Religija i nereligija by Glas Koncila

Kvirin Vasilj

Fra Kvirin Vasilj, (Međugorje, 1917. – Chi cago, 2006.), svećenik Hercegovačke franje vačke provincije Uznesenja BDM, dugogo dišnji misionar među hrvatskim iseljenici ma u SAD, iznimno je plodan pisac s više od petsto članaka i dvadesetak knjiga te jedan od svestranijih hrvatskih mislilaca prošloga stoljeća. Njegovo je temeljno djelo trilogija „Temelji spoznaje stvarnosti“, u kojem je na stojao utemeljiti svoju kritičku teoriju spo znaje.

ISBN 978-953-241-480-6

www.glas-koncila.hr

Cijena: 130 kuna

Religija i nereligija

va knjiga donosi izbor njegovih čla naka iz emigrantskog tiska koji ga predstavljaju britkim misliocem i po lemičarom ne samo s marksističkim shvaća njem filozofije i religije, nego i tradicional nim dokazima o Božjoj opstojnosti, kao i s nekim (poslije)koncilskim teološkim tenden cijama, no i kao teologa vjerna Crkvi i skola stičkom filozofskom ozračju.

Religija i nereligija Rasprave i članci

VASILJ_KVIRIN.indd 2

17.12.2015 12:20:07

Kvirin Vasilj Religija i nereligija Rasprave i ﾄ考anci

VASILJ_KVIRIN.indd 3

17.12.2015 12:20:07

Biblioteka Hrvatska katolička baština 20. stoljeća Knjiga 27. Uređuje Vladimir Lončarević

VASILJ_KVIRIN.indd 4

17.12.2015 12:20:07

Kvirin Vasilj

Religija i nereligija Rasprave i ﾄ考anci

Glas Koncila Zagreb, 2015.

VASILJ_KVIRIN.indd 5

17.12.2015 12:20:07

Nakladnik Glas Koncila, Kaptol 8, Zagreb Tel.: 01/4874 315; faks: 01/4874 319 e-pošta: prodaja@glas-koncila.hr www.glas-koncila.hr Za nakladnika mons. Ivan Miklenić Priredio i predgovor napisao Draženko Tomić Uredništvo Ivan Čulo, Zdravko Gavran, Vladimir Lončarević, Daniel Miščin, Božidar Petrač, Vlatka Plazzeriano, Domagoj Račić, Ivan Šestak, Vlado Vladić Grafička priprema Dragica Šantić Oblikovanje naslovnice Blaženka Matić Tisak

Web 2 tisak d.o.o.

Tiskano u studenome 2015. Sva prava pridržana. Nijedan se dio ove knjige ne smije umnažati, fotokopirati, reproducirati ni prenositi u bilo kojem obliku (mehanički, elektronički i sl.) bez prethodne pismene suglasnosti nakladnika. Knjiga je objavljena uz financijsku potporu Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba. ISBN 978-953-241-480-6 CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 000920084.

VASILJ_KVIRIN.indd 6

17.12.2015 12:20:07

FILOZOFIJA I RELIGIJA ŽIVOTOPIS KVIRINA VASILJA1 Kvirin (Petar) Vasilj rođen je 2. veljače 1917. u Međugorju. Pučku školu pohađao je u Međugorju 1924.-1928., gimnaziju na Širokom Brijegu 1928.1937., filozofsko-teološki studij u Mostaru 1937.1940. Kao član Hercegovačke franjevačke provincije usporedo sa školskom naobrazbom napredovao je u Redu i crkvenim službama: novicijat (Humac, 3. 7. 1934.), doživotni zavjeti (Mostar, 5. 7. 1938.) i svećeničko ređenje (Mostar, 16. 6. 1940.). Godine 1941. započeo je postdiplomski studij filozofije i matematike u Zagrebu, 1943. nastavio u Beču i Innsbrucku, gdje je 1946. doktorirao tezom Načelo uzročnosti. Iste godine odlazi u Grottamare (Italija) i četiri godine predaje u gimnaziji za svećeničke kandidate (1946.-1949.). U Sjedinjene Američke Države stigao je 18. studenoga 1950. Pastoralno je djelovao u župi u Ambridgeu u Pennsylvaniji, predavao u gimnaziji u Westmontu (1951.-1953.), u franjevačkom samo1

Opširniji životopis Kvirina Vasilja u: TOMIĆ, DRAŽENKO. »Lik u djelu – fra Kvirin Vasilj (1917.-2006.)«, u Hercegovina franciscana, 42008), br. 4, str. 126-160. Četvrto poglavlje ovog rada je skraćeno trećepoglavlje iz disertacije: TOMIĆ, DRAŽENKO, Mogućnosti i poteškoće govora o Bogu u filozofiji Kvirina Vasilja, Zagreb, 2010.

