Global 34, veljača 2018

Ekskluzivno

Intervju

Str. 4-5 Trava u domovima dostupna na svakom koraku, epicentar - na Šari

Petar Jurišin: Udruge za mlade povezat ćemo web-platformom Str. 11

Broj 34

Godina III, veljača 2018.

NOVINE PO MJERI STUDENATA /GlobalNovine @GlobalNovine @global_novine ISSN 1849-4722

Dugina obitelj

Zar djecu Str. 8-9 učimo da se različitosti ne prihvaćaju nego spaljuju?!

VILIM HLUŠIČKA/GLOBAL

'Udar' na Jabuku

Odgojili generacije i zaslužili bager

Str. 13

Invaliditet

Želiš posao?

Odreci se invalidnine Str. 15

MATEA PETROVIĆ/GLOBAL

Nezavisna scena

Što si gledo, gledo si!

Str. 2-3

Vaš sportski izbor MATEA PETROVIĆ/GLOBAL

Studenti nezadovoljni jer SC trenira strogoću - više nema sušenja rublja na hodnicima, kuhanja, ni televizora u sobama

Jedinstvo će biti obnovljeno Str. 17 do 2021.

Momčad Str. 15 godine: Modrić prikupio najviše glasova

impressum

2 Studentski život

BROJ 34, veljača 2018.

Sprema li se neki novi bunt? Više nema sušenja rublja na hodnicima, kuhanja, ni televizora u sob NOVINE STUDENATA FPZG-a

Izdavač Fakultet političkih znanosti Lepušićeva 6, Zagreb Za izdavača prof. dr. sc.

Lidija Kos-Stanišić Voditelj projekta doc. dr. sc. Igor Kanižaj Glavni urednik Igor Weidlich Zamjenica glavnog urednika Hana Ivković Urednik – mentor Zlatko Herljević Uredništvo Studentski život: Božica Kopić Dominik Janović Srednja: Željka Škreblin Društvo: Tamara Horvat Petra Vuka Svijet: Mihael Gelo Intervju, Zadnja: Hana Ivković Novac: Mia Musulin Kultura: Terezija Bošnjaković Antonija Grbavac Lucija Ptičar Sport: Edi Džindo Tehnologija, Karijera: Marija Edita Feldi Lifestyle: Lara Perošević Reportaža: Tamara Horvat Fotografija: Matea Petrović Lektura Snježana Babić Višnjić Marketing Kristina Balun Promocija Nives Jekić, Nika Jelavić, Mia Mikulić Društvene mreže Matea Petrović

Nismo u Alcatrazu - na partijamo, ali to nije s Tekst: Božica Kopić Foto: Lucija Adžić/Global

Z

ačulo se kucanje na vratima sobe u sedmom paviljonu Studentskog doma "Stjepan Radić"'. Iz sobe nije dopirao glas odobravanja da uđem, ali sam svejedno odlučila ući.

"Nismo navikli da nam netko kuca, obično svi uđu bez razmišljanja“, lijeno mi je promrmljao prijatelj Goran dok sam ulazila u njegovu sobu u kojoj je bio potpuni mrak. Jedina je svjetlost dopirala s televizijskog ekrana na njegovu stolu.

"Zar vi ne znate da od sada po novom ne smijete imati televizore u sobi?", uputila sam pogled Goranu i njegovu cimeru dok su se obojica izležavala svako na svojem krevetu.

"Mah...čuli smo za to, al ne brinemo se.

Pa što nam mogu?

Ovo je moja soba.

Ako želim gledati TV u njoj, gledat ću", rekao je on.

"Sava" se pobunila - 1989. "Čula sam da prijete opomenama i izbacivanjem ako se ne pridržavaš novog Domskog reda koji je prije nekoliko tjedana donio SC", odgovorila sam.

"To su bedastoće, pa brane nam stvari kao da živimo u zatvoru!", ubacio se cimer, komentirajući novi Pravilnik o domskom redu čije su odredbe naišle na neodobravanja studenata.

Fotoagencija Pixsell Dizajn i prijelom Atlantis Tehnička podrška Story Editor redakcijski sustav Tisak Tiskara Zagreb Radnička cesta 210, Zagreb

Za svako kršenje domskog reda definirane su disciplinske mjere od opomene do gubitka prava na smještaj za cijelo vrijeme studiranja

Iz HRT-a kažu kako je svaki student koji u svojoj sobi posjeduje neki od uređaja za prijam radijskoga ili audiovizualnoga programa obvezan prema zakonu plaćati mjesečnu pristojbu

Popularna Sava, najveći studentski dom u Zagrebu, u kojem živi oko 4000 studenata, oduvijek je bila u žiži svakojakih događaja vezanih uz studentski život i njihove standarde. Još prije 30 godina, dok je gospodin Damir Tomas bio student, živio je u prvom, četvrtom i petom paviljonu, te se prisjeća kako je to bilo nekad.

"Mi, mladi, prije smo bili buntovniji jer smo više slušali, imali smo neke ideale, ali i sitne krat-

USELJENJE

⚫ U dom se ne mogu useliti studenti kojima su u proteklom razdoblju izrečene disciplinske mjere ili imaju prema domu nepodmirene financijske obveze. ⚫ Pri useljenju student mora potpisati izjavu o prihvaćanju Domskog reda i Ugovor o korištenju usluge smještaja u SC-u Zagreb. ⚫ Stanar doma obvezan je platiti stanarinu do 10. dana mjeseca za koji plaća, uz obvezu čuvanja dokaza o uplati.

KONTROLA

@GlobalNovine @global_novine

PRAVA STUDENATA

redakcija@GlobalNovine.eu

/GlobalNovine

ISSN 1849-4722

ulice kada je bilo potrebno.

"Možete li usporediti vlastite pokušaje utjecaja na sustav koji je bio 'iznad vas' u vaše studentsko doba sa situacijom danas u kojoj se studenti bune jer im zabranjuju određene stvari putem Domskog reda?", upitala sam ga.

"Ma nama nije padalo na pamet buniti se protiv stvari zbog kojih studenti danas negoduju.

Ne vjerujem ni da je postojao tada nekakav pravilnik kojim se dopuštalo posjedovanje aparata poput električnih kuhala, televizora, ostavljanje obuće na hod-

Što kaže Pravilnik?

⚫ Ostvareno pravo studenta na smještaj podliježe kontroli. Kontrola po studentskim sobama provodi se izravnim ulaskom u sobe. ⚫ Kontrolu nadzire upravitelj studentskog doma, a provodi je komisija koju imenuje ravnatelj Studentskog centra na prijedlog pomoćnika ravnatelja za smještaj studenata. Pri imenovanju članova komisije mora se voditi računa o uravnoteženoj zastupljenosti obaju spolova.

Komisija je dužna napraviti službeni zapisnik nakon svake provedene kontrole i dostaviti ga u ured ravnatelja SC-a Zagreb.

Kontakt za čitatelje

koročne ciljeve", prepričava on.

Još 1989. studenti na Savi prosvjedovali su jer su im povisili cijene bonova za prehranu. Sve je krenulo spontano. U jednoj sobi skupilo se njih nekoliko, izašli su ispred paviljona i počeli vikati: "Sava izlazi!"

"Nakon pola sata skupilo se više od tisuću studenata. Krenuli smo Savskom prema Ilici.

Tadašnja milicija je blokirala promet, a nama je baš bilo fora", govori Damir i ističe da studenti prije nisu samo kukali o svojim problemima, nego su izlazili na

⚫ Služenje pripadajućim inventarom i ostalom opremom u sobi ⚫ Upotrebu tople i hladne vode te električne energije ⚫ Zamjenu posteljine svakih 14 dana

⚫ Upotrebu kupaonice i sanitarnog čvora ⚫ Zagrijavanje prostorija sukladno propisima Grada Zagreba ⚫ Pristup internetu ⚫ Namjensko korištenje zajedničkih prostorija ⚫ Student može primiti na noćenje posjetitelja do pet dana na mjesec, uz pisanu suglasnost drugoga stanara i uz obveznu prijavu na porti studentskog doma.

ZABRANE

⚫ Kuhanje hrane u sobi ⚫ Sušenje rublja i ostavljanje obuće u hodnicima doma ⚫ Držanje bicikla u sobi, stubištu ili na hodniku ⚫ Držanje životinja u sobi ⚫ Lijepljenje slika i naljepnica na zid, vrata i namještaj ⚫ Držanje i upotreba trošila električne energije i druge opreme u sobi (električno kuhalo, grijalica, plinska kuhala i sl.) ⚫ Držanje televizora u sobi ⚫ Pušenje u sobama i drugim prostorijama doma ⚫ Održavanje zabava u sobi, zajedničkim prostorijama ili dvorištu doma ⚫ Primanje i zadržavanje posjeta nakon ponoći te dijeljenje ležaja s drugom osobom ako nije riječ o odobrenom noćenju ⚫ Obavljanje obrtničkih i drugih poslova u sobi ⚫ Preprodaja proizvoda i oglašavanje usluga u studentskom domu

Studentski život 3

bama, a studenti ne skrivaju nezadovoljstvo

aravno da svaki dan nicima ili lijepljenje slika na zid i namještaj", odgovara mi gospodin Damir. Ostaviti smrdljive cipele ili čizme na hodniku nije im padalo na pamet, ne radi neke zabrane, nego iz obzira prema drugim stanarima. Poštovali su pravo na smještaj u domu i gledali su, kako kaže, da što manje prouzroče neku štetu.

"Normalno je da sve ustanove imaju nekakva pravila ponašanja, a ona su tu prije svega kako ne bi svojim pravima ulazili u prava drugih", zaključuje.

Potpiši pa se žali!

Ipak, pojedine zabrane novog Pravilnika nisu naišle na podršku mnogo studenata koji žive u domovima. Jedna od njih je zabrana sušenja rublja na hodnicima. Zdravka Matić iz Ureda sanacijskog upravitelja SC-a odgovara kako je ta stavka donesena s argumentom da su hodnici u studentskim domovima u slučaju nužde evakuacijski putovi te bi svaka moguća prepreka, poput

dan", kaže Natalija. Kao neke od odredbi Domskog reda koje idu u korist studentima mogućnost je useljavanja preko druge osobe, tako da studenti koji rade ili nemaju ispite u rujnu ne moraju dolaziti u Zagreb samo radi useljenja. Također, studenti mogu primiti na noćenje posjetitelja do pet dana na mjesec, a za to moraju imati pisanu suglasnost svoga sustanara i obvezno to prijaviti na porti doma. Novim Pravilnikom definirane su i disciplinske mjere za prekršitelje. Tako je najblaža kazna opomena, a najstroža gubitak prava na smještaj za cijelo vrijeme studiranja koja će se izreći studentu koji je prodao svoje mjesto u domu.

Sve odredbe novog Pravilnika studenti su obvezni potpisati izjavom o prihvaćanju Domskog reda kao i potpisivanjem Ugovora o korištenju usluge smještaja u SC-u Zagreb. Studenti se na izrečenu disciplinsku mjeru mogu i žaliti SC-u u roku pet dana od dana primitka, a ako Povjeren-

Prema Domskom redu, u studentskoj sobi nije primjereno pripremanje jela gdje se uči i spava pa je tako ono zabranjeno

bicikla ili sušila za rublje, bila moguća opasnost. Također je i napomenula da se rublje oprano u perilici može za deset kuna osušiti u domu. No studenti se žale jer ne vide problem zašto si ne bi olakšali život i sušili rublje na sušilima u hodnicima, a ne imali još jedan dodatan trošak.

"Mislim da pretjeruju kada nam brane da sušimo rublje na hodnicima. Ne znam što je loše u tome. Pa zašto bih davala deset kuna ako moram osušiti samo dvije majice?", pita se Natalija Kolar koja živi na Lašćini.

Vječni problem je i partijanje u sobama i čajnim kuhinjama koje neće iščeznuti iz domova unatoč dugogodišnjoj zabrani.

"Pa studenti smo, naravno da partijamo, ali nije to svaki

stvo ne riješi žalbu u predviđenom roku od 30 dana, student može pokrenuti upravni spor.

Izgleda da su "nove" odredbe i pravilnici trn u oku studentima koji žive u domu koji se, kako kažu, osjećaju kao zarobljenici u svoja četiri zida za koja plaćaju mjesečnu stanarinu. Nedaleko od Goranove sobe, u istom hodniku na Savi živi i Milan koji se ne boji reći ono što misli.

"Mi, studenti, trebamo se aktivirati, pokrenuti neku peticiju da se ovaj dom preimenuje u Alcatraz što bi bilo mnogo prigodnije nego 'Stjepan Radić' iza čijeg se imena krije riječ demokracija.

Toga ovdje očito više nemamo", sarkastično je komentirao Milan dok smo pili kavu u njegovoj sobi.

Ako imaš TV, plaćaj pristojbu

Jedna od novosti Pravilnika o domskom redu je i posjedovanje televizijskih prijamnika u sobama. Zdravka Matić iz Studentskog centra kaže da su nekoliko godina pratili koliko studenata ima televizor u sobi, ali da je broj bio zanemariv. Odlučili su ipak staviti ograničenje studentima tako da nametnu redovitu obvezu plaćanja TV pristojbe kao i svi ostali državljani koji imaju prijamnike. Iz HRT-a odgovaraju kako je tu riječ o zakonskoj obvezi i da to nije ništa novo.

"Svaki student koji u svojoj sobi u studentskom domu posjeduje neki od uređaja za prijam radijskoga ili audiovizualnoga programa, uključujući i prijenosno računalo, prema Zakonu o Hrvatskoj radioteleviziji obveznik je plaćanja mjesečne pristojbe", ističu iz Radne jedinice Komunikacije na HRT-u. Na upit o tome hoće li kontrolori HRT-a studentima u domovima izdavati kazne za neplaćanje pristojbe, kažu kako HRT nema nikakva utjecaja na reguliranje posjedovanja prijamnika u studentskim sobama jer je donošenje Pravilnika o domskom redu u mjerodavnosti isključivo Studentskoga centra.

Električna kuhala troše struju, a laptopi i glačala ne?!

U domu "Cvjetno naselje", u prizemlju prvog paviljona živi student s invaliditetom, Luka Bunjevac. Ljutit je zbog zabrane posjedovanja električnih kuhala u sobi jer mu je najbliža kuhinja na katu iznad. Iz SC-a napominju kako su kuhala za vodu dopuštena, ali ne i ona električna kuhala s pločom, čime se izravno zabranjuje svako kuhanje u sobi. Luka je u svakom slučaju primoran penjati se na kat svaki put kada bi si htio nešto skuhati.

"Najviše me frustrira to što je zabranjeno držati električna kuhala u sobi jer nisam u mogućnosti penjati se svaki put kada si želim nešto skuhati.

Rekli su da takvi aparati troše dodatnu električnu struju.

Pa prema toj logici su nam onda mogli zabraniti i laptop, mobitel, sušilo za kosu i glačalo", uzrujano govori Luka.

