Scijentološka "Crkva"

IVAN MACUT

Ivan Macut Scijentološka “Crkva”

Ivan Macut SCIJENTOLOŠKA “CRKVA” Glas Koncila, Zagreb, 2015.

Nakladnik: Glas Koncila, Kaptol 8, Zagreb Tel.: 01/4874 315; faks: 01/4874 319 E-pošta: prodaja@glas-koncila.hr • www.glas-koncila.hr Za nakladnika: Ivan Miklenić Biblioteka: Pod povećalom. Knjiga 2 Recezenti: Ivica Raguž i Davor Vuković Urednik: Davor Vuković Jezična lektura: Rachela Fay, prof.

Grafičko oblikovanje: Tomislav Kučko Tisak: Grafika Markulin, Lukavec Tiskano u veljači 2015.

ISBN 978-953-241-457-8 CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 000899464

Ivan Macut

Scijentološka “Crkva”

Glas Koncila Zagreb 2015.

Sadržaj Predgovor............................................................................................................... 9 Uvod .........................................................................................................................11

I. LAFAYETTE RON HUBBARD – DVADESET ŽIVOTA U JEDNOM ŽIVOTU (1911.-1986.).....................................17 Rano djetinjstvo (1911.-1923.).......................................................................19 Prvi susret s kulturom Istoka (1923.-1929.)............................................ 20 Studentske godine (1930.-1931.).................................................................22 Ponovno putovanje na Istok (1932.-1938.)............................................23 Drugi svjetski rat (1939.-1944.).....................................................................24 Istraživanja nakon rata (1945.-1949.).........................................................25 Dijanetika (9. svibnja 1950.)...........................................................................27 Nastanak nove religije – scijentologija (1951.-1969.)........................ 28 Posljednje razdoblje života i smrt (1967.-1986.).................................. 30

II. TEMELJNA UČENJA........................................................33 Uvod ........................................................................................................................35 Dijanetika – znanost o preživljavanju......................................................35 Što je dijanetika?................................................................................................36 Aksiomi dijanetike............................................................................................ 38 Dijelovi čovjeka................................................................................................. 40 Clear ........................................................................................................................ 47 OT – Thetan operante.....................................................................................49 Pogled na život i smrt čovjeka................................................................... 50 Ideja o reinkarnaciji........................................................................................... 51 Učenje o životu...................................................................................................52 Osam dinamika..........................................................................................52 Tonska skala.................................................................................................55 Put do sreće..........................................................................................................57

Ivan Macut

5

Vodite brigu o sebi..................................................................................... 59 Budite umjereni...........................................................................................61 Ne budite promiskuitetni.........................................................................61 Volite djecu i pomažite im........................................................................62 Poštujte svoje roditelje i pomažite im.................................................64 Pružite dobar primjer...............................................................................64 Težite živjeti s istinom.................................................................................65 Ne počinite umorstvo.............................................................................. 66 Nemojte činiti ništa nezakonito........................................................... 66 Podržite vladu koja je stvorena i radi za dobrobit svih.................67 Nemojte nauditi osobi dobre volje.......................................................67 Čuvajte i unaprjeđujte svoj okoliš........................................................68 Nemojte krasti............................................................................................. 69 Budite dostojni povjerenja..................................................................... 69 Ispunjavajte svoje obaveze.................................................................... 70 Budite marljivi..............................................................................................71 Budite kompetentni...................................................................................71 Poštujte vjerska uvjerenja drugih......................................................... 73 Pokušajte ne činiti drugima ono što ne biste voljeli da oni čine vama........................................................................................74 Pokušajte se odnositi prema drugima onako kako biste željeli da se oni odnose prema vama..................................................75 Napredujte i budite uspješni...................................................................76 Epilog:.............................................................................................................76 Vjerovanje Scijentološke “Crkve”...............................................................77 Zaključak................................................................................................................79

III. RELIGIOZNA PRAKSA...................................................81 Uvod ........................................................................................................................83 Auditing..................................................................................................................83 Obredna dimenzija (crkvene ceremonije)........................................... 88 Nedjeljna služba ................................................................................................89 Obredi Scijentološke “Crkve”....................................................................... 91

6

Ivan Macut

Krštenje...........................................................................................................92 Obred krštenja...........................................................................................92 Obred prepoznavanja i davanja imena:............................................93

Svadbena ceremonija ...........................................................................104 Obred vjenčanja:.....................................................................................107

Sprovod ...................................................................................................... 122 Obred sprovoda:..................................................................................... 124

Ređenje................................................................................................................135 Obred ređenja:........................................................................................ 136 Analiza obreda ređenja........................................................................ 143 Uloga svećenika u zajednici.................................................................147 Obredi........................................................................................................148 Duhovno vodstvo.................................................................................. 149

Osnovni simboli Scijentološke “Crkve”................................................ 152 Scijentološki križ....................................................................................... 152 K R C i A R C trokuti................................................................................... 152 Zaključak............................................................................................................. 153

IV. HIJERARHIJSKA STRUKTURA...................................155 Uvod ......................................................................................................................157 The Church of Scientology International – majka svih Scijentoloških “Crkava”.....................................................................157 Kontinentalni uredi (Continental Liaison Offices – CLOs)...........158 “Crkve” Petog stupnja (Class V churches)............................................. 159 Saint Hill Churches i napredne organizacije......................................160 Flag Service Organization...........................................................................161 Flag Ship Service Organizations.............................................................. 162 The Sea Organization................................................................................... 163 Religious Technology Center (RTC)....................................................... 163 Vođa Scijentološke “Crkve”........................................................................164 Zaključak............................................................................................................. 165

