Radost u zajedništvu by Glas Koncila

Književna i likovna ostvarenja hrvatskih redovnica i redovnika u Godini posvećenoga života v

ijekom Godine posvećenoga života Hrvatska konferencija viših redovničkih poglavara i poglavarica raspisala je dva natječaja. Prvi, posvećen književnom i likovnom stvaralaštvu, a drugi, posvećen fotografiji. Tim se natječajima željelo potaknuti hrvatske redovnice i redovnike, od novicijata nadalje, na stvaranje umjetničkih ostvarenja protkanih kršćanskim vrednotama. Na književni natječaj javilo se 59 autora iz Hrvatske i ostalih zemalja u kojima djeluju hrvatske redovnice i redovnici. Poslali su 85 poetskih i proznih radova. A stručni ocjenjivački sud za objavu je izabrao 24 poetska i 21 prozni rad. Na likovni se natječaj javilo 28 autora s 50 radova. A za objavu je izabrano 39 radova 27 autora. Kriterij prosudbi stručnih ocjenjivačkih sudova bio je isključivo estetski, a izborom najuspjelijih književnih i likovnih radova, odnosno ovim zbornikom „Radost u zajedništvu“, željela se dobiti sinteza umjetničke kreativnosti hrvatskoga redovništva danas.

Radost u zajednistvu

ISBN: 978-953-241-495-0

Cijena: 60 kn

Radost u zajednistvu

Hrvatska konferencija viših redovničkih poglavara i poglavarica Glas Koncila

Radost u zajedništvu Književna i likovna ostvarenja hrvatskih redovnica i redovnika u Godini posvećenoga života

Radost u zajedništvu Književna i likovna ostvarenja hrvatskih redovnica i redovnika u Godini posvećenoga života Izdavač: Hrvatska konferencija viših redovničkih poglavara i poglavarica Za izdavača: Jure Šarčević Nakladnik: Glas Koncila Za nakladnika: Ivan Miklenić Urednici: Tanja Baran i Anto Gavrić Lektura: Zdravko Gavran Korektura: Tanja Baran i Anto Gavrić Naslovnica: Samuela Premužić, Posljednja večera, skulptura od komušine Fotografije likovnih radova: Zvonimir Atletić Likovno oblikovanje: Blaženka Matić Priprema za tisak: Glas Koncila Tisak: Denona d. o. o., Zagreb Naklada: 1500 primjeraka ISBN 978-953-241-495-0 CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 000922291.

Radost u zajednistvu v

Književna i likovna ostvarenja hrvatskih redovnica i redovnika u Godini posvećenoga života (30. studenoga 2014. – 2. veljače 2016.)

Zagreb, 2016.

Književna i likovna ostvarenja hrvatskih redovnica i redovnika

Elfrida Abazi Milosrdne seste sv. Križa I riječ je tijelom postala, grafika

Radost u zajednistvu v

Sadržaj Tanja Baran i Anto Gavrić, Poslužitelji radosti drugih Nagrađeni autori i radovi na natječaju za književno i likovno stvaralaštvo hrvatskih redovnica i redovnika Vladimir Lončarević, Redovnička duša hrvatske književnosti Stanko Špoljarić, Molitva iz slikanja i slikanje iz molitve

9 13 15 19

Književna ostvarenja Poezija: Susret u pogledu Antun Badurina, Hod za Isusom Klara Bagarić, Oprosti mi Mate Bašić, Pjesma redovnika Bogoljuba Cifrek, Okrajci srca Beatis Čajko, Vrijeme milosti Kata Tomislava Ćavar, Vječnost u vremenu Ivanka (Ivana) Darojković, Pred Tobom Karmela Dominković, Sjećanje Jana Dražić, jesen Lidija Glavaš, Pred svetohraništem Ljiljana (Gina) Grgić, Sjećanje na susret Maja Ivković, Bog na mojem dlanu Mario Ivan Kralj, Živi kao anđeo Kristina Doroteja Krešić, Tko sam ja? Terezija Vianeja Kustura, Stvarna u nestvarnom Mario Roko Marinov, Susret s kruhom Katica Nada Martinković, Pred križem rečeno Natalija Palac, Ja, tvoja drahma Marija od Presvetog Srca Anka Petričević, Ogrli me tišinom Marija od Presvetog Srca Anka Petričević, Stihovi srca Hana od Srca Isusova i Marijina Sabolić, S puta Dario Tokić, Karmelska ćelija Ivan Marija Tomić, Sreća Gertruda (Katica) Zenko, Kroz zrcalo