"Ako se plaća određeni iznos za stanovanje u domu, pa čemu onda tolike dodatne zabrane? Ipak je to moj prostor dokle god ga plaćam", dodaje.

Andrea Milićević, predsjednica Studentskog odbora doma "Stjepan Radić", kao jedna od predstavnica studenata sa svojim je kolegama, sudjelovala u prijedlozima pri izradi Pravilnika o domskom redu.

Kako kaže, u zabrani električnog kuhala i ostalih uređaja kojima se priprema hrana u sobama, ne vide ništa sporno. "Dovoljno je da jedna osoba zaboravi ugasiti uređaj i da se tako dogodi nesretan slučaj", kaže Andrea.

komentar

BROJ 34, veljača 2018.

SC skrenuo priču na rublje i TV, je li to da zaboravimo kolače? g

Božica Kopić

Netko od djelatnika Studentskog centra besramno je oduzimao iz studentskog tanjura u svoj džep. Može li se ugled jedne institucije koja se brine o studentskim standardima više narušiti? Pa, vjerojatno ne.

S obzirom na to da je afera "Di su kolači" izravno upućivala na korupciju iza vrata SC-a, trebalo je valjda nekako odvratiti pozornost od nepravilnosti koje su se nedavno dogodile pa je tako ekspresno donesena nova tema na dnevni red, tzv. novi Pravilnik o domskom redu. Riječ "novi" možda je brzopleta jer se pri usporedbi s onim "starim", može zaključiti da nije riječ o prevelikim promjenama, a SC je sad odlučio pokazati zube i postrožiti sustav.

Neke od odredbi novog pravilnika naišle su i na podsmijeh mnogih studenata koji žive u zagrebačkim domovima pa se čini kako ove prijetnje ne shvaćaju odviše ozbiljno. I prije su postojala pravila pa ih se studenti nisu pridržavali niti su znali da su neke stvari zabranjene. Tako nije uopće upitno hoće li se i dalje partijati u čajnim kuhinjama, sušiti rublje na hodnicima, kuhati u sobama i lijepiti posteri omiljenih bendova na zidove. Studenti zahtijevaju pravo nesmetana korištenja svog prostora u domu koji plaćaju kako žele.

U svakom slučaju, treba biti realan i prihvatiti neka pravila ponašanja jer je red potreban kao u svakoj drugoj instituciji gdje živi mnogo ljudi. Ponešto treba biti zabranjeno bilo zbog sigurnosnih razloga, bilo zbog poštovanja prema drugim stanarima. No neke stavke ipak nemaju previše smisla.

Jedna od njih je, na primjer, zabrana posjedovanja televizora u sobi. S jedne strane SC kaže kako više ne može snositi troškove plaćanja pristojbi nego će to ići osobno po studentskom džepu, dok s druge strane s HRT-a kažu kako je svaki student koji posjeduje bilo kakav radijski ili audiovizualni prijamnik, obveznik plaćanja mjesečne pristojbe, ali da oni nemaju nikakav utjecaj na regulaciju i provjeru tko ih ima u sobama te plaća li pristojbu ili ne.

Također, mnogo studenata gleda programe preko laptopa pa je tako u svakom slučaju teško ustvrditi tko sve posjeduje prijamnike. Postavlja se pitanje koja je onda svrha te zabrane? Uostalom, mogli su HRT i SC naći neko bolje rješenje.

Možda je svrha samo da se produži popis nepravilnosti koje će sad SC očito revnije stavljati pod nos studentima i kažnjavati ih. Kad bi barem netko tako revno i sustavno odlučio stavljati pod nos SC-u nepravilnosti u njihovu radu, kad priča s kolačima ne bi tako brzo iščeznula iz medijskog prostora, a možda kad bi i za to bile donijete konkretnije sankcije?

4 Studentski život studentsk@psiha prof. psih. Ivana Mrgan kognitivno-bihevioralna terapeutkinja

Centar za osobni razvoj Apsiha E-mail: ivana@apsiha.hr

Mali od razmjene Privremeno ili trajno, zbog nastavka obrazovanja ili iz drugih razloga, preseljenje, a posebno u drugu zemlju, ostaje među pet najvećih životnih stresora. Može biti korisno podsjetiti se koje korake možete poduzeti prije, tijekom i nakon što krenete u međunarodnu pustolovinu. ⚫ Prvi izazovi počinju s pakiranjem i opraštanjem od bliskih osoba.

Ostavite sve što možete nabaviti uz relativno male troškove. Radije ponesite poneku uspomenu ili dragu vam stvar. Pakirajte se u fazama i unaprijed kako biste još stigli obaviti neki administrativnu ili drugu obvezu. Osim praktične, to ima i emocionalnu korist jer olakšava proces otpuštanja i opraštanja. ⚫ Mogu se javiti znakovi stresa poput iritabilnosti, naglih promjena raspoloženja, smetnji spavanja...

Podsjetite se da je to prirodan proces i samo faza, a da na obitelj i prijatelje računamo dugoročno. ⚫ Pokušajte se periodički javiti bliskim osobama i podijeliti dojmove. Socijalna podrška pokazala se kao značajan faktor u suočavanju sa životnim promjenama pa tako i preseljenjem. ⚫ Potražite forume ili mrežne stranice s iskustvima osoba koje su već putovale ili žive u vašem odredištu ili informacije servisa koji pružaju potporu studentima na razmjeni, poput ureda za međunarodnu suradnju ili studentskih centara. Veleposlanstva ili konzulati također mogu biti dobar izvor informacija. Osim praktikalija korisno je uroniti u kulturu i socijalne običaje kroz filmove, blogove, podcaste ili razgovor s nekim tko je bio na razmjeni. ⚫ Po dolasku je korisno, osim obrazovne, facilitirati i kulturalnu, socijalnu i drugu integraciju. Posjetite neku izložbu, pridružite se obilasku grada ili se priključite nekom sportskom klubu. ⚫ Nakon početne euforije, uzbuđenja i turističkog moda mogu nastupiti iritacija i nezadovoljstvo. Možete početi uočavati nepovoljne razlike ili osjećati odbojnost prema novoj okolini. U ovoj je fazi korisno podijeliti kako se osjećate, pronaći nove interese, vratiti se strategijama koje su prije pomagale, potražiti savjet nekoga tko je to već prošao.

Sve ove faze opisuju prirodan proces prilagodbe. Nakon njega nastupa normalizacija i zauzimanje realnije perspektive, što pridonosi ugodnijem boravku i uspješnijoj integraciji u novu okolinu.

BROJ 34, veljača 2018.

Ekskluzivno Globalov reporter razgovarao je s dilerima i konzumentima marihuane među stud

Trava u domovima dostupn svakom koraku, epicentar - n

Tekst: Dominik Janović Foto: Matea Petrović/Global

I

ako je zabranjena zakonom, marihuana se se sve lakše i češće može naći u studentskim domovima, a kako je reporter Globala ekskluzivno doznao od samih dilera i konzumenata - žarište raspačavanja je - Studentski dom "Ante Starčević", popularna Šara.

"Ako se netko želi drogirati, drogirat će se. Zato je bolje da kupuje od mene. Nije mi teško nabavljati travu jer je danas ima na svakom uglu, a nikad nisam imao problema sa zakonom", samouvjereno kaže naš izvor koji ne skriva da se dilanjem počeo baviti zbog čiste zarade jer tim ilegalnim biznisom "zaradi" dvostruko od uloženoga. Gram njegove trave stoji 50, pet grama 200, a deset grama 300 kuna.

Prodaje, ali ne konzumira Zanimljivo, iako prodaje marihuanu, on je sam ne konzumira.

U detalje nam je objasnio kako izgleda prodaja kad dođe do dogovora s klijentom.

"Ako sam na primopredaji s nekim nepoznatim, uvijek mu kažem gdje može doći. Poslije ga pratim s prozora, a tek kad uočim da je potpuno sam, prilazim mu", kaže. Priznaje da o štetnim posljedicama marihuane ne zna mnogo. "Moji su klijenti uglavnom stari od osamnaest do dvadeset i pet godina, a nikad do sada nisam imao problema s kontrolom doma ili nekim insti-

'Imali smo studente koji su gubili godinu, interes za aktivnosti, jer tako THC djeluje i od toga ne možemo pobjeći', ističe Lucija Sabljić iz Centra za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih 'Dr. Andrija Štampar' Defektologinja Lucija Sabljić ističe da se o negativnim stranama marihuane premalo govori

I udruge pomažu kad se skrene s puta

U prevenciji uporabe droga udruge često znaju imati važnu ulogu.

Jedna od brojnih u Zagrebu je i Ambidekster klub. Ta se udruga bavi mladima s problemima u ponašanju. Sudjelovali su u mnogo uspješnih projekata, a koliko je važno njihovo aktivno djelovanje potvrđuje i mogućnost volontiranja, te uključivanja mladih u zajedničku edukaciju o mentalnom zdravlju, pa tako i o uporabi droga.

"To su sve mladi ljudi koji ponekad skrenu s puta, a mi ih samo vratimo", izjavljuje Ana Habija Šorša, voditeljica udruge.

MUP: Legalizacija vodi do kriminala i korupcije

Iz policije oštro osuđuju svaku pretpostavku da je marihuana pozitivna, kako se često čuje u javnosti. Tvrde kako udio THC-a koji se aktivno preprodaje na tržištu može izazivati halucinogene efekte, pa čak i smrt. Nipošto nisu za legalizaciju marihuane, jer tvrde da bi time došlo do organiziranog kriminala i korupcije.

Nije mi teško nabavljati travu jer je danas ima na svakom uglu, a nikad nisam imao zakonskih problema", samouvjereno kaže naš izvor koji ne skriva da se dilanjem počeo baviti zbog čiste zarade, jer ovim ilegalnim biznisom "zaradi" dvostruko od uloženog

tucijama", zaključuje diler.

Studentica iz studentskog doma "Ante Starčević", koja je također zamolila za anonimnost, samo je jedna od mnogih tamošnjih mladih koji redovito konzumiraju travu. Kaže, straha nema, a sve je počelo iz zabave.

"Nabavljam robu od ljudi koje već provjereno i pouzdano znam te nikad do sada nisam imala problema. Ne vjerujem da je marihuana toliko štetna i koristim je kontrolirano i iz čiste zabave.

Možda bi mogla biti štetna, ako se koristi pretjerano", zaključuje ona.

No nisu baš svi studenti pobornici takve vrste zabave, ali ne protive se javno baš često. Rijetka od njih koja nam je pristala dati izjavu, Ana, čvrsto objašnjava svoje argumente.

"Marihuana je droga. Droga i studentski dom - nikako! Znam da će marihuane uvijek biti i da će uvijek biti onih koji će reći kako je to laka droga i kako bi se to trebalo legalizirati, ali opet - ne u studentske domove". I o pretjeranoj konzumaciji alkohola Ana misli jednako, pa zaključuje da su "to stvari koje mogu dovesti do ozbiljnih posljedica, a mnogi nemaju granica".

To što mladi često pogrešno percipiraju marihuanu dovodi do psihičkih, ali i fizičkih posljedica. Više o tome rekla nam je defektologinja Lucija Sabljić

Izbori na čelu Sveučilišta Zagreb je s 54 glasa za, 15 protiv i jednim nevažećim glasom dobio no

Boras : Tražit ću jače financiranje znan HS je nazvao 'vrućim krumpirom' i rekao da ne može biti kopija Filozofskog fakulteta

Prorektor Miljenko Šimpraga i rektor Damir Boras na konferenciji za novinare

Tekst: Hana Ivković Foto: Matea Petrović/Global

D

amir Boras ostaje rektor Sveučilišta u Zagrebu. S 54 glasa za, 15 protiv i jednim nevažećim, uvjerljivo je pobijedio svog protukandidata Damira Bakića. Na konferenciji za novinare koja je uslijedila nakon izbora Boras je svima zahvalio na podršci i najavio da će nastaviti djelovati kao i do sada.

“Zalagat ću se za opće vrijednosti, akademski pristup, tolerenciju, izvrsnost nastave i istraživačkih rezultata u znanosti, kulturi i umjetnosti, oče-

kujemo da ćemo mnogo toga zajedno postići”, izjavio je. U razgovoru s novinarima osvrnuo se na pitanje autonomije sveučilišta, ali i na financiranje te je najavio da će tražiti veća ulaganja u znanost. Također je dodao da će raditi na poboljšanju daljnje komunikacije s medijima. Rektor se dotaknuo i prosvjeda koji se održao dan uoči izbora te je prosvjednicima poručio da ga mogu ne voljeti, ali da ga ne smiju vrijeđati. Još neke od istaknutijih tema bile su pitanje nedovršenog kampusa na Borongaju i položaj zagrebačkog sveučilišta na Šangajskoj listi.

Studentski život 5

BROJ 34, veljača 2018.

dentskom populacijom

students of UniZG

na na na Šari!

Ime: Kaja Pavlinić Dob: 21 Studij: FER

MATIJA BENIĆ

iz Centra za zaštitu Čak trementalnog zdravlja ćina studenata djece i mladih "Dr. smatra kako bez Andrija Štamproblema može nabapar". viti drogu od prijatelja, pokazalo je istraživaJave se kad je nje Ureda za suzbikasno janje zloporabe "Kad se govori o droga toj temi, vrlo je važno podijeliti naše korisnike na srednjoškolce i studente.

Studenti su već formirana skupina ljudi i kao takvi, oni vrlo rijetko dolaze sami potražiti pomoć. Dođu tek kada shvate da se nešto događa, te da nešto s njihovim psihičkim ili fizičkim stanjem nije u redu", kaže Sabljić i dodaje da je velik problem upravo to što se vrlo često čuju pozitivne strane marihuane, a da se ne uzimaju u obzir i one negativne.

"Imali smo studente koji su gubili godinu, interes za aktivnosti, jer tako THC djeluje i od toga ne možemo pobjeći", ističe Sabljić. Inače, Ured za suzbijanje zloporabe droga proveo je istraživanje o konzumaciji maIz prve ruke: Nije istina da marihuana ne izaziva rihuane i ostalih opojnih sredpsihičku ovisnost stava, a rezultati istraživanja Koliko je marihuana stvarno problem i do kojih granica može doći doznali smo od djevojke koja pokazuju da trećina ispitanih redovito dolazi u Centar za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih "Dr. Andrija Štampar", a čiji studenata smatra kako bez proidentitet nećemo otkrivati. U Centar dolazi više od pola godine. Sve je počelo od trenutka kad ju je blema može nabaviti drogu od privela policija zbog posjedovanja marihuane. prijatelja.