VASILJ_KVIRIN.indd 7

17.12.2015 12:20:07

Religija i nereligija

stanu Sv. Ante u Chicagu (1953.-1958.), bio župni vikar u župi Srca Isusova u Chicagu (do 1961.), a od 1965. ponovno u Ambridgeu. U međuvremenu bavio se poslovima vezanim uz časopis Hrvatski katolički glasnik i godišnjak Hrvatski kalendar (1961.-1965.). Dulje vrijeme boravi u franjevačkoj rezidenciji u Beaver Falls (1973.-1992.), a zatim od 1992. opet u franjevačkom samostanu u Chicagu. Preminuo je u Chicagu 6. srpnja 2006. u 90. godini života, 72. redovništva i 66. svećeništva. Pokopan je 11. srpnja na groblju Holy Sepulchre u Alsipu.2 Oni koji su ga osobno poznavali svjedoče da je bio osoba iznimno snažna pamćenja, oštra oka, logičkog zaključivanja, poznavatelj ljudske duše i ljudi, krajnje samozatajan, franjevački malen, skroman, ponizan, bez htijenja i želje za nečim materijalnim; zahvalan sugovornik sa širokim krugom prijatelja, duhovit u primjedbama, osoba koja je odgovarala na svaku dopisnicu pismom ili javljanjem mudrim pismima, iz kojih se moglo dosta toga naučiti.3 Naravno, bilo je i onih koji su 2

Usp. »Naši pokojnici – Fra Kvirin Vasilj«, u Mir i dobro, 2006, br. 3, str. 12-13;Arhiv Hercegovačke franjevačke provincije, Mostar,Imenik članova Hercegovačke franjevačke provincije, str. 59., br. 530.

Usp. PERVAN, TOMISLAV. »Dr. fra Kvirinu Vasilju u spomen«, Glasnik mira, 2006, 8, 38; Isti: »Fra Kvirin Vasilj – život i djelo«, zbornik Brotnjo, Matica hrvatska Čitluk, Čitluk 1998, br. 2, 172.

VASILJ_KVIRIN.indd 8

17.12.2015 12:20:07

o Vasilju mislili i pisali drukčije, npr. Viktor Vida (1913.-1960.), Franjo Nevistić (1913.-1984.) i drugi. SPISATELJSKI RAD KVIRINA VASILJA Vasilj je obogatio hrvatsku filozofsku misao svojim spisateljskim opusom: objavio je dvadeset dvije knjige i blizu šesto članaka u glasilima Hrvatske franjevačke kustodije u Americi (Hrvatski katolički glasnik, Hrvatski kalendar, Danica, ZIRAL, Kustodijski vjesnik), potom u Hrvatskoj reviji te drugim hrvatskim književnim i političkim revijama (Osoba i duh). Sačuvana su i neka njegova pisma. Govorio je nekoliko stranih jezika. Vasiljevi napisi u Hrvatskom katoličkom glasniku, za razliku od onih u Hrvatskoj reviji, nisu prvotno namijenjeni uskom krugu visoko školovane hrvatske političke emigracije, nego širem sloju mahom ekonomskih emigranata u SAD i Kanadu. To su u izričaju umjereni članci, pretežno vjerski i moralno motivirani, s aluzijama na neke osobe i institucije o kojima opširnije piše u Hrvatskoj reviji. Napisi u Glasniku najčešće su dugi dvije autorske kartice, dok oni u Reviji prelaze i dvadeset stranica. Iako Vasilj svakom čovjeku priznaje pravo na uvjerenje, on ipak ne odustaje od logičke analize njemu zanimljivih uradaka. Neistomišljenike kadikad predstavlja kao one koji su nevješti u pisanju, površni u čitanju i skučeni u stavovima. Reagirajući na jedno anonimno pismo kaže: »Ne9

VASILJ_KVIRIN.indd 9

17.12.2015 12:20:07

Religija i nereligija

poštenim, neistinitim, zavidnim ljudima obećajem, da ih ni ubuduće neću činiti sretnima. Nastojat ću prema svojim snagama i dalje služiti istini i pravednosti. Koliko u tome uspijevam ostavljam sudu poštenih, iskrenih i stručnih ljudi.«4 Ni Vasiljevi »protivnici« nisu bili ništa umjereniji. Tako Viktor Vida opisuje Vasilja kao »… filozofskog diletanta s gramofonskom strašću prema verbalnom deliriju«.5 Sve napisano, kao važno sredstvo za napredak kulture i civilizacije, uz to što odražava vlastite misli, trebalo bi imati logički smisao i stvarnu vrijednost, biti upereno na »vječne ciljeve« te se isticati primjerenom ekonomičnošću izričaja, osobito s obzirom na nove i strane riječi, kaže Vasilj.6 U tom smislu komentira i uratke filozofskog, teološkog, književnog pa i političkog sadržaja u različitim knjigama i časopisima (npr. u Glasu Koncila, Obnovljenom Životu). Vasiljeve knjige i studije gotovo nemaju bilješke (fusnote). Valja naglasiti i to da neki čitajući Vasiljeve članke i knjige mogu steći dojam da se on uvelike ponavlja u iznošenju svojih tvrdnji. Sam nam daje do znanja da je više puta svoje već 4

Usp. »Ne činim ljude sretnim«, u Hrvatski katolički glasnik (u nastavku kratica HKG), 35, 1976, br. 3, str. 76-77.

Usp. VIDA, VIKTOR, »Kritičar u procentima«, u Glasnik sv. Antuna, 1953, br. 11(156), str. 6.

Usp. »O pisanju«, u HKG, 47, 1988, br. 9, str. 258-259.

VASILJ_KVIRIN.indd 10

17.12.2015 12:20:07

objavljene priloge ponovno tiskao iz razloga što je u njima ostalo mnogo neispravljenih tiskarskih pogrešaka ili su nedostajale cijele rečenice. Te pogreške, koje je nastojao ispraviti u narednom izdanju, potkrale su se zato što se najčešće nalazio daleko od mjesta tiskanja i nije imao priliku obaviti zadnju korekturu. Tiskanje knjiga, pa i članaka, odvijalo se »uz sto muka i zapreka«7.Tvrdi da su ga mnogi poticali objavljeno ponovno tiskati s tim da pojedine teme podrobnije i opširnije obradi.8 Događalo se da u časopisu ne dobije dovoljno prostora. Tako je knjiga Marksizam i kršćanstvo nastala zbog ograničenog prostora u Hrvatskoj reviji.9 Neke knjige je objavio kao odgovor svojim kritičarima.10 Na jednom mjestu piše: »Premda je ova knjiga zamišljena u prvome redu kao apologia pro domo sua, ja sam ipak nastojao podijeliti joj i neku stvarnu vrijednost, tj. ona

»Pojam Boga – Odgovor Harweyu«, u HKG, 34, 1975, br. 1, str. 5.

