Global broj 14, veljača 2016. by Global novine

Novine za studentska i društvena pitanja, kulturu i sport

ISSN 1849-4722

www.fpzg.unizg.hr

/GlobalNovine @GlobalNovine @global_novine

Broj 14 / Godina 3 / veljača 2016.

Foto: Tin Bedenko

DOGOVOR O DOMOVIMA

MIZERNE SATNICE

INTERVJU: KARLO KOLESAR

Zašto je iz pregovora isključen dio studentskih predstavnika?

Ne pristajte na izrabljivanje, cijene rada imaju minimum

Vaučerizacija bi bila zahtjevna reforma sustava obrazovanja

Str. 2

Str. 3

Str. 11

Studentski život

Veljača 2016.

IMPRESSUM GLOBAL

Novine studenata FPZG-a

Izdavač

Fakultet političkih znanosti, Lepušićeva 6, Zagreb Za izdavača izv. prof. dr. sc. Lidija Kos-Stanišić Voditelj projekta doc. dr. sc. Igor Kanižaj Glavni urednik Igor Weidlich kontakt@igorweidlich.com

Zamjenica glavnog urednika Matina Tenžera tenzera.tenzera@gmail.com

Izvršni urednik Mislav Lugonjić mislav_lugonjic@windowslive.com

Urednik – mentor Zlatko Herljević zlatko.herljevic1@gmail.com

Uredništvo Marija Gaura, Irena Domitrović, Silvija Vuković (Studentski život, Srednja), Matina Tenžera (Kultura), Nina Vujčić (Lifestyle), Tibor Trupec (Reportaža, Zadnja), Petra Jakovina (Društvo), Mislav Lugonjić (Sport), Dora Kršul (Intervju, Kolumne/Komentari/ Mišljenja), Milan Dalmacija (Tehnologija, Poduzetništvo, Novac), Hanan Nanić (Svijet/EU), Nika Mokos (Fotografija) Lektura Snježana Babić Višnjić Voditeljica promocije Kristina Balun global-promocija@fpzg.hr

Community manageri Dora Kršul dora.krsul@gmail.com

Hrvoje Šoljić hrvojesoljic95@gmail.com

Fotoagencija Pixsell Dizajn i prijelom Atlantis Tehnička podrška Story Editor redakcijski sustav Tisak Tiskara Novi list, Zvonimirova 20a, Rijeka Kontakt za čitatelje global.novine@gmail.com ISSN 1849-4722

POSTIGNUT SPORAZUM SC popustio i pristao sniziti cijene domskog smještaja

Zašto je iz pregovora isključen dio studentskih predstavnika? Gaura G Marija marija.gauraa@gmail.com

akon što je Studentski centar u Zagrebu predložio cijene smještaja za obnovljene domove, ali i one koji nisu bili obnavljani, Studentski zbor krenuo je u žustru borbu protiv svojih susjeda na Savskoj cesti te je 10. veljače održan prvi sastanak SC-a, SZ-a, domskih odbora te Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Na tom je sastanku utemeljeno Povjerenstvo za izradu prijedloga cijena studentskog smještaja Studentskog centra Sveučilišta u Zagrebu, što će rezultirati nižim cijenama od onih koje je istaknuo SC. Zamjenik predsjednika SZ-a Mate Vukšić objasnio je ulogu Povjerenstva. PUKLA JE VEZA “Povjerenstvo je dobilo rok od sedam dana da odredi nove cijene smještaja utemeljene na osiguranju jednakog pristupa visokom obrazovanju i financijskoj održivosti djelatnosti studentskog smještaja. Na prvom sljedećem sastanku održanom u MZOS-u određeno je da se cijene neobnovljenih domova vrate na stanje iz 2015. godine, a cijene obnovljenih paviljona formiraju na temelju projekcije prihoda i rashoda u djelatnosti smještaja, pozitivnih učinaka obnove domova itd. Želim sve podsjetiti da je prvi prijedlog SC-a bio da cijena smještaja u SD Cvjetno naselje bude 600 kuna, a mi smo izborili 475 kuna. Za SD Ante Starčević bilo je predloženo 500 kuna, mi smo izborili 300 kuna”, komentirao je Vukšić. Prijedlog Povjerenstva upućen je Sanacijskom vijeću SC-a, koje će odluku na suglasnost dati ministru Predragu Šustaru, s tim da su predstavnici Studentskog centra naznačili da će potvrditi odluke koje je donijelo Povjerenstvo. Kronologija događaja za sobom je povukla mnoga pitanja, a studenti i mediji pritiskali su sve aktere ovog događaja zbog netransparentnosti i loše komunikacije. Iako je Studentski zbor u većini slučajeva sam komunicirao s SC-om, “u cijelom procesu korekcije cijena studentskog smještaja veliku ulogu odigrali su i predstavnici domskih odbora”, komentirao je Vukšić. Zanimljivo je što su u jednoj fazi dogovora isključeni članovi Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola RH, koji su sa SZ-om koordinirano provodili medijski pritisak kako bi SC objavio sve dokumente koje je isticao kao glavne argumente poskupljenja. Maro Alavanja, glasnogovornik Vijeća, komentirao je suradnju sa SZ-om koja je naglo prekinuta. “Sudjelovali smo, primjerice, u kreiranju kratkoročnih i dugoročnih ciljeva poskupljenja, izradili smo studiju održivosti, financijske izvještaje i analize. Nažalost, jutro prije prvog sastanka SZ-a i SC-a, komunikacija prema Vijeću studenata i medijima iz nekog je razloga prekinuta od strane SZ-a, i od tada Vijeće, kao i mediji i studenti, nije dobilo potrebne informacije i tražene dokumente”, ističe Alavanja i dodaje da 20 posto ukupnog smještaja u Zagrebu koriste studenti veleučilišta i visokih škola.

U jednoj fazi dogovora isključeni su članovi Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola RH, koji su sa SZ-om koordinirano provodili medijski pritisak kako bi SC objavio sve dokumente koje je isticao kao glavne argumente za poskupljenje

Mnogi studenti još nisu podmirili ni troškove smještaja za siječanj jer čekaju rasplet priče oko cijena

Foto: Marija Gaura

Zbog studenata s invaliditetom uključila se i pravobraniteljica Studentima s invaliditetom u novoobnovljenim domovima problematične su veličine soba te neprilagođenost sanitarnih čvorova i namještaja. Upitna je i funkcionalnost betonske i hidraulične rampe, koje su postavljene na isto mjesto. “Studentski centar i projektanti obnove trenutačno prilagođavaju sobe studentima s invaliditetom, a nakon što završe, provjerit ćemo još jednom jesu li poštovani standardi”, komentirao je Vukšić. Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak upozorava na nepravilnosti koje se trebaju što prije ispraviti kako bi se studenti mogli useliti. U konkretnom slučaju radi se ne samo o nepoštivanju Konvencije o pravima osoba s inva-

liditetom nego i o kršenju odredbi Zakona o gradnji koje propisuju da se sve građevine moraju projektirati i graditi vodeći računa o pristupačnosti i uporabi osoba smanjene pokretljivosti. Osim toga, Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti podrobnije su propisani uvjeti, odnosno elementi pristupačnosti koje moraju ispuniti građevine javne i poslovne namjene. Pravobraniteljica upravo zbog ovog slučaja zahtijeva da studenti s invaliditetom postanu obvezni članovi povjerenstava za obavljanje tehničkog pregleda tijela graditeljstva mjerodavnog za izdavanje uporabnih dozvola.

Studentski zbor, s druge strane, danas poziva na uvid u svu dokumentaciju, ali samo u njihovim prostorijama. NE PLAĆATI DO NOVIH CIJENA? Nakon što je održan prosvjed i pokrenuta akcija #neplaćam na društvenim mrežama, počeli su se javlja-

Sukobili se studenti i Studentski zbor Nakon što je u prosincu 2015. s doma na Šari pokrenut studentski prosvjed neplaćanjem stanarine, u prosvjed su se uključili i članovi SZ-a. Zbog lakše koordinacije prosvjeda, na jednoj društvenoj mreži napravljen je chat predviđen za dogovaranje daljnjih aktivnosti, u kojem je došlo do sukoba studenata i predstavnika SZ-a. Ljubica Novak, studentica Fakulteta političkih znanosti, javno je istupila sa svojim sukobom sa SZ-om i Matom Vukšićem. “Upravo u tom chatu, Studentski zbor pokazao je svoje pravo lice. Nakon što sam postavila pitanje SZ-u, bila sam razočarana našom međusobnom komunikacijom ili, bolje rečeno, nekomunikacijom. Odgovor nikad nisam dobila jer su članovi SZ-a počeli napuštati chat, skrivajući tajne svog poslovanja pod velom uvrijeđenosti”, objašnjava Novak. Naime, u tom su dopisivanju predstavnici SZ-a nazvali Ljubicu i njoj slične ‘’kmečavcima’’ i optužili ih da ne znaju cijeniti to što je Studentski zbor učinio za njih. “Ne razumijem zašto je SZ-u bilo teško objaviti na Facebooku da su bili na sastanku i u kratkim natuknicama napisati kako napredujemo s prosvjedom. Zar kao studenti koji su sudjelovali u prosvjedu nismo zaslužili da nas obavijeste o novim saznanjima koja imaju?”, pita se Novak i dodaje da je ljuti pasivnost SZa. Mate Vukšić stao je u obranu SZ-a i ponovno naglasio ulogu SZ-a u postizanju zajedničkog cilja te nije komentirao ovaj slučaj.

Činjenica da u siječnju i veljači 1050 studenata nije platilo smještaj, prisilila je Studentski centar da ubrza proces korekcije cijena

ti studenti koji su postavili pitanje o novim cijenama te kada će one stupiti na snagu. U međuvremenu, mnogo studenata nije platio nijednu stanarinu od useljenja u dom. Činjenica da u siječnju i veljači 1050 studenata nije platilo smještaj prisilila je Studentski centar da ubrza proces korekcije cijena. Manuela Ivić, predsjednica domskog odbora na Savi, kometirala je moguće posljedice neplaćanja. “Mnogo je studenata koji su još uvijek revoltirani cijenama te se pojavilo mnogo pitanja nakon što je SZ najavio korekcije cijena do 19. veljače. Dolaze mnogobrojni upiti zašto nove cijene nisu stupile na snagu, a studenti su još uvijek ljutiti”, kaže Ivić. Dodaje da je izvjesno kako će se dom morati platiti. “Generalno, treba pričekati stupanje novih cijena na snagu. Diskutabilno je da je ovaj mjesec već jednom održan sastanak Sanacijskog vijeća koji se inače održava jednom na mjesec. Zato predstavnici SZ-a, zajedno s ostalim studentskim predstavnicima, pokušavaju izvršiti pritisak da se ponovo sazove sastanak ovaj mjesec jer se javlja svojevrsna nervoza među studentima”, ističe Ivić. Postoji mogućnost da će SC zbog neplaćanja poslati opomene, no Ivić smatra da bi to bio loš potez jer bi se ljutnja studenata podigla na višu razinu.

Studentski život

Veljača 2016.

POSLOVI Studenti koji rade zakonski nisu radnici, zbog čega ih mnogi poslodavci izrabljuju

Ne pristajte na mizerne satnice, Student servis ima jasan cjenik!

Domitrović G Irena domitrovic.irena@gmail.com

nogi ne znaju da je minimalna cijena studentskog rada u Student servisu SC-a u Zagrebu definirana cjenikom, stoga se nerijetko dogodi da student radi za manje novca od propisanoga. “Do prije nekoliko dana nisam ni znala da cjenik postoji”, svoju je priču započela jedna studentica. “Prije nekoliko godina trebao mi je dodatni novac. Bila sam spremna pristati na bilo koju satnicu samo da nešto zaradim. Tada sam vidjela da jedna tvrtka traži promotore i pomislila: ‘Super, to nije teško, na sigurnom si i dobre su plaće’. Tada još nisam znala koliko sam bila u krivu”, dodala je. NE ZNAJU SVOJA PRAVA Ispričala nam je kako je posao zapravo i dobila jer je većina kandidata odustala kad je doznala da je plaća 17 kuna po satu. Danas, kaže, kad zna kolika je minimalna satnica za promotore, nikad ne bi pristala na takav posao, ali dodaje da je problem što je nitko nikad nije upozorio na sva prava i obveze, i rijetko koji student zna za cjenike rada. “Misliš si da si sretan da uopće radiš, i ne pada ti na pamet žaliti se na zaradu”, kazala je. Inače, cijena sata rada za posao promotora iznosi 18 do 30 kuna. Za svoja prava mnogi studenti ne znaju i nisu s njima upoznati. Cjenici Student servisa dostupni su na šalterima, a u nekim servisima i na mrežnim stranicama. Osim cjenika, studentima su na uvid dostupni i Pravilnik o posredovanju pri zapošljavanju redovitih studenata i Opći uvjeti poslovanja. U tim aktima stoje sve relevantne informacije o pravima i obvezama studenata i poslodavaca. Tomislav Jurkić, voditelj Student servisa SC-a u Zagrebu, navodi da se

Poslodavac samo iznimno izravno dogovara cijenu sata rada sa studentom, a dužan je pridržavati se minimalne cijene, odnosno cijene naznačene u uputnici SC-a, kaže studentski pravobranitelj

prije oglašavanja poslova na mrežnim stranicama SC-a svaka prijava za posao detaljno provjeri, kako se ne bi kršile odrednice Pravilnika Studentskog centra. “Ako dođe ponuda za posao koja na neki način krši Pravilnik, taj posao ne oglašavamo, a poslodavcu skrenemo pozornost na počinjenu pogrešku“, ispričao je Jurkić i dodao da svi poslodavci prije prijave moraju ispuniti obrazac uz koji im se prilažu Opći uvjeti poslovanja i cjenik satnica koji je rezultat dogovora svih studentskih centara u Hrvatskoj. Cijena satnice je ono što Servis najprije provjerava, a ako je ta stavka u redu, kreću s provjerom podataka. Nakon što prođe provjera, poslodavcu odobre ili odbiju oglas, ovisno o tome poštuje li odredbe. Ako je posao odobren, oglas se stavlja na mrežne stranice Servisa, s nužnim informacijama o poslu i načinu prijave. Jurkić je napomenuo i da bi se uskoro cjenik trebao korigirati, ali ne za sve poslove. Inače, lani su u Student servis došle 172 prijave za kršenje prava studenata, a pretprošle godine 250.

Na službenim stranicama Grada Zagreba 8. siječnja 2016. objavljen je oglas za čišćenje snijega. Dio teksta oglasa prenosimo u nastavku: Sukladno najavi gradonačelnika Grada Zagreba Milana Bandića da se na poslovima čišćenja snijega angažiraju i studenti kojima će taj dodatan prihod biti od velikog značaja, a gradske površine očišćene u najkraćem roku, Zagrebački holding započeo je prikupljati ponude kandidata. Prijaviti se mogu svi redovni studenti koji imaju aktivna studentska prava, a visina honorara je 20 kn po satu. Na upit kako je moguće da su ponudili posao ispod minimalne cijene sata rada koje propisuje Student servis u Zagrebu (25-35 kuna), odgovorili su da taj servis nije posrednik pri zapošljavanju stoga ne krše njegove odredbe. Posrednik je, navode, Studentski centar Karlovac.

Foto: Matea Petrović

POTREBNE STROŽE MJERE Iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta navode da “što se tiče ostalih pitanja koja su vezana uz obavljanje posla koji su studenti dobili posredovanjem studentskih centara, taj dio se regulira općim aktima koje donose sami posrednici, odnosno studentski centri”, a tu pripadaju cijena za pojedine vrste poslova za koje se posreduje, izdavanje ugovora o djelu redovitog studenta, naplata obavljenog posla, iznos provizije i ostala pitanja koja se pojavljuju unutar segmenta studentskog rada posredovanjem studentskih servisa. U slučaju sporova, Student servis je prvo mjesto gdje se takvi problemi rješavaju, a uspješan ishod postupka žalbe ovisi i o naravi pojedinih poslodavaca te o njihovoj spremnosti na suradnju. Ako je student radio preko Servisa, a poslodavac ne poštuje nje-

Minimalne cijene

NE UGOVARAJTE MIMO SC-A Matija Kikelj, studentski pravobranitelj, navodi da se stvarna cijena rada ugovara za svaki pojedini posao Ugovorom o djelu redovitog studenta sklopljenog između poslodavca i studenta, uz posredovanje Student servisa. Ujedno, dodaje Kikelj, poslodavac samo iznimno izravno dogovara cijenu sata rada sa studentom, a dužan je pridržavati se minimalne cijene dogovorene s SC-om, odnosno cijene naznačene u uputnici SC-a. Voditelj Servisa Jukić objasnio nam

SC Karlovac ruši cijene zagrebačkom SC-u?

nopravnog zakonodavstva. Ostavlja li to više prostora za manipulacije i snižavanje cijene rada?

Studenti nisu upoznati s Pravilnikom i mnogo ih ne zna da postoji cjenik koji odreFoto: Luka Šatara đuje minimalnu cijenu sata rada

je i kako je moguće da se nekim studentima plaća manje od propisane satnice, i to je moguće samo ako student mimo znanja SC-a dogovori s poslodavcem nižu satnicu od propisane. Student servis tu više ne može ništa jer student nije dužan obavijestiti Servis o satnici. Tada se događa da je poslodavac prijavljen u bazu Servisa s jednom satnicom, a da je sa studentom dogovorio drugu. Ako se tako nešto dogodilo, sva odgovornost pada na studenta. No ponekad studenti namjerno dogovore nižu satnicu s poslodavcem kako bi mogli ostati prijavljeni kao porezna olakšica roditeljima. Jedan student tako navodi kako većinom dogovara isplatu niže satnice preko ugovora, a ostatak na ruke, kako bi se osigurao da neće prijeći limit za olakšicu, ili pak piše da je radio manje sati, a razliku i u tom slučaju prima na ruke. Sve to, naravno, nije zakonito. Za područje studentskih poslova mjerodavno je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Iz Ministarstva tvrde da je njihova mjerodavnost do-

nošenje Pravilnika o posredovanju pri zapošljavanju redovitih studenata, i to samo u dijelu koji se tiče reguliranja uvjeta i načina ostvarivanja prava na zapošljavanje posredovanjem studentskih centara. Kikelj objašnjava da je povremeni rad redovitih studenata uređen Pravilnikom o posredovanju pri zapošljavanju redovitih studenata. Pravilnik je vezan uz Zakon o znanstvenoj djelat-

Lani su u Student servis stigle 172 prijave za kršenje prava studenata, a pretprošle godine 250 nosti i visokom obrazovanju, tvrde iz Ministarstva. Redoviti studenti mogu kod poslodavca obavljati poslove putem ugovora o djelu redovitog studenta, pod uvjetima i na način propisan navedenim Pravilnikom. Kikelj ističe kako se redoviti studenti ne smatraju radnicima jer nemaju sklopljen ugovor o radu, stoga se na njih ne primjenjuju odredbe Zakona o radu i rad-

Minimalna dopuštena satnica nije fiksno određena za sve poslove nego ovisi o vrsti posla. Tako, na primjer, u Studentskom centru Zagreb za administrativne poslove iznosi 17 kuna, anketiranje na terenu 18 kuna, rad u autopraonici 17 kuna, konobarenje 17 kuna, podjelu letaka 18 kuna, izradu web-stranice 50 kuna, za prodavača na štandu 18 kuna, telefonsko anketiranje 18 kuna, vozač B kategorije 20 kuna, čuvanje djece 25 kuna, konferencijsko (simultano) prevođenje 250 kuna, čišćenje hitne pomoći 18 kuna, istresanje sagova te cijepanje i unošenje drva 50 kuna po satu. Ovdje navedene cijene iznose minimalne naknade ispod kojih poslodavac ne smije ići ako nudi posao putem Student servisa Zagreb. gova prava, student može otići voditeljici službe za izdavanje i primanje poslova, ne više od 15 dana od završetka posla, gdje se podnosi detaljna, pisana izjava koju student mora potpisati i potom Servis kontaktira poslodavca i provjerava što se dogodilo, objašnjava nam voditelj Student servisa Jurkić. Ako poslodavac ne uvaži žalbu, dolazi do sudske tužbe i pokretanja postupka ovrhe. Dvije studentice koje su htjele ostati anonimne ispričale su za Global kako su radile na božićnom štandu za satnicu nižu od propisane, 15 kuna, i uz to ih je poslodavka maltretirala i lažno optuživala za krađu. “Situacija je otišla toliko daleko da smo na kraju gotovo i policiju zvale”, prisjeća se jedna od njih. Kikelj je istaknuo i da smatra da je “potrebno raditi na utvrđenju strožih odredbi glede uvjeta rada, ažurnosti isplate i minimalnog standarda rada s obzirom na to da je riječ o studentima koji uz rad moraju ispunjavati svoje studijske obveze kako bi zadržali status redovnog studenta i nastavili daljini rad putem studentskih ugovora”.

Studentski život

Veljača 2016.

PREDSTAVLJAMO DOBITNIKE REKTOROVE NAGRADE PRIZNANJE Studenti FPZG-a u fokus rada stavili visokoobrazovni sustav

Bolonja u Hrvatskoj ne funkcionira, što će reći Vlada?

G Željka Škreblin

‘Potpuno je paradoksalno da se mladi s prvom

zeljkaskreblin6@gmail.com VELI cINA JE VAz NAstudija, pogrešno nazvanom prvostupničkom razinom Studenti su odlučili snimiti film kojim bi društvu pokazali da osobe starije dobi u sebi drže blago mudrosti Foto: Dario Zurchauer

PROJEKT Studenti u domu za starije i nemoćne

‘Oni su junaci svog doba’

U sklopu kolegija Socijalni rad u organiziranju zajednice, studenti Pravnog fakulteta snimili su i film ‘Zrnca mudrosti’ Vrankulj G Josipa vrankulj.josipa@gmail.com

rži glavu iznad vode, nikad nemoj potonuti. Ponekad nekome zvuči pomalo banalno, no upravo to riječi su starijih članova našega društva koji ih smatraju glavnim životnim motom. Do ovih i sličnih zrnaca mudrosti došli su studenti četvrte godine Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Anđela Durdov, Valerija Filipović, Barbara Kulfa, Ana Marija Strabić i Dario Zurchauer sudjelovali su u projektu međugeneracijske povezanosti na kolegiju Socijalni rad u organiziranju zajednice. Mentori su im bili profesori Nino Žganec i Nedjeljko Marković. Cilj projekta bio je ući u zajednicu u određenoj gradskoj četvrti koja je odabrana na temelju prikupljenih informacija o potrebama stanovnika zadane četvrti te naučiti razmišljati iz perspektive zajednice. “Kroz vježbe su tako studenti dobili uvid u niz socijalnih problema i rizika koji su vidljivi na lokalnoj razini, tamo gdje su najbliži građanima”, objasnio je prof. Marković. Studenti koji su sudjelovali u ovom projektu navode kako su, prema vlastitim afinitetima, ali i prikupljenim informacijama o trenutačnom stanju u zagrebačkoj četvrti Trešnjevka-sjever, odabrali rad sa starijim osobama. Točnije, s članovima Doma za starije i nemoćne Trešnjevka. Kako bi projekt i starije osobe koje su sudjelovale u njemu došli do izražaja, studenti su odlučili snimiti film kojim bi društvu pokazali kako osobe starije dobi u sebi drže blago mudrosti nastalo u raznim životnim trenucima, koje mladima može uvelike pomoći na njihovu životnom putu. “Osobito nam je drago što su korisnici iznijeli zaista važna iskustva, imali smo prigodu čuti kako su zaista junaci svog doba”, objasnili su studenti. “Cilj nam je bio napraviti nešto što služi isticanju mudrosti i važnosti starijih osoba”, dodaju.

Stariji članovi društva često se marginaliziraju baš kao i njihova razmišljanja i životna iskustva iz kojih se mnogo može naučiti, a zanemareno je, čini se, i to da su upravo oni stvarali temelje našeg današnjeg društva. Studenti su upravo zbog tog razloga sudionicima projekta postavili niz pitanja kojima su željeli doznati kako su nekoć i kako danas žive osobe starije životne dobi. Kvalitetna prijateljstva i obitelj članovi Doma istaknuli su kao dvije najvažnije stavke koje netko za života može stvoriti. Na njima se, kažu, najviše i treba raditi te ih je potrebno graditi na temeljima snošljivosti i međusobne iskrenosti. Svjesni su kako mladima danas nije lako uspjeti u životu, ali ni u njihovo vrijeme stanje nije bilo mnogo drukčije, te misle da mladima glavna motivacija treba biti ljubav prema zemlji u kojoj žive, bez obzira na stanje u kojem

Stariji naraštaji kažu da su svjesni kako mladima danas nije lako uspjeti u životu, ali ni u njihovo vrijeme nije bilo mnogo drukčije

olonja u Hrvatskoj ne funkcionira dobro. Tu su tezu svojim radom dokazali Lucija Kilić, Kristijan Kovačić i Zvonimir Karamatić s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. Bolonjski proces predstavlja povezanost visokoobrazovnih sustava diljem Europe. Ključni cilj joj je mobilnost profesora i studenata, a poslije i zaposlenika. U Hrvatskoj, kao i u nekim drugim zemljama, na primjer, u Sloveniji, ta reforma nije provedena pravilno. Rad “Deset godina bolonjskog lutanja: Harmonizacija sustava visokog obrazovanja Republike Hrvatske” koji govori upravo o tome, Luciji, Kristijanu i Zvonimiru donio je Rektorovu nagradu. STUDIJ SE PRODULJIO, A NE SKRATIO U radu je prikazano kako je pokušaj skraćivanja visokog obrazovanja u Hrvatskoj donio suprotne rezultate. Uvođenjem bolonje istodobno su se mogle zadržati tradicionalne četiri godine studija (4+1). No u Hrvatskoj se to formalno transformiralo u 3+2 sustav studija. Kako Kristijan objašnjava, studij u Hrvatskoj pretvorio se u petogodišnji jer se prva razina kvalifikacija (bachelor) u nas po zakonima ne priznaje kao puna kvalifikacija. “Potpuno je paradoksalno da se mladi s prvom razinom, pogrešno nazvanom prvostupničkom diplomom, normalno zapošljavaju diljem Europe, ali ne i u nas”, tvrdi Kristijan. Time je postignuto upravo suprotno od onoga što je bolonjska deklaracija trebala unijeti u naš visokoobra-

diplomom, normalno zapošljavaju diljem Europe, ali ne i u nas’, tvrdi Kristijan Kovačić, koji je rad napravio s kolegama Zvonimirom Karamatićem i Lucijom Kilić zovni sustav. Oni koji završe prvu razinu studija ne mogu se zaposliti, pa su studenti primorani na petogodišnji studij. Zvonimir smatra da je najprije potrebno izmijeniti članak koji vrlo nejasno definira mogućnosti zapošljavanja s tri godine završenog studija. Zbog svega ovoga i profesor Zoran Kurelić s FPZG-a bolonju naziva antibolonjom, dodaje Kristijan.

