: Boris Barbarić, vjeroučitelj OŠ ‘’Srdoči’’, Ante Modrušana 33, 51 000 Rijeka
1. 2. 3. 4.
Ljerka Delač Petra Živković Dora Lučić Andrea Jovičić
Varaždinska biskupija Voditelj: s. Ksenija Danijela Topolovec, vjeroučiteljica OŠ ‘’Vladimir Nazor’’, Školska 7, 42 214 Sveti Ilija
1. 2. 3. 4.
Mateja Vitez Monika Golubar Dominik Božić Dario Hrastić
Voditelj: Ivana Flajs, vjeroučiteljica OŠ ‘’Braća Radić’’, Miklinovec 6 a, 48 000 Koprivnica
1. 2. 3. 4. 8
Marinela Bašić Lorena Pintarić Anika Polančec Larisa Ravnjak Vjeronaučna olimpijada učenika osnovnih i srednjih škola 2010.
Đakovačko-osječka nadbiskupija Voditelj: Anđelka Čajkovac, vjeroučiteljica OŠ ‘’Vjekoslav Klaić’’, K. Tomislava 75, 35 212 Garčin
1. 2. 3. 4.
Marina Đurić Ivana Švedić Nikolina Mijić Helena Arambašić
Voditelj: Ivica Begović, vjeroučitelj OŠ ‘’Antun Gustav Matoš’’, Ohridska 21, 32 100 Vinkovci
1. 2. 3. 4.
Dolores Begović Vjeran Lazić Marija Adžić Dunja Čutura
Gospićko-senjska biskupija Voditelj: Berislav Kostelac, vjeroučitelj OŠ ‘’Zrinskih i Frankopana’’, PŠ ‘’Švica’’, Kralja Zvonimira 15, 53 220 Otočac
1. 2. 3. 4.
Nikolina Burić Ana Cvitković Antonija Tonković Ines Barković
Zadarska nadbiskupija Voditelj: s. Antonela Malenica, vjeroučiteljica OŠ ‘’Smiljevac’’, Ivana Lucića 47, 23000 Zadar
1. 2. 3. 4.
Kristina Zurak Josip Jelača Lucija Kutija Marta Kardum
KARDINAL ALOJZIJE STEPINAC – UZOR SVEĆENIKA
9
Hvarska biskupija Voditelj: Zoran Sansović, vjeroučitelj OŠ ‘’Hvar’’, Pučkog ustanka bb, 21 450 Hvar
1. 2. 3. 4.
Marija Tomičić Marija-Pia Kovačević Marinela Zaninović Marica Pavlović
Porečko-pulska biskupija Voditelj: Nela Peteh, vjeroučiteljica OŠ ‘’Vladimira Gortana’’ IX. rujna 2, 52 341 Žminj
1. 2. 3. 4.
Andrea Maretić Sara Mužina Antonela Zaharija Martina Kresina
Zagrebačka nadbiskupija Voditelj: Šimun Pavlović, vjeroučitelj OŠ ‘’Vladimir Nazor’’ Jozefinska cesta 85, 47 250 Duga Resa
1. 2. 3. 4.
David Fudurić Ivan Gojak Ivana Laslavić Mihaela Štajduhar
Voditelj: Krešimir Krivdić, ravnatelj OŠ ‘’Franje Horvata Kiša’’ Trg sv. Ane 28, 49 253 Lobor
1. 2. 3. 4.
10
Monika Mutak Andrea Benković Mateja Vujica Petra Vujica
Vjeronaučna olimpijada učenika osnovnih i srednjih škola 2010.
Krčka biskupija Voditelj: Elizabeta Crvić, vjeroučiteljica OŠ ‘’Fran Krsto Frankopan’’, PŠ ‘’Dubašnica’’ Stipkino 7, 51 511 Malinska
1. 2. 3. 4.
Ana Dujmović Lucija Dujmović Sandro Ljutić Iva Žužić
Splitsko-makarska nadbiskupija Voditelj: don Ivan Čotić, vjeroučitelj OŠ ‘’Sućidar’’, Perivoj Ane Roje 1, 21 000 Split
1. 2. 3. 4.
Luka Donadini Mateja Gudelj Andrea Vodanović Josip Galić
Voditelj: Vesna Škopljanac-Mačina, vjeroučiteljica OŠ ‘’Kamešnica’’, Hrvatskih branitelja 26, 21 238 Otok
1. 2. 3. 4.
Kristina Đula Kristina Kondža Sara Norac-Kljajo Sara Pavlinušić
Voditelj: Jaka s. Vjera Gulić, vjeroučiteljica OŠ ‘’Ivan Mažuranić’’, Han, 21 241 Obrovac sinjski
1. 2. 3. 4.
Ines Barać Ivana Poljak Ivna Mravak Petra Maglica
Voditelj: Joško Krokar, vjeroučitelj OŠ ‘’Knez Mislav’’, Braće Radić 6, 21 212 Kaštel Sućurac
1. 2. 3. 4.
Toni Durdov Zrinka Hrgović Petra Kaselj Tino Melvan
KARDINAL ALOJZIJE STEPINAC – UZOR SVEĆENIKA
11
Šibenska biskupija Voditelj: Rosanda Vukičević, vjeroučiteljica OŠ ‘’Vrpolje’’, Vrpolje p.p. 180, 22000 Šibenik
1. 2. 3. 4.
Josipa Vukoja Marija Vrcić Slavica Bedrica Mia Knežević
Dubrovačka biskupija Voditelj: s. Mila Mikulić, vjeroučiteljica OŠ ‘’Cavtat’’, S. Radića 3, 20210 Cavtat
1. 2. 3. 4.