Npr., članak objavljen u Hrvatskoj reviji (br. 2, 1996.) proširio je i objavio kao knjigu Religija, prirodne i društvene znanosti, ZIRAL, Mostar 1997.

Usp. Marksizam i kršćanstvo, Razgovor s drom. Brankom Bošnjakom, piscem knjige »Filozofija i kršćanstvo«, Knjižnica Hrvatske revije, München-Barcelona 1976., str. 5.

Usp.Politika. Politička teorija obzirom na osobnu i društvenu odgovornost, ZIRAL – Zajednica izdanja Ranjeni labud, Chicago 1984, str. 9.

VASILJ_KVIRIN.indd 11

17.12.2015 12:20:07

Religija i nereligija

želi saznati nešto objektivno o svome predmetu, što nadilazi puko povijesno nabrajanje ljudskoga mišljenja.«11 U predgovorima svojih knjiga Vasilj gotovo redovito zahvaljuje onima koji su mu na neki način pomogli objaviti knjigu, pročitali rukopis ili dali primjedbe. Kako sam kaže, neke je sa zahvalnošću usvojio. Iz tih opaski doznajemo da su osim ZIRAL-a i drugih izdavača tiskanje knjiga novčanim prilozima pomagali njegovi rođaci i prijatelji. U jednoj knjizi stoji ovo: »… vrlo se zahvaljujem svojim prijateljima [A. i S. Belas], koji su svojim darovima omogućili izdavanje ovoga djela. Na taj način prisilili su prirodna, tvarna dobra, da budu u službi duhovnih i ćudorednih vrjednota.«12 DRUŠTVENO I RELIGIOZNO OKRUŽJE Suvremenik modernih društvenih ustroja Kvirin Vasilj nerijetko podsjeća da se s masovnim tragedijama dvadesetog stoljeća nijedno drugo stoljeće ne može usporediti. Zgraža se nad nepravednim svjetskim poredcima koji izrabljuju cijele narode (moderni kolonijalizam) ili ih čine žrtvama velikih zabluda i laži (komunizam). Duboko 11

Odnos naravnoga reda stvarnosti prema nadnaravnome, Madrid 1970, str. 12.

Sloboda i odgovornost. Ćudoredni zakon, Izdanja »Ranjeni labud«, Rim 1972, str. 10.

VASILJ_KVIRIN.indd 12

17.12.2015 12:20:07

i iskreno suosjeća s tragičnom sudbinom mnoštva političkih i ekonomskih migranata, tako i pripadnika vlastitog naroda. Naziva ih »teškim životnim mučenicima«. S negodovanjem gleda na neravnomjernu raspodjelu i prekomjerno gomilanje materijalnih dobara: »Nitko nema prava da leži na milionima dok njegova braća gladuju.«13 U mnogim člancima i knjigama dolazi do izražaja Vasiljeva osuda marksističko-komunističkih i socijalističkih društvenih sustava. U jednom osvrtu piše: »Ne bi imao ništa protiv komunista koji bi poštivali prava drugih ljudi i koji bi pomoću slobodnog glasovanja i uvjerenja nastojali ostvariti svoje ideale.«14 Na drugom mjestu već dodaje: »Valjda nijedna druga ideologija u prošlosti nije sebe samu tako povijesno ozloglasila, niti nanijela više zla čovječanstvu, kao marksizam i lenjinizam.«15 Taj sustav ne cijeni istinu, pa ni čovjeka, širi laž u sve pore društva, drži ljude u duhovnom ropstvu čineći ih »društvenim neosobama«, pretvara škole u »marksistička sjemeništa«, zlostavlja i ubija milijune svojih neistomišljenika, uništava narodne ekonomije, a pojedincima omogućava lagodan život, prisiljava intelektualce da jedni druge uhode i odaju vlastima. Vasilj se iskreno divi svim neznatnim i neznanim ljudima koji su 13

»O upotrebi stvari«, HKG, 28/1969, 10, 291.

»O krivoj upotrebi riječi ‘ekstreman’«, HKG, 36/1977, 9, 259.

»Jednoumlje i sveumlje«, HKG, 50/1991, 9, 261.

VASILJ_KVIRIN.indd 13

17.12.2015 12:20:07

Religija i nereligija

se oduprli komunističkoj diktaturi i sačuvali svoju unutarnju slobodu: »Marksizam kao i darvinizam i frojdizam dokazuju jasno, kako je školovani svijet mnogo podložniji teškim i opasnim zabludama nego neškolovani i prirodni čovjek.«16 Što se tiče komunističke Jugoslavije, uvjeren je da se totalitarni režim u Jugoslaviji može srušiti samo ako se svi antikomunisti udruže, pa i oni u emigraciji, jer je upravo netrpeljivost između Hrvata i Srba dovela komuniste na vlast.17 Odgovarajući na prigovor kako SAD smatra uzorom državnog uređenja, Vasilj kaže da se u SAD-u opće dobro ne ostvaruje ni izdaleka koliko to pretpostavlja ideal dobro uređenog društva. Na unutarnjem planu SAD-e vidi više kao »plutokraciju nego demokraciju, gdje se pod plaštem demokracije čine teške unutarnje društvene nepravde«, a na vanjskom planu vlada samo interes: »Sjedinjene Američke Države svojom su vanjskom politikom počinile teške međunarodne zločine, i još ih uvijek počinjaju, i prouzročile povijesne nesreće mnogim narodima. One ne predstavljaju neki uzor, a kamoli ideal za uređenje ljudske zajednice.«18 S nevjericom gleda one koji se domišljaju na koji se način riješiti bolesnih i neproduktivnih 16

Isto.