Studij u Hrvatskoj pretvorio se u petogodišnji jer se prva razina kvalifikacija (bachelor) u nas prema zakonima ne priznaje kao puna kvalifikacija, kažu nagrađeni studenti U sklopu rada odlučili su napraviti anketu i doznati što hrvatski studenti misle o bolonji te prepoznaju li probleme koje su i oni prepoznali. Njihove su se sumnje pokazale točnima. Studenti smatraju kako je reforma potpuno podbacila u svim svojim ciljevima. SUSTAV JE POTREBNO MIJENJATI Upravo je to kako smo podbacili u skraćivanju studija, povećanju mobilnosti i zapošljivosti - tragično i zabrinjavajuće. Ne ohrabruje niti to da po-

litička volja za ovu temu ne postoji. Pogreške su vidljive, no nitko ne pokazuje volju za promjene. Možda će ovaj rad poslati poruku Vladi o važnosti mišljenja studenata i nastavnika koji misle da bismo trebali novu, ali ovaj put pravilno provedenu reformu viskoobrazovnog sustava. Lucija, Zvonimir i Kristijan bivši su volonteri Instituta za razvoj obrazovanja. Tako je sve i počelo. “Volontiranje u Institutu produbilo je interes za bavljenje i proučavanje politika usmjerenih prema visokom obrazovanju”, govori Zvonimir. Za Rektorovu nagradu odlučili su se prijaviti jer ih je zanimalo mogu li kvalitetno napisati rad takve vrste. No što je važnije, odlučili su poslati poruku ljudima koji mogu i trebali bi promijeniti tu reformu, objašnjava Kristijan. “Cijeli je rad vođen intuitivno, prije svega time da smo i sami bili ‘konzumenti’ bolonjskog procesa”, govori Lucija. Upravo su kao sudionici tog procesa željeli ispitati mišljenja drugih studenata. Svo je troje studiralo politologiju. Lucija je trenutačno na master studiju iz Europskih poslova na Sciences Pou u Parizu. Zvonimir je također u Parizu, ali na Erasmus+ internshipu. Kristijan pak dovršava svoj diplomski rad, radi nekoliko studentskih poslova i asistent je u jednom istraživačkom projektu.

je. Ipak, navode, svjesni su da u današnje vrijeme sve više mladih napušta svoju domovinu kako bi pronašli posao i preživjeli. Film “Zrnca mudrosti”, koji je nastao za vrijeme projekta, članovi Doma za starije i nemoćne Trešnjevka dočekali su s oduševljenjem. “Iako to nisam očekivao na početku, stvaranje ovoga filma naišlo je na neočekivano odobravanje te me posebno sretnim i ponosnim čini što će se, čini se, ovaj projekt proširiti i na ostale domove u Zagrebu, a možda i šire”, komentirao je student Dario Zurchauer. Ovakva nagrada za uloženi trud studentima je došla neočekivano, ali ipak iznimno im je drago što su i drugi prepoznali plod njihove ideje.

DAN FAKULTETA

TTF slavi 55 godina postojanja

ekstilno-tehnološki fakultet u Zagrebu proslavio je svoj 55. rođendan i 25 godina samostalnosti potkraj siječnja. U povodu svečane proslave okupljene je pozdravila deka-

nica fakulteta, prof. dr. sc. Sandra Bischof koja je istaknula brojna postignuća fakulteta, fakultetskih zaposlenika i studenata, a tom je prigodom i podijelila nagrade i priznanja najuspješnijima. Održana je i modna revija, nakon koje je uslijedio prigodni domjenak. Posebno je istaknuto da je prošle akademske godine završio postupak vrednovanja koje provodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje, a nakon čega je uslijedilo donošenje novih razvojnih strategija. (I. Domitrović)

Za Rektorovu nagradu odlučili su se prijaviti jer ih je zanimalo mogu li kvalitetno napisati rad takve vrste

Foto: Privatna arhiva

Studentski život

Veljača 2016.

PRORAČUN Studenti ekonomije svojim prijedlogom privukli pozornost javnosti

Nužna su bolna rezanja za koja političari nemaju hrabrosti

Medak G Zrinka zrinka95@gmail.com

eliku pozornost u javnosti svojim prijedlogom državnog proračuna nedavno su privukli mladi umovi Ivan Majić i Matej Bule, studenti četvrte godine Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Svojim su prijedlogom htjeli, kako kažu, potaknuti argumentiranu javnu raspravu jer je proračun vrlo važno javno pitanje o kojem se ne razgovara dovoljno. “Razgovori o javnim financijama puni su brojki koje se samo nabacuju, pa smo odlučili napraviti nešto konkretno, s jasnim ciljevima i instrumentima za ostvarenje tih ciljeva, nešto što ima glavu i rep”, objašnjava Bule. Ideju za izradu prijedloga proračuna dobili su tijekom razgovora o javnim financijama, a budući da se druže i u slobodno vrijeme, odlučili su napraviti nešto novo, konkretno. To se svidjelo Udruzi poreznih obveznika Lipa koja ih je potaknula da svoj prijedlog predstave na okruglom stolu pred stručnjacima. A zašto je taj studentski projekt uzburkao stručne vode i što to skriva njihov prijedlog proračuna? PRVA GODINA NAJBOLNIJA “Prijedlog fiskalne konsolidacije u RH (2016.-2019.)” donosi plan kojim rashode državnog proračuna samo u ovoj godini treba smanjiti za 4,86 milijardi kuna. Ukupno bi se u iduće četiri godine trebalo uštedjeti 7,68 milijardi kuna. Dugoročni cilj prijedloga je smanjiti javni dug države, osigurati prostor da Hrvatska bude spremna za novu recesiju, ali i ostvariti višak novca u državnog blagajni. Ideja je Majiću i Buli bila da se proračun za plaće u javnom sektoru i za povlaštene mirovine smanji za pet posto, a onaj za obične mirovine 2,5 posto. Također bi se smanjile subvencije za

Dugoročni je cilj prijedloga Ivana Majića i Mateja Bule smanjiti javni dug države, osigurati prostor da Hrvatska bude spremna za novu recesiju, ali i ostvariti višak novca u državnoj blagajni

Stvaranje programa trajalo je dvadesetak dana tijekom kojih su čitali i analizirali razne radove, zakone i prethodne proračune Foto: Tin Koren

poljoprivredu (manje za 1,4 milijarde kuna), poticaji za stanogradnju (manji za 251 milijun kuna) i zapošljavanje (manji za 360 milijuna kuna). Svjesni su da bi ljudi teško prihvatili navedene promjene, ali ističu da nema otpuštanja zaposlenih, nema snižavanja mirovina i plaća viših od pet posto te nema povećanja poreza. Prva godina bila bi najteža i najbolnija jer bi najviše rezova bilo na početku. Prilagodba je nužna, bez nje nije moguće očuvati socijalnu državu. Tvrde kako “ovo nije operativan plan koji Ministarstvo financija može jednostavno provesti nego je to poli-

Svi se prijedlozi temelje na pozitivnoj praksi razvijenih zemalja koje nam trebaju služiti kao primjer, kažu studenti ekonomije tički program koji bi sve stranke tijekom predizborne kampanje i cijelog parlamentarnog razdoblja trebale koristiti za pristupanje ekonomskim problemima”. Svoj prijedlog proračuna nazivaju miniprogramom jer su na dvadeset

stranica koherentno iznijeli sve važne stavke koje su sastavni dio svakog proračuna. Sam proces stvaranja programa trajao je oko dvadeset dana tijekom kojih su Majić i Bule čitali i analizirali razne radove, zakone i prethodne proračune. Više su puta optuženi da su socijalno neosjetljivi, ali demantiraju točnost te tvrdnje. OTVORENA JAVNA RASPRAVA Majić ističe da su promjene nužne “jer ako dođe do nove krize ili recesije Hrvatska neće biti u stanju vraćati dugove koji će dalje samo rasti. Ne smijemo se osloniti na dugoroč-

ne mjere jer je pitanje hoće li se one ikad ostvariti, trebamo djelovati odmah”. U prijedlogu također stoji da je potrebno uvesti fiskalno pravilo u Ustav. Tako bi se spriječilo neodgovorno ponašanje vlasti i ograničila bi se Vlada na način da se točno definira iznos deficita, javnog duga u vrijeme mira, duga za vrijeme ratnog stanja, recesije. Svi ti prijedlozi temelje se na pozitivnoj praksi razvijenih zemalja koje nam trebaju služiti kao primjer. Smatraju da novi ministar financija ima iskustva, zadovoljni su smjerom u kojem se krenulo, prema uzoru na zapadne države, iako ističu da je još prerano donositi zaključke. MIŠLJENJA STRUČNJAKA Majić i Bule ističu da u državi postoje mnogo obrazovaniji i iskusniji ljudi koji se bave ekonomijom te da već odavno upozoravaju na trenutačno stanje i realne opasnosti, ali im se ne daje dovoljno prostora u javnosti. Vuk Vuković, profesor sa Zagrebačke škole ekonomije i menadžementa zadovoljan je prijedlogom: “Bule i Majić su napravili odličan prijedlog, za svaku pohvalu. Kao što i sami ističu, željeli su isprovocirati raspravu u javnosti, što su više nego uspješno ostvarili. Jer su svi ti rezovi realnost s kojom će se nova vlada morati suočiti. Smatram da je prijedlog i više nego dobar predložak Vladi, pogotovo što se dugoročne održivosti tiče”. Analitičar Velimir Šonje također je prokomentirao prijedlog. “Kolege su napravile vrlo dobar posao u tehničkom smislu. Međutim nedovoljno su pozornosti posvetili političkoj analizi izvedivosti prijedloga. Sniženje plaća, mirovina i subvencija za poljoprivredu izazvalo bi velike političke otpore u kojima bi njihov prvi prijedlog o smanjenju poreznog opterećenja na kapital posebno bio neizvediv”, kazao je Šonje.

STUDENTI U KULTURI Kako ‘na brzaka’ privući tisuće i tisuće posjetitelja

Noć muzeja - novi oblik promocije fakulteta Ratko G Jelena ratko.jelena@gmail.com

ema Noći muzeja 2016., Utemeljitelji i reformatori - Josip Juraj Strossmayer, hrvatski mecena, posjetitelje je podsjetila na važnost povijesti, politike, znanosti i umjetnosti. “Ovogodišnja tema kojom se povezuje znanost i umjetnost potvrđuje se i u tome da su među sudionicima, uz brojne muzeje, i visokoškolske ustanove bile uključene u program, rekla je Dubravka Osrečki-Jakelić, voditeljica manifestacije. Program Akademije likovnih umjetnosti možda je najbolje dokazao važnost sudjelovanja obrazovnih institucija u manifestaciji kojoj je jedna od zadaća upravo - obrazovati. Gostoljubivi studenti posjetiteljima su pružili uvid u proces nastajanja umjetnosti koju čuvaju zidovi učionica u Ilici, a tako ujedno i predstavili svoju svakodnevicu. “Ovo je dom, sve ostalo je tam’ gdje spavamo”, komentirao je Filip Pilj, student druge godine ALU. Voditeljica

‘Noć muzeja je prigoda da šira javnost dobije bolji uvid u aktivnosti na fakultetima’, rekao je FER-ov prodekan Gordan Gledec

I FER-ovci su otkrili čari Noći muzeja - i time privukli šaroliku publiku koja je moFoto: FER gla zaigrati i stare računalne igrice

Fundusa umjetnina i zbirke studentskih radova Korana Littway lani je pokrenula projekt kako bi šira javnost, ali i buduće generacije studenata dobili uvid u rad profesora i studenata. Littway smatra da je to važno jer ALU “gubi na vidljivosti” što, kako kaže, duguje nedostatku stručnjaka za odnose s javnošću, ali i novootvorenim likovnim akademijama u drugim hrvatskim gradovima za koje se studenti odlučuju umjesto zagrebačke. Zato su mladi umjetnici organizirali 20 aktivnosti u povodu manifestacije. “Od Noći muzeja napravili smo Dane otvorenih vrata”, izjavila je Littway. “Noć muzeja je, slično kao i Dani otvorenih vrata i slične aktivnosti (npr. Noć biologije), prigoda da šira javnost dobije bolji uvid u aktivnosti na fakultetima te da se budući studenti bolje informiraju o nastavi, predmetima i smjerovima”, potvrdio je prodekan za znanost na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Gordan Gledec. Za ideju da FER sudjeluje u već tradicionalnoj manifestaciji zaslužna je studentica Ivana Storjak, koja niz godina sudjeluje

u službenom programu popularizacije znanosti ŠUZA - iz škole u znanost i akademsku zajednicu. “Entuzijazma u organizaciji nije nedostajalo, a ideju su prigrlile razne udruge, poput KSET-a, eSTUDENT-a i muzeja informatike PEEK&POKE”, rekla je Storjak. Slično tome, “u cilju promicanja identiteta Veterinarskog fakulteta i veterinarske struke”, riječima Maje Popović, pročelnice odjela za temeljne prirodne i pretkliničke znanosti, Veterinarski fakultet je drugu godinu zaredom u Noći muzeja javnosti otvorio svoje muzeje: Muzej za povijest veterinarstva, Muzej patološke anatomije te Muzej zavoda za anatomiju, patologiju, histologiju i embriologiju. Voditelj Muzeja za povijest veterinarstva, profesor Petar Džaja zadovoljan je brojem gostiju koji je, uspoređujući ga s prošlogodišnjom posjećenošću, bio mnogo veći ove godine. Studentica Mirna Vilović iz iskustva je rekla da Veterina kao faks nije privlačna mnogima, a zaključila je da su “muzeji u sklopu fakulteta odlični da privuku ljude”.

Pokrovitelj stranice Ekonomski fakultet Trg Johna Kennedyja 6 10000 Zagreb Telefon: +385 (0)1 2383 333 www.efzg.unizg.hr

ISTRAŽIVANJA Projekti fakulteta dobili potporu Hrvatske zaklade zafakulteta znanost FINANCIJSKA PISMENOST Dr. sc. Dajana Barbić i dr.nasc.natječaju Andrea Razum s Ekonomskog

Djecu o novcu treba učiti od osnovne Znanošću u misiji jačanja škole, ali najprije treba educirati edukatore

U E

hrvatskoga gospodarstva Doktorice pripremaju i priručnik koji bi na sustavan način problematiku osobnih potporu financijaZaklade pojasniodobile i Financijsku približio mladima, a mogao bi se koristiti u nastavi na su istraživačke skupine koje se bave fakultetima i u školama međunarodnom, ali i nacionalnom problematikom, a čiji su voditelji istaknuti znanstvenici s međunarodno priznatim dostignućima

z informatičku pismenost, financijska ce’ na kojem sudjeluju prof. dr. sc. Marijana Ivapismenost postaje uvjet bez kojega je nov, mr. sc. Jasena Torma iz Državnog zavoda za sve teže preživjeti sve dinamičnijoj statistiku i moja malenkost. Važno je spomenupostaju manje i kada se potrošnja, na proučavanje i unapređenje pokonomski fakultet uSveusvakodnevnici. Prema provedenim ti i studentske udruge poput Ekonomske stojeće organizacije posla u klinike javnim čilišta u Zagrebu na na- zbog rasta dohotka, sve više finanistraživanjima, i Financijskog kluba, kojima je također cilj pricira iz domaćih izvora”, objasnio poduzećima. tječaju Hrvatskefinancijska zaklade pismenost mladih, ali ostalih građana je bližiti različita financijskaponašanje pitanja i teme mladije profesor Cota. “Inovativno zaposlenika zai znanost, kojemHrvatske, je cilj izrazito niska. ma u Hrvatskoj. trenutačno je vrlo aktualna iako u razvoj hrvatskoga znanstvenoFinancijskom prostora opismenjivanju mora se prići suRazum: Sveučilište, a posebno Ekonomski faSOCIJALNA svijetu još nedovoljno istražena istraživačkog i stvaranje stavno i dugoročno. Jedna je od mogućnosti i pokultet, može se aktivno uključiti u krojenje Nacitema. Riječ je o ponašanju koje novih znanja s naglaskom na jača- SAMOPOSLUŽIVANJA tencijalno uvođenje modula financijske onalne strategije za opismenjavanje mladih.razvoj NajZahvaljujući upravo gospodarskoj izravno i neizravno potiče nje hrvatskog gospodarstva i do- pismenosti u kurikul građanskog odgoja u srednje škole, veći doprinos je moguć kroz oblikovanje sadržaja i uvođenje inovacija na radnom brobiti društva, primio je priznanje krizi koja je zahvatila i Hrvatsku, ali dok se to ne dogodi, mladima su se otvorile i te razvoj materijala (priručnika i udžbenika) za mjestu, a zasniva se na ideji kako i financijsku potporu za čak šest socijalna samoposluživanja su druge edukativne mogućnosti. različite ciljne skupine, što smo Dajana i ja ozbiljpojedinci mogu biti inovativni na projekata. Ovakvim natječajem novi maloprodajni oblik koji potiče Naime, u organizaciji Štedopisa, Hrvatske udruno shvatile, ‘zasukale rukave’ i krenule s radom poslu kroz pronalazak drukčijih Hrvatska zaklada za znanost na- pozitivne društvene promjene kroz ge srednjoškolaca i Hrvatske udruge mladih u Zau tom području. Postoji jasna potreba i prigoda načina obavljanja posla, utvrđistoji podržati istraživačke skupine ispunjavanje materijalnih potregrebu je početkom godine održana zimska škoza razvoj edukativnih programa za edukatore, povanje novih procedura i kreiranje koje se bave međunarodnom, ali i ba socijalno ugroženih, dajući im la financijske pismenosti, na kojoj je sudjelovalo sebno profesore u srednjim školama, a i za razvoj prigodu da očuvaju dostojanstvo u inovativnih učenja ideja utetompromjenom nacionalnom problematikom, a čiji pedesetak srednjoškolaca i studenata. S najvažniprograma cjeloživotnog području. okruženju u kojem oni mogu birati poznatih načina ističe sujim voditelji istaknuti znanstvenici s Kako nije sve u financijskomposlovanja“, znanju nego dosta temama iz područja osobnih financija i odgorazličite vrste roba besplatno ili po projekta doc. dr. sc. Tomimeđunarodno priznatim postignutoga leži i uvoditelj oblikovanju marketinških strategija vorne potrošnje, na vrlo zanimljiv i interaktivan Hernaus. ćima. financijskihslav institucija, prigodu vidim i u razvoju način, polaznike radionice su upoznale dr.iznimno sc. Da- niskim cijenama. Projekt “Potencijali i preporuke jana Barbić s Katedre za financije i dr. sc. Andrea operativnih smjernica komunikacije i oblikovanja razvoja U TURIZMU POSLOVNA IZVRSNOST Razum s Katedre za marketing Ekonomskog fa- socijalnih supermarketa u odgovornih BRENDIRANJE strategija za financijske institucije. Kako bi se zaustavila demotiviJedan projekata koji je dobio Srednjoj i Istočnoj Europi”, izvankultetaod Sveučilišta u Zagrebu. ranostizraditi zaposlenika u Hrvatskoj, financijsku potporu je “Procesna i redne profesorice dr. sc. Blaženke Je li moguće jednostavan čitljiv Knežević, je okrenuti se i financijakompenzaposlovna za sa poslovnu priručnik važno o osobnim i kućnim Koja su inteligencija vaša iskustva zimske škole fi- govori o socijalnim sacijskom menadžmentu koji je na izvrsnost”, kojem je cilj istražiti moposluživanjima, čiji je razvoj nancijske pismenosti? ma? prostorusuRepublike Hrvatske primjenu procesne sui bile poslovne in- započeo Barbić: Radionice vrlo zanimljive i izra- početkom ovog stoljeća. Barbić: Dostupni priručnici za građane još o “Socijalna samoposluživanja svoje preslabo razvijen. Upravo teligencije u poduzećima i njihov osobnim i kućnim financijama, no zasad ne projekt postozito interaktivne. Obuhvatile smo najvažnije teme “Približavanje strautjecaj na uspješnost poslovanja. iz područja osobnih financija i odgovornedjelovanje potroš- temelje na filantropskim ji udžbenik pod koji binazivom na sustavan način problemativolontiranju i donacijai prakse nagrađivanja hrvat“PROSPER projektom in- osnovama, nje. Potaknuta rezultatimaželi svogsedoktorskog istraku osobnih tegije financija pojasnio i približio mladim ali već na nekim tržištima znaskih poduzeća praksi”, tegrirati trud međunaosobama. Stoga, naš sljedećieuropskoj korak je svakako živanja oistraživački razini financijske pismenosti ima, uspješDr. sc. Andrea Razum i dr. sc. Dajana Barbić Foto: EFZG kreirati obrazovne na strukturu prihoda prof. dr.materijale sc. Lovorke Galetić,finansigurrodne multidisciplinarnih namijenjene nosti uskupine upravljanju osobnim financijama, čajno odlučilautječu maloprodavača”, koju smo stekli kao odrasle osobe i nosti u razvijenim europskim zemljama zahtije- cijskom opismenjavanju sam se aktivnou uključiti financijskog obje vještina koji bi se tada no će donijetigrađana neke nove spoznaje. znanstvenika područjuu proces procesne i tradicionalnih vještina Knežević. koju smo njegovali i razvijali s godina- va uključenost i doprinos širokog kruga nositelja mogli koristiti razovanjainteligencije građana, posebice mladih. Nalazi kao dio nastavnih materijala u škoističedoprofesorica “Kompenzacijski menadžment poslovne te korištenje sad provedenih istraživanja upućuju na relativno Međutim, to nije nužno najučinko- interesa; od država članica Europske unije, jav- lama i na fakultetima, kao dio radionica i semiProjektni ma tim iskustva. obuhvaća 17 stručuključujea ianalizu organizacijskih procesne i poslovne inteligencije financijsku pismenost mladih vitiji način financijskog obrazovanja. Nove gene- nih tijela, privatnog sektora, financijskih institu- nara koje namjeravamo organizirati budućnonjaka iz područja trgovine, upravpraksi koje su usmjereneu na analizu zanisku poslovne performanse u po-u Hrvatskoj racije moraju biti spremne za poslove, proizvode cija, udruženja potrošača, obrazovnih institucija sti. Što se tiče te upućuju nazemljama, to da je samo jedan od deset učeni-maloprodajom, samog priručnika, naša ije strukture namjera ljanja upravljanja strategija nagrađivanja sttranzitnim prije svega, i usluge te načine distribucije na najvišoj razini financijske čitljivim razumljivim. organizacijama, kor- koji još i ne posto- i svih ostalih organizacija koje mogu utjecati na učiniti ga jednostavnim, plaća na način da sei zaposlenicima u ka Hrvatskoj i Sloveniji”, ističepismenosti. vo- neprofitnim Oni trebajufiskalnih razviti sustav Razum:projekta, Dajana i japrof. smo dr. školu svojstvu je.financija, i usluge prisu- vrijednosti, odgovor- smanjenje financijske nepismenosti i neinformi- Razum: Financijski za uloženosustav vrijeme i trud koje osiguraju diteljica sc.držale Ve- u porativnih nosti i način promišljanja i donošenja odluka doranosti kao i samih pojedinaca. Drugim riječima, ručnik nudi nisu jednostavni, zbog čega je gotočlanica Udruge, svaka u svom području specijalstava i socijalnog rada iz pet znanodgovarajuće materijalne i nemasna Bosilj Vukšić. voljno discipliniran, kako bi znali kamo ići i kako teško je govoriti o financijskom opismenjavanju vo nemoguće Područje odgovornih marketinških strategi- institucija i da upute o upravljanju osobnim i iz četiriju država terijalne nagrade te smatram kako I nosti. Hrvatska je, kao i Slovenija, ze- stvenih tamo doći. Mislim da bi financijsku pismenost građana bez aktivnog sudjelovanja svih zaintere- kućnim proračunom ja i odgovornog potrošačkog ponašanja tema je u i Istočne budukompenzacije jednostavne. One deSrednje Europe. su upravo ključni mlja koja se bori s gospodarskom obvezni kolegij trebalo uključiti već u kuri- siranih strana, posebice financijskih institucija, s finitivno mogu kojoj sam doktorirala i velik mi je izazov po- kao poslovne biti čitljive i razumljive, ali nepoi Uzu projekte izvrsnosti, element u međusobnu odnosu krizom, a napor prema implemenkul za osnovne škole, gdje bi djeca kroz igru i obzirom na to da su upravo banke i druge kreditdručju financijske industrije i obrazovanja mlajednostavne. Priručnik je u pripremi, pišemo ga i slodavca i zaposlenika”, ističe protaciji procesne i poslovne inteli- uloge strukturnih reformi u poticadih. Iskustva su bila primjere učila o najosnovnijim financijskim kon- ne institucije vrlo često izvor glavnine podataka uskoro bi trebao ugledati svjetlo dana. konkurentnosti te sofesorica Galetić. gencije pomoći će odlična. jačanju hrvat- nju vanjske ceptima, proizvodima o financijskim proizvoKrajnji cilj istraživanja je dodatno skoga gospodarstva i dobrobiti cijalnih samoposluživanja u SredKažete da je financijska pismenost njoj mladih i uslugama radila na Financijsku bi pismenost kao ob- dima i uslugama kojima Koji su vašiprodubiti savjeti mladima? uspješi istočnoj Europitevrlo je važan znanje o Kako tom području društva. vrlo niska. Kako je sustavno razviti i unase građani koriste. izgradnji zdravog i odno upravljati financijama? vezni kolegij trebalo uključiti već te razviti stimulirajuće strategije Vrlo je važan projekt i “Uloga i projekt “Poticanje inovativnog odnosa pre- u kurikul za osnovne škole, gdje Razum: Jedna od odred- Barbić: Moj savjet mladima jest, prije svega, prijediti? zaposlenika u javnom nagrađivanja koje će omogućistrukturnih reformi u poticanju ponašanja govornog nica marketinške etike vjerovati da vlastitim financijskim ponašanjem Barbić: Pojedinci trebaju financijsku pisme- ma novcu. To je osobito ti hrvatskim poduzećima jačanje vanjske konkurentnosti zemalja sektoru primjenom intervencija bi djeca kroz igru i primjere učinost kako bi se nosili s povećanom kompleksno- važno jer se u moderpoduzeća, pa tako i ba- mogu odrediti vlastitu financijsku budućnost, a u dizajnu posla”, skraćeno IN- la o najosnovnijim financijskim konkurentnosti i umanjiti odlazak Europske unije”. naka je transparentno, nakon toga kontinuirano se informirati, obrazosti vlastitih potreba i financijskih proizvoda te nom društvu djeca od na strana tržišta rada. “Projekt je usredotočen na speci- PUBWORK, koji je usredotočen Prof. dr. sc. Lovorka Galetić, doc. dr. sc. Josip Mikulić i izv. prof. dr. sc. Blaženka kako bi se uspješno suočili sa sve dinamičnijim najranije dobi susreću konceptima, o financijskim proizvodima, uslugaproizvodima i uslu- jasno i iskreno komuni- vati i učiti zaposlenika Knežević Naposljetku, u projektu “Brendifičnu dimenziju konkurentnosti promjenama u njihovu okruženju. Naš je osobni s problemima i izazovi- gama, kaže dr. sc. Dajana Barbić ciranje sa svojim klijen- ma i konceptima. Drugim riječima, smatram da ranje turističke destinacije: Analikoja se naziva vanjskom konkutima odnosno korisnici- je za ostvarenje financijske uspješnosti potrebno cilj pokušati pridonijeti informiranju i razvijanju ma upravljanja novcem s Katedre za financije za uspješnosti brenda u kontekstu rentnošću, a tiče se razmjene dobama. Ozbiljna sustavna posjedovati financijska znanja i financijske vjefinancijskih vještina mladih osoba, kako organi- (od raspolaganja džebrendiranja destinacije”, doc. sidr. razacijom kojimaseminara zemlja iobiluje za ona u radionica, tako i izradom edu- parcem do upravljanja kreditnim novcem, bonom suradnja je nužna, ali tu treba biti oprezan da to štine, planirati i predviđati svoju financijsku sc. Josip Mikulić namjeravaju kojima je oskudna”, ističe voditelj 1. „Procesna i poslovna inteligencija za poslovnu izvrsnost“ – voditeljica na mobilnim aparatima), a roditelji često mogu ne preraste u kanal i prigodu za promicanje bana- tuaciju, pratiti promjene u okolini i prilagođavatise kativnih materijala. istražiti različite strategije okružebrendiprojekta, dr. sc.pismenost Boris Cota. projekta prof. dr. sc. ka Vesna Bosilj Vukšić vlastite djece i stvaranje imidža u mladih koji su s jedne stra- svoje financijske Razum: prof. Financijska je jedna od ključ- biti loše pripremljeni za poučavanje planove novonastalom ranja turističkih odredišta analizom Od pojave globalne financijske i 2. „Uloga strukturnihnereformi u poticanju vanjskea konkurentnosti zemalja nih vještina za uspostavljanje odgovornoga i o financijskim pitanjima. njima iznimno zanimljivi, s druge izrazito ranju. Upravljati proračunom, sve zapisivati, stvahrvatskih ii prioritetima španjolskih gospodarske krizeu suvremenim ovakva su uvjetima. pida bi financijnjiva iprojekta zakonskiprof. zaštićena skupina. Banke rati svijest odabranih o stvarnim potrebama uspješnog života Loše Razum: Ono što je sigurno istina Europske unije“ – voditelj dr. sc.ciljana Boris Cota primjera. tanja postalaodluke posebno u utjecaj na sko obrazovanje trebalo početi3.što financijske imajuaktualna dugoročan je prije moimaju veliku društvenu odgovornost i nužno je da među željama, planirati budućnost. „Približavanje strategije i prakse nagrađivanja hrvatskih poduzeća europ“Španjolsku smo uključili u istražiEuropskoj uniji jer su supovezane se pojedine obrazotakavprojekta pristup grade najprije u svojim korporativ- Razum: Uspješno upravljanje ovisi o onome što društvo i vrlo često s nižim standar- guće, i to od samog početka formalnog skoj praksi“ – voditeljica prof. dr. sc. Lovorka Galetić vanje kao svojevrstan benchmark, zemlje suočile sa značajnom vanjU tom nim kulturama marketinškim prograza nas znači uspjeh! Obrazovati se, informirati dom kvalitete života te smanjenjem blagostanja. vanja kao dio osnovnoškolskog4.kurikula. „Brendiranje turističke destinacije:i internim Analiza uspješnosti brenda u kontekstu s obzirom to da je njihova tuskom neravnotežom i dužničkom treninga mima, pa onda projekta i u svojimdoc. odnosima s klijentima. trošiti, i tonatako da gledamo stvarPodržavanje financijskog obrazovanja treba pro- se smislu postavlja pitanje adekvatnog brendiranja destinacije“ – voditelj dr. sc Josip Mikulić se, odgovorno ristička ponuda vrlo slična ponudi krizom. matrati kao iznimno važnu investiciju u ljudski i obrazovanja učitelja i profesora koji iznose tani ukupni trošak onoga što kupujemo, a ne samo 5. “Poticanje inovativnog ponašanja zaposlenika u javnom sektoru primjeMikulić “Vanjske nestaju kakoobrazovanja kve teme, na čemu se također treba kapital, aneravnoteže sustavni okvir i program radi- u dizajnu Kako biposla” Sveučilište, drugi cijenu koja Hrvatske”, je naznačena.dodaje Osim docent toga, pod utjeca- i nomposebno intervencija – voditeljEkonomski, projekta doc.alidr.i sc. Tomislav ističe kako sekako projektom želi istrazemlje ostvaruju sličnuvrste dinamiku koji kombinira različite obveznoga i izbor- ti. Oni predstavljaju zasebnu ciljanu skupinu u ra- fakulteti mogli prići problemu financijske jem smo niza ograničenja u percepciji tako Hernaus žiti koliko je proces brendiranja rasta jer se smanjuju prekograničpismenosti nog sadržaja od najranije dobi je ključ unapređe- zvoju programa financijske pismenosti. u predvidljivosti iracionalnog odlučivanja koje 6. „Potencijali i preporuke razvojahrvatske socijalnihpopulacije? supermarketa u Srednjoj i iIstočzaslužan za uspješnost turističke nenjaneto investicije kada razlike financijske pismenosti. Barbić: Ekonomski fakultet svojom osnovnom poduzeća vješto iskorištavaju. Kako bi uspješno noj Europi“ – voditeljica projekta izv. prof. dr. sc. Blaženka Knežević destinacije. prinosa na kapital među zemljama Prof. dr. sc. Boris Je li moguća ozbiljna sustavna suradnja s djelatnošću već pridonosi financijskom opisme- upravljali svojim financijama nužno je razvijati Cota Treba li financijsku pismenost uključiti u bankama u vezi s financijskom pismeno- njavanju mladih. Održavamo radionicu financij- svijest o motivima i načinima donošenja vlastitih kurikul za srednje škole? sti mladih? ske pismenosti za studente Sveučilišta u Zagrebu potrošačkih odluka, kao i o dugoročnim posljediBarbić: Za mnoge od nas financijska pismenost Barbić: Unapređenje i razvoj financijske pisme- pod imenom ‘FliP- Financial literacy in practi- cama koje one nose.

