Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

���� �����������������������������������������������������������������������������������

��������������������������������

���������������������������� ������������������

����������������������������������� �������������������������������������� �������������������������������������

PAPA NASLOVNA 06-13-03 XX_1

1

12.6.2003, 15:21

�������������������������������������������������������������������������������������������������������

��������������

������������

�������������������������� ��������������������

V O 06-13-03 XX_2

1

�

12.6.2003, 13:57

AD. 20 03.

3

Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

MOJ PAPA U MOJOJ DOMOVINI

Crkva je pozvana poticati kršćane da budu učinkoviti graditelji domovine

P

ohod pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj od Europe. Stoga se ne treba plašiti novih izazo5. do 9. lipnja 2003. živi u snažnom vjerva i teškoća, već se izvesti na pučinu u vjeri i s ničkom spomenu. Neumorni glasnik pouzdanjem u Duha Svetoga.

Evanđelja pokrenuo je tih dana oduševljeni apa je obnovio povjerenje i učvrstio i zahvalni narod u molitvi, klicanju i pjesmi zajedništvo hrvatskoga naroda. On nas na svom putu po Hrvatskoj. Sada nam preoje, ondje gdje su ostale otvorene rane bolstaje ugodan zadatak to vjerničko iskustvo s ne i teške prošlosti, pozvao da budemo apoPapinim porukama u zahvalnosti razmatrati, stoli pomirenja i moralne izgradnje, jer na a primljene darove pretočiti u svakidašnjicu. svetost smo pozvani već ovdje na zemlji, kao Zašto Papa pohađa Hrvatsku treći put u tako jedinom putu da ju ostvarimo. Potvrdio nam kratkom vremenu, pitali su mnogi. Zašto je to i darom nove blaženice redovnice Marije baš Hrvatska za stoto jubilarno putovanje?

Propetoga Isusa Petković.

Pobudilo je ovo pitanje medijsko zanimaNa svojim susretima obraćao se mladima i Mons. JOSIP BOZANIĆ nje ne samo u Hrvatskoj nego i u Europi te nadbiskup zagrebački predsjed- starijima, djeci i bolesnima, imajući za svanik Hrvatske biskupske konfešire. Mnogi su ostali zadivljeni snagom njekoga riječ, gestu ili pogled. Njegova ruka, rencije gova duha koji ga pokreće, iz duboka životneumorno podignuta za blagoslov, bila je proteklih dana ona os oko koje se mnoštvo slijevalo u nog iskustva u susretu s prolaznim vremenom, svjedočiti iskustvu snažnoga duhovnog događaja. Zazvao je novo vječna dobra. izlijevanje Duha Svetoga na naše obitelji i zatražio za tu apa je pohodio Krk i Rijeku, Dubrovnik, Osijek i Đakovo te Zadar, ali Papa je svojom snažnom osobnošću temeljnu ustanovu Crkve i društva povlaštenu pozornost obgrlio sav hrvatski narod, svu našu zemlju, s njei konkretne mjere. Srdačno se obratio mladima i pozvao zinim prirodnim ljepotama i bogatom kulturnom baštiih da budu jutarnja straža i glasnici Evanđelja. Uputio je nom. Dočekali smo čovjeka koji je naučio doživljavati posebnu poruku hrvatskim ženama i potaknuo ih da prudodir s Bogom u prirodi i u susretu s ljudima. Susreli smo že obitelji, Crkvi i društvu svoj posebni duhovni i moralni ga ponovno kao osobu, uronjenu u tajnu molitve i Božje doprinos, a od zavjetovanih žena zatražio da budu rječit dobrote, koja prolazi svijetom navješćujući Krista i blagoznak Božje prisutnosti po ljubavi među ljudima. S osobislivljajući svakoga čovjeka. I mi smo ga dočetom ljubavlju pozdravio je ljude koji rade na kali kao blagoslov, od zračne luke u Krku do Valja čuvati, razvi- zemlji i zatražio da se njima, kao i sveukupuzleta u Zemuniku. noj poljoprivredi, prizna prava vrijednost u jati i ugrađivati u Bio nam je u pohodu namjesnik Kristov. Precjelovitom razvoju društvene zajednice. Javnaše narodno biće no je očitovao svoju želju da Hrvatska nastapoznale su to tisuće vjernika i građana koji su dragocjeno blago ga slijedili po ulicama naših gradova, želeći ljudskih i kršćanskih vi izgrađivati svoju povezanost i stabilnost kako bi se uspješno integrirala u veliku obiizbliza čuti i vidjeti čovjeka koji karizmom vrijednosti koje svoga poslanja osvaja svijet. Nije bilo mjesta treba postati darom telj europskih naroda. na kraju, marijanski Papa pohodio je hrvatza ravnodušnost. Naša javnost bila je zahvaširoj društvenoj ski marijanski narod, okrunivši u Osijeku ćena snažnim prodorom Duha u našu uhozajednici, kao i Gospu Aljmašku i Voćinsku te se u Trsatdanu i ne baš laganu svakodnevicu. nastojanjima ujedioživljavajući nas kao narod prožet kršskom svetištu molitvom jednostavnog prećanstvom, Papa nam se obratio blagim imperativom: danja povjerio Mariji za života i nakon smrti, a u Zadru, “Budite narod nade!” Uz ispit savjesti, bio je to poziv na blagdan Marije, Majke Crkve, sve nas preporučio njei na odgovorno kršćanstvo. Kao što je Crkva u Hrvatskoj u zinu zagovoru kako bi Ona svojom molitvom poduprla svojoj povijesti ljubomorno bdjela nad vjernošću Evanđenašu vjeru, hranila našu nadu i učinila djelotvornom našu lju, pozvana je i sada i u budućnosti poticati kršćane da ljubav. Hrvatski narod i Crkva u Hrvatskoj beskrajno su budu učinkoviti graditelji svoje domovine. Valja čuvati, zahvalni Bogu za ovaj neizmjeran dar. razvijati i ugrađivati u naše narodno biće dragocjeno blago ljudskih i kršćanskih vrijednosti koje treba postati darom široj društvenoj zajednici, kao i nastojanjima ujedinjene

P

P

I

D

PAPA 1 06-13-03 XX11024950.indd

3

13.6.2003, 1:19

4

Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

3

Uvodnik Josipa Bozanića, zagrebačkoga nadbiskupa, predsjednika HBK

Rijeka s

8

Rijeka je pet dana bila domaćin Ivanu Pavlu II., a vrhunac slavlja zbio se na Delti

13

Bogoslovija - Rezidencija Svetoga Oca

14

Glavni kuhar - Umirovljeni Gašpar Cvelić s veseljem se brinuo o Papinu jelovniku

16

Reportaža - Riječani su pokazali da njihov grad nije “crven”

21

Fra Serafin Sabol - Papa u trsatskom svetištu

22

Dojmovi poznatih - Veličanstven doživljaj

23

Kolumna nadbiskupa Ivana Devčića

Dubrovnik s

24

Ispunjena želja - Dubrovnik je stoljećima čekao dolazak Svetoga Oca

28

Čudo - Kako je spašena posada tonuće peruanske podmornice

30

Beatifikacija - Marija Petković od Propetoga prva je blaženica iz Hrvatske

35

Reportaža - Hodočasnici stizali sa svih strana

38

Dojmovi poznatih Dubrovčana

39

Kolumna biskupa Želimira Puljića

8

Blagdan Duhova Sveti Otac gotovo nikad ne slavi izvan vatikanskih zidina. Iznimku je učinio u Rijeci, čime je također pokazao koliku važnost pridaje ponovnom posjetu Hrvatskoj

54

Jedna od zanimljivosti dogodila se i u Đakovu, kada je Karol Wojtyla razveselio okupljeno mnoštvo “isprobavši” šokački šešir

Osijek i Đakovo

s s

40

Osijek - Očaran žitnicom, Papa pozvao na zaštitu dostojanstva rada poljodjelaca

45

II. sinoda Đakovačke i Srijemske biskupije

46

Ekumenizam - Hrvatska nije na periferiji međuvjerskih zbivanja

48

Specifičnosti kršćanskih tradicija - Što razlikuje katolike, pravoslavce i protestante

50

Reportaža - Čak 220 tisuća hodočasnika okupilo se na misnom slavlju u Osijeku

52

Bračni par Ciprovac - Papin blagoslov za 50 godina vjernosti

PAPA 2 06-13-03 XX11024951.indd

4

Neupitna Papina potpora ulasku u Europsku uniju, izrečena već prvi dan, najveći je politički dobitak za Republiku Hrvatsku

13.6.2003, 1:22

73

5

Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

30

s

93

28

Samo čudom kapetan Cottrina mogao je zatvoriti poklopac podmornice

s

Akciju osiguranja Svetoga Oca, nazvanu “Radost 100”, besprijekorno su pripremile i odradile policija i sve obavještajne službe

57

Kolumna biskupa Marina Srakića

60

Papa na Forumu - Veličanstven doček i oproštaj od Karola Wojtyle

64

Mladež iz Polače i Vrane 45 kilometara pješačila na susret s Papom

66

Reportaža - Svi se slažu u ocjeni da je Zadar priredio najbolji doček

68

Narkomani - Policija privodila dilere

71

Kolumna nadbiskupa Ivana Prenđe

72

Poznati Zadrani zadržali bi Papu u svom gradu

Analize i pogledi s

24

Sveti Otac nije propustio priliku posjetiti dubrovački stari grad, gdje je prošao Stradunom i nakratko se zaustavio pred crkvom sv. Vlaha

Đakovo - Šokački šešir na Papinoj glavi

Zadar s

Marija od Propetoga Petković, rođena u Blatu na Korčuli, proglašena je blaženicom nakon što je u postupku beatifikacije dokazano da su njezinim zagovorom spašeni mornari iz tonuće peruanske podmornice

54

73

Nuncij Nikola Eterović - Zašto je Papa u samo devet godina triput posjetio Hrvatsku

75

Plovidba katamaranom - Prvi pastoralni pohod na kojem je Wojtyla putovao brodom

76

Michael Weninger - Hrvatska obavila sjajan posao na putu prema Europskoj uniji

78

Zdravko Tomac - Hrvati su jednako voljeli Papu i za Josipa Broza Tita i za Franje Tuđmana

82

Kardinal Vinko Puljić - Ivan Pavao II. pet puta među Hrvatima

83

Zdravlje - Sveti Otac ne napušta dužnost unatoč atentatu i teškim bolestima

89

Papin radni dan od buđenja do počinka

90

Sigurnost - Ivan Pavao II. nakon atentata najčuvaniji čovjek na svijetu

94

Vatikan - Sve o papinskoj državi, gdje se što nalazi, kako se bira papa Dodatak - Svi službeni govori i propovijedi za Papina trećeg pohoda Hrvatskoj

89 PAPA 2 06-13-03 XX11024951.indd

5

13.6.2003, 1:22

Ne prođe dan da Papa ne primi nekoga u audijenciju

6

Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

GORAN KOVAČIĆ

JOZO PETRIĆ

T

IVAN MIKLENIĆ

TREĆI POHOD POD GESLOM PASTIRSKOG PISMA HRVATSKIH BISKUPA “OBITELJ - PUT CRKVE I NARODA” Kao prijatelj, papa Ivan Pavao II. pohvalio je dobra nastojanja i u Crkvi i u hrvatskom društvu, iz hrvatske baštine podsjetio na neke temeljne neprocjenjive vrijednosti te potaknuo na priznavanje i njegovanje nekih ugroženih vrijednosti. Pohvalio je nastojanja za uključivanjem Hrvatske u Europsku uniju, iskazao svoju iskrenu potporu tome nastojanju, te podsjetio da i Hrvatska svojim identitetom, svojom kulturnom i duhovnom baštinom neće ući u Europsku uniju samo da bi stekla određene prednosti nego će ući i da bi svojom bogatom baštinom obogatila i druge nacije i pridonijela učvršćenju Europsku uniju “bilo kao upravne i teritorijalne cjeline, bilo pak kao kulturne i duhovne stvarnosti”. Tim riječima Papa je diskretno, diplomatSINIŠA HANČIĆ

reći pastoralni pohod vrhovnog poglavara Katoličke crkve pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj protekao je u znaku pastirskoga pisma hrvatskih biskupa pod nazivom “Obitelj – put Crkve i naroda”. Već dugo nije bilo tako lijepo u Hrvatskoj kao u pet dana Papina boravka. Gdje god se pojavio, događao se pravi spektakl, ali spektakl pun srca, unutarnje topline i istinske radosti.

Osamdesettrogodišnji Papa još se jednom iskazao snagom svoga duha te se nije mirio ni s ograničenostima svoga tijela nego je pošao u susret hrvatskim katolicima i ljudima dobre volje da ih makar na trenutak probudi iz svakodnevna sivila i često čudne malodušnosti. Nazočnost Svetog Oca u Hrvatskoj, kao i srdačna ozračja s vjerničkih skupova na kojima je sudjelovao, blagotvorno su se odrazili na ozračje u cijeloj zemlji. U te dane izostala su čak uobičajena politička nadmudrivanja, optuživanja i sumnjičenja.

PAPA 3 06-13-03 XX11024952.indd

6

Obitelj traži pozornost i mjere koje će promicati i štititi njezin ustroj, razvoj i stalnost

Hrvatska b

Podsjetivši da je “kršćanstvo ski poručio odlučujućim čimbenicima u Europsku uniju da bi s u prošlosti dalo velik doprinos Hrvatskom trebali postupati kao razvitku Hrvatske” Papa je istaknuo da će ono “moći nastaviti sa stvarno prijateljskom zemučinkovito pridonositi također ljom koja je ne samo po međunjezinoj sadašnjosti i njezinoj narodnom pravu ravnopravan budućnosti” te se i tako Hrvatsugovornik. ska integrira u ujedinjenu EuroPapa je previše principijelan pu koja je uvelike izrasla iz krši previše je priznat kao najjači ćanskoga korijena i koja će moralni autoritet u suvremenu svijetu a da bi bio pristran, pa ni uvelike živjeti zahvaljujući i svome kršćanskom prema HrvatPapa je pošao u susret temelju. skoj. Papa Darujući hrvatWojtyla ne hrvatskim katolicima i može zamisliti ljudima dobre volje da skom narodu i Crkvi buduću ujediih makar na trenutak novu blaženicu Mariju Petković, njenu Europu probudi iz svakodnev- Papa je u Dubrovsa živim tragona sivila i često čudne niku posebno istavima bivšega malodušnosti totalitarnoga knuo važnost ljudskoga, humanoga u sustava, pa je zato pozvao odgovorne i u Crkvi suvremenom svijetu. Podsjetivši da je Bog na poseban način ženi i u državi da svjesno i odlučno uklanjaju posljedice toga bivše- povjerio sva stvorenja, potvrdio ga poretka. je da je nazočnost žena “prijeko Stvarna demokracija, koju potrebna u obitelji, u društvu, u istinski žudi i hrvatska nacija crkvenoj zajednici” upravo radi čija je slobodarska težnja davno promicanja čovjekoljublja. uklesana u jadranskom biseru U Osijeku, najvećem gradu Dubrovniku, a Papa je nije pro- “žitnice Hrvatske”, prvi čovjek pustio spomenuti u tom najljep- Katoličke crkve uz ostalo je svrašem hrvatskom gradu, jedan je tio pozornost na zemljoradnike od bitnih temelja buduće ujedi- koji se u tranziciji i globalizaciji njene Europe. suočavaju s tako velikim pote-

13.6.2003, 1:23

7

Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

DARKO GORENAK

SINIŠA HANČIĆ

DARKO GORENAK

škoćama da rijetki mladi žele na taj način osiguravati svoju egzistenciju. Poručio im je: “Znajte da su vam Papa i Crkva blizu te da – visoko cijeneći nezamjenjivost i dostojanstvo vašega svakodnevna rada – žele da se poljoprivredi i muškarcima i ženama, koji obrađuju zemlju, prizna prava vrijednost u sveukupnome razvitku društvene zajednice”.

S riječke Delte, kojom je nekada prolazila međunarodna granica, a sada je održan skup

s dijelovima i na talijanskom i slovenskom jeziku, bijeli otac progovorio je o važnosti obitelji. Otvoreno je rekao: “Obitelj danas traži povlaštenu pozornost i jasne mjere, koje će promicati i štititi njezin ustroj, razvoj i stalnost”. Ta jasna poruka tiče se cijeloga suvremenoga svijeta.

Iz Hrvatske, u kojoj je pet dana s Papom bilo nezaboravno lijepo, Ivan Pavao II. progovorio je svim ljudima dobre volje širom svijeta. n

DOMENICO STINELLIS

a baština obogatit će EU Svećenici, brojni na svim slavljima, pozvani su poticati obiteljske vrijednosti

SINIŠA HANČIĆ

PAPA HRVATIMA: Budite narod nade!

“Budite narod nade!”, uskliknuo je papa Ivan Pavao II. na Delti u Rijeci znajući da nikakve teškoće, pa ni aktualne hrvatske, nisu nesavladive. Bolje od ikojeg čovjeka Papa je izazvao mnoge ljude da dadnu oduška svojim osjećjima, da se raduju bez ikakve grižnje, da iskažu svoju sposobnost voljenja.

Papa Karol Wojtyla, svjestan nezacijeljenih ratnih rana mnogih stanovnika iz svih četiriju (nad)biskupija koje su znatnim dijelom bile okupirane, svojim dolaskom i svojom nazoč-

nošću iskazao je ljudsku solidarnost i blizinu svima koji su trpjeli i koji danas osjećaju posljedice.

Njegova posvjedočena blizina mnogima je od duhovno ranjenih bila pravi melem i možda nešto najljepše što su od početka nevolje do sada doživjeli. Stoga nije slučajno otvoreno pozvao nositelje vlasti u državi i Crkvi da se nikad ne umore “liječiti rane uzrokovane okrutnim ratom i uklanjati posljedice totalitarnoga sustava”.

KAROL WOJTYLA SVJESTAN JE NEZACIJELJENIH RATNIH RANA PAPA 3 06-13-03 XX11024952.indd

7

13.6.2003, 1:23

8

Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

p PAPA 4 06-13-03 XX11024953.indd

8

13.6.2003, 0:47

9

Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

DUHOVI 2003.

POVIJESNI DAN ZA RIJEKU

PAPA 4 06-13-03 XX11024953.indd

9

13.6.2003, 0:47

Svetog Oca na Krku je dočekao predsjednik Stjepan Mesić

s

Blagdan proslavili s Papom

Rijetko kada pojedini biskup slavi blagdan Duhova izvan svoje biskupije i prvostolnice.

To još rjeđe čini poglavar Katoličke crkve.

DOMENICO STINELLIS

DAMIR ŠAGOLJ

R

Rijeci, gdje je idućih pet dana bila njegova rezidencija, u kojoj je primio predsjednika Stjepana Mesića te premijera Ivicu Račana.

Iduća dva dana Papa je iz Rijeke odlazio u Dubrovnik te u Osijek i Đakovo i u nju se vraćao spavati. Duhovska nedjelja pak bila je rezervirana za Rijeku. Rijetko kada pojedini biskup slavi blagdan Duhova izvan svoje biskupije i prvostolnice. To još rjeđe čini poglavar Katoličke crkve.

Stoga će Duhovi 2003. ostati zapisani u povijesti hrvatske Rijeke jer je taj blagdan proslavila s papom Ivanom Pavlom II. koji je na riječkoj Delti predvodio svečano euharistijsko slavlje. Papu je ondje dočekalo oko 120.000 vjernika, mahom

ZVONIMIR DESPOT

ijeka i Riječani dugo su se i brižno pripremali za doček pape Ivana Pavla II., posebice zato što je taj grad izabrao za svoju petodnevnu bazu za vrijeme dok je u Hrvatskoj. Njegov dolazak u Zračnu luku Rijeka na Krku označilo je više od tisuću zvona sa zvonika svih crkava, od katedrala do najmanjih kapelica Riječke metropolije, koja su zazvonila na pet minuta u trenutku kad je Sveti Otac stupio na hrvatsko tlo. Zrakoplov sa Svetim Ocem sletio je u Omišlju 5. lipnja u 16.36 sati. Poslije svečana dočeka na kojem su bili najviši domaći državni i crkveni velikodostojnici s pratnjom se uputio prema omišaljskoj uvali Pesja. Ondje ga je čekao Jadrolinijin katamaran Judita, kojim je u 18.40 uplovio u riječku luku u kojoj ga je dočekalo oko 50.000 razdraganih Riječana, crkveni dostojanstvenici te riječke gradske vlasti na čelu s gradonačelnikom Vojkom Obersnelom.

Gradonačelnik Obersnel izrekao je Svetom Ocu riječi dobrodošlice u grad duge i burne povijesti, grad na Rječini i Jadranskome moru, grad čiji se stanovnici ponose otvorenošću, snošljivošću i gostoprimstvom.

U ime grada, riječki gradonačelnik predao je na dar Papi mornarsku škrinju, simbol grada i njegove pomorske tradicije.

U trenutku predaje dara pušteno je u zrak desetak bijelih golubova, kao simbol mira. Sveti Otac potom se u papamobilu uputio prema Bogoslovskom sjemeništu u

Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

Rijeka

10

DAROVI ZA PAPU

Za prinosa darova na misi na riječkoj Delti bogoslov Riječke nadbiskupije Matija Matičić prinio je hostije, franjevački novak s Trsata Krešimir Palošika vino, vodu je prinio ministrant župe Uznesenja Marijina kod Kosog tornja Dario Klarić, Časoslov Farnese s minijaturama Jurja Julija Klovića David Maras, a zlatni prsni križ, pectoral, s Čudotvornim raspelom iz 1296. s glavnog oltara katedrale sv. Vida u Rijeci, Vera Donat. Prinesen je i novčani dar prikupljen u tijeku korizmene akcije za obitelji s više djece i ugrožene obitelji. Riječka nadbiskupija darovala je i kalež i ciborij za siromašnu župu po izboru Svetoga Oca, a dar je prinio bračni par Sadrić. Papa je svakog prinositelja darova blagoslovio i darovao mu krunicu.

BLAGOSLOVLJENI KAMENI TEMELJCI

DUŠKO MARUŠIĆ

Nakon misnoga slavlja na riječkoj Delti, Sveti Otac blagoslovio je za Riječku nadbiskupiju kamene temeljce za crkvu sv. Josipa u Ičićima, bl. Alojzija Stepinca u Orehovici, Sv. Obitelji u Pećinama, sv. Ane u Gornjoj Vežici, sv. Luke u Rijeci, Sv. Križa

Među temeljcima je i kamen za Crkvu hrvatskih mučenika u Udbini

u Zametu te kamene temeljce za pastoralni centar Matulji Hrvatskim svecima i blaženicima, pastoralni centar Volosko, kamen za redovnice Pomerio, Presvetog Srca Isusova, za Viškovo, te ploču Lučice pokraj Delnica. Za Gospićko-senjsku biskupiju Papa je blagoslovio temeljne kamene za župne crkve u Udbini, u Plitvicama i bl. Alojzija Stepinca u Ogulinu. Za Porečko-pulsku biskupiju Papa je blagoslovio kamene temeljce za crkve sv. Leopolda Mandića u Poreču, sv. Josipa u Puli i kamen za postolje za križ u Hekima. Blagoslovio je i ugaoni kamen za Crkvu hrvatskih mučenika sv. Nikole Tavelića, sv. Marka Križevčanina i bl. Alojzija Stepinca koja će se graditi u Udbini, na području Gospićko-senjske biskupije.

PAPA 4 06-13-03 XX11024953.indd

10

mladih, a s njime su u koncelebraciji bili i kardinali, hrvatski biskupi, stotine svećenika, biskupi i svećenici iz susjednih zemalja... Proslava svetkovine Pedesetnice u Rijeci svoju je posebnost, uz jedinstven značaj spomena Duhova, izrazila tematikom obitelji, kojoj Riječka metropolija kroz više godina želi obratiti posebnu pozornost. Tako se geslo “Obitelj, put Crkve i naroda”, koje se ticalo cijeloga trećeg Papina pohoda Hrvatskoj, stavilo još snažnije i bliže pred vjernike.

Na tlu Riječke metropolije biskupije su u kojima je stoljećima čuvana glagoljaška baština i liturgija. Baš je ta zanimljiva povijest liturgije na narodnome jezi-

DRAŽEN BREITENFELD

Na riječkoj Delti s Papom je bilo oko 120.000 hodočasnika

Mladi hodočasnici s balonima u papinskim bojama

ku bila važna i za opću Crkvu, jer je Drugi vatikanski sabor za svoju obnovu u tome prevaž-

13.6.2003, 0:47

nom pitanju imao zbiljsko uporište baš u toj preživjeloj liturgiji na hrvatskome tlu. Stoga je

DUŠKO MARUŠIĆ

toga svetišta, te redovnici Franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda iz cijele Hrvatske, ali i masa vjernika. Trsatski su franjevci Sveto-

mu Oca darovali pretisak knjige “Historia Tersattana” Franje Glavinića iz 1646., kojoj je pridodan i lik fra Vendelina Vošnjaka, prvoga provincijala MICHAEL PROBST

bila razumljiva i nazočnost staroslavenskoga pjevanja, hrvatske redakcije, dijelova Reda mise i tijekom ovoga slavlja.

U nedjeljnim popodnevnim satima Papa je posjetio riječko svetište Majke Božje Trsatske, u kojem su ga dočekali franjevci i redovnice iz

Okupljanje vjernika počelo je već u ranim nedjeljnim satima

PAPA 4 06-13-03 XX11024953.indd

11

Provincije sv. Ćirila i Metoda i neko vrijeme čuvara svetišta na Trsatu, zatim pretisak molitvenika “Raj duše” Katarine Frankopanke iz 1560. godine, kojemu je pridodan prijevod litanija na poljski jezik kao osobni dar Papi.

Fra Serafin Sabol, tajnik Odbora Riječke nadbiskupije za doček Pape, prinio mu je “trsatsku krunicu”. Posrijedi je od drva izrađena krunica, gdje je na ishodišnomu mjestu, od kojega se nižu molitvena zrnca pet desetica, lik Gospe Trsatske, a na početku svake desetice u drvu je izrađen prizor koji izriče

13.6.2003, 0:47

otajstva Svjetla što ih je nedavno predložio kao molitvu sam Papa. Ta krunica ostat će nakon pohoda Svetog Oca “trsatskom krunicom”.

Na kraju je Papa j blagoslovio temeljac budućega pastoralnog centra u svetištu i temeljni kamen budućega Mediteranskog sela, odnos-

s

Korakom, iako bolnim, Papa dolazi svakom čovjeku

DOMENICO STINELLIS

DUŠKO MARUŠIĆ

Geslo trećeg Papina pohoda bilo je “Obitelj - put Crkve i naroda”. Riječka metropolija tematici obitelji više godina želi obratiti posebnu pozornost

Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

Rijeka

12 PERO LOVROVIĆ

SLUŽBA RIJEČI NA TRI JEZIKA DYLAN MARTINEZ

Na euharistijskom slavlju na Delti prvo je čitanje iz Djela apostolskih pročitao Tomislav Pajdaš. Psalam je čitao Cvetan Devčić, a drugo čitanje iz Poslanice Galaćanima na talijanskome jeziku Dolores Močinić. Duhovsku posljednicu čitali su Milan Pavelić, Goran Glavaš, Anita Berisha Papa je na talijanskom pozdravio i Vanja Čotić. Evanđetalijansku nacionalnu manjinu lje po Ivanu pročitao je đakon Mario Gerić.

Molitvu vjernika na hrvatskom, talijanskom i slovenskom jeziku predmolili su je Ivan Koharović iz Krčke biskupije, Nina Persić predmolila je zaziv na talijanskome jeziku, a Simon Gregov na slovenskom jeziku, a ostale zazive s. Lidija Turić, te Serđo Tomišić i Ivanka Krmpotić.

PAPA PRIČESTIO 20 OSOBA

DIETHER ENDLICHER

Papa Ivan Pavao II. pričestio je na misi na riječkoj Delti dvadeset osoba iz svih biskupija Riječke metropolije te iz Vojnog ordinarijata. Iz Krčke biskupije Sveti je Otac pričestio Waltera Salkovića, Miru Kundžić, Maru Peranić i Antona Žužića, iz Porečko-pulske biskupije Petra i Ljiljanu Pahljinu, iz Vojnog ordinarijata stožernog brigadira Josipa Černija, iz Gospićko-senjske biskupije Petra Rogića i Tomislava Stipića, te iz Riječke nadbiskupije Ivu Sadrića, Ružu Sadrić, Denisa Martinovića, s. Robertinu Medven, vrhovnu glavaricu sestara Presvetog Srca Isusova, s. Mirtu Vugdeliju, provincijalku sestara milosrdnica, Zlatu Sobol, Ninu Hribar, Željka Mahulju, Gabrijelu Dranac, Slavka Milardovića i vjeroučiteljicu Marinu Lazzarich.

Na Delti je nekada bila granica Kraljevine Italije i Kraljevine Jugoslavije

U osiguranju misnog slavlja sudjelovali su i pripadnici Civilne zaštite

no sveučilišnog centra u Rijeci.

U povratku s Trsata kolona se sa Svetim Ocem zaustavila kraj riječke katedrale Sv. Vida, gdje su ga dočekali svećenici Riječke nadbiskupije, kanonici Prvostolnog kaptola, rektor katedrale Ivoslav Linić te vjernici. Papu su dočekali zvuci Handelove Aleluje.

Kanonici su Ivanu Pavlu II. darovali monografiju sv. Vida.

Riječka katedrala bila je i posljednja postaja Papina boravka u Rijeci.

U ponedjeljak je oko 9.30 sati Papa napustio Rijeku, a na ulicama su ga još jednom pozdravile kolone vjernika. n

DOMENICO STINELLIS

Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zagrebački nadbiskup Josip Bozanić pozdravio je u ime hrvatskoga episkopata Papu na ručku s hrvatskim biskupima, te kardinalima i biskupima iz Papine pratnje u Bogoslovskom sjemeništu u Rijeci nakon mise na Delti. Na kraju pozdrava predsjednik HBK darovao je u ime hrvatskoga episkopata kalež Svetome Ocu, na kojemu su urezane riječi podsjećanja na njegov treći pohod Hrvatskoj.

Duhovska misa bila je u znaku crvene liturgijske boje

PAPA 4 06-13-03 XX11024953.indd

12

13.6.2003, 0:48

GORAN KOVAČIĆ

KALEŽ – DAR HRVATSKIH BISKUPA

13

Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

MALI VATIKAN BOGOSLOVSKO SJEMENIŠTE, RIJEČKA REZIDENCIJA SVETOGA OCA

Riječki nadbiskup Ivan Devčić podržava prijedlog da Bogoslovija ubuduće nosi ime Ivana Pavla II.

storima odmarao i molio, susretao s prvim ljudima hrvatske države, družio sa sestrama Družbe Presvetog Srca Isusova.

“Presretna sam što sam mu mogla biti u blizini. On je jednostavan čovjek, nema nikakvih posebnih zahtjeva. Za doručak sir i mlijeko, za večeru lagane juhe ili pasirano povrće, malo kompota i to je uglavnom bilo sve, osim u nedjelju, kada je pojeo malo puretine i janjetine s prilogom od mrkve, krumpira i blitve, te komadić od četrdesetak kilograma teške torte. Zapazili smo da pojede što mu se posluži na tanjuru”, pričala nam je sestra Dobroslava Mlakić. “A ja sam mu osobno ponudio malo vina. Odabrao sam merlot, koji nam je donirala Frajona iz Vrbnika”, kazao nam je dr. Anton Tamarut. Svetom se Ocu sve svidjelo, pričali su nam naši i Papini domaćini dok smo šetali prostorima u kojima je još tog jutra boravio. n

GORAN KOVAČIĆ

NEVENKA KOŠČIĆ uporabi papina imena. ekoliko sati poslije Lijepo i skromno. Tako se odlaska Svetog Oca iz najkraće može opisati njegov Bogoslovskog sjemeriječki dom. Plavi zidovi, bijeli ništa, njegove riječnamještaj sa žutim detaljima ke rezidencije, još se u ukrašen hrvatskim pleterom, prostorima kojima se starokršćanskim simbolima kretao snažno osjećaCrkve u Hrvata i sakralnim Papina misnica u kojoj je u la njegova prisutnost. To više detaljima. Na oltaru kapelišto je u predvorju kapelice bila Bogosloviji slavio misu ce natpis na staroslavenskom obješena misnica, u kojoj je jeziku pisan glagoljicom – “V tog jutra slavio svetu misu sa svojim najime Otca i Sina i Svetago Duha”, prve riječi bližim suradnicima te kalež kojim se sluna Bašćanskoj ploči. Svetohranište je obližio u euharistiji. I misnicu i kalež darovao je kovano kao krstionica kneza Višeslava. U Sjemeništu kao vječni trag svoje nazočnospavaonici, ponad uzglavlja, čudotvorna sti, kako u privremenoj riječkoj Apostolskoj slika njegove riječke čuvarice Gospe Trsatpalači, tako i u Rijeci koja se na pet dana ske. Postelja je prekrivena bijepretvorila u mali Vatikan. A da sjećanja na lim prekrivačem izrađenim od Papine riječke dane nikada ne izblijede već paške čipke, koji je sašila Katasu se pobrinuli prvi ljudi Sjemeništa, rektor, rina Tamarut iz Novalje. Apartmr. Ivan Milovčić, vicerektor Matija Rašpica man i kapelica pretvorit će se u i duhovnik, dr. Anton Tamarut. Svoju zami- spomen-prostor. sao da to ubuduće bude Bogoslovsko sjeNa zidovima slike hrvatskih menište pape Ivana Pavla II. izložili su riječ- slikara i portreti hrvatskih svekom nadbiskupu Ivanu Devčiću, koji ju je s taca i blaženika. U tim se prooduševljenjem prihvatio, pa će se razgovaDr. Tamarut pokazuje rati s mons. Angelom Sodanom, državnim koliko je Papi ulio vina tajnikom Svete Stolice koja donosi odluku o

Postelja u kojoj je spavao Papa bila je prekrivena bijelim prekrivačem izrađenim od paške čipke

RI-bogosl11024954.indd

13

13.6.2003, 0:52

GORAN KOVAČIĆ

GORAN KOVAČIĆ

N

Lijepo i skromno, baš kako priliči Karolu Wojtyli

Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

Rijeka

14 PERO LOVROVIĆ

NA DELTI DUHOVSKO BDJENJE GORAN KOVAČIĆ

Na Delti je u subotu već oko 21 sat započelo cjelonoćno Duhovsko bdjenje. Prvi dio programa bio je glazbeni.

Nastupili su Tamburaški ansambl iz Ravne Gore, Duo Aledori i Grupa Psalmi i Ksenija Sobotončić. Potom su nastupile klape Luka, Fortunal, Kastav, Kumi, Vokalna skupina Rivers, Grupa 4 33, Voljen Grbac i Vivien Hodočasnici na subotnjem bdjenju uoči mise na Delti Galetta, Istarsko-kvarnerski band aid s pjesmom “Oče, Ti si naš dom” te Kvarnerski band aid s pjesmom Svetom Ocu, pa Tamburaški ansambl iz Delnica te klape Teha, Baklje, Hreljin, Volosko, Rusulice i Luka. Duhovno-molitveno-meditativni program počeo je u ponoć.

POSEBNA PJESMA DRAŽENA ŽANKA

U sklopu Duhovskog bdjenja, u nedjelju 8. lipnja u ranim jutarnjim satima predstavile su se biskupije Riječke metropolije: Riječka nadbiskupija te biskupije Porečko-pulska, Krčka i Gospićko-senjska. Neposrednu duhovnu pripremu za misu s papom Ivanom Pavlom II. od 8.30 sati animirao je fra Zvjezdan Linić u suradnji s VIS Sinajem. U tom dijelu programa nastupio je Dražen Žanko s posebno objavljenom pjesmom u povodu trećega Papina dolaska u Hrvatsku “Dobro nam došao Pape”.

NA MISU I U NARODNIM NOŠNJAMA

GORAN KOVAČIĆ

Hodočasnici su u Rijeci na različite načine iskazali odanost Papi. Ante Lizanović iz Krstatica u Imotskoj krajini izdržao je cijelu misu u narodnoj nošnji optočenoj dukatima, koja bi ga dobro grijala i da je bilo 30 stupnjeva manje, a skupina mladih Albanaca iz Rijeke pozdravljala ga je ispod albanske zastave. “Dao Bog, bio za stogodišnjicu s nama”, uzviknuo je, pak, 65-godišnji Ivan Zoretić Klarac iz Grobnika dok je Svetog Oca pozdravljala mladež.

Ante Lizanović iz Imotske krajine desetljećima obilazi slavlja

PAPA 6 06-13-03 XX 111024955.indd

14

Pozivom da kuha Svetom Ocu Gašpar Cvelić dobio je najljepši dijamant u profesionalnoj kruni

U

PAPIN JELOVNIK UMIROVLJENI RIJEČKI KUHAR GAŠPAR CVELIĆ PET JE DANA KUHAO ZA PAPU

NEVENKA KOŠČIĆ

specijalitetima poznatog riječkog kuhara, istinskog majstora kuharskog zanata, Gašpara Cvelića, uživali su dva pokojna državna poglavara koji su obilježili povijest bivše i sadašnje države - Josip Broz Tito i Franjo Tuđman, te aktulani predsjednik Republike Hrvatske, Stipe Mesić. To su samo najznačajnija imena u plejadi političara obaju država, te bivše i sadašnje hrvatske vlasti, kojima je uvijek jednako skromni Gašpar pripremao specijalitete po njihovom guštu, a kada je pregaču, kuhaču i kuharsku kapu objesio o klin i otišao u zasluženu mirovinu, dobio je najljepši dijamant u svojoj profesionalnoj kruni - poziv da kuha Svetom Ocu za njegova petodnevnog boravka u Bogoslovnom sjemeništu.

Sva tri predsjednika dobro sam nahranio, pa mi je to bila valjda preporuka i za Svetog Oca,

šali se Gašpar Cvelić.

Restorani su se otvarali i propadali, kao i hotelska poduzeća, a legenda, koje se prisjetio mons.

Ivoslav Linić, ekonom Riječke nadbiskupije, je preživjela. Tako je Gašpar Cvelić odabran da kuha Svetom Ocu. Ne želim se sam kititi lovorikama, jer je još jedan “civil” odabran za kuhara, moj kolega, prijatelj i kum, Mario Jurasić. S nama je sve slatke zadatke dijelila i č.s.Viliberta, redovnica Družbe Presvetog Srca Isusova. Inzistiram da svi budemo spomenu-

Sva tri predsjednika dobro sam nahranio, pa mi je to valjda bila preporuka i za Svetoga Oca, mišljenja je umirovljeni riječki kuhar Gašpar Cvelić

13.6.2003, 0:54

ti, jer smo svi bili jedno, kao Otac, Sin i Duh Sveti, i jednako doprinosili Papinu zadovoljstvu hranom. Uz nas troje u kuhinji je radilo još nekoliko sestara iz samostana na Drenovi i jedna sa Sjemenošnog dobra u Lovranu, kazao nam je G.Cvelić.