Usp. »O moralnosti ustanka. Pojmovi ustanka i pobune«, u Hrvatska revija, 30/1980, 3, 495-501.

»Sjedinjene Američke Države nisu uzor državnog uređenja«, Hrvatska revija, 36/1986, 2, 352.

VASILJ_KVIRIN.indd 14

17.12.2015 12:20:07

jedinki (eutanazija), žali za tolikima koji bivaju ubijeni još u majčinoj utrobi (pobačaj)19. Konstatira: »Smanjuje se svjesno vrijednost ljudskoga života u drugim ljudima, da bi više uživali život u samima sebi. Ali u tome se upravo sastoji protuslovlje ljudske sebičnosti i zablude, što ona uistinu radi protiv sebe, kada radi [samo] za sebe.«20 Suvremenik tragične sudbine svoga naroda Solidarnost sa svojim hrvatskim narodom i želja da mu pomogne u nezavidnoj situaciji u kojoj se našao nakon II. svjetskog rata kao i susreti s mnogim emigrantima, od kojih je svaki imao svoje viđenje o oslobađanju iz komunističkog ropstva, nagnali su Vasilja da razmišlja, pa i piše, o tim problemima. Valja reći da Vasilj rodoljublje definira kao djelatnu ljubav prema vlastitom narodu što uključuje i kritičko uočavanje vlastitih narodnih mana. Svakom narodu priznaje pravo na povijesnu istovjetnost, njegovanje i razvijanje vlastite kulture i civilizacije te pravo na organiziranje vlastite države, pa i kroz organiziranje ustanka i rušenje diktature (s pretpostavkom da je takav postupak izvediv).21 19

Usp. »Oboljeli razum«, KG, 48/1989, 9, 258; »Civilizacija i pitanje pobačaja«, u Hrvatska revija, 28/1978, 3, 463.

»Spoznaja istine i težnja za srećom«, HKG, 34/1975, 5, 137.

Usp. »O rodoljublju«, HKG, 32/1973, 6, 168-169.

VASILJ_KVIRIN.indd 15

17.12.2015 12:20:08

Religija i nereligija

U smislu rečenog smatra potpuno legitimnim jedan svehrvatski ustanak kako bi se osnovala vlastita država i vratio suverenitet naroda. Međutim, kako su mali izgledi da bi takav ustanak u Jugoslaviji uspio, Vasilj predlaže čekanje dok velike sile ne potpomognu oslobađanje malih naroda. Dok se to ne dogodi, nalaže bezuvjetno ujedinjavanje svih Hrvata bez ikakva oportunizma i suradnje s neprijateljima. Ističe kako Srbi drže Hrvate u političkom i ekonomskom ropstvu, potiču ih na depopulaciju iseljavanjem i nerađanjem, silom im nameću svoj jezik… ali podsjeća kako i Hrvati pridonose srpskoj represiji dragovoljnim iseljavanjem, niskim natalitetom i političkim podjelama, kojima su sami sebi veći neprijatelji od Srba.22 Devedesetih godina prošlog stoljeća Vasilj u svojim osvrtima spominje ratna događanja na području Jugoslavije, te posebno fizički i moralni genocid nad Albancima, Hrvatima i muslimanima. Zaprepašten je razmjerima likvidacija i razaranja koje su »barbari i moralni degenerici« počinili širom Hrvatske.23 Preporučuje temeljito redefiniranje uloge nekih hrvatskih političara, kao J. J. Strossmayera (1815.-1905.), F. Račkog (1828.-1894.),

Usp. »Domoljublje i grupni način mišljenja«, HKG, 32/1973, 9, 260-261.

Usp. »Fizički i moralni genocidi«, HKG, 49/1990, 5, 134.

VASILJ_KVIRIN.indd 16

17.12.2015 12:20:08

A. Trumbića (1864.-1938.), I. Meštrovića (1883.1962.)…24 Suvremenik velikana Kvirin Vasilj na više mjesta spominje dvojicu što su u njegovoj duši uvijek izazivali osjećaj uzvišenosti koji ne bi zamijenio ni za kakvo blago na svijetu. To su Aleksandar Solženjicin (1918.-2008.) i Alojzije Stepinac (1898.-1960.). Solženjicina cijeni kao vrsna književnika i kao jednog od velikih duhova koji je živeći u najvećem totalitarističkom sustavu pisao istinu koja nije izravno pogađala i ponižavala ljude na vlasti, ali ih je razgolićavala i vrijeđala. Stepinca je kao poštenog, načelnog, vjernog, časnog i svetog čovjeka počeo doživljavati još na studiju teologije čitajući i slušajući njegove govore koji su se odvajali od uhodane i neiskrene diplomacije, izricali čistu istinu i zagovarali ljudsku pravdu.25 Vasiljev odnos prema suvremenim mu marksističkim kulturnim i znanstvenim djelatnicima u ondašnjoj Jugoslaviji razmotrimo na primjeru Miroslava Krleže (1893.-1981.). Rado mu priznaje književnu i esejističku umješnost, bogat i plastičan jezik, tečan stil pisanja. Spreman je Krležinim 24

Usp. »O hrvatstvu«, u HKG, 51/1992, 1, 9-10.