Ivan Macut

7

V. DRUŠTVENO DJELOVANJE ........................................167 Uvod ..................................................................................................................... 169 Volontersko djelovanje................................................................................ 169 Međunarodni programi Scijentološke “Crkve”.................................171 Put do sreće – nereligiozni moralni kodeks za povratak vrijednostima (The Way to Happiness – A Non-Religious moral code restoring values)................................................................171 Primijenjeno školstvo – svjetska mreža za opismenjavanje milijuna osoba (Aplied Scholastics – A Worldwide Network bringing literacy and learning to millions)..................................... 173 Ne kriminalu – izgradnja svijeta slobodnog od kriminala (Criminon – Building a World free of crime)185...........................................................175 Ne drogi – međunarodni rehabilitacijski program spašavanja života od droge (Narconon – An international Drug rehabilitation program saving lives)187................................................................................. 177 Protiv droge – međunarodna kampanja podučavanja i prevencije (Anti-Drug – A Drug education and prevention campaign on a Global scale)..............................................................179 Ljudska prava – međunarodna inicijativa za provođenje ljudskih prava u život (Human Rights – An International Initiative to make Human Rights a Reality)....................................181 Građanska komisija za ljudska prava (Citizens Commission on Human Rights – CCHR).........................................183 Zaključak............................................................................................................. 185

VI. KATOLICI I SCIJENTOLOGIJA.....................................187 Zašto katolici ne mogu biti i scijentolozi.............................................189

ZAKLJUČAK.......................................................................195 OBJAVLJENI ČLANCI O SCIJENTOLOŠKOJ "CRKVI".... 198 BIBLIOGRAFIJA................................................................ 199 BILJEŠKE (Endnotes)....................................................... 203 RECENZIJE ....................................................................... 223 POGOVOR.........................................................................231

8

Ivan Macut

PREDGOVOR

Predgovor U doba kad je svijet sve više nalik na selo i kad se idejna strujanja šire moglo bi se reći brzinom svjetlosti dragocjene su knjige koje objektivno i s kršćanskog vjerničkog svjetonazora osvjetljavaju pojedine relativno nove fenomene, udruge, organizacije ili pokrete, a koji nisu bezazleni kako se na prvi pogled čini. Jedna od takvih knjiga upravo je ovo djelo dr. Ivana Macuta i to je glavni razlog da je Glas Koncila prihvatio izdavanje ove knjige.

Naime, već samo dostupnošću internetskih sadržaja u naše doba nije moguće ni marginalizirati, a kamo li potisnuti ikoju suvremenu ideologiju, kvazi religiju ili trendovske svjetonazore pa se od suvremenih vjernika, osobito mladih po svojoj naravi radoznalijih, zahtijeva veća osobna odgovornost i veća osobna informiranost.

No, da bi vjernici lakše došli do vjerodostojnih tekstova o različitim suvremenim idejnim i drugim kretanjima i zamkama potrebne su takve knjige, kao što je ova “Scijentološka ‘Crkva’”.

Premda je autor u samoj knjizi precizno i jasno obrazložio zašto grupaciji koja se naziva Scijentološkom “Crkvom” ne pripada naziv Crkva, Glas Koncila kao izdavač insistirao je da u naslovu knjige pojam Crkva bude napisan velikim slovom i stavljen u navodne znakove.

Ivan Macut

9

PREDGOVOR

Pojam Crkva, pisan velikim slovom, uvijek označava Kristovu zajednicu, tj. novi Božji narod, novu zajednicu kojoj je sam Krist središte i koju je On ustanovio da bi u povijesti nastavila njegovo djelo spasenja. Ta Kristova nova zajednica, tj. Crkva u suvremenom svijetu živi u različitim formalnim i hijerarhijski ustrojenim kršćanskim vjerskim zajednicama te se sve one s pravom smatraju i nazivaju Crkvom. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje u svom novom Hrvatskom pravopisu prihvatio je opravdane razloge te je propisao da se svaka takva kršćanska zajednica, kad se naziva Crkva, piše velikim slovom. Budući da Scijentološka “Crkva”, kako je i autor u knjizi obrazložio, nije zajednica u takvome smislu da bi se mogla opravdano nazivati i smatrati Crkvom, izdavač je, radi jasnoće, insistirao da se pojam Crkve, koji pripadnici te zajednice koriste, stavi u navodnike.

Zahvaljujući autoru na uloženom trudu i uspješnom i vjerodostojnom prikazu Scijentološke “Crkve” ovu knjigu predajemo javnosti da bude svjetlo koje će onemogućiti zamke barem nekih od suvremenih izazova.

Ivan Miklenić

10

Ivan Macut

UVOD

UVOD Što je Scijentološka “Crkva”? Kako je organizirana i tko joj je na čelu? Koje je njezino službeno učenje? Vjeruju li scijentolozi u jednoga boga ili u više njih? Kako Scijentološka “Crkva” poima spasenje? Imaju li svete knjige?

Tko je Laffayete Ron Hubbard? Je li on novi mesija?

Ovo su samo neka od mnogobrojnih pitanja na koja nailazimo kada počnemo razmišljati o Scijentološkoj “Crkvi”. Unatoč činjenici da je Scijentološka “Crkva” u posljednje vrijeme doista postala poznata kao suvremeni religiozni fenomen, ipak treba reći kako još uvijek nije lako dati potpuni odgovor na ova pitanja. Zašto je tome tako? Vjerujemo da je uzroka nekoliko. Ponajprije, treba reći kako Scijentološka “Crkva” nije oduševljena kada se netko tko nije službeni član ili barem simpatizer ozbiljno i objektivno zanima i ispituje njezino učenje.

Imaju, zapravo, određeni strah jer su često meta oštrih osuda i napada izvana. Osim toga, također je činjenica kako njezini članovi, ukoliko žele nastupati u javnosti i javno govoriti o scijentologiji, za taj čin trebaju imati službeno dopuštenje službene “Crkve” te je ponekad na takvim nastupima prisutan jedan ili više članova Scijentološke “Crkve” koji slušaju o čemu se govori te se taj isti razgovor i snima, kako bi se kasnije, ukoliko Ivan Macut

11

UVOD

bude potrebno, mogao i upotrijebiti. S druge, pak, strane treba reći kako su Scijentološke “Crkve”, a koje se nalaze po čitavom svijetu, otvorene svima koji žele doći i dobiti prve informacije o njihovom učenju, organizacijskoj strukturi itd. Osim toga, imaju i vrlo zanimljivu i tehnički izvrsno uređenu internet stranicu s mnoštvom video materijala gdje se također mogu dobiti osnovne informacije o tome tko su oni, tj. na koji se način Scijentološka “Crkva” želi predstaviti svijetu.