"Kada su me priveli, policajci su vrlo dobro postupali sa mnom. Pozvali su moju majku i obavijestili je. Ja sam znala da će ona biti dosta mirna jer imam i drugih problema u ponašanju, pa se ovo moUpravitelj Šare cijelu situaciglo očekivati od mene", kaže djevojka i dodaje kako joj je Centar od velike pomoći. "Tu se osjećam ju nije želio komentirati, te nas sigurno, znam da mogu reći bilo što", ističe i priznaje kako je vrlo rano, već s trinaest godina, počela je uputio na ured sanacijskog eksperimentirati s drogama kako bi se istaknula u društvu. Sugovornica ima iskustva i u dilanju droupravitelja. Sve što smo od njege, te tvrdi kako je najgore biti dužan nekome po tisuću kuna, jer je obično riječ o opasnim ljudima s kojima je bolje ne imati posla. Imala je, kaže, i klijente stare samo jedanaest godina. ga dobili bio je kratki komentar "Jednog dana kada budem imala djecu znat ću kako se ponašati i kroz što sam prošla. Nije istina da kako će se on "o svemu konzultimarihuana ne izaziva psihičku ovisnost, ona stvarno postaje potreba", zaključuje. rati s kolegama".

ovog starog rektora

nosti i zauzimati se za izvrsnost "Imali smo projekt za kampus, nastao je problem s ondašnjim ministarstvom, ono nije postupalo zakonito", kazao je Boras. Što se tiče mjesta sveučilišta na Šangajskoj listi, ističe da je i dalje zadovoljan.

"Različite liste imaju različite kriterije. I s 540. mjestom na listi smo s najboljih 2,2 posto sveučilišta u svijetu. To nije loše, a mi i ne možemo biti bolji kad imamo tako slabo financiranje", komentirao je.

Za Hrvatske studije rekao je da su 20 godina radili bez svih dokumenata i da je bilo niz nepravilnosti, ali da su sad predani akreditacijski dokumenti i da

Rektor se dotaknuo i prosvjeda koji se održao dan uoči izbora te je prosvjednicima poručio da ga mogu ne voljeti, ali da ga ne smiju vrijeđati

je to "vrući krumpir koji će riješiti". "Hrvatski studiji ne mogu biti kopija Filozofskog fakulteta, nego moraju biti kulturološki studiji", rekao je.

Bakić je svoj poraz na izborima stoički prihvatio te poželio rektoru Borasu mnogo uspjeha u radu. "Ponosan sam na sve poruke koje smo uputili, na svu pozitivnu energiju koju smo odaslali i koju smo dobili, na golemo povjerenje i nade koje smo pobudili. Očekivao sam više glasova, ali ostajem aktivni član Senata. Senat je ovim poručio Sveučilištu i javnosti da je zadovoljan smjerom u kojem ide Sveučilište", rekao je.

'Želim ostaviti svoj trag u društvu' Kaja Pavlinić jedna je od rijetkih mladih koja je aktivna u svojoj zajednici, radi na brojnim projektima i članica je nekoliko organizacija putem kojih organizira različite projekte. Njezin društveni angažman seže još u doba dok je išla u srednju školu tijekom koje je sudjelovala na različitim nacionalnim i međunarodnim natjecanjima i projektima.

U četvrtom razredu srednje škole odabrana je za hrvatsku predstavnicu za Benjamin Franklin Transatlantic Fellowship te je mjesec dana provela na Purdue Universityju u Indiani, gdje je upoznala različite mlade ljude, i to je ono što ju je motiviralo za aktivniji rad u zajednici.

"Bilo je iznimno inspirativno vidjeti toliko uspješnih i marljivih vršnjaka koji mijenjaju svijet već s 18 godina. Tada sam znala da 'Mladi ne moj život ne smije ispasti da mogu, nego moraju monoton i usredotočen na puku egzistenciju, nego da pokrenuti želim pomoći što više ljudi, Hrvatsku', osnažiti zajednicu i ostaviti kaže Kaja neki svoj trag u društvu", govori ona.

Danas je voditeljica projekta Integritas kojim osvještava mlade o negativnim posljedicama akademskog nepoštenja. Uz to je i voditeljica energetske tvrtke s tržišnim potencijalom Tinja, čiji je cilj informirati zajednicu o obnovljivim izvorima energije i o isplativosti solarnih panela na pojedinim lokacijama. Kaja je i članica Vijeća mladih predsjednice Republike Hrvatske, Savjeta mladih Grada Varaždina, Hrvatskog društva Ujedinjenih naroda i udruge mladih Leadership Development Association Croatia.

"Mladi ne da mogu, nego moraju pokrenuti Hrvatsku. Mislim da je trenutačno stanje društva vrlo nepovoljno za mlade, zbog toga što nas se na svakom koraku pokušava demotivirati i uvjeriti kako ovdje nema budućnosti. Na nama je da pokažemo kako trudom, znanjem i dobrom voljom možemo i ovdje uspjeti i bez nepotizma ili prelaženja granica vlastitog integriteta", zaključuje. Tea Babić

ŠTO TE MUČI, PROUČI! Maja: Poštovani, zanima me ima li mi fakultet pravo odbiti 50 kuna od iznosa koji mi treba vratiti uz objašnjenje da se radi o bankovnim troškovima?

Odgovor: Draga Majo, zatraži od referade relevantne izvatke koji bi potvrđivali takve troškove i propise na kojima su utemeljili takvo svoje pravo. Ako ne postoje, ne postoji ni osnova za umanjivanje iznosa novca koji ti trebaju vratiti.

6 Studentski život

BROJ 34, veljača 2018.

Je li zaista lakše ako je skuplje? Česta su mišljenja da su privatni fakulteti lakši od državnih

Platiš pa imaš diplomu - malo sutra!

'Poslodavci sve više gledaju jesu li mladi osposobljeni za rad na radnom mjestu, imaju li potrebne kompetencije i vještine, a sve manje jesu li studirali na državnom ili privatnom učilištu', smatra Vlatko Cvrtila, dekan Veleučilišta VERN

ku motivaciju da ga na vrijeme uspješno završe, steknu znanje i vještine koja će ih učiniti konkurentnima i koje će im omogućiti uspješnu integraciju na tržište rada.

Tekst: Lucija Ptičar

Poslodavcima su važnije radne vještine od tog odakle je došla diploma

no mjeri brojem izlazaka na ispit.

Luka Šunjić, student treće godine Kineziološkog fakulteta, smatra da su privatni fakulteti lakši od državnih.

"Profesori omogućuju lakše prolaze studentima na privatnim fakultetima, a s obzirom na to da je danas važna diploma, iskustvo i praksu studenti dobivaju na samom poslu, zbog čega je i kvaliteta nastave znatno lošija", kaže Šunjić koji smatra da je školarina od nekoliko desetaka tisuća kuna razlog i nižim

Kamo na Erasmus?

kriterijima na ispitima.

No da nije tako najbolje mogu potvrditi studenti privatnih fakulteta. Ivana studira na privatnom fakultetu RIT (Rochester Institute of Technology) Croatia u Zagrebu - smjer Međunarodno poslovanje. Fakultet je odabrala zato što je htjela studirati

'Na mom fakultetu treba uložiti manje truda jer je veća potpora profesora nego na državnim fakultetima', kaže Jasmina Anlar, VERN-ova studentica

ekonomiju, ali na engleskom jeziku. Ističe da će joj znanje koje stekne na tom fakultetu pomoći u daljnjem obrazovanju i zapošljavanju. Jasmina je studentica privatnog veleučilišta VERN - diplomskog studija Računovodstvo i financije, i navodi da su kriteriji za prolazak manji nego na državnom fakultetu, ali da se kvaliteta nastave očituje u nižim kvotama studenata kojima se profesori ravnomjerno mogu posvetiti.

"Na mom fakultetu treba uložiti manje truda jer je veća potpora profesora nego na državnim fakultetima", kaže.

Dekan Veleučilišta VERN, prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila kaže da studij mora biti zahtjevan i izazovan kako bi studenti imali viso-

ITALIJA Raznolikost studijskih programa, ljepota zemlje, duga i bogata povijest

Predavanja tek u podne, a stanke 'vječne'. Italijo, dolazimo!

S

tudenti Dominik Banovčić i Renato Levis odlučili su dio svog studiranja provesti u susjednoj Italiji. Dominik studira talijanski na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te je na jedan semestar otišao u Napulj, kako bi upotpunio znanje.

"Odabrao sam jug Italije jer se financijski lakše diše i ima more", kaže on. Renato je, s druge strane, otišao u Torino jer mu je više odgovarao mentalitet sjevera Italije zbog ekonomske razvijenosti. Što se tiče samog procesa prijave

i dokumentacije, Renato kaže da je najvažnije imati strpljenja jer je riječ o višemjesečnom procesu te je dodatno napomenuo kako je talijanska pošta užasno spora. Život u Italiji osim svojih prednosti, naravno, ima i mane tako da obojica tvrde da su u Italiji cijene znatno više od onih u Hrvatskoj.

"Italija ima viši standard od Hrvatske pa su tako i troškovi života viši nego u nas, a stipendija za Erasmus uglavnom uspije pokriti samo troškove smještaja", objašnjava Renato. Osim toga, obojica se slažu da Italija, s razlogom,

Talijani vrlo slabo, ako uopće, govore engleski, tako da bi za studiranje u Italiji svakako bilo potrebno dobro znati talijanski jezik

Sveučilište u Napulju

UNINA.IT

Tekst: Marko Plejić

Diploma kao formalnost Cvrtila tvrdi i da unatoč svemu ipak postoje elementi koji su pridonijeli rušenju predrasuda prema privatnim fakultetima, a to su konsolidacija tržišta privatnog visokog obrazovanja, opstanak samo najkvalitetnijih institucija i studijskih programa te visoka zapošljivost studenata. Što se tiče poslodavaca, sama diploma nije mjerilo znanja koje je stečeno, nego je samo potvrda koja formalizira kraj obrazovnog procesa. Svaki poslodavac u svojoj tvrtki želi najbolje zaposlenike, tako da i diploma s Harvarda, Oxforda ili bilo kojeg prestižnog fakulteta ne čini zaposlenika vrsnim, nego ono znanje i trud koji ta osoba ulaže. Cvrtila također smatra da poslodavci sve više gledaju jesu li mladi osposobljeni za rad na radnom mjestu, imaju li potrebne kompetencije i vještine, a sve manje jesu li studirali na državnom ili privatnom učilištu.

Cilj je da studenti završe studij i nauče ono što će im trebati na prvom radnom mjestu kroz raznovrsne oblike studiranja što su i uspješne poslovne organizacije dosad prepoznavale, a siguran je da će tako biti i u budućnosti.

slovi kao pomalo neorganizirana država.

"Svi konstantno kasne, predavanja počinju kasnije, javni prijevoz je živi stres i stanke traju vječno", kaže Dominik. Renato tvrdi kako je istina da Talijani vrlo slabo, ako uopće, govore engleski, tako da bi za studiranje u Italiji svakako bilo dobro znati talijanski jezik. Bez obzira na teškoće, obojica su vrlo zadovoljna svojom odlukom i ističu mnoge prednosti studiranja u Italiji.

"Najprije mi na pamet pada velika ponuda raznih

Student Renato Levis zajedno sa svojim Erasmus prijateljima

PRIVATNA ARHIV A

Visoke školarine Prema podacima Agencije za znanost i visoko obrazovanje, u Hrvatskoj trenutačno djeluje 119 visokih učilišta od kojih status privatne ustanove imaju dva privatna sveučilišta, četiri privatna veleučilišta i 22 privatne visoke škole. U društvu je uvriježeno mišljenje da je studij kvalitetan ako je zahtjevan, a težina se obič-

DALIBOR URUKALOVIĆ/PIXSELL

I

ako uspješne studentice, Ivana Ivanda i Jasmina Anlar svakodnevno nailaze na predrasude zbog studiranja na privatnom fakultetu. Ivana kaže kako joj se često dogodi da je ljudi koje tek upozna odmjere kada čuju da ide na privatni fakultet i komentiraju da se takvi fakulteti ne ubrajaju u "normalno" obrazovanje.

Slično se događa i Jasmini, koja ističe da mnogo ljudi misli da neki idu na privatne fakultete samo zato što se na njima diploma može lako platiti i da je time sav posao gotov. One ipak navode prednost privatnih fakulteta u predavačima koji su nerijetko vrsni i vrlo uspješni poslovni ljudi te u seminarskoj nastavi koja se provodi u manjim grupama, zbog čega profesori posvećuju više vremena svim studentima. Time je, kažu, omogućena bolja komunikacija, motivacija za učenje kao i sam uspjeh na fakultetu.

studijskih smjerova, odlični nastavni programi, zatim, naravno, ljepota zemlje te njezina duga i bogata povijest", tvrdi Renato. Studiranje u Italiji obojica opisuju kao ugodno iskustvo te da su ih dočekali izrazito srdačni i susretljivi profesori. "Više su nas poticali na kritičko razmišljanje nego naši profesori u Hrvatskoj", kaže Dominik.

Srednja 7

BROJ 34, veljača 2018.

Aktivni maturanti Slatinski srednjoškolci sami organiziraju završnu svečanost

Županija nema novca? To im neće uništiti maturalnu večer!

Srednja škola Marka Marulića marljivo kontaktira tvrtke i institucije da im pomognu sponzorstvima i donacijama za tombolu kako bi prikupili sredstva za krunu svog srednjoškolskog obrazovanja

Tekst: Ivana Turković

LARISA GERENČIR

J

edna od prvih asocijacija na svršetak srednje škole upravo je maturalna večer, svečani događaj kojim se obilježava završetak jednog važnog životnog poglavlja. Ovogodišnja generacija slatinskih maturanata održat će zajednički ples svih šest razreda i sve će detalje maturalne zabave morati samo dogovoriti.

Srednja škola Marka Marulića u Slatini, malom gradu u nerazvijenoj Virovitičko-podravskoj županiji, ima šest razreda maturanata. U dvije smjene raspoređena su dva razreda opće gimnazije, jedan razred ekonomista, elektrotehničara te poljoprivrednih i agroturističkih tehničara. Slatinski učenici završnih razreda tako, uz završne pripreme za polaganje državne mature, na sebe su uz podršku škole preuzeli i pripremu završne maturalne svečanosti kojoj će nazočiti stotinjak ljudi.

Ne ide im u prilog to da žive u jednoj od najsiromašnijih županija u Hrvatskoj, stoga sredstva za pripremu maturalne večeri nastoje nadoknaditi molbama za sponzorstvo i donacije. One su upućene svim lokalnim poduzećima, kao i većim tvrtkama te

Slatinski maturanti samostalno pripremaju svoju svečanost molbama za donaciju

Od dvjestotinjak poslanih e-mailova potvrdni odgovor dobila je 21 put, rekla nam je učenica Larisa Gerenčir nekim ustanovama i sportskim organizacijama. Larisa Gerenčir, učenica četvrtog razreda opće gimnazije, preuzela je zadatak

slanja molbi u ime svog razreda.

"Ovako pokazujemo da smo spremni sve organizirati sami", dodala je Larisa. Od dvjestotinjak poslanih e-mailova potvrdni odgovor dobila je 21 put, a maturante je podržao i zagrebački Fakultet političkih znanosti.