12
Martina Pulić Sandra Stjepanović Iva Grbić Paula Simović
Vjeronaučna olimpijada učenika osnovnih i srednjih škola 2010.
SUDIONICI DRŽAVNOG NATJECANJA IZ VJERONAUKA ZA SREDNJE ŠKOLE – PO NAD/BISKUPIJAMA
Požeška biskupija Voditelj: fra Robert Perišić, vjeroučitelj Katolička klasična gimnazija s pravom javnosti u Virovitici Trg Ljudevita Patačića 3, 33 000 Virovitica
1. 2. 3. 4.
Nikolina Šandrk Lucija Mađerić Vesna Sabo Klaudija Nreca
Riječka nadbiskupija Voditelj: Marin Miletić, vjeroučitelj Prva sušačka hrvatska gimnazija, Gajeva 1, 51 000 Rijeka
1. 2. 3. 4.
Natalija Frančišković Ida Duvnjak Filip Polegubić Martina Baričević
Varaždinska biskupija Voditelj: s. Marija Toplišnjak, vjeroučiteljica Prva gimnazija Varaždin, Petra Preradovića 14, 42 000 Varaždin
1. 2. 3. 4.
Kristijan Cesar Marko Domiter Martina Gazdek Petra Gazdek
KARDINAL ALOJZIJE STEPINAC – UZOR SVEĆENIKA
13
Đakovačko-osječka nadbiskupija Voditelj: p. Tomislav Špiranec, vjeroučitelj Isusovačka klasična gimnazija s pravom javnosti u Osijeku Trg Vatroslava Lisinskog 1, 31 000 Osijek
1. 2. 3. 4.
Ana Marija Omejec Fingler Dinko Glavaš Dominik Knezović Goran Đurđević
Gospićko-senjska biskupija Voditelj: vlč. Marinko Miličević, vjeroučitelj Gimnazija Bernardina Frankopana, Struga 3, 47 300 Ogulin
1. 2. 3. 4.
Dijana Beganović Dino Paušić Helena Kaurić Inka Salopek
Zadarska nadbiskupija Voditelj: Jelena Mičić, vjeroučiteljica Gimnazija Vladimira Nazora, Perivoj Vladimira Nazora 3/2, 23 000 Zadar
1. 2. 3. 4.
Josip Ivanov Maja Jaša-Šangulin Ana Samodol Marija Perić
Hvarska biskupija Voditelj: Goran Pavelin, vjeroučitelj Srednja škola Hvar, Pučkog ustanka bb, 21 450 Hvar
1. 2. 3. 4.
14
Matea Ivandić Nikica Karković Anna Tomičić Marija Vučetić
Vjeronaučna olimpijada učenika osnovnih i srednjih škola 2010.
Porečko-pulska biskupija Voditelj: Kazimir Berljavac, vjeroučitelj Gimnazija Pula, Trierska 8, 52 100 Pula
1. 2. 3. 4.
Valentina Roce Marina Vujnović Matteo Banković Ana Mikelić
Zagrebačka nadbiskupija Voditelj: Stjepan Pavek, vjeroučitelj III. gimnazija, Kušlanova 52, 10 000 Zagreb
1. 2. 3. 4.
Mario Španić Vesna Kuštrak Luka Mlinarić Iva Perić
Voditelj: Nataša Jelica, vjeroučiteljica Srednja škola Oroslavje, Ljudevita Gaja 1, 49 243 Oroslavje
1. 2. 3. 4.
Marina Knežević Katarina Pasanec Danijel Ptiček Mario Kralj
Krčka biskupija Voditelj: Ljiljana Filipas, vjeroučiteljica SŠ ‘’Ambroz Haračić’’, Mali Lošinj, PŠ Cres Šetalište 20. travnja 56, 51557 Cres
1. 2. 3. 4.
Ivana Damijanjević Valentina Damijanjević Marina Mužić Sandra Sabranović
KARDINAL ALOJZIJE STEPINAC – UZOR SVEĆENIKA
15
Splitsko-makarska nadbiskupija Voditelj: Ivka s. Darija Bota, vjeroučiteljica III. Gimnazija Split, Matice hrvatske 11, 21 000 Split
1. 2. 3. 4.
Ivana Čavka Anamarija Čavka Anđela Perišić Jelena Grbeša
Šibenska biskupija Voditelj: Marina Galić i Miroslav Stojić, vjeroučitelji Gimnazija Antuna Vrančića, Put gimnazije 64, 22 000 Šibenik
1. 2. 3. 4.
Gabriela Alfier Josipa Crnjak Tina Malenica Karlo Uroda
Dubrovačka biskupija Voditelj: Romana Đuka-Alemani, vjeroučiteljica Medicinska škola, B. Bogišića 10, 20 000 Dubrovnik
1. 2. 3. 4.
16
Mateja Korda Antea Boras Ornela Matković Andrijana Vekić
Vjeronaučna olimpijada učenika osnovnih i srednjih škola 2010.
RASPORED I PRAVILA NATJECANJA 1. PISMENI ISPIT – Svi natjecatelji dobivaju zatvorenu omotnicu u kojoj je EVIDENCIJSKI LISTIĆ. Ispunjavaju ga svojim osobnim podacima, prepisuju ZAPORKU (riječ i 5-znamenkasti broj) na omotnicu i vraćaju listić u istu. – Cjelovita zaporka upisuje se na test u unaprijed predviđena polja na naslovnoj stranici. – Svaki natjecatelj unutar ekipe dobiva test od 50 pitanja i sam rješava postavljene mu zadatke. – Test se rješava isključivo plavom kemijskom olovkom. – Prilikom rješavanja treba dobro razmisliti prije zaokruživanja ili dopisivanja točnog odgovora, jer naknadno ispravljanje, križanje ili slično automatski poništava odgovor.