23 25 31 32 34 40 43 44 46 48 50 53 54 57 58 60 62 65 66 69 70 72 74 76 79

Književna i likovna ostvarenja hrvatskih redovnica i redovnika

Proza: Život za druge Augustina Barišić, Ne boj se, uz tebe sam Jana Dražić, Oproštaj Ladislav Z. Fišić, Pamtljivi parok Ivančica Fulir, Misionari Margita Gašparovsky, Ema, oprosti! Lidija Glavaš, Ostavi naprtnjaču svoju Jelica Jukić, Sveta Mara Terezija Vianeja Kustura, Neispričana wireless-priča Danko Litrić, Redovnik pred Isusom Admirata Lučić, Fidim Katica Nada Martinković, Život za druge Stipe Nosić, Nije mogla umrijeti dok ne vidi sina Ana Oršolić, Klica zvanja Ante Perković, Blagoslov neznanu junaku Blaženka Rudić, Poljski ljiljani Miljenko Stojić, U njezinim očima Magdalena Mirjam Šurjan, Moja Afrika – Kamerun Antun Trstenjak, Bakin anđeo Dragan Mirko Vlk, Psić koji je zapalio svijet Anamarija Vuković, Slavonac Luka Gertruda (Katica) Zenko, Nedjeljno jutro

81 83 89 92 97 101 107 113 116 119 122 124 126 130 134 136 140 144 150 156 160 164

Likovna ostvarenja Elfrida Abazi, I riječ je tijelom postala Teuta Augustini, Crkva u zagrljaju Trojstva Tihomir Bazina, Zajedno i u smrti Tihomir Bazina, Za vjeru i Krista Marko Bobaš, Majka lijepe ljubavi Marko Bobaš, Znak sv. Luke Edith Budin, Križaljka – osmosmjerka Pio (Luka) Buzov, Put sjedinjenja Marija Magdalena Dorić, Simboli istočne liturgije Božena Gagulić, Govor tišine

4 8 12 18 21 24 29 30 39 41

Radost u zajednistvu v

Margita Gašparovsky, Molitva prije ručka 42 Nera Glavaš, Prisutnost (Kornati) 45 Ljiljana (Gina) Grgić, Sjećanje na susret/žitno polje 49 Kristina Injić, Ljubav kalvarije/Ljubav 52 Sandra Kapetanović, Majka Krescencija Zwiefelhofer, časna majka Družbe sestara Služavki Malog Isusa, uzor vjere i predanja 55 Lucijana Kraljević, Bacite mrežu na desnu stranu 56 Lucijana Kraljević, Učitelju, gdje stanuješ 59 Dijana Lončarek, Veronikin rubac 63 Miroslava (Anka) Ljevar, Papa Ivan Pavao II., posljednji dani života 64 Miroslava (Anka) Ljevar, Svoju lađu sada ostavljam žalu 67 Mario Roko Marinov, Izvor žive vode 68 Mario Roko Marinov, Uskrsnut će i brat tvoj 75 Esterina Mara Olujić, Mrtva priroda (jabuke) 78 Ante Perković, I kap njena može svijet da spasi cijel... 82 Anastazio Perica Petrić, Majka dobrog savjeta 88 Anastazio Perica Petrić, Sin čovječji nema gdje bi glavu naslonio 91 Samuela Premužić, Bijeg u Egipat 96 Samuela Premužić, Posljednja večera 100 Rozalija (Matija) Radić, Marija Magdalena 106 Rozalija (Matija) Radić, Uznesenje BDM 111 Zdravka (Anastazija) Rajić, Euharistijski motiv 112 Zdravka (Anastazija) Rajić, Suho cvijeće 115 Zvonimira (Anica) Šola, Portret bl. Alojzija Stepinca 118 Zvonimira (Anica) Šola, Detalj s Buškog jezera 121 Margareta (Ljubica) Šprajc, Ikona Isusa Krista 125 Margareta (Ljubica) Šprajc, Crkvica sv. Nikole 129 Zdenko Vidović, Reljef Edith Stein 133 Zdenko Vidović, Ignacije Loyola 139 Mihaela (Nikolina) Vuković, Dubina ljubavi 143

Knji탑evna i likovna ostvarenja hrvatskih redovnica i redovnika

Teuta Augustini Milosrdne sestre sv. Kri탑a Crkva u zagrljaju Trojstva, ulje na platnu