Usp. »Souvenir Book of Cardinal Stepinac Day. Dr. Krste Spalatin o kardinalu Stepinacu«, Hrvatska revija, 9/1959, 4, 492-493.

VASILJ_KVIRIN.indd 17

17.12.2015 12:20:08

Religija i nereligija

likovima priznati uspon do određenog stupnja nadsjetilnih ideala: »Ono, što daje ljudsku vrijednost Krležinim djelima, to su iskre ljudske transcendencije; ono, što im je priječilo, da postanu najviša ljudska vrijednost, to je nijekanje čovjekove transcendencije.« 26 Međutim, govoreći o sofizmima, poluistinama i neistinama u djelima marksističkih pisaca, Vasilj kaže da su ti posebno u Krležinim djelima neprebrojivi. Spočitava mu da nije mario za hrvatsku povijest do uspostave socijalizma, kao i to što se učinio slijepim za visoku duhovnu vrijednost hrvatskog naroda. Zamjera mu kao intelektualcu što su u društvu u kojem je djelovao vjernici progonjeni ili su se morali ponašati kao nevjernici, dok je on svojedobno živeći među kršćanima uživao punu slobodu pisanja i govora. Sumnja u mogućnost Krležine ne samo vjerske, nego i nacionalne konverzije, te zamjera pojedincima nekomunistima koji su Krležu, tog »Jugoslavena i komunista, koji je najoštrijim riječima osudio hrvatske nacionaliste, a koji je svakoga vjernika proglasio glupanom i blesanom, [slavili] kao nekog uzornog Hrvata tako zamjenjujući estetske vrijednosti njihovih priča s etičkim stavovima… Jedva je moguće dublje pasti u gluposti.«27 26

»O sofizmu poredbe i nekim drugim sofizmima«, Hrvatska revija, 36/1986, 3, 428, 431.

Isto.

VASILJ_KVIRIN.indd 18

17.12.2015 12:20:08

Suvremenik velikih crkvenih reformi Vasilj je suvremenik progona Crkve u istočnoeuropskim zemljama, ali i obnoviteljskog djelovanja II. vatikanskog sabora (1962.-1965.). Pozdravlja saborsku obnovu, a posebno vrijednim smatra zanimanje koje je Sabor pokazao za općeljudske probleme, budući da u sintezi evanđelja i napretka ljudskog društva vidi pravu formulu za spas suvremenog čovjeka: »Bez temeljite reforme ona [Crkva] će postati zaprekom širenju Evanđelja: ona će se stvarno pretvoriti u svoga najvećeg neprijatelja, jer će ljudima koji u njoj ne mogu nazirati duh Evanđelja, postati povodom da napuštaju Crkvu, umjesto da postaju njezini članovi.«28 Vasiljeve zamjerke Crkvi tiču se ustroja i discipline: manjak osjećaja za prava savjesti pojedinaca i kršenje naravnog prava podložnika, feudalizacija u načinu odlučivanja i izbora crkvenih poglavara, nedosljednost u odnosu prema redovnicima, nedostatak povjerenja prema podložnicima, izostanak duha siromaštva, neosjetljivost za pripadnike drugih religija… Jedan od prvih reformskih zahvata, prema Vasilju, svakako bi trebala biti definicija papine nezabludivosti. Predlaže da se nezabludivost definira i ograniči tako da ne dolazi u sukob s

»Feudalizam patnje«, Hrvatska revija, 27/1977, 2, 240-244.

VASILJ_KVIRIN.indd 19

17.12.2015 12:20:08

Religija i nereligija

povijesnim činjenicama jer je, u protivnom, sama sebi prijetnja.29 Suvremenik je intenzivnih ekumenskih gibanja. Protiv toga je da se ekumenska nastojanja svedu samo na slatkorječive propovijedi i zajedničko čitanje molitava. Zapreka ekumenizmu je neadekvatno unutrašnje uređenje rimske Crkve (misli na odnos visokog klera prema nižem kleru i laicima) koja se, takva kakva jest, želi nametnuti za predvodnicu ujedinjenja. Govoreći pak o narodnim crkvama, ističe da je njihov problem poistovjećivanje s pripadajućim narodom, podržavanje, njegovanje i propovijedanje narodnog duha i povijesti umjesto liječenja i ispravljanja kolektivne samoljubavi. To se posebno odnosi na Srpsku pravoslavnu crkvu.30 Vasilj se uključuje i u njemu suvremenu raspravu o enciklici Humanae vitae (1968.). Zastupa stav da je pitanje kontrole čovjekove seksualnosti čisto etičko pitanje, kojem jedini autoritet trebaju biti valjani dokazi, a nikako enciklike i pobudnice. Ali, na njegovu oštru osudu nailaze ponašanja sadržana u pojmu tzv. »seksualne revolucije«. Kaže na jednom mjestu: »’Seksualna revolucija’ izjednačila je prokrea29

Usp. »O reformi papinstva. Povodom knjige dr. Čedomila Čekade ‘Za crkvu, za papu’, Đakovo 1975.«, Hrvatska revija, 26/1976, 4, 477.

Usp. »Opća crkva i narodne crkve«, HKG, 51/1992, 8/9, 233.

