OŠ Vladimira Gortana, Žminj Vjeronaučna olimpijada 2011. BISKUPIJA POREČKA I PULSKA
pobliže upoznati jedno marijansko svetište u našoj biskupiji istaknuti privrženost hrvatskog naroda Blaženoj Djevici Mariji prepoznati utjecaj BDM u svakodnevnom životu vjernika njegovati i razvijati stav poštovanja i povjerenja prema Blaženoj Djevici Mariji
Prvi pisani trag o postojanju Berma datira iz 911. godine. ... Crkva sv. Marije na Škriljinah je gotička crkvica koja se nalazi kilometar sjeveroistočno od Berma.
grobljanska i bratovštinska crkva jedna od najpoznatijih u Istri potječe iz XV. stoljeća čuvena po sjajnim freskama majstora Vincenta iz Kastva (1474.) neoslikana je jedino apsida iz 1707. zaštićeni je spomenik kulture
crkvica ima izdužen i malo iskrivljeni tlocrt s pravokutnim brodom i kvadratičnom apsidom (svetištem) iste širine • u 18. stoljeću su joj na pročelje dodani trijem, lopica i drveni tabulat
Nacrt pročelja prije dogradnje trijema (“lopice”)
Pročelje s prizidanim trijemom (“lopicom”)
Podignuta je na prirodno zaravnatoj kamenoj ploči, “živoj stijeni”, po kojoj je dobila nadimak na Škriljinah Sv. Marija na Škriljinah = Sv. Marija na kamenu.
Freska je tehnika slikanja na zidu. Slika se bojama, koje se rastapaju u vodi, po svježem sloju žbuke. Boja se suši istovremeno s podlogom i tako se nerazdvojno povezuje s njom. Rad na svježoj žbuci zahtijeva brzinu i sigurnost. Postoji još jedna varijanta fresko - tehnike, a ona se zove secco (tal. suho). Boja se nanosi na osušenu žbuku, koja se prije slikanja osvježi gašenim vapnom.
Tematika čitavog oslikanog ciklusa (26 figuraInih kompozicija slika u pravokutnim poljima te 20-ak manjih likova i fragmenata) može se ikonografski podijeliti u tri grupe:
1. scene iz života Isusa i Marije 2. likovi pojedinih svetaca i anđela 3. simbolično-alegorijski prikazi.
Detalj Uznesenja Marijina, na tabulatu
Sv. Ana le탑i poslije poroda na postelji i moli iz molitvenika dok joj mala Marija le탑i u krilu.
Prema priÄ?anju apokrifa malu Mariju prikazali su u hramu, da bi u njemu sluĹžila kao zavjetovana djevica.
Kad se Mariji navršilo vrijeme molitve i rada u hramu, zaručuje je veliki svećenik s Josipom.
Navještenje na način koji je najrjeđi u ikonografij i: anđeo i sv. Marija sjede
Susret (zagrljaj) Marije i Elizabete (kao prizor iz svakodnevna 탑ivota).
Oko jaslica od pletena pruća svija se krug koji se klanja Djetetu (Bogorodica, sv. Josip, tri anđela)
Bogorodica prikazuje Isusa na oltaru da bi ga na svoje ruke uzeo starac Šimun. U pratnji sv. Josip i mlade žene sa žrtvenim darovima; proročica Ana.
Ovim prizorom napušta Bogorodica glavnu ulogu.
Krist –dječak tumači sijedim pismoznancima Zakon. Oni poraženi u raspravi s 12-ogodišnjim dječakom trgaju knjige i zure u svete tekstove.
MOLITVA NA MASLINSKOJ GORI
POLJUBAC JUDIN
- Ivan, lubljeni uÄ?enik, naslonjen na Kristove grudi - izdajnik, Juda, smjeĹĄten pred stol, u ruci mu kesa
Sv. Mihovil, detalj
Sv. Martin
Sv. Apolonija, sv. Leonard, sv. Barbara
latin. Vincencius de Kastua, gotički slikar voditelj radionice koja je 1474. oslikala grobljansku crkvu Svete Marije na Škriljinah kraj Berma u Sv. Mariji na Škriljinah nije slikao sam, već je surađivao s još dvojicom slikara ime mu je zapisano na natpisu nad bočnim vratima crkve (hoc pinxit magister Vincencius de Kastua)
hrv. povjesničar umjetnosti studirao povijest umjetnosti i argeologiju u Zagrebu proučavao glagoljsko-epigrafsku baštinu i zidno slikarstvo Istre i Hrvatskog primorja stručnjak za srednjevjekovno zidno slikarstvo dobio brojne nagrade doktor honoris causa iz teologije
U srednjem vijeku freske nisu puki ukras, zapravo su tekstovi pretvoreni u slike, sadržaji razumljivi publici koja ih gledajući čita.
Hodočasnici su gajili poštovanje, divljenje i molili su se pred slikama Bogorodice, Isusa, svetaca i zaštitnika. Na Veliku Gospu u crkvicu Sv. Marije na Škriljinah hodočastila cijela srednja Istra (Pazinština, Žminjština, Motovunšćina). Seoska “istarska Sikstina” i danas je nezaobilazno istarsko marijansko (hodočasničko) svetište.
BRANKO FUČIĆ, Vincent iz Kastva, KS/IKD “Juraj Dobrila”, Zagreb/Pazin, 1992. BRANKO FUČIĆ, Iz istarske spomeničke baštine, Svezak drugi, Matica Hrvatska, Zagreb, 2007., str. 154.-188. IVAN MILOTIĆ, Crkva u Istri: povijesna i kulturna baština, “Josip Turčinović”/ Biskupija Porečka i Pulska, Pazin/Poreč, 2011., str. 36.-39. ARMANDO DEBELJUH (ur.), Istra: tirkizni sjaj kristala, “Libar od grozda”, Pula, 1994.
Ekipa:
OŠ Vladimira Gortana Žminj
Antonela Zaharija Maja Orbanić Martina Kresina Tereza Benčić
Mentorica: Nela Peteh