Radost u zajednistvu v

Poslužitelji radosti drugih Radost i zajedništvo dvije su riječi često izgovarane tijekom Godine posvećenoga života koja je započela na prvu nedjelju došašća 30. studenoga 2014. i trajala do Svijećnice 2. veljače 2016. „Radost i zajedništvo“ bila je i tema XXXI. Redovničkih dana koji su u organizaciji Povjerenstva za trajnu redovničku formaciju Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica održani u rujnu i listopadu 2015. u pet gradova u Hrvatskoj, u Dubrovniku, Rijeci, Splitu, Đakovu i Zagrebu. Tako su još snažnije odjekivale riječi pape Franje iz Apostolskoga pisma u prigodi Godine posvećenoga života (21. studenoga 2014.): „Gdje god su redovnici, ondje je radost.“ A redovnice i redovnici, kao i sve ostale posvećene osobe, nazvani su „stručnjacima u zajedništvu“. Stoga je Papa iznio i svoja očekivanja da „duhovnost zajedništva“ postane stvarnost te da redovničke osobe prve budu svjesne „velikog izazova“ i tako „učine Crkvu domom i školom zajedništva“. Poznati francuski pjesnik, dramaturg i diplomat Paul Claudel nakon obraćenja snažno je podsjetio: „Kršćani imaju samo jednu zadaću, biti radosni.“ A to je i potvrdio u svojem književnom stvaralaštvu. U drami Satenske cipelice istaknuo je samu „radost koja donosi mir“, „malu ludu radost na tužnom izgledu“, harmoniju u srcu i sjaj na licu. Kršćani su pozvani biti poslužitelji radosti drugih, prenositi radost drugima. Apostol Pavao prekrasno je izrekao tu dimenziju pišući zajednici u Korintu: „Mi smo suradnici vaše radosti“ (2 Kor 1, 24). Time se ističe dinamizam radosti koja otvara i vodi prema drugima. Radost prebiva u srcu kršćanina i nitko je ne može oduzeti. No, ne može je se i ne smije zatvarati jer radost ne može biti uskogrudna. Ona se izriče na razne načine, osjeća se na raznim područjima. Sa željom približavanja hrvatskoj javnosti Hrvatska konferencija viših redovničkih poglavara i poglavarica već je u samim počecima Godine posvećenoga života osmislila projekt snimanja redovničke himne i videospota „Hvala redovnika“ koju je izveo za tu priliku osnovan zbor Redovnički band aid. Radost, zajedništvo, sebedarje u službi evanđelja i bližnjih snažne su poruke koje su u glazbenom izričaju s videospotom daleko dopirale. Redovnički band aid, sastav-

Književna i likovna ostvarenja hrvatskih redovnica i redovnika

ljen od stotinjak pjevača, pokazao je ljepotu zajedništva u raznolikosti redovničkih zajednica. Nezapamćen je bio interes medija za jedan crkveni projekt. Naveliko se pripovijedalo o krasnoj pjesmi, ali ponajprije o radosnim redovničkim licima u videospotu, a medijski su djelatnici cjelokupnu prezentaciju nazvali crkvenim projektom desetljeća. „Hvala redovnika“ prevedena je na više jezika i radi se na njezinoj internacionalizaciji. Redovnički band aid niže nastupe, a osnovan je i manji Redovnički sastav Laus koji pjeva i snima svoje prve glazbene taktove. Redovništvo je veliko bogatstvo u životu Crkve. U Hrvatskoj ima više od četiri tisuće redovnica i redovnika. Raskošan redovnički mozaik. Brojni su samostani prave oaze mira i duhovnosti. Pravo bogatstvo, ali i velika snaga za život i živost Crkve. Uzmemo li u obzir prisutnost redovnica i redovnika od dječjih vrtića, škola, fakulteta, sveučilišta, bolnica, do njihova angažmana i prepoznatljiva rada u katehizaciji, medijima, karitativnim ustanovama, pastoralu, vođenju župa, znanstveno-istraživačkom radu itd., dolazi se do zaključka da je nezamislivo lice Crkve u Hrvata bez znakovita obola koji daju redovnice i redovnici. Raznolikost apostolata i djelovanja koje proizlazi iz kontemplacije prenosi se riječima i slikama. To potvrđuje i ovaj zbornik. Redovnice i redovnici riječju i zornim slikama, raznim književnim i likovnim formama, nadahnjuju se ljepotom Božjih slika, tj. otajstva Krista i njegovih učenika. Za poznatoga se dominikanskog slikara Beata Angelica kaže da je „božanska otajstva koja je promatrao u molitvi i promatranju božanske istine priopćavao svojim slikarskim umijećem i braći i ljudima“. On je evanđeoska otajstva naviještao kroz ljepotu i sliku je stavio u službu propovijedanja: do Boga preko lijepoga. Vjera u Utjelovljenje trebala bi voditi k naziranju nevidljivoga preko vidljivoga – otkrivati dimenziju lijepoga i njome oblikovati sve što činimo, pjevamo i propovijedamo. Umjetnička ostvarenja su „istinska teološka mjesta“, smatra dominikanac Marie-Dominique Chenu. Kako današnje hrvatsko redovništvo, što se umjetnosti tiče, nije talentirano samo u glazbi, u sklopu Godine posvećenoga života željelo se dati priliku za iskazivanje talenata i onima koji pišu, stvaraju likovna djela i bave se fotografijom. Zato su tijekom 2015. bila raspisa-