VASILJ_KVIRIN.indd 20

17.12.2015 12:20:08

tivne organe s probavnim pa posve jednako tretira začeta ljudska bića i čovjekove izmetine.«31 Suvremenik je i izrazite borbe za ravnopravnost spolova. Zastupa ravnopravnost žena s muškarcima, ali tako da žene ne izgube svoja posebna ženska svojstva i da ih na umjetan način zamijene muškim.32 Govoreći o svećeničkom celibatu, izražava poštovanje prema onima koji se za nj dragovoljno odlučuju, uviđa materijalne i administrativne prednosti celibata, kao i to da ga većina svećenika obdržava, ali isto tako smatra da nitko nema pravo u ime Boga nekim posebnim zakonom nametati celibat: to može biti jedino predmet osobne odluke.33 VASILJEVI STAVOVI O RELIGIJI Pojam religije i njezina humana dimenzija Vasilj priznaje kako je religiju uvijek smatrao egzistencijalnom potrebom ljudske osobe: »Moje je mišljenje i uvjerenje da sva ljudska otuđenja imaju svoj zadnji korijen u religijskom otuđenju.«34 Usprkos 31

»Mi nismo Semiti, ni duhovni, ni neduhovni«, Hrvatska revija, 37/1987, 3, 489.

Usp. »Ženidba i djevičanstvo – Posvećeno Mariji«, HKG, 35/1976, 2, 39-40.

Usp. »Celibat i ljudska narav«, HKG, 48/1989, 4, 103.

Misli o religiji, Hrvatska franjevačka tiskara, Chicago 1983., 7; Usp. Sloboda i odgovornost, 271.

VASILJ_KVIRIN.indd 21

17.12.2015 12:20:08

Religija i nereligija

osvjedočenju o povijesnoj promjenjivosti religija, ipak ističe osjećaj čovjekove sudbinske upućenosti na neko natprirodno biće kao konstantu ljudskog razvoja od prapovijesti do danas. Razlog te ustrajnosti nalazi u činjenici što čovjek u religiji osjeća uzvišeni izvor svog postanka, nasuprot neznatnom rodoslovlju u fizičkom redu realnosti: »U religiji metafizika pobjeđuje fiziku, misao pravednosti nepravdu, osjećaj uzvišenosti strah i tjeskobu, nada očaj, svjetlo tamu, ljubav mržnju. Religija je najstvarniji izraz čovjekove težnje za besmrtnošću.«35 Treba reći kako Vasilj pod religijom podrazumijeva življenje metafizike, odnosno, življenje ljudskog života u skladu s metafizičkom spoznajom da su svemir i čovjek Božje stvaralačko djelo. Važno je konstatirati kako je upravo svijest o metafizičkoj ovisnosti o Bogu, kao osobnom biću pred kojim je čovjek odgovoran za vlastita djela, prema našem autoru, preduvjet za potpuno ostvarenje čovjeka. Drugim riječima, bez potvrđivanja Boga nema ni potvrđivanja čovjeka. Religija bi, po gornjoj definiciji, trebala biti »život u atmosferi najviših i najdalekosežnijih misli i osjećaja«, a najsavršeniji oblik religije bilo bi vršenje dobra iz ljubavi prema Bogu. Kvirinovim riječima: »Kad god mislimo na Božje Biće i kada god ljubimo svakoga čovjeka kao same sebe zbog Božjega Bića, mi postajemo na neki način 35

Religija, prirodne i društvene znanosti, 37.

VASILJ_KVIRIN.indd 22

17.12.2015 12:20:08

BIBLIOGRAFIJA2 Knjige Analiza i sinteza čovjeka. Glavne teme ljudske egzistencije, Croatian Franciscan Press, Chicago 1958. Temelji spoznaje stvarnosti, Drina, Madrid 1966. Filozofija i kršćanstvo: povodom knjige dra. Branka Bošnjaka: Filozofija i kršćanstvo,Zagreb 1965., München 1968. Zašto vjerujem? Madrid 1968. Odnos naravnoga reda stvarnosti prema nadnaravnome, Madrid 1970. Sloboda i odgovornost. Ćudoredni zakon, Izdanja Ranjeni labud, Rim 1972. Marksizam i kršćanstvo: razgovor s drom Brankom Bošnjakom, piscem knjige »Filozofija i kršćanstvo«, Knjižnica Hrvatske revije, München – Barcelona 1976. Filozofija očovječenja i počovječenja, Naša ognjišta, Duvno 1978. Ljepota i umjetnost, ZIRAL, Chicago, 1979. Tajna počovječavanja, Naša Ognjišta, Duvno 1981. 2

Bibliografija Kvirina Vasilja nalazi se u: Draženko Tomić, »Prinos potpunoj bibliografiji Kvirina Vasilja«, Hum, časopis Filozofskog fakulteta sveučilišta u Mostaru, 3/2007, 3, 117151. Dostupno na adresi: http://ff.sve-mo.ba/sites/default/ files/casopisi/HUM_3.pdf

383

VASILJ_KVIRIN.indd 383

17.12.2015 12:20:20

Misli o religiji, Hrvatska franjevačka tiskara, Chicago 1983. Politika: politička teorija obzirom na osobnu i društvenu odgovornost, ZIRAL, Chicago 1984. Filozofija ljudskog duha. Teorija spoznaje, kritika filozofije o Bogu, ZIRAL, Chicago, 1984. Trinitarian theories as jugded by reason.A new theory, ZIRAL, Chicago 1987. Vječni život, ZIRAL, Chicago 1987. Kruh naš svagdašnji, ZIRAL, Chicago 1990. Opstojnost Božja i stvarnost zla, ZIRAL, Chicago 1991. Isus iz Nazareta, »K. Krešimir«, Zagreb 1996. Religija. Prirodne i društvene znanosti, ZIRAL, Mostar 1997. Filozofija života, »K. Krešimir«, Zagreb 1994., 2. izd. 1997. Čovjek, njegova veličina i njegova bijeda, ZIRAL, Mostar 1998. Razum i religija, »K. Krešimir«, Zagreb 1999.