Unatoč tome što je scijentološko učenje još uvijek u dobroj mjeri obavijeno velom tajnovitosti, ipak su se pojmovi kao što su scijentologija i Scijentološka “Crkva” raširili po cijelome svijetu. Nekoliko je odlučujućih čimbenika koji su u velikoj mjeri doprinijeli tome što se scijentologija vrlo brzo proširila. Kao glavni razlog izdvojili bismo dolazak Davida Miscavigea na čelo Scijentološke “Crkve”, a koji je prvi nasljednik samog utemeljitelja scijentologije L. Ron Hubbarda te zapravo od njega započinje doba širenja scijentologije po svijetu. Njegov je cilj bio da Scijentološku “Crkvu”, koja je do tada bila na lošem glasu zbog raznoraznih tužbi u mnogim zemljama, kao i zbog mnogih drugih optužbi na njihov račun kao što je špijunaža, izrabljivanje ljudi i sl., predstavi kao suvremenu, poželjnu i korisnu religiju koja pomaže čovjeku u njegovom svakodnevnom životu. Kako bi to postigao, napravio je nekoliko važnih koraka. Prvo, uspio je u Scijentološku “Crkvu” učlaniti neke poznate hollywoodske glumce kao što su John Travolta, koji je postao članom 1974. god., Tom Cruise koji se “Crkvi” priključio 1986.

12

Ivan Macut

UVOD

god., Will Smith i mnogi drugi. Drugo, postigao je da Sjedinjene Američke Države priznaju scijentologiju kao religiju te su time odmah postali izuzeti od poreznih davanja. Treće, pokrenuo je dvije izdavačke kuće: New Era Publications sa sjedištem Kopenhagenu u Danskoj te Bridge Publications u Los Angelesu, SAD koje imaju zadatak prevoditi i tiskati Hubbardove knjige na više od 50 svjetskih jezika, među kojima je i hrvatski. Na taj su ih način učinili pristupačnima gotovo pa cijelom čovječanstvu. Ove dvije izdavačke kuće tiskaju tjedno više od milijun primjeraka knjiga, DVD-a i drugog promotivnog materijala koji kasnije distribuiraju po cijelom svijetu.

U Europi je Scijentološka “Crkva” prisutna u mnogim zemljama: Austrija, Belgija, Danska, Francuska, Njemačka, Mađarska, Italija, Nizozemska, Norveška, Portugal, Rusija, Španjolska, Švedska, Švicarska itd. U Hrvatskoj je 22. prosinca 2003. god. Scijentološka “Crkva” od strane Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave službeno upisana u Evidenciju vjerskih zajednica sa sjedištem u Orehovici, Ulica Augusta Cesarca br. 11. Prema nekim procjenama u Hrvatskoj ima između 20 i 30 sljedbenika.

Proučavajući scijentologiju uočili smo kako na hrvatskom jeziku gotovo da i nema znanstvenih radova koji se bave ovom tematikom. Budući da je ovo zasigurno jedna vrlo zanimljiva tema, odlučili smo, nakon što smo objavili nekoliko znanstvenih članaka o Scijentološkoj “Crkvi” i njihovim osnovnim učenjima i strukturi, napisati i objaviti knjigu u kojoj želimo na jedan sažet, ali objekIvan Macut

13

UVOD

tivan način predstaviti Scijentološku “Crkvu” i njezino učenje. Kada kažemo objektivan način, želimo istaknuti da smo se u svom radu prvenstveno služili izvornim (svetim) tekstovima same Scijentološke “Crkve”, a ne polemičkim i drugim tekstovima koji imaju za cilj diskreditirati istu “Crkvu”. Vjerujemo kako je ovakav pristup od iznimne važnosti ukoliko želimo upoznati scijentologiju kao učenje (teoriju), a ne je promatrati isključivo u svjetlu prakse samih članova i bivših članova koji su gotovo pa u pravilu protiv “Crkve”. Drugim riječima, ukoliko bismo krenuli od životne prakse članova Scijentološke “Crkve” te kada bismo uspoređivali tu praksu sa zapisanim učenjem, tj. time kakva bi ta praksa trebala biti, zasigurno bismo se našli u velikom raskoraku. Međutim, ovo ne vrijedi samo za Scijentološku “Crkvu”, već za sve religije svijeta i zbog toga smo uvjereni kako takvim pristupom ne bismo upoznali ono što scijentologija doista jest, ili bolje rečeno, ono što bi željela biti. Stoga smo se u svom istraživanju služili prvenstveno službenim, za scijentologiju svetim tekstovima u kojima izlažu svoje učenje, poučavaju kakva bi životna praksa njihovih članova trebala biti, tj. želimo prikazati kako scijentolozi sami sebe vide i kako se žele predstaviti svijetu.

Prvi dio naslovljen je: Lafayette Ron Hubbard – Dvadeset života u jednom životu (1911.-1986.). Na samom početku knjige koja se bavi Scijentološkom “Crkvom” potrebno je reći nešto o onome tko je zapravo i najzaslužniji što Scijentološka “Crkva” i njezino učenje danas uopće i postoje. Prvo poglavlje o L. Ron Hubbardu kao utemeljitelju 14

Ivan Macut

UVOD

scijentologije ima za cilj uvesti čitatelja u vrlo zanimljiv životni put jedne od najkontroverznijih osoba dvadesetog stoljeća, a čija uspomena živi i danas i bez kojega, jednostavno rečeno, Scijentološke “Crkve” ne bi niti bilo.

Drugi dio nosi naslov Temeljna učenja. Nakon što se čitatelj upoznao s osobom i utemeljiteljem scijentologije, potrebno je nešto reći i o njihovim temeljnim učenjima, ili bolje rečeno, o onome u što Scijentološka “Crkva” vjeruje. Upravo zbog toga ovo drugo poglavlje u potpunosti je posvećeno scijentološkim osnovnim vjerovanjima, učenjima, učenju o čovjeku i svijetu itd.