2. PROJEKT - UZOR SVEĆENIKA U NAŠOJ NAD/BISKUPIJI – U drugom krugu natjecanja sudjeluju sve ekipe u predstavljanju svojih radova i odgovaranju na pitanja. – Ekipe svoj rad predstavljaju pomoću PowerPoint prezentacije u trajanju od 5 do 6 minuta. – U ovom krugu natjecanja ekipa može osvojiti najviše 30 bodova. Vrednuje se 5 elemenata: tijek izrade projekta, struktura izlaganja, način izlaganja, kvaliteta prezentacije i odgovori na pitanja.
3. TKO ŽELI BITI ISUSOV »MILIJUNAK« – U završnom krugu natjecanja koji nosi naziv »Tko želi biti Isusov milijunak« natječe se pet prvoplasiranih ekipa. U slučaju da peto mjesto dijeli više ekipa s istim brojem bodova, te ekipe pristupaju odgovaranju rezervnih pitanja, te će se na taj način dobiti ekipa koja će se natjecati u završnici. Predsjednik povjerenstva izvlači jedno isto pitanje za sve ekipe koje dijele peto mjesto. Po jedan predstavnik ekipe u isto vrijeme dobiva isto pitanje i zaokruži točan odgovor. Ako se ne dobije pobjednika, izvlači se novo rezervno pitanje i ponavlja postupak, dok se ne dobije pobjednik koji će sudjelovati u trećem krugu natjecanja. – U ovoj natjecateljskoj disciplini ekipa može osvojiti najviše 20 bodova. – Pripremljene su četiri skupine pitanja: pitanja za dva (2) boda KARDINAL ALOJZIJE STEPINAC – UZOR SVEĆENIKA
17
– –
– –
– –
– –
18
pitanja za četiri (4) boda pitanja za šest (6) bodova pitanja za osam (8) bodova Svaka ekipa treba odgovoriti na 4 pitanja različite težine, odnosno broja bodova. Članovi svake ekipe dogovaraju se koji njezin član će odgovarati na pitanje za 2, 4, 6 ili 8 bodova. Svaki član ekipe može odgovarati samo na jedno pitanje. Najprije po jedan predstavnik iz svake ekipe odgovara na isto pitanje za 2 boda, zatim 4, 6 i 8 bodova. Svaka ekipa ima pravo jednom koristiti džokera »pitaj ekipu«. Dakle, samo na jednom pitanju u sve četiri skupine pitanja natjecatelj može tražiti pomoć cijele ekipe. Nema negativnih bodova niti oduzimanja već osvojenih bodova u slučaju netočnog odgovora. U slučaju da na kraju prve dvije ili više ekipa imaju isti broj bodova, provodi se već navedeni postupak s rezervnim pitanjima. Ekipe izvlače jedno te isto pitanje i odgovaraju na njega. Postupak se ponavlja sve dok jedna ekipa ne pogriješi. Svaki osvojen bod u igri »Milijunaka« pridodaje se ranije osvojenim bodovima. Pobjednik je ekipa koja ima najveći broj bodova. O zbrajanju bodova i vođenju evidencije tijekom cijelog natjecanja brigu vode članovi državnoga povjerenstva.
Vjeronaučna olimpijada učenika osnovnih i srednjih škola 2010.
DOMAĆINI DRŽAVNOG NATJECANJA ZAGREBAČKA NADBISKUPIJA Kratak povijesni pregled Današnja Zagrebačka nadbiskupija najveća je nadbiskupija u Hrvatskoj, na čijem su području tijekom posljednjih 13 godina utemeljene četiri nove biskupije. Zaštitnici nadbiskupije su sveti Ladislav kralj i sv. Florijan mučenik, a patroni prvostolne crkve (katedrale) su Uznesenje Blažene Djevice Marije i sv. Stjepan kralj. Zagrebačka je katedrala simbol cijeloga hrvatskog naroda te počivalište zaslužnih Hrvata, među kojima je i »najsjajniji lik Crkve Božje u Hrvata« – blaženi Alojzije Stepinac. Tijekom devetostoljetnog postojanja, (nad)biskupijom je od prvog biskupa Duha do sadašnjega kardinala Josipa Bozanića upravljalo 75 (nad)biskupa. U rimsko doba Na području današnje Zagrebačke nadbiskupije prostirala se je u rimsko doba pokrajina Savska Panonija (Pannonia Savia ili Ripariensis). Kršćanstvo se je počelo širiti Panonijom sigurno već tijekom 3. stoljeća. Sjedište rimskog predstojnika (praefectus) kao i zapovjednika vojske i riječnog brodovlja bilo je u gradu Sisku (municipium Siscia). Biskup Siska bio je podložan metropolitu u nekadašnjoj carskoj prijestolnici, raskošnoj Mitrovici (Sirmium), koji je imao metropolitsku vlast od Ljubljane (Emona) i Ptuja (Poetovia) na zapadu sve do Gigena (Oescus) kod Nikopolja u Bugarskoj na istoku. U burnim vremenima avarskih i slavenskih seoba 6. i 7. stoljeća gasi se Sisačka biskupija, a s njom najvećim dijelom i kršćanstvo u Panoniji. Pokušaj obnove biskupije u Sisku učinjen je na I. splitskom saboru, za vrijeme kralja Tomislava (925. god.), ali bezuspješno. Splitski arhiđakon Toma (1268. god.) svjedoči da njezinim ozemljem (Posavska Hrvatska ili Slavonija) upravlja još u 11. stoljeću dvorski »hrvatski biskup« (episcopus Chroatensis) te se »njegovo pravomoćje prostiralo sve do rijeke Drave«. KARDINAL ALOJZIJE STEPINAC – UZOR SVEĆENIKA