384

VASILJ_KVIRIN.indd 384

17.12.2015 12:20:21

LITERATURA DUGANDŽIĆ, IVAN. »Teologija Kvirina Vasilja«, HUM, časopis Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, 3/2007, 3, 77-92.http://ff.sve-mo.ba/sites/default/ files/casopisi/HUM_3.pdf JUKA, SLAVICA. »Filozofski sustav Kvirina Vasilja«, HUM, časopis Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, 3/2007, 3, 9-26.http://ff.sve-mo.ba/sites/ default/files/casopisi/HUM_3.pdf JUKA, SLAVICA.Čovječnost u filozofiji Kvirina Vasilja u odnosu na kategorički imperativ Immanuela Kanta, Naklada DHK HB, Mostar 2000. JUKA, SLAVICA. Etika – Postavke i teorije, Fakultet filozofsko-humanističkih znanosti, Mostar 2006. KORDIĆ, IVAN. »Čovjek u promišljanju Kvirina Vasilja«, HUM, časopis Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, 3/2007, 3, 41-63.http://ff.sve-mo.ba/ sites/default/files/casopisi/HUM_3.pdf KORDIĆ, IVAN, »Filozof i teolog Kvirin Vasilj«, zbornik Brotnjo, Matica hrvatska Čitluk, Čitluk 1998., br. 2, 155-166. KUTLEŠA, STIPE. »Neka pitanja spoznajne teorije u Kvirina Vasilja«, HUM, časopis Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, 3/2007, 3, 27-40.http://ff.svemo.ba/sites/default/files/casopisi/HUM_3.pdf LUČIĆ, ANTUN. »Pogledi Kvirina Vasilja na pjesništvo«, HUM, časopis Filozofskog fakulteta Sveučilišta 385

VASILJ_KVIRIN.indd 385

17.12.2015 12:20:21

u Mostaru, 3/2007, 3, 99-116.http://ff.sve-mo.ba/ sites/default/files/casopisi/HUM_3.pdf PERVAN, TOMISLAV, »Fra Kvirin Vasilj – život i djelo«, u Hercegovina fransiscana, 2/2006,2, 326-332. SKOKO, IKO i ĆORIĆ, NINO. »Razmišljanje o komunikaciji Kvirina Vasilja«, u HUM, časopis Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, 3/2007, 3, 93-97. http://ff.sve-mo.ba/sites/default/files/casopisi/ HUM_3.pdf STANKOVIĆ, NIKOLA. »Ontologija zla u Kvirina Vasilja«, HUM, časopis Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, 3/2007, 3, 74-76.http://ff.sve-mo.ba/ sites/default/files/casopisi/HUM_3.pdf TOMIĆ, DRAŽENKO. »Estetički problemi u djelima Kvirina Vasilja (1917-2006)«, Znanstveni skup projekta Hrvatska filozofija i znanost u europskome kontekstu od 12. do 20. stoljeća, Zagreb, 2015. TOMIĆ, DRAŽENKO. »Ethics and Sport. Ethics by Kvirin Vasilj«, FIEP Bulletin, Vol. 83, ur. Gruhn, A. A. (ur.), Bratislava, 2013, 88-89; TOMIĆ, DRAŽENKO. »Etika kao filozofija očovječenja u djelu Kvirina Vasilja«, Bogoslovska smotra, 84/2014, 1, 97-110. TOMIĆ, DRAŽENKO. »Filozofija Kvirina Vasilja (1917– 2006) kao ‘filozofija života’«, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 40/2014, 1(79), 215-231. TOMIĆ, DRAŽENKO, »Kvirin Vasilj i neoskolastika«, zbornik Prilozi o hrvatskoj neoskolastici, ur. Šestak, 386

VASILJ_KVIRIN.indd 386

17.12.2015 12:20:21

I.; Oslić, J.; Gavrić, A., Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove, Zagreb, 2014, 51-57. TOMIĆ, DRAŽENKO. »Lik u djelu – fra Kvirin Vasilj«, Hercegovina franciscana, 4/2008, 4, 126-160. TOMIĆ, DRAŽENKO. »Naravna spoznaja stvarnosti i trinitarna teorija u Kvirina Vasilja«, Hercegovina franciscana, 6/2010, 6, 74-89. TOMIĆ, DRAŽENKO. »Preispitivanje dokaza Božjeg postojanja u filozofiji Kvirina Vasilja«, Obnovljeni život, 68/2013 , 4, 457-472. TOMIĆ, DRAŽENKO. »Prinos potpunoj bibliografiji Kvirina Vasilja«, HUM, časopis Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, 3/2007, 3, 117-151. http://ff.sve-mo.ba/sites/default/files/casopisi/ HUM_3.pdf TOMIĆ, DRAŽENKO, Mogućnosti i poteškoće govora o Bogu u filozofiji Kvirina Vasilja, Zagreb, 2010. (disertacija).