Treći dio: Religiozna praksa. U ovome poglavlju cilj nam je čitatelja pobliže upoznati s religioznom praksom Scijentološke “Crkve”. Obredi poput davanja imena, vjenčanja, sprovoda, ređenja novih službenika i nedjeljne službe poznati su nam i iz kršćanstva. Ovdje želimo prikazati posebnosti scijentološke religiozne prakse te također sasvim jasno reći kako scijentološki obredi nemaju nikakve veze s kršćanskim sakramentima. Četvrtio dio: Hijerarhijska struktura. Scijentološka “Crkva” vrlo je čvrsto, gotovo vojnički hijerarhijski uređena. Nemoguće je razumjeti scijentologiju ukoliko se ne razumije i ne prihvati ova činjenica. Upravo je to razlog zbog kojega smo jedno poglavlje posvetili ovoj vrlo važnoj stvarnosti.

Peti dio: Društveno djelovanje. Društveno djelovanje Scijentološke “Crkve” ima dvostruki cilj. Prvi cilj glasi: pomoći čovjeku i učiniti svijet boljim i ugodnijim mjestom za život. Drugi je cilj širenje scijentološkog učenja Ivan Macut

15

UVOD

i pridobivanje novih članova. Ove dvije stvarnosti usko su povezane i nisu ništa neobično u svijetu religija. Stoga ćemo u ovom poglavlju ukratko prikazati glavne programe društvenog djelovanja Scijentološke “Crkve” i na taj način čitatelja uvesti u scijentološko angažirano društveno djelovanje. Šesti dio: Katolici i scijentologija. U ovom smo poglavlju ukratko predstavili razloge zbog kojih smo uvjereni kako se ne može istovremeno biti pripadnik Katoličke Crkve i scijentologije, a što Scijentološka “Crkva” i vjeruje i promiče u svojim javnim nastupima i to ne samo s obzirom na katolike, nego i u odnosu na sve religije svijeta. U ovom smo se poglavlju ograničili isključivo na govor o Katoličkoj Crkvi i njezinim članovima.

Prije no što čitatelj započne s čitanjem prvog poglavlja, želimo reći kako ovom knjigom ne želimo niti promovirati niti negirati Scijentološku “Crkvu”, već jednostavno prikazati ono što službena Scijentološka “Crkva” sama o sebi govori te ono u što vjeruje. Ondje gdje budemo smatrali potrebnim, uključit ćemo se kroz komentare u bilješkama na koncu knjige i u polemiku, te prikazati bilo oprečne stavove, bilo kritike koje im se upućuju, ali sve s ciljem kako bismo što vjernije prikazali scijentologiju i njezino učenje.

Ivan Macut

16

Ivan Macut

RECENZIJE

RECENZIJE Prof. dr. sc. Ivica Raguž

Dekan i Predsjednik Katedre dogmatske teologije Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku P. Preradovića 17, 31400 Đakovo

Đakovo, 8. 1. 2015.

Recenzija knjige: Ivan Macut, Scijentološka “Crkva” Još uvijek su nam svježe rasprave koje su vodile prije nekoliko godina o ulozi Scijentološke “Crkve” u nekim zemljama Europske Unije. Naime, između ostaloga postavljalo se pitanje može li se uopće idejno i pravno nazivati scientologiju, Scijentološku “Crkvu” Crkvom, crkvenom zajednicom, odnosno religijom. Mnogi su došli do zaključka da se zapravo ne može govoriti ni o jednomu, ni o drugomu. Rasprava o tomu pitanju u Hrvatskoj gotovo da se uopće nije ni vodila. Isto tako, na hrvatskom jeziku ne postoji nijedna ozbiljna studija o tomu pitanju.

Isto se može primijetiti i u teologiji koja se uopće nije pozabavila tim pitanjem. U tom smislu Scijentološka “Crkva” i dalje ostaje još neistražen fenomen u Hrvatskoj.

Ivan Macut

223

RECENZIJE

Stoga djelo dr. sc. fra Ivana Macuta predstavlja veliki doprinos za razumijevanje Scijentološke “Crkve”. Radi se o knjizi koja je proizašla iz autorovih već objavljenih članaka u raznim časopisima, koje su za knjigu nešto izmijenjeni i nadopunjeni. Vrijednost Macutova rada ponajprije je u tomu što je na pregledan i iscrpan način prikazao povijest Scijentološke “Crkve”, njezin nauk i temeljne odrednice njezina društvenog djelovanja. Posebno preporučujem treće i četvrto poglavlje knjige, u kojima se analiziraju temeljna učenja i religiozna praksa Scijentološke “Crkve”. Tu posebno dolazi do izražaja kako se zapravo o Scijentološkoj “Crkvi” ne može govoriti ni kao o Crkvi, ni kao o religiji. Macutove analize jasno pokazuju da je Scijentološka “Crkva” zapravo neka vrsta modernoga, sekularnoga humanizma koji, kako bi privukao svoje članove, ili čak manipulirao svojim članovima, kako to tvrde mnogobrojni kritičari, stvara dojam da se radi o religiji. Ako je bit religije odnos s Bogom, božanskim, ili s bilo kakvom drugom zbiljom koja nadilazi čovjeka, tada se Scijentološka “Crkva” uopće ne može i ne smije zvati religijom.

Također je velika vrijednost djela dr. sc. fra Ivana Macuta što nas upoznaje s društvenim djelovanjem Scijentološke “Crkve”, gdje dakako opet dolazi na vidjelo sekularni humanizam cijeloga pokreta. Knjiga je posebno korisna i za sve one koji se bave pitanjem religije i fenomena religije u današnjemu sekularnom društvu, tj. za sociologe religije, filozofe i teologe, ukoliko se može uvidjeti na koji način jedan sekularni pokret preuzima 224

Ivan Macut

RECENZIJE

i reintepretira određene religijske, napose kršćanske ideje i obrede unutar svojega svjetonazora. Naposljetku, knjiga donosi opsežnu bibliografiju o Scijentološkoj “Crkvi”, tako da čitatelj može na jednomu mjestu pronaći najvažnije članke i djela napisana o toj temi.