19
Osnutak biskupije u Zagrebu Oko 1094., točnije – po povijesnim vrelima – između druge polovice 1093. i prve polovice 1095. godine, utemeljena je biskupija u Zagrebu, u vrijeme kralja Ladislava. Povijesni je to događaj, kojim je srednjovjekovna Slavonija, koja se je prostirala između Drave i Save sve do Kupe – i cijeli prostor koji danas zovemo kopnena Hrvaska, ušao u pisanu povijest. Razlog osnivanja biskupije je taj što je sjeverna Hrvatska bila daleko od biskupskih sjedišta u Splitu, Kninu i Ninu, pa je tamošnji kršćanski narod lako mogao zapasti u vjersko neznanje i krivovjerje. To je vjerski razlog i potpuno je opravdan. Uz taj razlog vjerojatno je postojao i drugi, politički razlog, da se što jače utvrdi utjecaj vladarske kuće Arpadovića u Hrvatskoj. Zagrebačka biskupija se podvrgava metropolitu u Ostrogonu, pod kojim ostaje do god. 1180., kad potpada pod Kaločku metropoliju i ostaje pod njom sve do svojeg uzdignuća na čast nadbiskupije i Hrvatsko-slavonske metropolije (1852. god.). Papa Grgur IX. tek 1227. godine potvrđuje darovnice i povlastice Zagrebačke biskupije, među kojima i Felicijanovu presudu iz 1134., najstariju sačuvanu ispravu hrvatske zemlje između Save i Drave. O ustroju biskupije O srednjovjekovnome unutarnjem ustrojstvu uprave Zagrebačke biskupije najviše podataka sadrže poznati Statuti Zagrebačkoga kaptola, iz 1334. Budući da je kaptol bio ustanova koja pomaže biskupu u upravi biskupijom, iz njegovih su se redova birali arhiđakoni, biskupovi vikari u upravi nad pojedinim arhiđakonatima. Biskupija je imala u XIV. stoljeću 14 arhiđakonata te oko 400 župa. Najveće i najdalekosežnije su se promjene dogodile u vrijeme tzv. regulacije župa, proglašene 1789. godine, za jozefinističkih reformi, te je Biskupija brojila 612 551 vjernika i 241 župu. Godine 1939. Zagrebačka je nadbiskupija brojila 1 775 576 vjernika, u 366 župa. Prema šematizmu iz 1975. godine broj vjernika je porastao na 2 050 654, broj župa na 422, dok je 1995. broj župa narastao na 473 župe, a na području Nadbiskupije u župama su djelovala 542 svećenika, dok je na drugim službama i u samostanima bilo još 396 svećenika. Iste, 1995. godine na teritoriju Nadbiskupije djelovalo je 1 736 redovnica. U katehezu je bilo uključeno 459 kateheta, katehistica i redovnica, od toga samo u Zagrebu 190. Tijekom duga povijesnog razvitka Zagrebačke biskupije zagrebački su biskupi više puta nastojali da se Biskupija odcijepi od mađarskih metropola i podigne na razinu nadbiskupije i metropolije. Htjelo se to postići na dva načina: ili da Zagrebačka biskupija bude proglašena nadbiskupijom i metropolijom, ili da se pravno 20
Vjeronaučna olimpijada učenika osnovnih i srednjih škola 2010.
spoji sa Splitskom nadbiskupijom te da se metropolitska vlast iz Splita prenese u Zagreb. Konačno je uzdignuće Zagrebačke biskupije u nadbiskupiju i metropoliju došlo u doba probuđene narodne svijesti, sredinom 19. stoljeća. Tada je tu stvar u ruke uzeo Hrvatski sabor, naravno, uza žestoko protivljenje Mađara. No odlučni stav Sabora i bana Josipa Jelačića te zauzimanje bečkoga papinskog poslanika kardinala Mihaela Viale-Prela konačno je urodilo uspjehom: papa Pio IX. bulom Ubi primum placuit, dana 11. prosinca 1852. uzdigao je Zagrebačku biskupiju u nadbiskupiju, osnovavši novu samostalnu Hrvatsko-slavonsku crkvenu pokrajinu te njezina nadbiskupa Jurja Haulika, imenovao metropolitom. Prvi je to postao tadašnji biskup Juraj Haulik. Pod novu su pokrajinu potpale biskupije u Đakovu, Senju i grkokatolička biskupija u Križevcima kao sufraganske biskupije. Najdugovječnija ustanova Prvostolni kaptol zagrebački jedna je od najznamenitijih i najdugovječnijih ustanova, ne samo u Zagrebačkoj nadbiskupiji, već i u povijesti hrvatskog naroda općenito. Na crkvenom, političkom, znanstvenom, gospodarskom, umjetničkom, pa čak i na ratnom području (obrana od Turaka), Zagrebački je kaptol kao ustanova i kanonici pojedinačno stekao neprolazne zasluge. Kaptol je bio ne samo propisana ustanova koju je svaki biskup morao imati kao pomoć u upravi biskupijom, već marom i sposobnošću svojih članova bio važan čimbenik u javnome životu.