Radost u zajednistvu v

na dva natječaja. Prvi, posvećen književnom i likovnom stvaralaštvu, bio je raspisan od Svijećnice 2. veljače do Duhova 24. svibnja, a drugi, posvećen fotografiji, trajao je od blagdana sv. Dominika 8. kolovoza do blagdana sv. Franje Asiškoga 4. listopada. Natječajem za književno i likovno stvaralaštvo željelo se potaknuti hrvatske redovnice i redovnike, od novicijata nadalje, na stvaranje umjetničkih ostvarenja protkanih kršćanskim vrednotama. Na književni natječaj javilo se 59 autora iz Hrvatske i ostalih zemalja u kojima djeluju hrvatske redovnice i redovnici. Poslali su 85 poetskih i proznih radova. A stručni ocjenjivački sud za objavu je izabrao 24 poetska i 21 prozni rad. Na likovni se natječaj javilo 28 autora s 50 radova. A za objavu je izabrano 39 radova 27 autora. Nakon toga stručni ocjenjivački sudovi za oba su natječaja, bez znanja o identitetu autora, odlučili koji će radovi biti nagrađeni, a koji objavljeni u ovoj knjizi najuspjelijih književnih i likovnih radova „Radost u zajedništvu“. Članovi stručnog ocjenjivačkog suda za književno stvaralaštvo bili su književni povjesničar dr. sc. Vladimir Lončarević kao predsjednik, teatrologinja dr. sc. Sanja Nikčević te književnik i publicist Zdravko Gavran, prof., dok su u stručnom ocjenjivačkom sudu za likovno stvaralaštvo bili likovni kritičar Stanko Špoljarić, prof., kao predsjednik, akademski kipar Damir Mataušić i akademski slikar Vladimir Meglić. Kriterij njihovih prosudbi bio je isključivo estetski, a izborom najuspjelijih radova, odnosno ovim zbornikom, željela se dobiti sinteza umjetničke kreativnosti hrvatskoga redovništva danas. Pišući umjetnicima papa Pavao VI. podsjetio je da je ljepota nužna svijetu u kojem živimo da ne bi pao u očaj. Poput istine i ljepota unosi radost u ljudsko srce. Dragocjen je to plod koji se odupire vremenu i koji naraštaji prenose s divljenjem. Tanja Baran i Anto Gavrić

Književna i likovna ostvarenja hrvatskih redovnica i redovnika

Tihomir Bazina Hercegovačka franjevačka provincija Zajedno i u smrti, kombinirana tehnika na platnu

Radost u zajednistvu v

Nagrađeni autori i radovi na natječaju za književno i likovno stvaralaštvo hrvatskih redovnica i redovnika

Književna ostvarenja Poezija 1. nagrada – Kata Tomislava Ćavar (Klanjateljice Krvi Kristove): Vječnost u vremenu 2. nagrada – Dario Tokić (Hrvatska karmelska provincija sv. Oca Josipa): Karmelska ćelija 3. nagrada – Jana Dražić (Kongregacija sestara dominikanki Sveti Anđela čuvara): jesen

Proza 1. nagrada – Margita Gašparovsky (Milosrdne sestre sv. Križa): Ema, oprosti! 2. nagrada – Ivančica Fulir (Marijine sestre čudotvorne medaljice): Misionari 3. nagrada – Jana Dražić (Kongregacija sestara dominikanki Svetih Anđela čuvara): Oproštaj Terezija Vianeja Kustura (Kćeri milosrđa TSR sv. Franje): Neispričana wireless-priča Posebno priznanje za cjelokupan književni opus: Marija od Presvetog Srca Anka Petričević (Sestre klarise – Split)

Književna i likovna ostvarenja hrvatskih redovnica i redovnika

Likovna ostvarenja 1. nagrada – Tihomir Bazina (Hercegovačka franjevačka provincija): Zajedno i u smrti 2. nagrada – Marko Bobaš (Hrvatska dominikanska provincija Navještenja Bl. Djevice Marije): Znak sv. Luke 3. nagrada – Anastazio Perica Petrić (Hrvatska dominikanska provincija Navještenja Bl. Djevice Marije): Sin čovječji nema gdje bi glavu naslonio Posebno priznanje za cjelokupan likovni opus: Samuela Premužić (Družba sestara Naše Gospe)