Priloge za tombolu tako maturanti skupljaju sa svih strana, a uvelike im pomažu i roditelji.

Larisa tvrdi kako otprilike tri sata potroši na slanje zamolbi

te da bi radije to vrijeme potrošila ponavljajući gradivo prve dvije godine iz hrvatskog jezika.

Unatoč ovim dodatnim obvezama, maturanti se dobro snalaze. Škola im organizira besplatne pripreme za državnu maturu, a profesori su susretljivi i puni razumijevanja za organizaciju maturalne večeri, za koju svi vjeruju da će im na kraju biti ono što i treba - večer za pamćenje i svečano zatvaranje jednog poglavlja u mladom životu.

Rušimo tabue Korak po korak savjetuje maloljetnim roditeljima i mladima o seksualnosti

Roditelji ne žele razgovarati o seksu Anketa koju je prošle godine provela udruga pokazuje da samo sedam posto mladih dobiva informacije od svojih roditelja pa ih odlaze tražiti negdje drugdje

T

ristotinjak maloljetnica postanu majke, u prosjeku svake godine, i upravo je zato udruga Korak po korak pokrenula program "Mama je mama". U sklopu programa osnovano je i istoimeno savjetovalište, internetski portal namijenjen maloljetnim roditeljima, a pokrenut je i projekt "Tabu tema". Aktivnosti ovog programa uključuju informiranje, edukaciju i savjetovanje psihologa, socijalnih radnika, pravnika i liječnika ginekologa.

"Rušimo tabue - Pomozimo mladima da budu odgovorni!" kampanja je koja se provodi kako bi se mlade podsjetilo na važnost korištenja zaštite pri spolnim odnosima i testiranja na spolno prenosive bolesti. U

sklopu kampanje izrađena su dva kratka videouratka s mladima u ulogama.

"Svjesni smo da jedan kratak video nije dovoljan da se prevenira rizično spolno ponašanje mladih, no svakako daje mali doprinos kojim poručujemo da je važno otvoreno progovoriti o seksualnosti mladih", smatra Silvija Stanić, voditeljica pro-

Udruga Korak po korak pomaže maloljetnim roditeljima

UDRUGA KORAK PO KORAK

Tekst: Željka Škreblin

grama "Mama je mama".

U 2017. usluge savjetovališta koristile su 64 mlade osobe.

No putem portala savjete su potražile još 322 osobe. Anketa koju je prošle godine provela udruga Korak po korak pokazuje da samo sedam posto mladih dobiva informacije od svojih roditelja. Njih 60 posto željelo bi više razgovarati o

U sklopu programa "Mama je mama" osnovano je i istoimeno savjetovalište, internetski portal namijenjen maloljetnim roditeljima, a pokrenut je i projekt "Tabu tema"

seksualnosti sa svojim roditeljima. "Čini se da među roditeljima još postoji doza straha da će otvorenim razgovorom djecu potaknuti na raniji ulazak u spolni život pa radije izbjegavati tu temu. Dijelu je roditelja neugodno razgovarati o seksualnosti pa su mladi prepušteni sami sebi i traženju informacija na drugim mjestima", govori nam Silvija.

Upravo zato portal maloljetni-roditelji.net pokušava pružiti potrebne informacije mladima. Mlade se ne educira dovoljno o odgovornom spolnom ponašanju, ali najčešće nemaju ni informaciju o tome kome se obratiti. Upravo bi ovaj program trebao olakšati život svim budućim mladim roditeljima.

komentar g

Željka Škreblin

Ne okreći glavu, prekini tučnjavu Tučnjava dviju srednjoškolki u Splitu uzburkala je javnost. Svi se zgražamo i nije nam jasno što se dogodilo.

Ne pitamo se koliko je još takvih slučajeva, a da za njih ne znamo. Najveći problem nisu čak ni same tučnjave, nego gomila srednjoškolaca koja se okupi pa navija.

Dogovorene tučnjave postaju trend u srednjim školama diljem Hrvatske.

Dogovori se tučnjava, skupi se gomila ljudi, a zatim se tučnjava prenosi na Instagramu ili Facebooku. Postali smo društvo koje ne reagira i neće prekinuti tučnjavu.

Srednjoškolci su postali bezosjećajni jer najvažnija je stvar skupiti mnogo lajkova i pogleda.

Jesu li zato krivi roditelji ili škole? Vjerojatno oboje.

Stručnjaci upozoravaju da u školama nedostaje edukacija o nenasilju i toleranciji.

No nedostaje i sankcija i manjkavosti u sustavu.

Slučaj u Splitu pokazao je da nam treba novi zakon kako bi se pokušale spriječiti takve tučnjave. Učenica iz Srednje tehničke prometne škole nije kažnjena jer se tučnjava nije dogodila na području škole. Druga učenica iz Ekonomsko birotehničke škole Split dobila je ukor.

Te dvije škole imale su drukčiji pristup. Srednja tehnička prometna škola pokušala je sve riješiti razgovorima sa srednjoškolcima i nastavnicima te tako prevladati ovaj događaj i izbjeći slične događaje.

Mogu li zaista razgovori utjecati na srednjoškolce?

Možda, ako ih se od malih nogu uči o nenasilju i toleranciji. Ali srednjoškolcima dajemo loš primjer jer oko nas se stalno izmjenjuju oblici mržnje. Mrzimo i diskriminiramo sve što je drukčije i sve koji su drukčiji. Čak i kad se pojavi slučaj kao iz Splita, zaboravimo ga za dva dana.

Edukacije u školama nisu dovoljne jer su te edukacije potrebne cijelom društvu.

Kad bismo povećali sankcije za nasilje u školama, možda bi strah od tih sankcija spriječio ili barem smanjio takve incidente.

8 Društvo

BROJ 34, veljača 2018.

Raste govor mržnje Zakonski okviri zasad su nedovoljna zaštita

Vrijeđa se i potiče na nasilje, a ni sami mediji ne znaju kako se s time nositi

'Prisutnost mladih na internetu zloupotrebljavaju interesne skupine za često nasilne i ideološki obojene ciljeve', upozorava Nedjeljko Marković Tekst: Petra Vuka Foto: Matea Petrović/Global

U

komentarima na Facebooku postoji određen broj komentara mržnje, posebno kad su u pitanju teme poput homoseksualnosti, odnosi sa Srbijom (nedavni dolazak predsjednika Vučića) i u jednoj mjeri kada su u pitanju drugi političari, kaže Nikolina Žužul, novinarka portala Dalmacija news. Dodaje kako takve ljude na portalu ne blokiraju nego su počeli ignorirati takve komentare, budući da ne žele trošiti vrijeme na čitanje ružnih i uvredljivih mišljenja.

"Očito je to jedan od njihovih načina da 'ispušu' negativnu energiju ili ogorčenje", smatra Žužul. Ljudi imaju pravo komentirati i izraziti svoje mišljenje, iako se bilo kakav oblik mržnje ne bi trebao tolerirati. Dodaje da je potrebno više tema ili kampanja o tome.

Uvrede sa svih strana Urednik sporta na portalu Slobodne Dalmacije Toni Perković također priznaje da često u komentarima na portalu ili stranici na Facebooku nailazi na govor mržnje, najčešće je riječ o širenju netolerancije među navijačima, a prisutan je i govor mržnje između Hrvata i Srba koji završi teškim uvredama sa svih strana.

"Nažalost, govor mržnje je čest, kako općenito u društvu, tako i u komentarima naših čitatelja, a nerijetko su usmjereni i prema autorima tekstova", kaže Perković. Kako bi spriječili bilo kakav oblik govora mržnje na portalu, redovito blokiraju one koji ga šire, ali vrlo ih je teško spriječiti jer blokirani korisnici vrlo brzo naprave nove račune na društvenim mrežama i nastavljaju po svome.

Netolerancija uključuje i eksplicitni govor mržnje definiran Kaznenim zakonom. Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Saša Leković ističe da nakladnici imaju zakonsku obvezu odgovarati za takve poruke, bilo da su one sadržane u autorskim tekstovima objavljenima na njihovom portalu, ili pak u komentarima ispod tekstova. No, kako kaže Leković, dio nakladnika se na tu obvezu ne obazire, a sustav kontrole i sankcioniranja nije dovoljno učinkovit.

Nakladnici bi trebali administrirati komentare ispod tekstova, a, predlaže, trebalo bi osigurati i sustav koji bi omogućio učinkovito sankcioniranje za one primjere netolerantnog govora, huškanja i govora mržnje koji bi se ipak dogodili. Neučinkovitost kontrole ističe i Matija Babić, pokretač Indexa.

"Teško je odrediti preciznu granicu između pretjerane političke korektnosti i cenzure s jedne strane, i štetnog dopuštanja govora mržnje s druge strane, a

Na internetu često svjedočimo strahovima prema drukčijima koji su hranjeni predrasudama i stereotipima, a koji bujaju i prikupljaju istomišljenike ili "lajkove" kao znak odobravanja ili potpore hrvatski mediji tu granicu debelo prelaze na stranu nedopustiva toleriranja govora mržnje", ističe Babić.

Novi zakon Kako kaže Leković, postoje četiri zakona u kojima se na neki način spominje ono što kolokvijalno nazivamo govorom mržnje, a navodno se priprema i peti koji bi se trebao baviti isključivo tom temom.

Nedjeljko Marković, predsjednik udruge Pragma i član saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije, objašnjava da internetske platforme, nažalost, služe za širenje mržnje prema pojedincima ili grupama na temelju različitih osnova -

dobi, spola, mjesta rođenja, socijalnog podrijetla, a u toj internetskoj mržnji često svjedočimo strahovima prema drukčijima, koji su hranjeni predrasudama i stereotipima, koji bujaju i prikupljaju istomišljenike ili "lajkove" kao znak odobravanja ili potpore.

"Najveća opasnost je da početni govor mržnje završi kao zločin iz mržnje, nekada fizički, a često i kao verbalno nasilje, osjećaj nesigurnosti ili nemira druge osobe. Govor mržnje putem interneta je najveća opasnost za mlade današnjice te za njihovu nasilnu radikalizaciju, njihovu prisutnost na internetu zloupotrebljavaju različite interesne skupine za svoje, često nasilne i ideološko obojene ciljeve", ističe Marković.

Svoje slično negativno iskustvo ispričala je i Sara Kekuš, koja se na Faceboku našla u okršaju sa svojim prijateljem, komentirajući nedavne negativne komentare Ace Lukasa na homoseksualce, u jednoj srpskoj emisiji.

"Nikako da shvate da kao poznate, javne osobe imaju određeni broj ljudi koji ih smatraju idolima i slijepo prate njihova mišljenja", kaže Sara. Pojašnjava da prepucavanja u komentarima u većini slučajeva idu k tome tko će skupiti više "lajkova" i tko će ispasti veća "cyber-faca".

"Bilo kakva vrsta zakonske regulative u ljudima će samo izazvati otpor jer im odgovara ta anarhija na društvenim mrežama", misli Sara. Jednom je čak komentirala objavu na Facebooku jednog hrvatskog političara, nakon čega joj se isti političar i javio. To samo potvrđuje to koliko smo zapravo sposobni napraviti promjene i izazvati reakcije samo jednim komentarom, pozitivnim ili, sve češće, negativnim.

Gori slikovnica, gori društvo Publikacija za dje

Zar djecu ne prih Tekst: Tamara Horvat

C

ilj je naše slikovnice da djecu učimo ljubavi i prihvaćanju, različitosti i poštovanju prema svim obiteljima, komentira koordinator udruge Dugine obitelji Daniel Martinović slikovnicu "Moja dugina obitelj", koja se nedavno pojavila i izazvala veliku pozornost javnosti. Na prvi se pogled ne razlikuje od ostalih slikovnica jer sadrži ilustracije duge, prirode, nasmijane djece i roditelja. No ono što je pak čini drukčijom jest to da je prva slikovnica u Hrvatskoj o obiteljima istospolnih roditelja. Roditelji ovdje nisu "mama i tata", nego "mama i mama" te "tata i tata".

Udruga U ime obitelji smatra da ta slikovnica ne može pridonijeti razvoju tolerancije i poštivanju različitosti nametanjem ideoloških struktura.

"U slučaju te slikovnice nije riječ o poštivanju različitosti nego o nametanju ideologije i pokušaju preodgoja djece", smatra članica U ime obitelji Blanka Magdić.

Oprečna mišljenja Želja da se izradi slikovnica nastala je kada su članovi udruge Dugina obitelj shvatili da slikovnica koja bi govorila samo o

duginim obiteljima u Hrvatskoj ne postoji, iako imaju one u kojima se "dugine obitelji" spominju usputno. Tada su razmišljali o prijevodu nekog stranog izdanja slikovnice iz SAD-a ili Njemačke, ali na kraju su odlučili djeci ponuditi slikovnicu koju su samostalno izradili. Ta slikovnica prikazuje život dvoje djece s istospolnim roditeljima. Ta djeca izgledaju sretno i veselo i niti u jednoj rečenici ne spominju se vulgarizmi niti se potiče na govor mržnje.

Ipak, ona je nedavno potaknula organizatore dječjeg karnevala u Kaštelima da pokažu svoj stav o njoj pred mnoštvom djece tako što su je spalili. Na karnevalima je dobro poznat običaj spaljivanja lutke, tj. "fašnika", koji je kriv za sve loše što se dogodilo u prošloj godini, ali pitanje je kakva se poruka šalje najmlađima ovim činom.

Prvotna ideja bila je podijeliti 500 besplatnih primjeraka slikovnice prijateljima, obitelji i nekolicini zainteresiranih, kaže koordinator udruge Dugine obitelji Daniel Martinović

Amatersko 'ukrašavanje' tijela Umjesto profes

'Uradi sam' ne dola

Tekst: Andrea Guša

K

ada vam zatreba novi komad odjeće ili nakita, a želite proći jeftino, mnogi odmah pomisle na kupnju preko popularnih internetskih stranica. No što kada se netko odluči i u tetoviranju osloniti na internetsku kupnju?

Naime, sve više mladih odlučuje se na drastičan korak samotetoviranja! To podrazumijeva naručivanje potrebnog pribora on-line i oslanjanje na svoje, ne toliko zavidno dobre i uvježbane vještine tetoviranja. Pribor za tetoviranje na internetu se može pronaći po vrlo jeftinim cijenama, ali je li jeftinije uvijek i pametnije? Augustina Popović nije mogla čekati punoljetnost da napravi tetovažu, stoga ju je

odlučila napraviti bez roditeljskog pristanka - sama, na podu dnevnog boravka.

Strpljenje i preciznost "Prije nego što sam shvatila što radim, već sam sjedila na podu dnevnog boravka s vrućom iglicom u ruci i bočicom tinte na stolu. Uzela sam iglicu iz pribora za šivanje i stavila je pod plamen upaljača", kaže Augustina. Priznaje da je ta odluka bila dosta ishitrena i da o tome nije razmišljala previše jer joj je to bio trenutak u kojem se poklopilo da joj roditelja nema kod kuće.