KARDINAL ALOJZIJE STEPINAC – UZOR SVEĆENIKA
21
Nije sve u povijesti Kaptola bilo slavno, ali su njegove zasluge na području vjere, kulture, gospodarstva i politike kudikamo veće. Počeci Zagrebačkoga kaptola sežu do sama iskona biskupije u Zagrebu te već u Felicijanovoj ispravi nalazimo dokaze o prvim kanonicima, a njihov je ustroj uređen statutom. Kanonik lektor vodio je, prema Statutima, brigu o kaptolskoj školi, u kojoj su se školovali svećenici. Brigu o zagrebačkom sjemeništu vodio je Kaptol sve do 1792., kada je biskup Vrhovac tu ulogu odredio za sebe, ali su kanonici i nadalje bili rektori sjemeništa. Osim sjemeništa u Zagrebu, Kaptol je imao još dvije znamenite ustanove za izobrazbu svećenika: Bolonjski kolegij i Bečki kolegij. U Nadbiskupiji djeluje i Zbor prebendara Prvostolne crkve zagrebačke. Zagrebačko je sjemenište utemeljio biskup Juraj Drašković i 1576. godine ga preselio iz biskupskog dvora u velebnu zgradu, u kojoj se i danas nalazi, na adresi Kaptol 29. U toj je zgradi sve do 1998. djelovao i Bogoslovni fakultet, koji je preseljen u Vlašku 38, a u njoj svoje početke ima Međubiskupijsko sjemenište i Nadbiskupska klasična gimnazija na Šalati, čija je gradnja marom zagrebačkog nadbiskupa Antuna Bauera i đakovačkog biskupa Antuna Akšamovića dovršena 1928. godine. Zagrebačka nadbiskupija, a time i cijeli hrvatski narod, ima danas ogromno kulturno-povijesno blago; neprocjenjivu riznicu zagrebačke katedrale, veličanstvenu Metropolitansku biblioteku, sa svojim kodeksima i inkunabulama, jedan od najvrednijih arhiva, svjetski znamenitu Valvazorovu zbirku, mnoštvo izuzetno vrijednih sakralnih građevina, predmeta i dokumenata. Trpljenja u Drugome svjetskom ratu, komunizmu i Domovinskom ratu Nadbiskupija je tijekom Drugoga svjetskog rata i u poraću pretrpjela velike ljudske gubitke i materijalne štete. Ubijen je 71 svećenik, sedam sjemeništaraca i bogoslova te desetak redovnica. U logorima je u poraću robijalo 155 svećenika, a 24 svećenika su prognana. Poznata su 32 slučaja nasilna ponašanja nad svećenicima, kao i 102 mjesta u Zagrebačkoj nadbiskupiji gdje su vršena umorstva Hrvata katolika nakon Drugoga svjetskog rata (S. Kožul, Martirologij, Zagreb 1998, str. 7). Uništeno je, razoreno ili oštećeno više od 250 katoličkih crkava i kapela. Veliku su štetu Nadbiskupiji i ugledu Katoličke Crkve općenito prouzročile vlasti NDH-a organiziranjem prisilna pokatoličenja pravoslavaca. Nadbiskup Alojzije Stepinac nije odobravao to nasilje, pogotovo ga nije želio, ali ga je morao trpjeti da tako što više ljudi spasi od progona, logora i smrti. Protucrkvena propaganda i komunistički režim to nisu htjeli uvidjeti niti razumjeti, već su svim sredstvima nastojali Crkvu oblatiti. Nakon rata vlast su prigrabili komunisti i uslijedio je nemilosrdan progon. Vrhunac tog progona i komunističke želje za obračunom s Crkvom započeo je monti22
Vjeronaučna olimpijada učenika osnovnih i srednjih škola 2010.
ranim sudskim procesom protiv nadbiskupa Alojzija Stepinca, koji je osuđen na 16 godina robije. Vjerske su istine izvrgnute ruglu, započelo je provođenje sustavne ateizacije, progona, sudskih procesa i šikaniranja Crkve, svećenika, redovništva i angažiranih vjernika svjetovnjaka, provedena nepravedna agrarna reforma bez ikakve odštete, dokinute crkvene bratovštine i društva, zabranjen katolički tisak, onemogućeni kontakti s rimskim prvosvećenikom i Svetom Stolicom, katoličke škole izgubile pravo javnosti, Bogoslovni fakultet isključen iz sastava Sveučilišta, bogoslovima dokinuta studentska prava, oduzete putovnice, da se onemoguće kontakti ili studij u inozemstvu. Promjene su se počele polagano događati s početkom Drugoga vatikanskog koncila (1962. – 1965.), koji je ostavio neizbrisive korake na svim područjima crkvenoga života i dijaloga sa suvremenim svijetom. U tom su razdoblju posebnu ulogu imali zagrebački nadbiskupi kardinali Franjo Šeper i Franjo Kuharić. U Domovinskom ratu od srpskih napadača uništen je znatan broj crkvenih zgrada, a župljani prognani iz svojih župa. Razorene su ili oštećene crkvene zgrade na 463 mjesta Zagrebačke nadbiskupije: 340 zgrade, 93 raspela i 30 groblja. Posebnu je ulogu u tom razdoblju imao karitas, koji je osnovan u gotovo svim župama, a unatoč zauzetoj obnovi tragovi rata uklanjaju se i još danas. Dva pohoda pape Ivana Pavla II. Zagrebačkoj nadbiskupiji Godine 1994. Zagrebačka nadbiskupija slavila je 900. obljetnicu svojeg postojanja. Tom prigodom vjernike Zagrebačke crkve i cijele Hrvatske posjetio je papa Ivan Pavao II., 10. – 11. rujna 1994. Na zajedničku misu s papom došlo je gotovo milijun hrvatskih hodočasnika. To je najveći hrvatski vjernički skup koji je ikada održan u Hrvatskoj. Papa Ivan Pavao II. posjetio je Hrvatsku i drugi put, 2. – 4. listopada 1998. Taj put je na veličanstvenu misnom slavlju u Mariji Bistrici proglasio blaženim zagrebačkog nadbiskupa kardinala Alojzija Stepinca. Papa Ivan Pavao II. osnovao je 5. srpnja 1997. na području Zagrebačke nadbiskupije dvije nove biskupije – u Varaždinu i Požegi, a iste godine umirovljena zagrebačkog nadbiskupa i kardinala Franju Kuharića naslijedio je današnji nadbiskup Josip Bozanić. Nadbiskupija na početku trećega tisućljeća Poticaji pape Ivana Pavla II. za Veliki jubilej 2000. godine osnažili su i hod Crkve zagrebačke na ulasku u treće tisućljeće. Uz brojne redovite pastoralne inicijative, posvješćivanje i jačanje crkvenosti kod vjernika osobito je označeno Drugom sinodom Zagrebačke nadbiskupije, koju je na Stepinčevo 2002. godine proglasio nadbiskup Josip Bozanić.