Projekti

Kartica za putovanja i plaćanje za Internetu MasterCard Prepaid Refresh kartica poslužit će Vam kao zamjena za gotovinu s limitom potrošnje kojeg sami odredite. Karticu je moguće jednostavno osvježiti novom uplatom bez naknade, u bilo kojoj podružnici Hypo banke putem internetskog bankarstva HYPOneta ili mobilnog bankarstva m-Hypo:), nakon čega je ponovno spremna na korištenje. Na primjer, kada idete na put, novac koji planirate potrošiti možete pohraniti na ovu karticu i njome plaćati na svim prodajnim mjestima s oznakom Maestro/MasterCard u zemlji i inozemstvu te je koristiti za podizanje gotovine na više od 943.000 bankomata diljem svijeta. Posebno je korisna za kupnju putem Interneta bez straha od prijevara uvijek kad ne želite otkrivati podatke svojih kreditnih kartica.

MASTERCARD REFRESH KARTICA OMOGUĆUJE:  mogućnost nadoplate u bilo kojoj poslovnici ili putem HYPOneta, te putem drugih financijskih institucija,  sigurnu kupnju putem Interneta,  jednostavniju i bržu kupnju,  veću fleksibilnost,  kontrolu potrošnje.

Tekući račun za studente i postdiplomante Želite učiti i uživati u studentskim danima? Otvorite multivalutni tekući račun U Hypo Alpe-Adria-Banci bez naknade i bez mjesečnog troška vođenja računa. Uz to, na jednostavan i fleksibilan način možete koristiti debitnu kartica po izboru (Visa Electron, Maestro u EUR ili Maestro u USD) i dopušteno prekoračenje do 1.000,00 HRK na rok od 6 mjeseci, uz mogućnost produljenja na isto razdoblje za vrijeme trajanja studija. Dodatno nudimo MasterCard Prepaid Refresh karticu, m-Hypo:-) mobilno bankarstvo, HYPOnet internetsko bankarstvo i HYPOsms.

Mobilno bankarstvo Usluga mobilnog bankarstva m-Hypo:-) omogućuje brzo, sigurno i jednostavno upravljanje financijskim sredstvima na svom računu. m-Hypo:-) je prilagođen novijoj generaciji prijenosnih mobilnih telefona - smartphoneovima, a podržava Android i iPhone. Usluga omogućuje pregled detalja, prometa i stanja po svim računima i kreditnim karticama, pregled stanja po štednji, pregled odobrenih kredita, provođenje financijskih transakcija, kreiranje platnih naloga, plaćanje računa pomoću fotoaparata na mobilnom uređaju, te pregled računa i plaćanje na osnovu predložaka. Također, omogućuje primanje obavijesti, autoriziranu komunikaciju s bankom, prikaz najbližih poslovnica i bankomata putem interaktivnih karata, a sadrži i kalkulatore za kredite te valute. Za sve informacije posjetite najbližu poslovnicu Hypo banke, nazovite besplatni info telefon 0800 1414 ili posjetite web stranicu www.hypo-alpe-adria.hr.  Blog: Hypo savjetnik  Facebook: Hypo banka Hrvatska  Twitter: @HypoBankaHR SPONZORIRANI SADRŽAJ

Studentski život

Veljača 2016.

NSK Neisplativ rad 0-24

Noćno učenje neće se vraćati u knjižnicu Gelo G Mihael mgelo996@gmail.com

tudenti su u stalnoj potrazi za svojim mjestom u knjižnici, ali spoj dvaju elemenata, noćnog učenja i učenja u knjižnici, zagrebačkim studentima nije više na raspolaganju. Nacionalna i sveučilišna knjižnica, jedina knjižnica koja se može kvalificirati kao ona koja pruža studentima uslugu večernjeg rada, omogućuje to u prizemlju, radnim danima od 21 do 24 sata, ali samo uz prethodnu prijavu zbog ograničenosti dostupnih mjesta. NSK je, naime, u razdoblju od 2007. do 2011. provodio pilot-projekt s radnim vremenom 0-24. Na pitanje zašto je to naposljetku suspendirano i zamijenjeno opcijom do ponoći, u NSK-u su odgovorili da je razlog u neisplativosti. “Praćenjem posjećenosti zgrade NSK tijekom tog razdoblja, utvrđeno je da broj korisnika nakon ponoći drastično pada, to jest da se u njoj gotovo nitko ne zadržava”, priopćili su iz službe za odnose s javnošću NSK. Iako legitimna, NSK-ova odluka o ukidanju noćnih usluga knjižnice

Foto: Nika Sakar

Ustanovljeno je da broj korisnika nakon ponoći drastično pada, to jest da se u knjižnici tada gotovo nitko ne zadržava zakinula je izvjestan broj mladih koji bi rado iskoristili mogućnosti koje su bile pružene samo jednoj generaciji studenata. “Također, nijedna knjižnica u gradu ne radi nedjeljom, a subotom rade najkasnije do 14 sati pa bi se vraćanjem noćnog rada to barem donekle kompenziralo”, navodi Martina koja kaže da je definitivno za ponovnu uspostavu noćne smjene. To bi bilo pogodno i za mnogo onih koji žive u studentskim domovima, te ne mogu ometati cimere noću. Uvođenje kraćeg oblika noćne smjene, mogućnost noćnog rada dva ili tri dana u tjednu, ili barem povećanje broja dostupnih mjesta u sadašnjem večernjem radu knjižnice donekle bi zadovoljile potrebe studenata. Ovako onima koji to preferiraju, ali i onima kojima je to nužno, ne preostaje ništa osim da se prilagode i snađu na druge načine.

Obična dvorana kroz godinu se ispuni pravim instalacijama

Arhitekt Alen Žunić

U Gundu svatko dobije svoje mjesto koje smije urediti kako želi

HARVARD Mladi arhitekt Alen Žunić o načinu studiranja na prestižnom sveučilištu

U istoj golemoj dvorani čak 300 studenata radi, živi i partija

Medak G Zrinka zrinka95@gmail.com

arvard mu je ispunio dvije najveće želje: osobno je upoznao i slušao predavanje filozofa Slavoja Žižeka, a imao je i prigodu intervjuirati najvećeg arhitekta našeg vremena Rema Koolhaasa. Zbog toga je mladi doktorand, arhitekt i teoretičar arhitekture Alen Žunić zadivljen studiranjem na Harvardu, najprestižnijem svjetskom sveučilištu. Tijekom studiranja na tom sveučilištu Žunić je najviše vremena provodio u velikoj zgradi neobična oblika koja je dio kampusa i u kojoj je više od 300 studenata. Zgrada je napravljena kao velika prostorija bez pregradnih zidova i nazivaju je Gund. ŠTREBERSKI ‘LEGO-KUTAK’ “Svakome je na početku studija službeno dodijeljen mali radni kutak, ali u konačnici cijela dvorana postaje kolektivni radni prostor. Stolovi jesu u početku formalno ustrojeni, ali podjele postaju neformalna obrazovna ‘favela’ kroz godinu”, ispričao je Žunić. Svoj radni kutak opisuje kao “štreberski” jer nije imao makete projekata kao ostali, ali je zato počeo sakupljati lego-modele zgrada, a posebno mjesto imala je lego-kuća na slapovima koju je stalno preslagivao. Osim zajedničkog učenja, česta su i razna druženja i slavlja kada se cijela zgrada pretvori u jedan velik prostor za zabavu, što Žunić opisuje kao zanimljivo “jer i u takvom okruženju neki ostaju za svojim stolom i pokušavaju raditi”. Najveća atrakcija su bile zabave petkom navečer, zvane Beer & Dogs party, koje su svaki tjedan organizirale različite skupine: Kinezi, Latinoamerikanci, Španjolci. Pilo se, jelo i slušalo ono što je karakteristično za te zemlje. Sustav stanovanja na harvardskom kampusu nudi prigodu za stjecanje mnogih iskustava i poznanstava. “Zamislite da u susjednoj prostoriji doktorand iz biokemije istražuje stanice raka i da je pred otkrićem novog lijeka ili je pak u istom hodniku netko tko je s 21 godinom postdoktorand iz matematike, ima velik broj objavljenih radova, a sljedeće godine postaje asistent jednom od mnogih tamošnjih nobelovaca. Nakon razgovora s tim ljudima dobijete inspiraciju i osjećaj da je baš sve moguće”, tvrdi Žunić i dodaje da se mnogo uči, svatko nastoji raditi na sebi i biti iz dana u dan sve bolji u svakom pogledu. Samo sveučilište Harvard ima brojne prednosti u koje se ubraja i druga najveća knjižnica u Americi, a nudi se i

Zamislite da vam je susjed doktorand koji istražuje lijek za rak ili pak netko tko je s 21 godinom postdoktorand iz matematike, koji uskoro postaje asistent nekom od tamošnjih nobelovaca, govori Žunić

Skup studij uz stipendiju HAZU-a Žunić je poslijediplomski studij teorije i filozofije arhitekture polazio u sklopu arhitektonske škole Graduate School of Design. Nakon što je na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu diplomirao prije roka s prosjekom 5.0 i dvostrukom ocjenom summa cum laude, kao jedini na arhitekturi kojem je to dosad uspjelo, prijavio se za studij na Harvardu. S vjestan je da su financijski problemi najčešća kočnica, ali ističe kako se u mnogim državama nudi velik broj stipendija i potpora koje pokrivaju sve troškove života tijekom studiranja. U Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti svake godine Harvardu predlaže stipendiste za Fond Zlatko i Joyce Baloković, preko koje je Žunić dobio stipendiju koja je uključivala školarinu i džeparac. mogućnost 3D printanja maketa. U knjižnici se mogu pronaći gotovo sve knjige, a ako je kojim slučajem nemaju, posudit će je iz druge knjižnice ili će je kupiti za studenta koji je traži. Sveučilište ulaže u sve grane, od teorijskih do tehnoloških. Studij je organiziran tako da se potiče samostalan rad, istraživanje i širenje obzorja tako da se nude brojni izborni kolegiji koji nisu dio struke. Svi su studenti vrlo otvoreni sa svojim zamislima i nisu ljubomorni na druge iz generacije i svoga okruženja, što Žunić smatra iznimno važnim za radno iskustvo, posebno arhitektonsko koje se temelji na kreativnosti i razmjeni ideja. Za vrijeme studiranja na Harvardu Žunić je slušao predavanja mnogih svjetskih arhitekata, među kojima

‘Teško mi je bilo profesore zvati imenom’ Studiranje na Harvardu uvelike se razlikuje od onoga u Hrvatskoj. Osim što ondje predavanja drže nobelovci i svjetski poznati znanstvenici i profesori, sustav rada je drukčiji, nastava je otvorenija, i mnogo je diskusija. Velika razlika u odnosu prema studiranju u Hrvatskoj je odnos studenata i profesora. Svi se međusobno odmah oslovljavaju imenom. “Poslati mail profesoru koji počinje s Dear Mark bilo mi je jako teško i uspio sam tek nakon jednog cijelog semestra”, prisjeća se Žunić.

Navečer se prostor za rad pretvara u prostor za party

posebno ističe Thoma Maynea, dobitnika Pritzkerove nagrade. Prisjeća se kako je jednom tijekom predavanja sjedio pored starijeg gospodina koji je cijelo vrijeme govorio i nije pratio izlaganje, što mu je bilo čudno. Tek je na kraju predavanja shvatio da je taj čovjek zapravo Fumihiko Maki, jedan od najvećih arhitekata 20. stoljeća. EPICENTAR ZNANJA “To vam je ukratko Harvard, nikad ne znate tko sjedi pored vas”. Žunić je razmišljao i o prijavi doktorata na Harvardu, ali je dobio službeni poziv HAZU-a da se vrati na doktorat u Hrvatsku, što je i napravio. Budući da mu se dvije godine postdiplomskog studija s Harvarda računaju kao prve dvije godine doktorskog studija, ostala mu je još jedna godina nakon koje će s doktoratom u ruci moći dovoljno vremena posvetiti praksi. Na kraju ističe kako mu je, osim poznanstava iz cijelog svijeta, najvažnije to što su američka sveučilišta epicentri znanja i inovacija, na fakultet redovito dolaze predavati najveći svjetski intelektualci iz struke, ali i izvan nje. Zaključuje da na Zapadu studenti imaju mnogo veću slobodu u izboru kolegija i tema kojima se želi baviti, a upravo je to formula kojom američki način obrazovanja razvija iznimnu kreativnost.

Foto: Privatna arhiva

Srednja

Veljača 2016.

GRAĐANSKI ODGOJ Međukurikularni predmet i u cjelovitoj kurikularnoj reformi

‘Političkim elitama odgovara da narod bude politički nepismen’

Vuković G Silvija svuk11@gmail.com

e mogu ništa promijeniti. To me ne zanima. Često su baš to riječi mladih pri pomisli na politiku. Ipak, ona će barem jednom zahvatiti i onoga koji za nju ne mari. Zato je znanje o politici nužno. Stvari se mogu promijeniti i na svoju budućnost može se i treba utjecati. Potrebno je samo znati način na koji djelovati. Mladi u Hrvatskoj, prema različitim istraživanjima, pokazuju loše građanske vrline, a mnogi za to često okrivljuju obrazovanje. VLADAVINA NARODA “U suvremenim demokracijama, u kojima svi građani dobivaju mogućnost sudjelovanja u upravljanju zajednicom, postaje vrlo važno koliko su građani sposobni za obavljanje te uloge”, kaže Martina Horvat iz GOOD Inicijative koja se zauzima za sustavno i kvalitetno uvođenje odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo u odgojno-obrazovni sustav. Inače, građanski odgoj i obrazovanje poučava se u gotovo svim demokratskim državama. To je sasvim legitimna stvar jer demokracija doslovno znači vladavina naroda. Narod treba naučiti vladati razvijanjem kritičkog mišljenja. Poštivanje ljudskih prava i poznavanje osnovnih političkih pojmova te Ustava važno je za dobru vladavinu. Građanski odgoj i obrazovanje u hrvatske škole uvodi se već dvadesetak godina, ali tek se od akademske godine 2014./2015. provodi u svim osnovnim i srednjim školama kao obvezan. Predmet se provodi međukurikularno, no kvaliteta njegova provođenja je upitna. “Uveden je isključivo međupredmetno radi boljeg povezivanja postojećih tema, a bez uvođenja novih tema u nastavu, bez adekvatne metodičke i sadržajne pripreme nastavnika te bez osiguranog prostora u nastavi da bi se postigli postavljeni ishodi. Sam program je upitne provodljivosti i teorijski nejasno koncipiran”, objašnjava Horvat. Da Hrvatska nema kvalitetno građansko obrazovanje smatra i Berto Šalaj iz

Građanski odgoj i obrazovanje u hrvatske škole uvodi se već dvadesetak godina, ali tek se od akademske godine 2014./2015. provodi u svim osnovnim i srednjim školama kao obvezan Upitna provedivost

Narod treba naučiti vladati razvijanjem kritičkog mišljenja

Vijeća GONG-a i profesor na Fakultetu političkih znanosti. Kao jedan od razloga navodi i otpor političkih elita. “Mislim da je takav otpor rezultat kombinacije. S jedne strane ignorancije i neznanja političkih elita, a s druge jed-

Foto: Tin Bedenko

noga specifičnoga, elitističkog razumijevanja demokracije u kojemu je jedini zadatak građana svake četiri godine glasovati na izborima. Drugim riječima, političke elite ne žele da im se građani ‘miješaju’ u posao, pa je logično

Tko su građani? Građanin nije osoba koja živi u gradu, iako bi se s tom izjavom složilo mnogo hrvatskih srednjoškolaca. Pojam građanina nije definiran mjestom stanovanja nego se radi o političkom akteru koji ima svoja prava i djeluje u skladu s njima. S druge strane i hrvatska je predsjednica prije otprilike godinu dana imala teškoća s definiranjem značenja tog termina pa je u jednom intervjuu govorila o problematici korištenja pojmova građanin i građanka jer se, kako je kazala, time diskriminiraju ostali stanovnici države.

Berto Šalaj analizirao je aktualni Program međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja te utvrdio niz problema koji proizlaze iz toga da se njime predviđa provedba građanskog odgoja i obrazovanja kroz nastavne sate i nastavne jedinice kod kojih uopće nije jasno kako pridonose razvoju građanske kompetencije. Tako se u dokumentu navodi kako će se u prvom razredu osnovne škole GOO provoditi i kroz Likovnu kulturu, pri čemu se kao nastavna područja za provedbu navode oblikovanje na plohi i primijenjeno oblikovanje, a kao konkretne teme boja i površina. Nije jasno kako su navedena područja i teme relevantni za proces GOO, a uz spomenute teme nisu navedeni obrazovni ishodi koji bi obradom tih tema trebali biti ostvareni. Ovakvih primjera ima još mnogo u opisanom programu koji se još provodi. (GOOD Inicijativa) da ne žele da građani budu politički pismeni”, objašnjava. I društveno vrlo aktivna udruga “U ime obitelji” zauzima se za građanski odgoj u školama, i to na međukurikularan način. Međutim, u udruzi smatraju da građanski odgoj u školama formiraju lijevoliberalne udruge, čime nisu zadovoljni. “Trenutačno uvođenje građanskog odgoja nameću udruge koje su interesno i ideološki povezane s bivšom vlasti te se stoga, nažalost, građanski odgoj uvodi u obrazovni sustav u sklopu jednog isključivog svjetonazora i kao sredstvo preodgoja, odnosno formiranja mladih za taj svjetonazor”, govori Ivan Munjin, član

Upravnog odbora “U ime obitelji”. Iz GOOD Inicijative pak smatraju da su vrijednosti kojima mlade treba poučavati one za koje smo se kao društvo odredili Ustavom. “Što se vrijednosti tiče, imamo osnovne vrijednosti definirane u Ustavu i one su polazište, a škola i društvo su prostori u kojima treba osigurati dijalog i komunikaciju o prostorima gdje postoje različita tumačenja kao i o drugim međusobnim različitostima”, objašnjavaju. NEPRIPREMLJENI UČITELJI Cjelovita kurikularna reforma koja se priprema, okuplja, među ostalim, i radnu skupinu za izradu prijedloga kurikula međupredmetnih tema. Jedna od njih je i Građanski odgoj i obrazovanje. “Za sada ostaje međupredmetna tema od prvog razreda osnovne škole do četvrtog razreda srednje škole”, komentira doc. dr. sc. Marina Diković sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli i članica radne skupine. Problem s provođenjem ovoga predmeta Diković također vidi “u nedovoljnoj pripremljenosti učitelja i nastavnika za poučavanje Građanskoga odgoja i obrazovanja”. Stoga smatra da će do poboljšanja doći kada se na sve učiteljske i nastavničke studije uvede obvezan sadržaj iz područja Građanskog odgoja i obrazovanja. “Donošenjem kurikula Građanskoga odgoja i obrazovanja u sklopu Cjelovite kurikularne reforme i njegovom provedbom u osnovnim i srednjim školama očekuje se ozbiljnije razmatranje uvođenja tog područja na učiteljske i nastavničke studije prema uzoru na Europu”, objašnjava. Iz GOOD Inicijative podupiru izradu kurikula, ali vide i određene probleme. “Isključiva se međupredmetnost u slučaju hrvatskoga obrazovnog sustava nije pokazala dobrom niti dovoljnom jer dovodi do podijeljene odgovornosti te je otežano praćenje provedbe. Potrebno je predvidjeti vrijeme u satnici i imati stručnog učitelja čija je odgovornost potaknuti razvoj građanske kompetencije učenika kako bismo bili sigurni da učenike u Hrvatskoj ne zakidamo u odnosu prema europskim vršnjacima”, zaključuju.

KRITERIJI UPISA Osmaše očekuju dodatne, ali ne i eliminacijske provjere znanja

Slamka spasa u dodatnim bodovima

Vranić G Marija marijavranic96@gmail.com

vake godine kriteriji upisa u srednju školu postaju sve stroži, a učenici u dodatnim bodovima vide slamku spasa. Glavni element pri upisu kandidata u srednjoškolske programe čine prosjeci zaključnih ocjena iz svih nastavnih predmeta na dvije decimale u posljednja četiri razreda osnovne škole. Učenici OŠ Vladimira Nazora ističu kako su im upravo zbog takvog pravilnika dodatni bodovi potrebni jer im samo jedna četvorka iz likovne umjetnosti može uskratiti upis u željenu srednju školu. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta propisuje zakone na temelju kojih učenici mogu ostvariti dodatne bo-

Učenici ističu da su kriteriji upisa pogrešni jer svaka petica nema istu težinu dove. Vrednuju se dodatna postignuća u natjecanjima iz znanja i u sportu te posebnim provjerama znanja, vještina i darovitosti. Nacionalni informacijski sustav prijava i upisa u srednje škole (NISPUSŠ) unosi podatke kandidata i određuje bodove koje ostvaruju. Učenica Nika Milinović kaže kako je ovakav sustav olakšao upise u srednje škole i fakultete jer je “brži i sistematiziraniji. Učenici precizno i točno mogu vidjeti sve svoje ocjene i uspjehe na natjecanjima”. Posebne provjere znanja mogu pak olakšati upis i popuniti “ono sitno” bodova što im nedostaje. Ljiljana Crnko-

vić, ravnateljica XV. gimnazije, navodi da će i MIOC biti jedna od srednjih škola koja će provesti dodatne provjere znanja, ali smatra da takve provjere ne smiju postati eliminacijske jer bi to mogao biti još jedan novi izvor stresa za mlada bića koja imaju samo 14 godina. Učenici ističu da su kriteriji upisa pogrešni i da svaka petica nema istu težinu te na temelju toga zaključuju da se i dodatni bodovi ne mogu rangirati prema istim kriterijima. “Dodatne bi bodove trebali dobiti sportaši ili učenici glazbenih škola koji nemaju istu količinu vremena za učenje

kao oni učenici koji se ne bave drugim aktivnostima. Mislim da oni zaslužuju te bodove. Kada sam se ja upisivala u srednju školu, jedan učenik je na osnovi pobjede na natjecanju iz šaha dobio izravan upis. Slažem se kad su u pitanju neki dodatni bodovi, ali izravan upis na temelju toga nikako ne opravdavam”, kazala je učenica Matea Vujčić. Nastavnik informatike u XV. gimnaziji Nikola Dmitrović potvrđuje tezu učenice. “Sigurno ima škola u kojima je netko gadno morao zapeti za tu peticu iz matematike i iza te petice stoji čvrsto znanje, a umjesto takvih učenika u MIOC su došli učenici koji se i nisu morali toliko truditi za petice jer su na osnovi nekih drugih kriterija dobili bodove”, kazao je Dmitrović.

Čitanje rang-lista uoči upisa jedan je od najstresnijih trenutaka u životu školaraca Foto: Tin Koren

Društvo

Veljača 2016.

PROJEKT ŽENE NA TRŽIŠTU RADA – PROCJENA UTJECAJA RODA

MAMFORCE Odgoj djeteta zahtijeva raspodjelu obveza majki i očeva te fleksibilnost u radu

Kako uskladiti obitelj i karijeru?