Jednom riječju, po prvi put na hrvatskom jeziku imamo u rukama izvrstan uvod u razumijevanje Scijentološke “Crkve”. Tko god se bude htio pozabaviti Scijentološkom “Crkvom”, njezinom poviješću, naukom i sadašnjim djelovanjem, knjiga dr. sc. fra Ivana Macuta bit će nezaobilazno i obvezujuće štivo.

Prof. dr. sc. Ivica Raguž

Ivan Macut

225

RECENZIJE

226

Ivan Macut

RECENZIJE

Doc. dr. sc. Davor Vuković,

Predsjednik Katedre fundamentalne teologije Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu P. Preradovića 17 HR - 31400 Đakovo

Đakovo, 8. siječnja 2015.

Recenzija knjige: Ivan Macut, Scijentološka “Crkva” Pitanje religioznosti i religija, religioznih traženja i ponuda predstavlja nezaobilaznu temu povijesti čovječanstva, pa tako i ovog našeg postmodernog vremena. Štoviše, osobito u suvremenoj epohi svjedočimo bujanju raznolikih religioznih strujanja, unatoč sekulariziranom ozračju i mentalitetu. U tom vidu, među značajnim religioznim ponudama jest i scijentologija odnosno religijsko-sociološki fenomen Scijentološke “Crkve”. Knjiga Scijentološka “Crkva” bavi se upravo tim suvremenim religijskim fenomenom.

Knjiga je podijeljena u šest (6) dijelova tj. poglavlja, kojima prethodi sadržaj knjige i uvod, a nakon kojih slijedi osvrt o odnosu katolika i scijentologije, završni zaključak, popis dosad objavljenih autorovih članaka o Scijentološkoj “Crkvi”, bibliografija, te na koncu samog rada bilješke (fusnote).

Ivan Macut

227

RECENZIJE

U prvom poglavlju, koje je naslovljeno: LafayetteRonHubbard – Dvadeset života u jednom životu (1911.-1986.) autor donosi biografiju LafayetteRonHubbarda, utemeljitelja i osnivača Scijentologije i Scijentološke “Crkve”.

Autor tako čitatelja uvodi u život utemeljitelja opisujući njegov život od ranog djetinjstva pa sve do smrti. Opisujući događaje, susrete i putovanja iz života RonHubbarda, autor omogućava razumijevanje nastanka i biti Scijentologije, ukazujući kako su osobna životna iskustva bitno utkana u samu strukturu i sadržaj scijentologije.

Drugo poglavlje nosi naslov: Temeljna učenja. Autor ovdje donosi temeljna učenja i vjerovanja scijentologije i Scijentološke “Crkve”. U prvom dijelu ovog poglavlja autor na objektivan način obrađuje temeljne pojmove scijentološke doktrine, dok u drugom dijelu poglavlja prikazuje kako postići sreću prema scijentološkom učenju, odnosno opisuje put do sreće. Pri tom autor donosi dvadesetjedno (21) pravilo, nasljedovanjem kojih se dolazi do sreće, na tragu učenja RonHubbarda.

Treće poglavlje je naslovljeno: Religiozna praksa, u kojem autor čitatelja pobliže upoznaje sa religioznom praksom Scijentološke “Crkve”. Kult, obredi i ceremonije predstavljaju važan dio Scijentološke “Crkve”, koji makar bili slični sa obredima drugih religija, osobito sa kršćanskim obredima i sakramentima, imaju svoju posebnost jer izražavaju specifična uvjerenja i vjerovanja koja su vlastita scijentologiji. Četvrto poglavlje nosi naslov: Hijerarhijska struktura. Analizirajući i prikazujući hijerarhijsku strukturu 228

Ivan Macut

RECENZIJE

Scijentološke “Crkve”, autor jasno pokazuje kako je ova “Crkva” čvrsto i jasno hijerarhijski organizirana. Temeljni cilj svih slojeva Scijentološke “Crkve” jest proučavanje, življenje i širenje scijentološkog učenja, kako bi se što više proširilo po cijelom svijetu.

U petom poglavlju naslovljenom: Društveno djelovanje, autor prikazuje važnu dimenziju Scijentološke “Crkve”: njezinu socijalno-društvenu stranu. Autor donosi prikaz glavnih programa društvenog djelovanja Scijentološke “Crkve”, ukazujući kako ono ima dvostruki cilj: pomoć ljudima, osobito unesrećenima i onima u potrebi, te širenje scijentološkog učenja i pridobivanje novih članova. Šesto poglavlje nosi naslov: Katolici i scijentologija.

Zašto katolici ne mogu biti scijentolozi? U ovom kratkom poglavlju autor pravi usporedbu između temeljnih doktrinarno-moralnih tema scijentologije i katoličanstva, ukazujući jasno i nedvosmisleno kako je, iz katoličke perspektive, nemoguće u isto vrijeme biti katolik i scijentolog, odnosno pripadati istovremeno Katoličkoj Crkvi i Scijentološkoj “Crkvi”.

Koliko nam je poznato, ova knjiga predstavlja prvi sustavan prikaz scijentologije i Scijentološke “Crkve” na hrvatskom jeziku, i već radi toga ona predstavlja vrijedan i značajan doprinos religijsko-teološkoj misli na hrvatskom govornom području.

Knjiga je vrijedna, nadalje, jer donosi plodove istraživačkog rada autora koji svoju misao, odnosno prikaz Scijentološke “Crkve”, gradi na proučavanju samih izvoIvan Macut

229

RECENZIJE

ra: izvornih djela utemeljitelja RonHubbarda i izvornih tekstova i dokumenata Scijentološke “Crkve”. Knjiga je, dakle, plod autentičnog istraživačkog rada, u kojem autor nastoji biti objektivan i nepristran, odnosno ponuditi objektivnu sliku scijentologije. Drugim riječima, autorov pristup je analitičko-sustavan, u kojem nastoji iznijeti činjenice i biti objektivan, čuvajući se bilo kakvih osobnih tumačenja, komentiranja i interpretiranja.