Radost u zajednistvu v

Redovnička duša hrvatske književnosti „Bog je ogromno more ljepote!“, uskliknuo je svojedobno Platon. Stari su Grci, premda pogani, razumom jasno spoznavali da je Bog neizmjerno vrelo ljepote kao i istine i dobra. Kršćanska filozofija, čuvajući svu plemenitu baštinu klasične misli i umjetnosti, vodeći se svjetlom Objave, usavršila je tu pretkršćansku predaju naravne ljudske spoznaje definicijom „verum et pulchrum et bonum convertuntur“ (sv. Toma Akvinski). Tako je neodvojivo jedinstvo istine, ljepote i dobrote stoljećima bilo ne samo osnova kršćanskoga promišljanja o Bogu, nego i temelj filozofijske prosudbe valjanosti i vrijednosti inspiracije, ideje, sadržaja i forme umjetničkih djela. Književnost kršćanskoga kulturnog kruga podlijegala je tom standardu. Pri tome je upravo svećenstvo i redovništvo stoljećima imalo ulogu pilastra njezina razvoja. Skriptoriji srednjovjekovnih samostana bili su bazne postaje europske kulture u najširem smislu riječi. Benediktinci, augustinci, pa dominikanci, franjevci, isusovci… Kada bismo iz ukupne baštine europske pisane riječi izuzeli ono što je napisano i prepisano unutar zidova samostana, malo bi ostalo. Hrvatska je književnost izrasla iz toga humusa. Uz benediktince su vezani najstariji hrvatski spomenici: Povelja kneza Trpimira (852.), kojom je osnovao samostan u Rižinicama kraj Solina, i Bašćanska ploča (oko 1100.), zapis o darovnici kralja Zvonimira samostanu sv. Lucije na Krku. „Az opat Držiha pisah…“ ‒ započinje njezin tekst. Ime toga opata simbol je uloge redovništva u hrvatskoj pisanoj kulturi i književnosti. Najstariji hrvatski tekst pisan latinicom predstavlja „Red i zachon od primglenia na dil dobroga cignenia sestar nasich reda suetoga odza nasega dominicha“ sestara dominikanki sv. Dimitrija u Zadru iz 1345. Vetranović, Ignjat Đurđević, Kašić, Divković, Habdelić, Kačić, Martić… Pokušati nabrojati važnija imena do naših dana značilo bi barem pola ovoga zbornika ispisati tisućama imena redovnika, a u novije vrijeme i redovnica književnica, čija je riječ sijala Božju riječ na njivi narodne kulture, dajući mnogostruke rodove.

Književna i likovna ostvarenja hrvatskih redovnica i redovnika

Među mnogim pothvatima ovom prigodom može se ipak izdvojiti jedan: devedeset je godina otkako se ugasio svećenički književni almanah „Hrvatska duša“, što ga je od 1922. do 1926. u pet godišta, počevši prvo naslovom „Vedre hrvatske duše“, uređivao poduzetni svećenik Ivanko Vlašićak. Iako u njemu nisu pisali samo redovnici, simbolika toga naslova izražava najdublje značenje onoga što su oni uvijek bili svome narodu – duša njegova života i posrednici njegova spasenja. Jednostavno, hrvatska književnost ima redovničku dušu. Devedeset godina poslije taj jedinstveni pothvat u Godini posvećenoga života ili, kako volimo reći „Godini redovnika“, na svoj način obnavlja ovaj zbornik književnih radova hrvatskih redovnica i redovnika. Pothvat je to vrjedniji ako znamo da je oficijelna ideološkim ateizmom zadojena hrvatska kultura nakon Drugoga svjetskoga rata nijekala, umanjivala, zanemarivala, a nerijetko zatirala i uništavala taj doprinos, grubo kršeći istinu o izvanrednom i na svaki način važnom udjelu kako svećenstva, tako redovništva u hrvatskoj književnosti i ukupnoj kulturi prve polovice XX. stoljeća. Nažalost, ni četvrt stoljeća života u demokraciji i samostalnoj državi nije potaknulo ustanove, građanske ni crkvene, akademske ni kulturne, da se s tom baštinom na pravi način uhvate u koštac radi njezina evidentiranja, čitanja, interpretiranja i vrednovanja. No to je prošlost, koja će prije ili poslije biti dostojno osvijetljena. Današnjica nudi nove vidike i nove domete. Ovaj zbornik svjedočanstvo je životnosti i živosti književne riječi u hrvatskome redovništvu, i, nadati se, navještaj nekoga novog književnog pothvata koji će mu stalno i trajno otvoriti svoje stranice. Broj je pristiglih radova opravdao očekivanja organizatora. Propozicije su nalagale poslati neobjavljene radove, što je pred svakog sudionika natječaja stavljalo zadaću stvaralačkog napora. Umjetnički su dometi dakako ostvareni u široku rasponu. Ono što je važnije od prosudbe umjetničke uvjerljivosti jest činjenica da su redovnice i redovnici ispunili gotovo sve žanrovske ladice kratkih forma: liriku, noveletu, novelu, esej, crticu, meditaciju i dr. u vrlo široku tematskom rasponu duhovnih tema (poziv na zvanje, življenje redovništva, euharistija, molitva i druge), preko socijalnih, domoljubnih do ljubavnih tema. To samo potvrđuje da katolička književna riječ nije nikakav kat’eksohen isključivo nabožne i katehetske funkcije, već ša-