KARDINAL ALOJZIJE STEPINAC – UZOR SVEĆENIKA
23
Prvo desetljeće 21. stoljeća ostat će upamćeno i po brojnim obnovama i izgradnjama crkvenih zgrada, koje se u XX. stoljeću zbog mnogih razloga nisu mogle ostvariti, ali i po reorganizacijama rada središnjih nadbiskupijskih ustanova te uspostavljanja novih oblika pastoralnog rada i trajne formacije crkvenih službenika. Izgrađen je i blagoslovljen Svećenički dom sv. Josipa za umirovljene svećenike, obnovljeno je Nadbiskupsko bogoslovno sjemenište te u južnom krilu u novouređenu prostoru otvoren Nadbiskupijski pastoralni institut. Otvoren je i novouređen Spomen-muzej bl. Alojzija Stepinca, u južnoj kuli ispred zagrebačke katedrale. Dekretom Luce vera illuminata od 3. lipnja 2006. službeno je osnovano Hrvatsko katoličko sveučilište, sa sjedištem u Zagrebu, kojemu je osnivač Zagrebačka nadbiskupija. Zbog »boljeg promicanja zajedničke pastoralne djelatnosti susjednih biskupija i unapređivanja međusobnih odnosa dijecezanskih biskupa« papa Benedikt XVI. je 2009. godine u sklopu reorganizacije crkvenih pokrajina promijenio naziv prijašnje Hrvatsko-slavonske crkvene pokrajine u Zagrebačku crkvenu pokrajinu, s metropolitskim sjedištem u Zagrebu, kojoj su sufraganske biskupije Križevačka i Varaždinska te utemeljio Đakovačko-osječku crkvenu pokrajinu sa Srijemskom i Požeškom biskupijom kao sufraganima. Isti je papa 5. prosinca 2009. utemeljio dvije nove biskupije: Sisačku, sa sjedištem u Sisku, i Bjelovarsko-križevačku, sa sjedištem u Bjelovaru. Zagrebačka crkvena pokrajina sad ima pet (nad)biskupija: Zagrebačku, Križevačku eparhiju, Varaždinsku, Sisačku i Bjelovarsko-križevačku. 24
Vjeronaučna olimpijada učenika osnovnih i srednjih škola 2010.
Unatoč činjenici što su od 1997. godine na području drevne i prostrane Zagrebačke nadbiskupije nastale četiri nove biskupije, Zagrebačka nadbiskupija i dalje je najveća hrvatska nadbiskupija, koja obuhvaća 4.246 km2, 1.237.650 stanovnika, od kojih je 1.101.900 katolika. Na početku 2010. godine Nadbiskupija broji 203 župe, u kojima djeluje 278 dijecezanskih i 264 redovničkih svećenika, sedam trajnih đakona, oko 1.067 redovnica, te 686 vjeroučitelja u 307 škola. Kardinalu Bozaniću u upravljanju nadbiskupijom pomažu tri pomoćna biskupa: mons. Valentin Pozaić, mons. Ivan Šaško i novoimenovani mons. Mijo Gorski. (R., L., P.)
KRAPINSKE TOPLICE Samo 46 km od hrvatske metropole, na 160 m nadmorske visine, smjestilo se slikovito mjesto Krapinske Toplice. Krapinske Toplice su od 1993. godine općinsko središte, a općinu sačinjava 17 naselja s 5820 stanovnika, ukupne površine 49 km2. Ime Krapinske Toplice prvi se put spominje 1334. g. u popisu župa zagrebačke biskupije kao župa Sancti Trinitatis de Toplicza, odnosno Župa Svetog Trojstva u Toplicama. Pretpostavlja se da je župa postojala i ranije. Župna crkva spominje se 1676. godine, a na njenom mjestu je 1829. godine sagrađena kasnobarokna crkva Presvetoga Trojstva. Školstvo u Krapinskim Toplicama ima tradiciju dugu 160 godina. Prva škola u Krapinskim Toplicama spominje se 1839. godine, a 1860. sagrađena je nova
KARDINAL ALOJZIJE STEPINAC – UZOR SVEĆENIKA
25
škola na mjestu današnje autobusne postaje. Sadašnja zgrada osnovne škole izgrađena je 1966. godine. Temelj razvoja Krapinskih Toplica kao lječilišta čini izvor termomineralne vode s temperaturom 40–45°C. Tri su bolnice svoje mjesto našle u Krapinskim Toplicama: Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske toplice, utemeljena 1956. kao bolnički odjel za reumatske bolesti i ortopedsku rehabilitaciju, Specijalna bolnica za kardiologiju i kardiovaskularnu kirurgiju »Magdalena« te Specijalna bolnica za ortopediju i traumatologiju »Akromion«. Osim navedenih bolnica u mjestu djeluje i Poliklinika za internu medicinu »Vita«. Na području današnje općine Krapinske Toplice pronađene su čak kljove mamuta te kamene sjekire iz neolitskog doba. Fosili nađeni u Krapinskim Toplicama iz Panonskog su mora i odgovaraju miocenskom dobu. Iz tog doba sačuvan je samo jedan rimski miljokaz, a na temelju pronađenih rimskih novčića došlo se do spoznaje da su toplice bile poznate i u rimsko doba kao Aquae vivae (»živa voda«). Samson Štibohar
26
Vjeronaučna olimpijada učenika osnovnih i srednjih škola 2010.