Očekivali su poseban jelovnik za Papu, posebice s obzirom na njegovu dob i zdravstveno stanje, pa su se nemalo iznenadili kada im je č.s.Tobiana Sobotka već prvoga dana kazala - “Sveti Otac jede sve, samo ne smije biti prepikantno”.

U jelovniku su bili zastupljeni svi dijelovi Riječke metropolije: otoci janjetinom, paškim sirom i vinom, Istra pršutom i vinom, Liburnija trešnjama u savijači, Gorski kotar svježim sirom u savijači, Lika krasnarskim sirom,

G

15

Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

GORAN KOVAČIĆ

U jelovniku su bila zastupljena jela svih dijelova Riječke metropolije, a časne sestre bile su zadužene za slatkiše

Dijamant u kuharskoj kruni

V2-PAPA 6 06-13-03 XX 111024955.indd

godine kao učenik opatijske Ugostiteljske škole, G.Cvelić je svojim specijalitetima oduševio mnoge važne i obične goste, ali ovih pet dana u Sjemeništu znače mu više nego sve prethodne godine.

Tim više što je, kao i Mario Jurasić, bodul s Krka, a taj je puk vjeri bio vjeran i kada to nije bilo preporučljivo. Tu su rođeni mnogi svećenici i biskupi koji su obilježili hrvatsku povijest, a obilježavaju i suvremenost, jer je i msgr.Josip Bozanić njihov. Mnogi su odlazili Papu vidjeti u Vatikan, a on ga je dočekao u Rijeci.

Bio je osobno primljen, poljubio mu je ruku, fotografirao se s njim, pet dana svako jutro govorio obitelji idem ja kuhati Svetom Ocu, a to se ne zaboravlja.

15

KUHAR Iz mirovine u papinsku kuhinju

PERO LOVROVIĆ

Grobinština teletinom i junetinom. More je bilo zastupljeno ribljima spacijalitetima, a odabrani su škampi, škarpina, list i kovač. Povrće se dovozilo svaki dan, a dio je bio iz vrtova koje uzgajaju redovnice.

Samo je dijelom točno da je Papa za večeru jeo isključivo povrtne juhe, jer je u njima uvijek bilo malo lešo janjetine ili teletine. Nakon toga mu je servirana riba i na kraju pasirano kuhano voće, a uz mliječni doručak našlo bi se i malo pršuta, šunke, tvrdih sireva... Biskupima je služen i aparitiv, Velebitska travarica koju u Krasnom prozvodi vlč.Nikola Komušanac, te krčka orihovica legendarne Mare Mikine, kaže Cvelić.

U svom dugom radnom vijeku, a pregaču je prvi puta opasao 1958.

Sveti Otac jede sve, samo ne smije biti prepikantno

To je nešto veličanstveno i mogao bih govoriti satima, a da ne izrazim prave osjećaje.

Nikada se nisam nadao da bih mogao kuhati za najvećeg

čovjeka današnjice, kaže G.Cvelić, a na pitanje što bi mu skuhao da je imao neograničenu mogućnost biranja kaže da u jelovniku ne bi ništa mijenjao. n

13.6.2003, 1:05

GAŠPAR CVELIĆ kuhao je predsjednicima Josipu Brozu Titu, Franji Tuđmanu i Stipi Mesiću U JELOVNIKU su bili zastupljeni specijaliteti iz svih dijelova riječke metropolije POMAGALI SU kum i prijatelj Mario Jurasić i časne sestre koje su bile zadužene za slatkiše PET DANA kuhanja u sjemeništu u rijeci znače mu više od svega što je radio u svojoj dugoj karijeri

DUŠAN VRANIĆ

Nije istina da PAPA 7 06-13-03 XX11024956.indd

16

13.6.2003, 1:12

P

ELENA ČULJAT

s

od blagotvornim utjecajem Svetoga Oca Rijeka je, ugošćujući najdražeg joj gosta, napokon mogla oćutjeti vlastito bilo. Grad, kažu mnogi, “crvenoga predznaka”, probuđen je iz letargije, čemu je svjedočila otvorenost i nemjerljiva radost Riječana i brojnih hodočasnika kojom su dočekali i ugostili Svetoga Oca. Približavanjem sretnoga datuma njegova dolaska gradski je ritam postajao osjetno mirniji. Spoznaja da će grad cijelih pet dana biti domom Svetoga Oca čast je kojom su se Riječani osobito ponosili.

Višemjesečno iščekivanje kulminiralo je minu-

ATMOSFERA U RIJECI NIKADA SE BOLJE NIJE PODUDARILA S JASNOM PAPINOM PORUKOM “BUDITE NAROD NADE”, KOJU JE ODASLAO CIJELOJ HRVATSKOJ

a je Rijeka crvena PAPA 7 06-13-03 XX11024956.indd

17

13.6.2003, 1:12

Rijeka DRAŽEN BREITENFELD

Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

18

Na Delti su vrućinu dobro podnijela i mala djeca

GORAN KOVAČIĆ

Svetom Ocu posebno su se veselile redovnice, koje su pristigle odasvud

SAŠA ZINAJA

Kao i u drugim gradovima, Papa je i u Rijeci misu slavio sjedeći

Tizianova postaje Ulica Ivana Pavla Drugog Petodnevni boravak Svetoga Oca u Rijeci ostavio je neizbrisiv trag u svakome tko je iskreno, otvorena srca primio njegove poruke. Stanovnici Tizianove ulice, u kojoj je riječko Bogoslovno sjemenište, pet su dana posebno uživali u neposrednoj prisutnosti Svetoga Oca, gdje je boravio.

Svakoga su ga dana veselo ispraćali i dočekivali, a nakon njegova odlaska iz Hrvatske poželjeli su da im se ulica pre-

imenuje u Ulicu Ivana Pavla Drugog.

Radosna je vijest da će im biti udovoljeno, što je potvrdio riječki gradonačelnik Vojko Obersnel. I mjesto svečana misnog slavlja na Delti bit će posebno obilježeno.

Bogoslovno sjemenište u Tizianovoj ulici, privremeni dom Svetoga Oca, ponijet će ime Ivana Pavla Drugog. Zanimljivo je da je gradnju toga sjemeništa Sveti Otac svojedobno pomogao novčanom pomoći od sto tisuća američkih dolara.

RIJEKA PETODNEVNI BORAVAK SVETOGA OCA U RIJECI BIT ĆE TRAJNO OBILJEŽEN PAPA 7 06-13-03 XX11024956.indd

18

13.6.2003, 1:12

19

Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

PERO LOVROVIĆ

DAMIR ŠAGOLJ

Papinu misu pratili su i predstavnici drugih vjerskih zajednica

Za Papina boravka život se u gradu usporio. Unatoč pripremama za slavlje na Delti, Riječani su u petak i subotu sređivali dojmove

V2-PAPA 7 06-13-03 XX11024956.indd

19

GORAN KOVAČIĆ

Na duhovsko slavlje stigli su i Rabljani

Riječkim je ulicama strujio neponovljiv osjećaj omamljenosti, spokoja i blagosti

da, ali i u njihovim osobnim životima.

- Doživjela sam da Sveti Otac dođe i boravi u mome gradu. Bože moj, ima li čega ljepšeg! Pa mi još nismo svjesni što nam se dogodilo. Za Rijeku je ovo sreća, blagoslov, znak. Sveti Otac poručuje nam da je snaga u pojedincu, da je čovjek ono što on jest, a ne što radi ili ima. Ako doista promišljamo ovu poruku, onda naša zemlja ima velik potencijal.

Naša su snaga nadareni ljudi, pojedinci, osobito mladež, koja je divna. Jeste li vidjeli koliko su predani Svetome Ocu, milina! – rekla nam je jedna 65-godišnja, vidno potresena Riječanka.

Za Papina boravka život se u gradu usporio. Unatoč velikim pripremama za nedjeljno misno slavlje na Delti, Riječani su petak i subotu iskoristili za sređivanje dojmova. Kao što su veličanstvenim dočekom i oduševljenjem Svetome Ocu podarili toplinu i radost, iste im je osjećaje dragi gost na osobit način uzvratio.

Riječkim je ulicama

strujio neponovljiv osjećaj ugodne omamljenosti, spokoja i blagosti.

Pozitivna energija kao da je lebdjela nad gradom.

– Nevjerojatno je da se u svih pet dana, pa i nešto prije, u gradu ništa neugodno nije dogodilo – kazao nam je Mile Boro-

s

grada okupanog u boje vatikanske zastave bila je neponovljiva. Riječani su, čini se, vlastiti grad iznova upoznali i s njime se posve proželi.

Razgaljeni je Smiljan Račić dolazak Svetoga Oca doživio na osobit način. Poželio je da se s grada u kojem živi napokon skine stigma.

– Neprestano govore da je Rijeka crvena.

To nije točno. Raspoloženje ljudi s kojima sam razgovarao, s kojima se družim posve je drukčije. Povučeni su, predani svome radu, obitelji, nisu dijelom glasne manjine. Četvrti se put susrećem s Papom. Za njegova

boravka u Hrvatskoj bio sam u Zagrebu i Mariji Bistrici. Treći dolazak Svetoga Oca u Hrvatsku dokazuje njegovu ljubav prema nama. Sjećam se kada sam kao student boravio u Poljskoj, domovini Svetoga Oca. Bio sam iznimno prihvaćen, stoga razumijem njegovu sklonost, osjećaj bliskosti s nama Hrvatima. Njegove su riječi poticaj, sretan sam što je pet dana Rijeka njegov drugi dom. Znam da se u Hrvatskoj osjeća kao u svojoj domovini, osjećam posebnu vezu Svetoga Oca i nas Hrvata, taj nevjerojatan osjećaj koji se može oćutjeti uvijek kada je on u našoj domovini – kazao nam je Smiljan Račić.

Mnogi s kojima smo razgovarali smatraju da Sveti Otac nije mogao bolje odabrati trenutak svoga posjeta.

– Blagoslovljen je ovaj tren u kojem nam dolazi, blagoslovljen je ovaj grad – komentirala je Nedjeljka Valeničić te napomenula kako nam je Sveti Otac i dosad dolazio u vremenima kada smo ga najviše trebali.

Nakon njegova dolaska i tijekom boravka u Hrvatskoj, Rijekom je ovladao nevjerojatan mir. Gotovo opijeni spoznajom da je Sveti Otac Rijeku učinio svojom privremenom rezidencijom, njezini su građani najčešće svjedočili kako je riječ o najvećem događaju u povijesti gra-

12.6.2003, 19:05

GORAN KOVAČIĆ

log četvrtka pristajanjem katamarana “Judita” na Gat Karoline Riječke i silaskom Svetoga Oca na riječko tlo. Grad je propulsirao novom, zatomljenom snagom koja je okupljene posve ponijela. Nikada se bolje atmosfera u Rijeci nije podudarila s jasnom Papinom porukom “Budite narod nade!”, koju je odaslao cijeloj Hrvatskoj. Uzajamnom snagom nade i ljubavi Svetoga Oca i okupljenih, Rijeka je posve oživjela i oljudila. Slika

Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

Rijeka

20

Pet je brodova s hodočasnicima krenulo iz Lošinja, Paga, Raba, Cresa i Krka, a jedan iz Crikvenice s više od 1300 hodočasnika. – Uzbuđena sam i jedva čekam da vidim Papu “ – bile su riječi Ane Marije Marušan iz Raba. Elvira Baričević došla je brodom iz Luna, sela na vrhu otoka Paga: – Pješačila sam do Novalje jer ovakva mi se prilika više neće pružiti. Radost susreta sa Sv. Ocem iskazivali su i drugi otočani.

K LIJEČNIKU 200 HODOČASNIKA

GORAN KOVAČIĆ

Za razliku od Osijeka, u Rijeci je temperatura bila malo niža, puhao je i povjetarac, pa nije bilo tragičnih slučajeva. Svejedno je liječničku pomoć za slavlja na Delti zatražilo oko 200 hodočasnika. U Kliničkom bolničkom centru Rijeka zadržano ih je osam, od kojih jedan zbog moždanog udara. Jednom je starijem hodočasniku policajac koji je kraj njega protrčao pištoljem u futroli ozlijedio čelo.

Liječnici su imali pune ruke posla

V2-PAPA 7 06-13-03 XX11024956.indd

20

DIETHER ENDLICHER

Gdje god se pojavio, Papa je izazivao radost i pjesmu

Odlaskom na Trsat Sveti Otac ispunio je svoju dugogodišnju želju da posjeti to riječko marijansko svetište

DUŠKO MARUŠIĆ

OTOČANI PRISTIGLI U ŠEST BRODOVA

vac iz riječke Policijske uprave. – Od 3. do 9. lipnja zabilježili smo osjetan pad kaznenih djela, a prekršajnih djela protiv javnog reda i mira gotovo i nije bilo. Možda smo upravo pojačanim policijskim djelovanjem utjecali na takvo stanje, no ovakav je mir ipak iznenađujući. Iznimno smo zadovoljni kako su protekli dani boravka Svetoga Oca u Rijeci. Zahvaljujemo građanima – kazao je Borovac.

Nedjeljno misno slavlje na Delti, mjestu koje je u povijesti dijelilo grad na Rječini, jače je nego ikada bilo poveznica Rijeke i Sušaka. Oko 120.000 hodočasnika, ljudi dobre volje, došlo je na blagdan Duhova čuti i prepustiti se molitvama i porukama Svetoga Oca. Kao priprema za svečano misno slavlje na Delti već je u subotu započelo cjelonoćno bdijenje. Noću se s toga posvećenog mjesta prema moru mistično razlijegala glazba, najavljujući svečanost kakvu Rijeka nikada neće zaboraviti.

Oduševljeni su vjernici, dočekavši Svetoga Oca odolijevali svim vremenskim iskušenjima. Želja za upijanjem svake izgovorene riječi Svetoga Oca bila je jača. Govoreći

o obitelji kao jezgri koju valja zaštititi i koja traži povlaštenu pozornost i jasne mjere, u Rijeci je Sveti Otac svim kršćanskim obiteljima poručio neka načinom vlastita života žive istinski Božji naum te preuzmu odgovornost ljudskog i kršćanskog odgoja svoje djece. n

12.6.2003, 19:05

DUŠKO MARUŠIĆ

“Sveti Oče, i Rijeka ima duhovnih velikana”, poruka je kojom su oci kapucini dočekali Papu.

Riječ je o pripremama za pokretanje postupka beatifikacije fra Ante Tomičića, koji je u Kapucinskoj crkvi Gospe Lurdske služio kao vratar i sakristan 34 godine. Kapucinska provincija mora imenovati vicepostulatora, a Riječka nadbiskupija bilježnika i biskupskog delegata koji će se baviti pripremama za proglašenje fra Ante slugom Božjim ili blaženikom. Očekuje se da će riječki nadbiskup uskoro potpisati dekret o pokretanju postupka beatifikacije, kaže župnik crkve Gospe Lurdske i gvardijan Kapucinskoga samostana fra Stanko Dodig.

DRAŽEN BREITENFELD

DUŠKO MARUŠIĆ

I RIJEKA IMA DUHOVNIH VELIKANA

21

Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

ORGANIZACIJA FRA SERAFIN SABOL AKTIVNO JE SUDJELOVAO U PRIPREMI POHODA SVETOG OCA RIJECI

NEVENKA KOŠČIĆ

Ostvarile su se moje procjene o broju hodočasnika.

A da nije bilo vrućine, bilo bi ih i više, uvjeren je fra Serafin

šte, k nama franjevcima, u godini kada slavimo 550. obljetnicu dolaska na Trsat. Papamobilom je prošao točno putem kojim u procesiji prolaze svi hodočasnici i pokazao veliku želju da dođe pred oltar. Iznenadilo me kad sam vidio da je, unatoč tešku hodu i boli u koljenu, kleknuo i kratko se pomolio. Pamtit ću zauvijek riječi što ih je franjevcima uputio pri darovanju krunice: “Nadam se da ćete se za mene moliti sada, ali i kada umrem”. Bio je zadovoljan što ga je dočekala franjevačka mladež, jer u Fra Serafin pamtit će za sva vremena detalje Papina dolaska u trsatsko svetište

NEDJELJKO PINTARIĆ

ra Serafin Sabol, alfa i omega Trsatskoga svetišta, aktivno je sudjelovao u pripremi svih triju pohoda Svetog Oca Hrvatskoj, ali treći mu je posebno na srcu, ne samo zbog toga jer je bio glavni tajnik Organizacijskog odbora već prije svega zato što je Papa došao u Rijeku, te kao marijanski hodočasnik pohodio Gospu Trsatsku.

– Mi trsatski franjevci Svetog smo Oca čekali još od 1991. godine kad se slavila 700. obljetnica svetišta. Tada su mu hrvatski biskupi poslali prvi poziv da posjeti Hrvatsku, koji je nekoliko puta ponovljen.

Sveti Otac želio je posjetiti Rijeku, a silno je, kao veliki Marijin štovatelj, želio hodočastiti na Trsat. Razumljivo je to što su se meni u sjećanje za sva vremena usjekli detalji dolaska u sveti-

PAPA 8 06-13-03 XX11024957.indd

MIHAEL SOKOL

F

Unatoč boli Papa klečeći molio pred oltarom trsatskoga svetišta

mladima vidi budućnost Crkve, a svakog je posebno blagoslovio – kazao nam je fra Serafin Sabol.

Od početka siječnja, kada je vatikanska delegacija svojim prvim službenim posjetom Rijeci potvrdila da će Papa doći, fra Serafin prihvatio se posla. Od prvih dana tvrdio je da će vjernici Rijeke, Riječke nadbiskupije i Riječke metropolije pohrliti na susret sa Svetim Ocem, da će biti najmanje 100

21

tisuća hodočasnika.

Blagdan Duhova, kada su se već od rana jutra prema Delti počele slijevati rijeke hodočasnika, bio je dokaz da je imao pravo.

Da nije bilo tako vruće, došlo bi sigurno još desetak tisuća vjernika starije dobi i slabijeg zdravlja. Sretan sam što se Delta pokazala pravim mjestom za slavljenje središnjeg misnog slavlja, što sam ja od početka tvrdio suprotstavljajući

12.6.2003, 19:22

se dosta glasnim traženjima da to bude Grobnik. Delta je idealna za tako velika, svečana okupljanja. Baš s toga mjesta Papa je cijelom svijetu odaslao poruku mira i uspostave dijaloga. Sretan sam što su Riječani shvatili njegovu veličinu i ne samo što su došli na Deltu nego su ga i ispraćali na put, a navečer mu iskazivali dobrodošlicu – kazao je fra Serafin. n

Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

Rijeka

FRANJO BUTORAC DIREKTOR IZDAVAČKE KUĆE “ADAMIĆ” Posjet Svetog Ova Ivana Pavla II. Hrvatskoj i njegov gotovo petodnevni boravak u Rijeci sigurno spadaju u povijesne događaje.

22 VOJKO OBERSNEL GRADONAČELNIK GRADA RIJEKE

Ovo je bio povijesni događaj za Rijeku i ponosan sam što su ga tako brojni sugrađani dočekali prvoga dana, sve dane ispraćali u druge gradove.

ZLATKO KOMADINA PRIMORSKO-GORANSKI ŽUPAN

DARKO GAŠPAROVIĆ SVEUČILIŠNI PROFESOR

Kao župan osjećam veliku čast što je Sveti Otac odabrao Rijeku za svoj petodnevni dom za trećeg pohoda Hrvatskoj.

DANIJELO RUKAVINA REKTOR SVEUČILIŠTA U RIJECI Papa je s Delte poslao u svijet istinski “Urbi et orbi”. Obratio se i gradu i svijetu, jer njegove su poruke za sve ljude veoma važne.

Za Svetog smo Oca ljubljeni puk hrvatski! To je za mene duboko proumljena, proosjećajna i vidovita poruka.

MANI GOTOVAC INTENDANTICA HNK IVANA PL. ZAJCA Ivan Pavao II. za mene je posljednji vapaj i krik za ljude u ovom svijetu.

Vjerujem da samo ljubav može pomoći ljudskom rodu.

DAMIR MILINOVIĆ NOGOMETAŠ NK RIJEKE

DAINA GLAVOČIĆ POVJESNIČARKA UMJETNOSTI Zbog bolesti sam ga uspjela tek nakratko vidjeti, i to kada je odlazio iz Rijeke, no nisam propustila ni jedan detalj na televiziji.

GORAN KOVAČIĆ

Svaki čovjek koji ga je mogao gledati bio je sretan čovjek. Svako sam jutro s obitelji izlazio iz kuće u Kostreni i mahnuo mu dok je prolazio.

Oduševljeni su vjerni-

ci, dočekavši Svetog Oca, odolijevali svim vremenskim iskušenjima. Želja za upijanjem svake njegove izgovorene riječi bila je jača

PAPA 9 06-13-03 XX11024958.indd

22

12.6.2003, 19:12

23

Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

MOJ PAPA U MOJOJ NADBISKUPIJI

Ljudi su shvatili kairos, trenutak Gospodnjeg prolaza

A

* Rijeka je dobila svoju samostalnu biskupiju tek 1925. godine, a 1969. ustanovljena je Riječko-

PAPA 9 06-13-03 XX11024958.indd

23

SAŠA ZINAJA

U

sporedo s približavanjem dana trećeg pohoda Ivana Pavla II. Hrvatskoj, posvuda su rasli napetost i nestrpljenje. To više to vrijedi za Riječku nadbiskupiju, kojoj je pripala čast biti Papin domaćin za ovoga njegova pastirskog pohoda.

Susrećući se s mnogima koji su sudjelovali u pripremama, divio sam se njihovoj odgovornosti i požrtvovnosti. Ljudi su otkrivali jedni druge i sve više srastali u zajedničku želju da se Papu dostojno dočeka. Malo-pomalo učvrstila se svijest da smo svi zajedno i svaki pojedinačno Papini domaćini.

Tako se dogodilo da su Riječani Svetog Oca dočekali dostojanstveno i veličanstveno.

Dok sam pri ulasku u riječku luku s katamarana, a zatim sa Svetim Ocem iz papamobila, promatrao te svoje drage vjernike i sugrađane, ispunjao me sveti ponos.

Veličanstven ulazak Svetog Oca u Rijeku, ali i srdačan ispraćaj svakog jutra i doček svake večeri, svih pet dana! Rijeka se svih tih dana ponašala poput nekoga tko tiho i nenametljivo, ali s mnogo osjećaja i smisla, razotkriva ljepote i čari svoje duše. što reći o duhovskom slavlju na Delti, o bdijenju tolikih mladih i starijih, o pjesmi i molitvi koje su dolazile iz dubine srca i ispunjale noć sve do zore, zore Duha Svetog u Rijeci, Riječkoj nadbiskupiji i metropoliji, u cijelom hrvatskom

narodu i Crkvi u njemu? Zora Duha Svetog nad Kvarnerom i nad cijelom Hrvatskom!

Prvi Duhovi koje je Ivan Pavao II., apostol naroda naših dana, slavio izvan Vatikana u svome 25-godišnjem pontifikatu. Kolika čast, kolika milost! Ljudi su shvatili kairos, shvatili su trenutak Gospodnjeg prolaza i nikakva prepreka, pa ni nesnosna žega, nije ih mogla zaustaviti i spriječiti da ne dođu i sudjeluju. ezaboravni i neponovljivi trenutak Hrvatske na nogama od sjevera do juga, od istoka do zapada, Hrvatske probuđene i oslobođene od malodušnosti, Hrvatske zapućene, na čelu s Ivanom Pavlom II., u susret svojim Duhovima, u susret novoj nadi i novoj snazi, u susret svojoj ljepšoj budućnosti. Riječka nadbiskupija u danima trećeg pastirskog pohoda Ivana Pavla II. Hrvatskoj? Jedinstveno i neponovljivo! Vrijeme se zgusnulo u trenutak i spojilo s vječnošću. Sveti nas je Otac zbližio i povezao. Zajedništvo koje smo otkrili uz njegovu pomoć najveća je vrijednost koju nam je ostavio i povjerio na čuvanje i njegovanje. meni će najviše nedostajati česti prijateljski susreti s toliko dragih osoba koje sam, dok smo pripremali Papin pohod, imao čast i sreću sresti i upoznati! Da nam ništa drugo nije ostavio nego tu “čežnju za licem”, bilo je potrebno da nam dođe.

N

IVAN DEVČIĆ nadbiskup i metropolit riječki

Rijeka se svih tih dana ponašala poput nekoga tko tiho i nenametljivo razotkriva ljepote i čari svoje duše

senjska nadbiskupija.

Godine 2000.

Riječko-senjska nadbiskupija podijeljena je na Gospićkosenjsku biskupiju sa sjedištem u Gospiću i Riječku nadbiskupiju kojoj je sjedište i dalje ostalo u Rijeci. * Površina nadbiskupije iznosi 2580 četvornih kilometara, ima 279.500 stanovnika, od kojih 198.500 katolika. Nadbiskupija ima 90 župa. * Zaštitnik je nad-

A

biskupije, katedrale i grada Rijeke sv. Vid mučenik, a slavi se 15. lipnja. Posveta katedrale slavi se 6. svibnja. * U prošlosti je na području današnje nadbiskupije bila raširena uporaba hrvatskoga pisma – glagoljice i bogoslužja na starohrvatskom jeziku.

Na molbu senjskoga biskupa Filipa, papa Inocent IV. odobrio je 1248. bogoslu-

žje na narodnom jeziku. To je bilo jedino takvo dopuštenje u Katoličkoj crkvi u to doba.

Godine 1483. tiskan je prvi hrvatski misal

12.6.2003, 19:12

u Kosinju, gdje je bila i prva hrvatska tiskara. Godine 1631.

Kongregacija za širenje vjere dala je tiskati novi glagoljski misal i brevijar.

Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

PAPA 10 06-13-03 XX11024959.indd

24

24

Žene su n potpora s

12.6.2003, 19:29

25

u nezamjenjiva ra svakoj osobi G

Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

PAPA 10 06-13-03 XX11024959.indd

25

12.6.2003, 19:29

na kojem se okupilo oko 60 tisuća hodočasnika iz Dubrovnika, Dalmacije, obližnje Bosne i Hercegovine, a tu je bilo i oko 400 turista koji su u Dubrovnik došli na odmor.

To misno slavlje bilo je osobit događaj za sestre Družbe kćeri milosrđa, čija je utemeljiteljica, Marija od Propetoga Isusa Petković, proglašena blaženom. Poseban gost bio je kapetan peruanske podmornice koji se u teškim trenucima, kada su on i njegovi mornari bili u smrtnoj opasnosti, pomolio Mariji. Mornari su čudesno spašeni.

Stoga je ovo bila idealna prigoda da se Sveti Otac obrati ženama.

Upravo ga je lik Marije od Propetoga Isusa, kazao je, naveo na razmišljanje o hrvatskim ženama,

Tisuće Dubrovčana dočekale su Ivana Pavla II. na mjestu na kojem su najviše priželjkivali - pjesma ga je pratila dok je papamobil polako klizio Stradunom DIETHER ENDLICHER

MARINA ŠERIĆ

rad je stoljećima čekao Papu i želja mu se napokon ispunila.

Toga uzavrelog poslijepodneva drevne zidine i uglačan kamen Straduna pozdravili su dugo iščekivana gosta. Tisuće su Dubrovčana dočekale Ivana Pavla II. na mjestu na kojem su najviše priželjkivali susret s njim.

Pjesma ga je pratila dok je papamobil polako klizio do Onofrijeve fontane i natrag do crkve Svetoga Vlaha, gdje je Sveti Otac pustio dvije golubice.

One su zalepršale uzavrelim zrakom - jedna je odletjela, a druga se spustila na rub krova i dugo promatrala taj jedinstveni prizor u povijesti Grada. Samo dan prije dubrovačka je gradonačelnica Dubravka Šuica kazala kako će se ubuduće vrijeme mjeriti prema Papinu posjetu Gradu - kao ono prije i nakon njega.

Sveti je Otac posebno pozdravio male prvopričesnike odjevene u bijele haljinice. No nije zaboravio ni one starije. Susret je bio kratak, ali će svima koji su u petak 6. lipnja bili na Stradunu ostati u trajnu sjećanju.

A toga jutra, prije svitanja, hodočasnici su se počeli okupljati u gruškoj luci. U trenutku kada je zrakoplov Svetoga Oca nadlijetao prostor na kojem će se održati sveta misa, sva su polja već bila popunjena do posljednjeg mjesta, a barke s hodočasnicima usidrene, pa su članovi Papine pratnje, gledajući iz zrakoplova taj prizor, ostali zadivljeni. Na kopnu i na moru sve je bilo spremno za početak misnog slavlja

s

REUTERS

DUBROVNIK GRADU KOJI JE STOLJEĆIMA ČEKAO PAPU, VELIKA ŽELJA ISPUNILA SE U PETAK 6. LIPNJA

Na slavlju u gruškoj luci okupili su se predstavnici svih župa

Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

Dubrovnik

26

BLAGOSLOV DUBROVAČKIM MALIŠANIMA

DUŠAN VRANIĆ

Troje dubrovačkih mališana, četverogodišnji Hrvoje, dvogodišnja Mara i šestomjesečni Martin imali su posebnu čast da ih osobno, izvan protokola, blagoslovi Sveti Otac. Prema pričama njihovih uzbuđenih mama koje su neposredno uz most od strane Ploča sa svojom djecom čekale da pozdra-

Dubrovačka djeca - pjesma i veseo doček za Svetog oca

ve Papu, pri odlasku iz Grada papamobil je usporio. Papa je vidjevši ih nešto rekao svojoj pratnji i tada se papamobil zaustavio i osobni tajnik Svetoga Oca Stanislav Dziwisz, mahnuo je djeci da priđu.

Vidjevši da ih Sveti Otac poziva, osiguranje je prihvatilo troje mališana i prenijelo ih do Pape koji je Hrvoja blagoslovio, Maru pogladio po kosici, a dojenče Martina je uzeo u ruke i poljubio.

– Papa me taknuo tu po g’avi – tepa nam mala Mara, a njezina mama Dube Šaćić od uzbuđenja je i zaplakala. Izvan sebe su od sreće i Hrvojevi roditelji Javor i Tanja Ban, kao i roditelji maloga Martina Đeni i Tomislav Marinović, koji su nam povjerili kako im je taj trenutak uz rođenje njihove djece najveličanstveniji u životu. (M. Bi.)

PAPA 10 06-13-03 XX11024959.indd

26

Od jutra gruška luka bila je punaneki su vrućinu tjerali lepezama, neki vodom, a neki molitvom

posebice onima koje su obilježene tugom zbog gubitka nekoga iz svoje obitelji u strašnome ratu.

- Mislim na tebe, ženo, jer svojom osjetljivošću, velikodušnošću i jakošću obogaćuješ poimanje svijeta i pridonosiš punini istine o međuljudskim odnosima - kazao je Papa u svojoj propovijedi.

Upravo ženama, naglasio je, Bog je na poseban način povjerio svoja stvorenja te ih je pozvao da postanu nezamjenjiva potpora postojanju svake osobe. Žene imaju, dodao je, osobitu ulogu u “vrtoglavu tijeku suvremenog života, koji može dovesti do zamagljenja svega što je ljudsko.”

- Možda je našemu

REUTERS

Boravak Svetog Oca Ivana Pavla II. u Dubrovniku te oko 60 tisuća hodočasnika na euharistijskom slavlju u gruškoj luci i oko sedam tisuća u povijesnoj jezgri grada protekao je dostojanstveno i sigurno.

O sigurnosti Svetog Oca i hodočasnika skrbilo je 1500 pripadnika MUP-a, Civilne zaštite i vatrogasaca. Pomoć Policijskoj upravi dubrovačkoneretvanskoj pružile su PU zagrebačka, splitsko-dalmatinska, šibensko-kninska i ličko-senjska. Hodočasnici izvan Grada Dubrovnika na misno slavlje dovezli su se u gotovo 2000 osobnih automobila i 350 autobusa, a s brodica u gruškom akvatoriju misu Već u ranu zoru brodice su se je pratilo oko 2000 zaputile prema gruškoj luci građana. Prihvaćanje hodočasnika teklo je bez zastoja, poglavito na prilazima Dubrovniku.

Tijekom posjeta Svetog Oca nije bilo prometnih nesreća, narušavanja javnog reda i mira niti prijavljenih kaznenih djela. Dubrovnik je bio potpuno miran.

SINIŠA HANČIĆ

SINIŠA HANČIĆ

NA BRODICAMA 2000 VJERNIKA

Nezaboravan prizor - Sveti otac konačno u Gradu

dobu, kao ni jednome drugom razdoblju u povijesti, potrebna ona umnost žene koja

12.6.2003, 19:29

će jamčiti osjetljivost za čovjeka i u svakoj prigodi - kazao je Ivan Pavao II., koji je pozvao sve hrvat-

Druga važna tema

bitke i skrbite za zajedničko dobro.” Upravo je tim riječima pozvao Dubrovčane, ali i hodočasnike, da ne zaborave na svoju bogatu baštinu ljudskih i kršćanskih vrijednosti koja se gomilala stoljećima te da i nadalje upravo to bude najdragocjenije blago puka ove zemlje.

Papin domaćin, biskup Želimir Puljić, koristeći se “rječnikom pomoraca”, pozvao je svoga gosta da REUTERS

Papina obraćanja dubrovačkome puku i hodočasnicima bila je što učiniti da se baštini život vječni? Iako je za ovu prigodu najbolji primjer, odgovor na Božji poziv, Svetom Ocu bila upravo nova blaženica Marija od Propetoga Isusa, on

je također kazao da “Bog očima punim nježnosti gleda na onoga koji žudi ispuniti njegovu volju i ići njegovim putem te da je svatko, u skladu s vlastitim pozivom, pozvan ostvariti u sebi i oko sebe Božji naum.”

Papa nije zaboravio ni drevnu dubrovačku ljubav prema slobodi i zalaganju za opće dobro.

Citirao je dvije izreke uklesane u zidinama: “Sloboda se ne prodaje ni za sve blago svijeta” i “Zaboravite vlastite pro-

Svi su nastojali doći što bliže - to su bili trenuci koji se neće zaboraviti

PAPA 10 06-13-03 XX11024959.indd

27

REUTERS

ske žene da nastave gledati svaku osobu očima srca. Redovnice je pak pozvao da se nikada ne umore odgovarajući na jedinu Ljubav njihova života.

Do oltara Papu su dovezli na posebnoj platformi

“usmjeri naše lađe na pučinu” i da ih potakne da zaplove punim jedrima, da odredi smjer krme i brzinu kretanja, te da nas podsjeti na to da je “upravo Isus Krist i njegov Križ jedina prava busola koja nas sigurno vodi u vječnu luku spasenja”.

Na kraju mise, zahvalivši Svetom Ocu, dodao je kako srca svih prisutnih “pucaju od radosti” .

Misa, na kojoj je koncelebriralo oko 450 svećenika i više od 40 biskupa, zaključena je pjesmom “Zdravo, Djevo”. Neumorni svjetski putnik otišao je na odmor u biskupski dvor.

12.6.2003, 19:29

Hodočasnici su pak pošli svojim kućama noseći uspomenu na toga velikog čovjeka koji je u 25 godina svoga pontifikata sagorio nastojeći dokraja ispuniti poziv koji je Isus uputio svojim apostolima: “Putujte po svem svijetu i najvješćujte radosnu vijest svemu stvorenju!” n

Papin domaćin, biskup Želimir Puljić, pozvao je svoga gosta da “usmjeri naše lađe na pučinu i da ih potakne da zaplove punim jedrima”

Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

Dubrovnik

28 SINIŠA HANČIĆ

B. ČILIĆ NAPRAVIO DUBROVAČKI LOGOTIP

Akademski slikar Branimir Čilić osmislio je logotip u povodu dolaska Svetoga Oca u Dubrovnik, i to u obliku stilizirana raspela. Čilić je i autor sakralnog multimedijskog likovnog performansa pod nazivom “Dubrovnik nije samo svjetionik kršćanske kulture, već i počivalište hrvatskih mučenika” koji se u počast Papina dolaska održao u Dubrovniku. Osim logotipa u povodu Papina pohoda Dubrovniku izradio je i prigodan plakat s likom Ivana Pavla II. i Marije od Propetog Isusa Petković.

PAPA BLAGOSLOVIO NERETVU

Ivan Pavao II. iz zrakoplova je na povratku iz Dubrovnika u Rijeku blagoslovio Neretvu. Naime, u Papinoj pratnji u zrakoplovu bili su i mons. Martin Vidović i mons. Petar Rajić. Vidović je pokazao iz zrakoplova svoje rodno mjesto Vidonje, te Rajićevo, Doljane, koja je Papa blagoslovio s cijelom dolinom Neretve. (ST)

BLAĆANI POSVEĆUJU SVETIŠTE PRVE BLAŽENICE Blaćani su posebno zahvalni Svetome Ocu što je beatificirao njihovu mještanku Mariju Petković, a već je u nedjelju nakon papina posjeta Dubrovačkoj biskupiji na Duhove održano misno slavlje posvećeno prvoj hrvatskoj blaženici. Posebna zahvala organizirana je 14. lipnja u Blatu, u kojem će svetište Marije od Propetog Isusa Petković blagosloviti apostolski nuncij Giulio Einaudi. Spomen na Mariju od Propetog IsusaPetković, prvu Hrvaticu uzdignutu na čast oltara, slavit će se u njenom rodnom Blatu i 9. srpnja, na dan blaženičine smrti odnosno na dan kada je rođena za nebo. (M. R.)

Marijini posmrtni ostaci preneseni su u Blato 1998. godine

PAPA 11 06-13-03 XX11024960.indd

28

Kapetan Cottrina na euharistijskom slavlju u Dubrovniku na oltar je prinio Marijine relikvije

P

KAPETAN COTTRINA U SMRTNOJ OPASNOSTI ZAZVAO JE MARIJIN ZAGOVOR

ROBERT BUBALO

eruanac Roger Luis Cottrina nazočio je 6. lipnja euharistijskome slavlju u Dubrovniku, na kojemu je papa Ivan Pavao II. blaženom proglasio Mariju Propetoga Petković. On je uoči samog obreda beatifikacije na oltar prinio relikvijar sa relikvijama nove blaženice. To je bila osobita čast jer je upravo taj umirovljeni poručnik bojnog broda doživio čudo, što je poslužilo za njezinu beatifikaciju.

Cottrina je za Mariju Petković čuo u mornaričkoj bolnici 80-ih. Listajući raznovrsnu literaturu u bolničkome krevetu, jednog su ga jutra sestre Kćeri milosrđa upoznale s njezinim djelom. Donijele su mu i njezine spise koje je Cottrina s pozornošću proučio.

– Njezin život, njezina hrabrost i djela, na mene su snažno utjecali. Poslije sam često razmišljao o njoj i zato sam je i zazvao u presudnu trenutku.