"Iskreno, nisam uopće razmišljala o tome da mi fizički neće biti dobro. Poduzela sam sve što sam mogla kako bi to bilo što bezazlenije, pa se i nisam previše zamarala time. Više me bilo strah

Društvo 9

BROJ 34, veljača 2018.

ecu 'Moja dugina obitelj' o istospolnim roditeljima uznemirila je konzervativnu javnost

u učimo da se različitosti hvaćaju nego spaljuju?!

Sama želja za izradom slikovnice nastala je kada su članovi udruge Dugine obitelji shvatili da slikovnica koja bi govorila samo o duginim obiteljima u Hrvatskoj ne postoji

JURICA GALOIĆ/PIXSELL

mogli pokazati na mirniji način.

Isto smatra studentica Ekonomskog fakulteta Katarina Lukač.

"Osobno, smatram da je ta sama slikovnica bila sasvim u redu, pogotovo zato da se djecu od malena uči da različtost treba prihvaćati, a ne usađivati mržnju s kojom će i nastaviti odrastati. Međutim, za konzervativnu državu poput Hrvatske ovakva primitivna reakcija nije me, nažalost, nimalo začudila", govori ona. Daniel Martinović smatra da je bilo tužno i zabrinjavajuće gledati snimke paljenja zastave duginih boja s natpisima "mama i mama" i "tata i tata".

"Nastavit ćemo učiti djecu ljubavi i prihvaćanju, a ne mržnji i nasilju. Također, vrlo rado ćemo organizirati predstavljanje slikovnice 'U slučaju te i razgovor o njoj slikovnice ne radi svima zainterese o poštivanju razlisiranima.

Načitosti nego o nametadamo se uskoro nju ideologije i pokušaju malnoj popula- preodgoja djece', smatra dogovoriti preciji ne nameću zentaciju u Spličlanica udruge U ime svoje morbidne tu i da će svi koji obitelji Blanka ideje", misli Ilija. žele doznati više o Magdić slikovnici i 'duginim obiteljima' u Hrvatskoj biti Bez mržnje i nasilja Studentica Monika Martino- na prezentaciji te da ćemo tako vić smatra čin spaljivanja primi- svi zajedno ukloniti predrasude tivnim i da su oni koji se ne sla- za koje nam se čini da su i dažu s onim što ona predstavlja to lje, nažalost, prisutne u našem

Slikovnica prikazuje život djece s istospolnim roditeljima

"Nikako ne podržavam spaljivanje slikovnice, ne smatram je uvredljivom niti neprimjerenom jer svatko ima pravo na slobodu izražavanja. Smatram da je takvo ponašanje neprimjereno za društvo koje želi napredovati i krenuti dalje", govori student Kineziološkog fakulteta Lovro Kočila.

S istog fakulteta od drugog studenta dolazi oprečno mišljenje. Student Ilija Krčalić smatra da je ideja da se slikovnicu podijeli u vrtiće apsurdna.

"O toj slikovnici imam mišljenje koje glasi ovako - LGBT zajednica nema se pravo upletati u odgoj 'naše' djece, svojoj djeci neka govore što žele. Neka nor-

društvu", govori on.

Predrasude je prema slikovnici osim organizatora karnevala pokazalo i 17.000 građana.

Peticija protiv slikovnice "Od javnosti i roditelja slikovnica je dobila više negativnih reakcija nego što je broj podijeljenih besplatnih primjeraka - u samo nekoliko dana više od 17.000 građana je putem peticije izrazilo neslaganje sa sadržajem slikovnice i uvođenjem materijala koji promiču homoseksualni stil života u škole", govori Magdić iz U ime obitelji.

S njom se ne slaže Martinović koji kaže da je prvotna ideja bila podijeliti 500 besplatnih primjeraka slikovnice prijateljima, obitelji i nekolicini zainteresiranih, ali ih je pozitivno zaprepastilo ono što je uslijedilo jer je i prije predstavljanja slikovnice javnosti uslijedio upit za svih 500 primjeraka.

"Drago nam je bilo vidjeti da su neki predstavnici ministarstva pozitivno komentirali slikovnicu, kao i još neke javne osobe ili dužnosnici. Upiti za slikovnicu dolaze nam s raznih strana, od osoba koje rade u vrtićima, školskim knjižnicama, gradskim knjižnicama, osobe koje rade u dječjim bolnicama", govori Martinović.

sionalne usluge, mnogi danas biraju jeftiniji i mnogo rizičniji način

azi u obzir kad su u pitanju igla, tinta i tetovaža 'Ako se koristi nesteriliziran pribor, često se osoba zarazi zloćudnim virusima', kaže dr. med.

Vesna Raić sve postoji vrijeme, mjesto i profesionalac koji vam u tome može pomoći.

"To je dug proces koji zahtijeMnogi se odlučuju na amatersko tetoviranje jer je profesionalno preskupo

BORNA FILIĆ/PIXSELL

roditeljske reakcije", prisjeća se.

Augustina kaže da sada, pet godina nakon toga, shvaća da to nije bilo nimalo pametno i da za

va dosta strpljenja i preciznosti", nadodaje. Premda Augustina nakon toga nije imala nikakvih opasnih posljedica, dr. med. Vesna Raić upozorava mlade na rizik kojem se izlažu nepravilnim tetoviranjem.

"Ako se koristi nesteriliziran pribor, često se događa da se osoba zarazi zloćudnim virusima poput HIV-a i hepatitisa B. Treba biti odgovoran i promišljen pri odlučivanju o tome tko će nas tetovirati", kaže.

Augustina priznaje da je tetovirala i druge osobe, ali im je prije svega objasnila kakav je to proces i kako postoji mogućnost od takvih virusa, zbog čega kaže kako nije osjetila ikakvu odgovornost prema njima.

Osoblje Tattoo & Piercing studia Memories kaže da je "najveća

opasnost za osobu koja se tetovira da se ne pridržava uputa koje je dobila nakon postupka. To, naravno, pod uvjetom da je osoba koristila usluge salona s profesionalnim osobljem i higijenskim uvjetima. Tada može doći do infekcija, lošeg zarastanja i nezadovoljstva rezultatom".

Cijene tetoviranja variraju zbog veličine i zahtjevnosti tetovaža, ali trebamo imati na umu

'Prije nego što sam shvatila što radim, već sam sjedila na podu dnevnog boravka s vrućom iglicom u ruci i bočicom tinte na stolu', priznaje Augustina Popović

da niti jedna usluga tetoviranja sigurno nije skuplja od cijene narušena zdravlja. Iz Octopus tattoo studija kažu da je rizik profesionalnim tetoviranjem sveden na minimum.

Oblik umjetnosti "Jako rijetko nam dolaze ljudi s pritužbama nakon tetoviranja.

Eventualno se nekome malo upali to mjesto tijekom ljeta, zbog vrućine i folije. Ako je odrađeno profesionalno i uz dobru brigu nakon postupka, problema gotovo nema", poručuju.

Za kraj i sama Augustina zaključuje: "Tetovaže su oblik umjetnosti i nešto što zauvijek ostaje s vama te za vas imaju golemu važnost. Upravo zbog toga tetovažu treba napraviti netko tko zna što radi".

10 Svijet

BROJ 34, veljača 2018.

Arbitraža Točni razlozi neuspjeha procesa još nisu poznati

Nastavlja se igra mačke i miša sa Slovenijom Tekst: Martina Lozo

P

rošlo je gotovo osam mjeseci od presude Arbitražnog suda u Den Haagu u predmetu teritorijalnog prijepora Hrvatske i Slovenije. Zbog ranijeg hrvatskog izlaska iz procesa arbitraže, objašnjenog time da su pojedini visokopozicionirani slovenski politički akteri kompromitirali postupak, postalo je izvjesno da sam čin izricanja presude neće uspjeti okončati desetljećima prolongiran spor. Kasnija jednostrana slovenska primjena presuđenog to je potvrdila. Bilateralni odnosi susjednih država značajno su narušeni, prepirke u "spornome" dijelu sjevernog Jadrana postale su svakodnevica, dok se dugoročno rješenje ne nazire. Žrtve vlastitih država Takve su se okolnosti naročito nepovoljno odrazile na stanovnike primorskih naselja u graničnom prostoru, zaposlene u ribarskom sektoru. Oni su, u svrhu demonstracije političke moći, postali žrtvama vlastitih država. Također, neuspjeh arbitražnog postupka i svođenje na problematiku ribarstva ponovno

Zoran Stiperski s PMF-a smatra da ključan slovenski arbitražni strateški cilj nije luka Koper, nego izravan kontakt s međunarodnim vodama

su aktualizirali pitanje stvarnih motiva teritorijalnih zahtjeva u Jadranskom moru. Iako su se pojavile pojedine indicije da su pretenzije slovenske strane motivirane ekonomskim interesima osiguranjem sigurnog plovnog puta prema obližnjoj luci Koper, dekan i profesor riječkog Pomorskog fakulteta Alen Jugović odbacuje takve teze.

"Ne vidim sa stručne ni poslovne strane kako bi luka Koper mogla profitirati ili imati problema zbog ovoga spora, kako god on bude razriješen", ističe Jugović,

pozivajući se na značajku slobodnog prolaza morem, čemu u prilog govori i Konvencija Ujedinjenih naroda. Istodobno, Jugović spomenutu luku ocjenjuje prilično značajnom u europskom as-

Bilateralni odnosi susjednih država značajno su narušeni, a prepirke u "spornome" dijelu sjevernog Jadrana postale su svakodnevica

pektu, s obzirom na kontinuiran rast koji ostvaruje zahvaljujući tržištu srednjoeuropskih država koje ju je prepoznalo kao partnera, ali ističe da ona prije svega predstavlja "ogledalo dobrog vođenja kompanije uz značajnu pomoć matične države".

S njime se slaže i profesor geografskog odsjeka PMF-a Zoran Stiperski koji smatra da ključan slovenski arbitražni strateški cilj nije luka Koper, nego izravan kontakt s međunarodnim vodama, koji nije ostvaren. Ocjenjuje da je takav cilj ujedno "psihološ-

ka potreba i spekulacija iz 1993., ali i strateška važnost zbog mogućnosti korištenja prolaza za vađenje energenata". Naime, te godine Memorandumom slovenskog parlamenta cijeli Piranski zaljev proglašen je slovenskim te je takvo pomicanje granica teritorijalnog mora išlo za dobivanjem izravnog pristupa otvorenom moru uz pristup plinskim nalazištima tog područja.

Nedostaje zrelosti Politički analitičar Davor Gjenero smatra da u arbitražnom postupku nisu maksimizirani zahtjevi nijedne od strana te stoga "presuda može biti ishodište za konačno rješenje graničnog pitanja, pod uvjetom da Slovenija prizna svoju kompromitaciju procesa i da se potraži optimalno rješenje prihvatljivo za obje države". Trenutačno slovensko političko vodstvo ne ocjenjuje dovoljno zrelim za takvu odluku, dok problematičnom ocjenjuje i suprotnu stranu - "neki akteri u hrvatskoj javnosti zagovaraju maksimalističke zahtjeve i time dodatno smanjuju hrvatskoj administraciji prostore za dogovor i provođenje kompromisnog rješenja", tvrdi Gjenero.

Demografski apsurd S jedne strane ih čeka ekonomska eksplozija, a s druge im pada natalitet

Japan izumire zbog prekovremenog rada Prosječan radni tjedan jednog Japanca traje 60 sati, a mjesečno ostvare više od 100 prekovremenih sati mota ih je, kako kažu, otići kući prije šefa ili drugih kolega. Tako je vidljivo da je problem u samim Japancima i njihovoj kulturi. Direktori korporacija smatraju da će doći do opadanja ekonomije ako budu manje radili. Tako svojim radnicima uvjetuju prekovremeni rad i nakon nekog vremena to postane rutina.

Tekst: Gabrijela Čuljak

J

apan slovi za jednu od najvećih velesila svijeta, a analitičari Geopolitical Futuresa ocijenili su da će za 25 godina biti jači od Kine. No u Japanu će rast za nekoliko godina postati teško održiv. Koliko god velika bila pretpostavka da će do 2040. postati velesila, za još toliko je veća ona da će do 2060. stopa mortaliteta biti viša, a natalitet padati. Japan je u posljednjoj godini dobio oko milijun novorođenčadi, a umrlo je 269.000 stanovnika više od toga, što čini tu državu onom s najjstarijim stanovništvom u kojoj opada broj radno sposobnih.

Radi se do smrti Prosječan radni tjedan jednog Japanca traje 60 sati, a mjesečno imaju više 100 prekovremenih sati. Svakodnevno su pod stresom i taj stres utječe na njihovo zdravlje. Više od pola njihove radne populacije radi doslovno dok ne umre. U Japanu čak postoji riječ karoshi koja znači

"smrt od prekovremenog rada".

Statistike su poražavajuće.

BBC prenosi da četvrtina japanskih tvrtki svojim zaposlenicima uvjetuje više od 100 prekovremenih sati, a bilježi se oko stotinu slučajeva u kojem ljudi umiru zbog toga. Ljudi u Japan odlaze da bi radili i zarađivali. Često se tako nađu pred zidom jer shvate da se od njih traži previše. Ali da bi preživjeli, moraju raditi. Njihova kultura to nalaže. Jer čovjeka će zaposliti samo ako prihvati te uvjete, a ako hoće zarađivati, ne preostaje mu ništa drugo. Problem je što oni to prihvaćaju.

Dok japanska policija istražuje karoshi, a vladu se pritišće

da promijeni nešto, Japance uspijevaju natjerati da odu s posla samo ako ugase svjetla u kancelariji. Naime, vlada je donijela zakon "premium petka", odnosno da svakog posljednjeg petka u mjesecu oko 15 sati šefovi puštaju radnike kući. Međutim, čak 35 od 100 ljudi to pravo ne koristi. Sra-

Ubasute je bizaran trend.

Siromašni ljudi svoje bake i djedove ostavljaju pred vratima bolnica i humanitarnih organizacijam

Tradicija i stres "Japansko društvo je takvo u prvom redu zbog mentaliteta koji njeguje ekstremnu marljivost i odgovornost, a vezano na to i zbog pritiska i nameta države, koji upravo takvo ponašanje potiče. Također, ono neće propasti jer se takvom ponašanju uče od malih nogu, ali činjenica je da se smanjuje broj tih 'tradicionalnih' japanskih obitelji, koje potiču način života pod pritiskom, gledano sa stajališta naše kulture. Nije strana ni pojava novih, psihičkih poremećaja i bolesti; osim spomenutog izraza karoshi poznat je i ubasute koji doslovno znači 'odbacivanje bakica'. Ubasute je bizaran trend, a opisuje situaci-

ju u kojoj siromašni svoje stare i senilne bake i djedove ostavljaju pred bolnicama i vratima humanitarnih organizacija jer se više ne mogu brinuti o njima", objašnjava Marija Pavković, diplomirana sociologinja. Švedska je uvela zakon prema kojem radni dan traje šest sati.