GOTOVO POLA STOLJEĆA S MALIM KONCILOM – MAKOM! • 1966. u ožujku, iz rubrike Vama djeco, koja je izlazila u Glasu Koncila, niče Mali koncil, naročit »cvijet molitve, znanja, igre i prijateljstva«, kako piše u uzglavlju toga dječjeg vjerskoga mjesečnog lista, namijenjena osnovnoškolcima. • 1969. u siječnju Mali koncil dobiva stalne tvrđe korice i naslovnicu u boji. Već u to doba nastaju – do danas trajno zelene, mlade i svježe – omiljene rubrike Pisma iz misija i Mali mozaik dobrote, koje su poticale (i potiču) ne samo da ih se čita, već da ih se »živi«, odnosno da se pročitano pretoči u djela dobrote za bližnje! • 1973. bila je prva Makova vjeronaučna olimpijada, čiji plamen – uz kraće odmore – gori sve do danas, kada je (od 2000. g.) to izvorno Makovo vjeronaučno natjecanje preraslo u službeno školsko natjecanje iz vjeronauka za učenike osnovnih te srednjih škola (od 2005. g.). • 1977. Mali koncil uz svoje prvo ime dobiva i popularni nadimak, skraćeni naziv – Mak (od Mali koncil), a u svojem znaku cvijet po kojem je i danas, usprkos stalnu dizajnerskom »dotjerivanju latica«, ostao prepoznatljiv. • 1987. tajanstveni Blaž počinje odgovarati na pitanja čitatelja, laka i teška, simpatična i problematična…, što traje sve do današnjih dana.
KARDINAL ALOJZIJE STEPINAC – UZOR SVEĆENIKA
27
• 1988. u listu se pojavljuje Tribus, koji sljedećih desetak godina »najmakovce«, pod vodstvom tadašnjeg Makova urednika don Luke Depola, vodi na nagradna putovanja u domovini i inozemstvu. • 1990. časopis iz »olovnog tiska« prelazi u ofset tisak, što mu donosi malo više boja i na unutrašnje stranice, a od 1999. list izlazi na glatku i sjajnu papiru, sa svim stranicama u boji. • 1996. makovci se susreću s papom Ivanom Pavlom II. na nagradnom putovanju u Rim, a 2005. do pape Benedikta XVI. dolaze s Makom i pobjednici Vjeronaučnih olimpijada. • 2001. Mak postaje dostupan i na internetskim stranicama (www. glas-koncila.hr/mak), gdje ga se i danas može prolistati i gdje ćete pronaći arhiv njegovih igrokaza, testova i starijih brojeva… Na makovu elektroničku adresu (mak@glas-koncila.hr) počinje stizati sve više pisama i upita makovaca, koja Mak i danas rado prima. • 2006. slaveći 40. rođendan, Mali koncil u posebnom dodatku lista u ožujku donosi svoju »malu povijest«, a u sklopu »proslave« svojim brojnim izdanjima – knjigama, katekizmima, slikovnicama, bojankama, »slagalicama«, plakatima, albumima, kalendarima… – pridodaje i knjigu Vatrene ptice, izbor najboljih priča objavljenih u svih 40 godina Maka. • 2010. Mali koncil – Mak je i dalje uz vas! Iz mjeseca u mjesec poziva vas da na njegovu adresu (Kaptol 8, 10 000 Zagreb) šaljete svoju suradnju – likovne i literarne pokušaje, svoja pitanja, odgovore na križaljke, zagonetke i nagradna pitanja… – da budete njegovi najvjerniji suradnici i »vanjski urednici«, njegovi najbolji prijatelji!
OD PRVOG DANA – ISTI CILJ! U prvom broju, u ožujku davne 1966. godine, prvi urednici Maloga koncila ovako su izrazili sve ono što želi ostvariti dječji vjerski list koji uređuju: Veliki Koncil, onaj u Vatikanu, okupio je sve naše biskupe, ujedinio ih u mislima i odlukama za napredak Crkve i svijeta. Tako bi i ove male novine, »Mali koncil« htjele okupiti, ujediniti i oduševiti svu našu djecu u radu za dobro Crk ve i naroda... Zato ćemo u ovim novinama nastojati da djeca bolje upoznaju svoju vjeru, da saznaju što je sve Crkva učinila za dobro svijeta, posebno za dobro našega naroda, pa da budu ponosni što se mogu zvati kršćanima. 28
Vjeronaučna olimpijada učenika osnovnih i srednjih škola 2010.