Te, 1989. godine, taj

peruanski časnik doživio je nesreću. Njegova podmornica sudarila se s ribaricom, te je opasno napuknula. Nestalo je struje, zavladala je panika i činilo se da nema spasa. Dio posade ipak je uspio napustiti podmornicu, no u trupu je ostalo zarobljeno 25 mornara. Cottrina ih je odlučio spasiti, ali se i sam pri tome uvukao u nevolje jer ga je more počelo bacati. Glavnu crpku za dovod zraka posada nije uspjela zatvoriti, pa je more silovito nadiralo.

– U toj smrtnoj opasnosti i tjeskobi sjetio sam

“Njezin život i njezinahrabra djela na mene su snažno utjecali. Poslije sam često razmišljao o njoj i zato sam je zazvao u presudnom trenutku”

12.6.2003, 19:14

se Marije Propetoga Petković. Zazvao sam je, predao se Bogu i osjetio velik mir iako me voda počela gurati u unutrašnjost.

U tome trenutku sjetio sam se riječi koje je sestra Marija napisala kada je bila u smrtnoj opasnosti: “Gospodine, jedino što želim jest da danas budem s Tobom!” Tim je riječima zazvao Mariju od Propetog Isusa i predao sve u ruke Bogu.

Prvo čudo dogodilo se kad je velika svjetlost obasjala unutrašnjost podmornice. Ona mu je pomogla u snalaženju. Drugo se tek trebalo dogoditi, a činilo se tako nemogućim. Cottrina je trebao zatvoriti poklopac i pobijediti pritisak od četiri tone.

– Dva sam puta duboko uzdahnuo i osjetio veliku snagu!

Krhki Peruanac, koji nema ni 50 kg, podigao

29

Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

Specijalno za ovu prigodu peruanska mornarica svome je kapetanu darovala svečanu odoru, a s njime su u Hrvatsku doputovali biskup i redovnice

“Marija je čula moj vapaj”

je poklopac i zatvorio ga, te spasio sebe i ostatak posade. Crkveno je povjerenstvo taj događaj proglasilo izvanrednim slučajem koji se ne može objasniti normalnim silama.Cottrina danas ističe kako je iznimno sretan zbog beatifikacije Marije Petković, ali i pomalo nesretan jer je prošle godine umirovljen. – Pošto se doznalo za ovaj događaj, možda me i vrate u službu. To se dogodilo samo jednom u povijesti peruanske mornarice, a ja vjerujem da ću biti drugi takav slučaj. Ja sam također prvi umirovljeni peruanski časnik koji je nakon umirovljenja ponovno odjenuo uniformu koju mi je vojska darovala specijalno za ovu priliku. I želim da Marija Petković bude zaštitnicom peruanskih mornara, naglasio je Cottrina. Nakon

PAPA 11 06-13-03 XX11024960.indd

Dubrovnika, Cottrina je posjetio Međugorje s majkom Myriam i časnom sestrom Adelinom Franov koja je na službi u Peruu. U Međugorju je, kaže, osjetio spokoj. Bio je na brdu Križevac i u crkvi sv. Jakova na svetoj misi. tako će i Međugorje, uz Dubrovnik i Blato, ostati u riznici njegovih sjećanja na Hrvatsku i na događaje kojima je bio sudionik.

Cijelo vrijeme boravka nije skidao časničku odoru koju mu je, iznimno za ovu prigodu, darovala peruanska mornarica.

– Vi Hrvati imate prekrasnu zemlju. Ne znam zašto su mnogi vaši odlazili u Peru, ali ja bih kao Peruanac mogao ovdje živjeti. A jedno je sigurno – suprugu i petero djece svakako ću dovesti u ovu lijepu zemlju. Bar na odmor. n

29

ČUDO Zagovorom Marije od Propetog Isusa Petković čudesno spašeni mornari

ROGER LUIS COTTRINA,

kapetan peruanske mornarice za Mariju Petković prvi put je čuo u mornaričkojbolnici početkom 80-ih godina PRIJE 14 GODINA doži-

vio je nesreću kada se njegova podmornica zabila u ribarski brod. Zazvao je Mariju i ona mu je pomogla

ČUDESNO IZBAVLJENJE

Kapetan Cottrina dolazak u Hrvatsku iskoristio je za posjet Međugorju

12.6.2003, 19:14

koje je tada doživio pomoglo je da Marija od Propetog Isusa bude uzdignuta na čast oltara

Bila je osjetljiva z PAPA 12 06-13-03 XX11024961.indd

30

12.6.2003, 20:09

DAMIR ŠAGOLJ

NOVA BLAŽENICA

MARIJA OD PROPETOG ISUSA PETKOVIĆ PRVA JE BLAŽENICA IZ HRVATSKE

PAPA 12 06-13-03 XX11024961.indd

31

12.6.2003, 20:09

s

a za potrebite

K

RENATA DEBELJAK

ada je Ivan Pavao II. 6. lipnja na euharistijskom slavlju u dubrovačkom Gružu beatificirao Blajku Mariju Propetog Isusa Petković, bio je to povijesni događaj za Crkvu u Hrvata, jer je Marija time postala prvom blaženicom iz Hrvatske. Tog su dana posebno bile radosne i sestre iz Družbe Kćeri milosrđa, autohtona hrvatskog redovničkog reda, koji je Marija Petković utemeljila1920. godine u Blatu i koje su na Marijinu beatifikaciju pristigle sa svih strana svijeta. U Gruž su Marijinu beatifikaciju došli pozdraviti i Blaćani, Vojvođani, vjernici iz Južne Amerike, ljudi iz svih onih krajeva kojima je Marija hodila i nesebično pomagala te ostavila neizbrisiv trag svoje dobrote i ljubavi.

Iz Rima je na ovaj povijesni događaj u Dubrovnik doputovala i sestra Berislava Žmak, vrhovna poglavarica Družbe Kćeri milosrđa koja nije

w

SVETI NIKOLA TAVELIĆ

Nikola Tavelić rodio se u Šibeniku oko 1340. godine. Stupio je u franjevački red.

Punih 12 godina u Bosnom je propovijedao, a u jesen 1383. je napušta, odlazi u Palestinu i nastanjuje se u samostanu na Sionu. Tu je učio arapski jezik, obilazio sveta mjesta i pripremao se za misionarski rad. Zajedno s Deodatom iz Ruticinija, Petrom iz Narbonne i Stjepanom iz Cunea osuđen je 1391. na smrtnu kaznu. Nikolu su slavili kao sveca i mučenika posebno u rodnom Šibeniku. Papa Leon XIII. je 1889. godine odobrio njegovo štovanje, a Pavao VI. svečano je proglasio svecima Nikolu i njegove drugove 1970. u Vatikanu, u nazočnosti preko 20.000 Hrvata.

SVETI LEOPOLD BOGDAN MANDIĆ Bogdan Mandić rođen je u Herceg Novom 1866., a ulaskom u redovnike kapucine uzeo je ime Leopold. Od 1906. godine bio je ispovjednik u Padovi, gdje je 1942. umro. Punih 40 godina ispovijedao je sate i sate svakog dana. Dolazili su mu mali ljudi s ulice i ugledni građani: radnici i industrijalci, studenti i profesori, intelektualci i vojnički časnici, redovnici i redovnice, svećenici i biskupi. Postupak za proglašenje blaženim započeo je već 1946. godine. Tijelo mu je neraspadnuto preneseno s gradskog groblja u kapelicu do crkve, u kojoj je trajno ispovijedao. Blaženim ga je proglasio 1976. papa Pavao VI., a svetim 1983. papa Ivan Pavao II.

SVETI MARKO KRIŽEVČANIN Marko se rodio u Križevcima 1589., a nedugo nakon svećeničkog ređenja postao je ravnateljem sjemeništa u slovačkoj Trnavi. Gradska uprava pozvala je o. Stjepana Pongracza i o. Melkiora Grodzieckog da bi se brinuli za katolike u tom gradu. To je razbjesnilo kalvine, pa su optužili katolike, da su namjerno izazvali požar u srpnju 1619. te su svu trojicu katoličkih svećenika zatvorili. Tu su ih nagovarali da se odreknu vjernosti papi i da postanu kalvini. Kad su to odbili, 7. rujna 1619. su im nakon mučenja odrubili glave. Papa sv. Pio X. svu trojicu mučenika proglasio je blaženima 15. siječnja 1905., a svetima ih je 2. rujna 1995. proglasio papa Ivan Pavao u Košicama za pohoda Slovačkoj.

PAPA 12 06-13-03 XX11024961.indd

32

Dubrovnik nimalo skrivala svoju radost zbog beatifikacije te se za “Večernji list” prisjetila svojih uspomena na prvu hrvatsku blaženicu. Pitali smo sestru Berislavu Žmak što za Družbu znači Marijino proglašenje blaženicom.

– Za nas kao kongregaciju taj je događaj veoma važan jer oživljava onaj prvotan duh kojim je Majka započela Družbu. Njezinu Družbu to potiče da nastavimo raditi sve ono što je ona započela, brineći se za stare i nemoćne, za napuštenu djecu, siromašne. Imala je osjetljivo srce za sve potrebite.

Još dok je živjela u roditeljskoj kući svaki je dan posjećivala bolesne u svom rodnom Blatu i išla je u kuće u kojima su bili stari da bi ih njegovala. Velikodušno se odazivala svakom pozivu za pomoć. Marija je bila živi primjer darivanja, jer od nje nitko nije otišao da nije štogod dobio, bar riječ utjehe i ohrabrenja – kazuje vrhovna poglavarica Družbe.

U kući Matici Družbe u Blatu sestra Berislava Žmak živjela je s Marijom samo mjesec dana.

– Sjećam se njezina dolaska iz Rima u Blato 1959. godine. Tada je već bila poluoduzeta, jer je godinu prije doživjela izljev krvi na mozak.

Mještani koji su je dočekali nosili su je na sjedalici do crkve sv. Jeronima. Sa svih su strana dopirali glasovi oduševljenja Marijinim dola-

32 DOMENICO STINELLIS

Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

Nakon obreda beatifikacije na oltaru je otkrivena Marijina slika

skom, a kako su je svi jako voljeli i poštovali, nisu se mogli dogovoriti tko će je nositi.

– Duboko je osjećala duh siromaštva, davala je siromašnima ne samo one stvari koje njoj nisu trebale nego i ono što joj je trebalo, ali rado se odrekla svih tih stvari samo da bi usrećila druge. Na izložbi o životu i djelu Marije Petković, koja je nedavno bila postavljena u dubrovačkom Kazalištu Marina Držića, među brojnim Marijinim osobnim predmetima našao se i bič kojim je mrtvila svoje tijelo kako bi bila što sličnija propetom Isusu.

– Na samom početku Družbe bio je običaj da sestre petkom oko 15 sati čine pokoru mrtveći svo-

Marija sa svojim sestrama i djecom za koju su se brinule

12.6.2003, 20:09

je tijelo bičem. No, iako je to poslije ukinuto, Marija je nastavila često mrtviti tijelo bičem, ne samo petkom, želeći i tako potvrditi svoju odanost Isusu Kristu – kaže sestra B. Žmak. Još i danas Družba čuva i njezinu krv koju su joj sestre vadile kada je bila bolesna 1960. godine.

Ostaci Marijine krvi

spremljeni su u šest malih bočica od penicilina, a čuvaju se u kućama družbi u Rimu, Blatu i Argentini. Sestra Berislava napominje i kako je Marija prema djeci imala prave majčinske osjećaje.

– Uvijek je govorila da ih treba paziti i prema njima biti nježan te da ih treba poštivati – dodaje vrhovna poglavarica Družbe Kćeri milosrđa.

Sestra Berislava ističe i kako je Marija glas svetosti stekla još za života, ali je on zaživio i poslije njezine smrti 1966. godine. Pri Rimskom vikarijatu 28. veljače 1989. godine otvoren je biskupijski postupak za njezino proglašenje blaženom i svetom. n

33

Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

Ivan Merz bio je vojnik u Prvom svjetskom ratu

Njegovo poslanje bilo je rad s katoličkom mladeži

Ivan Merz: Prvi hrvatski laik među blaženicima P apa Ivan Pavao II. 22. lipnja stiže u drugi pastoralni pohod Bosni i Hercegovini kako bi u Banjoj Luci blaženim proglasio prvoga hrvatskoga laika Ivana Merza.

Merz se rodio u tom gradu 1896., a tu je završio i gimnaziju. Nakon mature, 1914. god., pohađa tri mjeseca vojnu akademiju, a potom 1915. započinje studij prava na Bečkom sveučilištu. Prvi svjetski rat prekida mu studij. Nakon rata

nastavlja studij književnosti u Beču 1919./1920. i dovršava ga u Parizu tijekom dvije godine, od 1920. do 1922. U jesen 1922. dolazi u Zagreb i postaje profesor francuskog jezika i književnosti na Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji. Doktorirao je 1923. na Filozofskom fakultetu.

Potom od 1923. do 1925., kao prvi laik u Hrvatskoj, studira filozofiju i teologiju.

Svoje slobodno vrijeme posvećuje odgoju hrvatske

mladeži u katoličkoj organizaciji “Hrvatski orlovski savez” kojoj je dao geslo “Žrtva – Euharistija – Apostolat”. Jedan je od prvaka liturgijskog pokreta među Hrvatima.

Sustavno je u Hrvatsku uvodio ideje Katoličke akcije pape Pija XI. Glavna njegova karakteristika kao katoličkog intelektualca jest ljubav i odanost Crkvi, Rimu i papinstvu.

Umro je u Zagrebu 10. svibnja 1928., na glasu svetosti.

Godine 1958. započeo je biskupijski postupak za njegovo proglašenje blaženim, a 1977. njegovi posmrtni ostaci preneseni su u Baziliku Srca Isusova u Zagrebu. Jedna od njegovih misli bila je: “Sudbina je hrvatskog naroda bila nerazdruživo spojena sa sudbinom Crkve katoličke.

Zatajiti taj blagotvorni utjecaj Crkve na sav razvoj naroda bilo bi djelo najveće nezahvalnosti”.

BANJA LUKA BEATIFIKACIJA U MERZOVU RODNOMU MJESTU 22. LIPNJA 2003.

POJMOVNIK: ŠTO TREBATE ZNATI O PROCESU PROGLAŠENJA SVETIM I BLAŽENIM AKTOR Pravna osoba (biskupija, biskupska konferencija, red ili kongregacija, neka župa ili skupina vjernika uz odobrenje mjesnog biskupa) koja moli Sv. Oca da započne proces za kanonizaciju.

nekoj mjesnoj crkvi, nekom narodu ili nekoj redovničkoj zajednici.

ČASNI SLUGA BOŽJI Sluga Božji

za kojega proglašen dekret o krepostima.

GENERALNI POSTULATOR Veli-

BEATIFIKACIJA

Svečano Euharistijsko slavlje na kojem Sv. Otac proglašaBLAŽENIK Onaj va blaženim nekoga koga Crkva svečasnoga sluge Božje- čano proglasila i ga. time stavila za uzor

PAPA 12 06-13-03 XX11024961.indd

33

ke redovničke obitelji imaju u njihovoj središnjoj upravi središnjeg postulatora, kojemu za svaki pojedini slučaj pomažu vicepostulatori koje on ime-

nuje.

osmorica, zajedno s promicateljem vjeSvečano Euharistij- re donose sud na sko slavlje na kojem temelju proučavanja Sv. Otac proglašapozicije donose sud va nekog blaženika o kandidatu. svetim.

MUČENIK - OsoKAUZA Crkveni ba koja je dala život pravni postupak u svjedočeći za vjeru. kojem se ispituje da SLUGA BOŽJI Osoli je netko zavrijedio ba koja je umrla na biti proglašen blaže- glasu svetosti i za nim i potom svetim. koju se vodi crkveni KONZULTORI Struč- postupak za proglanjaci koji moraju šenje blaženim. dati sud o dokuSVETAC Onaj koga mentaciji. Teolozi Crkva svečano prokonzultori, obično glasila, li ga kao tak-

KANONIZACIJA

12.6.2003, 20:09

vog časti od prvih stoljeća kršćanstva.

VICEPOSTULTOR

Onaj koji pomaže generalnom postulatoru, vodeći postuka za jednog slugu Božjega.

Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

Dubrovnik

34 REUTERS

BLAŽENI ALOJZIJE STEPINAC

Alojzije Stepinac rođen je1898. u Brezariću kraj Krašića.

Papa Pio XI. imenovao ga je 1934. zagrebačkim nadbiskupom koadjutorom. Komunistički sud osudio ga je 11. listopada 1946. na 16 godina robije. Hrvatski je sabor 1992. poništio presudu. Papa Pio XII. uvrstio ga je 1953. u Zbor kardinala. Umro je u Krašiću 1960., a 1998. u Mariji Bistrici Ivan Pavao II. proglasio ga je blaženim.

BLAŽENI AUGUSTIN KAŽOTIĆ

Augustin Kažotić rođen je oko 1260. u Trogiru, a 1303. kao dominikanac postaje zagrebački biskup.

Biskupom talijanske Lucere postaje 1322 ., a godinu poslije umire. Tijelo mu se čuva u gradskoj katedrali, a dio moći u njegovoj kapeli u zagrebačkoj katedrali. Narod ga je odmah štovao kao sveca. Blaženim ga je proglasio Klement XI. 1702.

BLAŽENA OZANA KOTORSKA

Ozana je rođena 1493. iznad Kotora u kojem je i umrla 1565. godine. Dominikanskom trećoredicom postala je 1515. te je u sobici provela 44 godine u molitvii. Narod ju je štovao kao sveticu i utjecao joj se u svojim potrebama. Postupak za proglašenje blaženom započeo je u Kotoru 1905., a 1927. papa Pio XI. odobrio je njezino štovanje.

BLAŽENI JAKOV ZADRANIN Jakov Zadranin rođen je u Zadru oko 1400. i bio je franjevački redovnik. Bio je osobito pobožan Kristovoj muci i Mariji, predavao se dugotrajnoj molitvi i kontemplaciji, pa je više puta padao u zanose. Umro je 1490. Papa Klement XI. odobrio je njegovo štovanje 1700. za cijeli franjevački red.

BLAŽENI GRACIJA IZ MUA

Gracija je rođen u selu Muo u Boki Kotorskoj 1438. godine. Ušao je u augustinski red te je umro u samostanu u Veneciji 1508. godine. Tijelo mu je nakon kratkog vremena položeno u novi mramorni sarkofag i bilo izloženo štovanju vjernika koji su tvrdili da su dobili milosti po njegovu zagovoru. Leon XIII. proglasio ga je blaženim 1889.

PAPA 12 06-13-03 XX11024961.indd

34

Sveti Otac određuje kada će netko biti proglašen svetim

SVECI I BLAŽENICI ONI SU IZAZOV I PRIMJER KOJI TREBA NASLJEDOVATI

Svetost - junačko ostvarivanje kršćanskih kreposti

I

FRA JOSIP ŠIMIĆ zu), koji na koncu zavr-

van Pavao II. proglasio je jako veliki broj novih svetaca i blaženika, kao niti jedan papa do sada. Razlog za to je što on proglašenja blaženih i svetih promatra u pastoralnom smislu, a to znači da su za njega svečana euharistijska slavlja s kanonizacijama i beatifikacijama, i ona u Rimu, i ona tijekom njegovih apostolskih pohoda, veliki poticaj vjernicima. Kada proglašava nove svece i svetice, nove blaženike i blaženice, on ih stavlja pred nas vjernike kao izazov, kao primjer koji trebamo nasljedovati.

Postupak proglašavanja nekoga sluge ili službenice Božje blaženim i potom svetim podrazumijeva određeni crkveni pravni postupak (kau-

šava odlukom Sv. Oca. Kandidati za blaženike i blaženice i potom svece i svetice, jesu oni «koji su slijedeći Kristov primjer neustrašivo svjedočili za kraljevstvo nebesko prolijevajući svoju krv ili pokazujući u vlastitom životu junačko ostvarenje kreposti», uči nas Ivan Pavao II. Polazni temelj čašćenja svetaca i blaženika jest čašćenje mučenika. Već kod Origena Aleksandrijskog nalazimo misao da su mučenici naši zagovornici kod

Kada netko umre na glasu svetosti vjernici poslije njegove smrti počinju tu osobu štovati kao nekoga tko je svjedočio Evanđelje i junački živio kreposti

12.6.2003, 20:09

Oca Nebeskoga. U drugoj polovici četvrtog stoljeća kršćani počinju štovati i one koje su kreposno živjeli, činili djela milosrđa i neumorno propovijedali Evanđelje. Prvo poznato proglašenje svetim koje je učinio jedan papa zbilo se 11. lipnja 993. u Rimu.

Kada netko umre na glasu svetosti i poslije njegove smrti i vjernici ga počnu štovati kao osobu koja je u životu svjedočila Evanđelje i junački živjela kreposti, otvara se prema crkvenim normama ured Postulature ili Vicepostulature, koja ima za zadaću prikupljati, dokumente, svjedočanstva...

Na kraju Sv. Otac određuje kada će netko biti proglašen blaženim. Postupak proglašenja svetim sličan je postupku proglašenja blaženim. n

TISUĆLJETNI DUBROVNIK GRAD NA JUGU HRVATSKE DUGO NIJE ORGANIZIRAO SVEČANIJI DOČEK

35

12.6.2003, 20:42

s

PAPA 13 06-13-03 XX11024962.indd

SINIŠA HANČIĆ

Dugo sam želio D doći u vaš grad

MAJA RILOVIĆ

ugo sam želio doći u Dubrovnik, moja se želja danas ostvarila.” Rečenica koju je prekidan pljeskom Ivan Pavao Drugi izgovorio u Dubrovniku ostat će u ponosnim srcima pokoljenja Dubrovčana.

Pripreme su za Papin doček u Dubrovniku bile vrlo opsežne. Dubrovnik je poslije dočeka u Rijeci

Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

Dubrovnik

36

NAJVIŠE HRVATA IZ BIH U DUBROVNIKU

SINIŠA HANČIĆ

Papin petodnevni posjet Hrvatskoj bio je privlačan i za katolike u BiH iako je Sveti Otac najavio dolazak u tu zemlju 22. lipnja.

Tako je samo u organizaciji Mostarsko-duvanjske biskupije na dubrovački doček, u stotinu autobusa, otputovalo pet tisuća hercegovačkih Hrvata. No, pretpostavlja se da ih je još nekoliko tisuća u Dubrovnik otputovalo osobnim automobilima.

Neki su, poput širokobriješke obitelji Čuljak, hodo-

Gdje će odletjeti Papine golubice - stotinu prvopričesnika svojom je pjesmom i veseljem oduševilo Svetog Oca

bio prvi grad koji će Papa posjetiti na svom jubilarnom 100. putovanju, pa ništa nije smjelo biti prepušteno slučaju. Ostali gradovi mogli su ponešto i ispraviti u posljednji trenutak iz dubrovačkog iskustva, no Dubrovnik je bio prvi. To više, najvažniji događaj cijeloga trećeg Papina apostolskog posjeta Hrvatskoj, beatifikacija Marije od Propetog Isusa Petković, imao se zbiti upravo u Dubrovniku. Zbog toga je i u Blatu na KorMeđu hodočasnicima u Gružu bilo dosta onih iz Bosne i Hercegovine čuli, mjestu rođenja blaženice, vladalo posebno čašće spojili s odmorom. Nešto manji broj vjernika uzbuđenje. organizirano je hodočastio u Osijek.

Velike mjere sigurPrije Papina dolaska Katolička je crkva provela nosti, priprema prograorganiziranu kampanju. bh. Hrvata Svećenici su ma i prihvata očekivano velikog broja hodočastjednima unaprijed najavljivali Papin pastoralni nika dale su dodatna pohod Hrvatskoj i pozivali vjernike da se prijave u posla gradskoj i županijsvoje župne urede za posjet Dubrovniku i Osijeku. skoj upravi, svim komuVeliku zanimanju vjernika pridonijela je i snažna nalnim poduzećima, uloga hrvatskih lokalnih medija, ali i tiskovina koje turističkim radnicima, izlaze u Hrvatskoj, a mogu se kupiti i na tamošnjim umjetnicima, cestarikioscima. Prijenos Papina boravka u Hrvatskoj za ma, ličiocima... Trebalo Mostar je od HTV-a preuzimala lokalna televizija. je popraviti ceste, uredi-

PAPA 13 06-13-03 XX11024962.indd

36

SINIŠA HANČIĆ

Za posjeta Dubrovniku papa Ivan Pavao II. za svečanoga ručka u biskupskom dvoru kušao je tradicionalna dubrovačka jela, a to su uglavnom bili riblji specijaliteti: medaljoni od jastoga, bistra krepka riblja juha sa zanzarelama, škampi po dubrovčaki, kuhana svježa riba očišćena od kosti obložena kuhanim povrćem (blitovm, tikvicama i krumpirom) i konavoski domaći kolač.

On je pripravljen po receptu majke vlasnika resotrana Nautica Mata Đurovića, čiji je restoran i pripremao sva jela.

Za bogati i probrani jelovnik je zaslužan šef kuhinje u restoranu Nautica Niko Ivanišević, koji je uz pomoć direktora ugostiteljstva Na Papinoj trpezi našla su se Nika Kvestića i još tribirana dalmatinska jela ju kuhara spremio dva različita jelovnika za Svetoga Oca i njegovu brojnu pratnju. (M. Bi.)

SINIŠA HANČIĆ

DUBROVAČKA JELA ZA SVETOGA OCA

Djevojke i mladići iz dubrovačke okolice Papu su vrućini uprkos dočekali odjeveni u narodne nošnje svoga kraja

Uzbuđenje je naraslo čim se počela postavljati pozornica i oltar na mjestu euharistijskog slavlja, pa je cijeli Grad pohrlio vidjeti uređeni Gruž ti zelenilo koje godinama nikako nije dolazilo na red, upozoriti sve stanare na trasi o njihovim dužnostima, župnici su duhovno pripremali vjernike za veliki dan...

Nekoliko dana uoči Papina posjeta činilo se da je cijeli grad raskopan i da

12.6.2003, 20:42

nitko svoj posao neće stići završiti na vrijeme, a u gradu gotovo da nije bilo slobodne hotelske postelje. Još je usput trebalo lijepo dočekati i cruiser “Aida Cara”, čiji će se gosti ukrcavati i iskrcavati u Gružu cijelu sezonu, i to baš petkom.

Organizacijski odbor

grozničavo je pripremao protokol i darove, kontaktirao s Družbom Kćeri milosrđa na svim stranama svijeta, zbor od 450 pjevača i Dubrovački simfonijski orkestar uvježbavali su se u gradskim crkvama i

37 ZVONE PANDŽA

Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

Obitelji brata i seste Viktora Lenarta i Margite Cetinić svakodnevno žive Papine poruke kroz vjeru u Boga i ljubav prema životu i obitelji

“Bilo je kao san. Događa se jednom u životu!”

P apino geslo trećega pastoralnoga pohoda Hrvatskoj “Obitelj – put crkve i naroda” doista živi u obitelji Viktora Lenerta i njegove sestre Margite Cetinić, dubrovačkih profesora glazbe. Obitelj je to koja svakodnevno živi poruke Ivana Pavla Drugog, kroz jednak neuništivo vedar duh, vjeru u Boga, ljubav prema životu, obitelji, prema umjetnosti, svim ljudima. Nema toga u Dubrovniku tko ne poznaje njih ili bar njihov rad. Gospođa Margita i

gospar Viki bili su oni glazbeni profesionalci koji su pripremili i uvježbali za nastup pred Papom u Dubrovniku ne samo Dubrovački simfonijski orkestar nego i zbor od 450 pjevača, mahom amatera, i stotinu prvopričesnika koji su pjevali na Stradunu. Gospođa Margita i sama je napisala i uglazbila pjesmu posvećenu Papi koju su pjevala djeca. Otkad pamte sudjeluju pjesmom u životu Crkve.

– Ni sami ne znamo koli-

ko smo puta pjevali i svirali u crkvi. ‘Kriva’ je za to naša pokojna majka koja nam je usađivala ljubav i vjeru u Boga – kažu. Istu vjeru prenose danas i na svoju djecu. Ta ih vjera nije napustila ni kada je Margitin sin Krešo tragično poginuo. Njihovi životni putovi već su se nekoliko puta susreli s putovima Ivana Pavla Drugog.

– To je neponovljiv osjećaj.

Treba doživjeti kad on prođe kraj tebe. Tolika njegova ener-

gija, da susreće ljude, upoznaje ih i neprestano im unosi duh dobrote – iznosi svoje dojmove gospar Leinert, a gospođa Margita dodaje: Lice mu je puno mira, a znaš koliko u sebi pati.

Glazbeni dio euharistijskog slavlja bilo je vrlo zahtjevno pripremiti jer pjevale su stotine amatera, a njima se može ‘vladati’ samo vedrinom, šalom i ljubavlju kojih Margita i Viktor imaju napretek. Bilo je sve kao san. Jednom u životu – kaže gospođa Margita. (M. Rilović)

DUBROVAČKI GLAZBENICI VIKTOR LENART I MARGITA CETINIĆ BRINULI SU SE ZA GLAZBU

PAPA 13 06-13-03 XX11024962.indd

našu ulicu, pa da i nama postave novi asfalt i ‘opituraju’ persijane! Uzbuđenje je naraslo čim se počela postavljati pozornica i oltar na mjestu euharisitijskog slavlja, pa je cijeli Grad pohrlio vidjeti uređeni Gruž.

Zapazilo se da bi bilo ljepše ovako ili onako, no sve su primjedbe utihnule kada se papamobil pojavio u Gružu.

Bog mu dao zdravlja – Crveno-bijele kartonosmijehom je na svakom ske kapice spasile su licu govorio Dubrovnik. n časne sestre od sunca

SINIŠA HANČIĆ

DIETHER ENDLICHER

na Korčuli... Činilo se, međutim, da dubrovački gosti za sve te izvanredne okolnosti imaju više razumijevanja nego građani koji su danima zbog asfaltiranja cesta ostali bez autobusnih linija, kasnili na posao i školu, pa su negodovali.

Drugi su govorili: – Da bar Papa dolazi svake godine pa bi Grad bio vazda uređen. Oni koji pak nisu bili na trasi Papine kolone govorili su: – Bar da prolazi kroz

37

U nedostatku šešira glava se rashlađivala vodom

12.6.2003, 20:42

Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

Dubrovnik

38

DUBRAVKA ŠUICA GRADONAČELNICA DUBROVNIKA

PAVE ŽUPAN-RUSKOVIĆ MINISTRICA TURIZMA

Za Dubrovnik je to zaista bio događaj

Doista je bilo veličanstveno! Pomirenje,

koji je stoljećima iščekivao, a dogodio našoj generaciji i ponosna sam što smo suvremenici toga zbivanja.

razumijevanje i mir, glavne su njegove poruke, no zabrinjava me koliko ćemo ih mi u praksi prihvatiti. lijuni ljudi.

IVAN ŠPRLJE ŽUPAN DUBROVAČKO-NERETVANSKI

FRANO KRASOVAC RAVNATELJ UMJETNIČKE ŠKOLE LUKA SORKOČEVIĆ

Dubrovnik i Županija ubuduće će svoje povijesne događaje stavljati u vrijeme prije i poslije Pape. Osobno sam imao sreću biti u njegovoj blizini.

MIŠE MARTINOVIĆ GLUMAC Dubrovnik je u svojoj povijesti imao sreću da u svojim zidinama, ruševinama, potresima i jugoslavenskim granatama primi savjest čovječanstva - Ivana Pavla II.

Presretan sam zbog Papina posjeta

Dubrovniku, i kao Dubrovčanin i kao katolik. Organizacija je bila uzorna, kao i doček Svetoga Oca u Gradu.

KAPETAN ANTE JERKOVIĆ PREDSJEDNIK UPRAVE ATLANTSKE PLOVIDBE Svetu misu pratio sam iz barke i žao mi je što nije bilo i više barki s obzirom na pomorsku tradiciju i simboliku koju ona predstavlja.

VESELIN ĐUHO VATERPOLO TRENER

JOSIP ŠKERLJ, AKADEMSKI SLIKAR

Ushićen sam zbog posjeta Pape Dubrov-

unutarnjem sjećanju. Od posjeta Svetoga Oca još su mi puni i duša i tijelo.

Taj osjećaj je apstraktan, nema pravih riječi da se to opiše.

Posjet Pape Dubrovniku ostao mi je u

SINIŠA HAQNČIĆ

niku, a vjerujem da su i drugi Dubrovčani. Mogu reći kako smo svi skupa imali čast to doživjeti.

Stotinu prvopričesnika u glas je ispred crkve svetog Vlaha zapjevalo Papi kojega su se osobito dojmila djeca u bijelim haljinama.

Izvan svakog službenog protokola, nakon što je pustio dvije golubice mira, on je poseban pozdrav uputio djeci koja su ga pozdravila pjesmom

PAPA 14 06-13-03 XX11024963.indd

38

12.6.2003, 20:44

39

Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

MOJ PAPA U MOJOJ BISKUPIJI

P

rvi posjet Petrova nasljednika Dubrovniku ostat će u nezaboravnoj uspomeni vjernicima Dubrovačke biskupije, kao i svim ljudima dobre volje juga naše Domovine. Dugo ćemo pamtiti njegov spokojan pogled, prepričavati sve ono lijepo što smo tom zgodom doživjeli. I biti sretni što smo ga mogli ugostiti, čuti njegove mirotvorne riječi, te primiti očinski blagoslov. radošću smo dočekali promicatelja mira koji se, usprkos poodmakloj dobi i zdravstvenim teškoćama, ne umara hodočastiti i štititi čovjeka i njegovo dostojanstvo, njegova naravna i božanska prava u ime solidarnosti i ljubavi. Drago nam je bilo čuti kako je Ivan Pavao II. već dulje vrijeme želio pohoditi naš grad i biskupiju. Zahvalni što je tijekom Domovinskog rata, poput milosrdnog Samaritanca, “liječio naše rane uljem evanđelja”, posebice mu zahvaljujem za dar nove blaženice Marije Propetog Isusa Petković. Njemu, komu je Providnost udijelila milost uvesti Crkvu u treće tisućljeće, također zahvaljujem što je za svoje stoto jubilarno putovanje odabrao našu domovinu Hrvatsku. Otvorena srca i raspoložene duše slušali smo njegove poticaje, riječi i poruke.

Bilo je uistinu lijepo biti dionikom slavlja u gruškoj luci u Dubrovniku, onog nezaboravnog 6. lipnja 2003. godine, kad su Papi-

SINIŠA HANČIĆ

U ratu je naše rane liječio uljem Evanđelja

S

Dubrovačka se biskupija prvi put u dokumentima spominje u aktima splitskih sabora 925. i 928. godine. Prema drevnim kronikama nastala je na početku VII. stoljeća preseljenjem

PAPA 14 06-13-03 XX11024963.indd

39

ŽELIMIR PULJIĆ biskup dubrovački

Bilo je lijepo biti dionikom slavlja u gruškoj luci, nezaboravnog 6. lipnja 2003. kada su Papine noge prvi put stupile na tlo dubrovačke biskupije

biskupa iz Epidaura (Cavtata) u grad na hridi – Laus(ium), kako se u najstarijim spomenicima naziva grad Ragusium – Dubrovnik. Isprva je podčinjena metropoliji u Splitu, a 999. postaje nadbiskupija i metropolija. Od 1828. je biskupija.

Biskupija ima 5 dekanata i 61 župu. U njoj djeluje 48 dijece-

zanskih svećenika, 33 redovnika te 216 časnih sestara u desetak

redova i družbi.

Površina je biskupije 1368 četvornih kilometara. Ima oko 90.000 stanovnika, od

ne noge prvi put u povijesti stupile na tlo Dubrovačke biskupije. Zahvaljujem pojedincima i institucijama, civilnim i crkvenim, što su učinili sve kako bi doček, liturgijsko slavlje, boravak i ispraćaj Svetog Oca bili dobro organizirani te protekli u dostojanstvenu ozračju, kako i priliči tako uzvišenu gostu i prijatelju. Bilo je dirljivo pratiti Svetog Oca i na drugim liturgijskim slavljima, u Osijeku, Rijeci i Zadru, slušati na dobrom hrvatskom jeziku njegove nagovore, propovijedi i pozdrave. eka Papine poruke izrečene u prigodi njegova trećeg pastirskog pohoda Hrvatskoj budu ugrađivane u temelje naše mlade države, te postanu osloncem našim obiteljima, hrvatskom narodu i svim građanima Lijepe naše. Nadam se kako će njegove riječi pomoći usmjeriti naše lađe, da se izvezu na pučinu i zaplove punim jedrima prema Isusu Kristu, otkupitelju čovjeka, čiji je križ jedina ispravna busola koja nas vodi u vječnu luku spasenja. Posebice pak zahvaljujem Gospodinu što smo pred Petrovim nasljednikom, koji predstavlja stijenu na kojoj je Krist sagradio svoju Crkvu, mogli obnoviti vjeru prenošenu s koljena na koljeno od stoljeća sedmog do naših dana. Hvala, Sveti Oče, za pastirski pohod Dubrovačkoj biskupiji i proglašenje blaženom prve žene Hrvatice.

N

kojih oko 75.000 vjernika katolika.

Kršćanstvo se u današnjoj Dubrovačkoj biskupiji posve sigurno pojavilo već u apostolsko doba.

Kako je na ovom području u doba helenizma stasao kao grčka kolonija, a poslije važan rimski grad Epidaurum, koji je bio jedna od važnijih luka na morskom putu

12.6.2003, 20:44

kroz Dalmaciju, s velikom se sigurnošću pretpostavlja da su na svom misionarskom putu kroz Dalmaciju prošla bar dva učenika apostola Pavla, sveti Luka Evanđelist i sveti Tit.

Slavonija zadivila P 40

Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

PAPA 15 06-13-03 XX11024964.indd

40

12.6.2003, 20:58

41

PATRIK MACEK

MISA U ŽITU SVETI OTAC U OSIJEKU PRED 220.000 HODOČASNIKA

P

vjerskoj toleranciji. I to se i dogodilo. Đakovački i srijemski biskup Marin Srakić poželio je Svetom Ocu dobrodošlicu u Biskupiju “koja je prije desetak godina teško stradala u besmislenom agresorskom ratu, u kojemu su ginuli nevini, stradavali gradovi i sela...”.

– Dovoljno je samo spomenuti grad Vukovar, simbol naših stradanja. No, ne želimo biti zarobljenici prošlosti nego narod s pogledom u budućnost, koju želimo graditi s vjernicima drugih kršćanskih crkava i vjerskih zajednica i sa svim ljudima dobre volje.

Neka ova euharistija svima bude poticaj za “čišćenje pamćenja” praćeno oprostom i pomirbom u istini i poštovanju drugih – rekao je biskup Srakić.

BRANKO VRBOŠIĆ

rvi put u povijesti Osijeka 7. lipnja 2003. godine na jednomu mjestu, prostoru Poslovno-sportske zračne luke, okupilo se 220.000 ljudi. Toga dana grad je prvi put posjetio Sveti Otac, apostol mira Ivan Pavao II., a takvo što se vjerojatno može dogoditi samo jednom u životu. Baš zato odziv hodočasnika bio je (ne)očekivano velik.