Knjiga predstavlja dobar i jasan prikaz fenomena scijentologije i Scijentološke “Crkve”. Čitatelju će biti omogućeno osnovno poznavanje različitih dimenzija Scijentološke “Crkve”: života njezinog utemeljitelja, doktrine, morala, kulta, društveno-socijalnog djelovanja.

Autor se služi stručnim, ali razumljivim jezikom, te sustavno, dosljedno i domišljeno prikazuje temeljne dimenzije Scijentološke “Crkve”. Primjetno je da autor izvrsno poznaje, te spretno koristi raznoliku literaturu vezanu uz Scijentologiju, osobito izvore, koje navodi na koncu knjige, kao i u bilješkama, koje također donosi na samom kraju knjige. Knjiga je pisana primjerenom znanstvenom strukturom s jasnom i ujednačenom metodologijom te je očuvala svoju logičku smislenost, preglednost sadržaja i jasnoću izlaganja. U radu se dostatno i prikladno koristi znanstveno i stručno nazivlje.

Smatram da knjigu Scijentološka “Crkva” svakako treba objaviti i da će biti vrijedan doprinos literaturi o religijskoj problematici na hrvatskom govornom području.

Doc. dr. sc. Davor Vuković 230

Ivan Macut

POGOVOR

POGOVOR Dijalogizirati sa Scijentološkom “Crkvom”?

Pluralnost religija, koja oduvijek postoji, prestaje biti u našem globalnom svijetu tek jedna egzistencijalno neutralna činjenica. Sve više i više druge religije postaju neizostavni dio naše percepcije svijeta i povijesti a time i našeg osobnog samoshvaćanja. Niti jedan istinski religiozan čovjek koji svojoj religijskoj pripadnosti prilazi misaono ozbiljno ne može danas više ostaviti po strani činjenicu da se u puninu smislenosti vjerovanja vlastite religijske zajednice može uspješno uroniti samo ako svoju religiju ne promatra izdvojeno već ako je vidi kao dio cjelokupne duge religijske povijesti čovječanstva.

To vrijedi i za nas kršćane koji cijelu ljudsku povijest promatramo kao mjesto događanja spasenja tj. kao proces postupne izgradnje našeg konačnog, eshatološkog identiteta.

Na trgu Sabora i poslijesaborske teologije religija znamo da su i mnogobrojne religije, koje su se u toj povijesti izmjenjivale ili pak supostojale, mogle po svemu sudeći biti više ili manje istiniti i djelotvorni promiIvan Macut

231

POGOVOR

catelji spasenjskog susreta njihovih pripadnika i Boga.

Pritom se nužno nameće razlikovanje između povijesno verificiranih religija i onih religija koje su nastale ne tako davno. U prvom slučaju imamo religije koje osmišljavaju živote njihovih pripadnika već stoljećima pa i tisućljećima dok su tzv. novi religijski pokreti (NRP) većinom nastali tijekom XX. stoljeća mnogi od njih tek i u drugoj polovici tog stoljeća. Povijesno verificirane religije su uglavnom velike svjetske religije. One su, uza sve njihove nedorečenosti pa i antivrijednosti, posvjedočile da posjeduju znatna duhovna bogatstva koja su osmišljavala življenje i umiranje, radosti i žalosti, mir i rat puno milijarda ljudi kroz mnogobrojne generacije.

Ta su duhovna bogatstva došla do izražaja u njihovim mistikama, etičkim praksama, filozofijama, književnim, likovnim i arhitektonskim estetikama. Povijest čovječanstva je pokazala da su spomenute velike religije nadahnjivale nastajanje i trajanje čitavih civilizacija bez kojih bi čovječanstvo bilo zasigurno puno siromašnije i u mnogo čemu puno drugačije.

Imajući sve to u vidu i sluteći kako iza mnogih nedvojbeno autentičnih duhovnih ostvarenja u tim religijama stoji djelovanje Trojedinog Boga po svojoj Riječi i Duhu, katolici se danas trude da bolje upoznaju te religije i da s njima stupe u jedan višedimenzionalni dijalog. Takav dijalog, shvaćen kao mentalitet, način promišljanja stvarnosti te kao veoma zahtjevno traganje za pronalaženjem raznih oblika dijaloške prakse komuniciranja i suživota s drugima postaje sve više, 232

Ivan Macut

POGOVOR

uza sve zaprjeke, nerazumijevanja i neuspjehe sastavnim dijelom samoshvaćanja svekolike katoličke crkvene zajednice u svijetu. U teologiji dijaloga i njenoj metodologiji crkvena zajednica raspolaže zacijelo bogomdanim djelotvornim instrumentom svjedočenja vlastitog iskustva evanđeoske istine o Bogu, čovjeku i svijetu. Ali isto tako kroz strpljivo dijaloško čitanje religijskih stvarnosti ona može prepoznavati i upoznavati obogaćujuće duhovne tragove milenijskog Božjeg prolaska kroz živote bezbrojnih pripadnika velikih religija svijeta u povijesti ali još i danas.

Koliko god nam život danomice svjedoči da dijalog nije nipošto laka stvar, da nije tek riječ o jednoj pomodarskoj politički korektnoj kategoriji, već da on zahtijeva uistinu velike osobne, spoznajno-kulturološke, teološke, asketske i molitvene napore koji nažalost veoma često ne daju očekivane rezultate, dijaloška budućnost svijeta i Crkve je u konačnici jedina moguća budućnost. To je jedini primjereni način izgradnje Kraljevstva u svijetu sve veće sudbinske umreženosti ljudi, naroda, kultura, ekonomija pa i religija. Alternativa dijaloškoj budućnosti čovječanstva u vremenu globalnog svijeta može biti samo urušavanje civilizacije, njen nestanak ili upad u totalno barbarstvo i rat sviju protiv sviju. Dijaloška budućnost svijeta i Crkve je međutim danas još uvijek daleko od ostvarenja te tim više predstavlja za kršćane nedvojbeni izazov ali i nedvojbeni Božji poziv koji se ne može prečuti bez gubitka evanđeoske autentičnosti vjernika i njihovih zajednica.