Nanić G Hanan hanan.nanic@gmail.com

doba ubrzanog života te balansiranja između poslovnoga i privatnoga, odnosno obiteljskog života, javlja se potreba za reguliranjem zakonodavnog okvira i podizanjem svijesti o tom problemu u društvu. Diana Kobas Dešković, osnivačica metode MAMFORCE, koja označava kvalitetu obiteljski odgovorne i rodno ravnopravne politike upravljanja, tu je problematiku približila za Global. Ističe kako je riječ o području koje se tiče obiteljske odgovornosti, odnosno razvoja tzv. obiteljskih praksi (family friendly workplaces) i rodne ravnopravnosti na radnim mjestima, te ističe misiju MAMFORCE-a: “osvijestiti poslodavce koliko oni moraju biti svjesni sličnosti i razlika te potreba na poslu kako bismo bili odgovorni zaposlenici i zadovoljili svoje profesionalne ambicije.” Ukratko - kako biti uspješni u karijeri i roditeljstvu (ili općenito privatnom životu). PROMJENA DOSADAŠNJEG TRENDA Postoji i demografski problem. “Iako su žene obrazovane – njih 60 posto ima fakultetsko obrazovanje, one zbog mogućeg gubitka karijere s jedne strane ne žele rađati, a one koje se odluče na majčinstvo često same odustaju od ambicioznije karijere zbog nemogućnosti usklađivanja privatnog i poslovnog života”, ističe Kobas Dešković. Tako se gubi baza talenata u koje je društvo uložilo. Za mlade žene, dodaje, važno je da su svjesne da moraju uložiti u svoju karijeru mnogo prije razmišljanja o majčinstvu, jer “želimo se vratiti na posao koji je zanimljiv, a ne dosadan i marginalan.” S druge se strane mijenja uloga muškarca u društvu i obitelji te na radnom mjestu. Zbog toga je važno osvještavanje da očevi idu na rodiljni i roditeljski dopust radi postizanja jednakosti. Sugovornica navodi širi cilj, da žene budu kompetentne na tržištu rada i da

Već postoji zakonski okvir koji dopušta rad od kuće – nepuno/pola radnog vremena – ali svijest o takvoj mogućnosti još nije dovoljno razvijena

Mnoge majke i danas odustaju od karijere jer je ne mogu uskladiti s obiteljskim životom

Iako su žene obrazovane, njih 60 posto ima fakultetsko obrazovanje, one zbog mogućeg gubitka karijere s jedne strane ne žele rađati, a one koje se odluče na majčinstvo često same odustaju od ambicioznije karijere zbog nemogućnosti usklađivanja privatnog i poslovnog života europsko gospodarstvo bude konkurentno. “Imamo ljudski kapital u ženama, ali ga ne koristimo”, kaže Kobas Dešković. Zbog toga i zbog društva koje prolazi kroz promjene, važna je promjena zakonodavnog okvira koji je u Hrvatskoj prilagođen uputama EU. Tako su moguće različite varijante organizacije radnog vremena nakon porođaja. Primjerice, majke mogu uzeti dvanaest mjeseci, te očevi još dva mjeseca nakon toga, uz poreznu olak-

šicu koja dolazi uz ovu mogućnost. U onim obiteljima u kojima žene više zarađuju, češće se odlučuju na kombinaciju dopusta pola-pola. “Trend se pomalo, ali sigurno mijenja te trenutačno jedan posto očeva koristi tu mogućnost. No postoje kompanije u kojima je taj broj pet posto, a takve kompanije svojim primjerom unapređuju društvo. Muškarci će u nekom postotku za desetak godina vjerojatno u većoj mjeri uzimati rodiljni ili roditeljski.”

Osnivačica MAMFORCE metode, Diana Kobas Dešković Foto: Martina Hohnjec

Danas se također gubi tradicionalni pristup u kojem se “žene skrbe za kuću, a muškarci za novac”. U suvremenom svijetu govorimo o kombinaciji navedenoga i postojanju nečega što se naziva neplaćeni rad (oba partnera). Cilj je taj rad ravnopravno podijeliti među partnerima. Promjene će biti vidljive kroz nekoliko generacija jer je problem koji se ovdje rješava višestran – može se, naime, govoriti o promjeni zakonodavstva (ili redefiniciji) te promjeni društvene svijesti, koja podrazumijeva kako poslodavce, tako i zaposlenike. Tako je dosta važno usmjeriti fokus i na mlade “da bismo postigli da je više očeva na rodiljnom, a više žena uključeno na tržište rada, važno je omogućiti fleksibilno radno vrijeme i roditeljske dopuste.” FLEKSIBILNOST RADNOG VREMENA Pitanje fleksibilnog radnog vremena vrlo je zanimljivo. Naime, ako osoba na višoj dužnosti u nekom razdoblju obavlja posao prema modelu fleksibilnog radnog vremena, to je prostor u koji mogu ući (te od toga svi profitirati) mladi. Tako se, pokazuje sugovornica, radi na gradnji karijere mladih, ali i cjelokupne ekonomije, jer ne postoji stagnacija i prazni hod. Primjerice, sada postoji zakonski regulirani okvir koji dopušta rad od kuće – nepuno/pola radnog vremena – ali svijest o takvoj mogućnosti još nije dovoljno razvijena. Zato je vrlo važna korporativna kultura, “smjer veće podrške kolega i tvrtke, u kojem su jedni drugima od pomoći.” Naravno, ističe Kobas Dešković, uvijek može doći do zloporabe načela fleksibilnog radnog vremena ili neke slične pogodnosti. Što se tiče napretka inicijative MAMFORCE od početka do danas, osnivačica tvrdi kako je četiri godine od osnutka promjena vidljiva i u tome što se kompanije danas same javljaju kako bi se poboljšali odnosi u tvrtke, među kolegama, te uspješnost u cijelosti. Upravo je to ono što je cilj inicijativa poput ovih jer je očito da se svijest, barem donekle mijenja.

Tekst je nastao u sklopu projekta Žene na tržištu rada – procjena utjecaja roda, koji provodi udruga B.a.B.e. u partnerstvu s Fakultetom političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, udrugama Legalina i VIMIO te Gradom Zagrebom. Projekt sufinancira Europska unija. Sadržaj ovog materijala isključiva je odgovornost udruge B.a.B.e. i projektnih partnera i ne odražava nužno gledišta Europske unije.

PRIJESTUPNA GODINA Četiri milijuna ljudi na svijetu slavi rođendan 29. veljače

Za dvadeseti rođendan - pet svjećica na torti

Marmilić G Ana ana.marmilic@gmail.com

ođena sam 1996. godine i sad se bližim pravom petom rođendanu, govori Veronika Galović, studentica Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. Svake četiri godine veljača ima 29 dana. Veronika je jedna od otprilike četiri milijuna ljudi na svijetu koji su rođeni 29. veljače. Na taj neobičan datum rođeni su i talijanski operni skladatelj Gioachino Rossini te američki glumac Dennis Farina. Veronika dodaje da je zabavno biti rođen 29. veljače jer se osjeća posebnije i drugi je pamte po tome. “Kada ti dođe ‘pravi’ rođendan feštaš danima prije i poslije”, ističe i dodaje da je cijela situacija nezgod-

Veronika i Andrea studentice su koje imaju zajedničku posebnost - svoj ‘pravi’ rođendan slave svake četiri godine

Kad je nemoguće zaokružiti ovaj datum, čestitke dolaze i 28. veljače i 1. ožujka

na na simpatičan način. Slavi rođendan vikendima koji padaju oko njezina rođendana, ali čestitke dolaze i 28. veljače i 1. ožujka. Priznaje da se planira velika zabava u povodu njezina dvadesetoga, a formalno petog rođendana. “Kad sam otvorila Facebook profil, nisam mogla izabrati 29. veljače kao datum rođenja pa su mi čestitke za rođendan pristizale 28. veljače”, priča Veronika. Andrea Šekelja studentica je ekonomije, a uskoro će službeno proslaviti šesti rođendan. Andrea je, naime, rođena 29. veljače 1992. godine. “Malo je čudno ne vidjeti datum rođenja na kalendaru, ali preživiš”, ističe Andrea. Kad je netko pita o datumu rođenja, najprije ne shvate njegovu posebnost, dok oni koji

to primijete smatraju da je to “baš fora”. Rođendan, naravno, slavi svake godine, ali i njoj netko čestita 28., a netko 1. ožujka. S njom je u srednju školu išla djevojka koja je također slavila rođendan na taj neobičan datum. “Tata mi ne želi čestitati jer traži da mu najprije pokažem datum na kalendaru, zato jedva čekam 29. veljače”, smije se Andrea. Vjerojatnost da se netko rodi 29. veljače je 1:1000. Jedna je irska obitelj i u Guinnessovoj knjizi rekorda jer su osobe iz tri generacije rođene na taj dan. Za djecu rođenu 29. veljače smatra se da su kreativna, talentirana i jedinstvena. U većini država osoba rođena tog datuma postaje punoljetna 1. ožujka u godini u kojoj bi trebala navršiti 18 godina.

Intervju

Veljača 2016.

RAZGOVOR Karlo Kolesar, predsjednik Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola RH

Vaučerizacija bi bila zahtjevna reforma cijelog sustava obrazovanja

Kršul G Dora dora.krsul@gmail.com

ijeće studenata veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske osnovano je 2012. godine i nacionalno je predstavničko tijelo studenata koji pripadaju drugom stupnju binarnog sustava, odnosno visokom stručnom obrazovanju. Prema podacima Agencije za znanost i visoko obrazovanje za akademsku godinu 2013./2014., u Hrvatskoj je 55.000 studenata stručnih studija, od kojih između 35.000 i 40.000 čine upravo studenti veleučilišta i visokih škola. Predsjednik Vijeća Karlo Kolesar za Global govori o najaktualnijoj studentskoj temi - korekciji cijena studentskog smještaja u Zagrebu, očekivanjima od novoga resornog ministra, brojnim inicijativama Vijeća te o stereotipima koji prate studente privatnih fakulteta.  Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu 11. veljače objavio je da je u pregovorima sa Studentskim centrom dogovorio niže cijene smještaja u domovima. Vijeće je zajedno sa SZ-om tražilo dokumente SC-a na koje se pozivao pri poskupljenju. Jeste li i vi dobili te dokumente na uvid i jeste li bili uključeni u pregovore sa SC-om? Točno, u jednom trenutku koordinirano smo sa Studentskim zborom Sveučilišta u Zagrebu radili na tome da se dobiju dokumenti kojima bi se objasnilo eventualno poskupljenje. Te dokumente nismo dobili. Nažalost, u jednom trenutku prestali smo dobivati konkretnije informacije od predstavnika Zbora, osim telefonski, a ne na sastancima i razgovorima kako smo to inače prakticirali.  Zašto, je li se nešto konkretno dogodilo? Nakon naših medijskih istupa, u kojima smo podržavali Zbor i u kojima smo ustrajali na tome da bez argumentacije financijskim projekcijama ne može doći do povišenja, SC je pristao na još jedan krug razgovora sa SZ-om i na taj sastanak nismo bili pozvani. Povratne informacije koje smo dobili govore da je SC ustrajao da na tom sastanku budu predstavnici studenata Sveučilišta, no mi i dalje očekujemo dobiti te dokumente. Od otprilike 7000 smještajnih kapaciteta u Zagrebu, oko 15 do 20 posto korisnika čine studenti veleučilišta i visokih škola pa bi bilo logično da se i nas u završnim fazama uključilo u pregovore.  Prije nekoliko dana susreli ste se s novim resornim ministrom Šustarom. O čemu ste razgovarali i što očekujete od njega u vezi s vašim inicijativama? Ministru smo predstavili rad i inicijative Vijeća te istaknuli kako od njega i njegovih najbližih suradnika očekujemo jako dobru i usku suradnju. Prije svega očekujemo da se češće nalazimo sa samim ministrom te da nas se, kao drugo nacionalno predstavničko tijelo, uvrsti u apsolutno sve aktivnosti koje se tiču studenata. Očekujemo da Ministarstvo podrži naše inicijative koje su započete, a dobile su potporu prošlog ministarstva. Dogovoreno je da će novi zakon o studentskom predstavljanju i organiziranju, na kojem radimo s kolegama iz Hrvatskog

Studenti privatnih fakulteta nemaju subvencionirane školarine, a jednaka prava kao kolege s državnih fakulteta imaju u prehrani, mogućnosti apliciranja za smještaj i u stipendijama za socioekonomski status, za što smo se, među ostalim, i mi izborili, ističe Kolesar

Pravna osobnost studentskih predstavničkih tijela nije nužno loša Tražite izradu novog Zakona o studentskom predstavljanju i organiziranju. Zašto postojeći Zakon o Studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama nije dobar? Zakon koji je na snazi, donesen je 2007. i njime je ukinuta pravna osobnost studentskih predstavničkih tijela zbog velikih financijskih malverzacija u prethodnom razdoblju. Ukidanje pravne osobnosti ne smatramo nužno dobrim potezom jer, na primjer, mi kao Vijeće ne možemo aplicirati na natječaje i fondove zbog nedostatka pravne osobnosti. Našim pregovaračkim sposobnostima eventualno dobivamo neke donacije, što je dugoročno neodrživo. Pravnu osobnost potrebno je regulirati da s jedne strane onemogući malverzacije, a s druge strane da primarno omogući apliciranje na projekte. Treba regulirati i izborni sustav studentskih predstavnika, njihovi mandati trebali bi pratiti akademsku godinu. Zauzimamo se i za to da izbore za studentske zborove sastavnica, sveučilišta i nacionalnih koordinativnih tijela HSZ-a i Vijeća, raspisuje ministar, čime bi se studentske izbore brendiralo. studentskog zbora, biti prebačen u prvi kvartal 2016., što znači da će se time početi baviti odmah.  Jedna od inicijativa koju je Vijeće pokrenulo odnosi se na izmjene naziva titula koje završetkom studija dobivaju studenti specijalističkih diplomskih stručnih studija. Možete li pojasniti taj problem i koliko studenata u Hrvatskoj je njime zahvaćeno? Riječ je o inicijativi koju smo pokrenuli prošle godine u srpnju i obuhvaća oko 55.000 studenata stručnih studija. Naime, završetkom specijalističkog diplomskog stručnog studija stječe se naziv ‘stručni specijalist’ koji na tržištu rada u Hrvatskoj nije prepoznat niti je dio tradicije u nazivlju. U Europskoj uniji na toj je razini riječ o tituli magistra. Specijalistički diplomski stručni studij jednaka je razina kao sveučilišni diplomski studij i nosi isti broj ECTS bodova. Dapače, ovim problemom zahvaćeni su i studenti sveučilišnih stručnih studija. Nedavno smo dobili dopis alumnija i studenata javne uprave s Pravnog fakulteta u Zagrebu koji su prikupili 805 potpisa kojima traže da im se stručni naziv promijeni iz ‘specijalist uprave’ u ‘magistar uprave’. Za ovu inicijativu dobili smo podršku Hrvatske udruge poslodavaca, Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Instituta za razvoj

Vijeće će u ovom mandatu raditi i na dovršavanju Zakona o studentskom predstavljanju i organiziranju i na inicijativi s mijenjanjem stručnih naziva Foto: Nika Mokos

obrazovanja, samog MZOS-a i imamo konsenzus svih političkih stranaka.  Promjene stručnih naziva moraju se provesti izmjenom Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju. Kada će se to rješavati? MZOS je rješavanje tog pitanja predvidio za treći kvartal ove godine. Na sastanku s novim ministrom zatražili smo podršku za cijelu inicijativu, a prvi dokaz podrške bio bi da se to pitanje ubaci u raniji kvartal. Ako uspijemo s inicijativom, ići ćemo retroaktivno kako bi se i alumnijima mijenjao stručni naziv.  U listopadu prošle godine reizabrano je predsjedništvo Vijeća i ovo vam je drugi mandat na njegovu čelu. Što biste izdvojili kao najveći uspjeh prošlog mandata i koji su planovi najistaknutiji u ovom?

Istaknuo bih suradnju s EURASHE-om, krovnom europskom organizacijom koja radi pod pokroviteljstvom Europske komisije, a vezana je uz institucije u visokom stručnom obrazovanju u cijeloj Europi. Ponosni smo i na potpisivanje sporazuma o suradnji s HUP-om, Ministarstvom rada i mirovinskog sustava, Institutom za razvoj obrazovanja i Hrvatskom obrtničkom komorom. U ovom mandatu naglasak će biti na dovršavanju Zakona o studentskom predstavljanju i organiziranju, inicijativi s mijenjanjem stručnih naziva i na potpisivanju sporazuma s poduzećima u obliku ostvarivanja stručnih praksi za studente veleučilišta i visokih škola.  U Vijeću snažno ističete potrebu usklađivanja visokog obrazovanja sa zahtjevima tržišta rada kroz sustav stručnih praksi. Imamo dojam da studenti i poslodavci u Hrvatskoj stručne prakse uopće ne

Od novog ministra prije svega očekujemo da se češće nalazimo s njim te da nas se, kao drugo nacionalno predstavničko tijelo, uvrsti u apsolutno sve aktivnosti koje se tiču studenata

percipiraju kao model u kojem obje strane mogu profitirati. Planiramo potpisati sporazum o suradnji s korporacijama i rekao bih da će nam to biti najzahtjevniji projekt dosad. Napravit ćemo bazu ponude i potražnje poslodavaca i kroz natječaj ćemo primati aplikacije zainteresiranih za praksu, a poslodavci će sami birati ljude. Ideju smo izložili ministru koji je rekao da bi volio da Ministarstvo to službeno podrži, a tražit ćemo i podršku međunarodnih organizacija.  Tijekom 2014. u javnosti se govorilo o vaučerizaciji visokog obrazovanja u Hrvatskoj kao mogućem modelu subvencioniranja. Time bi si studenti iz javnih sredstava mogli financirati i studij na privatnom fakultetu. Koji je stav Vijeća o tom modelu? Na Vijeću nikad nismo o tome raspravljali, no ja osobno smatram da sadašnji model nije pravedan ni jednak za sve. Velika je iluzija da je obrazovanje besplatno. Svi plaćamo nekakav porez i od toga određen dio iz državnog proračuna ide u sektor obrazovanja iz čega se pokrivaju troškovi studiranja na državnim visokim učilištima. Studenti privatnih fakulteta nemaju subvencionirane školarine, a jednaka prava kao kolege s državnih fakulteta imaju u prehrani, mogućnosti apliciranja za smještaj i u stipendijama za socioekonomski status, za što smo se među ostalim i mi izborili. Vaučerizacija bi bila zahtjevna reforma cijelog sustava obrazovanja i bila bi pravednija nego ovo što imamo sad.  Je li visina školarina na privatnim fakultetima u skladu s kvalitetom obrazovanja koje se tamo dobiva? Sigurno varira, no mislim da je u većini slučajeva to ipak proporcionalno. Ono što na neki način krasi studiranje na privatnim fakultetima jesu predavanja u malim grupama i rad na realnim zadacima, što je, prema mom mišljenju, preduvjet za kvalitetne stručne studije. Mislim da je dobro da postoji sustav privatnog i državnog obrazovanja zbog pozitivne konkurencije koja jedne i druge tjera na što višu razinu.  U javnosti postoji stereotip o studentima privatnih fakulteta kao razmaženim bogatim klincima koji su si upisom na privatni fakultet kupili diplomu za koju se neće morati mnogo namučiti. Dio studenata tih fakulteta (ne)svjesno odašilje upravo takvu sliku o sebi, na temelju koje se stvara spomenuti stereotip. Kako mijenjati tu percepciju? Na svakom visokom učilištu, pa i privatnom, sigurno ima studenata koji nisu za primjer i hvalu, samo što oni više dolaze do izražaja ako su na privatnom fakultetu. No ne možemo relativizirati i generalizirati. Prije pet godina takav pogled na studente privatnih fakulteta bio je izraženiji, ali mislim da je sada situacija bolja. Tu percepciju jedino mogu mijenjati upravo studenti privatnih fakulteta. Svi fakulteti trebali bi imati tendenciju da im ‘izvozni proizvod’ bude što kvalitetniji i što reprezentativniji. Primjerice, mnogi studenti privatnih fakulteta imaju studentski kredit koji otplaćuju radom preko Student servisa. Dakle, ne možemo generalizirati i trebamo svima pružiti jednaku prigodu na temelju jednakih mogućnosti.

Kolumne/komentari/mišljenja

Veljača 2016.

Rekla-kazala i (ne)istinu prikazala Gaura G Marija marija.gauraa@gmail.com

ednom je Simon Cottle rekao da živimo u promocijskom vremenu u kojem su informacije formulirane tako da zavedu čitatelje, da im pošalju poruku kako je oko njih sve divno i krasno, samo da se slučajno netko ne bi bavio onim važnijim društvenim pitanjima. Noam Chomsky naveo je deset strategija u novinarstvu kojima objašnjava kako mediji mogu utjecati na javnost. Prva među njima jest “preusmjeravanje pozornosti”. Pozornost javnosti prema tom načelu poželjno je preusmjeravati s važnih problema na nevažne. Prezaposliti javnost poplavom nevažnih informacija da ljudi ne bi imali vremena razmišljati i steći osnovne spoznaje o svijetu. Ako ova načela postavimo u kontekst suradnje novinara i njegova izvora, u slučaju Hrvatske možemo razgovarati o zaista velikom problemu. Trenutak u kojem vaš izvor postaje vaš neprijatelj, jednak je promašenom čistom golu, a ponašanje se u tom slučaju najčešće svodi na čistu bahatost i primitivizam. Kao novinari, često dolazimo u situacije u kojima doznajemo nešto što prema nečijem mišljenju nismo trebali doznati i tada padaju maske. Tako smo u prošlom broju Globala pisali o poskupljenju studentskog smještaja u domovima u Zagrebu, a izvori informacija bili su ujedno i glavni akteri cijele priče o poskupljenju. Članovi Studentskog centra, Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu i domskih odbora u samo nekoliko sati dali su tri različite priče o ovoj vrućoj studentskoj temi. Njihova je uloga

Trenutak kada shvatite da vaš izvor želi obmanuti javnost, nametati joj iskrivljenu, najčešće uljepšanu istinu ili kada želi predstaviti svoj rad i političku opredijeljenost na besraman način, znate da je pred vama velika borba biti predstavnicima studenata te kao takvi moraju u svakom trenutku biti na raspolaganju odgovoriti na važna studentska pitanja. Nakon naših postavljenih pitanja nastala je prepirka između aktera priče, koja se nastavila upravo preko novinara redakcije Globala. Sukob je bio žestok, a vrhunac je nastupio kada su neki od aktera novinarki zaprijetili kako će ugasiti novine i zaustaviti tiskanje broja u kojem je priča na kraju objavljena. Kada u kupusu informacija i nemaru nekih tijela zavonja smrad taštine i straha od gubitka dobrog imidža, tada na scenu stupaju prijetnje i loša retorika. Kako je moguće da studenti, a istodobno i predstavnici studenata i akademskih građana, uopće pomisle na prijetnje i retoriku mnogih političara koje se kritizira na svakom koraku? Mentalitet nam stavlja okove ili strah od istine tjera pjenu na usta onome tko je običnim pitanjem stjeran u kut? Trenutak kada shvatite da vaš izvor želi obmanuti javnost, nametati joj iskrivljenu, najčešće uljepšanu istinu ili kada želi predstaviti svoj rad i političku opredijeljenost na besraman način, znate da je pred vama velika borba. Borba u kojoj se vaša etičnost, pamet i pismena spretnost suprotstavljaju društvenoj bolesti ovoga područja, a koju neće biti lako iskorijeniti. Zanimljivo, naši izvori trebaju nam za nove, relevantne teme, no gradnja odnosa s njima postaje čista umjetnost i testiranje granica ljudske taštine.

Smogovci u ratu protiv medijskog nasilja

otkraj prošloga stoljeća, Hrvatska je u ladici imala djelo koje je već tada upozoravalo na štetan utjecaj medija. Hrvoje Hitrec, autor kultnog dječjeg romana “Smogovci”, očito je mogao predvidjeti budućnost. Legendarna ekipa iz Naselka i danas privlači pozornost publike, bilo romanom ili serijom u nastavcima. Sunčani je dan mjeseca veljače i privodim ga kraju gledajući s nećakinjom (5) i nećakom (3) svoju najdražu dječju seriju. Danima sam nakon škole znala sjediti u dnevnom boravku i gledati sve sezone. Znala sam ih napamet, zapravo – i danas ih znam. Kako sam bila dijete, nisam pretjerano mislila o tome što će biti jednoga dana kada kasetu dokrajčim. No stariji i pametniji mislili su o budućnosti pa tako danas imamo brojne programe za “spašavanje” VHS materijala, kao i internet (YouTube) na kojem su “Smogovci” dostupni. VHS kaseta davnih se dana izlizala, a danas ima počasno mjesto u kući. Njezin zvuk ulaska u videorekorder pamtit ću doživotno. Kao i dva smogovska vjenčanja. Smogovce u ratu, Smogovce u Mokricama. Smogovce u Naselku. Bongo, svemirci Mor i Bor. A tu je i Buco. Moj najdraži lik. Em što smo tu negdje po proporcijama, em što znamo zalutati na Sljemenu. No na stranu moja ljubav prema seriji. Važno je uočiti da se u kasnijim sezonama serije, a bilo ih je šest, pojavljuje prva curica u obitelji Vragec. Ona je Sonjina i Dragecova kći. Jedna od epizoda pete sezone započinje nizom glagola u imperativnom obliku koje Lana izriče dok gleda televizijski ekran na kojem se emitira “Ptica Trkačica”, crtić za djecu. Taj se niz sastoji od sljedećih riječi: “Ubij ga!” “Zadavi ga!” “Ubij ga, zadavi ga!” “Udari ga!” “Tresni ga!” “Zakolji ga!” “Lupi ga još jedanput!” (u pozadini dok mama i baka govore: “Lupi ga sad!”) (u pozadini dok mama i baka razgovaraju: “Bravo!” – iskazivanje dječjeg afirmativnog stava prema nasilju kao rješenju problema) (u pozadini dok mama i baka razgovaraju: “Zakolji ga skroz!”) (u pozadini dok mama i baka razgovaraju: “Ubij ga još jednom!” – iskazivanje nemogućnosti dječjeg poimanja ubijanja i smrti; ubijanje kao opetovana reakcija, a ne jedinstven i konačan čin; dječ-

ja nemogućnost shvaćanja ozbiljnosti situacije) Dok malena izgovara te riječi, usput se veselo smije i plješće rukama. Sonja joj donosi sok i kekse, a djevojčica ih hipnotiziranim pokretom prima objema rukama i stavlja u krilo. Nakon tog prizora, slijedi drugi kadar u kojem mama Sonja i baka Melita sjedaju za stol, a baka iznosi opasku: “Sonja, ne misliš ti da su ovi crtići malo preagresivni? … Mjesto da se širi plemenitost, nenasilje prema ljudima, prema životinjama.” U trenutku kada baka upozorava na preveliku količinu neprimjerena sadržaja za djecu u crtanim filmovima, uzima nož u ruku i odreže kokošju glavu. Uzima tu glavu, pogleda je, a zatim pogleda Sonju. Obje samo lagano uzdignu ramena, a serija ide dalje. Dakle, “Smogovci” su još devedesetih zorno prikazali s čime su se djeca susretala u onodobnim popularnim crtićima (“Ptica Trkačica”, “Tom i

Malek G Lina lina.malek@gmail.com

Hrvatska je još prije dvadesetak godina uočila što je loše u medijima za djecu i njihov razvoj, ali treba se zapitati zašto je o toj temi javnost osviještena tek posljednjih pet godina

Jerry”). Djevojčica sjedi sama na velikom, smeđem, hladnom kožnatom trosjedu, a majka i baka pripremaju ručak u kuhinji, okrenute leđima prema dnevnom boravku, nemajući nikakav nadzor nad malenom. Gledajući retrospektivno, Hrvatska je još prije dvadesetak godina uočila što je loše u medijima za djecu i njihov razvoj, ali treba se zapitati zašto je o toj temi javnost osviještena tek posljednjih pet godina. Zašto je toliko dugo trebalo da se progovori o negativnim stranama medija? Postoji li u tom činu nečiji interes? Ako da, čiji? Možda politički? Možda urednički? Možda komercijalni? O tome upravo govori spomenuti postupak slijeganja ramenima koji se može protumačiti kao bespomoćnost, beskičmenost. U ono je vrijeme politika bila glavni faktor u odlučivanju. Cenzura nije bila nepoznata novinarskom i medijskom svijetu, a ipak, hrvatska je filmska umjetnost uspjela unijeti barem jedan otvoreni kadar u kojem se javno govori o štetnosti televizijskog dječjeg sadržaja. Danas zaključujem da je nečiji kritički um urodio plodom, iako tek nakon dvadeset godina (što me i dalje muči), a pokazuje da se trud isplati. Zato danas pišem ovo, svjesna, koliko-toliko, opasnosti koje vrebaju i sa željom daljnjeg upozoravanja, ma koliko ono teško bilo. Upravo je to temelj medijske pismenosti: uočiti, kritički promotriti i djelovati, kao što kaže komunikolog i sveučilišni profesor dr. sc. Danijel Labaš. A novinar Branimir Bilić dodaje: “U medijima prevladava kultura štikle, a ako nešto i želite reći, baviti se istraživačkim novinarstvom, bit će vam teško jer kritizirati medije i učiti djecu kritičkom mišljenju (djecu, koja su najbolja publika i roba medija), medijima i magnatima nije u interesu.” Sada je na nama mladima da mislimo, žrtvujemo se i dođemo do neke više stube. Ostavimo i mi svojim mlađim generacijama trag o njihovoj kulturnoj baštini, baš kao što ga je nama ostavio Nosonja u “Smogovcima”. Trag/lik/hešteg koji će buduće generacije podsjetiti na oblike i sadržaj medija koji su postojali u njihovim dječjim danima. Naposljetku, važno je zabilježiti i kako se publika nosila s tim sadržajem te koliko je javnost pridonijela u upozoravanju na štetnost medijskog nasilja. Lina Malek studentica je pete godine komunikologije i kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu i volonterka predavačica projekta Djeca medija Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu (DKMK).