Bilo je tu ljudi svih dobi, pa i mnogo male djece, dojenčadi čak, ali i starijih osoba koje u hodočašćenju nisu pokolebali ni životna dob ni upozorenja zdravstvenih službi o opasnostima koje nosi višesatno izlaganje suncu i visokoj temperaturi.

Zabrinutost organizatora koji je podijelio 110.000 ulaznica, kao i sumnje “nevjernih Toma” da će podbaciti odziv, pokazali su se suvišnima; Slavonci, Baranjci, Srijemci, ali i vjernici iz cijele Hrvatske i okolnih država već od ponoći stizali su na mjesto euharistijskog slavlja. Zadnjih sati prema zračnoj luci doslovce su se kretale “rijeke ljudi”, no uza strpljenje i dostojanstvo koje ih je krasilo, isticala se i besprijekorna organizacija.

Policija i ostali zaduženi za sigurnost skupa bili su kruti, ali pravedni, pa su time uspjelo, svjesno i odgovorno obavili svoj zadatak. Uostalom, većini je to bio prvi susret s Papom.

Iako su u Slavoniji i Baranji još svježe ratne rane, točnije upravo zbog toga, dolazak Svetog Oca i najavljivan je po ekumenskim porukama, porukama o suživoti u

12.6.2003, 20:58

s

PAPA 15 06-13-03 XX11024964.indd

Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

Iako su u Slavoniji i Baranji još svježe ratne rane, upravo zbog toga dolazak Svetog Oca najavljivan je po porukama o suživotu PATRIK MACEK

a Papu 41

Za misnog slavlja temperature su bile poput onih u Nigeriji

NEDJELJKO PINTARIĆ

ZBOR OD 1300 PJEVAČA

OSIJEK – Pod dirigentskom palicom maestra Vinka Sitarića iz biskupije Đakovo te maestra Petra Oschanitzkyja iz osječkog HNK, na misnom slavlju u Osijeku Papi i hodočasnicima pjevalo je 1300 pjevača u dva zbora. Prvi, takozvani temeljni zbor sastojao se od profesionalnih zborova iz Osijeka (Hrvatskoga narodnoga kazališta, Lipe, Pjevačkoga društva sveti Josip Radnik, Polifonije), četiriju zborova iz osječkih župa (Svetog Petra i Pavla, Svetog Mihaela, Preslavnog imena Marijina, Svetog Josipa Radnika), župnih zborova iz Donjeg Miholjca, Belišća i Valpova, Vinkovaca, Vukovara, Đakova i Slavonskog Broda, te muškog komornog zbora, takoNa misi je pjevalo na stotine đer iz Slavonskog Bropjevača da. Drugi, takozvani pučki zbor, činili su svi ostali župni zborovi Đakovačko-srijemske biskupije. Glazbenu potporu zborovima dao je orkestar Hrvatskoga narodnoga kazališta, te tamburaši KUD-a “Pajo Kolarić” i “Željezničar”.

Osijek i Đakovo

42

ARTURO MARI

Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

VRUĆINA “KOSILA” HODOČASNIKE

PATRIK MACEK

velikih šatora postavljenih u sportsko-poslovnoj zračnoj luci za pružanje zdravstvene pomoći hodočasnicima. Dragica Jurić doživjela je kolaps zbog iznimno visoke temperature i dehidriranosti. Otprilike u sličnoj situaciji našlo se još 500injak ljudi, a dvoje je od srčanoga udara, na žalost, i umrlo. Temperatura, koja je u subotu u Osijeku dosezala 33 Celzijeva stupnja, mijenjala se ovisno o podlozi. Naime, na crnoj kosi ili odjeći iznosila je čak 50 stupnjeva. Hodočasnici su padali kao pokošeni, čak i djeca predškolske dobi, te je oko 400 zdravstvenih djelatnika i volontera Crvenoga križa imalo pune ruke posla.

PAPA 15 06-13-03 XX11024964.indd

42

Na pričesti su bili predstavnici osječkih obitelji

– Predraga braćo i sestre, treba vas Crkva koja je u Slavoniji i Srijemu. Poslije teških ratnih vremena što su u stanovnicima ovoga kraja ostavila duboke i još neizliječene rane, zauzimanje za pomirbu, solidarnost i društvenu pravdu zahtijeva hrabrost pojedinaca prožetih vjerom, otvorenih bratskoj ljubavi, osjetljivih na obranu dostojanstva osobe stvorene na sliku Božju.

Dragi vjernici, svjetovnjaci, muževi i žene, pozvani ste velikodušno preuzeti na sebe svoj dio odgovornosti za život crkvenih zajednica kojima pripadate. Ni jedan krštenik ne može ljenčariti – poručio je Sveti Otac, te zahvalio na dobrodošlici biskupu Marinu Srakiću, pozdra-

DARKO VOJNOVIĆ

OSIJEK – Dragica Jurić doputovala je s Hrvatskom katoličkom misijom na misno slavlje u Osijek iz njemačkoga grada Sindelfingena. Poslije 15 i pol sati putovanja autobusom i cjelojutarnjeg sjedenja na nemilosrdnu suncu Dragici je pozlilo. Zahvaljujući svojim župljanima i volonterima Crvenoga križa brzo je donesena u jedan od šest

Nakon otpjevanog evanđelja Papa je poljubio evanđelistar

vio pomoćne biskupe i biskupa u miru Ćirila Kosa, sve biskupe i vjernike Zagrebačke crkvene pokrajine, hodočasnike

12.6.2003, 20:58

iz BIH, Mađarske, Srbije i Crne Gore, a posebno mitropolita Jovana i druge biskupe Srpske pravoslavne crkve, zajednice

nastale u reformaciji, pripadnike Židovske općine i islamske vjernike. Mimo protokola poželio je primiti i novinare iz Srbije, što su oni oduševljeno prihvatili.

Ekumenske poruke

Papa je na misi okrunio kip Gospe Aljmaške

ko dirljivih riječi o ljepotama Slavonije i teškom životu seljaka, poljoprivrednika.

Kako je rekao, već iz zrakoplova se mogao

diviti ljepoti slavonske ravnice, “ hrvatske žitnice”, pa su mu misli same od sebe krenuli k težacima, kojima se obratio s posebnom ljuJOZO PETRIĆ

Svetoga Oca bile su očekivane, no malo tko se nadao da će izreći i toli-

43

bavlju. Istaknuo je kako zna da je život težaka naporan i da količina uroda gdjekad ne odgovara svemu onom mučnom poslu što ga valja uraditi, da zna kako je rad na zemlji dijelom izgubio na vrijednosti, pa se mlađi naraštaji opredjeljuju za život u gradu, a brojna sela gotovo ostaju bez stanovnika. – Potičem vas da ne gubite pouzdanje te da imate na umu kako ste svojim težačkim poslom, što na tako rječit način svraća pozornost na biblijsku dužnost povjerenu čovjeku da sebi “podloži” zemlju i bude “gospodar” vidlji-

12.6.2003, 20:59

va svijeta, svakodnevno “suradnici” Boga stvoritelja. Znajte da su vam Papa i Crkva blizu te da, visoko cijeneći nezamjenjivost i dostojanstvo vašeg svakodnevna truda, žele da se poljoprivredi i ljudima i ženama, koji obrađuju zemlju, prizna prava vrijednost u sveukupnu razvitku s

Dragutin Tadijanović pročitao je Papi pjesmu - kazao je da je imao 15 godina kada se Ivan Pavao II. rodio

PAPA 15 06-13-03 XX11024964.indd

ANJA NEIDRINGHAUS

JOZO PETRIĆ

Uz oltar nalazio se veliki drveni križ

Papa poljoprivrednicima: Potičem vas da ne gubite pouzdanje te da imate na umu da ste svojim težačkim poslom svakodnevno “suradnici” Boga stvoritelja

PJESNIK TADIJANOVIĆ ČITAO SVOJU PJESMU

44

STOJAN LASIĆ

Najstariji živući hrvatski pjesnik, 98godišnji Dragutin Tadijanović, na euharistijskom slavlju u Osijeku Papi je pročitao svoju pjesmu “Dugo u noć, u zimsku bijelu noć”. Za tu je jedinstvenu prigodu sastavio i posebne stihove koje je posvetio susretu sa Svetim Ocem, obraćajući mu se u ime hrvatskog naroda i svoje te ponizno moleći apo- Pjesnik je molio blagoslov za stolski blagoslov za svo- svoju bolesnu suprugu ju bolesnu suprugu Jelicu, sebe i sav hrvatski narod. Rekao je tada kako se pjesništvom počeo baviti u svojoj 15. godini života, upravo u vrijeme kada se papa Ivan Pavao II. rodio.

Osijek i Đakovo DOMENICO STINELLIS

Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

SRPSKI NOVINARI KOD PAPE

NEDJELJKO PINTARIĆ

Misnica i mitra koju je posebno za Papu osmislila i dizajnirala 27-godišnja osječka dizajnerica Jelena Havelka odnesene su u Muzej u Vatikan. Na zadatku koji joj je povjerio Ivan Čurić, vicerektor đakovačke Bogloslovije, radila je od kraja veljače.

Na njoj je kršćanstvo prikazala grafičkim simbolom, usredotočivši se na motive s dijelova slavonske narodne nošnje – šamije, ponjave, pregače...

Jelena je osmislila i izgled misnice koju je na osječkoj misi nosilo 300 svećenika. Odoru za Papu ručnim zlatovezom izradile su tri Osječanke.

Misnice je dizajnirala Osječanka Jelena Havelka

PAPA 15 06-13-03 XX11024964.indd

44

Misnice koje su nosili Papa i svećenici bile su urešene bogatim slavonski narodnim vezom

12.6.2003, 20:59

Zrakoplov Croatia airlinesa prevezao je Svetog Oca i njegovu brojnu pratnju iz Rijeke u Osijek DAVOR VISNJIĆ

MISNICA I MITRA ODNESENE U VATIKAN

društvene zajednice – poručio je Sveti Otac.

Unatoč temperaturi od 33 Celzijeva stupnja, Sveti je Otac na hrvatskom jeziku nešto više od dva sata vodio euharistijsko slavlje. Taj dan posebno će pamtiti ljudi koji su imali čast prići Svetom Ocu i neposredno ga pozdraviti, predati mu dar i biti blagoslovljeni.

Gradonačelnik dr. Zlatko Kramarić tako je u ime svih Osječana Papi predao spomen-medalju s likom “Osječke Gospe”Toga dana sjećat će se i ljudi koji su pripremili euharistijske darove; hostije, kruh i vino, te darove koji simboliziraju zemlju i poljodjelstvo; mlado žito, plodove zemlje.

Posebno je bilo dojmljivo uručivanje darovnice peteročlane obitelji Radoš iz Kuševca, te trenuci kada je Papa okrunio zavjetni lik Gospe od Utočišta Aljmaške i zavjetnu sliU popodnevnim ku Gospe od Utočišta satima Ivana Voćinske, te blagoslovio Pavla II. na osječtemeljce novih crkava kim ulicama koje će niknuti na temeljima onih koje su razore- dočekalo je mnoštvo Osječana ne u ratu. n DAVOR VISNJIĆ

Žao je bilo novinarima iz Srbije i Crne Gore koji se nisu našli blizu apostolskog nuncija Eugenija Sbarbara iz Beograda, koji im je netom prije završetka svečane euharistije u Sportsko-poslovnoj luci Osijek prenio posebnu Papinu želju da se s njima susretne. Novinari su bili uzbuđeni. Veliku čast imalo je njih sedmero koji su se otišli pokloniti Svetom Ocu. Grkokatolkinja Marija Afrić uspjela je poslije toga izustiti samo da se osjećala kao da stoji pred svecem. Papin posjet Slavoniji došlo je, inače, popratiti 30-ak novinara iz Beograda.

45

Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

JOZO PETRIĆ

MONS. ĐURO HRANIĆ, POMOĆNI BISKUP ĐAKOVAČKI I SRIJEMSKI, O DRUGOJ BISKUPIJSKOJ SINODI

Povratak na stare putove više nije moguć mi te planirano i kontinuirano pastoralno djelovanje koje se uvijek poduzima i ostvaruje zajedničkim i udruženim snagama.

Suodgovornost je uređeno zajedništvo, koje isključuje samodostatnost, individualizam

i improvizaciju. Ona promiče osobnu odgovornost i istodobno je usklađuje s odgovornošću drugih. Očituje se kao konkretno pripadanje i velikodušno predanje u zajedništvu Kristova poslanja u zajednici Crkve. n

DRAŽEN BOTA

G

eslo Papina pohoda Đakovačkoj i srijemskoj biskupiji “U zajedništvu Kristova poslanja” bilo je geslo i ovogodišnje pastoralne godine u toj biskupiji, posljednje za vrijeme etape slavljenja Druge biskupijske sinode đakovačke i srijemske. Drugu biskupijsku sinodu đakovačku i srijemsku sazvao je dijecezanski biskup đakovački i srijemski dr. Marin Srakić za vrijeme svečane mise u katedrali u Đakovu, u subotu uoči svetkovine Duhova 30. svibnja 1998., a slavljenje sinode zaključio je papa Ivan Pavao II. na veličanstvenom misnom slavlju u Osijeku, u subotu uoči svetkovine Duhova 7. lipnja 2003.

Biskupijska sinoda jest skupština izabranih svećenika i drugih vjernika partikularne Crkve koji pomažu dijecezanskom biskupu u vršenju službe vođenja kršćanske zajednice. Više od 20 tisuća vjernika naše biskupije uključilo se u rasprave o evangelizaciji, liturgiji, kršćanskom pozivu i služenju te

Četvrtina župa u Đakovačkoj i Srijemskoj biskupiji ozbiljno se uključila u sinodska nastojanja

Sinodu je 30. svibnja 1998. sazvao biskup Srakić, a zaključio Papa na misi u Osijeku 7. lipnja 2003. ustroju biskupijske zajednice. Četvrtina se župa u biskupiji ozbiljno uključilo u sinodska nastojanja.

Vjerojatno će i dalje pozitivno djelovati na stvaranje zdravog crkvenog ozračja te će pokretati onu tromu polovinu župa, koje su pokazale određenu spremnost za uključivanje u sinodski hod, ali nisu uspjele postići željeni zamah. Očito je da je kotač zamašnjak ipak pokrenut i da poslije sinode nije moguć povratak na staro.

Pastoralna godina u kojoj nas je posjetio Sveti Otac proglašena je godinom suodgovornosti. Sinodski hod pokazao je, naime, potrebu obnove i rasta svakog pojedinca u kršćanskoj suodgovornosti kako bi se uopće mogle provesti sinodske izjave i odluke.

Suodgovornost pak znači postojanost i zrelost zajedništva u različitosti službi i kariz-

OS-sinoda11024965.indd

45

12.6.2003, 19:52

Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

Osijek i Đakovo

46

JOZO PETRIĆ

Kapela papinskog blagoslova u kompleksu Dvorca Tikveš unutar Parka prirode Kopačevski rit ostat će trajan spomen na treći posjet Ivana Pavla II. Hrvatskoj. Rekonstruirana je prema fotografiji iz 1910. godine jer se ne zna kada je točno izgrađena niti kome je bila posvećena. Na njezinu pročelju upisan je posvetni naziv “Dar i Posjetitelji Kopačevskog rita otajstvo”, naslov Papi- moći će vidjeti spomen na Papu na životopisa. U kapelici je pohranjena Knjiga apostolskog blagoslova s podnaslovom “Po Svetom Ocu Ivanu Pavlu II.” izrezbarena u drvetu parene bukve s prikladnim posvetnim tekstovima Pape i Papi. Nju je na misi u Osijeku blagoslovio sam Sveti Otac.

MICHAEL PROBST

KNJIGA BLAGOSLOVA U KOPAČEVSKOM RITU

PAPA OSVOJIO ĐAKOVČANE

OD 170 KILOGRAMA GLINE 300 PRIČESNIH POSUDA

NEDELJKO PINTARIĆ

Dva mjeseca prije Papina dolaska u Osijek grnčar Danijel Astološ iz Beloga Manastira nije vadio ruke iz gline. Biskupija đakovačka i srijemska povjerila mu je velik zadatak – izraditi 300 pričesnih posuda. Iz njih je isto toliko svećenika na najvećoj osječkoj misi koju je predvodio Sveti Otac pričestilo 220.000 ljudi. Svaki od svećenika poslije obreda posudu je ponio u svoju župu. Oblikom su one podsjećale na okrajak kruha. Iznutra su bile svijetlo, a izvana tamnosmeđe boje sa zlatnim rubom i s kristogramom. Svaka je pričesna posuda težila između 600 i 700 grama, a grnčar Danijel Astaloš za njihovu je izradu potrošio oko 170 kilograma gline. (ib)

Za ovu prigodu napravljene su posebne pričesne posudice

PAPA 17 06-13-03 XX11024966.indd

46

Na misnom slavlju u Osijeku bili su i predstavnici drugih vjerskih zajednica Slavonije

P

EKUMENSKO NASTOJANJE IVANU PAVLU II. MEĐUVJERSKI DIJALOG JEDAN JE OD PRIORITETA PONTIFIKATA ljavanje ekumenskog duha i nastojanja.

Istovremeno s ekumenizmom na teoretsko-programatskoj razini započeo je i konkretni, životni ekumenizam. Primjerice, u svibnju 1964. zagrebački i ljubljanski

JURE ZEČEVIĆ, OCD

rema popisu pučanstva iz 2001., u Hrvatskoj se katolicima izjasnilo 87,83 posto njezinih građana, što znači da 12,17 posto pučanstva pripada ostalim kršćanskim konfesijama, drugim religijama ili svjetonazorima s kojima je Katolička crkva u dijalogu.

Duh ekumenizma i ekumenska nastojanja primjećuju se u Crkvi u Hrvata već u vrijeme II. vatikanskog sabora i osobito nakon njega. Već je 1965. izdan prvi hrvatski prijevod saborskog dekreta o ekumenizmu “Unitatis redintegratio”, a 1967. biskupska konferencija osniva Biskupsku komisiju za ekumenizam i 1974. upućuje Pastirski poziv svim članovima Katoličke crkve na oživ-

DAMIR ŠAGOLJ

Papa je u katedrali klečao, molio se, toliko je bio drag, toliko u svojoj krhkosti blizu svakom čovjeku.

Pokazao je duboku ljudskost čovjeka koji pati i vodi Crkvu i voli ovaj narod. Đakovčani su ga oduševljeno i razdragano dočekali, a on ih je dugo, dugo pozdravljao, to je, čini se, njega “dohvatilo”. Na njihovim licima vidjelo se posebno raspoloženje, Papa je i njih osvojio.

12.6.2003, 19:53

studenti katoličkih bogoslovnih fakulteta posjećuju studente teološkog fakulteta Srpske pravoslavne crkve u Beogradu, a od 1966., kada je splitski nadbiskup msgr.

Frane Franić s protojerejem SPC-a o. Markom Plavšom u povodu Svjetske molitvene osmine za jedinstvo kršćana održao javnu interkonfesionalnu molitvu za jedinstvo kršćana u splitskoj katedrali, do danas se takve molitve održavaju diljem Hrvatske. Te se molitve za jedinstvo nisu ugasile ni tijekom rata u posljednjem desetljeću 20. stoljeća.

Predstavnici kršćanskih crkava, uključujući i one najviše, susretali su se i tijekom rata, čak i češće nego inače, apelirajući na odgovorne da prestanu sukobi, pozivajući na mir i nastojeći pružiti primjer i svjedo-

Nismo ekumenska periferija različitih vjerskih zajednica iz Amerike…

Duh ekumenizma na ovim prostorima osobito promoviraju katolička učilišta: već 1966. izlazi prvi broj ekumenskog biltena “Poslušni Duhu”, koji pokreću profesori Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, a izdaje “Glas Koncila”; 1974. je na KBF-u u Zagrebu osnovana i posebna katedra ekumenske teologije; 1985. ustanovljen je Institut za ekumensku teolo-

SINIŠA HANČIĆ

čanstvo konstruktivnog i bratskog kršćanskog dijaloga. Neki od susreta tijekom rata imali su i međureligijski karakter, poput onoga održana 24.-26. studenoga 1992. u Švicarskoj, na kojem su uz nadbiskupa vrhbosanskog msgr. Vinka Puljića i patrijarha Pavla sudjelovali i predstavnici Islamske vjerske zajednice na čelu s vrhovnim poglavarom reis-ul-ulemom hadži Jakubom Selimoskim, te rabin Schneier i predstavnici

PAPA 17 06-13-03 XX11024966.indd

47

giju i dijalog, a zagrebački teološki fakultet zajedno s teološkim fakultetima iz Ljubljane i Beograda, počevši od 1974., suorganizira čak osam međufakultetskih ekumenskih simpozija.

Kolegiji kao što su ekumenska teologija, istočno bogoslovlje, istočna liturgika i ikonografija, duhovnost kršćanskog Istoka, duhovnost crkava reformacije…, koji se predaju na katoličkim teološkim fakultetima i njihovim institutima,

imaju, među ostalim, i svrhu da nove generacije svećenika i laika, kateheta i vjeroučitelja, upoznaju komplementarna bogatstva kršćanske baštine, kako bi i sami dalje odgajali za duh ekumenizma, tolerancije i poštovanja drugoga. U sklopu Filozofskog fakulteta Družbe Isusove postoji i studij religijskih znanosti…

Godine 1997. u Zagrebu je održan Prvi hrvatski ekumenski sabor na kojem je osnovan Ekumenski koordinacijski odbor crkava u Hrvatskoj (EKOCUH) kao interkonfesionalno radno tijelo, u kojem su spremnost na suradnju očitovale Katolička, Srpska pravoslavna, Evangelička, Reformirana, Baptistička i Evanđeoska crkva. Može se reći da se Ekumenski koordinacijski odbor najučinkoviti-

12.6.2003, 19:53

jim pokazao u pogledu priprave svjetskih molitvenih osmina, u pogledu zajedničkih konzultacija o Ekumenskoj povelji i njezine promocije, u zajedničkom razmatranju pojedinih aktualnih tema Crkve i društva. Naposljetku se može opravdano zaključiti da Hrvatska nipošto nije europska ekumenska periferija. Naprotiv, s obzirom na to da u konfesionalno homogenim zemljama ekumenski suživot nije toliko svakodnevni egzistencijalni izazov koliko u zemljama u kojima je broj pripadnika različitih konfesija izjednačeniji, visok stupanj osjetljivosti za ekumensko-dijalošku dimenziju na našim prostorima čak pozitivno iznenađuje, premda se i na području ekumenizma, dakako, uvijek može činiti više. n

SPECIFIČNOSTI KRŠĆANSKIH TRADICIJA BROJ SAKRAMENATA KRŠTENJE

EUHARISTIJA

SVETA POTVRDA (KRIZ-

KATOLICI

PRAVOSLAVNI

Kolegij biskupa u zajedništvu s Petrovim nasljednikom, rimskim papom

Crkva sedam svetih općih sabora

EVANGELICI (LUTERANI) I KALVINI

KRŠĆANI REFORMACIJSKE BAŠTINE

Reformacija

“Slobodne Crkve”, Reformacija reformacije

Sedam

Sedam

Dva (krštenje i euharistija)

Uvjetno i približno moglo bi se reći dva (krštenje i euharistija)

Sakrament ucjepljenja u otajstvo Krista i Crkve; krste se osobe svake dobi (i djeca); u slučaju prijelaza ne prakticira se krstiti osobe koje su kao djeca krštene u drugim konfesijama

Sakrament ucjepljenja u otajstvo Krista i Crkve; krste se osobe svake dobi (i djeca); u slučaju prijelaza ne prakticira se krstiti osobe koje su kao djeca krštene u Katoličkoj crkvi

Sakrament ucjepljenja u otajstvo Krista i Crkve; krste se osobe svake dobi (i djeca); u slučaju prijelaza ne prakticira se krstiti osobe koje su kao djeca krštene u drugim konfesijama

Sakrament zajedništva s Kristom i braćom, Krist je prisutan u kruhu i vinu po riječima posvete i molitvi Duhu Svetome na način transupstancijacije; kod rimokat. beskvasni, a kod grkokat. kvasni kruh

Sakrament zajedništva s Kristom i braćom, Krist je prisutan u kruhu i vinu po molitvi Duhu Svetome i riječima posvete; koristi se samo kvasni kruh

Sakrament zajedništva s Kristom i braćom, Krist je u kruhu i vinu prisutan po vjeri primatelja na način konsupstancijacije; primljeni bez vjere ostaju “običan” kruh i vino

Sakrament koji se prima odvojeno od krštenja i kojim se darom Duha Svetoga upotpunjuje kršćanska inicijacija u poodrasloj dobi; potvrda krsnog saveza

Sakrament koji se prima zajedno s krštenjem i kojim se prima dar Duha Svetoga

Konfirmacija, koja nije sakrament poput krštenja, predstavlja obnovu i potvrdu krsnog saveza i prima se u poodrasloj dobi

Budući da se krste isključivo “vjerujući”, element potvrde krsnog saveza, koji je u drugim tradicijama iskazan posebnim sakramentom, drži se iskazanim već u samom krštenju

Sakrament koji je “kata akribia” nerazrješiv, ali “kata oikonomia” kršćanima koji žive u novoj vezi nije uskraćen prijam sakramenata

Ženidba je ugovor (nije izričit sakrament) muškarca i žene pred zajednicom i službenikom Crkve; teži se neraskidivosti, ali ukoliko bračna veza ne uspije, može se započeti novu Nicejsko-carigradsko vjerovanje sa (redovito) i bez “filiqoue” (iznimno) i apostolsko; Augsburška (evangelici) i Helvetska (kalvini)

Čin uzajamnog predanja zaručnika u kojem je Bog prisutan; teži se nerazrješivosti, ali se prakse ponekad ipak prilagođuju i razlikuju

Krste se samo “vjerujući”, tj. oni koji sami mogu posvjedočiti svoju vjeru (npr. od djece s otprilike 6 ili 7 godina nadalje); u slučaju prijelaza krste se i oni koji su u drugim konfesijama već kršteni kao djeca, ako to žele “Večera Gospodnja”, blagovanje kruha i vina, spomenčin je Isusove zadnje večere, a Isus je prisutan u zajednici koja slavi Gospodnju večeru

ŽENIDBA

Sakrament si podjeljuju sami zaručnici, a svećenik (đakon ili biskup) je samo svjedok Crkve; nerazrješiva je, ali mogu biti proglašeni pojedini slučajevi nevaljano sklopljene ženidbe

ISPOVIJEST VJERE (VJEROVANJE)

Nicejsko-carigradsko vjerovanje sa (redovito) i bez “filioque” (iznimno) i apostolsko

Nicejsko-carigradsko vjerovanje bez “filioque” (uvijek) i apostolsko

POVEZANOST S RIMSKIM BISKUPOM (PAPOM)

Neophodna za puninu crkvenosti

Rimskom biskupu u slučaju uspostave jedinstva pripada samo prvenstvo (primat) časti, ali ne i vlasti

Nije neophodna, ali određeni oblik “Petrove službe” rimskoga biskupa u slučaju uspostave jedinstva kršćana mogao bi biti svrsishodan, ali ne u smislu jurisdikcijske vlasti

Nije neophodna, ali papu se prepoznaje kao poglavara druge kršćanske Crkve, a autoritet mu je srazmjeran kvaliteti vršenja njegove službe kao “Sluge slugu Božjih”...

APOSTOLSKO NASLJED-

“Ubi episcopus ibi ecclesia” “Gdje je biskup ondje je i Crkva”; očuvano apostolsko nasljedstvo je bitno i neophodno za crkvenost; nositelj triju stupnjeva Svetoga Reda mogu biti samo muškarci

“Ubi episcopus ibi ecclesia” “Gdje je biskup ondje je i Crkva”; očuvano apostolsko nasljedstvo je neophodno za crkvenost; nositelj triju stupnjeva Svetoga Reda mogu biti samo muškarci

Ap. naslj. posjeduju i oni koji imaju apostolsku vjeru, te nije neophodno neprekinuti niz polaganja ruku i posvetne molitve, materijalna i kronološka sukcesija; crkvene službe mogu obnašati i žene

Crkva je tamo gdje su vjernici, nema trostupanjskog Svetog Reda, a crkvene službe pastora, starješina i đakona u većini “slobodnih crkava” mogu obnašati i žene

ODNOS PREMA SVETOM PISMU I TRADICIJI

I Sveto Pismo i Tradicija, kasnije doktrinalne odluke (osobito 21 opći sabor), svako na svoj način su izvor i uporište vjere

I Sveto Pismo i Sveta Predaja, kasnije doktrinalne odluke (osobito prvih sedam općih sabora), svako na svoj način su izvor i uporište vjere

U skladu s načelom “Sola scriptura” prvotni izvor i uporište vjere je samo Sveto Pismo, a Tradicija ima tek drugotno značenje

U skladu s načelom “Sola scriptura” prvotni izvor i uporište vjere je samo Sveto Pismo, a Tradicija ima tek drugotno značenje

Jedinstvo Crkve treba biti ne samo na nevidljivoj nego i na vidljivoj razini, kroz zajedništvo s mjesnim biskupom i s jednim središnjim vodstvom na čelu s Petrovim nasljednikom, papom

Jedinstvo Crkve je na nevidljivoj razini, a na vidljivoj razini vrijedi načelo “autokefalnosti” - pune samostalnosti mjesnih Crkava

Polazeći od autonomije lokalne zajednice ujedinjuje se u šire organizacijske oblike (“zemaljske Crkve”, svjetske saveze...)

Polazeći od potpune samostalnosti lokalne zajednice moguće je udruživanje u veće organizacijske jedinice (saveze po geografskom, nacionalnom ili jezičnom kriteriju)

Bogorodica i sveci štuju se kao uzori i utječe se njihovoj zagovornoj molitvi

Bogorodica i sveci štuju se kao uzori i utječe se njihovoj zagovornoj molitvi

Marija i sveci se cijene kao uzori

Marija i sveci se cijene kao uzori

ORGANIZACIJSKO USTROJSTVO

MARIJA I SVECI

Polazeći od autoriteta Svetoga Pisma ne prakticira se uobličavanje sadržaja vjere u takve oblike, osim ponekad radi praktičnih razloga

* Ovdje donesene opise specifičnosti i i različitih naglasaka u kršćanskim tradicijama treba shvatiti aproksimativno, približno, jer nije moguće u kratkim natuknicama sasvim sustavno nabrojiti sve posebnosti niti adekvatno i suptilno zahvatiti njihovu narav

Pripremio JURE ZEČEVIĆ, OCD

PAPA 18 06-13-03 XX11024967.indd

48

12.6.2003, 20:00

VJERE U HRVATSKOJ SE ISPREPLIĆE PET NAJVEĆIH SVJETSKIH VJEROISPOVIJESTI

Velike svjetske vjere ukratko

Papin pohod Osijeku bio je i u znaku ekumenizma, zbližavanja kršćanskih crkvi, Katoličke, pravoslavnih i protestantskih. No u širem međuvjerskom dijalogu sudjeluju i druge vjerske zajednice, kod nas ponajprije islamska i židovska.

KATOLIŠTVO

Katoličku, sveopću Crkvu, osnovao je Krist, s hijerarhijom koja je naslijedila apostolski zbor na čelu s Petrom, čije je prvenstvo naslijedio rimski biskup ili papa; u opreci je prema odijeljenim crkvama, koje su nastale zbog odcjepljenja kroz povijest, primjerice 1054. Istočna crkva odcjepljenjem od Zapadne crkve, pa 1517. Protestantska odcjepljenjem od Rima te 1870. Starokatolička odcjepljenjem od Rima.

U Katoličkoj crkvi po obredu se razlikuju rimokatolička (sa zapadnim obredom), grkokatolička (s istočnogrčkim i slavenskim obredom), armenskokatolička (s armenskim obredom), sirokatolička ili malabarskokatolička te abesinskokatolička; one priznaju jedinstvo s Rimom i vrhovno papino poglavarstvo, odnosno papin primat.

PRAVOSLAVLJE

Pravoslavne su crkve nacionalne istočne crkve koje su se poslije Kalcedonskog sabora 451. odijelile od službene Crkve, a u 11. stoljeću raskinule su sve veze s Rimom. Nacionalne pravoslavne crkve obuhvaćaju 14 autokefalnih (posve samostalnih) i osam autonomnih pokrajinskih ili nacionalnih crkava s oko 120 milijuna vjernika.

Među najdrevnijima je Ekumenski patrijarhat Carigrada, a najveća je Ruska pravoslavna crkva.

Osim nje, postoje još Bugarska, Grčka, Rumunjska, Srpska i druge pravoslavne crkve. One smatraju da su nasljednice drevnih kršćanskih crkava. Čvrsto vjeruju u Isusa Krista, Bogočovjeka koji je uskrsnućem pobijedio smrt. Štuju Bogorodicu. Časte ikone i slike. Ikonostas (slikovni zid) dijeli svetište od ostalog dijela crkve. Razvijeno je monaštvo.

PAPA 18 06-13-03 XX11024967.indd

49

PROTESTANTIZAM

Protestantizam je kršćanska konfesija koja se raščlanila na nekoliko potkonfesija (luteranstvo, kalvinizam, anglikanizam) i više njima pripadajućih crkava (luteranske i evangeličke crkve, reformirane crkve, Anglikanska crkva) te sekti (anabaptisti, menoniti, kvekeri). Uz katolicizam i pravoslavlje to je najbrojnija kršćanska konfesija s oko 500 milijuna pripadnika. Protestantizam obuhvaća kršćanske crkve i sekte proizišle iz reformacijskog učenja M. Luthera, J. Calvina i U. Zwinglija.

Dok katolicizam i pravoslavlje prihvaćaju dva izvora objave, Sveto pismo i Predaju, protestantizam priznaje samo Sveto pismo. Uz tri stara simbola vjere (Apostolsko, Nicejsko-carigradsko i Atanazijevo vjerovanje) protestantizam priznaje mnoge vjeroispovjedne spise koji danas imaju ograničenu pravnu vrijednost.

ISLAM

Islam je religija koja se temelji na Božjoj objavi u Kur’anu, na uputama i praktičnim savjetima Muhamedovim (570.-632.). Priznaje jednog Boga, odbacuje kipove i slike, vjeruje u dobre i zle duhove, u besmrtnost duše, uskrsnuće od mrtvih, raj, pakao, potpuno predanje sudbini. Muhamed se smatra najvećim prorokom. Njegov je nauk sadržan u Kur’anu sa 114 sura. Dopušta višeženstvo i zabranjuje uživanje alkohola i svinjetine.

Pravi je musliman onaj koji pet puta u danu moli, u godini jednom posti, godišnje izdvoji novac u solidarni fond, jednom u životu hodočasti u Meku i na uvjerljiv način svjedoči da vjeruje u jednoga Boga i u Muhameda, njegova poslanika. Pristaše islama zovu se muslimani. Islam je raširen u jugoistočnoj Europi, Aziji i Africi.

ŽIDOVSTVO

Židovi su Semiti, podrijetlom iz Mezopotamije, izabrani narod koji potječe iz plemena Judina, a potomci su Abrahama, Izaka i Jakova. Pošto su 70. Rimljani razorili Jeruzalem Židovi su razasuti po cijelom svijetu, a danas ih ima oko 15 milijuna.

Zovu se još i Izraelci i Hebreji. Židovska se religija razvija poslije razorenja Hrama 70. godine, a u širem smislu to je i uljudba i društveni život židovskog naroda.

Više je način življenja, utemeljen na Bibliji, nego religija u latinskom smislu riječi. Obuhvaća strogo monoteističko učenje, sadržano u Svetom pismu i u usmenim predajama. Uključuje pojmove pravednosti, istine i mira kao temelje ljudskog društva; čovjek je Božje stvorenje, stvoren za mir i prijateljstvo.

12.6.2003, 20:00

Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

Osijek - Đakovo HRVOJE KNEZ

ANJA NIEDRINGHAUS

HRVOJE KNEZ

Svježa i hladna voda bila je najtraženiji artikl na mjestu misnih slavlja

REPORTAŽA POD OKRILJEM ZORE HODOČASNICI SU SE ZAPUTILI U SPORTSKU ZRAČNU LUKU OSIJEK M. MARIĆ, A. TOMASOVIĆ okriljem mraka i mnogo

U subotu ujutro, zbog neuobičajene tišine i pustih cesta, činilo se kao da cijeli Osijek malo dulje spava.

No to je bio tek prvi dojam onih koji su se, zahvaljujući akreditacijama i prirodi svoga posla, ulicama ipak – unatoč potpunoj zabrani prometa – mogli kretati i na neki drugi način osim uzdajuJedinstvenom gostu trebalo se ći se u izdržljivost vlastiprikazati u naj- tih nogu. Spavača je zaprljepšem izdanju - avo i u cik zore u gradu na Dravi, toga povijesnog ni vrućina, ni 7. lipnja, bilo vrlo malo. godine nisu bili Mnogi su, naime, još pod prepreka

50

sati prije “roka”, oboružani šeširima i “dvolitrama” hladne vode, krenuli na dugo očekivan susret sa Svetim Ocem kakav se, bar za njihova vijeka, u Slavoniji vjerojatno više neće ponoviti.

Na hodočašće su se, s više od 200.000 vjernika željnih Papine riječi, unatoč tropskoj vrućini uputili čak i najuporniji prodavači sa središnje osječke tržnice. I ona je, naime, prijepodne zjapila gotovo sablasno pusta, premda se inače subotom, od gužve, njome jedva može pro-

Molitva ispod rupčića - na veliko iznenađenje organizatora , u sportskoj zračnoj luci okupilo se 220 tisuća hodočasnika

ći. Prazni su tijekom prijepodneva, odnosno sve do Papina prolaska kroz grad, “zjapili” i brojni atraktivni kafići i trgovine, kojima su gradski oci, u najboljoj namjeri, dopustili 24-satno radno vrijeme. Posla jednostavno nije bilo ni za lijek, a svaki slučajan gost željan hladna osvježenja dočekan je ljubaznije nego inače.

Grad je doslovce svakim svojim kutkom, kulturno i dostojanstveno, u subotu živio za svetu misu u Sportsko-poslovnoj zračnoj luci, i za najdražeg gosta kojega je ikada

DARKO GORENAK

Osijek je živio za misu ugostio: Papu i njegove riječi, njegov blagi smiješak, blagoslov, pozdrav rukom. Od svoga su uobičajena posla, sudeći prema izvješćima što su stizala od policije, u njegovu čast nakratko odustali čak i najuporniji lopovi, pa je za cijeli dan evidentirana samo jedna, po šteti gotovo beznačajna, provala u kiosk.

Na hodočašće su se, unatoč tropskoj vrućini, uputili i najuporniji prodavači s osječke tržnice

51

Kartonske kutije bile su kakva-takva zaštita od sunca

Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

ĐAKOVAČKE NOŠNJE U VATIKAN

“Osjećaj koji nas je obuzeo ne može se riječima opisati”

Tijekom euharistijskog slavlja u Osijeku korišteno je pet kaleža iz đakovačke katedrale. Papa je misu služio kaležom iz 1913. godine, koji su svećenici darovali biskupu Ivanu Krapcu za njegov zlatni jubilej. Upotrijebljen je i Strossmayerov kalež kojim je taj veliki đakovački biskup služio misu 1. listopada 1882. godine, na dan posvete đakovačke katedrale.