Ivan Macut

233

POGOVOR

Pritom je lako zapaziti da povijesno verificirane religije svijeta uza sve aktualne velike i krvave napetosti, koje velikim dijelom nosi sa sobom trenutno još uvijek većinski izvanvremensko i potpuno nekontekstualizirano prakticiranje hermeneutika Kurana i s tim u svezi nepovijesno samoshvaćanje islama, predstavlja privilegirane sugovornike kršćanskih dijaloških inicijativa. U tim je susretima i odnosima već zacijelo dosta postignuto, ali ipak su to tek ohrabrujući počeci zajedničkog hoda prema neizbježno dijaloškoj budućnosti čovječanstva. U narednim desetljećima stoje pred pripadnicima svih religija veliki napori oko toga da dijalog s drugima bude sve manje jedna konformistička retorika motivirana političkom korektnošću a sve više teološki utemeljeni način promišljanja religijskog identiteta i njegova pretakanja u praksu suživota s religijski i svjetonazorski različitima.

Međutim kada je riječ o Novim religijskim pokretima (NRP) koji su nastali u XX. stoljeću (kao na pr. Moonova “Crkva” ujedinjenja, pokret Hari Krišna /ISCKON/, Trascendentalna meditacija, pokret Bhagavan Rajneesh, razne japanske neobudističke religijske pokrete, Scijentološka “Crkva” itd.) a u koje sociolozi religije ubrajaju i neke religije nastale u XIX. stoljeća poput mormona, svjedoka Jehovinih i drugih, dijaloška situacija je znatno otežana činjenicom da je poradi dosadašnje kratkoće trajanja ovih “mladih“ religija dosta teško prosuditi stvarne pozitivne pa i negativne učinke tih novonastalih religijskih sustava. Koliko te religije, čiji se 234

Ivan Macut

POGOVOR

pripadnici ipak još uvijek ne broje u desetcima milijuna, zaista uspijevaju produhoviti živote njihovih pripadnika odnosno humanizirati važne segmente društvenog i ekonomskog života? Da li one uistinu uspijevaju motivirati svoje članove u kreativnom suoblikovanju kulture jedne društvene zajednice u svim njenim važnim izrazima te da li i koliko zaista promiču dobre dijaloške odnose s drugim religijama? Na ta pitanja je zaista teško sigurno i bez ostatka odgovoriti. Da bi se moglo jednoznačno i uvjerljivo odgovoriti na ta i druga pitanja najvjerojatnije treba još dosta iskustva suživota s njima a time i dosta vremena u kojem bi NRP mogli izdašnije očitovati svoje pozitivne potencijale ali i pokazati eventualno i svoje negativne učinke na osobnoj i društvenoj razini.

Pritom treba imati na umu da pouzdani odgovori na rečena pitanja zapravo predstavljaju neke od temeljnih pretpostavki svakog iskrenog i barem donekle uspješnog dijaloga s tim novim religijskim zajednicama.

Kada je riječ o dijalogu s NRP, valja posvijestiti nekoliko činjenica. Tu u prvom redu mislimo na to da NRP često i nisu skloni dijalogu s velikim religijama svijeta pa i kršćanstvom čije pripadnike nastoje pridobiti upornim i kapilarnim prozelitskim djelovanjima. I u tome, istini za volju treba priznati, one nesumnjivo bilježe ne baš male uspjehe! Spomena je vrijedna također i činjenica da je u NRP nerijetko prisutan više ili manje agresivan apologetsko-polemični stav prema kršćanskim Crkvama a posebno Katoličkoj. Tako čitav niz NRP Ivan Macut

235

POGOVOR

izričito odbija dijalog s velikim kršćanskim Crkvama.

Kod mnogih NRP prisutna je i jaka svijest da oni predstavljaju djelotvornu alternativu velikim religijama i Crkvama čiju je učinkovitost povijest, navodno, baš u ovim našim vremenima podložila demontaži.

Imajući u vidu doktrinarne i etičke predodžbe tih religijskih pokreta, tipove njihove vjerske prakse i njihove ne baš rijetko uočljive dvojbene učinke u životima ljudi, njihov antidijaloški/nedijaloški prozelitizam, njihov zamjetni rast, često nauštrb kršćanskih Crkava, može se reći da NRP predstavljaju danas jedan od velikih suvremenih teoloških, duhovnih i kulturoloških izazova i Katoličkoj Crkvi ali i drugim tradicionalnim kršćanskim Crkvama.

Na taj izazov treba odgovoriti i to na više razina, ali uvijek primjenjujući dijalošku spremnost za susret i osluškivanje “religijskih velikih priča“, osobnih razloga i motiva onih subesjednika i ambijenata koji su religijski različitih od nas. Normalno je da suočeni s tim fenomenima nas kršćane zaista zanima znati što je to što mnoge privlači u NRP. Što je u povijesnim kršćanskim Crkvama zanemareno ili prisutno tek u manjoj mjeri a što predstavlja temu egzistencijalnog interesa pripadnika NRP? Analizirajući funkcioniranje NRP, dolazimo do približnog uvida kako u njihovim temeljnim odgovorima i njihovim specifičnim načinima problematiziranja stvarnosti mnogi ljudi misle da mogu naći odnosno da zaista nalaze odgovore /rješenja za svoje probleme i dubinske životne potrebe kao što su bliska 236

Ivan Macut

POGOVOR

povezanost ovozemne sreće i spasenja, dublje i cjelovitije religiozno iskustvo (holizam), razrađenije meditativne metode, uvjerljivo povezivanje vjere i znanosti u njihovim životima na razini interpretacije stvarnosti ali i na razini rješavanja životnih problema, naglašenije priznanje vlastite “karizmatske“posebnosti i izričitije uvažavanje vlastitog duhovnog traganja, uspješnije duhovno vodstvo itd.