Radost u zajednistvu v

rena livada raznovrsna cvijeća. Uostalom, kako bi drukčije i bilo ako znamo da kršćanstvo ne ujarmljuje ljudski duh, nego ga kultivira u skladu s božanskim savršenstvom jedinstva istine, dobrote i ljepote. Svaka tema stoga može biti predmet kršćanskoga zora, kako teološko-dogmatskoga, tako i umjetničkoga, koji prvome ne proturječi niti ima potrebu proturječiti. Ista je naime sloboda, „za koju nas Krist oslobodi“, kako veli Apostol. Kršćanska riječ zahvaća stoga najšire obzore slobode, ujedno samu slobodu čineći potpunom i lijepom. Pravila malom prosudbenom vijeću u sastavu izv. prof. dr. sc. Sanja Nikčević i Zdravko Gavran, prof., u zajedništvu s potpisnikom ovih redova dr. sc. Vladimirom Lončarevićem, nisu dopuštala nikakve uvide osim u sadržaj radova. Stoga je umjetnički dojam bio jedino mjerilo prosudbe uvrstivosti u ovaj zbornik. Svakako, nismo htjeli biti (pre)uski. No preuzetno bi bilo ovdje izricati umjetničku ocjenu radova izašlih u zborniku, kao i neizašlih. Oni će govoriti sami za se. Mnogo je važnije što se zamisao o natječaju i zborniku ostvarila i što ovu knjigu imamo u rukama, ne kao prigodni doprinos redovničkoj godini, nego, vjerovati je, kao početak kontinuiranoga periodičkog promicanja i kultiviranja svećeničke i redovničke književne riječi, tako temeljno, temeljito i zaslužno ugrađene u hrvatsku književnost i kulturu. Vladimir Lončarević predsjednik stručnog ocjenjivačkog suda za književno stvaralaštvo

Književna i likovna ostvarenja hrvatskih redovnica i redovnika

Tihomir Bazina Hercegovačka franjevačka provincija Za vjeru i Krista, kombinirana tehnika na platnu

Radost u zajednistvu v

Molitva iz slikanja i slikanje iz molitve Veliki papa sv. Ivan Pavao II. prije petnaestak godina u „Pismu umjetnicima“ napisao je divnu rečenicu: „Umjetnici su sustvaratelji svijeta.“ Misao je to koja umjetničkom stvaralaštvu daje posebnu dimenziju, daje mu dodir i zemaljskog i nebeskog. Iskra transcendentalnog uključuje sintezu darovana talenta i zanosa, i truda što rezultira ostvarenjima manje ili više utkana kreativnog naboja. Likovna ostvarenja hrvatskih redovnika i redovnica pristiglih na ovaj natječaj u povodu Godine posvećenoga života već odabirom sudionika izazivaju poseban interes. Osobe koje žive duhovnost u predanju Bogu u svojim likovnim djelima potvrđuju snagu svoje vjere, težeći da u opredmećenju slikom produbljuju svoj doživljaj i razumijevanje istina evanđelja. Prema očekivanju u prvom su planu teme kršćanske ikonografije, premda su i drugi motivi čest interes slikara. Nema potrebe tridesetak autora svoditi na isti stilski obrazac jer postoji podosta djela nesumnjiva autorskog pečata. Međutim, osjeća se oslonac o forme tradicionalnog načina, bliskosti i u slobodi interpretacije s velikim stilovima prošlosti. Sakralna umjetnost ranijih stoljeća prividno je stvorila kanone o tome kako prikazati određenu temu te možda i ograničila likovni i sadržajni koncept slike. Ponajbolji su primjer scene golgotskog martirija, građene u mijeni opisnosti i ekspresije, obogaćene istinskim emocionalnim nabojem. Koloristička zvučnost tih radova podržava samu ugođajnost prikaza. Prizvuk lirskog sluti se u temama navještenja, Isusova rođenja pa i u strujanju silnica formi kod uskrsnuća. I u slikama na platnu i krokijevskim crtežima provlače se isti akcenti, teme kao osnove vjere pojedinaca i zajednice. Objektivno smo svjedoci djela neosporne vještine, ali i onih kod kojih je vidljiv nedostatak akademskog obrazovanja. U svakom slučaju, što na ovakvom natječaju i nije presudno, postoje znatne kvalitetne razlike, od malih slikarskih, kiparskih bisera, preko likovnih korektnosti, do radova kod kojih cijenimo tek entuzijazam autora. Te kvalitetne različitosti, osim u kristološkim temama, postoje i pri prikazu svetaca, portreta kod kojih je realistična sličnost najvažnija. I krajolik kao Božje otkrivanje ljepote, atmosferom