U

EDITA ROTERBAUER

zračnoj luci Klisi papu Ivana Pavla II. iz Osijeka su iznenada ispratili i invalidi Domovinskoga rata Irena i Marinko Marjanović sa svoja dva sina, petogodišnjim Ivanom i sedmogodišnjim Stjepanom.

– Hrvoje Kurtović, predsjednik županijske organizacije HVIDRAe, zamolio nas je telefonom da hitno dođemo na aerodrom kako bi Papu iz našega grada ispratili i invalidi. Mi smo mu bili

BISKUP KOS U CRVENOM SALONU

Umirovljeni biskup Ćiril Kos ustao je iz bolesničke postelje da bi pozdravio Svetoga Oca. Prije objeda, kojemu iz zdravstvenih razloga nije mogao prisustvovati, biskup je smogao snage i došao u Crveni salon kako bi izrazio svoje veliko poštovanje prema Papi. Svetoga Oca i biskupa Ćirila na poseban način povezuje početak crkvenoga djelovanja, kao i približna dob. Kako se doznaje, bio je to kratak i srdačan susret koji su, iznimno, smjeli zabilježiti i vatikanski novinari. Za objeda ni jednom novinaru nije dopušten pristup.

Obitelj Marjanović susrela se s Papom u osječkoj zračnoj luci u ime invalida

52

treći po redu koje je zvao jer su onih prvih dvoje bili spriječeni. Imali smo samo 10 minuta spremiti sebe i djecu, koji su išli s nama jer ih na sreću u tako kratku roku nismo imali kome ostaviti – kazala je Irena.

Supruzi su istaknuli da su Papu već vidjeli za njegova posljednjeg pohoda Hrvatskoj u Mariji Bistrici, ali ne tako blizu i izravno kao sada u zračnoj luci.

– Osjećaj koji nas je obuzeo ne može se opisati. Bilo je to preveliko

uzbuđenje. Papa je djelovao strahovito umorno, pa je susret trajao vrlo kratko i nije bilo vremena za razgovor s njim.

Doveli su nas pred njega i predstavili. Poljubili smo mu ruku, a on nam je svakome dao krunicu, te nas i blagoslovio – ispričala je Irena.

Za to je vrijeme sedmogodišnji Stjepan stavljao blagoslovljenu krunicu oko vrata, mrmljajući poluglasno da zna kako se na njoj treba moliti jer je to naučio na vjeronauku. n KRUNOSLAV PETRIĆ

KALEŽI IZ 1882. I 1913. GODINE

52 50

SUSTRETI S PAPOM SVETOG OCA ISPRATILI INVALIDI DOMOVINSKOG RATA

MIŠO LIŠANIN

Sa Svetim Ocem u Vatikan su otišle i dvije prekrasne narodne nošnje koje su se u svečanim prilikama nosile u selima sjeverno od Đakova.

Dar grada Đakova u stiliziranu kovčegu na plato ispred katedrale gradonačelniku Zoranu Vinkoviću prije uručenja Papi pomogli su donijeti u nošnje odjeveni Mirjana Josipović i Dominik Troha. U dva mjeseca danonoćna rada, po uzoru na nošnje iz 18. stoljeća, izradile su ih vrijedne vezilje Katica i Evica Bogdanović i Katica Dražetić iz Gorjana. Uz nošnje je pridodana i povelja Grada Đakova .

“Dar je simbol vjere Hrvata i Hrvatske, mali znak velike ljubavi svih građana Đakova, Slavonije i Hrvatske prema Vama Sveti Oče i Vašoj borbi za istinu, mir i ljubav”, navodi se u povelji.

Osijek i Đakovo

53

Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

ANJA NIEDRINGHAUS

UZOR KRŠĆANSKE LJUBAVI SUPRUŽNIKE CIPROVAC SVETI OTAC NAGRADIO JE POSEBNOM POVELJOM

MAJA MARIĆ

upružnici Vjekoslava (71) i Josip (70) Ciprovac, čija ljubav već više od pola stoljeća čvrsto odolijeva svim životnim iskušenjima, vjerojatno su jedini bračni par u

U svojevrsnoj povelji o potvrdi bračnih zavjeta Sveti Otac napisao je među ostalim kako ih blagoslivlje za uzornu kršćansku vjernost i ljubav Osijeku, a možda i Slavoniji, koji je u prigodi 50. godišnjice zajedničkog života dobio poseban, apostolski blagoslov osobno od pape Ivana Pavla II. U svojevrsnoj povelji, koju im je svećenik predao o potvrdi bračnih zavjeta 24. stude-

KRUNOSLAV PETRIĆ

Apostolski blagoslov za pola stoljeća bračne vjernosti S nog prošle godine, Sveti je Otac, među ostalim, napisao kako ih blagoslivlje “za uzornu kršćansku vjernost i ljubav”. Oboje su, kažu, bili iznimno dirnuti, ali i zatečeni: – Takvo što ni u snu nismo očekivali! Sve je, pak, krenulo na poticaj naših prijatelja, gospođe Mirande i gospodina Milana Šimića iz Makarske, kojima i ovim putem zahvaljujemo. Oni su, Supružnici Ciprovac: Takvo što ni u snu nismo očekivali! naime, prije proslave 50-godišnjice našeg braka pisali Papi u Vatikan. nam poslao ovu predjoš jedino Josipova i VjePretpostavljam da su ivnu povelju, koja u koslavina kći Branka. naveli kako smo oboje našem stanu zauzima Supruzi Ciprovac veliki kršćani – ja sam posebno mjesto. Mislim vjenčali su se u osječkoj čak godinama ministrida smo jedini u Osijeku Katedrali davne 1952. rao kod isusovaca i bio koji se njome možemo godine, u braku su im se član Marijine kongregapohvaliti! – s ponosom rodile dvije kćeri, a jedcije – te da bi nam blago- u glasu priča nam Josip na je umrla. Sada, pak, slov Svetog Oca i poslije Ciprovac. Dodaje kako uživaju u dvoje unučadi, pola stoljeća zajedničje povelja Svetog Oca u a zbog lošeg zdravlja, na kog života mnogo znagrad na Dravi pristigla žalost, nisu išli na Papičio. Papa je, pak, odgopoštom, a za nju je prije, nu subotnju, osječku vorio na njihov apel, te osim Šimićevih, znala svetu misu. n

53

BRAČNI STAŽ Papin blagoslov za obljetnicu VJEKOSLAVA I JOSIP

vjenčali su se prije više od pola stoljeća, a njihova ljubav još odolijeva životnim iskušenjima

JEDINI SU PAR U OSIJEKU koji je prigodom

zlatnog pira dobio poseban, apostolski blagoslov

ZBOG LOŠEG ZDRAVLJA

nisu mogli poći na Papinu misu VJERA IH PRATI cijeli život, pa im blagoslov Svetog oca povodom njihove godišnjice puno znači

Šokački šešir n Svetog O

54

r na glavi g Oca U

VESNA KASELJ

s

gošćivalo je Đakovo tijekom svoje bogate prošlosti brojne znamenite ličnosti, državnike i vladare, ali nikada na prostore biskupije koja svoju povijest ispisuje sedam i pol stoljeća nije kročila noga nekoga pape, sve do 7. lipnja ove godine kada je to učinio papa Ivan Pavao II. Neumoran hodočasnik, glasnik mira i ljubavi, među pet gradova koje je posjetio za svoga stotog jubilarnog putovanja izvan Italije, uvrstio je i Đakovo, prijestolnicu đakovačkih biskupa.

Dolazak apostola mira na tlo Đakovačke i Srijemske biskupije gromoglasno su pola sata najavlji-

55

DOMENICO STINELLIS

PAPA U ĐAKOVU BISKUPSKI GRAD U SRCU HRVATSKE ŽITNICE SRDAČNO JE DOČEKAO NAJDRAŽEG GOSTA

56

Šokački šešir izuzetno se svidio Ivanu Pavlu II. - njime je zamahnuo kako to čine pravi Šokci

MICHAEL PROBST

Gutljaj biskupijskog vina za Ivana Pavla II

U

Biskupi će vino poslati na dar u Vatikan

za svečani objed koji su domaćini priredili za svoga najdražeg gosta, Papi je ponuđeno vrhunsko vino iz biskupijskih vinograda, traminac 2001., kojemu je to bila i premijera. Vino je posluživao kanonik Stjepan Karalić, voditelj ekonomata Biskupije.

– Imao sam čast da Svetome Ocu osobno ponudim to vino. Papa čašu nije odbio, ali je, imajući na umu svoje zdravlje i druge okolnosti, otpio samo gutljaj. I time je pokazao svoju jednostavnost i duboko poštovanje prema domaćinima i kraju u koji je došao.

Inače je pio čistu negaziranu vodu, kazao je vlč. Karalić.

Potvrdio je da se među pripremljenim pićem nalazila i coca-cola, za koju se priča da je Papa voli, ali je tada nije tražio.

Premijerno biskupijsko vino opremljeno je i posebnom etiketom i privjesnicom u spomen na Papin dolazak u Hrvatsku i Đakovo.

Papa je u njoj prikazan kao sportaš, posebice šahist, zatim kao pjesnik, a sadržani su još i podaci o biskupiji, odlikama traminca i vinograda u kojima se rađa, te fotografije katedrale. Nakon Papina odlaska, vino s privjesnicom bit će pušteno u redovitu prodaju, a Biskupija će vagon vina, kao što je i obećala, poslati službeno u Vatikan kao svoj dar.

PLODOVI ZEMLJE KANONIK STJEPAN KARALIĆ PONUDIO JE GOSTU ČAŠICU TRAMINCA IZ 2001.

56

MIŠO LIŠANIN

Osijek i Đakovo

Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

Osijek i Đakovo

ZLATKO KRAMARIĆ OSJEČKI GRADONAČELNIK Premašena su sva očekivanja, posebno glede brojke hodočasnika! Postavljeni i novi standardi, jer to je kao da u Zagreb dođe dva milijuna ljudi.

BRANIMIR GLAVAŠ PREDSJEDNIK ŽUPANIJSKOG ODBORA HDZ-A Iznimno sam sretan i ponosan što je Sveti

Otac bio u Slavoniji i Osijeku. Njegov dolazak jedan je od tri povijesno najvažnija događaja za Slavoniju.

VELIMIR ČOKLJAT RAVNATELJ DRAME OSJEČKOG HNK-A Papin dolazak u Osijek velik je povijesni

događaj. Pitanje je kada će stanovnici to ponovno moći doživjeti. Trajno će u meni ostati Papina poruka.

SANDRA LONČARIĆ GLUMICA OSJEČKOG HRVATSKOG NARODNOG KAZALIŠTA

ZORAN VINKOVIĆ GRADONAČELNIK ĐAKOVA Grad je ugostio najvažnijega gosta u svojoj povijest, a ja bih rekao i sugrađanina. Poruke Svetog Oca ostati trajno zapisane u našim srcima.

JOSIP CVENIĆ OSJEČKI KNJIŽEVNIK

Papa je najveći moralni autoritet sadašnjice. Bio sam na misi i oduševljen sam masom ljudi koju nije mogla pokolebati ni vrućina da dođu u tolikom broju.

DRAGAN VUKOJA NOGOMETAŠ OSIJEKA I TALIJANSKIH LIGAŠA Trenutačno igram u Kini, a svoj povratak na odgodio sam samo zbog dolaska Svetoga Oca. Priliku nipošto nisam želio propustiti.

PETAR VIDOVIĆ TAJNIK POVJERENSTVA ZA PAPIN POSJET Ono na što nitko nije mogao utjecati bilo je vrijeme, iznimno vruće i teško, no mnogobrojni su hodočasnici, unatoč svemu, došli čuti Papine poruke.

LASZLO BALOGH

Sretna sam što je došao, jer to smo doživjeli sada i tko zna kad. Smatram da je njegov dolazak veoma važan za sve nas.

58

Zbog izuzetno visokih temperatura za vrijeme

i prije misnog slavlja, u Osijeku je na žalost umrlo dvoje ljudi, a liječničke ekipe imale su preko stotinu intervencija. Uz malo hladne vode i obloga, kod većine došlo je do poboljšanja, no neki su ipak završili u bolnici.

58

59

Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

MOJ PAPA U MOJOJ BISKUPIJI

no što smo doživjeli, u subotu 7. lipnja 2003. godine, mogli bismo prereći riječima Psalmiste: “Bio je to dan što nam ga učini Gospodin”. Pohod Svetog Oca našoj Biskupiji đakovačkoj i srijemskoj, kao i gradovima Osijeku i Đakovu te ravnoj Slavoniji i ovom kutku zemlje hrvatske događaj je tisućljeća! Pridružujem se svima onima od kojih sam čuo i kažem: “Nezaboravno!”.

Nemojmo zaboraviti bijeli lik Svetog Oca koji nas je pohodio, nemojmo zaboraviti njegove riječi koje su za nas poziv, pouka, poruka i obveza. Koje li snage u tom krhkom tijelu! Koje li nutarnje energije u duši tog silnog mnoštva što ga ni temperatura od četrdeset stupnjeva nije spriječila da hodočasti s Papom hodočasnikom! U ovom trenutku ja osobno još nisam do kraja svjestan, što se to zbilo na našim prostorima, u naše vrijeme, našoj generaciji, nama! i Svetog Oca nismo mogli dočekati ni uz šum valova “plavoga mora” ni pod divnim dalmatinskim i primorskim planinama, ali smo ga dočekali srca široka poput ove naše široke slavonske ravnice. Nepredvidiv je taj naš vjernički narod!

Samo dva dana prije Papina dolaska podaci su govorili o 100.000 prijavljenih, a u subotu na ulascima u bogoslužni prostor organi sigurnosti brojili su do 207.000 ! Pa oni spontani izrazi dobrodošlice na sva-

M

Područje Đakovačke i Srijemske biskupije uokviruju rijeke Sava, Drava i Dunav.

Zapadna granica je crta povučena od Šumeća i Slobodnice, mjestâ koja su uza Savu, nedaleko od

59

REUTERS

O

Bio je to dan što nam ga učini Gospodin kom koraku: i u zračnoj luci i Đakovu, i na povratku kroza sela okićena kao u najsvečanijim prilikama i kroz grad Osijek. epredvidiv je i Sveti Otac. Mijenjao je dogovore protokola: u đakovačku katedralu ne želi ući na pokrajnja nego na glavna vrata, kao što toj ljepotici i priliči. Uzima šokački šešir, “simbol kraja” što ga posjećuje, i njime pozdravlja okupljeno mnoštvo! A lijepo mu on stoji kao i bijeli papinski “soli Deo”. U nekim se trenucima čini kao da ne prati što se oko njega događa, a zapravo je svom dušom uronio u zbivanja.

Zanima se za pojedinosti života biskupije i društva. Zanimaju ga ljudi koji ga pozdravljaju kao i polja koja vape za kišom! “Mislio sam da dovoljno poznam Hrvatsku, a zapravo je ovih dana počinjem pravo upoznavati”, rekao je Sveti Otac vraćajući se iz Osijeka i Đakova. Imao je ovih dana prilike još više upoznati i našu Domovinu i dušu našeg vjerničkog puka.

N

Marin Srakić

biskup đakovački i srijemski

Uzima šokački šešir, “simbol kraja” što ga posjećuje, i njime pozdravlja okupljeno mnoštvo. A lijepo mu on stoji kao i bijeli papinski “soli Deo”

Slavonskog Broda, do Viljeva, mjesta nedaleko od dravske obale i Donjeg Miholjca.

Na istoku, na području Srbije i Crne Gore, biskupiji pripadaju Srijem (župe u Zemunu, Novom Beogradu, Novi Banovci, Novi Slankamen i druge uz Dunav, do, uključivo, Petrovaradina i dalje.

Biskupiji pripada i Baranja.

Biskupija ima 178 župa. Površina joj je 11296 četvornih kilometara. Broji oko 1,5 milijuna stanovnika, od čega su oko 500.000 vjernici katolici. Sjedište joj je u Đakovu.

Biskupija ima 232 dijecezanska svećenika. Među svećenicima je 155 župnika (143 su dijecezanski svećenici, a 12 redov-

Š

to možemo reći, nego: “Hvala Ti, Sveti Oče. Nisi Ti nisi opijum za ovaj narod – kao što napisa pero koje i dalje truje ovaj narod desetljećima opijan lažnim obećanjima – nego osvježenje puka koji želi čuti poticaje za izgradnju vlastite budućnosti i u svojoj sredini pozdraviti onoga koji svojim životom svjedoči ono što govori!

nici) i 24 župna vikara (kapelana), od kojih su trinaestorica dijecezanski svećenici, a jedanaestorica redovnici.

U Domovinskom ratu u biskupiji je potpuno uništen 281 objekt (od toga 25 crkava); teško su oštećena 154 objekta (od toga 46 crkava); manje su oštećena 144 objekta (od toga 67 crkava).

DRAŽEN BOTA

Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

I kada su se za Papom zatvorila velika ulazna vrata, puk se nije micao ispred đakovačke katedrale, izuzetno strpljivo podnoseći veliku vrućinu drale, strpljivo podnoseći veliku vrućinu. Najupornija u želji da izbliza vidi Svetoga Oca bila je Luca Adrić iz Novih Perkovaca, majka sedmero djece. Ona je prva stigla na trg već oko sedam sati.

– Bila sam dosad na oba hodočašća u Zagrebu i Mariji Bistrici, no u Osijek se nisam uputila zbog velike vrućine. Stajat ću ovdje u hladu cijeli dan i čekati da se Papa pojavi – kazala je.

U to vrijeme Sveti Otac ručao je u Crvenom salonu Biskupskog dvora s đakovačkim biskupima, apostolskim nuncijem

57

Đakovo je svome gostu poklonilo par prekrasnih, zlatom vezenih narodnih nošnji tamošnjega kraja DAVOR KOVAČEVIĆ

Giulliem Einaudijem, nadbiskupom Josipom Bozanićem i članovima svoje najuže pratnje.

Razgovara se na talijanskom, no Sveti Otac malo jede i priča. Svu svoju preostalu snagu i riječi čuva za narod.

Nakon objeda, Papa je otpočinuo u posebno pripremljenoj odaji Biskupskog dvora, a zatim je prošao kroza Zeleni salon u kojemu su bili za njega pripremljeni darovi. Kako je vrijeme odmicalo, trg se sve više punio. Broj hodočasnika mjerio se tisućama, no gužva se nije osjećala.

Ljudi su dostojanstveno, ustreptalih srca pokušavali pronaći svoje mjesto.

Tik uz vrpcu koja je novinare i uzvanike dijelila od okupljena mnoštva, hrabro se natiskala starica Ana Šilac (80).

Drhtave, isušene, pjegama posute ruke oslonjene o štap. Stanuje u blizini, ali na mjestu s kojeg ne bi mogla vidjeti Papu, pa se ugurala među svjetinu. Razborito govori kako iznimno cijeni Svetoga Oca i sada ima priliku vidjeti ga prvi put.

– Dobar je on čovjek, samo kad bismo mi slušali njegove riječi. Svijet bi tada drukčije izgledao. Ali mi smo ljudi jako opaki – rezonira starica.

Svečani zvuk zvona oko 17.30 oglasio je dolazak Svetoga Oca u katedralu. Vidjevši razdraganu svjetinu kako ga gromoglasno pozdravlja, Papa je još jedanput pre-

Habit i veo na glavi crne su boje, pa je sestri za obranu od sunca poslužio liturgijski vodič

kršio protokol – rukom je dao znak svojoj pratnji da krene na glavni ulaz, umjesto na sporedni iz dvorišta dvora, kako je bilo predviđeno.

Prilazi samom rubu platoa, zadržava se nekoliko minuta, maše i blagosivlje puk. Kao da bi ih sve htio zagrliti! A vjernici ushićeni, uzvraćaju punoga srca, razliježe se pljesak.

U zraku se osjeća poseban fluid – Papa zrači nečim posebnim. Đakovo takvu radost nije doživjelo. Sveti se Otac zatim uputio prema unutrašnjosti katedrale pomolivši se pred glavnim oltarom njezinu zaštitniku sv. Petru. Papa se sam spušta na kleca-

la. Kao što sam sjeda iz stolice u kolica, koristi se zadnjim snagama, ali ne posustaje. Na izlasku iz đakovačke prvostolnice u pratnji biskupa i svećenika dočekao ga je gradonačelnik Zoran Vinković s darovima Đakova – parom narodnih nošnji vezenih zlatom. Papa je tada, na opće oduševljenje svih nazočnih, na glavu stavio šokački šešir, a zatim njime uz osmijeh mahnuo. Tu gestu kroz koju je pokazao naklonost i poštovanje prema slavonskom čovjeku, mukotrpnu radu i ravnici o kojoj je samo nekoliko sati prije govorio u propovijedi, Đakovo nikada neće zaboraviti. n

MIŠO LIŠANIN

vala sva crkvena zvona.

Sveti Otac očekivao se u osobnom automobilu, a dovezao se u 13.30 sati, na iznenađenje svih, u papamobilu. Uz osobnoga tajnika, u pratnji najdražeg gosta bio je i biskup domaćin Marin Srakić. Nekoliko stotina građana, koji su se već počeli okupljati na Strossmayerovu trgu kako bi zauzeli što bolje mjesto, srdačno je pozdravljalo Svetoga Oca. I kada su se za Papom zatvorila velika ulazna vrata, puk se nije micao ispred kate-

DRAŽEN BOTA

Papamobil je iznenadio Đakovčane jer su očekivali da će se Papa gradom provesti u automobilu

58

Hvala ti, ljubljeni p Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

60

59

SINIŠA HANČIĆ

U

R. BOGELJIĆ I F. ŠARIĆ na ljudima i na sakral-

ponedjeljak u 10.30 Sveti Otac sletio je zrakoplovom Croatia Airlinesa u zadarsku zračnu luku na Zemuniku. Poslije slijetanja aviona okupljene klape u autohtonim zadarskim nošnjama zapjevale su niz dalmatinskih pjesama, a papu su prvi pozdravili zadarski gradonačelnik Božidar Kalmeta, zadarski župan Šime Prtenjača, potpredsjednik Vlade RH Goran Granić, te zadarski nadbiskup Ivan Prenđa. Nakon pozdrava i riječi dobrodošlice Ivan Pavao II. sjeo je odmah u papamobil te krenuo put Zadra praćen ovacijama i uzvicima – Ivane Pavle i Papa mi te volimo. Uz trasu ceste prema zadarskom trgu Forumu papu je pozdravilo petnaestak tisuća vjernika, a na samom Forumu bilo je oko 120.000 vjernika koji su još od ranih jutarnjih sati zauzimali mjesta ispred velebne pozornice sagrađene u stilu gajete, a što je aluzija na dolazak pape Aleksandra III. u Zadar daleke 1177. godine.

– Ovaj vjerni narod pozdravlja Vas glasom i srcem, gromoglasnom pjesmom snažnijom od one kojom su naši pređi 1177. godine pozdravili u ovome gradu Vašeg prethodnika papu Aleksandra III. – zaželio je papi dobrodošlicu u Zadar i Zadarsku nadbiskupiju nadbiskup mons. Ivan Prenđa, te dodao: – Želim Vam također danas reći da još nosimo rane iz minulog dvadesetog stoljeća, koje je sa svoja tri rata ostavilo ozbiljne posljedice

nim objektima. Tranzicijske teškoće, zajedničke s narodima Istočne i Srednje Europe, nisu male. Izazovi potrošačkog mentaliteta uvelike su nazočni u našem društvu. I ova mjesna crkva snažno ih osjeća. Pogađaju posebno našu mladež. S druge strane Sveti Oče, vidimo i živimo snažne znakove nade koji nas otvaraju budućnosti Božjoj i našoj – rekao je mons. Prenđa, dodajući da će obitelj, koja i u papinu pastirskom pohodu i u njegovu učiteljskom nauku zauzima središnje mjesto, biti u središtu pastoralnih napora Zadarske nadbiskupije u idućoj godini.

Papa Ivan Pavao II., pozdravljen burnim pljeskom i uzvicima okupljenih hodočasnika, rekao je da se s radošću na svršetku svojeg apostolskog putovanja susreće

s

Kilometrima pletenog smilja i bosilja ukrašen je molitveni prostor na zadarskom Forumu

61

ZADAR SVRŠETAK 100. PASTORALNOG PUTOVANJA SVETOG OCA

Prenđa: Obitelj će biti u središtu pastoralnih napora Zadarske nadbiskupije

DOMENICO STINELLIS

puče!

Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

Papu su u Zadru dočekali deseci tisuća uzdignutih ruku

THOMPSONOVA PJESMA PUŠTENA NA RAZGLAS

60

SINIŠA HANČIĆ

Ivane Pavle Drugi, hrvatski te narod ljubi, čulo se s razglasa dok je Sveti Otac silazio s pozornice do papamobila. Pjesma koju je Marko Perković Thompson skladao Svetom Ocu, “Ivane Pavle II.”, puštena je dvaput na oduševljenje hodočasnika, a Thompson, koji je došao u Zadar i sjedio na Službi riječi među uzvanicima, pjevušio je riječi svoje pjesme koju je skladao Svetom Ocu. Thompsonov je nastup, podsjetimo, bila najavila časna sestra na jednoj od tiskovnih konferencija u pripremi posjeta Svetog Oca, a poslije su iz organizacije njegov nastup opovrgavali.

Zadar DINO STANIN

Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

DINO STANIN

Papu je dočekalo i oko 7500 članova crkvenih pokreta. Tu su bili predstavnici Neokatekumena, Križara, Marijine legije, Salezijanske mladeži, Trećeg reda sv. Franje, molitvene zajednice Krvi Kristove, Udruge Pro Vita, Udruge s četvero i više djece, Vjere i Svjela, Skauta, tisuću ministranata...

DOPLIVAO VIDJETI PAPU

Predivna slika od 270 okićenih brodica pružala se ispred gata na rivi, a posljednji i najveći među njima usidrio se Jadrolinijin “Ivan Zajc”. Sat vremena prije Papina dolaska u more je s usidrene brodice skočio Pere Rogić iz Vrane kako bi Papu vidio izbliza. – Nisam uspio izdržati a da Papu ne vidim izbliza. Moja je obitelj ostala na brodu, a ja sam doplivao do obale kako bih ga vidio. Na brodovima se svaka riječ čuje, ali ja sam htio što bliže – kazao je Pere Rogić pošto je otplivao 500-metarsku dionicu.

62

Zadarski forum ispunilo je oko 120.000 hodočasnika

s predragim vjernicima Zadarske nadbiskupije i susjednih područja, na Forumu.

– Naš se bogoslužni skup održava u ponedjeljak po svetkovini Duhova, na dan kada slavite blagdan Marije, Majke Crkve. Marijine su riječi i njezin primjer uzvišena škola života u kojoj se školuju apostoli, kako oni jučer, tako i ovi danas.

Marija ih neprestano pripravlja za poslanje svojom ustrajnom molitvom Ocu, svojom odanošću sinu, svojim spremnim prihvaćanjem poticaja Duha. Radujem se spoznaji da je ova nadbiskupija prošlih godina doživjela procvat i višestruki rast raznovrsnih oblika zauzimanja i apostolske djelatnosti vjernika svjetovnjaka

SINIŠA HANČIĆ

NA FORUMU 7500 ČLANOVA CRKVENIH POKRETA

Ni nakon pet dana Papa nije pokazivao velike znakove umora

– rekao je Sveti Otac te zazvao Majku Božju da pritekne u pomoć i sjeti se svojih sinova i kćeri.

– Zemljo hrvat-

ska, Bog te blagoslovio. Posebno hvala tebi, ljubljeni puče hrvatski, koji si me dočekao raširenih ruku i otvo-

61

Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

SINIŠA HANČIĆ

Na ispraćaju je bio državni vrh

zadarski su mu estradni umjetnici otpjevali pjesmu “U čast Svetom Ocu”. Papa je nakon liturgijske molitve Slavlje šestog časa papamo-

bilom došao pred katedralu Svete Stošije, a u tom trenutku otvorila su se vrata. Sveti Otac blagoslovio je katedralu.

U zračnu luku je sti-

Zadarska nadbiskupija od Pape je na dar dobila kalež

63

IVO ČAGALJ

Sa zidina Papu je “promatrao” i Ante Gotovina

SINIŠA HANČIĆ

rena srca po ulicama Dalmacije, Slavonije i Kvarnera – oprostio se papa od Zadra i Hrvatske. Istaknuo je da mu je poznata hrabrost i ufanje hrvatskog naroda te kako je siguran da će mu ustrajnost omogućiti da ugleda bolje dane, a posebno je zahvalio i blagoslovio hrvatsku mladež i zemlju hrvatsku. Papa je primio darove Nadbiskupije, Županije i Grada – Čikin časoslov, pašku čipku i umjetničku sliku, a

SINIŠA HANČIĆ

Od sunca su se morali zaštititi i crkveni velikodostojnici

gao poslije 13 sati, te se pozdravio s vodećim ljudima države i crkve u Hrvata.

Dakako, papa je i na ulasku u avion praćen ovacijama i pjesmom zadarskih klapa, te pljeskom i mahanjem crkvenih i državnih dužnosnika, ali i službenih osoba, te prisutnih novinara. Ivan Pavao II. uzvratio je pozdrav nekoliko puta mašući okupljenima. Crkveni i državni dužnosnici bili su dirnuti posjetom Ivana Pavla II. Zadru, pa je Stipe Mesić, hrvatski predsjednik, izjavio da je naboj kakav je viđen u Zadru za odal-

ska Svetog Oca neponovljiv. Stipe Mesić je istakao da je Papa posalo poruku Hrvatskoj, ali i cijelom svijetu iz Hrvatske, a Ivica Račan, hrvatski premijer, istakao je zadovoljstvo velikim događajem za hrvatske građane. Nadbiskupi Bozanić i Prenđa nakon odlaskaPape izjavili su kako su svi dani posjeta Svetog Oca Zadru bili blagdani te da je dokazana povezanost hrvatskog naroda i Svete Stolice. n

Crkveni i državni dužnosnici bili su dirnuti Papinim posjetom Zadru

UBOD PALME I SLOMLJENO REBRO DINO STANIN

Sedam liječničkih ekipa u Zadru nije imalo većih intervencija. Uz uobičajene nesvjestice i dehidraciju, ekipa hitne pomoći primila je jednu hodočasnicu koju je palma ubola u prst desne ruke. Hitnom intervencijom izvađen je vršak palme i gospođa se sa zavijenim prstom stigla vratiti još jednom pozdraviti Svetog Oca. Teže se ozlijedila i 65Ekipa hitne pomoći stalno je godišnja Blaženka Ske- bila pri ruci jo, koja je stigla iz Kali.

Izlazeći s trajekta, ona se okliznula i slomila rebro.

Zadar

64 SINIŠA HANČIĆ

IVO ČAGALJ

Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

Mnoštvo oko Pape skandiralo je “Mi smo Zadrani, Papa je naš!”

IZ VENEZUELE NA DOČEK SVETOG OCA

– Sretan sam što sam vidio Svetog Oca treći put – rekao nam je Perica Hrgetić, koji je s ocem Petrom došao iz Venezuele. Kazao nam je da je bio na dočeku pape 1996. i davne 1985. godine, kada ga je još kao desetogodišnjak prvi put vidio u Caracasu.

Perici Hrgetiću majka je iz Lovinca, u kojem posjeduju vilu Venezuelu, te dolaze svake godine.

POTRAGA ZA HLADOVINOM

SINIŠA HANČIĆ

Od jaka sunca koje je upržilo na 29 stupnjeva, pošto se digla teška jutarnja magla, hodočasnici su se skrivali kako je tko znao. Neki su imali ugrađene ventilatoriće u kapama šiltericama, a neki su se uvukli u grmlje na rivi. Toliko, da su im samo noge virile. Hladovinu su u sjenama palmi na rivi potražili brojni hodočasnici. Nisu se ustručavali ni leći na tlo, oboružani ručnicima za kupanje i prostirkama. Najgore je bilo onima koji su dobili bolje položaje, bliže pozornici, pa su ih zauzeli na vrijeme, u ranim jutarnjim satima. Njih su štitile papirnate kape koje su volonteri dijelili besplatno, a hladovinu su hvatali i u sjenama brojnih transparenata dobrodošlice Svetom Ocu. Novinari su se, pak sklanjali ispod skele za fotoreportere i snimatelje jer je u prijepodnevnim satima stablo blizu kojega im je bilo predviđeno mjesto za doček pape bacalo sjenu na drugu stranu. Nije bilo lako ni djeci, posebno onoj koja su nastupala pa su mališani vodom močili platnene kape šilterice i stavljali ih mokre na glavu, a hrabriji su se i zalijevali vodom po glavi, pazeći ipak da ne smoče svoje odorice. A neke su bile i dugih rukava.

I djeca su našla trenutak za okrjepu

64

Dio vjernika u Zadru Službu riječi pratio je preko videozidova

M

PEDESETAK HODOČASNIKA PJEŠICE DOŠLO VIDJETI SVETOG OCA

STELA FILIPI

olitva i pjevanje koji su se izmjenjivali uz topot koraka u gluhoj noći odzvanjali su u ponedjeljak Jadranskom magistralom od Biograda prema Zadru. Propješačiti 45kilometarsku dionicu po noći doista je jedinstven pothvat, a kada je cilj hodočastiti da biste vidjeli Svetog Oca, onda je sve moguće. Na put dug 45 kilometara od Polače do Zadra odlučila se skupina hodočasnika, mahom učenika osmog razreda iz Polače i Tinja, prvog i drugog razreda srednjih škola, kao i hodočasnika iz Vrane.

Još sam pod dojmom Papinih poruka! Noge me, doduše, užasno bole, ima i pokoji žulj, ali doista je vrijedilo sve ovo proći. Da mi se pruži prilika, išla bih ponovno – kazala je Martina Bašić, učenica Osnovne škole iz Polače koja je pješice sa školskim kolegama i vjernicima iz susjednih mjesta krenula na dug

put prema Zadru. Predvođeni don Marinkom Jelečevićem, župnikom iz Polače, tri dana prije nitko nije ni znao da će pješice krenuti u Zadar na doček Svetog Oca. Kako su mnogi pristali hodočastiti, odluka je donesena na župnom vijeću.

U 20.30 sati, 20-ak mladih Tinjana i Polačana sa Stankom Soldom iz Kakme, Snješkom Bobanovićem i Matom Prtenjačom iz Polače i don Marinkom uputilo se cestom prema Biogradu. Samo vjera i ljubav prema Bogu i Svetom Ocu pomagala im je na tom putu, rekoše nam.

Bilo je žuljeva, šepanja i bolnih nogu, ali pjesma, molitva i ohrabrivanje davali su im snage za dalje.

“Evo još samo jedan zavoj i stigli smo”, hrabrili su se

U Biogradu im se pridružila skupina vjernika iz Vrane. Malo odmora pa opet put pod noge.

Skupina je ubrzo postala brojnija pa je 50-ak hodočasnika pratio policajac na motoru pazeći na cijelu kolonu. Oboružani hranom, pićem, zavojima i flasterima hrabro su krenuli naprijed.

Put je bio naporan

i mislila sam da neću izdržati. Da nije bilo don Marinka koji nas je zabavljao, sigurno ne bismo izdržali. Sad kad je sve prošlo, da treba, išla bih opet, ali tek za godinu dana kada se oporavim. Kad su počeli skandirati “Papa ostani”, rekla sam sama sebi: Papa, idi svojim putem!

Jer više nisam mogla izdržati – kaže još iscrpljena Petra Erlić. Bilo je žuljeva, šepanja i bolnih nogu, ali pjesma, molitva i ohrabrivanje davali su

65 DINO STANIN

Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

Samo vjera i ljubav prema Bogu i Svetom Ocu pomagala im je na hodočasničkom putu u Zadar

REUTERS

im snage za dalje. “Evo još samo jedan zavoj i stigli smo” – hrabrili su jedni druge. Skupina se pred jutro zaustavila kod motela Joso u Sukošanu, hvatajući posljednje atome snage znajući da ih samo nekoliko kilometara dijeli od Zadra.

Nisam mislila na bol dok sam hodala. Znala sam da je to jedinstven događaj koji neću više doživjeti. Molitva i vjera tjerali su nas dalje – priča nam Katarina Jurjević.

U šest sati ujutro, hrabri hodočasnici stigli su na Forum, svoje glavno odredište. Iako nisu imali gdje sjesti, strpljivo su slušali pretprograme.

– Čim sam došla, sva sam se naježila. Pogled na pozornicu bio je veličanstven. Nisam imala gdje sjesti i babe su se laktale. Čini se da ja jedina nisam uspjela vidjeti Svetog Oca, ali nema

SINIŠA HANČIĆ

Pješačili Papi 45 kilometara FORUM Hodočasnički put od Polače do Zadra po noći TOPOT KORAKA odzvanjao je u noći na ponedjeljak na Jadranskoj magistrali od Biograda prema Zadru

Forum je bio obojen vatikanskom žutom i bijelom bojom

veze, bilo mi je dovoljno da čujem njegove riječi – kaže tužno Tina Vrkić.

Iščekivanje Svetog Oca na pozornici bilo je najteže. Sunce je pržilo, a stajati na jednomu mjestu nakon duga puta bilo je neizdrživo.

Cijeli put prešla bih opet bez problema. Bilo

65

je neopisivo i veličanstveno, a osjećaj da sam vidjela Papu ostat će mi najljepšim događajem u životu – priča ushićena Marija Čulina.

Don Marinko, organizator cijelog hodočašća, presretan je jer su njegovi župljani pokazali da se uz vjeru i ljubav prema

Bogu i Svetom Ocu može postići sve.

– Ne mogu opisati riječima kako se osjećam. Nije mi prvi put da sam ga vidio, ali makar umro, rekao sam sebi, moram ga opet vidjeti. Plakao sam od sreće – kazao je presretan don Marinko. n

NA PUT se odlučila skupina hodočasnika, mahom učenika osmog razreda iz Polače i Tinja, prvog i drugog razreda srednjih škola, kao i hodočasnici iz Vrane U 20.30 SATI skupina od 20-ak mladih krenula je iz Polače, a u šest sati ujutro na Forum je stiglo njih pedesetak

Zadar

64

SINIŠA HANČIĆ

Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

SINIŠA HANČIĆ

Uz Višeslavovu krstionicu, simbol pokrštenja Hrvata, obitelj sa sedmero djece

POZDRAV OD SRCA PAPU SU POZDRAVLJALI S “IVANE PAVLE” I “MI SMO ZADRANI, PAPA JE NAŠ”

K

Vidjeti Papu, pozdraviti ga, biti dio mase kojoj će se obratiti i blagosloviti je, značilo je mnogo

66

ROZETA BOGELJIĆ oko 120.000 hodočas-

rist jednom stane na žalu, tražeći ljude za velika djela, da love srca božanskom riječi. O Bože, zar si pozvao mene, tvoje usne moje rekoše ime... – orilo se Zadrom u kasnim noćnim i ranim jutarnjim satima uoči dolaska Svetog Oca Ivana Pavla II u grad. Iz različitih zadarskih četvrti, ali i okolnih sela slijevale su se već u prvim satima poslije ponoći kolone ljudi prema zadarskom Poluotoku oboružane zastavama i kapama Vatikana i Hrvatske. Na prekrasnu zadarskom Forumu okupilo se tako čak

nika, a prizor je uljepšalo 270 brodova ispred zadarske rive.