387

VASILJ_KVIRIN.indd 387

17.12.2015 12:20:21

NAPOMENA PRIREĐIVAČA Iz pisane ostavštine fra Kvirina Vasilja odlučili smo se upravo za ove tekstove iz nekoliko razloga. Prije svega ostavili smo po strani njegove filozofske tekstove želeći ukazati na svestranost njegove misleće osobnosti. Zatim smo ovdje uvrstili tekstove koji su objavljeni u nekoj periodičkoj publikaciji, a ne u knjizi u uvjerenju da su knjige dostupnije od časopisa, posebno onih koji su izlazili u inozemstvu na hrvatskom jeziku. Nadalje, nastojali smo da tekstovi budu autentični svjedok vremena u kojem su nastali, da razbiju stereotip o emigrantskom jednoumlju i da ukažu na pluralizam rješenja koja su nudili Hrvati u progonstvu. Konačno, vodili smo se tim da tekstovi imaju priključak na naše današnje vrijeme i njegove dileme, pa nalazimo da je ovaj izbor tekstova i danas aktualan, ako ne po Vasiljevim rješenjima, a ono sigurno po svojim temama. PRIREĐIVAČ

388

VASILJ_KVIRIN.indd 388

17.12.2015 12:20:21

389

VASILJ_KVIRIN.indd 389

17.12.2015 12:20:21

SADRŽAJ Filozofija i religija - Predgovor .................................. 7 Osam stoljeća suvremenosti sveca iz Asiza .......... 67 Drugi vatikanski sabor. Supstancija i sjena, 11. VIII. 1962 – 8. XII. 1965. ...................................... 94 Filozofija i enciklika »Humanae vitae« ............... 144 O nekim sofizmima rimske teologije. Talijanski biskupi i rastava braka ........................................... 178 Značenje papinstva ................................................ 191 O reformi papinstva ............................................... 194 Sloboda i odgovornost. Prigodom i povodom Küngove afere ......................................................... 206 Marija. Povodom neobičnih pojava u Međugorju ............................................................ 225 O ujedinjenju kršćana ............................................ 245 Za ekumenizam protiv ekumenizma .................. 249 Opća crkva i narodne crkve .................................. 254 Atena i Jeruzalem. Nekoliko misli o Katoličkoj crkvi i pravoslavnim crkvama, prigodom pisma patrijarha Germana kardinalu Franji .................. 258 Uzvišenost kardinala Stepinca. Pokušaj presjeka Stepinčeva vala prigodom sedme obljetnice njegove osude. ......................................................... 288

390

VASILJ_KVIRIN.indd 390

17.12.2015 12:20:21

II. dio U očajnome svijetu Miroslava Krleže .................. 302 Veličina i bijeda čovjeka – skraćeni svijet M. Krleže .................................................................. 315 »O Krležinu nebu« .................................................. 329 Trideset godina »Hrvatske revije«, 1951.-1980. ... 339 O rodoljublju ........................................................... 359 Životopis ................................................................... 380 Bibliografija .............................................................. 383 Literatura .................................................................. 385 Napomena priređivača .......................................... 388

391

VASILJ_KVIRIN.indd 391

17.12.2015 12:20:21

Biblioteka Hrvatska katolička baština 20. stoljeća 1. Petar Grgec: Na Goru Gospodnju 2. Antun Mahnić: O lijepoj umjetnosti 3. Drago Ćepulić: Život i duh 4. Ton Smerdel: Duh umjetnosti 5. Rajmund Kupareo: Um i umjetnost 6. Petar Grgec: Katolicizam, kultura i politika 7. Đuro Arnold: Vjera, filozofija i umjetnost 8. Ivo Lendić: Katolicizam i kultura 9. Ilija Jakovljević: Izazov kršćanskog humanizma 10. Bonifacije Perović: Društveno-socijalne misli 11. Ivan Evanđelist Šarić: Suvremene spasonosne misli 12. Ljubomir Maraković: Katolički idealizam i realizam 13. Milan Ivšić: Socijalni duh i narodna kultura 14. Stjepan Tomislav Poglajen: Kršćanski personalizam

392

VASILJ_KVIRIN.indd 392

17.12.2015 12:20:21

15. Ferdo Rožić: Katolički kulturni putokazi 16. Nedjeljko Subotić: Katolicizam i solidarizam 17. Juraj Šćetinec: O ekonomskim i društvenim sustavima 18. Josip Andrić: Hrvatstvo i katolička kulturna obnova 19. Hijacint Bošković: Suvremenost tomističke baštine 20. Mate Ujević: Kršćanski idealizam i društveni angažman 21. Feliks Niedzielski: Socijalni nauk, društvo i država 22. Smiljana Rendić: Katolički identitet i hrvatski preporod 23. Čedomil Čekada: Katolički univerzalizam i narodni interesi 24. Ante Alfirević: Za beskonačnom istinom 25. Kerubin Šegvić: Aporije književnosti i povijesti 26. Marijo Matulić: Za moralni preporod Europe 27. Kvirin Vasilj: Religija i nereligija

393

VASILJ_KVIRIN.indd 393

17.12.2015 12:20:21

Knjige možete kupiti ili naručiti kod nakladnika: Glas Koncila Kaptol 8, 10000 Zagreb, tel.: 01/4874 315; faks: 01/4874 319 http://knjizara.glas-koncila.hr e-pošta: prodaja@glas-koncila.hr

VASILJ_KVIRIN.indd 394

17.12.2015 12:20:21

Kvirin Vasilj

ISBN 978-953-241-480-6

www.glas-koncila.hr

Cijena: 130 kuna

Religija i nereligija

Religija i nereligija Rasprave i članci