Književna i likovna ostvarenja hrvatskih redovnica i redovnika

i skladom pripada širini motivskog repertoara, kojem se pridružuje i sakralna arhitektura, zdanja utkana u slikovitost pejzažnog. Slikanog na liniji marne činjeničnosti i impresije trenutka. Gdje je krajolik, tu je i cvijeće, kumulirana ljepota prirode. Sukladno duhovnom ozračju svakodnevice u kojem žive osobe posvećenih života kao vid pobožnosti nastala su i djela simboličnog karaktera, svedena do znaka kroz formu likovne ornamentalnosti, likovnog idealiteta odgovarajućeg neizmjernom daru euharistije. Same nagrade došle su u prave ruke. Stručni ocjenjivački sud u kojem su bili akademski kipar Damir Mataušić, akademski slikar Vladimir Meglić i likovni kritičar Stanko Špoljarić, prof., posebno priznanje za izuzetnu dojmljivost opusa dodijelio je s. Samueli Premužić, što nije nikakvo iznenađenje. U neobičnom materijalu, suhim listovima žitarica, postavljenih na osnovu izdanaka plodova polja, maštovita su i autentična djela, nezaobilazna vrijednost u ukupnosti moderne hrvatske sakralne umjetnosti. Prva nagrada dodijeljena je fra Tihomiru Bazini, za sliku „Zajedno u smrti“, nastalu u sjećanju na masakr širokobrijeških franjevaca u godinama Drugoga svjetskog rata. Kroz dva plana slike, „portreta“ crkve i velike skupine mučenika vjere, Bazina je stvorio potresnu i dostojanstvenu kompoziciju, ostvarenu pravim ekspresivnim nabojem. Druga nagrada dodijeljena je fr. Marku Bobašu za reljef u drvetu, znaku evanđelista sv. Luke, osmišljenog u slojevitosti ploha, njihovu adiranju, čime je figura vola dobila posebnu dinamiku. Treća nagrada pripala je fr. Anastaziju Perici Petriću za djelo „Sin čovječji nema gdje bi glavu naslonio“ koje sjajno povezuje majstorski slikanu glavu Krista i ogrubljenu okolnu površinu, s intervencijama koje kompoziciju približavaju svojevrsnoj instalaciji. Djela pristigla na natječaj prilog su kontinuitetu, uključenosti redovnika i redovnica u tkivo hrvatske umjetnosti protekloga stoljeća. Popis značajnih imena je znatan. Bar nekolicina umjetnika s ovoga natječaja ulaze u taj niz. Za koje je stvaranje osobno ulaženje u fenomen slikarstva, ali i molitva. S malom dvojbom. Izlazi li molitva iz slikanja ili slikanje iz molitve? Stanko Špoljarić predsjednik stručnog ocjenjivačkog suda za likovno stvaralaštvo

Radost u zajednistvu v

Marko Bobaš Hrvatska dominikanska provincija Navještenja Bl. Djevice Marije Majka lijepe ljubavi, reljef, drvo

Knji탑evna i likovna ostvarenja hrvatskih redovnica i redovnika

Radost u zajednistvu v

Susret u pogledu Poezija

Književna i likovna ostvarenja hrvatskih redovnica i redovnika

Marko Bobaš Hrvatska dominikanska provincija Navještenja Bl. Djevice Marije Znak sv. Luke, reljef, drvo