– Ivane Pavle. Papa, Papa, Sveti Oče –vikalo je oko 15.000 vjernika uz trasu ceste kojom je papa dolazio na Poluotok sa zadarske zračne luke. Ipak, erupcija veličanstvena dočeka pape u Zadru dogodila se na zadarskom Forumu!

Mladi i stari, kler i puk, okićeni prigodnim šalovima, zastavicama i kapama, koje su im i te kako dobrodošle u lipanjskoj žezi, radosno i s pjesmom pozdravljalo je Ivana Pavla II. na njegovu 100. jubilarnom pastoralnom pohodu

65

Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

SINIŠA HANČIĆ

Šalovi, zastavice i kape i te kako su dobrodošle u lipanjskoj žezi

U Zadru najljepši doček Zbog spontanosti i srdačnosti zadarskih hodočasnika baš je doček u Zadru, prema ocjeni mnogih, bio jedan od najljepših

67

na Venezuelca hrvatskog podrijetla koji je poželio vidjeti Svetog Oca treći put.

Hodočasnici koji su prije već odlazili na susrete s papom mudro su ponijeli sjedalice i čekali u hladovini njegov dolazak, štedeći snagu, poput obitelji Anića i Bulata iz Skradina. Jedan je hodoIVO ČAGALJ

metara kako bi se pripremili na susret sa Svetim Ocem, a prije njegova dolaska pripremali su se duhovno, vježbali po svojim župama pjesme koje će mu pjevati.

Došlo je hodočasnika u 70 autobusa iz drugih županija, a stizali su i Španjolci, Talijani, Mađari, Francuzi, Nijemci, Austrijanci i Australci. Naišli smo i

časnik s broda skočio i doplivao do obale, da bi bolje vidio Svetog Oca, a presretne su bile majka i kći iz Njemačke jer su na putu do Međugorja u zadarskom hotelu doznale da imaju priliku vidjeti Svetog Oca, pa su ushićene dovele i cijeli autobus suputnika.

S razglasa je objava slijetanja Papina zrako-

plova izazvala ovacije, usklike zadovoljstva i ljubavi prema dragom gostu, a svaka nova najava njegova približavanja papamobilom preko Jazina i zgrade Doma županije odjekivala je erupcijom zadovoljstva i sreće.

Na Papino obraćanje hodočasnicima, okupljeni puk uzvraćao je s

koji je završio upravo u Zadru.

Iz stotine tisuća grla orilo se “Ostani s nama”, a papu su u navijačkom tonu pozdravljali s “Ivane Pavle” i “Mi smo Zadrani, papa je naš”. Zbog spontanosti i srdačnosti zadarskih hodočasnika baš je doček u Zadru, prema ocjeni mnogih, bio najljepši. Vidjeti papu, pozdraviti ga, mahnuti mu, biti dio mase kojoj će se obratiti i blagosloviti je, hodočasnicima je značilo mnogo.

Pojedini su vjernici bdjeli noć prije dugo očekivana 9. lipnja na Forumu, neki su vjernici pješačili i desecima kilo-

Prizor s Foruma uljepšalo je 270 brodova ispred zadarske rive

Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

se, kazuju hodočasnici. Volonteri Crvenog križa i djelatnici Hitne medicinske pomoći trudili su se da pomoć dobiju oni kojima je teško izdržati žegu, a potražilo ju je oko 120 osoba.

Zadar je prije Papina dolaska živio u pripremama, pa pomalo i u strahu hoće li sve proteći u najboljem redu.

Bilo je predviđeno da Sveti Otac brzim automobilom dođe do samo stotinjak metara pred Forum, mjesto slavlja Šestog časa, a Zadrane je oduševilo što je cijelom trasom prošao i vratio se u papamobilu na osobni zahtjev.

I blagoslovio je katedralu u Zadru, dovezavši se papamobilom pred sam ulaz. n

SINIŠA HANČIĆ

U Zadru su Papi darove prinosili vjernici obučeni u živopisne narodne nošnje

Na majicama, šalovima i kapama bili su otisnuti amblemi Papina pohoda u Zadar SINIŠA HANČIĆ

Veselju zadarske mladeži nije bilo kraja: u očekivanju Pape orila se pjesma

68

SINIŠA HANČIĆ

porukama ljubavi i zazivanjem njegova imena, pljeskanjem, dizanjem ruku u zrak. Pjesma “U čast Svetom Ocu” orila se iz stotina tisuća grla, sa zadarskim pjevačima koji su je izveli dva puta, a pri ispraćaju Ivana Pavla II. do papamobila gromoglasno je odjekivalo “Ivane Pavle Drugi, hrvatski te narod ljubi”.

Otišao je ispraćen pjesmom razdraganih hodočasnika, lica crvenih od sunca. Nije bilo lako izdržati napor i vrućinu, posebno djeci i invalidima, ali isplatilo

Zadar

Unatoč vrućini i po nošnji je trebalo pokazati odakle dolaze ovi dječaci SINIŠA HANČIĆ

68

69

Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

SVETI OTAC U ZADRU SE POSEBNO OBRATIO MLADIMA, MEĐU KOJIMA JE DOSTA OVISNIKA O DROGAMA

S

FRANE ŠARIĆ

U terapijskim zajednicama pod okriljem Katoličke crkve ovisnost o drogama liječi se i molitvom

Policija je uoči dolaska Pape privodila dilere

REUTERS

stanovnika gotovo svaka pet ili šesta obitelj ima narkomana!? Zastrašuje i spoznaja da je u Zadru evidentiran heroinski ovisnik koji je počeo konzumirati heroin već sa 13 godina. Dakle, drogirati se započeo u osnovnoj školi, a nedavno je o stravičnoj trgovi-

Trenutak kada je fotoreporter Papu “uhvatio” u sabranosti i osobnoj molitvi

69

ni osmoškolaca i narkomana u Zadru pričala i dr. Belinda Vuksan, voditeljica Centra za prevenciju i izvanbolničko liječenje. Belinda Vuksan je naime rekla kako osmoškolci narkomanima za desetke kuna prodaju svoj urin kako bi ovi na testiranjima imali

Narkomanija se u Zadru počela širiti u posljednjih petnaestak godina, a prije toga tu je bilo registrirano jedva stotinjak narkomana rezultate čiste od droge!?

Veliki problemi nastaju i kod majki ovisnica kojih je u Zadru više od 40.

Također, sve je više evidentitranih zadarskih trudnica ovisnica, koje

mogu svojoj djeci prenijeti ovisnosti odnosno bolesti tipa hepatitisa C. Narkomanija se u Zadru započela širiti u posljednjih petnaestak godina, a do tada je u gradu bilo

s

veti Otac Ivan Pavao II. zadnjeg dana trećeg pastoralnog posjeta Hrvatskoj u Zadru je istaknuo posebice mlade. Naglasio je: “Mladeži hrvatska neka te Bog blagoslovi”. Za posjeta Svetog Oca, zadarski Forum odzvanjao je od molitve upućene i za spas velikog broja mladih Zadrana koji su debelo zagazili u pakao droge.

Upravo je Zadar grad s najviše ovisnika o heroinu po broju stanovnika u Hrvatskoj.

Da je ovisnicma o teškim drogama u Zadru i te kako potrebna molitva dokazuju i crne brojke koje Zadar svrstavaju na sam vrh po broju ovisnika. Naime, u zadarskom Centru za prevenciju ovisnosti i izvanbolničko liječenje ističu brojku od 1080 registriranih ovisnika o teškim drogama, a to treba pomnožiti sa četiri ili pet puta da bi se dobio broj onih koji se nisu prijavili u Centar. Stoga neki procjenjuju da u gradu s manje od 80.000

70

Zbog pošasti narkomanije neprosredno uoči dolaska Svetog Oca zadarska je policija uhitila zbog preprodaje droge tridesetak zadarskih dilera. Iz zadarske PU uoči dolaska Svetog Oca istakli su kako je akcija tzv. čišćenja ovisnika sa zadarskog Poluotoka provedena upravo zbog Papina. Rezultat je te akcije policije smanjenje kriminalnih djela 26 posto i veći broj novih ovisnika koji se prijavio Centru za prevenciju i izvanbolničko liječenje,

U gradu procjenjuju da svaka peta ili šesta obitelj ima narkomana SINIŠA HANČIĆ

Uoči dolaska Svetog Oca zadarska je policija uhitila zbog preprodaje droge tridesetak dilera.

Rezultat te akcije jest smanjenje kriminalnih djela 26 posto i veći broj novih ovisnika koji se prijavio Centru za prevenciju i izvanbolničko liječenje

a koji su ostali bez svojih opskrbljivača.

Sestra Ivana Haberle, dobitnica Nagrade grada Zadra zbog rada u prevenciji i suzbijanju ovisnosti, ističe nužnost resocijalizacije ovisnika koji uspiju prestati s drogiranjem. U tome ključnom vidi upravo ulogu Crkve.

– Oni sretnici koji se uspiju izvući iz pakla droge moraju se resocijalizirati. Po izlasku iz komuna i terapijskih zajednica oni moraju imati još jedan stup, a to bi svakako mogla biti i Crkva. Javnost mora vjerovati u njih da bi im pomogla da vjeruju u sebe, a tu su poslije problemi njihova zapošljavanja i uopće prihvaćanja natrag u društvo – zaključuje Ivana Haberle. n

Zadarska Gospa od Zdravlja

SINIŠA HANČIĆ

registrirano jedva stotinjak narkomana. Sličan je problem s drogama i u Puli, a tek je, kako doznajemo, malo bolje u Rijeci, Splitu i u ostalim hrvatskim gradovima na moru.

ŽELJKO HLADIKA

Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

REUTERS

Poslije Papina posjeta žele se prestati drogirati

U

zadarskom Centru za prevenciju i izvanbolničko liječenje dan poslije posjeta Ivana Pavla II. Zadru brojni zadarski narkomani dolazili su po svoju svakodnevnu metadonsku terapiju. Dio ovisnika o teškim drogama prepričavao je svoje doživljaje, a 37godišnji Neno, vidno potresen, prepričavao nam je doček, samu službu riječi, te osjećaje koji su ga preplavili na veliki ponedjeljak 9. lipnja.

– Došao sam na Forum već u sedam sati ujutro i ubrzo mi je bilo jako vruće zbog sparine i žege. Sav sam se preznojavao, no kad je Papa došao na Forum i kad sam osjetio tu energiju iz svojih Zadrana, više nisam ni

pomislio na krizu. Jednostavno su me preplavile emocije kad sam vidio i čuo Papu i nakon njegovih riječi uistinu mi je došla želja da pokušam ponovno živjeti i da se prestanem dorgirati. Uzdam se u Božju pomoć – rekao nam je Neno, koji heroin uzima već 11 godina. I 27-godišnje Jadranke, majke troje djece, dojmio se posjet Svetog Oca. Ona se drogira još od 1996. – Kad sam čula Papu, rekla sam samoj sebi prestani se drogirati i pokušaj ponovno živjeti. Nemoguće je opisati osjećaje, no stvarno me sve dirnulo. Brata mi je droga već uzela i ja sam htjela na nebo, no zbog djece koju su mi i oduzeli htjela bih normalno živjeti bez droge.

NARKOMANI DIO OVISNIKA PREPRIČAVA SVOJE DOŽIVLJAJE DUHOVSKOGA PONEDJELJKA 70

71

Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

MOJ PAPA U MOJOJ NADBISKUPIJI

oji su dojmovi o pastoralnom posjetu Svetoga Oca Zadru snažni i duboki. Prvo, Sveti Otac osoba je duboke duhovnosti, štoviše, uronjenosti u Boga. To sam doživio već na početku puta od zračne luke u Zemuniku do Foruma, u srcu grada, gdje se zbio susret s vjernicima. On je cijelo vrijeme puta molio. Pred izlazak na pozornicu, gdje je predvodio Službu Riječi - Šesti čas, želio je ostati sam u molitvi za narod koji će susresti. To mi je potvrdio mons.

Stanislaw Dziwisz, njegov osobni tajnik, riječima: “Sveti Otac uvijek moli za sve koje će susresti i poslije za blagoslov tih riječi u vjernicima. Jamačno u tome leži tajna njegove silne energije koja iz njega zrači i prenosi se na sudionike susreta.” Na njegovu riječ i na susret, čak s udaljenosti, nitko ne može ostati ravnodušan. U tome je papa Wojtyła jedinstven. On, jednostavno, nema neprijatelja, a protivnike osvaja svojom ljudskošću koja se temelji na duhovnosti. rugo, za Svetog Oca posjet Zadru bio je posljednja etapa njegova pastoralnog puta u Hrvatsku. Samim time očekivala se posebna riječ-poruka na oproštaju. I on ju je izrekao, sada već znamenitim riječima: “Ljubljeni puče hrvatski... sjećam se tvojih patnji uzrokovanih ratom, što su još uvijek vidljive na tvome licu i što se odražavaju na tvome životu i blizu sam svima

D

Zadarska nadbiskupija, koja je danas kao jedina hrvatska biskupija izravno podređena Svetoj Stolici, spominje

71

SINIŠA HANČIĆ

M

Ljubav koju je Zadru donio postala je baština svakog srca

IVAN PRENĐA

nadbiskup zadarski

Papa je izvrsno razumio okupljenu Crkvu, posebno njezin mladenački dio. Okupljeni vjernici prepoznali su u Ivanu Pavlu II. pastira, učitelja i Oca

se kao biskupija već za crkvenih sabora u Saloni 530. godine.

Granice Zadarske nadbiskupije uz manje korekcije podudaraju se s granicama Zadarske županije. Površina joj je 3009 četvornih kilometara. Ima oko 160.000 stanovnika, od čega je više od 150.000 vjernika katolika.

Nadbiskupija ima 117 župa. Katedrala sv. Stošije sagra-

đena je u XII. i XIII. stoljeću. Poznata je i Crkva sv. Marije Velike, zatim franjevačka

koji podnose tragične posljedice rata.” Ali ovaj Papa zna dizati, jačati, hrabriti i otvarati putove nade. Zato je nastavio: “Poznata mi je, međutim, tvoja snaga, tvoja hrabrost i tvoje ufanje. I siguran sam da će ti ustrajno zalaganje omogućiti da jednom i ti ugledaš bolje dane.” Ta je poruka je silno važna.

Može se govoriti o dugom razdoblju apatije u hrvatskom narodu, i neke vrste iščekivanja, ranjenih mnogovrsnim nepovjerenjima. Odjednom, kako se mnogo toga promijenilo u vjernicima koje susrećem. reće, i Papa je na svom trećem pastoralnom putovanju u Hrvatskoj iznova otkrio dušu hrvatskog naroda, toplu i duboko privrženu Petrovu nasljedniku.

Ono što se događalo posvuda na tom putu, a posebno u Zadru, s pravom su izvjestitelji mogli nazvati “izvanrednim i dirljivim svjedočanstvom ljubavi”. Na Forumu se rodio dijalog pogledima, glasovima, znakovima i transparentima, brojnima i sadržajnima. Ali prije svega srcem. Papa je izvrsno razumio okupljenu Crkvu, posebno njezin mladenački dio. Okupljeni vjernici prepoznali su u Ivanu Pavlu II. pastira, učitelja i Oca. Njegova pojava, iako slabašna i krhka, njegova snažna riječ i ljubav koju je donio Zadru za dar postali u tili čas baština svakoga srca, svjetlo za dalek i naporan put te vrata nade za taj naš sutra.

T

i dominikanska crkva, te pozlaćena srebrna škrinja za tijelo sv. Šimuna.

Zadar je nekada imao 30 crkava. Dio je spomenika uništen pri bombardiranju za Drugoga svjetskoga rata. Godine 1970. obnovljen je romanički samostan sv. Marije, u kojem žive sestre benediktinke još od vreme-

na hrvatske narodne dinastije (1091.). Od 1607. u Zadru postoji “Collegium Illiricum”. U gradu djeluju glagoljski pisari (1410.-1820.), a crkvene matice na području nadbiskupije uglavnom se vode glagoljicom pisanom hrvatskim jezikom.

Katedrala sv. Stošije sagrađena je u XII. i XIII. stoljeću.

Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

Zadar

TOMISLAV BRALIĆ PJEVAČ

Bilo je veličanstveno, cijela je obitelj puna dojmova. Svi smo išli dočekati papu, osim najmlađeg, dvogodišnjeg sina. I svi smo izgorjeli od sunca, ali vrijedilo je, pamtit ćemo taj doživljaj do kraja života!tremu,

EMILIJA KOKIĆ PJEVAČICA

Za mene je ovo doista bio velik događaj, to više što Svetog Oca izuzetno cijenim i poštujem. Čast mi je bila što sam imala priliku stajati nekoliko metara kraj njega i sudjelovati u pjesmi koja mu je pjevana.

MLADEN GRDOVIĆ PJEVAČ

Kad je Sveti Otac prošao pokraj mene u papamobilu, udaljen samo dva-tri metra, sav sam se naježio! Potekla mi je i suza. To je poseban osjećaj! Duša je, vjerujem, puna svakom građaninu Zadra i Hrvatske.

SEVERINA PJEVAČICA

DAMIR MAGAŠ REKTOR

Bilo je krasno i veličanstveno! Predivan doživljaj za grad Zadar, poseno u godini obnove Sveučilišta. S radošću smo dočekali Svetog Oca, a na službi riječi bili su gotovo svi članovi Senata, prorektori i studenti.

BOŽIDAR KALMETA GRADONAČELNIK Ponosan sam, uzbuđen i ushićen današnjim danom! Sve je bilo izvrsno, a posjet Svetog Oca protekao je u veličanstvenu ozračju. Pozorno sam slušao svaku njegovu riječ. Čestitam Zadru i Zadranima.

ŠIME PRTENJAČA ŽUPAN

Pod dojmom sam Papinih poruka, koje su me oduševile. Teško je u ovim trenucima pronaći prave riječi kojima bih opisao kako se osjećam. Sve ovo nešto je posebno.

JAKOV SURAČ NOGOMETAŠ

Bilo je predivno! To je poseban osjećaj, neopisiv. Doživio sam ga sad i ne vjerujem da ću ikad više. Velika je to stvar za Zadar, a posebno za Hrvatsku, najveći događaj nakon priznanja Hrvatske.

DAMIR ŠAGOLJ

Slušala sam i gledala mlade ljude oko sebe koji nisu bili neposredno na Rivi kada je došao Papa. Ali bez obzira na to, doživjeli su izuzetan osjećaj. Bože, stvarno pravi osjećaj.

72

Iz stotine tisuća grla

orilo se “Ostani s nama”, a Papu su u navijačkom tonu pozdravljali s “Ivane Pavle” i “Mi smo Zadrani, Papa je naš”.

Mladi i stari radosno i s pjesmom pozdravljali su Ivana Pavla II. na njegovu 100. jubilarnom pastoralnom pohodu, koji je završio upravo u Zadru.

72

100. APOSTOLSKI POHOD ZAŠTO JE SVETI OTAC U MANJE OD DESET GODINA TRIPUT POSJETIO HRVATSKU

Oprostiti i B tražiti oprost 73

s

ožja je providnost htjela da 100. međunarodno putovanje pape Ivana Pavla II. bude povezano s Republikom Hrvatskom. Ne treba se čuditi što je vrhovni poglavar Katoličke crkve treći put došao u Hrvatsku. Osim geografske bli-

SAŠA ZINAJA

MONS. DR. NIKOLA ETEROVIĆ NASLOVNI SISAČKI NADBISKUP I APOSTOLSKI NUNCIJ U UKRAJINI

U PROGRAMU 500 PLESAČA I PJEVAČA NEDJELJKO PINTARIĆ

Više od 500 članova jedanaest folklornih skupina otoka Krka , jedna skupina iz Raba, te jedan plesački par iz Ljubljane sudjelovali su u programu koji je na pisti zračne luke Rijeka u Omišlju počeo točno dva sata prije slijetanja aviona sa Svetim Ocem i njegovom pratnjom.

Oni su izveli krčke plesove i napjeve, a osim tancadura i kantura u Pjevači su na misnom slavlju pjevali Staroslavensku misu programu su sudjelovali i sopilaši. Nakon folklornog programa u 16 sati počeo je duhovnomolitveni program koji je predvodio župnik župe Krk Ivan Toljanić. (N. K.)

Politički pogled

Premijer Ivica Račan s Ivanom Pavlom II. sastao se u Rijeci

zine, postoji i duboko duhovno zajedništvo Katoličke crkve u Hrvatskoj i Rima, u kojem stanuje Sveti Otac i gdje je središte Katoličke crkve.

Hrvati su prvi od slavenskih naroda prihvatili kršćanstvo, koje se s obala Jadranskoga mora širilo prema sjeveru i istoku Europe. Bila je riječ o kršćanstvu zapadne, latinske tradicije.

Ono je dolazilo u dodir s kršćanstvom istočne tradicije, koje se iz Carigrada širilo prema zapadu i sjeveru, a koje su prihvatili drugi slavenski narodi.

Usprkos brojnim povijesnim poteškoćama, Katolička crkva u Hrvatskoj ostala je trajno u jedinstvu sa sjedištem opće Crkve koju predstavlja Sveti Otac, njezina vidljiva glava. Treba uvijek imati na umu da je nevidljiva glava Kato-

LAŽNA DOJAVA O BOMBI U ZRAČNOJ LUCI

NEDJELJKO PINTARIĆ

Centrali krčke zračne luke muškarac srednjih godina dojavio je 5. lipnja u 16.26 sati da je u zračnoj luci podmetnuta bomba. Unatoč tome što je zračna luka bila tzv. sterilna zona, policija ju je pregledala i ustanovila da je posrijedi lažna dojava.

Muškarac koji je dojavio o podmetnutoj bombi nije spomenuo motiv zbog kojega bi je navodno podmetnuo. Bio je to i jedini incident vezan uz treći dolazak Svetog Oca u Hrvatsku.

Papa Ivan Pavao II. primio je u nedjelju u privatnu audijenciju predsjednika Stjepana Mesića u svojoj rezidenciji u riječkom Bogoslovskom sjemeništu. Poslije privatnog razgovora predsjednik Mesić predstavio je Svetom Ocu svoju obitelj.

Nakon toga izmijenjeni su darovi – predsjednik Mesić darovao je Svetom Ocu kip sv. Josipa, zaštitnika Hrvatske, i luksuzno izdanje Časoslova Farnese s minijaturama Julija Klovića. Papa je predsjedniku Mesiću darovao reljef Gospe u bronci, a članovima obitelji krunice. Nakon toga zajedno su se fotografirali. Primanju su nazočili i državni tajnik kardinal Angelo Sodano i apostolski nuncij u RH mons. Giulio Einaudi.

74

ličke crkve Isus Krist, kako nas uči sveti Pavao (usp. Kol 1, 18). Sveze vjere, nade i ljubavi između Rima i Katoličke crkve u Hrvata donijele su obilje duhovnih i kulturnih plodova.

Sveti Otac poznaje dobro noviju povijest hrvatskoga naroda, koji je u komunističkome sustavu trpio slično kao i njegov poljski narod.

Ta se spoznaja produbila za Drugoga vatikanskog sabora kada je mons.

Karol Wojtyla, tadašnji pomoćni biskup Krakova, došao u neposredan dodir s hrvatskim biskupima koji su sudjelovali na Koncilu i koji su ga objektivno upoznavali o stanju Crkve u Hrvatskoj i u ostalim dijelovima bivše Jugoslavije.

Poslije, od kada je bio izabran za Papu, često je bio u dodiru s pastirima Katoličke crkve u Hrvat-

Sveti je Otac dobro zapamtio Dubrovnik, Zadar, Osijek, simbole patnje nedužnoga naroda, te ih je htio posjetiti usprkos fizičkim tegobama skoj, posebno s blagopokojnim kardinalom Franjom Kuharićem. Ti su susreti postali još tješnji i prisniji za Domovinskoga rata, kada su hrvatski biskupi obavještavali papu Ivana Pavla II. i Svetu Stolicu o dramatičnim zbivanjima u njihovim biskupijama. Sveti je Otac dobro zapamtio gradove Dubrovnik, Zadar, Osijek, koji su postali svojevrsni simboli, s jedne strane, patnje nedužnoga naroda i, s druge, barbarstva koje u ime bilo koje vrste ideologije ne preza ni pred najgorim nasiljem, raz-

FaH

Vatikansko izaslanstvo izlazi na pistu krčkog aerodroma

PAPA I MESIĆ IZMIJENILI DAROVE

74 72

SAŠA ZINAJA

Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

Obitelj Mesić u privatnoj audijenciji kod Svetoga Oca u riječkoj Bogosloviji

75

Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

Svjetski putnik prvi put na brodu tek u Hrvatskoj!

P GORAN KOVAČIĆ

apa silazi stubama iz zrakoplova, pokleca i ljubi tlo.

To smo prvi put vidjeli 25. siječnja 1979. u Dominikanskoj Republici. Ondje je započela Papina “Pavlova pustolovina” evangelizacije po svijetu, “putujućeg učiteljstva”.

Iz Dominikanske Republike otputovao je u Meksiko i na Bahame. I nastavio, u svom stilu, iz zemlje u zemlju: i tamo gdje je katolika mnogo i gdje se Crkva tek budi; posjetio je i ugledne međunarodne institucije poput Ujedinjenih naroda i Europskog parlamenta, ali i zemlje koje su uobičajeno “na rubovima” medijskoga interesa našega svijeta.

Katamaran Judita ušao je u povijest papinskih putovanja kao prvi brod kojim je Ivan Pavao II. putovao Brojke kažu da je Ivan Pavao struka udaljenost između Zem- otoke. Isto toliko dana, samo bio je pohod San Marinu, kamo II. u Europi pohodio 38, u Ame- lje i Mjeseca! Drukčije rečeno, nešto manje sati, trajao je apo- je Papa došao 29. kolovoza rici 29, u Africi 42, u Aziji 17 i Papa je 28,9 puta “okružio” stolski pohod Urugvaju, Čileu i 1982. i ostao samo pet sati.

Oceaniji šest zemalja. Najčešće Zemlju.

Argentini 1987. godine.

Na tim se putovanjima Sveje bio u rodnoj Poljskoj – osam U rekorde inozemnih pastoI treće je putovanje bilo ti Otac vozio svime i svačime: puta. ralnih pohoda ubrajaju se 13rekordno: u devet dana 1979. letio je zrakoplovima i helikopSlijede Sjedinjene Američke dnevni u Aziji i Oceaniji. godine Ivan Pavao II. posjetio terima, vozio se u papamobilu Države sa 7, Francuska sa šest Tako je Ivan Pavao II. 1986. je Irsku i prvi put Sjedinjene i u džipovima, no nikada broi Španjolska i Meksiko sa pet godine, od 18. studenoga do Američke Države. dom. Sve do Hrvatske, u kojoj puta. Papa je na putu proveo 1. prosinca, pohodio BanglaU tih devet dana održao je je 5. lipnja od Omišlja do Rijeke 576 dana i prešao oko 1.160.000 deš, Singapur, otoke Fiji, Novi čak 76 govora i propovijedi. putovao katamaranom.

RAFAEL RIMIĆ kilometara. To je otprilike troZeland, Australiju i Sejšelske Najkraće putovanje izvan Italije

aranjem gradova i ubijanjem civilnoga stanovništva. Zato je Sveti Otac usprkos fizičkim tegobama htio posjetiti spomenute gradove. Oni postaju simbol drugih gradova i mjesta koji su stradali u prošlome ratu kao što su Vukovar, Gospić, Kijevo, Škabrnja, itd., a koja nije bilo moguće posjetiti.

Sveti Otac boravkom u spomenutim gradovima želi još jednom na mjestu navijestiti evanđelje mira, osuđujući svaki rat, posebno sukobe u kojima uglavnom stradaju nedužni građani. Ali on dolazi i s evanđeoskom porukom Isusa Krista. Ona se može izraziti riječima koje su posebno bliske

duhovnosti pape Ivana Pavla II.: “Oprostiti i tražiti oproštenje”. To je i svojevrsna formula koju Njegova Svetost predlaže na međunarodnom polju u nastojanju da se pronađu rješenja društveno-političkih sukoba koji ponižavaju dostojanstvo čovjeka i naroda te uzrokuju ratove,

terorizam i druge vrste nasilja.

Jedino čovjek pomiren s Bogom, sa sobom i s bližnjim može biti istiniti kršćanin, svjedok uskrsloga Gospodina.

Oslobođen od ropstva mržnje i osvete, duhovno izgrađeni čovjek može postati graditelj bolje budućnosti. n

GORDAN PANIĆ

PASTORALNI POHODI NAJČEŠĆE JE PAPA BIO U RODNOJ POLJSKOJ - OSAM PUTA

Sveti Otac je dobro zapamtio patnje nedužnoga naroda

75

Papa je trebao i u Vukovar, ali odlazak onamo otpao je zbog organizacijskih teškoća

Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

U OSIJEKU UMRLO DVOJE LJUDI NEDJELJKO PINTARIĆ

Na dan Papina boravka u Slavoniji umrlo je dvoje ljudi od srčanog udara, jer je taj dan temperatura zraka bila i do 38 Celzijevih stupnjeva. U vozilu Hitne pomoći na putu u bolnicu ujutro je preminula Ružica Šarić (57) iz Osijeka, koja je bila pošla na misu, a Slavko Božić (43) iz Mirkovaca oko 11 sati, na samoj misi.

Da tragedija bude veća, Božić je umro naočigled U Slavoniji je zbog vrućine bilo svoje troje djece. najviše medicinskih intervencija Taj dan Hitna medicinska pomoć intervenirala je 70-ak puta, a 15 je osoba prevezeno u bolnicu.

U stacionarima na samom mjestu hodočašća zdravstvenu pomoć zatražilo je oko 500 osoba, i to uglavnom zbog nesvjestice.

NA INTERNETU 17 PJESAMA ZA PAPU

Na službenim stranicama Papina pohoda Hrvatskoj (http://www.papa.hr/mp3.html) 17 je pjesama skladanih u tu svrhu, a ta je akcija pod nazivom “MP3 za Papu” pokrenuta na inicijativu Hrvatskoga katoličkoga radija. Budući da je većina autora i izvođača skladbe načinila iz vjerskih pobuda, većina pjesama neće se moći kupiti na nekom originalnom mediju. Svi su autori oduševljeno prihvatili ideju “MP3 za Papu”, priopćeno je iz Hrvatskoga katoličkoga radija. Među pjesmama su “Zahvalnica” u izvedbi Đanija Maršana, “Ivane Pavle II.” Marka Perkovića Thompsona, “Hvala što on zemljom hoda” Radojke Šverko i skupine Rivers, “Oče, Ti si naš dom” kvarnersko-istarskog band aida.

Politički pogled

76

RAZGOVOR MICHAEL WENINGER, SAVJETNIK PREDSJEDNIKA EUROPSKE

Hrvatska je obavila sjajan posao n DANIJEL LABAŠ

Kakvi su odnosi između Europske unije i Svete Stolice? Kakva je institucionalna suradnja i na kojim mjestima, te u kojim pitanjima, do izražaja dolazi glas Katoličke crkve?

DR. WENINGER: Odnosi između Svete Stolice i Europske unije, odnosno zemalja koje su dijelom europske zajednice, doista su izvrsni.

Već dugo godina postoji osobito zanimanje Svete Stolice za rad i djelovanje najprije Europske zajednice, a onda Europske unije. Dakako, Svetu Stolicu najviše zanima integracijski proces u sklopu europskih zemalja i europskih institucija u cjelovitosti. Papa Ivan Pavao II. nije prestajao upozoravati na važnost europskoga ujedinjenja.

U doista brojnim dokumentima vrlo je jasno i očito govorio da ljudi u Europi pripadaju zajedno, da moraju zajedno raditi i surađivati i, što je vrlo važno, živjeti solidarno. Sveti Otac nikada ne zaboravi reći i da religije u Europi moraju zajedno rasti, da moraju tražiti put do zajednice i zajedništva. U tom se kontekstu rado koristi primjerom “plućnih krila”. Europa ne može disati samo s jednim plućnim krilom, samo na zapadu, već i s onim istočnim, dakle na istoku. Dok oba plućna krila ne dišu zajedno, organizam ne diše.

U čemu se čuje glas Katoličke crkve? Ima li ona utjecaja ne neke odluke Europske unije?

DR. WENINGER: Katolič-

ka je crkva u Bruxellesu transnacionalno nazočna s dvjema trajnim misijama. Na jednoj strani preko apostolskoga nuncija i, s druge strane, preko Komisije nacionalnih biskupskih konferencija Katoličke crkve (ComECE). U ComECE, ili bolje rečeno, u njezin rad i funkcioniranje uključene su mjesne Crkve zemalja koje već pripadaju Europskoj uniji, ali i zemalja kandidatkinja za EU. Osim toga, u Bruxellesu djeluju i trajne misije isusovaca, dominikanaca, franjevaca i više ženskih redovničkih zajednica. Tu je i trajna misija Caritasa Internationalisa, a sve one vrlo su aktivne, dobro surađuju s institucijama EU-a i njihov je utjecaj vidljiv osobito na socijalnom planu.

PAPAMOBIL OSTAJE U HRVATSKOJ

DAVOR VIŠNJIĆ

Jedan od dva papamobila kojima se služi Sveti Otac ostao je u Hrvatskoj, zbog Papina posjeta Banjoj Luci, a drugi je posebnim kamionom odvezen u Rim. Specijalno vozilo u Banju Luku trebalo je biti otpremljeno iz Zagreba.

Iz Zadra u Banju Luku

76

K

U

MILAN JAJČINOVIĆ

Papinim je riječima svatko tko je htio mogao naći nešto za sebe. I puk i politika.

Napose vjernici. Pa i vlast i oporba. Zapravo, Papine su poruke bile upravljene i vjerničkom puku i državi. U Papinim riječima vjerničko je mnoštvo iznova dobilo potporu da ustraje u svojoj vjeri, ali i da razgori žar nove osjećajnosti i nove evangelizacije. A vlast da će je u namjeri ulaska u Europsku uniju Sveti Otac podržati svojim autoritetom, a Vatikan svojom diplomacijom.

POLITIČKA ANALIZA PAPA JE POKAZAO DA JE NJEGOVA POTPORA HRVATSKOJ NEUPITNA U svim susretima s Ivanom Pavlom II. bilo je bjelodano da on izuzetno uvažava duboke korijene hrvatskog katoličanstva, da računa na tu tradiciju i u budućnosti.

Priče da je u Hrvatsku, uza sve, došao i ukoriti vjernike, jer da su brzo zaboravili što ih je molio za prijašnjih susreta, pokazale su se kao pretjerivanje. U zemlji u kojoj se nominalno katolicima izjašnjava više od 90 posto stanovništva

svaka bi Papina molba trebala biti naputak za djelovanje. Ali nisu svi vjernici dosljedni vjernici. Papa to posve sigurno zna, pa je i njegovo opetovanje pojedinih apela, poput onog o potrebi opraštanja i zacjeljivanja ratnih rana, više novi poticaj nego stari prijekor.

Sama činjenica o brojnosti katolika u nekoj zemlji, pa tako i Hrvatskoj, nije ujedno i dokaz o snazi same Crkve.

Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

KOMISIJE ZA ODNOSE I DIJALOG SA CRKVAMA

o na putu prema EU Uskoro će u Solunu biti predstavljen nacrt novoga Europskoga ustava. Zna se da u njegovoj preambuli neće biti spomenute kršćanske vrijednosti i zajednička europska kršćanska baština, kao ni Božje ime. Sveta Stolica nije krila svoje razočaranje zbog toga, jer se istodobno u prijedlogu spominju neka druga, pa i ideološka, povijesna europska strujanja.

DR. WENINGER: Europski ustav vrlo je važan i za vjere i za Crkve na europskome kontinentu.

Mislim da će se u Europskome ustavu ipak naći mjesta i za izravno spominjanje vjera i vjerskih zajednica, to jest kršćanskih Crkava

Osobno, vrlo sam optimističan i mislim da će se u Ustavu ipak, u jednome ili čak u više članaka, naći mjesta i za izravno spominjanje vjera i vjerskih zajednica, to jest kršćanskih Crkava.

Smatram da će upravo ti članci biti temelj za još snažniji dijalog.

U Hrvatskoj se komentira kako će treći pohod Ivana Pavla II. učvrstiti njezinu kandidaturu i biti jasan znak Europskoj uniji da Papa želi vidjeti i Hrvatsku u toj zajednici naroda. Što mislite o takvim procjenama?

DR. WENINGER: Hrvatska čini velike pozitivne napore u približavanju Europskoj uniji i na putu u europsku obitelj.

Nakon mučnih iskustava ratova i nakon velikih šteta koje su pogodile

NEDJELJKO PINTARIĆ

E

77

Dr. Michael Weninger pozitivno gleda na hrvatsko priključenje EU

vašu domovinu, Hrvatska se doista trudi ne samo u obnovi nego i pokazuje kako se vrlo uspjelo mogu stvoriti europske strukture.

Te će je strukture učiniti kompatibilnom s Europskom unijom. Hrvatska velikim koracima ide u Europu. No, i obratno: i Europska unija veli-

kim koracima ide prema Hrvatskoj, jer EU želi da Hrvatska napreduje na putu približavanja, radi njezina uključivanja u Europsku uniju i izgradnje velike zajedničke obitelji.

Hrvatska, dakako, ima i još mnogo problema, ali je doista obavila izvrstan posao i na dobru je

putu. Ja sam vrlo optimističan u vezi s hrvatskim uključivanjem u EU. I u tom kontekstu, kao i u kontekstu onoga što sam već rekao o razmišljanjima i intervencijama Ivana Pavla II. o ujedinjenju svih europskih zemalja, treba gledati i ovaj njegov treći pohod Hrvatskoj. n

Poruke upravljene vjerničkom puku i državi Potvrda Papine podrške hrvatskom putu u Europsku uniju najveći je dobitak sadašnje vlasti

Poznat je slučaj upravo Papine rodne Poljske, čija vlast prije nekoliko godina, unatoč katoličkim korijenima, usprkos molbama kardinala Glempa, a sigurno i Ivana Pavla II., izglasava najliberalniji zakon o pobačaju u Europi! Papa

od hrvatskih vjernika zacijelo očekuje da i oni ne popuste nečemu sličnom.

U središtu Papine

misije nije slučajno bila upravo obitelj. Možda se to samo slučajno podudarilo s mogućim izglasavanjem novoga hrvatskog obiteljskog zakona.