Twitter #nećenikada biti Facebook! Anić G Andro andro.anic5@gmail.com

rema pisanju američkog BuzzFeeda, sadržaj Twitterova timelinea, ili kako ga u tviteraškim krugovima popularno nazivamo “lajna”, uskoro bi se mogao prikazivati prema posebnom izračunu algoritama. Zvuči komplicirano, što svakako i jest. Twitter želi uvesti algoritam, prema uzoru na Facebook, i korisnicima prikazivati samo najvažnije tvitove. Mnogi su korisnici na prvi spomen te vijesti “pokopali” Twitter kakav znamo i među globalnim se trendovima na toj mreži ubrzo pronašla oznaka #RIPTwitter. Vremenska crta bez algoritama bit će omogućena samo velikim korisnicima koji generiraju više sadržaja nego ostali, privatni korisnici. To su uglavnom medijske korporacije, marketinške tvrtke i drugi magnati. Jedna od ideja pri pokretanju Twittera bilo je “cvrkutanje” plave ptičice koja u 140 znakova donosi najnovije informacije. Ako se tvit korisniku sviđao, mogao ga je označiti zvjezdicom, popularno, “fejvati” ga, no nedavno je srce s oznakom like zamijenilo zvjezdicu. Bio je to prvi trenutak u kojem je Twitter korisnike neodoljivo počeo podsjećati na Facebook i izazvao val negodovanja. Bez obzira na to, Twitter je, u svijetu i u Hrvat-

skoj, zadržao svoju posebnost. Korisnici traže jednostavnost, a to je ono što Twitter u svojoj srži posjeduje i nudi. Zašto onda ukidati kronološki redoslijed tvitova? Zašto događaje izdvajati iz vremena kada su se zapravo dogodili? Nije li to za Twitter apsurdno? Odgovor višednevne virtualne panike među tviterašima više je nego jasan. Clickbait. Klikovi, kli-

Društvene mreže mijenjaju svoj izgled, svoju funkcionalnost i postaju podređene tržišnim potrebama koje izluđuju korisnike

kovi, samo klikovi! Ono što me najviše čini nesretnim jest da Twitter ovime zapravo “prisiljava” tvrtke da plate kako bi se njihove informacije plasirale što prije, na što višoj poziciji na “lajni” i kako bi dobile što više klikova. Internet kvari svoje prednosti iz dana u dan. Sjetite se samo “slučaja Facebook”. Više ne postoji stranica koja nam se sviđa, a koju redovito viđamo na svojoj vremenskoj crti. Klasične društvene mreže mijenjaju svoj izgled, svoju funkcionalnost i postaju podređene tržišnim potrebama koje izluđuju korisnike. Vjerojatno smo zato i postali ovisni o mreži, imamo potrebu čekati, ostati i pokušati pronaći izlaz na mreži – sve u potrazi za skrivenom informacijom. Koja je onda svrha korištenja takvih servisa? Korisnici društvenih mreža, a pogotovo Twittera, prema algoritmima imaju jasan stav. Ne volimo da nam društvene mreže same određuju što želimo, a što ne želimo gledati! “Pogledajte što ste propustili” prikazuje Twitter kada ga dovoljno dugo ne otvaramo. Još bolje, Twitter će vam poslati i e-poruku kada netko iz vaše široke zajednice pošalje tweet, kako ga slučajno ne biste propustili. Algoritmi su već postali dio Twittera, a uskoro bi njihovo isključivanje trebalo biti dostupno unutar sučelja. Twitter nije Facebook. Neka tako i ostane.

Svijet/EU

Veljača 2016.

SAD Neizvjesna predsjednička kampanja za predsjedničke izbore 2016. by Hanan Nanić

Donald Trump gotovo da nije uložio novac u medijski zakup Foto: www.donaldjtrump.com

Hillary Clinton prva je žena u utrci za predsjednicu SAD-a Foto: www.hillaryclinton.com

Može li gospođa Clinton pobijediti showmana Trumpa?

Ivić G Patricia patricia.ivic@gmail.com

zbori za predsjednika SAD-a održat će se u studenome 2016. godine. Kandidatkinja Demokratske stranke i prva žena u utrci za čelnicu SAD-a je Hillary Clinton, supruga bivšeg predsjednika Billa Clintona. Njezina kampanja stavlja fokus na suzbijanje ekonomske nejednakosti u SAD-u te, prema dosadašnjim anketama, još drži prvo mjesto. S druge je strane američki poduzetnik Donald Trump koji je u kratkom roku postao favorit u utrci u Republikanskoj stranci. Svojim izjavama stalno šokira svjetsku javnost. FENOMEN DONALDA TRUMPA U slučaju pobjede, tvrdi, iz zemlje će protjerati sve ilegalne imigrante, a tu spominje muslimane i Meksikance. Ovakvim provokativnim izjavama izaziva negativne reakcije demokratskih birača, dok mu u republikanskih popularnost raste. Kristijan Sedak, stručnjak za političku komunikaciju, smatra kako prije svega moramo biti upoznati s Donaldom Trumpom i njegovim dosadaš-

Komunikacijski stručnjaci smatraju da Trump odlično koristi medije i igra na niske strasti, a Hillary Clinton teško izlazi iz sjene supruga i ne idu joj na ruku loši rezultati Obamine politike

njim iskustvom u radu s medijima. “Njemu je show business domaći teren i odlično koristi medije.” Sedak tvrdi da je Trump populist prema definiciji, naime, angažirano govori što dobar dio njegovih birača želi čuti. Uz to, i dalje traje borba za stranačku nominaciju predsjedničkog kandidata, a članovi Republikanske stranke žele motiviranoga, odrješitog kandidata koji može pobijediti. Trumpova izjava koja je najjače odjeknula u javnosti tiče se progona muslimana iz Amerike. Sedak tvrdi kako islamofobiji uve-

‘Koliko Trumpu prigovaraju zbog njegove političke nekorektnosti, toliko Clinton ima problem što je dio elite oduvijek’, kaže PR-ovac Krešimir Macan

like pridonose mediji koji neprestano svojim izvanrednim vijestima doslovno draže publiku. Nastavlja kako su posljedice najbolje vidljive u Gallupovu istraživanju koje je pokazalo da je više od 60 posto Amerikanaca protiv prihvaćanja sirijskih izbjeglica. Stoga podrška Trumpovim izjavama mnogih Amerikanaca ne iznenađuje. Međutim, kaže da američka muslimanska zajednica nije mala i organizirano odgovara na Trumpove napade i oduzima mu popularnost. Sa Sedakom se slaže i Krešimir Macan, stručnjak za političku komunikaciju, koji izbore u Americi naziva “show businessom u kojem Trump pliva kao riba u vodi.“ Ističe kako se Trump igra niskim strastima i zasad dobiva odobravanje dijela birača koji s njim dijele stavove koje propagira, koliko god grubo zvučali. Najčešće govori što stvarno misli, bez obzira na političku korektnost. Sedak kao zani-

mljivost i posebnost Trumpove kampanje navodi to da on gotovo i nije uložio novac za zakup medijskog prostora i općenito u predizbornu utrku. Ipak, na samom kraju 2015. najavio je da planira ulagati dva milijuna dolara na tjedan za zakup reklamnog prostora i povećanje vidljivosti u medijima. STIŽE IH KONKURENCIJA Sedak smatra kako Hillary Clinton vodi više bitaka odjednom. Prva – izlazak iz suprugove sjene i odmak od uloge bivše prve dame - uspješno je dobivena, a sljedeći je korak „napraviti jasan odmak od politike bivšeg šefa Baracka Obame, najnepopularnijeg među dosadašnjim predsjednicima SAD-a.“ Dodaje kako joj drugu bitku otežava Joe Biden, aktualni potpredsjednik SAD-a koji, iako je odustao od kandidature, najavljuje aktivno sudjelovanje u kampanji. Američki narod je, zaključuje Sedak, izabravši Baracka Obamu za 44. predsjednika, već pokazao da se zna nositi sa stereotipima. No i za Trumpa i za Clinton situacija postaje sve složenija. Trump je u redovima Republikanaca dobio jakog konkurenta u Tedu Cruzu, a Clinton je počeo ugrožavati Bernie Sanders.

ŠPANJOLSKA Dva mjeseca nakon izbora još nema dogovora

Ili vlada početkom ožujka ili novi izbori

Lugonjić G Mislav mislav_lugonjic@windowslive.com

olitička kriza u Španjolskoj već je dva mjeseca jedna od gorućih političkih tema Europske unije. U trenutku kad je zemlja druga po ukupnoj nezaposlenosti i nezaposlenosti mladih u Uniji, situacija je dodatno otežana nemogućnošću da dosadašnji premijer Marian Rajoy, ali i vođa oporbe Pedro Sanchez, kojemu mandat za sastav vlade još traje, sastave vladu. U novi saziv španjolskog parlamenta izabrano je 350 zastupnika, od toga 123 iz Narodne stranke (PP), 90 iz Socijalističke radničke stranke Španjolske (PSOE) te veliko iznenađenje izbora – pojava dviju novih politički “jakih” stranaka, dobro poznatog Podemosa (69) i nove opcije Građani (Ciudadanos) s 40 zastupnika. Nakon što mu je kralj Felipe IV. dao mandat za sastav vlade, Rajoyu to nije uspjelo jer su mu podršku dali jedino Građani, što nije bilo dovoljno za sastav parlamentarne većine. S druge je stra-

Pojavu novih političkih opcija Podemos i Ciudadanos profesor Oscar Luengo sa sveučilišta u Granadi vidi kao zdravu za demokratski sustav

ne Sanchez trenutačno u teškoj situaciji jer mu je potrebna koalicija s Podemosom i Građanima, koje razdvajaju velike ideološke razlike, poput činjenice da se Podemos zauzima za samostalnost Katalonije, a Građani su tome iznimno protive. “Prognozirati kako će izgledati politička slika Španjolske vrlo je nezahvalno. Mislim da konzervativci (PP) imaju manje izglede od socijalnih demokrata (PSOE) jer su oni stranka koja je devastirana korupcijom i koja je bila na vlasti tijekom krize. Sigurno je da će ovo biti najnestabilnija vlada u posljednjih 35 godina”, smatra profesor Oscar Luengo sa sveučilišta u Granadi. Pojavu novih snažnih opcija Podemosa i Građana, Luengo vidi kao zdravu za politički sustav Španjolske i kulturu demokracije. “Nove stranke su uvijek dobra vijest. Španjolska je država u

kojoj je politička fragmentacija odraz velikih razlika u državi. Ali je važno da one pokažu odgovornost i rade u korist građana.” S druge strane profesor Jaime Ferri Durra s madridskog UCM-a ima nešto opreznije gledište. “Još ne možemo znati koliko nove stranke pomažu demokraciji. Reformske želje Podemosa mogu se činiti kao destabilizirajuće, dok se stabilizacijski pokušaji Građana

mogu protumačiti kao nastavak konzervativnije politike koja već postoji. Ipak, gledajući čelnike stranaka, čini se da se obje protive korupciji i autoritarnom načinu djelovanja.” Također, Ferri Durra dodaje kako gospodarska kriza nije jedini razlog pojave novih opcija nego da su tu i “sistematička stagnacija, korupcija, svojevrsni kartel između PSOE-a i PP-a te pogoršanje načina na koji su vođene obje velike stranke”. Sigurno je da Španjolskoj treba što brže sastavljanje vlade i početak rada na gospodarskom, ali i političkom te društvenom oporavku zemlje. “Najveći izazovi praktički su dva suprotstavljena cilja, ispunjenje ekonomskih zahtjeva EU-a i jačanje slabe socijalne zaštite na koju je utjecala kriza i njene posljedice”, ističe Luengo. Slično misli i Ferri Durra koji smatra da je pred Španjolskom izrazito težak zadatak, ali ne i nemoguć te da je najvažnije sastaviti vladu. Pedro Sanchez najavio je da bi početkom ožujka mogao sastaviti vladu, iako u ovom trenutku nije isključena niti opcija novih izbora na proljeće.

SUSRET PAPE I PATRIJARHA KUBA, MEKSIKO - Čelnik Katoličke crkve i čelnik Ruske pravoslavne crkve susreli su se u veljači na Kubi. Povijesni susret pape Franje i patrijarha Kirila prvi je u gotovo tisuću godina između rimskog katoličkog pape i ruskog pravoslavnog patrijarha. Iako, osim pomirbenoga, službeno ne postoji drugi razlog povijesnog susreta, neke od tema su i stradanje kršćana u ratovima na Bliskom istoku. Odavši počast svim stradalima na putu prema SAD-u i boljem životu na novootvorenom memorijalu na meksičko-američkoj granici, papa Franjo završio je pak posjet Meksiku. Nakon nekoliko dana održavanja misa i posjeta građanima ove zemlje, zaputio se natrag prema Rimu. Po povratku u Vatikan izjavio je kako američki predsjednički kandidat Donald Trump, umjesto da gradi mostove, gradi zidove, i obećaje da će deportirati imigrante i natjerati Meksiko da plaća zid koji je SAD sagradio, pa zbog svega toga nije kršćanin. VELIKA BRITANIJA OSTAJE U EU

BRUXELLES, LONDON - Čelnici zemalja EU postigli su dogovor oko prijedloga reformi koje je pred njih stavio britanski premijer David Cameron kako bi Velika Britanija ostala u Uniji. Britanija će dobiti poseban status u EU, a zadržat će i funtu kao svoju valutu. ZDRAVLJU ZAPRIJETILI ZIKA VIRUS I SVINJSKA GRIPA BRAZIL - Zika virus, koji prenosi komarac vrste Aedes, pojavio se i postao globalna zdravstvena prijetnja u posljednja dva mjeseca. Naime, u Brazilu je zabilježeno da se mnogo novorođenčadi rađa s mikrocefalijom, što se dovodi u vezu s tim virusom. Iako zika inače nije opasan i kvalificiran kao smrtonosan, može biti vrlo opasan za trudnice. Pojedinačni slučajevi uočeni su u cijelom svijetu, no epicentar je, kako se čini, u Južnoj Americi, i to u ruralnim dijelovima Brazila. Ponovo se pojavila i svinjska gripa, no budući da se virus H1N1 sada smatra “sezonskim virusom”, vezanim uz doba godine i uvjete, nije moguće govoriti o vrlo opasnoj epidemiji. ODRŽANA SIGURNOSNA KONFERENCIJA U MÜNCHENU NJEMAČKA - Na sigurnosnoj konferenciji u Münchenu održanoj u veljači fokus je bio na ključnim i gorućim svjetskim problemima. Konferenciju su obilježile rasprave o nesigurnosti, neprijateljstvima i nemirima. Teme pod povećalom one su koje se tiču terorizma, izbjeglica, vojnog intervencionizma, velike razlike između siromašnih i bogatih te razarajućih ratova.

Kultura

Veljača 2016.

THE RESIDENTS Dokumentarac kao uvertira koncertu

Kultni bend izgubio čaroliju poznatog performansa

Najpoznatiji nepoznati glazbeni sastav na svjetskoj sceni održao je 4. veljače koncert u zagrebačkom klubu Močvara u sklopu svoje turneje Shadowland Ozmec-Ban G Tina tina.ozmecban@gmail.com

este li znali da je The Residents bio jedan od prvih bendova čiji su se spotovi vrtjeli na MTV-u? Nastali 1969. godine u Shereveportu u Louisiani, tadašnja četvorka propalih filmaša potaknuta hippie pokretom odlučila je početi s eksperimentiranjem s glazbom, s obzirom na to da je njezina proizvodnja tada bila jednostavnija nego ona filmska. Od jednog saksofona i recitiranja poezije pa do multimedijalnih umjetnika čiji rad traje više od 40 godina, The Residents na sebe baca sjenu misterija. DOKUMENTARAC KAO UVERTIRA O njima nema prave istine i nikad se neće doznati ništa više nego što se već zna. Najpoznatiji nepoznati bend na svjetskoj sceni – The Residents, održali su 4. veljače koncert u zagrebačkom klubu Močvara u sklopu svoje turneje Shadowland, dok je regionalna premijera dokumentarnog filma “Theory of Obscurity – a film about the Residents” održana tjedan prije u sklopu Filmskih večeri u Močvari. Prepoznatljivi kao četiri očne jabučice u cilindrima, ne otkrivaju identitet, u dokumentarcu Dona Hardyja pokazuju se arhivske snimke ne samo njihove glazbe i turneja nego i njihovih vizualnih radova. Video nije bio stvoren kao spot nego iz dosade i potrebe za kreativnošću na koji su poslije spojili njihovu glazbu. Od tog trenutka do danas, The Residents nije moguće promatrati samo kao bend jer to i nije. Oni su audiovizualni umjetnici koji balansiraju na marginama avangarde, a jedina konstanta benda je eksperimentiranje. Vizualno oni nisu što su nekoć bili – nema velikog showa, nema dodatnih plesača i performansa na pozornici, pa je performans u Močvari izgledao kao da su u Zagreb donijeli samo mali dio onoga što smo navikli gledati na YouTubeu. Bez obzira na to, Randyjevo plesanje koje se sastoji od chicken-dancea i mlataranja rukama te balon koji je služio kao projekcijski zaslon na kojem su se prikazivali kratki filmovi koji su nosili nazive “The Butcher”, “The Libertine”, “The Garbage Man”, “The Diver” i “The Engineer” uspješno su kompenzirali manjak očekivane grandioznosti.

Šteta što takav show, makar i umanjenih razmjera, većina publike nije uspjela vidjeti. Zbog Močvarina malog prostora, mnogi su ostali samo u predvorju, propuštajući vizuale kojima je veliki doprinos dao odličan light-show. UKORAK S VREMENOM Za Shadowland više ne koriste maske očnih jabučica nego maske životinjskih kostura, a od nekadašnje četvorke je ostao samo “Randy, Chuck and Bob” trio, s time da je Randy napomenuo na početku da Chucka na klavijaturama mijenja njegov nećak Rico jer je ovaj otišao u mirovinu. Shadowland pt. 3 bavi se rođenjem i reinkarnacijom, za razliku od prva dva koji su se bavili smrću, a zatim seksom i požu-

Irena, Marcela, Matilda i Tea rokaju uvijek - sa smiješkom

Foto: Privatna arhiva

LUMINIZE Crikveničke rokerice u Nizozemskoj izdale prvi album

‘Energičnost na stageu naš je najveći adut’

Lugonjić G Mislav mislav_lugonjic@windowslive.com

Poznate očne jabučice zamijenjene su životinjskim maskama

Rad Residentsa ostaje ono što je oduvijek i bio – opskurni komentar kulture dom pa možemo reći da radnja samog Shadowlanda ide unatrag. Da Residentsi idu u korak s vremenom ne govori samo način na koji proizvode glazbu (nasnimljeni električni bubnjevi i korištenje samplera) nego i sam glazbeni izričaj. Dionice gitare podsjećaju na one benda Tool, a nerijetko su upotpunjene vrlo jakim akordima na klavijaturama što daje pomalo metalski štih. Jedino što uvijek ostaje isto je Randyjev vokal koji na cijelu glazbenu sliku baca dozu izrugivanja, pa tako rad Residentsa ostaje ono što je oduvijek i bio – opskurni komentar kulture.

The Residentsi i dalje ostaju vizualno dojmljivi

Foto: Nives Milješić

etiri rokerice koje su zanat ispekle u Crikvenici, odlučile su svojom glazbom osvojiti Europu. Odabrale su Nizozemsku, kao najavu za najluđi vikend ovoga mjeseca, 19. veljače, i izdale ondje svoj prvi album. Dok će Marcelin glas teško proći nezapaženo, zvuci njezine gitare ipak najbolje zvuče uz onu Matildinu. Još kad se tome pridoda Tea sa svojom bas-gitarom te Irena na bubnjevima, dobije se energična, ali nadasve fantastična glazbena četvorka. Sestre Marcela i Matilda Oroši, Tea Mišković i Irena Rogović - Made in Croatia!  Dvije godine rada u Haagu uvelike su definirale vaš glazbeni put. Kakav je osjećaj napokon izdati svoj prvijenac? Tea: Dvije godine života i rada u Nizozemskoj stvarno su jako utjecale na naš glazbeni put. Razvijale smo se kao osobe i kao glazbenice, iako smo u ovom poslu već 14 godina, posljednje dvije su zaista definirale naš glazbeni put. Nakon preseljenja u Nizozemsku proživjele smo sretne trenutke, ali i one teške, smijale se i plakale, uložile mnogo truda i rada, i ne samo mi nego svi ljudi oko nas i zato je neopisiv osjećaj napokon imati album u rukama. To nam je bio jedan od snova koji je uspješno postignut! Nama je ‘All Or Nothing’ jedini način ostvarenja snova. Svaka borba, problem, pobjeda, sretni trenuci, zaljubljeno srce, slomljeno srce i predrasude s kojima smo se borile, sve te situacije u kojima smo se našle u svom životu prenesene su u tih 13 pjesama.  Može li se danas reći da hibridni žanr popa i rocka prodaje glazbu? Odnosno, koliko se promijenio vas glazbeni izričaj tijekom dvije godine života u Nizozemskoj? Irena: Oduvijek smo bile rokerice, i to smo ostale. No, naravno u 14 godina zvuk benda sazrijeva i samim time se mijenja. Ove smo dvije godine uz pomoć sjajnog tima producenata iz Stargate Musica izgradile pop-rock zvuk

Svaka borba, problem, pobjeda, sretni trenuci, zaljubljeno i slomljeno srce te predrasude s kojima smo se borile, sve je preneseno u 13 pjesama

Djevojke su s Ćivrom snimile hit pjesmu ‘Zašto još volim te’ Foto: Universal Music

‘Uspoređujući s Hrvatskom, u Nizozemskoj ima više prigoda iskazati se kao novi bend. Godišnje ovdje ima više od 800 festivala i svaki od njih je otvoren pružiti prigodu novim izvođačima’ kojem smo pridale svjež i moderan štih te svoj zvuk nazvale Luminize rock ili addictive pop-rock.  Hoće li album biti izdan samo na europskom tržištu ili postoje globalni ciljevi? Marcela: Album će biti dostupan diljem svijeta, zahvaljujući digitalnim glazbenim servisima, a koncertno promoviran na europskom tržištu. Imamo velike snove i ciljamo globalno, ali pokušavamo biti i skromne, pa s ovim albumom želimo najprije pokoriti Europu.  Pred vama je turneja na kojoj bi šira publika trebala upoznati Luminize. Što se može očekivati na vašim nastupima i hoće li određene države biti u fokusu turneje? Matilda: Nizozemska je u fokusu nadolazeće turneje, ali radimo na tome da posjetimo i naše krajeve. Trudimo se što više proširiti bazu naših fanova

tako da ćemo svirati po cijeloj Nizozemskoj i baš se veselimo jer ćemo u neke gradove ići prvi put. Energičnost na pozornici je naš najveći adut i trudimo se to prenijeti i na publiku. Stvarno svaku pjesmu iznosimo iskreno i mislimo da je publika to prepoznala. Posebno se veselimo koncertu na Westlandse Cross festivalu 18.lipnja. Dijelimo pozornicu s najvećim nizozemskim izvođačima. Kensington, Golden Earring… samo su neka od imena tako da nas već sad hvata trema, a tek je drugi mjesec.  Iako glazbu stvarate u Nizozemskoj, vaša pjesma ‘Zašto još volim te’ postigla je velik uspjeh u Hrvatskoj te je u prosincu i siječnju bila hit mjeseca. Koliko vam je važno da vas je prepoznala i hrvatska publika? Marcela: Iako nam je najveći fokus na nizozemsko tržište, velika nam je želja izdati singl i na hrvatskom jeziku jer od kad smo se preselile uvijek smo govorile da ne želimo zaboraviti odakle smo došle i gdje je počela naša ljubav prema glazbi. Presretne smo uspjehom pjesme ‘Zašto još volim te’ i prezadovoljne suradnjom s Marinom Jurićem Čivrom, a podrška naših hrvatskih fanova je najljepša nagrada koju smo mogle dobiti.  Koja je razlika u odnosu prema mladim glazbenicima u Nizozemskoj i Hrvatskoj? Zašto je teže uspjeti kod kuće? Irena: Mislim da je trenutačno bilo gdje teško probiti se kao novi izvođač. Glazbena industrija iz dana u dan raste sve više i više i stvarno je teško istaknuti se u moru talenata. Jedinu razliku koju mogu navesti je da u Nizozemskoj ima možda više prigoda iskazati se kao novi bend. Godišnje ovdje ima više od 800 festivala i svaki od njih je otvoren pružiti priliku novim izvođačima.  Što planirate učiniti kad postanete glazbene zvijezde? Luminize: Truditi se zadržati status glazbenih zvijezda!

Kultura

Veljača 2016.

O kulturi kulturno

#OSCARSSOWHITE Neki afroamerički filmaši objavili bojkot dodjele Oscara

Borba za ravnopravnost ili estradizacija boje kože?