Tim su zakonom postigli zadovoljniju i učinkovitiju radnu snagu. Ljudi su sretniji i ne podliježu velikoj količini stresa te im je, iz tog razloga, zdravstveno stanje mnogo bolje. Stopa nataliteta se tako u Švedskoj povećala jer ljudi imaju više vremena da bi među ostalim činili upravo to, "radili" djecu. Isto je u Nizozemskoj.

Japanu tako prijeti pad ekonomije, a s druge strane manjak radne snage. Uvoz radnika se čini kao najbolje riješenje, ali i to je dvosjekli mač jer treba napraviti velike promjene u području zakona, pravilnika i same politike koja potiče takav ekstremni oblik rada i stjecanje profita. Što će se dogoditi kada Japanci shvate da to ipak nema smisla i da je tako teško živjeti radeći do smrti?

MLADI APSOLVENT PMF-a PROMIČE CIVILNO DRUŠTVO

P

etar Jurišin apsolvent je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu.

Godinama je član jedne udruge pa se putem nje susreo s raznim problemima i preprekama koje muče nevladine institucije.

Tako je odlučio uzeti poduzeti nešto i kandidirao se za ulazak u Savjet mladih Grada Zagreba, kojem je odnedavno i predsjednik. ◼◼ Koja je glavna zadaća Savjeta mladih Grada Zagreba?

Glavna zadaća trebala bi biti aktivna participacija u pisanju Programa za mlade i nadgledanje provodi li se taj Program kako treba.

Aktivno ćemo sudjelovati u izradi novog programa za mlade koji će biti na snazi od 2019. godine. ◼◼ Koji su vam prvi koraci u mandatu?

Naš je mandat počeo s otvorenom tribinom koju smo održali 19. prosinca prošle godine. Na nju smo pozvali sve zainteresirane udruge za mlade i udruge mladih kako bismo ustanovili koji su to problemi s kojima se te udruge susreću. Time smo htjeli otkriti na koje se korake najprije fokusirati i koje probleme prve pokušati riješiti. Doznali smo da su najčešći problemi udruga financiranje, prostor i pravna regulativa - kako napisati statut i što sve pri otvaranju udruge treba napraviti. Na samoj tribini predložili smo otvaranje internetske platforme za udruge mladih i za mlade kako bismo ih lakše povezali jer one imaju raznih problema. Ali ako surađuju, mnogo će lakše doći do nekih konkretnih projekata i zaključaka nego ako rade individualno. ◼◼ Kako će web-platforma izgledati i kad bi trebala početi s radom?

Na stranicama Grada Zagreba trebala bi postojati poveznica na Program za mlade Grada Zagreba koji se svake tri godine obnavlja, tj. piše se novi. Cilj nam je napraviti da taj program bude što transparentniji za udruge. Ideja je da nam udruge i svi zainteresirani mogu uputiti kritike i prijedloge Programa da bismo onda mogli ispraviti nedostatke pri pisanju novog programa. Platforma bi sadržavala i obavijesni kanal kako bi sva događanja na kojima rade udruge mogla što vidljivije prikazati i kako bi bila sva na jednome mjestu.

Još jedna od ideja je da se napravi kategorizacija udruga, kako bi istaknuli čime se određena udruga bavi, primjerice, znanost i obrazovanje, sport. S radom se nadamo da će početi što prije. ◼◼ Smatrate li da Grad Zagreb općenito dovoljno dobro financira udruge za mlade?

Smatram da se udruge dobro financiraju, iako uvijek može bolje.

Ono što smo uočili i što su nam rekli u Gradskom uredu za sport i mlade jest da često nailaze na nepotpunu dokumentaciju pri prijavi

Udruge za mlade povezat ćemo web-platformom Ono što smo uočili i što su nam rekli u Gradskom uredu za sport i mlade jest da često nailaze na nepotpunu dokumentaciju pri prijavi na natječaje, ili da se sredstva koja udruge dobiju nenamjenski troše za neke druge namjene Tekst: Zrinka Medak Foto: Vilim Hlušička/Global

Dio zastupnika u Skupštini nezainteresiran je za mlade

◼◼ Koliko zastupnici Gradske skupštine uvažavaju vaše prijedloge?

Relativno smo novi i imamo pravo iznijeti svoj stav i obrazložiti odluke koje donosimo. Neki zastupnici su jako zainteresirani za naš rad, dok su neki potpuno nezainteresirani. Kada smo na jednoj sjednici imali naš prijedlog Programa rada i financijskoga plana Savjeta mladih, zamolili smo gradske zastupnike da se posvete više problemima mladih jer se više od tri sata raspravljalo o uklanjanju jedne biste nego o aktualnim problemima mladih.

na natječaje, ili da se sredstva koja udruge dobiju nenamjenski troše za neke druge namjene. Jedan od ciljeva Savjeta mladih jest educirati udruge kako dobro napisati prijavu za natječaj i kako kvalitetno iskoristiti dobivena sredstva. ◼◼ Jesu li, prema vašem mišljenju, dodjele novca dovoljno transparentne?

Nastojat ćemo da barem jedan član Savjeta sudjeluje pri donošenju odluke o dodjeli novca kako bi to bilo što transparentnije, ali smatram da je i sada to transparentno.

Problem je što je novca relativno mnogo, ali se i mnogo udruga prijavljuje za projekte. Treba staviti na vagu hoćemo li se temeljiti na tome da manje udruga dobije više novca kako bi ta sredstva imala veće značenje, ili da više udruga dobije manje novca kako bi te udruge imale inicijalna sredstva. ◼◼ Što je bolje, dati više novca manjem broju udruga ili pak manje novca većem?

Trebalo bi pronaći zlatnu sredinu. Na natječaj se ne mogu javiti udruge koje postoje manje od godinu dana, ali postoje mehanizmi kako se i njima mogu dodijeliti

Treba staviti na vagu hoćemo li se temeljiti na tome da manje udruga dobije više novca kako bi ta sredstva imala veće značenje, ili da više udruga dobije manje novca kako bi te udruge imale inicijalna sredstva

sredstva. Tih natječaja i mogućnosti je mnogo, pa je zbog toga potrebno provesti sustavnu edukaciju udruga kako bi znale koje sve mogućnosti postoje, i to ne samo na razini Grada. Sve ovisi o potrebama udruga, možda će nekad biti dovoljno novca za sve što udruge traže, a nekad neće. Treba staviti na vagu sve, od značenja određenog projekta do veličine udruge. ◼◼ Kakav je položaj mladih danas u Zagrebu i kako bi se on mogao poboljšati?

Ponajprije većom participacijom mladih u društvu. U doba digitalizacije vidimo da se mnogo mladih okreće virtualnom druženju, a na to je teško utjecati. Kad usporedimo s ostatkom Hrvatske, u Zagrebu se nudi mnogo mogućnosti, ali može bolje. Zauzimamo se za uvođenje građanskog odgoja već u osnovne škole, čime bismo pojačali aktivnosti

mladih, odnosno njihovo obrazovanje što će tiče prava mladih, financijske pismenosti. Da znaju općenito kakve mogućnosti postoje i kako ih mogu iskoristiti. Danas postoji mnogo programa, ali mladi su tromi i nezainteresirani. Zato i pokrećemo web-platformu. ◼◼ Kako Savjet mladih povećava informiranost mladih? Što se tiče tribina i javnih okupljanja, općenito smo se usmjerili na udruge mladih i udruge za mlade kao najaktivnije sudionike društvenog života mladih. Jako je teško doći do mišljenja prosječnog mladog čovjeka. Na posljednjoj sjednici smo govorili i o edukacijama za udruge mladih i za mlade i uputili Gradskom uredu za sport i mlade zahtjev da se barem tri puta na godinu organiziraju edukacije o raznim pitanjima, prije svega, o dodjeli novca, prostora i pravnoj regulativi, ali i o svemu ostalom što je potrebno. Doveli bismo određene stručnjake i zadužene ljude za ta područja da objasne mladima i svima zainteresiranima kako pojačati aktivnost i participaciju. ◼◼ Koji je najveći problem mladih u Zagrebu?

Prema istraživanju koje je provedeno 2016., najveći problem je zapošljavanje.

Potrudit ćemo se da poticaji za zapošljavanje mladih budu veći.

Zagreb je najveći i glavni grad, on bi trebao biti taj koji gura državu naprijed.

PETAR JURIŠIN predsjednik Savjeta mladih Grada Zagreba

Intervju 11

BROJ 34, veljača 2018.

12 Fotoreportaža

Ljubav, snažnija od svih hladnih dana Autorica: Matea Petrović

BROJ 34, veljača 2018.

Veljača je prevrtljiva i tmurna, no opet, postoji i ona romantična polovica mjeseca koja zasjeni vremenske minuse i hladne dane. Samo jedan dan dovoljan je da tom mjesecu da smisao i topliji, ljubavni prizvuk. Da je ljubav alfa i omega svih spleta osjećaja, dokazali su i Zagrepčani koji vole ljubiti u bilo koje doba godine i kojima je Valentinovo u glavi svaki dan. U parkiću, na stanici, na klupici ili u gradskoj vrevi. Ipak, može li se ljubav ograničiti na samo jedan dan? I mi mislimo isto.

Reportaža 13

BROJ 34, veljača 2018.

'Udar' na još jedno kultno mjesto Jabuci kao nagrada za 50 godina rada srušena terasa

Odgojiš generacije i zaslužiš - bager?

N

a Tuškancu, među vilama i rezidencijama, pokraj Osnovne škole Jabukovac, na adresi Jabukovac 28, klub je simbolična naziva - GK Jabuka. Nedavno je proslavio 50. godišnjicu svog postojanja, ali ono što se događalo nekoliko dana prije nije bilo niti nalik na uvod u slavlje tog kultnog kluba. Bageri su bez dozvole nesmetano rovali te na kraju i srušili terasu kluba da bi krenuli u rekonstrukciju škole, a jedan dio predviđene rekonstrukcije je i gradnja parkirališta zbog čega je terasa srušena. No Jabuka je u pet desetljeća "odgojila" mnoge generacije čije su uspomene ostale toliko svježe da su i dandanas gotovo opipljive.

Sad šljunak, uskoro parking "Jabuka je bila prvo pravo mjesto za izlaske kad sam postao punoljetan. Bambus u parku, kupovanje ulaznice, tumaranje, skakanje, žicanje za pivo i hambi ili burek na povratku. I tako nekih desetak godina, mnogo pjevanja, lošeg barenja, mamurluka i priča bez kojih bi život bio dosadan", prisjeća se starih vremena Domagoj Jakopović, koji kaže da je poslije u životu zanemario Jabuku, ali s vremena na vrijeme vratio bi joj se da ga podsjeti kako je bilo nekad.

Danas u sklopu Jabuke više ne postoji terasa, kao što je bila nekad. Iako se kao kultni klub drži na životu već 50 godina, ima svoje stalne goste i njeguje tradiciju, netko je odlučio da vanjski prostor Jabuke treba biti devastiran, a vlasnici promijenjeni.

Između vlasnika Marina Viduke Stiva i Grada vodi se nekoliko sporova, a nedavno je gradonačelnik Milan Bandić izjavio da je Jabuku on "izmislio i vratio mladima", što baš i nema logike jer je u vrijeme otvaranja imao tek 13 godina. Vlasnik je, inače, od Ministarstva kulture zatražio je da se Jabuku proglasi kulturnim dobrom, a kada je vidio da se terasa kluba počinje rušiti, odlučio je napraviti sve da bi to spriječio.

"Prvi dan kada su došli s bagerima rušiti terasu, popeo sam se na tendu da bih ih zaustavio.

Nisam to mogao dopustiti jer sa sobom nisu imali nikakav dokument da mi potvrde kako to čine legalno. Mogao bih zbog toga zaraditi i prijavu, ali kako sam ih drukčije mogao maknuti", prisjeća se Viduka.

Iako ih je prvi dan uspio spriječiti od rušenja, već sutra terase više nije bilo. Danas je ona pre-

Vlasnik Marin Viduka Stiv od Ministarstva kulture zatražio je da se GK Jabuku proglasi kulturnim dobrom, a kada je vidio da se terasa njegova kluba počinje rušiti, odlučio je napraviti sve da bi to spriječio Jabuka bez svoje terase te vlasnik Marin Viduka Stiv i Marijo Stojanović (u krugu)

Stiva, voditelja kluba, i dogovoriti da se pristupni put napravi, ali da se uzme u obzir i terasa koja bi se lako vikendom, kad klub radi, mogla preurediti. Ovako, svjedočio sam čistom barbarizmu. To je izgledalo jako žalosno", govori Ranko Brajdić koji je u Jabuku prvi put došao kao 16-godišnjak, u kasno proljeće 1986.

"Znate kad napokon iz kvartova krenete izlaziti tražeći svoje mjesto, svoj klub, svoju kemiju.

Kako od prve nisam našao kemiju u Saloonu, tako se dogodilo da me je kemija ošinula u Jabuci.

Gore je bilo većinom darkera i pankera, rokabilija i drugih i nikad nije bilo međusobnih problema. Dolazili smo gore petkom, subotom, nedjeljom. Generacije su se izmjenjivale od tada. I sada povremeno dolazim. Na Facebooku imamo nekoliko grupa ljudi koji su moja generacija i mnogo

Marijo Stojanović kaže da ima situacija u kojima ljudi govore - da nije bilo Jabuke, ne bi bilo ni mene, starci su mi se tu upoznali krivena šljunkom i ne zna se kakvi su daljnji planovi. S obzirom na okolnosti, Viduka provodi dane i noći u Jabuci od samog početka rušenja terase, a kaže da će tu i ostati dok se stanje ne normalizira. Preko društvenih mreža mnogi pružaju podršku Viduki i osoblju Jabuke. Donose im hranu i piće te ih često posjećuju u ovo nesigurno vrijeme kada nije definirano hoće li se radovi nastaviti. Viduka kaže da ta podrška potvrđuje kako ljudi cijene to što su ostali dosljedni sebi i svom stilu te se nisu komercijalizirali.

Podrška starih 'jabučara' "Na našoj grupi na Facebooku Stari jabučari dan prije doznao sam da su počeli rušiti terasu i imao sam želju doći dati podršku Stivu i ekipi koja gore radi.

Bio sam zgrožen onim što sam vidio, terasa je potpuno devastirana. Riječ je o terasi koja je bila uređena za posjetitelje kluba desetljećima. Jasno mi je da je za školu potrebno napraviti vatrogasni put, ali se pitam je li u planiranju uzeti u obzir da će se ulaziti u prostor kluba? Možda se moglo graditi u manjem opsegu, a ako ne, onda je trebalo pozvati

ih dolazi manje-više svaki vikend. Komentiramo tu našu kemiju s Jabukom često na grupi i slažemo se u tome da je to neka posebna veza koja nas je kao klince osvojila i drži nas toliko godina", govori Brajdić. Mnogi tadašnji "klinci" koji su zalazili u Jabuku i sami su postali roditelji.