Radost u zajednistvu v

Hod za Isusom 1. Mogu li i ja s Tobom? U znatiželji dokonoj pitah mogu li i ja Gospodine s Tobom Ti nato da nemaš ni jazbine ni gnijezda nudiš tek put do zvijezda I još izvagavši moje srce zatravljeno tajnom groba reče sa smiješkom zbrajaj ti svoje mrce jednom će možda i za te svanut doba ja tražim one što život vole i bûdē a ne djevce i djevice lûdē što svjetiljke prazne Zaručniku nude 2. Ni vruć ni hladan Ni vruć ni hladan ipak sam gladan Tvog pogleda i riječi jer slutim da si zadnja nada u kolopletu jada i nitko mi i ništa ne priječi da skrit u znatiželjnoj masi priđem Ti malo bliže makar nedostojan Tvoje blizine od pete do zadnje vlasi pa kad prospeš moćne blagoslove na slijepe nijeme i hrome i one što marno kruh umnožen nose i lome nek bar ćuh daha te dobrote do mene siromaha – čak i kad se srce opre – blagohotno dopre

Književna i likovna ostvarenja hrvatskih redovnica i redovnika

3. S Isusom na krmi Kad si ono spavao na podivljaloj barci pa smirio potom more i vjetar bio je tu i Petar i apostoli ini svi od reda malovjerna duha Tvoj prijekor je rasplinuo i moje sanje u samovarci da sam vjerom zreo više nego kad sam Te davno sreo al’ donio mi i čudno olakšanje jer i oni od mene bolji nisu se našli po Tvojoj volji Tko kraj Tebe od straha grca drhti u tjeskobi kukavna je srca i vara sebe da Te ljubi grčevito stišće veslo a kompas spokoja gubi Hoću li ikad moći pokraj Tebe spavati mirno na krmi kad se barka već vodom puni kad vjetar obzorjem huji a nad glavom sijeva i grmi 4. O da sam Zakej Zagrcnuto životom sam dijete puno nujnosti i sjete zavidim zbog blage dobrote koju sam netom sreo a ja tako zao i sveo tugujem zbog odbjegle ljepote i zbog nježna sklada a ja čest sam općeg jada O da sam bar grbavi Zakej dobro skrit na smokvi da me Tvoj pogled iznenada skobi razuzla oslobodi taj pogled što proniče i liječi dubok kao more nek me snađe

Radost u zajednistvu v

Kako bi divno bilo u cik zore k suncu izveslat ukotvljene lađe 5. Molba za neplodnu smokvu Moram Ti u povjerenju reći i to kad si ono prokleo smokvu bez ploda prokletstvo je palo i na me jer odveć je fino Tvoje sito odveć si željan zrela roda a ja sam dokoni nasad bujnoga lišća za oči prolaznika isprazna dika površna nehajnika Smokvi si dao godinu da plodi a mene puštaš već dugo na slobodi stoga se u duši slutnja budi i nada grije ustrašene grudi da ćeš jednom bilo kada umoran i željan hlada sjesti u mojoj zelenoj sjeni i odmoren zaboravit prokletstvo te reći Hvala Ti nebeski Oče što mi dobar upravo sada daruješ ovu smokvu za predah kad već nema ploda sočna i fina neka umornima služi kao hladovina i sklonište ovci Pa makar i ne bila na visokoj cijeni umjesto prokletstva drevnih slova prštat će s nje iskre blagoslova 6. Čekanje Nisam Ti umio ni smio prići blizu kao tankoćutni Ivan odani apostoli i Lazar plemenite sestre Marija i Marta zaljubljena Magdalena…

Književna i likovna ostvarenja hrvatskih redovnica i redovnika

ostah izvana u družbi bojažljivih sjena Ne trebam vizu niti se nudi karta do Tvoga sućutna srca a opet čekam s onima sitima grijeha pokraj Zakeja Mateja i grješnice poznate u gradu… sve dok pogled Tvoj dane mi ne raspjeva i poziv ne zazvoni akordima smijeha ne rascvjeta nadu u šuplju jadu potrošenih dana… Čekam i dalje hoćeš li opet proći zabačenom stazom našeg prazna sela i dobacit onako usput kao da se šališ skini već jednom izlizale halje tugaljiva žića kanut će i za te suza vrela zapreten u dnu umorna bića krije se još uvijek prestrašen mališ Antun Badurina Provincija franjevaca trećoredaca glagoljaša

Književna i likovna ostvarenja hrvatskih redovnica i redovnika u Godini posvećenoga života v

Radost u zajednistvu

ISBN: 978-953-241-495-0

Cijena: 60 kn

Radost u zajednistvu

Hrvatska konferencija viših redovničkih poglavara i poglavarica Glas Koncila