G petra.jakovina@gmail.com

Petra Jakovina

U povijesti je samo 14 Afroamerikanaca osvojilo Oscara za glumačke uloge, a Denzel Washington jedini je dvostruki dobitnik

drugu godinu digla se prašina na najpoznatijem crvenom tepihu. Nakon što su objavljena imena nominiranih za filmsku nagradu Oscar iskrsnulo je pitanje zašto ne postoji veća rasna raznolikost među nominiranima. Iako je meksički redatelj Alejandro González Iñárritu svojim filmom “Povratnik” rekorder po broju nominacija, među nominiranima za glumačke uloge nema Afroamerikanaca, Azijata niti Latinoamerikanaca. Na društvenim mrežama ponovno se pojavio hashtag #OscarsSoWhite, a neki Afroamerički glumci i filmaši javno su objavili bojkot ovogodišnje dodjele.

tva. Daniel Rafaelić, povjesničar filma i filmski redatelj, skloniji je drugoj opciji. “Mislim da je manjak nominiranih Afroamerikanaca postao politički problem zbog sve većeg pritiska političke korektnosti koja ne dopušta da kažemo: možda jednostavno nije bilo dobrih filmova i uloga?”, smatra Rafaelić. Odbija promišljati filmsku industriju u kvotama i smatra kako je to stvar kvalitete. Mnogi razlog problema vide u Američkoj akademiji filmskih umjetnosti i znanosti (Academy of Motion Picture Arts and Sciences - AMPAS), počasnoj profesionalnoj organizaciji čiji članovi nominiraju i izglasavaju dobit-

TAJAN POPIS ČLANOVA Afroamerikanci rijetko dobivaju Oscara, a kad ga osvoje to je često za uloge i filmove koji tematiziraju probleme vezane uz crnu rasu ili biografske uloge. Samo je 14 Afroamerikanaca osvojilo Oscara za glumačke uloge, a Denzel Washington jedini je dvostruki dobitnik. Prva je bila američka glumica i komičarka Hattie McDaniel davne 1940. godine, koja je osvojila zlatni kipić za najbolju žensku sporednu ulogu u filmu “Zameo ih vjetar”. Teško je procijeniti koliko je to problem filmske industrije, a koliko samog druš-

‘Mislim da je manjak nominiranih Afroamerikanaca postao politički problem zbog sve većeg pritiska političke korektnosti koja ne dopušta da kažemo: možda jednostavno nije bilo dobrih filmova i uloga?’, smatra Daniel Rafaelić, povjesničar filma i filmski redatelj

nike. Najčešći prigovor vezan je uz to da je od gotovo 6000 članova Akademije, oko 90 posto njih bijele rase, a više od 70 posto njih su stariji muškarci. Ovo ne treba čuditi ako uzmemo u obzir način na koji se postaje članom. Članom se može postati samo putem pozivnice, a kandidati su prethodno nominirane osobe ili oni koji imaju podršku dva člana iz iste umjetničke grane Akademije. Popis članova je tajan, a članstvo je do nedavno bilo doživotno. Nakon salve kritika, uveden je novi sustav koji će u primjenu ući već nakon ovogodišnje dodjele. Od sada će svaki član deset godina imati pravo glasovanja te će mu se nakon tog roka članstvo obnoviti samo ako je bio aktivan u filmskoj industriji tijekom tog razdoblja. Doživotno članstvo mogu dobiti ako su aktivni tri desetljeća za redom te

ako su bili dobitnici ili nominirani. Jedini Hrvat član Akademije je Krešimir Mikić, stručnjak za medijsku kulturu i filmsku umjetnost. Na naš upit o niskoj rasnoj raznolikosti među nominiranima, Mikić nije želio odgovarati. Rafaelić ne misli da će se novouvedene promjene učiniti mnogo. PODIJELJENO DRUŠTVO “Amerika je duboko podijeljeno društvo i dok se problem ne krene rješavati ozbiljno, gladno dijete neće imati baš ništa od toga ako se iduće godine nekoga odluči nominirati po kvotama”, ističe Rafaelić. Istupe i bojkot dodjele Jade Pinkett Smith i Spike Leea vidi kao isključivo političko pozerstvo, a sve zajedno vidi kao estradizaciju vlastite boje kože. No možemo li očekivati da će stariji članovi Akademije uopće pogledati film kao što je iznimno hvaljen “Straight Outta Compton”, biografski film o jednoj od legendarnih reperskih skupina, NWA? I što misliti kada je jedina nominacija povezana s filmom “Creed” Sylvester Stallone, a ne mladi redatelj Ryan Coogler od kojeg se mnogo očekuje? Treba li se ironično shvatiti to što je predsjednica Akademije Cheryl Boone Isaacs - Afroamerikanka i žena? Bit će zanimljivo vidjeti što će o svemu reći ovogodišnji voditelj, komičar Chris Rock. Možda iznenađuje, ali Rock je Afroamerikanac.

VINYL Nova serija na HBO-u vraća nas u vrijeme vinila

Poznati pjevačko-redateljski dvojac vratio je rokersku filozofiju u centar zbivanja

Jagger i Scorsese vratili seks, drogu i rock’n’roll na televiziju!

Zdelar G Marin marin.zdelar@outlook.com

ako bi ilustrirao u kakvoj su bijedi živjeli on i njegov cimer Mick, Keith Richards je u svojoj autobiografiji naslovljenoj “Život” opisao scenu u kojoj su vrata jednog od dva WC-a u stanu čavlima jednostavno zabili da ih nikad više ne bi mogli otvoriti. Smrad je naime bio toliko nepodnošljiv. Iako su već punili klubove, menadžeri su ih sitnim fontom godinama održavali na rubu egzistencije i, očigledno - osnovne tjelesne higijene. Desetljeća poslije upravo će sjećanje na takvu ekipu inspirirati Jaggera da uz Scorseseja snimi TV seriju koju mnogi već nazivaju najboljim novim showom 2016. godine.

‘Vinyl’ je najlakše opisati kao mješavinu ‘Vuka s Wall Streeta’, ‘Momaka s Madisona’ te razumne doze ‘Dobrih momaka’ s mnogo fantastične glazbe

S tim bi se vjerojatno složila i većina ljudi koji su se zbog gotovo dvosatne premijere “Vinyla” okupili u Kinu Europi u zanimljivom, ali nimalo rock’n’roll terminu. Nedjelja, 11 sati ujutro. Već u prvim sekundama “Vinyl” nas uvodi u kaotičan život Richieja Finestre (Bobby Cannavale), propalog glazbenog mogula koji za doru-

čak guta tablete, a za večeru stavlja kokain pod gornju usnu. Nije radnja bez razloga smještena u New York ‘73-e. Finestra je inače čovjek koji je u industriju ušao iz ljubavi, a onda je prodajom principa i ideala uspio izgraditi i više-manje bezvrijednu izdavačku kuću koju sada pokušava “uvaliti” Nijemcima i dići ruke od svega. Iako će to na neki način i učiniti, sam kraj “pilota” donosi katarzu i novu energiju koja će vjerojatno nositi ostatak prve sezone. Scorsese je jako dobro dočarao vrijeme toliko romantično zapisano u glavi svih koji su ikad voljeli rock’n’roll, i to u paketu koji je najlakše opisati kao mješavinu “Vuka s Wall Streeta”, “Momaka s Madisona” te razumnu dozu “Dobrih momaka’ s mnogo fantastične glazbe.

Unatoč svemu, iako je središnji dio serije, glazba nije nositelj “Vinyla” koji će mnogi nazvati office dramom i zapravo uopće neće biti u krivu. Osim Olivie Wilde i Raya Romana, zapaženu ulogu u seriji igra i Jaggerov sin James koji je svojevrsna najava budućnosti i snažnog vala punka koji tek treba pogoditi i ošamutiti glazbenu scenu. Iako je u prvoj epizodi prikazana relativno plošno, Juno Temple će, uvjereni smo, do kraja sezone biti jedna od okosnica showa. Iako definitivno nije bez svojih problema, uz izdašan proračun HBO-a, “njuške” poput Jaggera i Scorseseja te šarm i odbojnost ‘70-ih, zaista ne postoji razlog da “Vinyl” ne postane jedna od najvećih novih serija ove godine.

Tko tu koga? E pa, njuzbarovci svakoga! Tenžera G Matina tenzera.tenzera@gmail.com

eljača je. Ljevica na vlasti. Baš je izašao peti broj Globala. Prije točno godinu dana sjedila sam u redakciji News Bara i uz čašicu rakije razgovarala s Lucićem, Zovakom i Hrabarom. Sora, nažalost, nije bilo, ali se ondje motala siva mačka Vilma pa je to bilo skroz okej. Istina Bog, Hrabar je tijekom čitavog našeg razgovora bio uvjeren da sam došla na intervju za posao glumice u njihovim skečevima, pa mu je bilo neobično kako se “audicija” odvija obratno - zar ne bi oni trebali ispitivati mene, a ne ja njih? Sjećam se i odgovora na moje pitanje hoće li prirediti tulum ako HDZ pobijedi na parlamentarnim izborima. “Oni čine za nas jednu od najprofitabilnijih industrija. Od 11. mjeseca, kad dođu na vlast, ja ti kažem - prvi konkretni gospodarski potez koji ćemo povući jest taj da će News Bar zaposliti jedno sto satiričara. Imat ćemo toliko materijala da će to biti strašno. Hiper-

Prije godinu dana na moje pitanje hoće li prirediti tulum ako HDZ pobijedi na parlamentarnim izborima, Zovak mi je rekao: “Oni čine za nas jednu od najprofitabilnijih industrija” producirat ćemo se i napraviti paralelni portal”, rekao mi je Zovak. U svakom slučaju, tada su mi momci otkrili da će uskoro svoje videouratke progurati na RTL. Bila je to ekskluziva. Čini se da im je širenje na RTL bilo samo zagrijavanje za politički cirkus koji je uslijedio nekoliko mjeseci poslije. U novoj godini njuzbarovci nisu otvorili paralelni portal, ali su uspjeli osvojiti javnu televiziju. Dok Karamarko govori o nekakvoj cenzuri na HRT-u, oni su pokazali da su istinski javni servis. Naime, smatram da je sporazum o redovitom emitiranju News Barovih emisija na HRT-u dokaz da smo kao društvo napokon napravili, pa makar minoran, korak naprijed te da satira ipak živi! Ipak, rekla bih da je najimpresivniji dio gostovanje medijski eksponiranih ljudi od krvi i mesa koji su svjesno pristali našaliti se na vlastiti račun. Ne znam što me više draži - činjenica da smo kao narod (barem zasad) pokazali da ipak nismo potpuni medijski divljaci ili da postoje javni akteri koji zapravo imaju smisla za humor - neovisno o tome jesu li sami po sebi beskrajno dosadni ili ne, nije mala stvar unijeti svoj ego u jednu satiričku emisiju. Unutar svih društveno-političkih peripetija sedam dana u tjednu živjet ćemo upravo za nedjelju navečer - kad će njuzbarovci govoriti sve ono što mislimo i što smo prepričavali prijateljima po lokalnim birtijama. Izrugivat će se i lijevima i desnima, i onima apolitičnima, ali i oportunistima. Kritizirat će pogrešne poteze, ali i kresati krila onima koji su visoko uzletjeli. I to će sve gledati sigurno četvrtina svekolikog pučanstva hrvatskoga jer.... veljača je. Desnica na vlasti. Baš je izašao 14. broj Globala. Godinu dana poslije sjedim u sjedalici i gledam Lucića, Zovaka, Hrabara i Sora kako se srpdaju, s kim? Sa svakim!

Novac

Veljača 2016.

BESKONTAKTNO PLAĆANJE Svjetski trend zaživio je i u Hrvatskoj

SPONZOR RUBRIKE

‘Provlačenje’ kartice postaje prošlost

Za iznose više od 100 kuna potrebno je na blagajni upisati PIN, što ovakav način plaćanja čini još sigurnijim te sprečava kradljivce da isprazne račun s ukradenom karticom Pauković G Donatella donatella.xx@hotmail.com

oderno bankarstvo i trgovina zahtijevaju sve brže i jednostavnije načine provođenja transakcija. U posljednjih nekoliko godina prisutan je trend nagle digitalizacije plaćanja, a jedna od posljednjih stečevina je beskontaktno plaćanje. U Hrvatskoj je tek nedavno zaživjelo takvo plaćanje. Sam naziv ove usluge govori da je transakciju moguće obaviti bez fizičkog kontakta s uređajem za naplatu koji je na blagajni, a na koji je dovoljno samo prisloniti svoju kreditnu ili debitnu karticu ili mobilni telefon. To je i mnogo sigurnije jer kartica ili mobi-

tel ostaje u ruci vlasnika pri plaćanju, čime je smanjena mogućnost krađe, pogotovo u malim prodavaonicama ili na napučenim mjestima. KAKO PLAĆATI BEZ DODIRA? U travnju prošle godine, jedna od hrvatskih banaka prva je uvela HCE (Host Card Emulation) tehnologiju kartičnog plaćanja koja omogućuje beskontaktno plaćanje mobilnim uređajem. Sve što je potrebno napraviti jest otići u najbližu poslovnicu te banke, ugovoriti uslugu za beskontaktno plaćanje te preuzeti aplikaciju na svoj mobilni uređaj. Još jedna primamljiva opcija je mogućnost da sami kreirate vlastiti PIN, a aplikacija još kao dodatnu zaštitu uvodi i aktiviranje tipkovnice s

Plaćanje u letu na INmusicu... i svugdje drugdje

reću godinu za redom OTP banzbog kojih 11. INmusic koji će se održaka svim glazboljupcima – posjetiti od 20. do 22. lipnja 2016. na čak tri jateljima INmusic festivala - osigurarunska otoka postaje festival koji ne biste smjeli propustiti: Florence + The Macva bezgotovinsko i beskontakno plaćanje, odnosno jednostavnije, brže i sigurnije hine, The Coral, PJ Harvey, Skunk Anansie, The Kooks, Wilco, Yeasayer, The Heplaćanje te uživanje u nastupima i drugim avy, Pat Thomas and sadržajima bez čekanja Kwashibu Area Band, u redovima. Vlasnici INmusic Monoswezi i druVlasnici INmusic blagblagdanskog paketa danskog paketa imaga svjetska i domaimaju priliku do 1. travnja ća glazbena imena za ju priliku do 1. travnja iskoristiti vaučere na iskoristiti vaučere na koja ćemo tek saznati iznos od 100 kuna za u nadolazećim mjeseiznos od 100 kuna za ugovaranje MasterCard prava su garanciugovaranje MasterCard cima contactless prepaid karja dobre zabave! Osim contactless prepaid tice OTP banke potpuu vrhunskoj glazbenoj no besplatno, no ova je ponudi, posjetitelji fekartice OTP banke kartica dostupna svima, stivala moći će uživapotpuno besplatno, no ti u puna tri festivalska čak i onima koji nemaova je kartica dostupna dana uz popratne kulju tekući račun u OTP svima, a može se vrlo turne sadržaje i bogatu banci, a može se vrlo gastronomsku ponujednostavno ugovoriti jednostavno ugovoriti i u papučama, popunjaa oni koji se odlupopunjavanjem obrasca du, vanjem obrasca na web če na boravak u festina internetskoj stranici stranici www.otpbanvalskom kampu čeka ka.hr. MasterCard consedam dana zabave na www.otpbanka.hr tactless prepaid kartica čak tri jarunska otoka. nije korisna samo za “leteće” plaćanje na Za dodatno veselje otkrivamo i tajnu: INmusicu; ona se može koristiti na svim pratite Facebook stranicu OTP banke jer prodajnim mjestima, a zbog prepaid moćete imati priliku pokazati brzinu i znadela koji omogućuje stalnu kontrolu trošnje i osvojiti priželjkivane šarene papirikova idealna je za internetsku kupnju. će – ulaznice za novo izdanje INmusic feVeć sada poznat je dobar broj izvođača stivala!

Beskontaktno plaćanje je sigurnije jer kartica ostaje u vlasnikovoj ruci

nasumično razmještenim brojevima. Također, takvom uslugom moguće je pregledati provedene transakcije kao i njihov datum, vrijeme, iznos, pa i geolokaciju. Za iznose više od 100 kuna, potrebno je na blagajni upisati PIN, što ovakav način plaćanja čini još sigurnijim te sprečava kradljivce da isprazne račun s već ukradenom karticom. Kako bi se trend beskontaktnog plaćanja raširio u Hrvatskoj, mnoge prodavaonice, ali i druga mjesta u svoju ponudu uvrštavaju popuste i akcije za ovakav oblik transakcije. Tako je jedan domaći lanac multipleks-kina osmislio akciju u kojoj putem beskontaktnog plaćanja trebate kupiti ulaznicu, a drugu ćete dobiti besplatno. VELIK INTERES U EUROPI Beskontaktno se plaćanje prilično dobro uklopilo na tržište. Tako se ono trenutačno može koristiti na više od 13.000 simbolom označenih prodajnih mjesta u Hrvatskoj te na 1,2 milijuna prodajnih mjesta diljem svijeta. U skoroj budućnosti taj se broj nastoji povećati te je konačni cilj uvesti mogućnost beskontaktnog plaćanja na sva prodajna mjesta u Europi. Da je potražnja za beskontaktnim plaćanjem u Europi velika, pokazuje i podatak istraživanja provedenog u svibnju prošle godine. “Više od pola Europljana očekuje da će do 2020. godine svoje mobilne uređaje koristiti za plaćanje barem jednom na tjedan i da će se njihova razina potrošnje povećati s prosječnih 20 eura na 35 eura na tjedan. Vjerujemo da će i potrošači u Hrvatskoj imati značajan udjel u ovim trendovima”, rekao nam je menadžer jedne kartične kompanije.

13.000

simbolom označenih prodajnih mjesta u Hrvatskoj omogućuje beskontaktno plaćanje, a u svijetu se taj broj penje na 1,2 milijuna prodajnih mjesta

SPONZORIRANI ČLANAK

Kako bi se trend beskontaktnog plaćanja raširio i u Hrvatskoj, brojne prodavaonice, ali i druga mjesta u svoju ponudu uvrštavaju popuste i akcije za ovakav oblik transakcije. Tako je jedan domaći lanac multipleks-kina osmislio akciju u kojoj putem beskontaktnog plaćanja trebate kupiti ulaznicu, a drugu ćete dobiti besplatno

Prednosti beskontaktnog prema klasičnom kartičnom plaćanju:  na mjestima gdje je to potrebno (restorani brze hrane, benzinske crpke, stadioni) moguća je brža i jednostavnija transakcija bez čekanja u redu  nema brige o gotovini niti ostatku novca – uvijek plaćate točan iznos  moguć je bolji uvid u stanje računa pri korištenju mobilne aplikacije  plaćanje je sigurnije jer kartica ili mobilni uređaj ostaju u ruci korisnika  ne postoji mogućnost dvostruke naplate koja se slučajno može dogoditi klasičnim kartičnim plaćanjem  beskontaktnom karticom može se plaćati kao i klasičnom karticom – putem magnetne trake ili čipa

ANKETA ELLA CINK: Koristim beskontaktno plaćanje jer znam da uvijek imam dovoljno novca za plaćanje pa se ne moram brinuti koliko imam u novčaniku. Sve je brže, a i nemam PIN koji ionako uvijek zaboravim. Samo prislonim karticu, ne moram se brinuti o papirnatom novcu i jesu li mi na blagajni dobro izvratili. MATEJ KOLOČAJ: Ne koristim, ali sam upoznat s beskontaktnim plaćanjem. Čini se kao dobra stvar koja bi se mogla primijeniti i na druga plaćanja, kao što je, na primjer, plaćanje u menzi. Skratili bi se redovi, a time i vrijeme čekanja u menzi što bi svim studentima bilo od koristi. ROKO MUSTAČ: Osobno ne koristim beskontaktno plaćanje iako sam imao prigodu plaćati tako tijekom jednog festivala. U tu svrhu je bilo korisno jer sam brzo i lako mogao kupovati piće. Što se tiče kartičnog plaćanja, mislim da je klasično plaćanje i dalje najbolja opcija.

* Sponzorstvo rubrike oglašivačima omogućuje plasman logotipa na istaknuto mjesto na vrhu stranice, ali ne uključuje mogućnost utjecaja na uređivanje rubrike

Poduzetništvo

Veljača 2016.

START-UP Razvojna agencija Zagreb provodi projekt Postani/ostani poduzetnik

Inovativne ideje prijavilo više od sto poduzetnika početnika

‘Najbolji će tim dobiti mogućnost predinkubacije u Tehnološkom parku Zagreb, što uključuje radni prostor te usluge poslovnog savjetovanja, mentorstva, umrežavanja i edukacije u razdoblju od šest mjeseci’, kaže voditeljica projekta Lidija Zadro Dalmacija G Milan dalmacijamilan@gmail.com

azvojna agencija Zagreb prvi put provodi poduzetnički projekt edukacije i osposobljavanja mladih naziva Postani/ostani poduzetnik. Ovim se projektom promovira ulazak i ostanak u poduzetništvu učenjem o njemu kao i kampanjama za promoviranje studentskog i startup poduzetništva. “Osnovni je smisao projekta pružiti prigodu studentima da se razradom vlastitih poduzetničkih ideja i uz podršku mentora upoznaju s poduzetništvom i educiraju, kako bi u konačnici svoju inovativnu ideju realizirali na tržištu”, kaže voditeljica projekta Lidija Zadro. POTICAJ MLADIMA U sklopu projekta organizirano je i natjecanje Student Business Plan Contest koje bi među studentskom populacijom trebalo potaknuti poduzetničko obrazovanje, inovativno poduzetništvo i širenje poduzetničke klime. Sudeći prema interesu studenata za taj projekt, poduzetništvo među mladima trebalo bi u budućnosti procvjetati. “Ukupno smo zaprimili više od 100 prijava. Veliki interes studenata dokaz je koliko se inovativnih i kreativnih poduzetničkih ideja krije u mladim ljudima”, ističe Zadro. Već je odabrano 25 timova koji će imati prigodu sa svojim mentorima razraditi svoje poslovne ideje i pretočiti ih u konkretne planove. Nakon predstavljanja svih rješenja, bit će odabrano pet najboljih timova koji će dobiti naprednu edukaciju za stjecanje poduzetničkih vještina koju provode stručnjaci Razvojne agencije Zagreb, Ekonomskog fakulteta i Re-

Već je odabrano 25 timova koji će imati priliku svoje ideje provesti u projekte

Ukupna je vrijednost projekta više od 240.000 kuna, od čega je gotovo 220.000 kuna došlo iz Europskoga socijalnog fonda gionalnog centra za razvoj poduzetničkih kompetencija zemalja jugoistočne Europe, ujedno partnera ovog projekta. No najboljem od svih pruža se mogućnost još lakšeg razvitka poslovnih planova. “Najbolji će tim dobiti mogućnost predinkubacije u Tehnološkom parku

Zagreb, koja uključuje radni prostor te usluge poslovnog savjetovanja, mentorstva, umrežavanja i edukacije u razdoblju od šest mjeseci”, ističe Lidija Zadro. POMOĆ EU-OVIH FONDOVA Ipak, teško je organizirati takav projekt bez pomoći izvana. Iako Razvojna agencija Zagreb već godinama potiče poduzetništvo i osigurava kvalitetne radne uvjete start-upima i mladim poduzetnicima za ostvarenje ovog projekta zaslužna su sredstva Europske unije. Naime, ukupna je vrijednost projekta više od 240.000 kuna, od čega je gotovo 220.000 kuna

Foto: Razvojna agencija Zagreb

došlo iz Europskoga socijalnog fonda. “Na temelju dosadašnjih pozitivnih iskustava, detektiranom potrebom i velikim interesom perspektivnih studenata za ovaj projekt, namjera nam je i u budućnosti prijavljivati se na slične EU-ove natječaje”, ističe Zadro. Ako bi se zaista ostvarile ove optimistične prognoze, moguće je u budućnosti razmišljati i o razvitku poduzetničke klime u kojoj bi poduzetnici koji su na ovaj način ostvarili svoje planove mogli pomagati onima na početku poslovne avanture, prema mogućnosti bez financiranja iz Bruxellesa.

ZLATNI INDEKS

Nagrada tvrtkama koji ulažu u hrvatske studente Projekt organizira eStudent i time potiče povezivanje akademske zajednice i poslovnog svijeta

Gaura G Marija marija.gauraa@gmail.com

latni indeks je projekt koji već šest godina povezuje akademsku zajednicu i poslovni svijet. I ove ga godine organizira udruga eStudent, koja svojim djelovanjem podupire studente u njihovoj želji za promjenom i poboljšanjem okruženja organiziranjem različitih projekata, predavanja i radionica. Zlatni indeks projekt je kojim se potiče sudjelovanje što više poduzeća u studentskom boljitku investiranjem u kvalitetnije obrazovanje, a njime se nastoji promicati društvena odgovornost poduzeća radi prepoznavanja potencijala i izvrsnosti studenata te njihovih projekata. Tako studenti dobivaju dodatne mogućnosti i prigodu za razvoj tijekom fakultetskog obrazovanja, kako bi poslije postali temelj uspješnosti poduzeća. “Pobjednici su one tvrtke koje su se istaknule studentima kao poželjne za suradnju i mjesto u kojem studenti imaju prigodu za svoj poslovni razvoj i stvaranje vještina. Ulaganjem u studente, tvrtke ulažu u svoju budućnost”, kaže Petra Alvir, jedna od organizatorica događaja. Nagradu Zlatni indeks dodjeljuju studenti, a odluku o dobitnicima nagrade donosi Povjerenstvo koje čine predstavnici studentskih udruga i zborova sa sveučilišta u Hrvatskoj. Studenti će nagraditi velike, srednje i male tvrtke koja posluju u Hrvatskoj i tako im pokazati zahvalnost za njihovo aktivno sudjelovanje u studentskom usavršavanju, a druge potaknuti da se više potrude u budućnosti. Svake se godine u prosjeku prijavi 50 poduzeća, a prošle godine prijavilo ih se 56. Ovogodišnja dodjela Zlatnog indeksa održat će se 23. ožujka u Državnom arhivu.

Foto: Bruno Zlomislić

POSLOVNI PROSTORI Alternativna rješenja mladim poduzetnicima donose velike uštede

Virtualni uredi nude i najam tajnice

Pavić G Ivan ivan.pavic.kt@gmail.com

ad u kućnom uredu jedno je od češćih obilježja malih poduzetnika koji se tek prilagođavaju tržištu. Za njih je najam poslovnog prostora u začecima posla još preskup, ali je koji put od velike važnosti za daljnji uspjeh tvrtke. Uz to, loše održavan prostor, loše instalacije, spora internetska veza, slabo pristupačna lokacija, mala “kvadratura”, samo su neke od stavki koje otežavaju poduzetnicima rad i razvoj tvrtki. No u svijetu je sve prisutnija alternativa fizičkom poslovnom prostoru, a odnedavno je dostupna i na našem tržištu - virtualni uredi. U njima je moguće prijaviti poslovnu adresu tvrtke, poštanski sandučić, prosljeđivanje pošte na drugu adresu, fiksni telefonski broj, pa i tajnicu koja se javlja i preuzima upite.

Cijene najma ‘pravog’ ureda u užem središtu Zagreba variraju, a za prostor do 90 četvornih metara potrebno je izdvojiti i oko 700 eura na mjesec

Virtualni uredi imaju niz pogodnosti poput primanja i prosljeđivanja pošte, teleFoto: Ivan Gundić fonskog broja ili tajnice

Mnogim mladim poduzetnicima koji tek razvijaju svoje poslovanje to može biti spasonosno rješenje. Naime, cijene najma u užem središtu Zagreba variraju, a za prostor do 90 četvornih metara potrebno je izdvojiti i oko 700 eura na mjesec, dok se na atraktivnijim lokacijama cijena povisuje i na više od 900 eura. “Virtualni uredi su odlično rješenje jer nisu velik trošak. Problem s pravim prostorom prvenstveno je cijena najma, koja je jako visoka. Morate izdvojiti pet ili šest tisuća kuna za zadovoljavajući poslovni prostor, a još ako ga morate preurediti ili kupiti još neki inventar, lako vas izađe i na deset tisuća. Virtualni ured smo plaćali oko tisuću kuna. Pa sad procijenite čemu plaćati poslovni prostor kada su virtualni uredi gotovo deset puta jeftiniji”, kaže Marin Gospić, ravnatelj glazbenog učilišta EMI, i priznaje kako su, uz virtualni ured, ipak kori-

stili i fizički poslovni prostor. S druge je strane poduzetnicima ponekad zaista nužno imati poslovni prostor. Osim što se danas “fizički” uredi u našoj zemlji mogu unajmiti na doslovno jedan dan, poduzetnici mogu uredski prostor dijeliti i s drugim poduzetnicima, tako da zakupe svoj “kutak”, što je svakako jeftinije od najma samostalnog ureda. Takvo rješenje, na primjer, nudi i Zagrebački inkubator poduzetništva. “ZIP nudi tzv. coworking prostor. Konkretno, običan poslovni prostor koji se plaća za jedan, 15 ili 30 dana, i to po osobi”, kažu u ZIP-u. Fizički poslovni prostor ili virtualni ured? Svaki ima svoje prednosti, ali u začecima poslovanja, kada nije poželjno rasipati novac na skupi najam, alternative klasičnim uredima dobar su temelj za buduće poslovanje mladih poduzeća.