Bude li on izglasan, Papa neće biti sretan, osobito prođu li prijedlozi koji utiru put za (kasniju) mogućnost istospolnih brakova. Upravo bi se u

77

toj mogućnosti moglo stvoriti proturječje koje na sadašnju našu vlast baca jednu dvoličnu sjenu. Jer dok ište potporu Svetog Oca za ulazak u EU, istodobno dopušta mogućnost nečega čemu se on duboko protivi.

Kao što smo se i ovaj put osvjedočili, Papina je potpora Hrvatskoj neupitna. Kako zbog dubokih hrvatsko-vatikanskih veza, možda još više zbog Papine naklonosti Hrvatskoj. Hrvat-

ska je danas još jedina zemlja s dugom katoličkom tradicijom i katoličkom većinom izvan EU, pa je i to poseban razlog da se Papa tako zdušno zauzima za njezin skori primitak u EU. No Hrvatska ne bi trebala imati iluzija da će to ići lako, unatoč zauzimanju Pape i Vatikana.

Današnja uvelike dekristijanizirana Europa neće baš blagonaklono gledati na vatikanske inicijative, posebno za

“katoličku Hrvatsku”.

Potvrda Papine podrške hrvatskom putu u EU, potvrđena i ovaj put, ujedno je i najveći dobitak koji sadašnja vlast poslije posjeta Ivana Pavla II. bilježi na svoj politički konto.

A vjernici i cijela Hrvatska, sigurno će još dugo pamtiti da je za svoje stoto putovanje Papa odabrao baš Hrvatsku, da mu je ona s radošću uzvratila, prepoznavši da to nije bilo slučajno.n

ARTURO MARI

Od početka svog pontifikata Ivan Pavao II. bio je na 99 apostolskih putovanja. Treći posjet Hrvatskoj bilo je njegovo 100. apostolsko putovanje. Među mnogobrojnim glavnim dokumentima posebno mjesto zauzima 14 enciklika, 13 apostolskih pobudnica, 11 apostolskih konstitucija i 41 apostolsko pismo. Tomu treba pribrojiti i PapiZa svoga pontifikata Ivan Pavao II. objavio je 14 enciklika ne knjige “Prijeći prag nade” iz 1994., “Dar i otajstvo: uz pedesetu obljetnicu mog svećeništva” iz 1996. i “Rimski triptih” iz 2003.

“ZLATO VATIKANA” SAMO MIT

ARTURO MARI

Kapital Svete Stolice nesumnjivo je velik, ali najveći dio uopće nije produktivan. Riječ je o golemu arheološkom, umjetničkom i kulturnom blagu (bazilike, palače, muzeji i galerije, biblioteke i arhivi) čije održavanje zahtijeva velike novčane izdatke.

Za to nije dovoljan ni novac od oko milijun relativno skupo prodanih ulaznica svake godine za Vatikanske muzeje. Neke druge vjerske zajednice, čak i sekte, bogatije su od Vatikana. “Zlato Vatikana” obični je mit.

Opća audijencija na Trgu sv. Petra

S PAPOM 300 MILIJUNA LJUDI Niti jedan se papa nije susreo s tolikim brojem ljudi: na više od tisuću općih audijencija srijedom sudjelovao je do sada više do 16 milijuna hodočasnika, ne ubrajajući u to posebne audijencije i vjerska slavlja. Samo u tijeku Velikog jubileja 2000. u Rim je hodočastilo više od 8 milijuna hodočasnika.

Pored toga Papa se susreo s milijunima ljudi tijekom svojih putovanja diljem cijeloga svijeta. Ukupno, s Papom se u Vatikanu ili na njegovim međunarodnim putovanjima, u kojima je prešao udaljenost koja je gotovo jednaka trostrukoj udaljenosti između Zemlje i Mjeseca, susrelo više od 300 milijuna ljudi. Brojni su također ljudi iz vlasti koje je Papa primio u audijenciju. Dovoljno je podsjetiti na 38 službenih posjeta i drugih 650 audijencija ili susreta s vođama država kao i 212 audijencija i susreta s premijerima raznih država.

78

78

RAZGOVOR ZDRAVKO TOMAC, POTPREDSJEDNIK HRVATSKOGA SABORA ANTO JELAVIĆ

WOJTYLINI DOKUMENTI

Politički pogled DARKO ĐURETEK

Zašto se papa Ivan Pavao II. i Hrvatska toliko vole?

– Hrvati vole Papu, a Papa voli Hrvate. Ljubav je uzajamna. Kao i svaka prava ljubav, ona je čista. Nije iz interesa, ni iz straha, ni zbog autoriteta. Sveti Otac ne traži ništa, već propagira ljubav i čini sve da se upali iskra ljubavi u srcima ljudi da sami osjete potrebu da čine dobro. Da vole čovjeka, a ne mrze.

U Zadru sam vidio ljude koji su doživjeli katarzu i postali bolji.

Jesu li to svi razumjeli?

– Uvredljivi su komentari kojima je preplavljen hrvatski tisak, a u kojima se kaže da se nakon Tita i Tuđmana narod okreće Papi jer traži Oca domovine kojemu će se klanjati. Hrvatski narod jednako je volio Svetog Oca i za vrijeme Tita i Tuđmana i zato se ne smije obezvrijediti ta istinska veza naših ljudi s Papom.

Kako je na Vas utjecao susret sa Svetim Ocem?

– Prvi susret s Vatikanom imao sam 1991. godine kada sam kao potpredsjednik ratne Vlade smatrao da je najvažnije otići u Vatikan.

Dogovorili smo se tada o nekim stvarima presudnim za Hrvatsku. Upravo zato narod voli Papu jer je stao na stranu prav-

NEDJELJKO PINTARIĆ

Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

Sveti Otac potiče ljude da se mijenjaju

de. Prvi susret sa Svetim Ocem imao sam 1993. godine i bio je to velik događaj za mene. Papa je dosljedni poslanik Isusove misije.

Je li Sveti Otac jedini veliki moralni autoritet u današnjem svijetu?

– U ovom svijetu bez pravila i kriterija, Papa otvara nadu ljudima i budi u njima ljubav.

Narod je gledao s koliko napora i boli mora napraviti dva koraka, ali njegovo je lice uvijek zračilo blagošću i dobrotom. Bio

Strašno je govoriti da je Papa opijum za narod, te da su Hrvati nezreli zato što vole takva čovjeka

je sretan jer je vidio da su i drugi ljudi sretni. Zato je strašno govoriti da je Papa opijum za narod, te da su Hrvati nezreli jer vole takva čovjeka.

Mnogi se pitaju hoće li ljudi poslušati Svetog Oca i njegove poruke?

– Ne može se sada reći hoće li ga ljudi poslušati. Tko tako pita, ništa ne razumije. Pravo je pitanje: u kojoj je mjeri Papa utjecao da se ljudi mijenjaju, u kojoj mjeri prihvaćaju moralne vrijednosti, ljubav, dostojanstvo. Njegove se poruke moraju gledati u cjelini. S pravom govori da kršćanski sustav vrijednosti može biti temelj nove Europe. Suprotstavlja se beskrupuloznim gra-

Hrvati su j Oca i za T

ŽELJKO GRGIĆ

Rukovanje s Papom na krčkom aerodromu 5. lipnja 2003. godine

bežljivcima i nemoralnoj vladavini kapitala, te radikalnu hedonizmu.

U sukobu kapitala i radnika na strani je slabijeg – radnika. U obitelji vidi temelj društva. Smatra da ljubav prema drugim ljudima, a ne imovini i moći usrećuje ljude.

Sveti Otac promiče filozofiju života, nasuprot destruktivnoj filozofiji smrti.

Kako to utječe na svijet u kojem živimo i u kojem se sve mijenja vrtoglavom brzinom?

– Naša civilizacija temelji se na deset zapovijedi Božjih. Raditi Ustav Europe, a ne temeljiti ga na tim moralnim vrijednostima, bilo bi pogrešno.

Ako nema razlikovanja

dobra i zla, ako nema ni kazne ni zločina, ni oprosta ni pomirbe, sve je dopušteno. Život se tada svodi na beskrupuloznu borbu za moć.

Sveti Otac propovijeda mir, ljubav i poštenje, a ne kaznu, rat i odmazdu.

Hrvatski narod prihvaća takvu njegovu filozofiju i zato Hrvati vole Papu, a ne Carlu del Ponte.

Jeste li proteklih dana razgovarali s ljudima kako doživljavaju Papine riječi?

– Jedna mi je žena rekla: Sretna sam jer sam shvatila da je smisao života u ljubavi i činjenju dobra drugim ljudima. Sveti Otac potiče ljude da se mijenjaju. I ja osobno, iako nisam veliki praktični vjernik, doživio sam katarze u

TOMAC: Ljubav Hrvata i Pape SVETI OTAC propovijeda mir, ljubav i poštenje, a ne kaznu, rat i odmazdu.

Hrvatski narod prihvaća tu filozofiju i zato voli Papu, a ne Carlu del Ponte.

USTAV EU trebao bi se temeljiti na Deset Božjih zapovijedi. Sve drugo bilo bi pogrešno.

nekim dijelovima života potaknut molitvom i Papinim primjerom.

Pitam se koliko sam sposoban za dobro, ali i za zlo. Pitam se što moram učiniti da se mijenjam. A

ne kao političari koji bi samo mijenjali druge.

Neki su posebno iščitavali tzv. političke poruke?

– Ljubav Hrvata i Pape čista je i zato nije najvažnije što je podržao Hrvatsku da bude dio EU. Uostalom, to se i očekivalo. Najvažnije je što je ponovno upalio iskru dobrote i ljubavi u ljudi koji su zatrpani zlom koje smo proživjeli.

Kakav je odnos naše države, odnosno službene politike i Pape?

– Mene zanima samo osobni odnos čovjeka i čovjeka jer državni su odnosi temeljeni na interesima i koristi. Ti su odnosi zapravo prijateljski, bez obzira na to tko je na vlasti. Nema te vlasti koja ne bi uvažavala

što Sveti Otac misli.

Jesu li neki iz svega pokušali izvući sitne stranačke koristi?

– Bilo je i toga. Svi podržavaju Papu kad govori o pomirbi na ovim prostorima i poziva na oprost. Baš njima, međutim, kad se kaže pomirba Hrvata, pjena ide na usta, jer misle da bi se Hrvati trebali vječno svađati. Pokušavaju manipulirati Papom.

Pokušavaju ga tretirati kao političara, a on to nije. On smatra da su sloboda, dostojanstvo i poštenje jednako važni kao i kruh. Želi da ga ljudi slijede svojom voljom, a ne kao autoritet. To ljudi osjete. Zato je pogrešno svako uspoređivanje Pape s političarima. n

u jednako voljeli Svetog a Tita i za Tuđmana 79

Vatikan vratio povijesni dug 80

U

Hrvatska je još bila djelomice okupirana, a izvojevana sloboda i državna samostalnost još nisu pružale mirnu sadašnjost. Na susretu s Hrvatima na zagrebačkom hipodromu Papa je tada izrekao poruke mira i opraštanja, obraćajući se i susjednim zemljama na Balkanu, što se u Zagrebu, koji se nalazio tada na rubu ratnog poprišta, doimalo, moramo priznati, disonantnim. Međutim, Papa uvijek ističe istinu od koje

nikada ne odstupa, a to je da napredak i dobro svakog naroda, pa i onih na ovim prostorima, ima samo jedno ime – MIR! Kao apostol i hodočasnik mira i opraštanja nije mogao tu činjenicu ne istaknuti.

Drugi Papin pohod

1998. bio je, rekli bismo, ljudskiji, manje opterećen ratnom zbiljom, a više “kršćanskiji”. Rat je prestao u Hrvatskoj i BiH. Hrvatska je postala potpuno svoja, a stvarnost hrvatske države prestala je biti mit. Zapaženo RENATO BRANĐOLICA

PATRIK MACEK

PRVI I DRUGI POHOD PAPA SE OBRAĆAO I ONIMA KOJI VODE JAVNE I DRŽAVNE POSLOVE

JURAJ KOLARIĆ matičnim događajima.

svom prvom javnom obraćanju Hrvatima 30. travnja 1979. u povodu proslave 1100. obljetnice vjernosti hrvatskog naroda Petrovoj Stolici u Branimirovoj godini, Papa je nazočne biskupe i hodočasnike oslovio riječima: “Dragi sinovi i kćeri uvijek vjerne Hrvatske”, a zatim je istaknuo tri izvanredne vrednote hrvatske povijesti. To su borba za križ časni i slobodu zlatnu, ljubav i odanost Hrvata prema Petrovoj Stolici i odanost i pobožnost prema Majci Božjoj, “Kraljici Hrvata”.

Sve ono što je prethodilo priznanju Hrvatske 13. siječnja 1992., kao i nezapamćeno Papino nastojanje da to priznanje dođe kako bi se zaustavila krvava agresija na “njegovu voljenu Hrvatsku” daje mu legitimitet da se obrati javno i onima koji vode javne i državne poslove te države.

Prvi Papin pohod

Hrvatskoj odvijao se u politički gotovo dra-

Drugi Papin dolazak u Hrvatsku - susret s Tuđmanom 1998.

DUŠKO MARUŠIĆ

sebi je nosio teret četrnaestostoljetnog duga Svete Stolice Hrvatima, a Papa je taj dug vratio Hrvatima predstavivši se njima i svijetu kao jedini iskreni prijatelj! Drugim Papinim pohodom Hrvatska je dobila samopouzdanje i sigurnost da izvede ono za čim su čeznuli vjekovi: svoje potpuno oslobođenje i ujedinjenje.

Pozivajući na opraštanje i pomirbu te čiš-

ćenja od sjećanja mržnje

i želje za osvetom, Papa je istaknuo želju da se Hrvatska okrene budućnosti, a hrvatski vjernici moraju “podariti novo lice Crkvi u Hrvata”, jer Crkva nije načelno zaokupljena prošlošću, već je usmjerena prema budućnosti, utemeljena na Kristovu nauku.

Zbog svoga položaja Hrvatska ima posebnu ulogu i u novoj evangelizaciji ljubavi mora postati “prostor za susrete i dijalog”. n

PATRIK MACEK

je da je Papa tim posjetom unio svega sebe u Hrvatsku, te da je u svojim nastupima dotakao jedno od temeljnih pitanja hrvatskog naroda. U središtu tog promišljanja našla se svetačka osoba i povijesna uloga Alojzija Stepinca. Papa je u njegovoj osobi sažeo tri velike katastrofe koje su u prošlom stoljeću pogodile hrvatski narod: fašizam, nacizam i komunizam.

Prvi Papin pohod u

Nadbiskup Bozanić zahvaljuje za Stepinčevu beatifikaciju

Katolička crkva vodeća snaga u hrvatskom društvu

I

ščitavajući pažljivo između redaka Papine poruke hrvatskom političkom vodstvu možemo zaključiti sljedeće: Papa s ljubavlju i prijateljstvom potiče hrvatsko političko vodstvo da iz hrvatskoga društva ukloni ona načela koja izvlače na površinu zlo i truju ne samo unutarhrvatske odnose nego i onesposobljuju i narod da odgovori svom poslanju, evangelizaciji ljubavi.

Papini su pohodi Hrvatskoj pokazali još jednu relevantnu društvenu činjenicu, a koja je potvrđena i zadnjim popisom stanovništva 2001. god., da je, naime, Katolička crkva vodeća snaga u hrvatskom društvu, te da o toj snazi Crkve i o njezinoj lakoći komunikacije s

Zagrebačka prvostolnica

narodom mora voditi računa svaka postojeća civilna vlast.

Ukratko, nadošlo je vrijeme da Katolička crkva među Hrvatima iziđe iz svoje duhovne pasivnosti i zamijeni je duhovnom dinamikom, koja se tijekom njezine četrnaestostoljetne kršćanske povijesti tako snažno očitovala u odnosima s Petrovim nasljednicima.

Zahvaljujući ljubljenom puku hrvatskom, na kraju trećeg pohoda Hrvatskoj, Papa je istaknuo kako će, poznavajući dinamizam hrvatskoga naroda, njegovu snagu, hrabrost i ufanje, ustrajno zauzimanje omogućiti i hrvatskom narodu da jednom ugleda bolje dane.

DUHOVNA DINAMIKA TRAJNI POZIV CRKVI ZA VEĆIM ANGAŽMANOM 81

INZISTIRANJE NA TOČNU IZGOVORU

Papa ne samo što se vjernicima u njihovoj zemlji obraća njihovim jezikom nego i nastoji točno izgovoriti svaku riječ. Malo mu je muke zadalo Trsatsko svetište. Nije bio zadovoljan jednim ponavljanjem, već je to učinio dva puta, dok nije tečno izgovorio obje riječi, za što je dobio dugotrajan pljesak hodočasnika. Papa je u hrvatski Nazaret, kako se Svetište Majke Božje Trsatske Gospa Trsatska često naziva, privatno hodočastio predvečer, a nastojeći još na misi točno izgovoriti ime, već je tada iskazao svoju ljubav prema Majci Božjoj i njezinu riječkom domu.

UMJETNIČKU SLIKU “ZADAR” DAROVAO ZADAR Umjetničku sliku “Zadar” Svetom je Ocu darovao grad Zadar. To ulje na kaširanom platnu djelo je akademskog slikara Mile Skračića rodom iz Murtera.

Sliku su Svetom Ocu predali Sandra Nakić, učenica prve godine psihologije na Odjelu psihologije Sveučilišta u Zadru, i Hrvoje Perinčić, kapetan Košarkaškog kluba “Zadar”.

BLAŽENICI I SVECI U BROJKAMA

ARMANDO FRANCA

Prema podacima Tiskovnog ureda Svete Stolice, do 21. veljače 2002. Papa je u tijeku svoje papinske službe predvodio 131 svečanost proglašenja blaženim, na kojima je proglasio 1282 blaženika, te 43 svečanosti proglašenja svetima proglasivši 456 svetaca. Održao je 8 konzistorija na kojima je imenovao 201 kardinala. Predsjedao je i na 6 plenarnih skupština Kardinalskog zbora. Od 1978. do danas sazvao je 15 skupština biskupske sinode: 6 općih redovitih (1980., 1983., 1987., 1990., 1994. i 2001.), jednu opću izvanrednu (1985.) i 8 posebnih skupština (1980., 1991., 1994., 1995., 1997., 1998. [2] i 1999).

Nedavno proglašeni španjolski sveci i blaženici

82

Politički pogled

82

VINKO PULJIĆ HRVATSKI KARDINAL O PETOM PAPINU POSJETU HRVATIMA

Hrvatska je pet dana bila u cijelom svijetu

U

posljednje vrijeme često se osjeća jedna vrsta apatije u hrvatskom narodu koja se očitovala kroz često jadanje i kukanje. Ovaj boravak Svetoga Oca u Hrvatskoj, u pet dana, uzgibao je javnost i brojne vjernike utvrđujući ovaj narod u duhovnin, moralnim i kulturnim vrijednostima, te samopouzdanju i življenju u nadi.

Izražavam duboko poštovanje i divljenje poglavaru Katoličke crkve “Petru naših dana” da je za svoje stoto – jubilarno putovanje izabrao Hrvatsku, unatoč svojoj poodmakloj dobi i narušenu zdravlju. Iz blizine sam mogao uočiti koliko ga stoje fizičke kretnje, i unatoč tomu, uporno je želio doći našem narodu treći put u apostolsko putovanje. U ovom stotom putovanju daruje nas novom blaženicom Marijom od Propetog Isusa Petković stavljajući je kao uzor i zagovornicu.

U Dubrovniku je istaknuo dostojanstvo žene i vrednovanje njezine osobe i službe. Upravo je tu snaga obnove obitelji hrvatskog naroda. Pohod koji utvrđuje u nadi, u velikodušnosti i plemenitosti žene; u Đakovačkoj biskupiji u Osijeku budi samopouzdanje i povjerenje u Boga za nadilaženje ratnih rana, te put za opraštanje, pomirenje i izgradnju društva ekumenizmom i svjedočenjem vjere. Nadahnut divnim slavonskim ravnicama ističe vrednovanje obrađivanja zemlje

DAMIR ŠAGOLJ

Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

i dostojanstvo rada na zemlji; u Rijeci stavlja u središte i društva i Crkve zdravu obitelj i poštovanje života; u oduševljenu Zadru odzvanja poziv i potpora karizmatskim pokretima, laičkim udrugama i novoj evangelizaciji.

Na sva četiri mjesta bio je originalno spremljen susret i vrlo uspjelo organiziran program s Papom. Na svim je mjestima bila uočljiva otvorenost srca naroda i radost susreta s Papom.

Sva četiri grada tako su svečano izgledala, kao da se spustio neki blagi duh kuda je prolazio Papa.

Služba sigurnosti tako je savjesno, odgovorno i svojski radila, a najveći broj medija korektno je osluškivao bilo događanja i prenoso tu toplinu

u javnost. Tih dana cijeli je svijet bio prisutan u Hrvatskoj, i Hrvatska je bila u cijelom svijetu.

Sveti je Otac prepoznao bogatstvo kulturne i vjerničke baštine u našem narodu, te ga je ohrabrio da to unese integrirajući se u Europu. Ovim herojskim činom nadvladavajući svoju vremešnost i fizičku slabost primorao je svijet da promijeni svoj pristup ovoj zemlji Hrvatskoj i narodu u njoj.

Kad god se susreo s nama iz Bosne i Hercegovine, znakovito je izrazio očekivanje dolaska u Banju Luku; posebno mi je to dao na znanje pri pozdravu u Dubrovniku.

Zato bi bilo potrebito i taj pastirski pohod dobro pripraviti, organizirati, kako bismo ga što bolje i dublje doživjeli. n

ARTURO MARI PAPA 32 06-13-03 XX11024981.indd

81

S

ALDO SINKOVIĆ

vaki 83-godišnjak ima zdravstvenih problema. Izuzetaka nema ni za pape. Kad je 16. listopada 1978. godine Karol Wojtyla izabran za papu, bio je “prezdrav”, sportski raspoložen, pun kondicije. U papinskom ljetnikovcu Castelgandolfu papi Ivanu Pavlu II. bio je pripremljen poseban bazen za plivanje, Papa

Na Papu je 13. svibnja 1981. godine, na obljetnicu ukazanja Gospe Fatimske na Trgu svetog Petra zapucao Turčin Ali Agca

s

Poglavar unatoč atentatu i bolestima

ZDRAVLJE IVAN PAVAO II. BIO JE PET PUTA OPERIRAN, A ZDRAVSTVENE TEGOBE NE PRESTAJU GA PRATITI

13.6.2003, 3:47

Zdravlje

PAPIN ŽIVOTOPIS

je odlazio i na hodanje u brda i na skijanje. Razni monsinjori iz vatikanskih ustanova nisu ga uspijevali kondicijski pratiti na njegovim putovanjima i posjetima rimskim župama. Sjećam se kako je u dvorani Pavla VI., u kojoj se održavaju audijencije, trčao s jedne strane dvorane na drugu, pozdravljajući s oduševljenjem različite hodočasničke skupine.

To je vrijedilo i za susrete na Trgu svetog Petra, dok ga 13. svibnja 1981. tijekom opće audijencije atentator Ali Agca nije pogodio hicem iz pištolja sa 2 metra udaljenosti i ranio ga u trbuh. Iako nije bilo ništa spremno, ranjeni Wojtyla hitno je odvezen u rimsku bolnicu Gemelli,gdje je je poduzet delikatan šesterosatni kirurški zahvat.

Papa se brzo oporavio, tako da je već 17. svibnja iz bolnice predvodio molitvu Anđeoskog pozdravljenja i priopćio vjernicima da se dobro osjeća.

U bolnicu Gemelli odlazi ponovno 20. lipnja iste godine, jer se zarazio cytomegalorvirusom.

Nakon duljih analiza i pregleda, 5. kolovoza liječnici su odlučili ponovno ga operirati.

Deset dana poslije toga napušta bolnicu i odlazi na odmor u Castelgandolfo, u kojem se okrijepio i odmorio te je

18. svibnja 1920. – Karol Józef Wojtyła rođen je u Wadowicama, gradu 50-ak kilometara udaljenom od Krakova; bio je drugo od dvoje djece Karola Wojtyłe i Emilije Kaczorowske; prvu pričest primio K. Wojtyla kao dijete je u devetoj godini, a potvrdu (krizmu) u osamnaestoj; 21. lipnja 1920. – krstio ga je vojni kapelan P. Franciszek Zak ; 1929. – umire mu majka Emilija 1932. – umire mu stariji brat Edmund, liječnik; 1941. – umire mu otac Karol, niži vojni časnik; 1938. – nakon završetka studija na višoj školi “Marcin Wadowita” u Wadowicama upisuje se na Jagelonskom Mladi bogoslov u Krakowu sveučilištu u Krakovu; 1939. – nacisti zatvaraju Sveučilište te mladi Karol od 1940. do 1944. radi u kamenolomu, a potom u kemijskoj tvornici “Solvay” kako bi mogao zaraditi za život te izbjegao deportaciju u Njemačku; 1942. – osjetivši poziv za svećeništvo počinje pohađati u tajnosti predavanja na Teološkom fakultetu Jagelonskog sveučilišta kao bogoslov Krakovske nadbiskupije; istodobno je jedan od promicatelja “Rapsodijskoga kazališta” koje je također djelovalo u tajnosti;

PAPA 32 06-13-03 XX11024981.indd

82

Zaljubljenik u planine teška se srca ostavio planinarenja

Mnogi vatikanski monsinjori teško su pratili sportski raspoložena Karola Wojtylu – sve dok ga 1981. godine atentator nije pogodio hicem iz pištolja potkraj rujna nastavio obavljati redovitu djelatnost sve do 13. srpnja 1992.

Nakon molitve Anđeoskog pozdravljenja 12. srpnja, osobno je najavio da sutradan odlazi na liječničke preglede u bolnicu Gemelli. Tri dana poslije, 15. srpnja, kirurškim mu je zahvatom uklonjen dobroćudni tumor na debelom crijevu. Bolnicu napušta 26. srpnja i odlazi u Vatikan, u kojem odmah započinje svoju redovitu djelatnost, što je liječnike zabrinulo. U među-

vremenu, kako neki kažu, pojavljuju se prvi tragovi Parkinsonove bolesti.

11. listopada 1993., nakon audijencije u dvorani Blagoslova u Papinskom dvoru, pokliznuo se, pao i iščašio desno rame. Odveden je ponovno u bolnicu Gemelli, u kojoj su mu liječnici sredili poremećene kosti. Nije prošlo ni godinu dana, 28. travnja 1994., pao je u svojoj sobi i slomio desni kuk. Bilo je to uoči prvoga pastoralnog pohoda Hrvatskoj. Sutradan je odvezen u bolnicu Gemelli, u kojoj su liječnici kirurškim zahvatom artroproteze sredili i tu tešku fizičku ozljedu.

Liječnici su mu preporučili fizioterapiju. Pričaju da je u tom slučaju bio dosta neposlušan, jer se htio što prije vra-

REUTERS

1. studenoga 1946.

– zaređen je za svećeniPapa u Tatrama ka u Krakovu, pošto je završio studij na krakovskoj bogosloviji, koja je ponovno otvorena, i Teološkom fakultetu Jagelonskog sveučilišta; 2. studenoga 1946. – Karol Wojtyla služi prvu misu; 1948. – u Rimu, pod vodstvom francuskoga dominikanca Garrigou-Lagrangea, postiže doktorat iz teologije s tezom o nauku vjere u djelima sv. Ivana od Križa; na studij u Rim poslao ga je tadašnji krakovski nadbiskup kardinal Adam Stefan Sapieha;

82 ARTURO MARI

Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

Jedna od prvih fotografija iz bolnice Gemelli za vrijeme oporavka nakon atentata

13.6.2003, 3:47

85

Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

Papin život spasila je nevidljiva sila N akon 20 godina šutnje, a upravo na dvadesetu obljetnicu atentata na papu Ivana Pavla II., 13. svibnja 2001. godine, mons. Stanislaw Dziwisz, progovorio je na Lublinskom sveučilištu o proživljenoj drami atentata na Papu.

“Bilo je 17 sati i 17 minuta.

Za vrijeme drugoga ophoda na Trgu svetoga Petra, čuli su se hici usmjereni prema Ivanu Pavlu II. Muhamed Ali Agca, profesionalni ubojica, pucao je iz pištolja i ranio Svetoga Oca u trbuh, desni lakat i u kažiprst.

Metak je prošao kroz Papino tijelo i zaustavio se između Pape i mene. Čuo sam samo dva hitca. Meci su ranili i dvije druge osobe. Upitao sam Svetoga Oca: ‘Gdje?’ Odgovorio je: ‘U trbuh’. Pitao sam: ‘Boli?’

Odgovorio je: ‘Boli’. U tom je trenutku počeo padati. Bio je to dramatičan trenutak. Danas mogu reći da je, u tome trenutku, neka nevidljiva sila poče-

Buzzonetti mi se u jednom trenutku obratio govoreći da Papi podijelim sakrament bolesničkog pomazanja, jer je stanje vrlo teško. Transfuzija krvi ipak je omogućila početak operacije koja je bila vrlo komplicirana.

Trajala je 5 sati i 20 minuta. Iz minute u minutu rasle su nade da će ranjenik preživjeti.

Nakon operacije, Svetoga su Oca prevezli u reanimacijsku dvoranu. Liječnici su se plašili infekcije ili drugih kompliPapa je Alija Agcu posjetio u zatvoru - oprostio mu je nekoliko dana nakon atentata kacija. Nakon dolaska k svijela spašavati život Svetoga Oca. Na klinici konsternacija. sti, Sveti je Otac upitao: ‘Jesmo Nije bilo vremena za razmišlja- Sveti je Otac smješten u sobu li molili večernju molitvu?’ nje, u blizini nije bilo liječnika. na desetom katu, rezerviraBilo je to ujutro, drugoga dana Jedna pogrešna odluka, mogla nu za posebne slučajeve, ali nakon atentata. Dva je dana je biti kobna. Računala se sva- je odmah nakon intervencije Papa jako trpio. Na reanimaciji ka minuta. Odmah smo ga prebačan u operacijsku dvoje ostao sve do 18. svibnja. odvezli do kola hitne pomoći i ranu. Posebnu je ulogu odigrao U nedjelju ujutro, 17. svibbrzo smo krenuli prema klinikirurg, prof. Francesco Crucitti. nja, Sveti je Otac, snimio kratak ci Gemelli. Putem je Sveti Otac U operacijskoj dvorani vladala govor za Anđeosko pozdravljejoš bio pri svijesti, ali kada smo je gužva. Situacija je bila kritič- nje. Bile su to riječi zahvale za ušli u kliniku, izgubio je svina. Papa je izgubio puno krvi, molitve, riječi oproštenja atenjest. Dok je mogao, poluglasno a krv koju su mu davali organi- tatoru i riječi predanja Majci je molio. zam nije prihvaćao. Dr. Renato Božjoj. “

titi u svoj stan u Vatikanu, u kojem su ga čekali naporni poslovi. Vratio se za mjesec dana, 27. svibnja. U rujnu 1994. prigodom pohoda Hrvatskoj, na oltar na zagrebačkom hipodromu Papa se uspeo dizalom postavljenim za tu prigodu. U međuvremenu simptomi bolesti postaju sve očitiji. i 6. listopada 1996. ponovno je smješten u bolnicu Gemelli. Operiran je dva dana poslije. Iz bolnice, koju je zbog stalne molitve mnoštva ispod njegova prozora, nazvao “drugim Vatikanom”, otpušten je 15. listopada.

Naporni pothvati tijekom priprema i tijekom Velikog jubileja ostavili su duboke tragove na njegovu iznemoglu tijelu. Bolest se razvija. Lijeva

PAPA 32 06-13-03 XX11024981.indd

mu se ruka sve više trese.

Tijekom Križnog puta na

Veliki petak 2001. godine kod Koloseuma nije se uspio popeti stubama na uzvisinu odakle je trebao podijeliti blagoslov. Neki govore da bi trebao dati ostavku. Dio kardinala je za, a dio protiv.

Tijekom 2002. godine artroza je zahvatila njegovo desno koljeno, pa u korizmi nije mogao obići neke rimske župe. Obustavljena su i putovanja. Više nije bio dostatan samo štap, pa su mu

U rujnu 1994. prigodom prvog pohoda Hrvatskoj, na oltar na zagrebačkom hipodromu Papa se uspeo dizalom postavljenim za tu prigodu

83

stavili na raspolaganje pokretno postolje, kojim se kreće u različitim dvoranama, bazilici Svetog Petra i, kako smo vidjeli tijekom trećega pastoralnog pohoda Hrvatskoj, u gotovo svim prilikama kada se kreće.

Na početku ove godine neočekivano mu se poboljšao glas, što je ohrabrilo i liječnike, koji su vjerojatno pronašli prikladan lijek za liječenje njegove bolesti, tako da može gotovo normalno obavljati svoje dužnosti.

Uza sva tehnička pomagala, najveća su pomoć Papi njegovo srce i volja, kojima nadvladava sve zapreke i poteškoće kako bi došao što većem broju svih ljudi dobre volje. n

ARTURO MARI

MONS. STANISLAW DZIWISZ OSOBNI TAJNIK IVANA PAVLA II. O ATENTATU

Mons. Dziwisz već četrdesetak godina uz Svetog Oca

13.6.2003, 3:47

PAPIN ŽIVOTOPIS

1948. – vraća se u Poljsku i obavlja službu kapelana u Niegowicu, a potom studentskog kapelana u župi Sv. Florijana u Krakovu; 1953. – doktorira na Lublinskom sveučilištu, na kojem je poslije bio profesor moralne teologije i socijalne etike, a iste je predmete predavao i na teologiji u Krakovu; 4. srpnja 1958. – papa Pio XII. imenovao ga je pomoćnim krakovskim biskupom te u 38. godini života postaje najmlađi poljski biskup; imenovan je naslovnim biskupom Prvo pojavljivanje nakon izbora Ombija;

Zdravlje

84

PETAR KUJUNDŽIĆ

Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

28. rujna 1958.

– za biskupa je zaređen u katedrali u Krakovu po rukama nadbiskupa Eugeniusza Baziaka; 13. siječnja 1964. – za Drugog vatikanskog koncila, papa Pavao VI. imenuje ga krakovskim nadbiskupom; kao nadbiskup sudjelovao je na Drugome vatikanskom koncilu (1962. – 1965.)

26. lipnja 1967. – papa Pavao VI. imenovao ga je kardinalom Svete Rimske Mir u svijetu - Papina trajna briga Crkve;

6. kolovoza 1978.

DVOJBE: MOŽE LI VRHOVNI POGLAVAR KATOLIČKE CRKVE PODNIJETI OSTAVKU

Papa se odriče s

– Pavao VI. umire u papinskom ljetnikovcu u Castel Gandolfu; nasljeđuje ga kardinal Albino Luciani koji uzima ime Ivan Pavao I.;

M

28./29. rujna 1978.

– Ivan Pavao I. umire;

14. listopada 1978.

Trajna odanost Kristu...

– otvara se nova konklava;

Na prozoru bolnice Gemelli nakon atentata

86

SINIŠA HANČIĆ

16. listopada 1978.

– Karol Wojtyła izabran je za papu; nakon punih 455 godina izbor je pao na netalijana, prvoga papu Slavena u povijesti; Karol Wojtyła uzeo je ime Ivan Pavao II.; on je 264. papa ...i potrebama obespravljenih i 263. nasljednik sv. Petra.

ZVONIMIR DESPOT

ože li papa podnijeti ostavku? Što ako više nije sposoban obavljati svoju službu? Takva i slična pitanja učestalo su se počela pojavljivati pošto je papa Ivan Pavao II. počeo

pobolijevati, odlaziti na operacije, kada se uočilo da mu drhti lijeva ruka, da se sve teže kreće...

Ta su nagađanja počela već prije desetak godina, što je donekle i razumljivo jer su za sadašnjeg Papu toliko zainteresirani mediji i javnost da svi prate svaki njegov korak i

svaku njegovu riječ. Njegov treći pohod Hrvatskoj, i to na pet dana, pokazao je kako su sva ta nagađanja u najmanju ruku senzacionalistička.

O položaju pape u Katoličkoj crkvi govori 331. kanon Zakonika kanonskog prava: ”Biskup Rimske crkve kojem traje služba koju je Gospodin pojedinačno povjerio Petru, prvaku apostola, i koja se ima prenositi na njegove nasljednike, glava je Biskupskog zbora, namjesnik Kristov i pastir Pape redovito opće Crkve na ovoj zemostaju na Apo- lji; zato snagom svoje stolskoj stolici službe ima u Crkvi vrhovdo svoje smrti nu, potpunu, neposredbez obzira na nu i opću redovitu vlast bolesti koju uvijek može slobodno vršiti.”

Zbog operacije kuka za Ivana Pavla II. izrađeno je specijalno pokretno postolje

KU

Papa liječniku: “Profesore, Vi i ja imamo samo jedan izbor: morate me izliječiti, a ja moram ozdraviti – jer nema mjesta za umirovljenog papu”

Druga točka 332. kanona najvažnija je za priču o navodnoj papinoj ostavci: “Ako se dogodi da se rimski prvosvećenik odrekne svoje službe, za valjanost se traži da odreknuće bude slobodno i da se očituje prema propisima, a ne traži se da ga tko prihvati.” To znači da se papa doista može “odreći službe”, no to jedino može biti čin njegove slobodne volje. O

ostavci nema ni govora jer papa ostavku nema kome predati niti je netko može razmatrati jer papa na zemlji nema nikakvu vlast koja bi bila iznad njega.

Iz Vatikana su često citirane riječi Ivana Pavla II. liječniku Gianfrancu Fineschiju: “Profesore, Vi i ja imamo samo jedan izbor: morate me izliječiti, a ja moram ozdraviti – jer nema mjesta za umirovljenog papu.” O toj su temi više puta govorili i Papi bliski suradnici. Izjavljivali su da Papa “namjerava do kraja iskoristiti svoju snagu u apostolskoj službi”, da su “duhovne Papine snage nepovrijeđene”, da “posjeduje izvan-

87

rednu duhovnu snagu, intelektualne sposobnosti i memoriju”. I sam je Papa izjavljivao: “Bog ne traži nikada od čovjeka više nego što može učiniti. Bog nam daje uvijek dosta snage da učinimo ono što se od nas traži.”