Kroz strpljivu dijalošku interakciju s NRP, njihovo pomno osluškivanja te kroz sve bolje upoznavanje njihovih vrijednosnih usmjerenja i organizacijskih dinamika, crkvene zajednice mogu u mnogočemu upoznati vlastite u dugoj povijesti Katoličke Crkve ali i drugih velikih Crkava zapretane, izgubljene ili tek fragmentarno i sasvim nedovoljno prakticirane potencijale Evanđelja i kršćanskog iskustva. Ta nova “otkrića“ mogla bi crkveni navještaj i praksu učiniti očiglednijim odgovorom na duhovna traganja postmodernog čovjeka, posebno mladih ljudi. S druge strane zatvoriti se dijalogu, gajiti prema NRP tek distanciranu, korektnu ali hladnu toleranciju bez za kršćanstvo bitnog i sveprožimajućeg agapičnog naboja, trajno i samo polemizirati s NRP pripisujući im uglavnom samo zablude, nemoral, lako dokazivu duhovnu inferiornost, psihopatološke odlike, pogubnost po pojedinca i društvo onemogućuje svaku komunikaciju. Time pak svatko ostaje sa svojom istinom ali i sa svojim nepoznavanjem drugog i predrasudama o njemu koji otežavaju pa i onemogućuju suživot u religijski pluraliziranim društvima Ivan Macut

237

POGOVOR

sadašnjosti i sutrašnjice. Stoga je sve očitije da samo iskreni ali istovremeno i kritički dijalog kršćana s NRP može pomoći da se i pripadnicima tih religijskih pokreta posvijeste duhovna bogatstva kršćanskog iskustva ali i određeni negativni elementi njihove vlastita naučavanja i prakse.

Na pozadini gore rečenog, držimo da ova knjiga mladog teologa Ivana Macuta u mnogočemu predstavlja upravo jedan takav dijaloški pokušaj približavanja jednom od novih religijskih pokreta, Scijentološkoj “Crkvi”. Poznavajući sve sudske peripetije kroz koje je prolazila i još uvijek prolazi ova relativno religijska zajednica, može se opravdano ustvrditi da se je autor zaista uspješno potrudio da bez ikakvih negativnih emocija i uobičajenih predrasudnih prigovora, koristeći obilato scijentološku literaturu, prikaže fenomen Scijentološke “Crkve”, njeno naučavanje, organizacijsku strukturu, etiku te načine djelovanja unutar same zajednice i prema drugima izvan zajednice. On pritom osluškuje sa zamjetnom dijaloškom otvorenošću ono što taj religijski (za neke tek kvazireligijski!?) pokret govori o sebi, kako vidi sebe i kako vrednuje rezultate svojeg djelovanja. Time nam je pružio jedan po svemu sudeći pouzdani uvodni prikaz jednog od religijskih novih pokreta s kojim se mnogi kršćani u svijetu, manje kod nas u Hrvatskoj, susreću ili će se susretati u budućnosti na razini osobnih kontakata ili u medijima.

Ispisujući svoj uvod u fenomen Scijentološke “Crkve”, autor nam je sve u svemu dao dobar primjer kako se 238

Ivan Macut

POGOVOR

o drugima pa i religijski osebujno različitima kao što je to Scijentološka “Crkva” može smireno i s poštovanjem govoriti. Pritom je aktivirao i određenu (možda odveć suzdržanu?) dozu kritičnog propitivanja drugog bez kojeg je inače, i to valja naglasiti, svaki dijalog pa i ovaj sa scijentolozima veoma nepotpun i ne baš odveć koristan. Stoga ova knjiga zaista može poslužiti kao koristan informativno i metodološki pouzdan radni instrument, namijenjen u prvom redu svim onim kršćanima koji se u svakodnevnom kapilarnom pastoralnom angažmanu i katehezi susreću sa pripadnicima te “Crkve” i njihovim medijski često veoma privlačno formuliranim izrazima scijentološke ponude smisla i rješavanja osobnih životnih problema. Tu mislimo u prvom redu na one koji su u Crkvi pozvani pomagati članovima kršćanske zajednice da se u svojem životnom ambijentu, obitelji ili na radnom mjestu, korektno informirano, kršćanski dobrohotno ali i s potrebnom dozom dijaloške kritičnosti suočavaju s pripadnicima i idejama Scijentološke “Crkve”.

Nikola Bižaca

Split, veljača 2015.

Ivan Macut

239

Scijentološka “Crkva” Koliko nam je poznato, ova knjiga predstavlja prvi sustavan prikaz scijentologije i Scijentološke “Crkve” na hrvatskom jeziku, i već radi toga ona predstavlja vrijedan i značajan doprinos religijsko-teološkoj misli na hrvatskom govornom području.

Knjiga je, dakle, plod autentičnog istraživačkog rada, u kojem autor nastoji biti objektivan i nepristran, odnosno ponuditi objektivnu sliku scijentologije. Drugim riječima, autorov pristup je analitičko-sustavan, u kojem nastoji iznijeti činjenice i biti objektivan, čuvajući se bilo kakvih osobnih tumačenja, komentiranja i interpretiranja.

Doc. dr. sc. Davor Vuković Vrijednost Macutova rada ponajprije je u tomu što je na pregledan i iscrpan način prikazao povijest Scijentološke “Crkve”, njezin nauk i temeljne odrednice njezina društvenog djelovanja. Posebno preporučujem treće i četvrto poglavlje knjige, u kojima se analiziraju temeljna učenja i religiozna praksa Scijentološke “Crkve”. Tu posebno dolazi do izražaja kako se zapravo o Scijentološkoj “Crkvi” ne može govoriti ni kao o Crkvi, ni kao o religiji.

Prof. dr. sc. Ivica Raguž

ISBN 978-953-241-457-8

www.glas-koncila.hr

80 kuna