Tu smo 'bili mi' "Ima situacija u kojima ljudi govore - da nije bilo Jabuke, ne bi bilo ni mene, starci su mi se tu upoznali. Sad smo već došli u fazu u kojoj neki govore da ne samo da su im starci ovdje izlazili nego i bake i djedovi", govori Marijo Stojanović koji u Jabuci radi već 17 godina. Iz razgovora s ljudima koji su mladost proveli u Jabuci prodire mnogo sentimentalnosti i, iako su im drukčije priče, jedno im je zajedničko – Jabuka je za njih bila i ostala mjesto na kojem

PRIVATNA ARHIVA

Tekst: Tamara Horvat Foto: Vilim Hlušička/Global

Jabuka je u pet desetljeća "odgojila" mnoge generacije

'Bambus u parku, kupnja ulaznice, tumaranje, skakanje, žicanje za pivo i hambi ili burek na povratku. I tako nekih desetak godina, mnogo pjevanja, lošeg barenja, mamurluka i priča bez kojih bi život bio dosadan', prisjeća se Domagoj Jakopović

se uvijek osjećaju dobrodošlima.

"Tu smo mi rokeri, pankeri, boemi i ostali 'bili mi'. To je kultno mjesto za sve nas koji se ne povode za drugima i koji jednostavno želimo biti svoji. Kada sam ostala trudna, to je bio posljednji klub u koji sam željela ići prije nego postanem mama", govori Sandra Slunjski, koja je u Jabuku prvi put došla s navršenih 16 godina, a tamo je odslušala i prve koncerte.

Prve koncerte na adresi Jabukovac 2 odslušali su i mnogi pisci, novinari, glumci i glazbenici koji tu zalaze od osnutka kluba davne 1968. godine. Upravo za njih te sve one koji u Jabuku zalaze već dugo godina, Viduka ima u planu organizirati tematske tulume tijekom cijele godine s naglaskom na 50. obljetnicu s najpoznatijim glazbenicima Jabuke kako bi im, kako kaže, stisnuli ruku i izrazili zahvalnost.

Ako treba - i prosvjed Prošli vikend se u sklopu 50. obljetnice slavio Jabukin rođendan, a Viduka je iznimno zadovoljan odzivom.

"Bilo je super, došlo je jako mnogo ljudi. Tu dežuramo, spavamo, a ljudi nam cijeli tjedan dolaze i čak nam peku i kolače.

Zasad ne planiramo nikoga dizati na noge jer nam već podršku pruža mnogo ljudi, ali smo zadovoljni interesom javnosti i medija", govori Viduka.

Ana-Marija Vidjak također želi da Jabuka i dalje postoji, najviše iz sentimentalnih razloga, ali smatra i da takva mjesta zaslužuju svoje mjesto pod suncem, unatoč tome što se klupska scena u posljednjih 20 godina proširila, a s druge su strane ugašena kultna mjesta poput Kulušića i Saloona. Vidjak je odlučila da neće sve ostati na slatorječivosti i prisjećanju na dobra stara vremena te je predložila organiziranje neke vrste prosvjeda jer smatra da bismo kao društvo trebali što češće koristiti takvo iskazivanje negodovanja. Govori da bi bilo posebno važno iskazati negodovanje ako je do rušenja došlo bespravnim putem.

"Moje konačno pitanje bi bilo, hoće li se rušenjem Jabuke uistinu dobiti tako mnogo parkirnih mjesta? Voljela bih one koji su tu odluku donijeli pitati jesu li razmislili o tome što će se time izgubiti", zaključuje Vidjak.

14 Novac

BROJ 34, veljača 2018.

sponzor rubrike*

* Sponzorstvo rubrike oglašivačima omogućuje plasman logotipa na istaknuto mjesto na vrhu stranice, ali ne uključuje mogućnost utjecaja na uređivanje rubrike

Je li se to plaća? Kratak vodič za one koji se još ne snalaze u svijetu financija

Banke znaju naplatiti neznanje klijenata

Htjeli studenti to ili ne, u banku moraju ići sve češće, u korištenje tekućeg ili žiroračuna moraju se razumjeti, a treba se raspitati i kako jeftinije proći pri uplati ili isplati novca Tekst: Mia Musulin Foto: Matea Petrović/Global

I

ako je njihov rad reguliran Zakonom o bankama, različite banke nude neke svoje pogodnosti, a vrlo je važno valjano se informirati o njihovu poslovanju.

Htjeli studenti to ili ne, u banku moraju ići sve češće, u korištenje tekućeg ili žiroračuna moraju se razumjeti, a za vlastite pogodnosti valjano se raspitati kako jeftinije pro-

ći pri uplati ili isplati novca, je li ipak bolje mijenjati novac u bankama ili mjenjačnicama, koje se sve pogodnosti kriju iza studentskih kredita i mogu li uopće te koliko u minus na računu.

Sve te stvari jednostavno se doznaju preko interneta, ali što ako odgovore ipak treba potražiti kod službene osobe koja u davanje tih informacija ipak nije dovoljno dobro upućena ili informacije daje "na kapaljku"?

Gdje i kako uplaćivati i isplaćivati novac?

Pri uplati novca na drugi račun često dolazi do zabune treba li ići u matičnu banku primatelja.

Odgovor je - treba. "Uplate se mogu provesti i u svim drugim bankama, ali treba paziti da se novac uplaćuje u matičnoj banci primatelja jer su provizije manje, a novac, ako je radni dan, 'sjeda' odmah", ističe službenica jedne banke Žanet Čulina. Pril uplati važno je ispuniti uplatnicu u kojoj se daju informacije o uplatitelju i primatelju. Što se isplate tiče, ako se ona ne provodi preko bankomata nego u banci, uz karticu se mora priložiti i osobna iskaznica onoga na koga je kartica imenovana, odnosno osobe koja podiže novac.

SPONZORIRANI ČLANAK

Za studente nema kreditnih kartica, ali ima minusa

OTPetica: uz nova partnerstva nove nagrade Jedinstveni program vjernosti OTP banke ne nudi samo razmjenu prikupljenih bodova za nagrade – nego i za vrhunska iskustva poput glazbenih festivala, pustolovina na biciklu ili escape room izazova!

OTPetica je program vjernosti za klijente potpuno drukčiji od svih ostalih. Na raspolaganju ti je aplikacija kojoj jednostavno možeš pristupiti putem mobilnog ili internetskog bankarstva OTP banke, a koncept je jednostavan – prikupljaš bodove na računu OTPetice koje možeš zamijeniti za nagrade partnera poput Dm-a, Konzuma, Vipa, eKupi, Sporta&Mode, i mnogih drugih, a popis partnera se stalno proširuje. Što god da odabereš, formula je jednostavna – rješavaš izazove i skupljaš bodove!

OTPetica je u posljednje vrijeme proširena novim partnerstvima koja donose nova iskustva pa tako osim za kupnju u prodavaonicama, svoje bodove možeš zamijeniti za popust na izazov odgonetanja misterija sa svojim društvom u ClueGo Escape Rooms Zagreb, popust na kupnju

bicikala u prodavaonici Auto-Hrvatska Biograd koji će te odvesti u novu pustolovinu ili za ulaznicu koja te vodi na skakanje u prvim redovima INmusic festivala potkraj lip-

Razmisli o ponudi za studente: ugovaranjem paketa OTP Indeks dobit ćeš tekući, žiro i devizni račun, internetsko i mobilno bankarstvo te karticu Visa web-prepaid, korištenje OTPetice - sve potpuno besplatno

Studentska prava na besplatno bankarstvo Ponuda za studente Poslovanje s bankom jednostavno je ako si student jer u OTP banci sve usluge i proizvode koji su ti potrebni možeš koristiti besplatno u studentskom paketu.

Ugovori paket OTP Indeks online!

www.otpbanka.hr • 072 201 555

OTP banka Opravdava tvoje povjerenje

nja. Ne zaboravi da te tamo čekaju Nick Cave and the Bad Seeds, Queens of the Stone Age, Interpol, Portugal.The Man, St. Vincent i mnogi drugi vrhunski izvođači.

Ne koristiš OTPeticu jer nisi klijent? Razmisli o ponudi za studente: ugovaranjem paketa OTP Indeks ćeš dobiti tekući, žiro i devizni račun, internetsko i mobilno bankarstvo te karticu Visa web-prepaid, korištenje OTPetice - sve potpuno besplatno, što će ti donijeti godišnju uštedu višu od 500 kuna!

Paket se može jednostavno ugovoriti na stranici banke www.otpbanka.hr: odaberi usluge koje želiš koristiti u svom paketu, svrati do poslovnice s osobnom iskaznicom i indeksom ili potvrdom o upisanoj akademskoj godini i riješi pitanje upravljanja svojim financijama – za nula kuna!

SPONZORIRANI ČLANAK

Studenti na tekućem računu u većini banaka imaju mogućnost odlaska u minus do tisuću kuna, uz prethodnu potvrdu o redovnom studiranju u tekućoj akademskoj godini. "Kao studenti ne možete imati kreditnu karticu, ali u gotovo svim bankama pruža se mogućnost odlaska u minus na tekućem računu, gdje su kamate oko osam posto na godinu, što je prihvatljivo", ističe Čulina i dodaje da se iznos može u cijelosti podignuti, a otplaćuje se najčešće do isteka ugovora o odobrenom minusu ili završetka studija studenta, ovisno o banci u kojoj se podigne. Na ovaj se korak studenti vrlo često odluče upravo zbog velikih troškova života u drugim gradovima ili školarina koje je potrebno platiti u slučaju zaostataka na fakultetu i slično.

Mjenjačnica ili banka?

"Kad putujem radim sve u zadnji tren pa tako i mijenjanje novca u valutu koja mi treba u određenoj zemlji. Nađem se u situaciji da uđem u prvu mjenjačnicu i promijenim novac, nikad se ne raspitujući prođe li se možda povoljnije ako se on mijenja u banci", kaže studentica biologije Andrijana Štulić. Službenica jedne banke Žanet Čulina savjetuje da je najpovoljnije mijenjanje novac u banci preko tekućeg računa. To znači da s kunama koje su već prije uplaćene na tekući račun stranke kupuju druge valute, ovisno o potrebi i dostupnosti u banci. Čulina ističe i da ponekad ipak mjenjačnice imaju bolji tečaj, ali da o tome ovisi i mjesto na kojem su jer će svakako povoljniji tečaj imati one koje nisu u samom središtu grada ili shopping centrima.

Studentski krediti

Malo je studenata na početku studija upoznato sa studentskim paketima koji im danas stoje na raspolaganju u gotovo svim bankama. Oni nude otvaranje tekućeg i žiro računa uz vrlo malu mjesečnu naknadu, ali i podizanje studentskog kredita. U nekim bankama to znači odlazak u minus na tekućem računu prilikom kojeg se taj iznos može odmah podići. Pozitivno je to što su vrlo male kamate na minus, a on se može otplaćivati do zadnjeg dana studija.

"Kada je riječ o nešto manjem iznosu, ide se u minus na računu, međutim banke sve češće otvaraju mogućnosti podizanja većih iznosa studentskih kredita, prije svega za potrebe plaćanja školarina", kaže Čulina i dodaje da se taj iznos onda najčešće vraća tek kad student završi studij i zaposli se.

Kakve sve račune i kartice imamo?

Žiro i tekući su računi. Kartica postoji debitna i kreditna. "Na tekući račun mi novac uplaćuju roditelji, a na žiroračun država stipendiju ili poslodavci plaću. Tako sam to zapamtila", ističe studentica Hana Paleka. Što je devizna kartica i mogu li studenti uopće imati kreditnu karticu? "Devizna kartica trebala mi je kad sam išao na razmjenu jer se sa žiro i tekućeg ne može plaćati u drugim valutama. Stipendija mi se uplaćuje na žiro, s njega kupujem devize i novac mi se automatski prebacuje na devizni", ističe student Filip Fajt. S te se kartice troši postojeći iznos, dok se na kreditnoj može trošiti više, ovisno o odobrenom limutu. Studenti svoju kreditnu karticu ne mogu imati, a može se dobiti punomoć na kreditnu karticu jednog od roditelja.

Karijera 15

BROJ 34, veljača 2018.

Zaposliti se s invaliditetom Zbog rupa u zakonu poduzetniji se odlučuju sami snaći

Silent Caffee Zagreb

Želiš posao? Moraš se odreći invalidnine

U

stanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom URIHO među rijetkima je koje zapošljavaju osobe s invaliditetom. Tomislav Kanić jedan je od studenata kojemu je udruge URIHO otvorila vrata.

"U URIHU su mi rekli da na njih mogu računati odmah po završetku faksa. Razgovarao sam s direktoricom i ispričao sam joj svoju priču", objašnjava Kanić.

URIHO, svakako, ima otvorena vrata za osobe s invaliditetom, no što je s drugim tvrtkama?

Samozapošljavanje kao druga opcija Prema zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, svaka je tvrtka obvezna imati barem dva posto zaposlenih osoba s invaliditetom od ukupnog broja zaposlenih. Ipak, i tu postoje problemi.

"Prema sadašnjem zakonu,

Poboljšanje stanja moglo bi nastupiti u travnju ove godine, kada je najavljen zakon kojim se osobna invalidnina ne bi ukidala nakon što se osoba s invaliditetom zaposli

u način kako postupiti, te kako uistinu pomoći pri zapošljavanju osoba s invaliditetom.

"Sudjelovao sam na okruglom stolu gdje je tema bila upravo zapošljavanje osoba s invaliditetom i, iskreno, nismo se baš najbolje uspjeli sporazumjeti zbog nesigurnosti institucija", prisjeća se Ristić.

GORAN STANZL/PIXSELL

Tekst: Dominik Janović

Silent Caffee prvi je specijalizirani kafić za gluhe osobe u Zagrebu. Kafić je otvoren uz prigodni nastup Deaf Benda Dlan poznatog po nastupu na Supertalent showu. Cijeli projekt financira Grad Zagreb na adresi Kneza Mislava 7.

Zaposlenici ističu da gluhe osobe imaju barijere pri zapošljavanju te kako je to iznimno povoljna prigoda za stjecanje radnog iskustva.

URIHO je samo jedna od ustanova na koju se i studenti s invaliditetom mogu osloniti

ako se zaposlimo, gubimo pravo na osobnu invalidninu", ističe Kanić. Zbog toga su osobe s invaliditetom i dalje u izrazito nepovoljnom položaju glede zapošljavanja.

Prisjetimo se kako je 2017. u

specijaliziranoj emisiji za mlade sa i bez invaliditeta o ovoj temi govorio je poduzetnik Nikola Ristić.