Iako je već u godinama, u svibnju je navršio 83, iako mu je kretanje gotovo onemogućeno, a drhtanje ruke dosta vidljivo, sigurno je da se papa Ivan Pavao II. ne namjerava odreći svoje službe. To je dokazao i za nedavna naporna puta po Hrvatskoj. Odmah po slijetanju na Krk poručio je da je došao ispuniti zadaću Petrova nasljednika. Iako je najveći dio puta proveo sjedeći, sve su njegove riječi bile raz-

SINIŠA HANČIĆ

e službe samo svojevoljno Zbog otežanog kretanja Papa je upućen na pomoć svojih suradnika

umljive, i to na hrvatskom jeziku. Štoviše, dok su već i neki iz njegove pratnje pokazivali znakove umora, Papa je ustrajao na svom putu svjedočenja vjere. Zato je i na općoj audijenci-

ji u Vatikanu 11. lipnja kazao: “Gospodinu, koji mi je stoti put otvorio putove svijeta i nacija da bih mogao za njega posvjedočiti, uzdižem iz dubine srca najveću hvalu.” n

88

Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

Večernji list glavna urednica Ružica Cigler Glas Koncila ravnatelj Nedjeljko Pintarić

Uredili: Žarko Ivković Nedjeljko Pintarić Zvonimir Despot Surađivali: Danijel Labaš Jozo Renić Marina Šerić Urednik fotografije: Siniša Hančić Grafičko oblikovanje: Goran Bašić Saša Bijelić Lektura: Maja Matković

Tisak: Radin repro i roto Distribucija: Tisak, Distri press

88

Je li Wojtyla prekršio pravila Ujedinjenih naroda

s

JOZO PAVKOVIĆ

troga pravila Opće skupštine Ujedinjenih naroda među ostalim propisuju kako do govornice mora stajati jedan prazan stolac. Čak je i njegov izgled propisan. Kad predsjedatelj otvori sjednicu i pozove uglednoga gosta, on prije govora najprije sjeda na taj stolac tako da je okrenut prema članovima Skupštine. Zbog toga se stolac brižno čuva, jer nigdje na svijetu nema takva “prijestolja”, na kojemu je sjedio tako velik broj moćnih ljudi. Iako je bilo rastom previsokih i preniskih političara, na stolcu nikada nije učinjena korekcija.

No kako je Papa trebao govoriti neposredno pošto je slomio kuk, bilo je jasno da ne može sjesti, a pogotovu ne ustati s tako niskog stolca. Nakon dugog razmišljanja UN-ov protokol odlučio je postaviti postolje visoko petnaestak centimetara.

– Svi smo drhtali kada je predsjedatelj pozvao

JOZO PAVKOVIĆ

Ni jedan se papa nije susreo s tolikim brojem ljudi: na više od tisuću općih audijencija srijedom sudjelovalo je do sada više od 16 milijuna hodočasnika, ne ubrajajući u to posebne audijencije i vjerska slavlja.

Samo u tijeku Velikog jubileja 2000. u Rim je hodočastilo više od 8 milijuna hodočasnika. Susret s radnicima K tome, Papa se susreo s milijunima ljudi tijekom svojih putovanja širom svijeta. Ukupno, s Papom se u Vatikanu ili na njegovim međunarodnim putovanjima, u kojima je prešao udaljenost koja je gotovo jednaka trostrukoj udaljenosti između Zemlje i Mjeseca, susrelo više od 300 milijuna ljudi.

Brojni su također ljudi iz vlasti koje je Papa primio u audijenciju.

Dovoljno je podsjetiti na 38 službenih posjeta i drugih 650 audijencija ili susreta s vođama držaU Indiji va, kao i 212 audijencija i susreta s premijerima različitih država. Papa Wojtyła utemeljio je institut “Ivan Pavao II.” te institut “Populorum progressio” za domorodačke narode Južne Amerike.

Utemeljio je i Papinsku akademiju za život i Papinsku akademiju za društvene znanosti.

Ustanovio je Svjetski dan bolesnika (koji se svake godine slavi 11. veljače) te SvjetU rodnoj Poljskoj ski dan mladeži.

MIMO PROTOKOLA ZBOG PAPINA KUKA KOREKCIJA NA STOLCU UN-a

I stolci imaju važnu ulogu u protokolu Ujedinjenih naroda

Papu. Znali smo, ako ne sjedne, prekršena su stroga pravila UNa. Ipak, najbliže osiguranje registriralo je da on ipak nije sjeo, već se samo naslonio. Televizijski gledatelji stekli su dojam kako on sjedi, jer je dosjetljivi Papa svojom mantijom pokrio

naslonjače s obiju strana – kazao nam je Nikolaj (“tako me zovite”), ruski starosjedilac na East Riveru, ponosno dodajući: – Ako bilo koga iz protokola upitate je li Papa ipak prekršio pravila, svi će vam energično odgovoriti da nije. n REUTERS

TRI PUTA OD ZEMLJE DO MJESECA

Ivan Pavao II. bio je gost Ujedinjenih naroda, a u više navrata susreo se s glavnim tajnikom Kofijem Annanom

Iza vatikanskih zidina

89

Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

RADNI DAN KAKAV JE UOBIČAJEN DNEVNI RITAM ŠEFA VATIKANSKE DRŽAVE

RAFAEL RIMIĆ

akav je Papin uobičajeni radni dan? Uz pomoć bliskih suradnika, internetskih spretnosti i dobrohotnosti časopisa “Grandi Notizie” donosimo vam rekonstrukciju jednoga njegova dana.

5 ujutro – budilica

Uz ograničen broj, na opću audijenciju srijedom mogu doći i svi vjernici i hodočasnici koji to žele

ARTURO MARI

Njegova budilica zvoni jako rano, može se pretpostaviti još i prije navedenoga sata. Neki kažu da Ivan Pavao II., prije nego što slavi misu u privatnoj kapeli, moli barem dva sata.

6 ujutro – molitva u privatnoj kapeli 7 ujutro – misa u privatnoj kapeli Papa Wojtyla uobičajeno slavi jutarnju misu na koju poziva neke goste.

Obični ljudi, vjernici, njegovi znanci ili prijatelji, biskupi iz cijeloga svijeta, državni poglavari – takav je sastav gostiju. Mnogo je onih koji sami upute molbu da ih Papa pozove na misu.

Nakon završetka mise, Papa odlazi na doručak. I na doručku ponekad ima goste - iz cijeloga svijeta.

Nakon toga odlazi u svo-

ju radnu sobu (“studio”), u kojoj sa suradnicima radi do svakodnevnih primanja – audijencija. U tom vremenu, kao i poslijepodne, na brzinu lista dnevne novine i pregled tiska. Prigodno pročita neki članak od osobita interesa, posvećuje se pripremi i pisanju pastoralnih govora i propovijedi, kao i službenih dokumenata. Uobičajeno svoje suradnike izvješćuje o glavnim temama dokumenata koje priprema i na kojima oni surađuju, ali završni oblik uvijek je pod njegovim nadzorom. Posve samostalno piše enciklike, što najčešće čini za ljetnoga odmora u ljetnikovcu Castelgandolfo.

11. prijepodne – audijencije

Nakon večere Papa se posvećuje čitanju, pisanju i učenju

Termine i kalendar godišnjih audijencija vodi Prefektura Papinskoga doma. Svakoga dana na službenim

89

Sveti Otac ponekad provede kratko vrijeme pred televizorom kako bi poslušao najave televizijskoga dnevnika. To je jedan od rijetkih trenutaka kada je pred malim ekranom

izostavljeni. Tako, primjerice, prije svakoga apostolskog putovanja u Italiju ili izvan nje, uobičajeno na ručak poziva predstavnike zemlje koju će posjetiti. Često je riječ o studentima, svećenicima i prelatima s kojima “poboljšava” poznavanje jezika, ujedno raspravljajući o problemima toga audijencijama kod Pape mjesta i zemlje. izmjenjuju se šefovi držaDva dana prije uobiva i vlada, ministri, karčajenih pohoda nekoj dinali i biskupi iz cijelood župa Rimske biskuga svijeta... Srijeda je dan pije, kojima je biskup, na opće audijencije. Preručak pozove župnika i ma strogom kalendaru i nekoliko članova župpopisu tema, uz ogranine zajednice. Poziv na čen broj, na opću audiručak vrijedi i dalje, prejenciju mogu doći i svi mda sada vjernici pojevjernici i hodočasnici koji dinih župa Vječnoga grato žele. da – dolaze k njemu, u Nakon audijencija, Vatikan. Osim toga, prije Papa se povlači u svoj svake sinode uobičajestan na ručak. Njegovi no ugošćuje barem deset obroci uvijek su umjeosoba, biskupa i vjernireni i jednostavni, a pre- ka laika, na ručku i na vladavaju poljski recepvečeri. ti. Za stolom uvijek ima i Poslijepodne Wojtyla se gostiju; oni nikada nisu vraća u svoju radnu sobu,

u kojoj radi do 18 sati.

18 poslije podne – primanje predstavni-

ka Državnoga tajništva i redovničkih kongregacija Svakoga dana u 18 sati Ivan Pavao II. prima predstavnike tajništva Papinske države i članove različitih redovničkih zajednica. Na temelju vrlo točnoga rasporeda, različiti “ministri” pozvani su izvijestiti šefa vatikanske države o stanju određenih pitanja i o svojim zaduženjima, dok redovničke zajednice to vrijeme imaju na raspolaganju kako bi razmotrile pitanja u vezi s njihovim redom.

Poslije primanja Papa odlazi na večeru.

Ponekad provede kratko vrijeme pred televizorom kako bi poslušao najave televizijskoga dnevnika (to je doista jedan od rijetkih trenutaka kada je pred televizorom). I večera Ivana Pavla II. vrlo je jednostavna i skromna, a često su pozvani i gosti.

Nakon večere odlazi u spavaću sobu, u kojoj se posvećuje čitanju, pisanju i učenju. Svjetlo se u toj sobi nekada gasilo jako kasno... n MASSIMO SAMBUCETTI

K

MASSIMO SAMBUCETTI

Poglavar Katoličke crkve od pet ujutro do kasno navečer

Nedjeljno Anđeosko pozdravljenje s prozora radne sobe

Ministarstvo unutarnjih poslova Federacije BiH priopćilo je kako je otkrivena osoba koja je tijekom nedavna posjeta pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj elektroničkom poštom poslala prijetnje preko novinskih agencija Hine i IKA-e.U priopćenju federalnog MUP-a navodi se Sve je pod budnim okom policije kako je kao pošiljatelj prijetećih poruka, poslanih 6. lipnja, identificirana muška osoba s inicijalima A. A., rođena 1980. iz Zenice. Prijeteće poruke tada su poslane novinskim agencijama Hina i IKA. Uprava policije federalnog MUP-a 11. lipnja protiv A. A. podnijela je kaznenu prijavu pod sumnjom da je učinio kazneno djelo terorizma.

MESIĆA IZNENADILA PAPINA SNAGA

Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić za Papina pohoda Zadru istaknuo je kako ga se dojmila Papina snaga kojom nastupa i vjera koju prenosi na druge.

Premda je u papamobilu, za osiguranje Svetog Oca brine se popriličan broj tjelesnih čuvara

LJUBAV PREMA UMJETNOSTI Poznata je Papina ljubav prema umjetnosti. Njegova prošlost “kazalištarca” – i glumca i autora – jasno to svjedoči. Ne iznenađuje stoga što, kada mu to obveze dopuštaju, budući da u kazalište sada ne ide, neko vrijeme posvećuje gledanju pokojeg filma u kinu. U Vatikanu, točnije u palači sv. Karla, smještena je dvorana za kinoprojekcije, s dobro opremljenom kinotekom o kojoj se brine Papinsko vijeće za društvene komunikacije. Priča se da je Sveti Otac osobito uživao u filmu Roberta Benignija “La vita è bella” (Život je lijep), kao i u dva filma poljskoga redatelja Krysztofa Zanussija koji – na neki način – imaju veze s njime. Prvi, “Čovjek koji je došao izdaleka” govori o Papinu životu; drugi, “Brat našega Boga” preuzet je iz kazališne drame koju je napisao sam Karol Wojtyla.

Papa, bivši glumac, uživao je gledajući film “Život je lijep”

90

90

S

SIGURNOST SIGURNOSNE MJERE U VATIKANU JEDNOSTAVNE I NEUPADLJIVE ALDO SINKOVIĆ cija i susreta s Papom

igurnosne mjere u Vatikanu jednostavne su i neupadljive. Prvi nadzor obavlja talijanska policija, koja neprekidno stražari pred svim ulazima u Vatikan.

Posebnim sporazumom između Svete Stolice i Italije talijanska policija nadzire i Trg svetog Petra.

Vatikan nema dovoljno redarstvenih snaga ni sredstava za nadzor nad prostranim Trgom svetog Petra. Jedna od prvih prepreka neželjenom ulasku u Vatikan visoke su zidine vatikanskoga Grada, koje su nekada u svojim bedemima imale i stražarnice.

Prije proslave Velikog jubileja 2000., pod kolonadama koje okružuju Trg postavljeni su aparati slični onima u zračnim lukama, kojima se prigodom različitih vjerskih obreda, audijen-

kontrolira sadržaj torbi i naprtnjača svih sudionika. Talijanska policija u posljednje vrijeme kontrolira posebnim aparatima i posjetitelje vatikanske bazilike.

Na ulazu u baziliku stoji velik broj neupadljivih stražara, koji onemogućuju polugolim turistima ulazak u crkvu, a usto i kontroliraju ljude koji ulaze u baziliku. I u samoj bazilici ima stražara u uniformi i u civilu, koji ne samo što nastoje podsjetiti posjetitelje DUŠAN VRANIĆ

ŽELJKO GRGIĆ

PRIJETEĆE PORUKE PAPI SLAO ZENIČANIN

Sigurnost SINIŠA HANČIĆ

Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

Ronioci su pozorno pregledali i more u lukama gdje je pristajao katamaran “Judita”

Svetoj S Najveća je kontrola na ulazima i prolazima koji vode do Papinskog dvora.

Pred samim ulazom u apartmane, gdje stanuje Papa, stoji Švicarska garda

da se nalaze u vjerskom objektu nego promatraju i kretanje sumnjivih osoba. Pod nadzorom su sva mjesta, oltari, kutovi, grobovi… U novije vrijeme i na nekim mjestima postavljen je videonadzor s pomoću kojega

91

Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

j Stolici pomaže i Interpol

91

Subotnja drama zbog lažne otmice

N

ajdramatičniji trenutak oko Papina posjeta Hrvatskoj glede sigurnosti zbio se u subotu oko podneva kad je pilot njemačkog lakog zrakoplova zabunom signalizirao otmicu u slovenskom zračnom prostoru. U pet dramatičnih minuta zapriječen je krčki aerodrom jer je zrakoplov sa Svetim Ocem trebao poletjeti iz Osijeka, a MiG-ovi hrvatskog ratnog zrakoplovstva prisilili su njemački zrakoplov na slijetanje u Vrsar.

Bila je to izvanredna situacija, a i takve su bile planirane. Helikopteri MUP-a imali su zadaću spriječiti i potencijalne balonaše ili paraglajdere. Na ispomoć policajcima u gradovima u koje je dolazio Papa dolazila su pojačanja iz drugih policijskih uprava. Iz Zagreba je primjerice došlo i 60 policajki na ispomoć kolegicama u Rijeku. Dok se dio interventnih postrojbi odmarao i pripremao za osiguranje u Rijeci, drugi je dio iz Osijeka prevezen za Zadar. Nekoliko prijetnji prema

ocjeni glavnog stožera nije ugrozilo sigurnost boravka Ivana Pavla II. O neposrednoj tjelesnoj zaštiti brinuo se Ured osiguranja MUP-a. Za osobne čuvare nabavljen je i novi ’motorolin’ komunikacijski sustav GP 300.

Velik dio posla u vezi s osiguranjem obavila je i MUP-ova logistika. Osiguranje Svetog Oca nije bilo završeno uzlijetanjem zrakoplova sa zadarske zračne luke, već slijetanjem zrakoplova u rimsku zračnu luku.

GORAN KOVAČIĆ

dvoranu za audijencije.

Za sudjelovanje na obredima koje predvodi Sveti Otac, kao i na audijencijama, vjernici i hodočasnici moraju dobiti posebne ulaznice, a to znači da se za to trebaju prijaviti kod tzv.

Papinske prefekture. Bez tih ulaznica, koje se dijele besplatno, ne može se ući u Vatikan. Za muzeje se plaća ulaznica od 10 eura. Za posjet Vatikanskim vrtovima treba se prijaviti nekoliko dana ranije kod vatikanske policije. s

stražari prate kretanje posjetitelja.

Slično je stanje i u vatikanskim muzejima, koji raspolažu vlastitim kontrolnim sustavom jer se i tamo svakodnevno kreće velik broj ljudi.

Kontrola je stroga i na drugim ulazima, na kojima posjetitelji najprije naiđe na strogu Švicarsku gardu, a potom na vatikanske policajce. To vrijedi posebno za ulaze kod Brončanih vrata, Vrata svete Marte, Vrata svete Ane te kod Svetog Uficija, kuda se prolazi u

Ljudi strpljivo prihvaćaju policijsko pretraživanje

Pitanje papine uloge u Rimokatoličkoj crkvi danas se čini važnijim nego u prošlosti zato što jedni smatraju da je papa znak jedinstva i čuvar apostolske tradicije Crkve, a drugi smatraju da je tumačenje Perspektiva u sve većem naglašavanju biskupske dimenzije njegove službe unutar katoličkog nauka prepreka daljnjem približavanju Crkava. Važnosti toga pitanja svjestan je i papa Ivan Pavao II. koji u enciklici «Da svi budu jedno» iz 1995. poziva na dijalog o papinoj službi.

Budućnost primata imat će drukčiju perspektivu sve većim naglašavanjem biskupske dimenzije i funkcije Petrova služenja po kojem se biskupe shvaća kao”nadgledatelje ispravnosti” kojom se naviješta riječ Evanđelja. Tada ova služba odgovara kriterijima Evanđelja i vjere i može omogućiti dijalog s Crkvama iz reformacije. To se shvaćanje može proširiti i na Pravoslavne crkve.

UTEMELJIO INSTITUTE I AKADEMIJE

Poglavar Katoličke crkve utemeljio je Institut “Ivan Pavao II.” te Institut “Populorum progressio” za domorodačke narode Južne Amerike. Pored toga utemeljio je Papinsku akademiju za život i Papinsku akademiju za društvene znanosti. Ustanovio je Svjetski dan bolesnika koji se svake godine slavi 11. veljače te Svjetski dan mladeži koji se svake godine slavi na Cvjetnicu.

SVETI OTAC LOMI LANCE KOMUNIZMA

I unutar tih ustanova

postoje jake i neupadljive kontrole. Naravno, najveća je kontrola na ulazima i prolazima koji vode do Papinskog dvora. Pred samim ulazom u apartmane, gdje stanuje Papa, stoji Švicarska garda. Već od 16. stoljeća pape imaju najveće povjerenje upravo u te švicarske mladiće, koji čine papinsku vojsku, koju je osnovao 1503. godine papa Julije II. Danas ih je oko 140.

Oni čuvaju Apostolsku palaču, ulaze u Vatikan i Castelgandolfo. Prate Papu posvuda u Vatikanu i Castelgandolfu u uniformama i u civilu, kao i na njegovim putovanjima u inozemstvo.

Tijekom putovanja

Svetog Oca odgovornost za njegovu sigurnost snose policija i protuobavještajna služba dotične zemlje. Sveta se Stolica često služi i ANJA NIEDRINGHAUS

RUTH FREMSON

Ivan Pavao II. prvi put spominje događaje u Poljskoj - Solidarnošč i radnički prosvjed - 20. kolovoza 1980. Izaslanstvo Nezavisnoga autonomnog poljskog sindikata na čelu s Lechom Walesom primio je 15. siječnja 1981. u Vatikanu. “Ljubav Kristova” naslov je pisma kojega je uputio Crkvi u Kini 6. siječnja 1982., a za kineske vjernike služio je misu u bazilici sv. Petra 21. ožujka iste godine. U Vatikanu je 1. listopada 2000. blaženima proglasio 120 Kineza. Vijetnam je na red došao 24. studenoga 1990.: prvi puta svi vijetnamski biskupi smjeli su doći u pohod apostolskim pragovima - ad limina apostolorum - u Vatikan.

Za ulazak u prostorije ustanova Svete Stolice, Biblioteku, Arhiv… treba imati posebne dozvole, koje hodočasnici mogu dobiti po izričitom odobrenju odgovornog djelatnika dotične ustanove. Na ulazu pri Brončanim vratima, kod Svete Ane i Svete Marte postoje informativni uredi kod kojih se, uz prethodni dogovor s dotičnom osobom koja radi u vatikanskim ustanovama, može dobiti propusnica.

Papin autoritet čuo se i na Kubi, posljednjem uporištu komunizma

92

90

Suprotnosti - redovnica sa zastavicom i naoružani policajac Jedan od policijskih stožera

Interpolom kako bi na vrijeme spriječila eventualne pokušaje atentata. Dosad ih je – prema svjedočanstvu kardinala Roberta Tuccija, koji je organizirao veći dio putovanja Ivana Pavla II. – bilo vrlo malo i otkriveni su na vrijeme. Veliku odgovornost snose organizatori putovanja Svetoga Oca, koji sada pod vodstvom mons. Renata Boccarda moraju predvidjeti sve pojedinosti.

Dogovori između vatikanske sigurnosne službe i sigurnosne službe zemlje u koju Papa dolazi temelj su dobro obavljenoga posla. S obzirom na posebnosti zem-

GORAN KOVAČIĆ

BUDUĆNOST PAPINA PRIMATA

Sigurnost

SINIŠA HANČIĆ

Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

lje u koju Papa dolazi, postavljaju se i specifični zahtjevi. Posljednjih godina osobita pozornost posvećuje se udobnosti vozila kojima Papa putuje i mjesta na kojima boravi kako se ne bi umarao. n

Dva hrvatska MIG-a pratila su Papin zrakoplov

RADOST 100 KAKO JE POLICIJA OSIGURAVALA SVETOG OCA

DUŠAN MILJUŠ

N

Sigurnosne službe skrbile su i za vjernike koji su željeli za uspomenu ponijeti i cvijeće kojim je bilo ukrašeno podnožje oltara

ajbolja ocjena o sigurnosti Svetog Oca za petodnevna boravka u Hrvatskoj bilo je dopuštenje vatikanskog osiguranja da se prozori na papamobilu mogu spustiti. Jer, za boravka u nekim drugim zemljama ti se prozori ne spuštaju.

Zasluge za to dijelom pripadaju i svima koji su sudjelovali u operativnoj policijskoj akciji “Radost 100”, kako je glasio kodni naziv osiguranja Ivana Pavla II. u Hrvatskoj.

“Večernji list” subotnje je prijepodne proveo u glavnom stožeru osiguranja u riječkom Policijskom domu. Vidjeli smo tako i uspostavljanje videokonferencijske veze s podstožerom u riječkoj Policijskoj upravi, na zidu projiciran plan grada i položaje “jakih snaga” MUPa. Sat uoči bogoslužja na Delti dignut je helikopter sa specijalcima. Velik, ali dijelom i nevidljiv posao obavili su i ronioci specijalne policije, pomorska policija koja je patrolnim čamcima nadzirala akvatorij.

U osiguranju Svetog Oca sudjelovalo je 10.000 osoba. Provedeno je 30.000 djelomičnih i 1000 potpunih sigurnosnih provjera, 500

93

obavještajnih razgovora.

– Najveći dio posla obavile su primorsko-goranska, osječkobaranjska, zadarska i dubrovačko-neretvanska policijska uprava.

Istaknuo bih da je posljedica osiguranja dizanje sigurnosne razine u cijeloj državi, i to ne samo u danima boravka Svetog Oca. Smanjen je i broj ilegalnih prelazaka granice, nekim je osobama zapriječen ulazak u Hrvatsku.

Ali, također je važno istaknuti da sve te mjere nisu poremetile normalan život građana, kojima policija još jednom zahvaljuje za DINO STANIN

DUŠAN MILJUŠ

Papa je morao biti čuvan i na hrvatskoj granici

Policijski snajperisti unatoč vrućini čuvali su Papu s krovova na ruti kojom je prolazio

razumijevanje u provedbi osiguranja – ocjena je Ranka Ostojića, ravnatelja policije koji je bio na čelu policijskog stožera osiguranja.

Mnogi su se bojali prometnoga kolapsa zbog zatvaranja i desetaka kilometara prometnica, ali se on nije dogodio, zahvaljujući koordiniranu djelovanju stožera i prometne policije.

– Provjeri mi osobu....., snajperisti s kazališta javljaju da ima još otvorenih prozora u sterilnoj zoni.

Neka policajci na terenu provjere..., – samo su neke od poruka koje su išle policijskim eterom. n

Vatikan

Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

94

12

11 10 2 1 7

13

15

4

3

14

5

PAPA 36 06-13-03 XX11024985.indd

92

13.6.2003, 3:45

6

95

Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

1

Bazilika svetog Petra

2

Sikstinska kapela

3

Dvorište sv. Damaza, mjesto primanja državničkih automobila

4

Apostolska palača

5

Vojarna Švicarske garde

Papinska država SUVERENITET ŠTO JE VATIKAN, A ŠTO SVETA STOLICA

GDJE JE ŠTO U DRŽAVI VATIKANSKOGA GRADA

6

Vatikanska pošta

7

Dvorište Belvedere

8

Dvorište Pigna

9

Ulazak u Vatikanske muzeje

10

9

Š

Pinakoteka

8

11 12

93

Vatikanska palača Dvorana Pavla VI.

14

Palača Kongregacije za nauk vjere

15

Palača Uprave

s

PAPA 36 06-13-03 XX11024985.indd

Vatikanski vrtovi

13

ZVONIMIR DESPOT

to je Vatikan, a što Sveta Stolica? Često se ti pojmovi rabe kao sinonimi, a to oni nisu. Sveta Stolica označava vrhovnu biskupsku ulogu sv. Petra i njegovih nasljednika koji upravljaju Rimskom biskupijom i cijelom Katoličkom crkvom.

Vatikan je pak izvorno geografsko-toponimijski pojam gdje je sv.

Petar bio mučen, ubijen i pokopan te gdje je car Konstantin dao sagraditi baziliku u njegovu čast.

Današnja država Vatikanskoga Grada, kako se službeno zove, nasljednica je Papinske države koja je nastala u osmom stoljeću. Ona je bila subjekt međunarodnog prava, a papa je bio svjetovni suveren. Godine 1870. postaje dijelom Kraljevine Italije. Talijanska je vlada jamčila papi svetost i nepovredivost, te ukazivanje istih počasti koje pripadaju suverenu, ali papi nije priznavala posebno državno područje.

Situacija se promijenila Lateranskim ugovorom 1929. između Svete

13.6.2003, 3:45

PAPINSKA ŠVICARSKA GARDA

Papinska švicarska garda jest papinska tjelesna i počasna straža koju je papa Julije II. utemeljio 1505. godine.

Osigurava papu i njegovu rezidenciju (dvorana za audijencije i glavni ulazi u vatikansku palaču). Ukinuta je za francuske vladavine 1809. – 1814., a papa Pio VII. ponovno ju je uspostavio. Prema najnovijem ustrojstvu iz 1959., Gardisti su švicarski neoženjeni katolici od 18 do 25 godina sastoji se od četvorice časnika, 16 dočasnika i 80 helebarda (kopljanika). Gardisti moraju biti Švicarci u dobi od 18 do 25 godina, neoženjeni katolici. U službi ostaju najmanje dvije godine. Odora im je crveno-žuto-plava. Osim nje postoje i Papinska palatinska garda te Papinska plemićka garda.

GLAVNI PRIHOD OD IMOVINE

Vatikan ima svoj bankovni sustav (istodobno kada i Italija Vatikan je kao platežno sredstvo uveo euro), telefonski sustav, poštanski ured, dnevnik Osservatore Romano, Radio Vatikan te Vatikansku televiziju. Priključen je na talijansku električnu, vodovodnu, plinsku i kanalizacijsku mrežu.

Glavni izvor prihoda državnog proračuna čine prihodi od vatikanske imovine, s prodajom poštanskih maraka i suvenira, te dobrovoljni prilozi biskupija i vjerskih zajednica, tzv. Petrov novčić, koji se po cijelom svijetu skuplja na blagdan Sv. Petra 29. lipnja.

NA GODINU VIŠE OD MILIJUN HODOČASNIKA

Vatikan Stolice i Kraljevine Italije. Njime je osnovana Država Grada Vatikana, ponovno kao međunarodno priznati državni subjekt te je priznat suverenitet Svete Stolice na međunarodnom planu. Država Vatikan ne predstavlja Katoličku crkvu, nego samo malu državu koja jamči nezavisnost papi i središnjoj crkvenoj upravi (Rimskoj kuriji) s obzirom na Italiju. Sveta je Stolica pak ustanova koja predstavlja cijelu Katoličku crkvu u svim zemljama svijeta.

Interese Države Vatikanskoga Grada u međunarodnim odnosima štiti diplomatska služba Svete Stolice koja sklapa međunarodne ugovore za Vatikan.

Po nauku Katoličke crkve, papa je Kristov namjesnik na zemlji te vrhovni poglavar Katoličke crkve. Ima potpunu zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast u Vatikanu, a izvršava je djelomice sam, a djelomice s vatikanskim upravnim tijelima. U pastoralnom radu papi pomaže Zbor kar-

96 Država Vatikan ne predstavlja Katoličku crkvu, nego samo malu državu koja jamči nezavisnost papi. Sveta Stolica ustanova je koja predstavlja Crkvu dinala koji imenuje papa između biskupa najvažnijih biskupija i voditelja odjela Kurije te različita savjetodavna tijela (koncili, biskupske sinode).

U Vatikanu je i većina najviših ureda Katoličke crkve koje zajedničkim imenom nazivamo Rimska kurija.

Najviše izvršno tijelo uz papu jest Državno tajništvo koje usklađuje i djelovanje cjelokupne Kurije. Sastavljeno je od Odjela za opće poslove i Odjela za odnose s državama, a vodi ga državni tajnik s ovlastima sličnim onima koje imaju predsjednici vlada. Središnju upravu Katoličke crkve predstavlja devet stalnih kongregacija koje čine kardinali i biskupi (npr. za nauk vjere, biskupe, evangeli-

zaciju...) Uz njih djeluju i razni uredi, npr. Apostolska kancelarija, Ured za gospodarske poslove, Ured za imovinu Svete Stolice, Statistički ured, Apostolska knjižnica...

Prema podacima iz 2001. godine, pri Svetoj su Stolici diplomatska predstavništva 177 zemalja, a Sveta Stolica pak ima svoja predstavništva u 185 zemalja.

Ona također ima svoga predstavnika u Ujedinjenim narodima u New Yorku, u Uredu UN-a u Ženevi i Beči, u Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju, Tijelu UNa za društvenu okolinu i stanovanje, u Organizaciji UN-a za industrijski razvitak, Organizaciji i tijelima UN-a za prehranu i poljodjelstvo, Organizaciji UN-a za odgoj, znanost i kulturu, pri Svjetskoj trgovačkoj organizaciji te pri Europskom vijeću. Sveta Stolica ima trajno predstavništvo u još devet međunarodnih nevladinih organizacija te je u još devet njih redoviti član. n ARTURO MARI

Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

ENRIC MARTI

Vatikan u godini posjeti više od milijun hodočasnika iz cijeloga svijeta. Obilaze baziliku sv. Petra iz 16. stoljeća koja može primiti 60.000 ljudi, zatim Sikstinsku kapelu uz baziliku iz 15. stoljeća, vatikanske muzeje, a kulturna je znamenitost i sam Trg sv. Petra koji opasuju dvije polukružne kolonade sa 140 kipova svetaca, a u njegovoj je sredini obelisk iz Heliopolisa (Egipat) koji je u Rim dovezen 37. godine. Tu je i suvremena dvorana Pavla VI. koja ima 12.000 sjedećih mjesta.

Katolička crkva je univerzalna te ne poznaje jezične, nacionalne i druge barijere

Bazilika sv. Petra može primiti 60.000, a Trg stotine tisuća ljudi

PAPA 36 06-13-03 XX11024985.indd

94

13.6.2003, 3:45

ARTURO MARI

Pročelje bazilike sv. Petra obnovljeno je za Veliki jubilej 2000.

Radio Vatikan propovijeda Evanđelje na 40 jezika Radio Vatikan zacijelo je jedna od najvažnijih institucija Katoličke crkve. Njena je glavna zadaća “propovijedanje Evanđelja u svom specifičnom vjerskom značenju objavljene riječi i šire u katoličkoj kršćanskoj perspektivi o svim činjenicama i manifestacijama ljudskog života”.

Radio Vatikan emitira 468 programa u tjednu ili 259 prema Europi, 112 prema Africi, 42 prema objema Amerikama, 28 prema Aziji, 14 prema Australiji, Novom Zelandu i Oceaniji, plus 11 vjerskih i dva glazbena programa.

Usporedbe radi, godine 1940. Radio Vatikan prenosio je program na deset jezika, a 1964. već na 32 jezika, s time da se program

Programi prema svim kontinentima

nastojao prenositi i na jezicima zemalja iza Željezne zavjese. Svaki dan emitira na 40 različitih jezika, među kojima i na hrvatskom, a na tome surađuje oko 200 novinara.

Pri inauguraciji Radio Vatikan raspolagao je jednim Marconijevim odašiljačem od 10 kw za kratke valove, a danas emitira preko niza odašiljača ukupne snage 1045 kw.

Međunarodna unija za telekomunikacije dodijelila je Državi Vatikanskog Grada 28 valnih dužina. Radio Vatikan ima vrlo veliku slušanost, što govori o njegovu veliku utjecaju u svijetu.

Upravljanje Vatikanskim radijom povjerena je isusovcima.

EVANGELIZACIJA VATIKANSKI RADIO EMITIRA 468 PROGRAMA U TJEDNU PAPA 36 06-13-03 XX11024985.indd

95

13.6.2003, 3:45

Papa treći put u Hrvatskoj 5. - 9. lipnja 2003.

Vatikan

98

REUTERS

Država Vatikanskoga Grada proteže se na samo 44 hektara. No Sveta Stolica ima još posjede u Rimu i Italiji. Oni se mogu podijeliti na pet skupina: patrijarhalne bazilike (Sv. Petar u Vatikanu, Sv. Ivan u Lateranu, Sv. Marija Velika i Sv. Pavao izvan zidina), svetišta (bazilika i franjevački samostan u Asizu s pripadajućim zgradama, Sveta Stolica ima i posjede u Rimu i Italiji bazilika sv. Antuna u Padovi, svetište u Lorettu, Pompejima i San Giovanni Rotondo), palače i zgrade kurijalne administracije, tehničke službe Radio Vatikana i papinski posjedi (ljetna rezidencija u Castel Gandolfu kraj Rima).

ANDREW MEDICHINI

DRŽAVA NA 44 HEKTARA

“ZLATO VATIKANA” SAMO MIT

Kapital Svete Stolice nesumnjivo je velik, ali najveći dio uopće nije produktivan. Riječ je o golemu arheološkom, umjetničkom i kulturnom blagu (bazilike, palače, muzeji i galerije, biblioteke i arhivi) čije održavanje zahtijeva velike novčane izdatke. Za to nije dovoljan ni novac od oko milijun relativno skupo prodanih ulaznica svake godine za Vatikanske muzeje. Neke druge vjerske zajednice, čak i sekte, bogatije su od Vatikana. “Zlato Vatikana” obični je mit.

VATIKANSKI GRAD BEZ POREZA

AP

U Vatikanskom Gradu država je jedini vlasnik zemlje i nekretnina. Ona također ima monopol na sve djelatnosti, pa tako i na trgovinu. Budući da ne postoji izravni ili neizravni porezni sustav, sve se prodaje bez poreza, ali su malobrojni oni koji imaju pravo kupovati: vatikanski državljani, rezidenti, dužnosnici Rimske kurije i papinske države, članovi Diplomatskog zbora akreditirani pri Svetoj Stolici i nekoliko vrlo siromašnih vjerskih zajednica. Uveden je strog nadzor kako bi se izbjegla crna trgovina tom robom pa je pri kupnji potrebno obvezno pokazati iskaznicu. Zalihe i roba u Vatikan stižu uglavnom željeznicom.

Milijuni turista u Vatikanskim muzejima

98

Svatko može biti papa B

ZVONIMIR DESPOT

ijeli dim iznad Vatikana za izbora novoga pape znak je da je on izabran, a crni dim znači da izborni krug nije uspio. No izbor rimskoga biskupa nije tako jednostavan. Postupak biranja novoga pape propisao je 1996. Ivan Pavao II. apostolskom konstitucijom “Universi Dominici Gregis” kojom su nevaljanima proglašena sva dotadašnja pravila.

Nakon papine smrti Zbor kardinala nema vlast niti mjerodavnost u stvarima koje se odnose na rimskog biskupa.

U tom trenutku svi predstojnici sudova Rimske kurije prestaju obavljati svoje službe osim Kamerlenga (kardinala zadužena za Apostolsku komoru) i Velikog sudišta.

Kardinalima pak pripada isključivo pravo izbora pape. Broj kardinala koji biraju ne smije premašivati 120, s time da u tu brojku ne ulaze oni kardinali koji su navršili osamdeseti rođendan prije dana papine smrti. Oni više nemaju pravo glasa.

Od trenutka papine smrti kardinali birači moraju čekati punih 15 dana prije nego što počnu s izborom, a najviše 20 dana.

IZBOR PAPE ISKLJUČIVO JE PRAVO KARDINALA, KOJIH NE SMIJE BITI VIŠE OD 120

potrebne su dvije trećine glasova izračunate na temelju nazočnih birača. Dva su tajna glasovanja ujutro, a dva poslijepodne.

Ako uzastopno glasovanje ne daje rezultate, izbor se nastavlja u skladu s odlukom apsolutne većine birača, s time da je valjan izbor samo apsolutnom većinom glasača ili pak glasovanjem za samo dva imena koja su u Izbor ili konklava održa- prethodnu tajnom glasovanju dobila najveći broj vaju se unutar Vatikana, a kardinali birači stanuju glasova (tada je potrebna u Domu Svete Marte. Uz samo apsolutna većina).

U teoriji svaka krštena njih su na izboru tajnik osoba, pa bila i u braZbora kardinala koji je i ku, može biti izabrana za tajnik konklave, voditelj papinskih obreda sa četi- papu jer se ne zahtijeva članstvo u Zboru kardiri suradnika, duhovnik, ispovjednici, dva liječni- nala.

Poslije uspjela izboka, kuhari i ekonom. Dok ra glavni dekan ili kardine izaberu papu, kardinali su izolirani od javno- nal koji je prvi po redu ili starosti pita izabrasti, a sa sobom ne smiju nika: “Prihvaćaš li svoj nositi nikakve elektronkanonski izbor za glavske uređaje, mobitele...

Prije njihova dolaska pro- nog biskupa?” Zatim pita: “Kojim se imenom storije se provjeravaju želiš nazvati?” Pošto izakako ne bi bilo kakvih brana osoba prihvaprislušnih uređaja.

Za izbor što se održa- ti izbor, odmah postava u Sikstinskoj kapeli je rimskim biskupom te isti tren dobiva vlast Za izbor u Sikstinskoj nad Crkvom. Ako izabrana osoba nije biskup, kapeli potrebne su dvije trećine glasova odmah mora biti zaređena za biskupa. Time je nazočnih birača izbor pape završen. n

��

V O 06-13-03 XX_99

�������������������������� ��������������������

4

12.6.2003, 13:58

V O 06-13-03 XX_100

5

12.6.2003, 15:40