POBJEDNICI DRŽAVNOG NATJECANJA OSNOVNE ŠKOLE - OD 2000. GODINE
2000. Krašić (OŠ Blaženog kardinala Alojzija Stepinca) 1. OŠ »Ivan Gundulić« Zagreb (Zagrebačka nadbiskupija) 2. OŠ »Marin Držić« Zagreb (Zagrebačka nadbiskupija) 3. Župa sv. Rok Bibinje (Zadarska nadbiskupija) 2001. Pazin (Pazinski kolegij) 1. OŠ »Mladost« Jakšić (Požeška biskupija) 2. OŠ »Frane Petrić« Cres (Krčka biskupija) 3. OŠ »Marin Držić« Zagreb (Zagrebačka nadbiskupija) 2002. Rijeka - Trsat 1. OŠ »Ivan Gundulić« Zagreb (Zagrebačka nadbiskupija) 2. OŠ »Ravne njive« Split (Splitsko-makarska nadbiskupija) 3. OŠ »Horvati« Zagreb (Zagrebačka nadbiskupija) 2003. Marija Bistrica 1. OŠ »Vladimir Nazor« Sveti Ilija (Varaždinska biskupija) 2. OŠ »Horvati« Zagreb (Zagrebačka nadbiskupija) 3. OŠ »Ljubljanica« Zagreb (Zagrebačka nadbiskupija) 2004. Marija Bistrica 1. OŠ »Smiljevac« Zadar (Zadarska nadbiskupija) 2. OŠ »Dragutin Lerman« Brestovac (Zagrebačka nadbiskupija) 3. OŠ »Skalice« Split (Splitsko-makarska nadbiskupija) 2005. Zadar 1. OŠ »Josip Broz«, Kumrovec (Zagrebačka nadbiskupija) 2.-3. OŠ »Vladimir Nazor«, Sveti Ilija (Varaždinska biskupija) OŠ »Juraj Dalmatinac«, Šibenik (Šibenska biskupija)
KARDINAL ALOJZIJE STEPINAC – UZOR SVEĆENIKA
29
2006. Dubrovnik 1. OŠ »Josip Kozarac« Vinkovci (Đakovačka i srijemska biskupija) 2. OŠ »Đuro Deželić« Ivanić Grad (Zagrebačka nadbiskupija) 3. Oš »Vladimir Nazor« Sveti Ilija (Varaždinska biskupija) 2007. Vinkovci 1. OŠ Vladimira Nazora Sveti Ilija (Varaždinska biskupija) 2. OŠ fra Kaje Adžića Pleternica (Požeška biskupija) 3. OŠ Augusta Šenoe Zagreb (Zagrebačka nadbiskupija) 2008. Varaždin 1. OŠ Sućidar, Split (Splitsko-makarska nadbiskupija) 2. OŠ August Šenoa Zagreb (Zagrebačka nadbiskupija) 3. OŠ Josipa Kozarca Vinkovci (Đakovačka i srijemska biskupija) 2009. Split 1. OŠ Sućidar, Split (Splitsko-makarska nadbiskupija) 2. OŠ »Prof. Filip Lukas«, Kaštel Stari (Splitsko-makarska nadbiskupija) 3. OŠ »Smiljevac«, Zadar (Zadarska nadbiskupija) 2010. Krapinske Toplice 1. 2. 3.
Prošlogodišnji pobjednici među osnovcima 30
Vjeronaučna olimpijada učenika osnovnih i srednjih škola 2010.
SREDNJE ŠKOLE 2005. Zadar 1. Gimnazija »Vukovar« Vukovar 2. Srednja škola »Zlatar« Zlatar 3. Gimnazija »Antun Vrančić« Šibenik 2006. Vukovar 1. Gimnazija »Vukovar« Vukovar 2. Nadbiskupska klasična gimnazija »Don Frane Bulić« Split 3. SŠ »Ivanec« Ivanec 2007. Vinkovci 1. Prva gimnazija »Varaždin« Varaždin 2. Gimnazija Petra Preradovića Virovitica 3. Gimnazija »Vukovar« Vukovar 2008. Varaždin 1. Nadbiskupijska klasična gimnazija »Don Frane Bulić« Split 2. Prva sušačka hrvatska gimnazija Rijeka 3. Turističko-ugostiteljska škola Šibenik 2009. Split 1. Srednja škola »Zlatar« Zlatar 2. Nadbiskupijska klasična gimnazija »Don Frane Bulić« Split 3. Gimnazija Čakovec 2010. Krapinske Toplice 1. 2. 3.
Prošlogodišnji pobjednici među srednjoškolcima KARDINAL ALOJZIJE STEPINAC – UZOR SVEĆENIKA
31
Molitva za proglašenje svetim blaženoga Alojzija Stepinca
Gospodine Bože, izvore svetosti i milosti, blaženoga Alojzija, pastira i mučenika, pozvao si da ti služi kao navjestitelj i branitelj istine i kao hrabri svjedok vjernosti Crkvi. Poslušan tvojoj Riječi i vođen Duhom tvoje ljubavi zauzimao se za siromašne i obespravljene; ostavio nam je divno svjetlo čiste savjesti, pouzdanja u tebe i ustrajnosti u trpljenju. Ponizno te molimo da nas obdariš svojom radošću te blaženoga Alojzija ubrojiš među svece sveopće Crkve, da bismo ga mogli još predanije slijediti i uteći se njegovu moćnom zagovoru u svojim životnim potrebama. Po njegovim molitvama jačaj proročki glas Crkve, koji širi nadu u dolazak tvoga kraljevstva, praćen blizinom i utjehom Blažene Djevice Marije, Majke i Kraljice vjernoga ti naroda. Po Kristu Gospodinu našemu. 32
Vjeronaučna olimpijada učenika osnovnih i srednjih škola 2010.