TEHNOLOGIJA

Veljača 2016.

GADGETERIJA Dalmacija G Milan dalmacijamilan@gmail.com

GARMIN VIRB XE Garminova VIRB XE kamera snima fotografije razlučivosti 12 MP ili videoradove u punoj HD rezoluciji. Uz pomoć G-Metrix sustava moći ćete prikazati podatke koji su dosad bili nezamislivi na videu. Kamera je vodootporna do 50 metara dubine. Osim toga tu je bežičnu kameru moguće sinkronizirati s ostalim Garminovim uređajima, a tu je i daljinski ekosustav koji vam omogućuje upravljanje kamerom čak uz pomoć kontrolnih palica zrakoplova. Cijena ove akcijske kamere u službenoj Garminovoj prodavaonici je 449 eura. LENOVO POCKET PROJECTOR

Slika velikih dimenzija na zidu ili bilo kojoj bijeloj podlozi omogućit će kvalitetnije gledanje filmova i serija, a i ugrađeni zvučnici dovoljno su kvalitetni da eliminiraju probleme sa šumovima s vašeg smartphonea. Tako ćete izbjeći i nepotrebno naguravanje oko “pametnog” telefona. Ovaj se projektor može spojiti na većinu uređaja uz pomoć WiFi-ja, a posjeduje i utor za MicroSD karticu tako da možete složiti i arhiv filmova. Projektor Lenovo se može naći na internetu po cijeni od 250 dolara. VUPOINT PHOTO PRINTER VuPoint Photo Printer svojim dimenzijama odgovara malo većem tabletu, a stvara fotografije u boji, rezolucije 300 dpi i dimenzija 5x8,35 centimetara. Bežično se spaja s bilo kojim uređajem koji radi uz pomoć Androida ili iOS-a. Uz pomoć ovog printera možete na fotografije dodavati i okvire, tekst i mnoge ukrase, stoga je idealan za ljude koji uspomene žele čuvati na papirnatim fotografijama. Po cijeni od 129,95 dolara uz njega dobivate i tri spremnika boje i 10 listova fotopapira.

STEM Ministarstvo planira podijeliti 15.000 stipendija za određena područja

Potiču se studiji za zanimanja koja nisu među najtraženijima

Ravbar G Barbara barbara.ravbar17@gmail.com

dabir fakulteta ovisi o osobnim sposobnostima i željama. Ipak, neki su fakulteti popularniji od drugih i stalno privlače mnogo studenata, dok nekima studenata “manjka”. Stoga posljednjih godina Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta raznim olakšicama i stipendijama potiče studente na upisivanje fakulteta koji se tiču STEM-a. DEFICITARNO PODRUČJE STEM je složena kratica iz engleskog jezika za “Science, Technology, Engineering and Mathematics”, što bi otprilike značilo “prirodoznanstvo, informatika, tehnika i matematika”, objašnjava prof. dr. sc. Igor Čatić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje. U to se ubrajaju sve znanosti osim društveno-humanističkih, a prema Preporukama za obrazovnu politiku i politiku stipendiranja, koje donosi Hrvatski zavod za zapošljavanje, postoji potreba za povećanjem upisnih kvota u studije iz STEM područja kao što su medicina, farmacija, elektrotehnika i strojarstvo. Ipak, od zanimanja za koja je potrebna diploma, na listi deset najtraženijih zanimanja u 2015. godini HZZ ne navodi poslove iz STEM područja, iako MZOS ističe važnost povećanja broja studenata upravo na tim studijima. Iz HZZ-a poručuju da se analiza i prognoza potreba tržišta rada za pojedinim kvalifikacijama provode na osnovi statističkih podataka i relativnih pokazatelja o zapošljavanju i nedostatku radnika, no tvrde i da se spomenute Preporuke ne uzimaju u obzir pri utvrđivanju upisnih kvota. Želeći povećati broj studenata STEM područja, MZOS je uveo novi model financiranja materijalnih troškova koji je predviđen do 2018., a ovisi o broju studenata koji upisuju prvu

Ako ne “okačim” fotku s izlaska na Instagram, kao da i nisam bila vani! Tako nekako redovite vikend-partijanerice shvaćaju pojam noćnog izlaska. No ako objavljujete sliku ispred ogledala iz vlastite sobe, ne morate uz nju nužno staviti i check-in iz kluba u koji ste otišli nakon photosessiona. Ako vam je već toliko stalo do check-ina, barem objavite fotku iz kluba, a usput se slobodno malo i zabavite. (Hrvoje Šoljić)

godinu, o području u kojem se izvodi pojedini studij te o broju uspješnih studenata, odnosno onih s ostvarenih 55 ili više ECTS bodova. Biotehnička, biomedicinska, tehnička i prirodna područja više će se financirati od društvenih i humanističkih.

smatra kako studenti nisu dovoljno informirani o mogućnostima stipendiranja koje MZOS nudi. “Mislim da ću poslije lakše naći posao jer se strojarstvo na nacionalnoj razini vodi kao deficitarno zanimanje. Moram priznati da baš i nisam

NEDOVOLJNA INFORMIRANOST Osim toga, MZOS je objavio Industrijsku strategiju koja bi se trebala provoditi do 2020. godine. Njome se planira podijeliti 15.000 stipendija studentima upisanim u programe iz STEM-a i informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Studentica FSB-a Katarina Jakopić

‘Nije dopustivo da se fokus potpuno prebaci na STEM, važne su i humanističke i društvene znanosti’, kaže prof. dr. sc. Igor Čatić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje

upoznata sa stipendijama i poticajima koje je Ministarstvo namijenilo studentima. Smatram da bi se takve stvari trebale više promovirati”, kaže Katarina. I profesor Čatić smatra da je strojarstvo vrlo poželjan studij jer se s tim zvanjem može raditi bilo gdje u svijetu. Ipak, smatra kako moramo sagledati realne potrebe svoje zemlje i u tom smjeru nastaviti s planiranjem. “U SAD-u nedostaje ljudi koji se bave STEM-om. Mi to imamo, ali još ima prostora za poboljšanja. Ipak, nije dopustivo da se fokus potpuno prebaci na STEM, važne su i humanističke i društvene znanosti”, zaključio je Čatić.

Svi inovatori osvojili medalje

H Ako se checkinate u klubu, onda zaista i budite ondje

MZOS će do 2020. stipendijama i sufinanciranjem poticati studiranje u STEM područjima

USPJEH Hrvatski genijalci opet zapaženi na izložbi u Bangkoku Dalmacija G Milan dalmacijamilan@gmail.com

BONTON ZA DRUŠTVENE MREŽE

MZOS je uveo novi model financiranja materijalnih troškova koji je predviđen do 2018., a biotehnička, biomedicinska, tehnička i prirodna područja više će se financirati od društvenih i humanističkih

rvatski inovatori redovito postižu zapažene rezultate na međunarodnim izložbama inovacija. Tako je početkom veljače na Međunarodnoj izložbi intelektualnog vlasništva, izuma, inovacija i tehnologije (IPITEX 2016) u Bangkoku, sedmero naših inovatora, u konkurenciji više od 1000 tajlandskih i 200 inovacija iz još 17 zemalja, dobilo sedam zlatnih medalja i isto toliko priznanja međunarodnih inovatorskih institucija. Inovacije koje su naši inovatori predstavili potencijalnim ulagačima, inovatorskoj zajednici, ali i drugima, imaju široku primjenu, primjerice u kemiji, prometu, medicini, veterini i računalstvu. Posebno uspješan je bio Marin Kovačić, koji je za svoju inovaciju, automatizirani perač laboratorijskih bočica, uz zlatnu medalju dobio i dva priznanja. “Iskazan interes za moju inovaciju manji je u odnosu prema inovacijama koje

Marin Kovačić je za svoju inovaciju, automatizirani perač laboratorijskih bočica, uz zlatnu medalju dobio i dva priznanja su šire primjene. Međutim na sajmu ovakve veličine, često se iskaže značajan interes za inovaciju koja je namijenjena tržišnoj niši“, kaže Kovačić i dodaje da mu je to otvorilo vrata pregovora s ulagačima i potencijalnu komercijalizaciju. Cilj je izložbe bio povezivanje i suradnja poslovne i akademske zajednice. Stoga je značajno što je izložbu sponzorirala tajlandska vlada zajedno s njihovim Istraživačkim vijećem jer upra-

Foto: Savez inovatora Zagreb

vo dalekoistočne zemlje iskazuju velik interes za inovacije i visoku tehnologiju. “Bilo je jako puno zainteresiranih za ovo što mi radimo. Sada se kreće u detaljne razgovore i vrijeme će pokazati što će se konkretizirati a što ne“, govori Tomislav Bronzin, čiji je softver za raspoznavanje spola i starosti C@N PersonRecog osvojio zlatnu medalju te jedno priznanje. Osim pojedinačnih uspjeha naših inovatora, organizatori njihova nastupa, Hrvatski savez inovatora te Savez inovatora Zagreba, dobili su posebno priznanje IPITEX-a. Naši će inovatori novu priliku za razvijanje poslovne suradnje s inozemnim kolegama dobiti uskoro u Indoneziji, a sudeći prema ovom uspjehu mogli bi kući doći bogatiji za nove medalje i priznanja.

Na FPZ-u predstavljen projekt Obzor 2020.

akultet prometnih znanosti, zajedno s Agencijom za znanost i visoko obrazovanje, organizirao je radionicu na temu Promet u programu Obzor 2020., najvećem programu EU za istraživanje i inovacije. Cilj je razvijanje rješenja i odgovora na gospodarsku krizu, investiranje u buduće poslove i razvoj, rješavanje pitanja građana EU o njihovoj materijalnoj i općoj sigurnosti te okolišu, kao i jačanja globalne pozicije EU-a u istraživanjima, inovacijama i tehnologijama. Program omogućava financiranje projekata u svim fazama istraživanja, a u njemu su dužne sudjelovati sve članice EU-a. Uz Maju Salapić, koja je dala informacije o programu, mogućnosti hrvatskog sudjelovanja predstavili su Doris Novak, Ivica Smojver i Meho-Saša Kovačević. (M. Dalmacija)

Reportaža

Veljača 2016.

NEPAL Grupa entuzijasta iz Hrvatske na avanturi u dalekoj azijskoj zemlji

Od džungle do vrhova Himalaje

Knez G Ivan ivanknez7@gmail.com

etom nakon odluke da pođemo na ovo egzotično putovanje, Nepal su pogodila dva velika potresa. Jedan u travnju, a drugi u svibnju prošle godine. Poginulo je više od 8000 ljudi, a najteže je pogođen glavni grad Kathmandu u kojem su srušeni i stoljećima stari hramovi. Pojedina sela sravnjena su sa zemljom duž cijele doline, a više od 100.000 ljudi ostalo je bez domova. Međutim, mene i moju grupu prijatelja to nije pokolebalo da ostvarimo svoj san o planinarenju po veličanstvenoj Himalaji, a u grupi s nama avanturu je dijelilo još sedam Hrvata. Nedugo nakon dolaska doznali smo da je u zemlji nestašica nafte i plina jer im je jedini uvoznik, Indija, zatvorio granice. Da sve bude gore, to se dogodilo usred jedne od dviju kratkih turističkih sezona u godini. Dok je prvu sezonu pogodio potres, druga se morala boriti za goste koji su bili uskraćeni za mnoge turističke sadržaje i ugostiteljske objekte koji nisu mogli pružati svoje usluge. ŽIVOPISNI GRADOVI Sletjevši u glavni grad, prvi su dojmovi potvrdili da će ovo biti prava avantura. Vožnja na krovu gradskih autobusa, psi koji spavaju nasred ulica, krave koje jedu iz razbacana smeća, čopori majmuna koji skaču po krošnjama drveća i krovovima hramova, šarenilo dućana u prizemlju gotovo svake zgrade, mirisi živopisnih tržnica i kaotični promet u kojem ne postoje prometni znakovi i semafori, ostavlja dojam da smo zaista na drugom kraju svijeta. Zahvaljujući našem fenomenalnom vodiču Kristijanu Grubišiću Grubi, koji već sedam godina vodi ture po Nepalu, u kratkom razdoblju, u dva tjedna, doživjeli smo i više no što smo očekivali. Grubina dugogodišnja poznanstva lokalnih ljudi i dobro poznavanje Kathmandua omogućili su nam da vrhunski jedemo, kupimo kvalitetnu, a povoljnu planinarsku opremu te doživimo kako zapravo Nepalci žive i razmišljaju. Iz Kathmandua smo se uputili u drugi najveći grad Pokharu, oko 200 kilometara zapadnije. Vožnja brdovitim krajolikom uz rijeku po kojoj smo skratili put raftingom bila je uistinu živopisna. Na poluasfaltiranim cestama mogu se vidjeti šareni kamioni i autobusi kojima vrlo često fali poneki prozor koji nadomjeste običnim najlonom, ili ničim. U jednom smo trenutku vidjeli i kozu koja jede smoki iz ambalaže nasred ceste i ne da se smesti melodičnim trubama vozila koja ju vješto zaobilaze u brzini. Ne mogu reći da je vožnja takvim cestama bezopasna, ali mi se čini da

Tijekom sedmodnevnog uspona polako smo zaboravljali na nedaće koje su snašle tu zemlju, a sve se više prepuštali prirodnim planinskim ljepotama, koje zanemaruju prolaznost civilizacije ispod nje

Bhaktapur, drevni grad pored Kathmandua pod zaštitom UNESCO-a

Foto: Martin Novak

Između Annapurna Southa s lijeve i Annapurna 1 s desne strane (8091m)

Šareni kamioni na cesti između Kathmandua i Pokhare

sam se s vremenom na to naviknuo. Na mnogo mjesta mogu se vidjeti i odroni prouzročeni potresima i silnim kišama u ljetnoj sezoni monsuna. ANNAPURNA SANCTUARY TREK Došavši u Pokharu, mjesto s kojeg se kreće na svjetski poznati Annapurna sanctuary trek, naziru se vrhovi Himalaje s nadmorskim visinama višim od 7000 metara. S nama su išla i četiri unajmljena nosača, što je vrlo poželjno bez obzira na to koliko opreme sa sobom nosili. Za naše uvjete njihove usluge su jako jeftine, a njima je to jako dobra i brza zarada. Na samom treku bilo ih je mnogo, a koliko je njihov posao uistinu težak, primijetili smo kada bismo vidjeli kako i stari i mladi nose čak po 50 kilograma tereta na leđima kako bi opskrbili sela ili alpinističke ekspedicije. Porkhas, najstariji nosač u svojim četrdesetim godinama, govori da se

poslije turističke sezone vraća u rodno selo kako bi obnovio srušene kuće i omogućio svojoj obitelji mjesto za život nakon razornih potresa. Tijekom sedmodnevnog hodanja prema Annapurna baznom kampu (ABK) polako zaboravljamo na nedaće koje su snašle ovu zemlju, a sve se više prepuštamo prirodnim ljepotama planine, koje zanemaruju prolaznost civilizacije ispod nje. Zbog visinske razlike, svakodnevno hodanje trajalo je oko šest sati sa stankama za odmor. Prolazili smo pored moćnih rijeka, vodopada, rižinih polja, pa preko visećih mostova i kroz lokalna sela, a na trenutke, u da-

ljini su se kroz oblake otvarali i zatvarali zaleđeni vrhovi najviših planina na svijetu. Iscrpno hodanje nadoknadili bismo toplim vegetarijanskim obrokom i čajem od đumbira i limuna u brojnim odmorištima.

Kathmandu, prodavači šalova i prizor telekomunikacijskih i strujnih kablova

Jedan od brojnih visećih mostova na treku

PRIZOR ZA PAMĆENJE Penjući se prema ABK-u, biljnog pokrova je sve manje, a temperature su sve niže. Koraci polako postaju teži zbog rjeđeg kisika. Srećom, nitko od suputnika nije dobio visinsku bolest, u suprotnom bismo morao odustati od daljnjeg uspinjanja. Trenutak koji me se najviše dojmio jest buđenje u četiri sata

Nacionalni park Chitwan - jahali smo na slonovima kroz džunglu i preko rijeka, okruženi krokodilima i nosorozima

ujutro na nešto nižem baznom logoru svetog vrha Machapuchare na nadmorskoj visini od 3700 metara te hodanje do ABK-a na 4150 metara kako bismo doživjeli izlazak sunca. Okruženi vrhovima višim od 7000 metara nadmorske visine, obasjani mjesečinom, brzo smo se razbudili i puni energije krenuli po stazi. Pogled je bio neopisiv, a u jednom trenutku Sunce lagano izlazi i u zlatnoj boji obasjava vrhove i snijeg podignut jakim vjetrom u daljini. Prizor koji ću pamtiti cijeli život. Iako nas je nakon treka teško bilo što moglo više impresionirati, bilo je tu još sadržaja. Zanimljivo je da su na samo 200 kilometara zračne linije od ABK-a džungle s temperaturnom razlikom većom od 30 stupnjeva Celzijevih. Tako smo se uputili prema nacionalnom parku Chitwan, gdje smo hodali i jahali na slonovima kroz džunglu u okruženju nosoroga i krokodila. Tamo smo upoznali karizmatičnog vodiča Aasisha Regmija, koji je također odlučio pomoći u obnovi srušenih škola nakon završetka turističke sezone. Aasish je bio vrlo simpatičan i toliko nas je zavolio da smo mu na odlasku morali obećati da ćemo se vratiti dogodine. Nakon povratka u Hrvatsku, bilo je potrebno određeno vrijeme za prilagodbu. Kao da su svakidašnji problemi ovdje postali trivijalni spram njihovih.

FLASH FOOD REPORT U London po mediteranske zalogaje ili francuske gastroužitke

Ulice koje spajaju okuse cijeloga svijeta

Brkić G Ivan ivan.brkx@gmail.com

Gloucester Roar - ispred Med Kitchena

Foto: Ivan Brkić

London, jedan od najskupljih europskih gradova, sjecište je kultura i mjesto na kojem je internacionalna kuhinja dostupna na svakom koraku. To je grad pubova u kojima ćete pojesti burger s krumpirićima (eng. chips), mesnu pitu ili fish and chips. Središte grada prepuno je lanaca restorana ili skrivenih malih restorana tematske ili nacionalne, većinom talijanske ili

indijske, kuhinje. Jedno od naselja centra, u kojemu prevladavaju pretežito otočka i europska kuhinja, jest Južni Kensington, naselje poznato po veleposlanstvima, muzejima i prinčevoj palači. Pubovi imaju vrlo sličnu ponudu i razlikovati ih možete najviše po ponuđenom točenom pivu ili cijeni, a burger će vas koštati najmanje 100 kuna. Teš-

Med kitchen nudi i razne deserte

ko je istaknuti ikoga u moru raznolikosti, ali valja spomenuti kako se nekoliko pubova diči radom od

nekoliko stotina godina, dok je u blizini i pizzerija Da Mario, jedna od prvih u Londonu te jedno od omiljenih mjesta Lady Di. Jedan od mirnijih restorana s ugodnom atmosferom je Med Kitchen u Gloucester Roadu. U toplije je doba godine terasa tog restorana prepuna i u vrijeme ljetnog ručka čitava ulica odaje dojam mediteranskog gradića. Mediteranski restoran savršeno je mjesto da se proba jedno od francuskih zaštitnih jela - teletine bourguignon.

Sport

Veljača 2016.

MEDIJSKO POKROVITELJSTVO

by Mislav Lugonjić

Foto: Steve Powell/olympic.org

1980.

MIRACLE ON ICE Na Olimpijskim igrama u Lake Placidu 22. veljače 1980. godine američka hokejaška reprezentacija kreirala je jednu od najvećih senzacija u povijesti sporta. Amerikanci, za koje nisu smjeli igrati profesionalci iz NHL-a, u polufinalu su igrali protiv apsolutnog favorita SSSR-a, koji je na Igre došao s četiri olimpijska zlata u nizu. Predvođeni trenerom Herbom Brooksom, Amerikanci su pobijedili 4:3, a pobjednički gol postigao je kapetan Mike Eruzione. Dok su igrači slavili, Brooks je otišao u svlačionicu i plakao, a zbog rečenice komentatora Al Michaelsa pobjeda je ostala upamćena kao čudo na ledu - miracle on ice. Momčad SAD-a u finalu je svladala Finsku i tako ponovila uspjeh s Igara u Squaw Valleyju 1960. godine.

Foto: Steve Powell/olympic.org

1984.

SAVRŠEN NASTUP TORVILL I DEANA Britanski klizački par Jayne Torvill i Christopher Dean na Olimpijskim igrama u Sarajevu 14. veljače 1984. godine na impresivan su način osvojili zlatnu medalju. Ostvarili su najbolji rezultat u povijesti pojedinačne kategorije, 12 im je sudaca dalo savršenu ocjenu 6.0, a ostalih šest ocjenu 5.9 s dodatkom da je umjetnička izvedba bila za 6.0. Nastupili su uz zvuke Ravelova Bolera, što je do danas jedan od najdojmljivijih olimpijskih trenutaka. Torvill i Dean su u karijeri također bili britanski, europski i svjetski prvaci.

1990.

BUSTER DOUGLAS NOKAUTIRAO TYSONA I ŠOKIRAO SVIJET U meču za naslov svjetskog prvaka 11. veljače 1990. godine u Tokiju, očekivalo se da neporaženi Mike Tyson (37-0) ostvari laku pobjedu nad sunarodnjakom Jamesom Douglasom, poznatijem po nadimku Buster. Ipak, od samog početka Douglas je diktirao tempo meča i u 10. rundi nokautirao Iron Mikea za vjerojatno najveće iznenađenje u povijesti borbe za naslov prvaka teške kategorije. Douglas je osvojio naslove po WBC, WBA i IBF kategoriji, a u tituli prvaka uživao je osam mjeseci dok ga nije porazio Evander Holyfield.

Foto: Colorsport/REX

FORMULA STUDENT Global prvi u radionici FSB Racing Teama

Bolid Strix uskoro spreman za natjecanja u Njemačkoj i Mađarskoj

FSBRacing

fsb-racing.com

@fsbracingteam

Domagoj Lukšić, voditelj podtima za izradu pogona, najavljuje veliko iznenađenje koje će biti potpuni novitet u svijetu Formule Student

Tin Koren

tin.koren@live.com

ahvaljujući stručnosti i pripremljenosti, kako kažu članovi FSB Racing Teama, sedmi su put osigurali nastupe na prestižnim natjecanjima Formule Student. Na natjecanje Formula Student u Njemačkoj primljeno je 115 timova iz 24 zemlje svijeta, a za prijavu je bilo potrebno riješiti zahtjevan kviz ispunjen pitanjima iz područja strojarstva. FSB Racing Team također je osigurao nastup na Formuli Student u Mađarskoj. DIJELOVI U PROIZVODNJI Doznavši sretne vijesti, pobrinuli smo se da budemo prvi koji će zaviriti u radionicu natjecateljske ekipe. Po izgledu radionice, nitko ne bi rekao da su tamo već izrađena četiri bolida, a peti u izradi. Dijelovi na sve strane ili po kutijama, čekaju napokon sastavljanje u novi bolid nazvan Strix. U radionici nas je dočekao Domagoj Lukšić, voditelj podtima koji se bavi konstrukcijom pogona. Na pitanje kako napreduje izrada formule, odgovorio je kako se čeka još dosta dijelova iz proizvodnje, ali najavljuje veliko iznenađenje koje će biti potpuni novitet u svijetu Formule Student. O čemu je riječ, nažalost, još nam ne smije reći. Podsjetimo da je Formula Student natjecanje studenata tehničkih fakulteta iz cijeloga svijeta. Cilj je osmisliti, konstruirati te izraditi bolid prema pravilima natjecanja. Formula Student potiče inovativnost i razvijanje spo-

Foto: Tin Koren

Prošlogodišnji bolid u radionici

Naglasak natjecanja nije na vožnji i utrkivanju nego pokazivanju inovativnosti i primjeni teorijskog znanja stečenog tijekom studija u praktičnom okruženju

sobnosti studenata kako bi naučenu teoriju na fakultetu primijenili u praksi. Naglasak natjecanja nije na vožnji i utrkivanju nego pokazivanju inovativnosti i primjeni teorijskog znanja stečenog tijekom studija u praktičnom okruženju. Natjecanje se dijeli na statički i dinamički dio. Statički dio obuhvaća prezentaciju i objašnjenje konstrukcije bolida te obrazloženje cijene

Motor čeka da ‘zauzme’ svoje mjesto u novoj formuli

vozila po pojedinim dijelovima. Statički dio, osim strojarskih sposobnosti, prikazuje i marketinške i menadžerske sposobnosti tima jer cijeli projekt financiraju sponzori i donatori. Dinamički dio predstavlja sposobnosti bolida u slalomu, utrci izdržljivosti, akceleraciji te potrošnji goriva. TEHNIČKI PREGLED Bolidi moraju proći tehnički pregled koji obavljaju stručnjaci koji se aktivno bave automotosportom dugo godina, u sportovima kao što su Formula 1, World Rally Championship i slično. Samim time Formula Student je vodeće svjetsko natjecanje koje pomaže studentima da osjete kako je to raditi na inovativnom natjecanju kao što je Formula 1. FSB Racing Team započeo je s radom 2004. godine kada je jedan student putem interneta našao Formulu Student. Danas na projektima FSB Racing Teama sudjeluju studenti s čak osam fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prva hrvatska momčad u Formuli Student je do sada i najuspješnija. A o tome kako je bilo raditi na bolidima, kakav je osjećaj na natjecanjima predstavljati državu te o samoj formuli, nadalje možete čitati u Globalu koji je medijski pokrovitelj FSB Racing Teama.

FUTSAL Kristijan Grbeša lani je proglašen najboljim sportašem u izboru HASS-a

Priželjkuje medalju s reprezentacijom Pankasz G Valentina pankasz.valentina1993@gmail.com

ajboljim sportašem 2015. godine u izboru Hrvatskoga akademskoga sportskog saveza proglašen je Kristijan Grbeša. Dvadesetšestogodišnji student VERN-a, posvećen akademskom i klupskom sportu, ovu je titulu osvojio četvrti put te s pravom očekujemo nove sportske uspjehe na Europskim sveučilišnim igrama. “Futsalom se bavim osam godina, otkad sam došao iz Petrinje u Zagreb, a prije toga sam igrao veliki nogomet”, govori Kristijan. Za taj sport odlučio se jer je dinamičan, atraktivan i jer se uvijek igra u odličnim dvoranskim uvjetima. Dosad je dva puta osvojio prvenstvo Hrvatske u futsalu: 2014. s bivšim klubom Alumnusom i 2015. s Naciona-

S bivšim klubom Alumnusom osvojio je prvenstvo Hrvatske 2014. godine, a prošle je godine isti uspjeh ponovio i s Nacionalom

Kristijan Grbeša trenutno brani boje Nacionala

Foto: VERN

lom za koji sada igra, a prošle je godine s Nacionalom osvojio i kup Hrvatske. Na UniSport natjecanju u Poreču, sa svojim je kolegama, osvojio srebrnu medalju, a na Europskom sveučilišnom prvenstvu u futsalu u Poljskoj osvojio je najsjajniju medalju. Priznanje HASS-a smatra golemim priznanjem za rad i kao velik motiv za budućnost. “Motivira me ljubav prema sportu i želja da osvajam sve više i više trofeja” napominje Kristijan. Govoreći o trofejima koje još nije osvojio osvrnuo se na nastup s Hrvatskom futsal reprezentacijom na Futsal Euru u Belgiji 2014. gdje su ispali od Talijana koji su, kako se voli tješiti, postali europski prvaci. Kada nije na treningu ili faksu, vrijeme krati filmovima ili igricama. Trenira svaki dan, a kruna bi mu bila “neka medalja s reprezentacijom.”

Sport

Veljača 2016.

GOLF Ivan Vučemil reda uspjehe i uskoro bi mogao u profesionalce

Slovi kao elitni sport za bogate, ali troškovi su slični skijanju

Ožbolt G Filip filip.ozbolt7@gmail.com

ao jedan od najpopularnijih svjetskih sportova, golf je posljednjih godina svoje korijene počeo puštati i diljem Hrvatske. Pokazatelj popularizacije sporta nastalog u Škotskoj je i primanje Hrvatskog golfskog saveza u Europsku golfsku asocijaciju (EGA) te Međunarodnu golfsku federaciju (IGF) potkraj 2014. godine. Široj javnosti golf je još nepoznanica, ali u njegovoj promidžbi najviše postižu domaći golferi koji ostvaraju respektabilne rezultate na međunarodnoj pozornici. Jedan od njih je Ivan Vučemil, pojedinačni i klupski

‘Potkraj godine nastupit ću na kvalifikacijama za profesionalni tour i ako tamo ostvarim odlične rezultate podrazumijeva se da odem u profesionalni golf. Ova godina je ta, ili jesam ili nisam’, kaže Ivan

Uspjehe u mlađim kategorijama Zagrepčanin je okrunio osvajanjem pojedinačnog prvenstva Hrvatske u 2014. godini te ekipnim naslovom iz svibnja 2015.

Ivan Vučemil prvo je ime hrvatskoga golfa

prvak Hrvatske u amaterskom golfu te redoviti hrvatski reprezentativac, rođen 1993. godine, od kojega se u budućnosti očekuju veliki uspjesi. GOLF PRIJE TENISA Ljubav prema golfu usadio mu je otac koji ga je prvi odveo na zeleni teren, a uspjehe u mlađim kategorijama uspješno je gradio paralelno trenirajući golf i tenis. “Od sedme do desete godine trenirao sam tenis, a kao sportski tip volim probati sve sportove. Kada je tata počeo igrati golf, učinio mi se zanimljivim i odlučio sam se okušati u njemu. Pri prvom pokušaju promašio sam cijelu lopticu te mi se učinilo nepojmljivim kako u nečemu ne mogu uspjeti iz prve. Nije bilo jednostavno kao na televiziji te sam do-

U 2016. ključna natjecanja bit će mu SP u Meksiku i ESI u Zagrebu

Foto: Turnir u Savudriji

govorio nekoliko treninga i tako je krenuo moj put. U jednom trenutku počeli su se preklapati golfski i teniski turniri, te je zbog ozljeda i napornog tempa u teniskom svijetu prevagnuo golf”, kaže Ivan. Ljudi često percipiraju golf kao skup sport, a Ivan vuče paralelu između golfa i skijanja koje je postalo popularno u Hrvatskoj zahvaljujući uspjesima obitelji Kostelić. “Skijanje nije bilo popularno u nas dok se nisu pojavili Janica i Ivica, a nakon toga mnogo ljudi se odlučilo za bavljenje tim sportom. Oprema za golf stoji podjednako kao i za skijanje, dok opet mnogi govore kako je to sport za bogate. Naravno, u financijskom smislu nije jednostavno kao treniranje nogometa, ali usporedio bih golf sa skijanjem kojim se u Hr-

vatskoj danas bavi mnogo ljudi”, napominje Ivan. AKADEMSKI USPJEH Ozbiljno bavljenje golfom Ivan uspješno povezuje sa studijem na Građevinskom fakultetu u Zagrebu na kojem kraju privodi treću godinu. “U srednjoj školi imao sam više vremena za golf, dok sam odlaskom na fakultet posvetio svoje vrijeme studiranju, zapostavivši treninge i turnire zbog uspjeha na akademskoj razini. Ove su mi godine ostala dva ispita koja moram položiti kako bih upisao završni stoga je ovo za mene godina za golf”, kaže mladi golfer. Brojni uspjesi u mlađim kategorijama okrunjeni su osvajanjem pojedinačnog prvenstva Hrvatske u 2014. godini te ekipnim naslovom iz svibnja 2015. kada je u Savudriji trofej najboljeg podigao uz suigrače iz GLK Zagreb ‘95. Nacionalni naslov okrunjen je 18. mjestom na europskom klupskom prvenstvu, što je najbolji međunarodni rezultat nekog hrvatskog kluba, dok je s reprezentacijom Ivan osvojio odlično šesto mjesto u Bugarskoj na European Team Shield Championshipu. Uspjesi iz prethodne godine povećali su apetite u novoj godini gdje Ivan nastupa na svjetskom prvenstvu u Meksiku te Europskim sveučilišnim igrama u rodnom Zagrebu. “To su glavna natjecanja na kojima bi volio ostvariti dobre rezultate. Imam velikih planova u pojedinačnoj konkurenciji, a nastupit ću na otvorenim prvenstvima diljem Europe te ću pokušati poboljšati svoju poziciju na amaterskoj ljestvici. Potkraj godine nastupit ću na kvalifikacijama za profesionalni tour i ako tamo ostvarim odlične rezultate, podrazumijeva se da odem u profesionalni golf. Ova godina je ta, ili jesam ili nisam”, zaključuje Ivan.

PARAOLIMPIJSKI SPORT Hrvatski paraolimpijski odbor nagradio najbolje

Branimir Budetić i Mikela Ristoski najbolji sportaši s invaliditetom u 2015.

Klanjčić G Klaudija klaudija.klanjcic@gmail.com

izboru Hrvatskog paraolimpijskog odbora najboljim hrvatskim sportašima za 2015. godinu proglašeni su atletičari Mikela Ristoski, osvajačica zlatne medalje u troskoku i srebrne u skoku u dalj na SP-u u Dohi, te Branimir Budetić, osvajač zlatne medalje u bacanju koplja i svjetski rekorder na istom natjecanju. U kongresnoj dvorani Zagrebačkog velesajma u četvrtak, 11. veljače 2016., održana je svečanost hrvatskoga paraolimpijskog sporta uz proglašenje najuspješnijih sportaša. Branimir Budetić, student pete godine Kineziološkog fakulteta, već je drugi put dobitnik ove nagrade, nakon 2013. godine. U rujnu

Dodjela nagrada najuspješnijim hrvatskim sportašima s invaliditetom u 2015. Foto: Goran Stanzl/Pixsell

se sprema nastupiti na paraolimpijskim igrama u Riju. “Očekujem se što bolje pripremiti za Rio. Naravno, moram biti hladne glave jer će i drugi naporno raditi kako bi bili što spremniji. Na natjecanju u Dohi nas prvih šest bacača na rang-listi bili smo samo dva metra razlike u bacanju koplja od osobnih rekorda. Naravno da će biti uzbudljivo i da se do tada može sve promijeniti.” Branimira ove godine očekuje još jedan uspjeh. “Trenutačno sam apsolvent, ostalo mi je još nekoliko ispita i diplomski. Fakultet sam, u drugoj polovici, malo zapostavio kako bih se što bolje mogao pripremiti za Svjetsko prvenstvo. Ali nema još mnogo do kraja te se nadam se da ću diplomirati do kraja sedmog mjeseca”, kaže Branimir.

Filip Ožbolt filip.ozbolt7@gmail.com

1. 2.

Engleski FA Cup najstarije je nogometno natjecanje, prvi put održano u sezoni 1871./1872. Jedina neeuropska zemlja koja je dala rukometaša godine je Južna Koreja, i to čak dva - Kang Jae-Wona i Yoon Kyung-Shina. U Richmondu 1984. godine tenisačice Vicki Nelson i Jean Hepner odigrale su najduži poen teniske povijesti, koji je trajao nevjerojatnih 29 minuta, a imao je 643 izmjene udaraca. Njihov meč ujedno je i najdulji ženski meč ikad, a trajao je 6 sati i 31 minutu. Wilt Chamberlain se u košarkašku povijest upisao i s jednim nezahvalnim rekordom, tijekom NBA karijere promašio je čak 5805 slobodnih bacanja.

3. 4.

5. 6.

Potezanje konopca bio je olimpijski sport od 1900. do 1920. godine. Najviše osvojenih Velikih kristalnih globusa kod skijaša ima Marc Girardelli (pet), a ove mu se godine može pridružiti i Marcel Hirscher. Razlika između futsala i malog nogometa je u tome što u futsalu igraju četiri igrača i golman, a u malom nogometu pet igrača i golman. Finac Janne Ahonen ima pet pobjeda na Novogodišnjoj turneji četiri skakaonice, što je najviše u povijesti skijaških skokova. Joe Davis, legenda snookera iz prve polovice 20. stoljeća, osvojio je 15 naslova svjetskog prvaka.

7. 8. 9.

10.

Prvo svjetsko nogometno prvenstvo za žene održano je 1991. godine u Kini, a naslov je osvojila ekipa SAD-a pobjedom u finalu protiv Norveške 2:1. Venus Williams, osvajačica sedam Grand Slam turnira bila je svjetski broj 1 samo 11 tjedana, dok je Caroline Wozniacki na prvoj poziciji bila 67 tjedana, unatoč tome što nema osvojen Grand Slam turnir. Picigol je varijanta picigina u kojoj se dvije četveročlane ekipe nadmeću kroz napad i obranu s ciljem postizanja zgoditka.

11. 12.

13.

Najveći košarkaš svih vremena Michael Jordan privremeno se povukao na početku sezone 1993./1994. kako bi igrao bejzbol, a košarci se vratio u ožujku 1995. godine.

LIFESTYLE

Veljača 2016.

ENOLOGIJA Postoji li među mladima kultura umjerena uživanja u vinima

Kultura ispijanja, a ne opijanja

Pauković G Donatella donatella.xx@hotmail.com

d trenutka sadnje grožđa pa do točenja u boce traje proces proizvodnje vina, intenzivno istražen znanošću o vinu – enologijom. Početni dio procesa obavljaju vinogradari, a zatim posao prepuštaju vinarima. No priča o vinu tu ne staje. Slijedi degustiranje vina, za što su specijalizirani sommelieri, a za arhiviranje vina zaduženi su podrumari. Vinska kultura seže daleko u prošlost, a vino, kao simbol ugode i radosti, uvijek je označavalo pripadnost višem staležu u društvu. U nas u Hrvatskoj još, nažalost, ne postoji razvijena kultura uživanja u vinu među mladima. Statistički podaci pokazuju da mladi u Hrvatskoj najčešće konzumiraju pivo, pa tek onda slijedi vino pomiješano s gaziranim pićem, i to u svrhu opijanja. Razlog za to je u pristupačnijim cijenama alkoholnih pića poput piva, ali i njihov bolji marketing. PROBLEM ALKOHOLIZMA Na pitanja o problemima opijanja mladih odgovorio nam je profesor Ivan Pejić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu. “Najprije, mislim da opijanje nije dobro, u bilo kojem obliku. Ovo je jedan od načina na koje adolescenti generacijama eksperimentiraju s alkoholnim pićima. To je, rekao bih, više pitanje, ili problem, našeg mentaliteta i kulturnog identiteta. Vino treba uvijek piti umjereno”, ističe Pejić. Domagoj sa Šumarskog fakulteta kaže da je “grijeh kvalitetno vino miješati s gaziranim pićem. Bambus je fino piće kad se nema što drugo. Hladan gemišt, kako na plus 40, tako i na minus 20 stupnjeva Celzijevih, sjeda kao budali šamar. Veličajmo bijelo vino jer liječi duh i tijelo”. Dora s Fakulteta političkih znanosti i njezino društvo pak razumiju važnost vina. “Prije nam je samo bilo važno napiti se, pa makar i lošeg vina za 12

‘Nije nužno da nam netko kaže što je dobro da bismo mogli uživati. Pa ipak, za potpuno uživanje u vinu, pravi vinoljupci znaju da se u njemu uživa na nekoliko načina. Najprije pogledom, zatim mirisom, a onda i okusom’, kaže profesor Ivan Pejić s Agronomskog fakulteta ipak, za potpuno uživanje u vinu, pravi vinoljupci znaju da se u njemu uživa na nekoliko načina. Najprije pogledom, zatim mirisom, a onda i okusom”, dodaje profesor Pejić. TREBA SE EDUCIRATI Kako bi mladi uspješno spoznali kvalitetu i važnost vina, potrebna im je edukacija kroz različite stručne tečajeve, festivale i sajmove vina koji se održavaju tijekom cijele godine širom Hrvatske. Naravno, uvijek je otvorena mogućnost proučavanja stručne literature i mnogih internetskih stranica. Bit educiranja mladih o vinu potječe iz spoznaje da Hrvatska ima tradiciju, dobra vina i vinsku kulturu na koju možemo biti ponosni. S druge strane, vinogradarstvo i vinarstvo kao gospodarske grane imaju veliko značenje u Hrvatskoj, stoga ih je izrazito važno njegovati i prenositi na buduće generacije. “Na kraju treba naglasiti da je vino al-

1700

Foto: Ivan Gundić

Mnogi mladi i ne znaju prepoznati kvalitetna vina

kuna, koje se mora miješati s gaziranim pićem da se malo ublaži taj grozan okus. Sada kad idemo van pazimo koje vino ćemo piti. Bitno nam je da je fino pa ga sve više pijemo samog”. RAZRIJEĐENA VINA Zanimljivo je da su se razrijeđena vina u prošlosti pila u svrhu osvježenja nakon teških fizičkih radova. Vino s vodom, bevanda, i vino s mineralnom vodom, gemišt, služila su za nadoknadu tekućine i elektrolita. Tako-

đer su se koristila u slučaju kada voda za piće nije bila kvalitetna (npr. kišnica na otocima). Vino bi se tada doda-

‘Opijanje nije dobro, u bilo kojem obliku. To je više pitanje, ili problem, našeg mentaliteta i kulturnog identiteta. Vino treba uvijek piti umjereno’, ističe Pejić

valo u vodu zbog njegova antibakterijskog učinka. Profesor Pejić ističe kako prije no što se konzumenti (osobito mladi) zaljube u vino i počnu uživati u njemu, obično imaju određeni otpor prema vinu. Misle da je za njegovo uživanje potrebno neko određeno znanje, ali takve su pretpostavke nepotrebne jer je osjećaj zadovoljstva vrlo subjektivan. “Nije nužno da nam ‘netko’ kaže što je dobro da bismo mogli uživati. Pa

različitih vina koja međusobno variraju u raznim svojstvima, kvaliteti, području uzgoja, pa i cijeni, proizvede se svake godine u Hrvatskoj koholno piće i da prekomjerna konzumacija može biti opasna i štetna po zdravlje. Međutim, neke od zemalja najveće kulture i gospodarskog prosperiteta, poput Francuske, ujedno imaju i jako veliku potrošnju vina po glavi stanovnika, daleko veću od Hrvatske, a istodobno imaju manje problema s alkoholizmom. Pouka, ako se vino pije umjereno i pametno, ono može biti i izvor užitka i zdravlja, i ne mora nužno voditi u alkoholizam”, zaključio je profesor Pejić.

MODELI Zašto modnim pistama šeću muškarci i žene koji izgledaju nedodirljivo?

U visokoj modi - osmijeh zabranjen!

Vujčić G Nina nina.vujcic@gmail.com

odna industrija jedna je od onih koje se najbrže mijenjaju. Osim ljetnih i zimskih kolekcija tu su haute couture, pre fall, resort, od kojih svaka nudi nove trendove, palete boja, materijale i krojeve. To je industrija koja nikad ne staje i uvijek nudi nešto drukčije. No jedna stvar koja se nikad ne mijenja jest to da se modeli na modnim revijama, te u editorijalima i reklamnim kampanjama gotovo nikada ne smiju.

Modeli predstavljaju osobnost dizajnera i odjeće koju nose, a ne vlastitu osobnost Foto: Gordana Galžina

OZNAKA VISOKOG POLOŽAJA Postoje dizajneri koji svojim modelima dopuštaju da se smiju, ili to od njih traže, ali većina, pogotovo dizajneri modnih kuća koje postoje već gotovo cijelo stoljeće, smijanje ne dopuštaju. Ova tradicija potječe još iz 19. stoljeća, odnosno iz doba kada su se počeli fotografirati portreti žena iz viših društvenih slojeva. One se na tim portretima nikada nisu smijale, te je to označavalo njihov visoki položaj u društvu. Smijanje se smatralo obilježjem radničke, odnosno niže klase, čiji su pripadnici morali biti pristupačni kako bi uspjeli u životu. Viša klasa nije morala

Ova tradicija potječe još iz 19. stoljeća, od vremena kada su se počeli fotografirati portreti žena iz viših društvenih slojeva. Smijanje se tada smatralo obilježjem radničke, niže klase, čiji su pripadnici morali biti pristupačni kako bi uspjeli u životu biti takva s obzirom na to da su već bili uspješni i ugledni pripadnici društva. Nedostatak osmijeha na licu smatrao se i obilježjem odlične samokontrole i nonšalantnosti europske više klase. Socijalni psiholozi sa sveučilišta u Novom Meksiku proveli su istraživanje u kojemu su htjeli vidjeti koji modni brendovi i dizajneri traže od svojih modela da se smiju, a koji ne. Rezultati istraživanja pokazali su da jeftiniji modni brendovi mnogo više koriste slike modela koji se smiju od onih koji su skuplji. Elitniji brendovi i dizajneri nemaju cilj kupca razveseliti ili mu pomoći da se osjeća bolje nego prenijeti simbole visokog društvenog statusa. Osmijeh, za te

psihologe, izražava emociju, sreću ili neugodu. Prema tome, osoba koja se smije, nema samokontrolu ili je nesigurna u sebe. Osmijeh može predstavljati i ugađanje drugima, a to većinom moraju raditi manje privlačne i manje uspješne osobe. NEDODIRLJIVOST PRIVLAČI KUPCE Upravo zbog ovih razloga, kada modeli, pogotovo za kuće kao što su Chanel, Dior, Givenchy, izađu na modnu pistu ili se pojave u editorijalima i reklamnim kampanjama, imaju ravnodušne izraze lica, ne pokazujući emocije. Takva kontrola vlastitih emocija predstavlja izdizanje iznad zemaljskog svijeta. Te osobe nisu pogođene svakodnevnim problemima jer imaju dovoljno znanja da se od svega toga odmaknu. One su nedodirljive, a to je ono što privlači kupce koji teže tome da postanu dio višeg društvenog sloja. Posao modela je pokazati odjeću i osobnost dizajnera, a ne vlastitu osobnost. Pokazivanje vlastite osobnosti skrenulo bi pažnju s najvažnije stvari, odjeće. Stoga nemojmo očekivati da će se ovaj trend nedostatka emocija na modnim pistama i u editorijalima uskoro promijeniti.

VELIcINA JE VAzNA Veljača 2016. 24

Zadnja

KUTAK ZA LAGODAN TRENUTAK U KINA STIGAO OSEBUJNI SUPERHEROJ DEADPOOL

PRVI STREET ART MUZEJ U NAS - LAPO LAPO

NAJVEĆI MUZEJ GLJIVA NA SVIJETU

Prije otprilike dva tjedna u naša kina je došao dugoočekivani film o superheroju Deadpoolu. Već nam jedna od glavnih rečenica kojom je film najavljen poručuje što od Deadpoola možemo očekivati. Distorzija rečenice iz filma o čovjeku-pauku glasi: “S velikom moći dolazi i velika neodgovornost”. Glavnu ulogu Wadea (Deadpool) tumači Ryan Reynolds, a uz njega se u većim ulogama pojavljuju i Morena Baccarin, Ed Skrein te T.J. Miller u ulozi Weasela. Film je režirao Tim Miller, a ako se može vjerovati kritikama, riječ je o zaista urnebesnom filmu o superjunaku kojemu je uspjelo odmaknuti se od onoga što smo do sada navikli gledati u filmovima o superjunacima kao što su Superman, Captain America i ostali...

Studio nekonvencionalnog imena Lapo Lapo u prosincu je prošle godine otvorio vrata posjetiteljima. Otvorila su ga dvojica mladih zagrebačkih umjetnika Bare i Modul u svrhu promocije i etabliranja lokalnih umjetnika te umjetnosti i street arta općenito. Sam studio smjestio se na adresi Ilica 50, a posjetitelji ondje mogu otkriti pravo značenje riječi street art; a što bolje opisuje uličnu umjetnost nego grafiti. Dečki su tako posebno inspirirani sprejevima s kojima kombiniraju razne zanimljive eksponate. Uz slike, u studiju možete vidjeti i razne skulpture, predmete, instalacije i grafite, a često se ondje održavaju i zanimljiva druženja koja će zadovoljiti umjetnika u vama!

Mjesto koje također preporučujemo spoj je ljubavi prema prirodi, proljeću, putovanjima i gljivarstvu. Prije nego što krenete u potragu na proljetne gljive, bilo bi dobro posjetiti Edukativni centar i izložbeni prostor Svijeta gljiva, prvog Muzeja liofiliziranih gljiva u Hrvatskoj, u samom središtu Zagreba, na Trgu bana Josipa Jelačića 3. Muzej je jedinstven jer nitko na svijetu nema toliko izloženih vrsta gljiva (1220), čime je postignut svjetski rekord. Gljive imaju boju i oblik kao one u prirodi i dio su stalnog postava. Inicijator osnivanja je prof. dr. sc. Romano Božac, agronom i naš najveći autoritet u području gljivarstva. Ulaz je besplatan, a muzej je otvoren svaki radni dan od 10 do 17 sati.

AUTOR: TIBOR TRUPEC

Đuro Utješanović (7. srpnja 1940. - 25. veljače 2013.) Nenadmašni majstor improvizacije, Đuro Utješanović, uspijevao nas je nasmijati već samim spomenom svog imena. Kako je sam običavao govoriti, rođen je “između dva sela, u jednoj šumi” u blizini Sanskog Mosta, godine koja nije točno poznata. Sam je odabrao 1940. godinu jer je nju “najlakše pamtio”. Još prije osnovne škole, koju je završio u Kikindi, ostao je siroče. U Splitu je s Ivicom Vidovićem završio srednju šumarsku školu, nakon čega je, protiv svoje volje, poslan na Šumarski fakultet u Sarajevo. Nakon dvije godine studija došao je u Zagreb i upisao željenu Akademiju kazališne umjetnosti. Poslije stjecanja diplome deset godina je radio u kazalištu Gavella, a na Dubrovačkim ljetnim igarama nastupao je trideset godina. Hrvatsko glumište i publika već su tri godine bez svog dobrog duha koji je bio spreman svakom reći što ga ide, a da mu tu jezičavost nikad nitko nije mogao zamjeriti. Pamtimo ga po ulogama u filmovima “Hajdučka vremena”, “Vlakom prema jugu”, “Kad mrtvi zapjevaju”, “Tri muškarca Melite Žganjer”, “Je li jasno, prijatelju?”, “Ničija zemlja”, serijama “Smogovci”, “Lažeš, Melita”, “Nepokoreni grad”, “U registraturi”... Mlađoj publici ostat će u sjećanju po portretu Tetka iz “Večernje škole” Željka Pervana, s kojim je surađivao i u zabavnoj emisiji HRT-a “Jel’ me netko tažio?” Okušao se i u politici te je 2003. bio prvi na listi za Sabor Socijalističke radničke partije. Svoju srčanost i humanost dokazao je i tijekom Domovinskog rata kad je svaki dan hranio sedamnaest prognanika koje je smjestio pod svoj krov, a skrbio se i o četvero dubrovačke djece. (Dina Ćevid)

Posjetnica

Glagoljička i stara ćirilična abeceda

Željka Ogresta

by Tibor Trupec

Petar Čobanković

Antički pjesnik (množ.)

Rafael Nadal

Atena

Temelj učenja, ideologije

RECEPTI

TIBOR TRUPEC

Bitan potpis

Umag

Iskvaren, izobličen

Pariz Studenski centar

Zvonimir Boban

Dublin

Paul Newman

Internet publikacija

Sarajevo

Počasni pl. naslov Damask

Pravo Grada (lat.) Komercijalna TV u RH

"Tvornica Kulture"

Treća karta po jačini

Pjevačica Prester

Graﬁčki prikaz rada srca

Ankara

Edward Norton

George Lucas

Missy Elliott

Accra

"Out of nowhere"

Nestručnjak

Što se odnosi na zračenje, zrake

Glumac Rickman Terit. jedinica Osmanskog Carstva

Nairobi

Ovojnica

Trogir

Soﬁja

Graz

Vrsta istočnjačkog mirisa

Toledo

Nalog za isplatu

Čagalj George Inness

Alan Turing

Uškopljeno govedo Zagreb

Glumica Tyler

Udine

Duke Ellington Svečana pjesma Amsterdam

Svitak ili zavojnica

Čak se i jednojajčani blizanci lako mogu razlikovati po pupku, Naime, pupak je zapravo ožiljak pa se stoga razlikuje kod blizanaca koji naoko izgledaju jednako.

Zapečene tortilje sa sirom i ružmarinom Budući da su nam se vratile tijelu ne tako ugodne temperature, preporučujemo recept koji će vas definitivno zagrijati! Riječ je o tortiljama koje vrlo lako možete spremiti za druženje s prijateljima i slične prilike.

Laštiti

Broj u nizu

Srednjoazijska država Turkmenistan posjeduje toliko nafte (4. u svijetu) i energenata da su voda, struja i benzin za tamošnje građane besplatni.

Muška i ženska odjeća ima gumbe na suprotnim stranama. Ovaj fenomen potječe iz prošlosti kada su se muškarci odijevali sami, a žene su odijevali njihovi sluge.

Polazni tekst čega (množ.)

tibortupec.tt@gmail.com

ŠOK I VJEVERICA

tibortrupec.tt@gmail.com

Nerazummni, besmisleni

Za pripremu osam tortilja bit će vam potrebno: 600 g mljevenog mesa, osam velikih tortilja, 25 g Chili con Carne mješavine začina, 450 g smrznute meksičke mješavine povrća (mahune, kukuruz, paprika) - možete kupiti i svježe povrće ali ovako je jeftinije, 400 g crvenog graha, origano, ružmarin, peršin, bosiljak, ljuta crvena paprika, papar, sol, luk, češnjak, ulje/maslac/margarin, 2,5 dl crvenog vina, 125 g vrhnja za kuhanje i 400 g naribane mozzarelle. Priprema: U dubokoj tavi na ulju propirjati sitno nasjeckani luk i češnjak, kada dobiju zlatnu boju, dodati decilitar vina i ostaviti luk i češnjak tri minute u vinu. Nakon toga dodajemo meso koje je potrebno razdvojiti i izmiješati u tavi, pa ga posoliti i popapriti po želji. Dok se meso peče, dodajemo polovicu mješavine za Chili con Carne i ostalih začina te preostalo vino. Kada je meso pečeno, dodajemo meksičku mješavinu povrća, kada se mješavina otopi dodajemo i grah te preostali dio Chili con Carne mješavine. Sve skupa dobro promiješamo i ostavimo na jako laganoj vatri sedam minuta. Nakon toga još jednom promiješamo te raspodijelimo sadržaj tave na osam tortilja. Svaku tortilju zamotamo tako da jedan kraj ostavljamo otvorenim, a drugi zatvaramo utiskivanjem vrška tortilje u otvor. Tortilje je poželjno pričvrstiti čačkalicom. Pećnicu zagrijati na 190 stupnjeva, a tortilje prekriti naribanom mozzarellom i ružmarinom za dekoraciju. Kada se sir rastopi, a korica tortilje zapeče, jelo je spremno za posluživanje. Dobar tek!