"Još tijekom studiranja počeo sam se informirati o programiranju i internetu, pa sam ubrzo

započeo s izradom softwarea koji su postali popularniji. Tada sam 2010. otvorio svoju tvrtku i sada sam samozaposlena osoba s invaliditetom", objašnjava Ristić. Najveći je problem u tome što institucije često nisu sigurne

Oslonac u udruzi Zamisli Ipak, poboljšanje stanja moglo bi nastupiti u travnju ove godine, kada je najavljen zakon kojim se osobna invalidnina ne bi ukidala nakon što se osoba s invaliditetom zaposli.

Osobe s invaliditetom se oslanjaju i na udrugu Zamisli koja mnoštvom projekata nastoji pružiti edukaciju i samopouzdanje pri zapošljavanju. Udruga Zamisli dostupna je studentima s invaliditetom, te im osim zapošljavanja nudi niz aktivnosti sa svrhom postizanja i poboljšanja njihove samostalnosti i života.

MEDIJSKO POKROVITELJSTVO

LEAP SUMMIT Četvrta konferencija na Zagrebačkom velesajmu od 15. do 17. ožujka

Ove godine dodjeljuje se LEAP Awards onima koji mijenjaju zajednicu na bolje

N

ovo mjesto održavanja, program ispunjen pričama mladih uspješnih ljudi i besplatan ulaz samo su neke od posebnosti ovogodišnjeg, četvrtog LEAP Summita.

Kongresni centar Zagrebačkog velesajma od 15. do 17. ožujka ugostit će više od 70 predavača, a organizatori vjeruju kako će svakome nešto privući pozornost.

"Takvom agendom želimo motivirati i inspirirati mlade da stvaraju svoje uspješne priče, ali im dati znanja i vještine kako da to učine", poručuje Andrej Hanzir, pokretač LEAP Summita. Sve posjetitelje očekuje, kao i do sada, kombinacija formalnog i neformalnog programa uz interaktivne panele po kojima je LEAP i poznat. Hanzir ističe da će se ove

Neka hrvatska imena koja će se predstaviti na LEAP-u su i Albert Gajšak, Ivan Mrvoš i Ante Lučić, dok se očekuju sudionici iz 35 zemalja godine posebno osjetiti međunarodna atmosfera jer će u Zagreb doći sudionici iz čak 35

zemalja svijeta.

Od predavača ističu Kamrana Elahiana, filantropa iz SAD-a

Više od 70 predavača podijelit će svoja iskustva s posjetiteljima

LEAP SUMMIT

Tekst: Marija Edita Feldi

koji je pokrenuo niz uspješnih poduzeća koja su generirala tržišnu vrijednost višu od osam milijardi dolara. Također, govor na LEAP-u održat će i Harry Mitsidis, zaljubljenik u putovanja koji je posjetio sve zemlje svijeta do 36. godine života.

Značajno je spomenuti i Pascala Condaminea iz Indiegogoa - crowdfunding platforme koju koriste mnogi hrvatski poduzetnici. No osim velikih svjetskih imena, na pozornicu će stupiti i neki domaći poduzetnici.

Ivan Mrvoš kreator je pametne klupe Steora. Ovaj student Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu kreirao je prvu hrvatsku solarnu klupu koje su postavljene po Hrvatskoj u gradovima poput Zagreba, Solina, Koprivnice, Samobora, Poreča i drugih. Albert Gajšak je izumitelj MAKERbuino igraće konzole koju sastav-

ljate sami i pritom učite uz igru.

Dosad je dobio brojne međunarodne ponude za otkup proizvoda, od Amerike do Kine.

Ističe se još i Ante Lučić, osnivač platforme Cronnect.me, suosnivač Krampus.hr-a, suautor projekta UP! Učenici poduzetnici, voditelj stranice A-Link koja nudi usluge obrazovnog i karijernog savjetovanja pojedincima i institucijama, i još mnogo toga. Oni i još veliki niz predavača bit će objavljen u nadolazećim tjednima do LEAP-a.

"Iznimno smo ponosni i na lansiranje LEAP Awardsa - natjecanja koje će prepoznati uspješne mlade osobe i poduzeća koja mijenjaju zajednicu na bolje", ističe Hanzir. Za zabavni dio programa također su se potrudili, te uz novi stage, prozvan Digital stage, posljednjeg dana održat će se velik internacionalni party - FLEAP out.

MEDIJSKO POKROVITELJSTVO

16 Kultura

BROJ 34, veljača 2018.

Glagoljica.hr Ravnateljica NSK govori o pokretanju novog portala

ZagrebDox U fokusu su postkomunističke zemlje

Stari hrvatski brend pretvaraju u novi trend

Tekst: Lucija Ptičar

Veljača je već tradicionalno vrijeme za ZagrebDox, festival dokumentarnog filma, a ove je godine u fokusu festivala bila "nova Europa", program koji govori o postkomunističkim zemljama. Rasprave su poticali dokumentarci iz Poljske, Češke, Bugarske, Hrvatske... O ovogodišnjem festivalu, ali i o načinu na koji uspijeva zadržati mlade i volontere, za Global je nešto više rekao direktor ZagrebDoxa Nenad Puhovski.

"Većina festivala u Hrvatskoj ima mladu publiku, nastupe DJ-jeva, glazbe, popratnih događanja. Motovun je, recimo, tipičan festival te vrste. Imaju nešto što mi nemamo. Stoga sam izrazito ponosan što je i naša publika zaista vrlo raznolika, od srednjoškolaca koje je nekad preslatko gledati kako se svađaju zbog nagrada, do umirovljenika", rekao je Puhovski.

Ovogodišnji je festival donio i neke novosti.

"Najveća je novost ove godine to da ćemo prikazati filmove i u Rijeci i u Osijeku. I to je tek početak. Ako odziv bude dobar, a siguran sam da hoće, sljedeće ćemo godine raditi na daljnjem širenju programa. Tako da nam je cilj na neki način taj posao koji radimo, a koji je zaista golem, iskoriste i druge sredine", dodao je Puhovski i istaknuo važnost dokumentarnog filma danas.

"Dokumentarni film nikad ne treba prihvatiti kao jedino gledište na određeni problem - to je samo jedan prozor s određenim pogledom", zaključio je Puhovski. Dominik Janović

U

Transformacija Ured za obrazovanje, kulturu i sport

DALIBOR URUKALOVIC/PIXSELL

Ured za obrazovanje, kulturu i sport razdvojen na tri nova ureda

Hoće li novi pročelnici dokazati da je 'cjepkanje' bilo dobra ideja?

Nova godina u Gradskom uredu za obrazovanje, kulturu i sport počela je prilično burno i kaotično - od tada je taj ured rascjepkan na čak tri nova gradska ureda: Gradski ured za obrazovanje, ured za kulturu i ured za sport i mlade. Tek se čeka pravo funkcioniranje ureda jer će pročelnici novih ureda biti poznati 28. veljače kada završava natječaj. Novi pročelnici do kraja godine moraju dokazati kako razdvajanje gradskih ureda nudi bolja rješenja za sustav, u protivnom uredi će od iduće godine ponovno djelovati zajedno. "Na dosad postavljenim temeljima međusobna suradnja između novih ureda nastavlja se, čime vjerujemo da će rad svakog novonastalog ureda biti još uspješniji", rekao je kratko za Global trenutačni pročelnik za obrazovanje Ivica Lovrić koji vjeruje da se ciljevi svakog pojedinog ureda mogu najbolje ostvariti u samostalnom gradskom upravnom tijelu. Lucija Ptičar

povodu dana najveće i najstarije knjižnice u Hrvatskoj, Nacionalne i sveučilišne knjižnice, otvoren je portal Glagoljica.hr, mjesto okupljanja, istraživanja, učenja i kreativne nadgradnje kojim se glagoljica nastoji približiti suvremenom čitatelju. Hrvatska glagoljica naziv je i izložbe koju Knjižnica priprema, a koja će pod sloganom "Slovimo glagoljicu" biti postavljena potkraj ove godine kako bi ispričala do sada neispričanu priču o našoj povijesti uz ovo jedinstveno pismo.

Svečanom obilježavanju Dana NSK nazočila je ministrica kulture, dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusić, rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras, te mnogi drugi uglednici iz kulturnog i znanstvenog života Hrvatske. A više o novonastalom portalu, te kako će on pomoći mladima za Global je rekla ravnateljica NSK dr. sc. Tatijana Petrić. ◼◼ U kojem smjeru će se razvijati portal Glagoljica.hr s obzirom na projekt digitalizacije hrvatskog kulturnog naslijeđa?

Portal Glagoljica.hr razvija se kao portal suradnih institucija i svih ljubitelja glagoljice, to neće biti isključivo portal Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Tu je niz institucija koji će na različit način pridonositi da taj portal obogatimo, a neke od njih su; Staroslavenski institut, Hrvatska Akademija znanosti i umjetnosti, Institut za hrvatski jezik, Društvo prijatelja hrvatske glagoljice, grad Senj, znanstvene i sveučilišne knjižnice. Nadalje, vrlo je važno da su portalu pristupili i pojedinci koji će nam pomoći da

Na svečanom obilježavanju Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu govorila je ravnateljica Tatijana Petrić

GLAGOLJICA.HR

Ne nude ništa 'osim' filma, ali im publike ne nedostaje

'Možda će netko nekom poslati stranicu iz Vinodolskog zakonika, nekad ozbiljno, nekad za šalu, a nekad zato što je u njemu pročitao tri značajne rečenice koje su ga na nešto podsjetile', kaže Petrić

njihovi znanstveni i stručni članci kao i popularizacija glagoljice bude na istom tom mjestu, što će mladima, smatram, biti jako prihvatljivo. Imat ćemo mogućnost i transliteracije što će opet mladima koji ne znaju dobro čitati glagoljicu, biti prihvatljivo da ipak uđu u sadržaj te građe, da vide o čemu se to u ono doba pisalo. ◼◼ Što glagoljica predstavlja za hrvatsku kulturu i gdje joj je mjesto u budućnosti?

Glagoljica je hrvatski brand i mi moramo na taj način razmišljati i cijeniti to da smo imali svoj jezik i svoje pismo. Mislim da je upravo zato važno ovo okupljanje institucija oko projekta glagoljica.hr, jer ćemo zajedno pokazati koliko je taj brand jak i prvi puta ćemo moći snažnije ga brendirati. Do sada se radilo parcijalno, institucija po institucija, pojedinac po pojedinac. To nije to. Moramo pokazati snagu, mnogo je rada i sredstava utrošeno sada samo to sve treba okupiti na jednom mjestu i svima prezentirati. ◼◼ Smatrate li da će portal zainteresirati mlade?

Nadam da hoće. Portal je najprije na mediju koji je mladima prihvatljiv, nadalje on će imati određene zanimljivosti, koje bi, nadam se trebale biti interesantne. Količina informacija će im

Portal će imati izravnu poveznicu na društvene mreže

također biti prilagođena, s obzirom na to da njima nije potrebna jednaka količina informacija kao znanstvenicima. Želimo im pružiti najmanje osnovne informacije kako bi mladi imali podatke o svom kulturnom identitetu i svojoj povijesti. ◼◼ Hoće li portal moći pomoći mladima u njihovu daljnjem obrazovanju?

Sasvim sigurno da će portal biti mjesto odakle će mladi kada se time budu bavili moći preuzimati određene informacije. Vi znate da je knjižnica relevantno mjesto gdje su podaci sigurni i provjereni i ne pišu ih nepouzdani ljudi, obično su citirani. Dakle, preuzimanje informacija za njih će sasvim sigurno biti pouzdano. ◼◼ Smatrate li da se digitalizacijom knjiga u mladima povećava želja i zainteresiranost za knjige?

Digitalizacija je nezaobilazan proces, mladi su danas online. I ovaj portal će imati izravnu poveznicu sa svim društvenim mrežama poput Facebooka i Twittera, kako bi mladi imali prigodu dijeliti i ovakve sadržaje. Možda će netko nekom poslati stranicu iz Vinodolskog zakonika, nekad ozbiljno, nekad za šalu, a nekad zato što je u njemu pročitao tri značajne rečenice koje su ga na nešto podsjetile ili inspirirale.

BORNA FILIC/PIXSELL

MATEA PETROVIĆ/GLOBAL

Nenad Puhovski, direktor ZagrebDoxa

Kultura 17

BROJ 34, veljača 2018.

Jedinstvo Nakon više od desetljeća najava koje su otišle 'u vjetar' priča se bliži sretnom kraju?

Tvornica bi do 2021. napokon trebala biti obnovljena 'Očekujem da ovaj projekt ‘zarazi’ još neke mlade ljude da pokrenu nešto slično, negdje drugdje, u Zagrebu ili u drugim gradovima', objasnio je Boris Bakal, osnivač umjetničke platforme Bacači sjenki

Tekst: Terezija Bošnjaković Foto: Matea Petrović/Global

N

akon više od desetljeća borbe za uređen i organiziran prostor za nezavisnu kulturnu scenu, neke najave upućuju na to da će do 2021. hrvatska metropola napokon dobiti Centar za kulturu - u obnovljenoj tvornici Jedinstvo. Iako je dosad već najavljivano da će alternativna i suvremena kulturna scena dobiti novoobnovljeni prostor, to se do danas nije dogodilo. Obnova Jedinstva sad je postala izvjesnija jer se potkraj ožujka otvara natječaj za povlačenje sredstava iz ITU europskih fondova, a voditelji projekta računaju na nužne desetke milijuna kuna.

U tvornici Jedinstvo djeluju Pogon, Udruženje za razvoj kulture i Kuća ekstremnog kazališta Indoš

Uredit će i nasip Zasad u toj derutnoj tvornici i vrlo ograničenim uvjetima djeluju Ustanova u kulturi Pogon i Udruženje za razvoj kulture - adekvatnih uvjeta ponuditi i dokoje je osnovalo klub Močvaru - i datne prostore upravo za ove saKuća ekstremnog kazališta Indoš držaje", istaknula je Janja Sesar, u partnerstvu s Gradom. Trenu- predsjednica Pogona.

'Prostor kakav je sada ne tačno zgrada vapi za restauracizadovoljava potrebe projom, no obećavajuća je najava da Transparentan projekt "Očekujem da taj projekt će, kad tvornica napokon bude grama nezavisne kulture i obnovljena, mladi dobiti centar bude putokaz za ostvarivanje mladih, s prostorne kao ni s za druženje, izložbe, koncerte i vrlo smjelih projekata društvetehničke strane', istaknula druge kulturne sadržaje. je Janja Sesar, predsjednica nog planiranja u doba kada to Rekonstrukcija uključuje ob- nije nimalo lako i kada sve oko Pogona novu vanjskog izgleda tvornice i nas govori da treba misliti jako nadogradnju, ali i plan oprema- kratkoročno, jako individualno", nja postojećih prostora i pozorni- istaknuo je Boris Bakal, osnivač stora za "uhljebljivanje rođaka i voditelj umjetničke plat- iz provincije i slične zagrebačke ce na otvorenom. Nova će tvornica imati i proforme Bacači sjen- priče".

"Zato očekujem da ovaj proki. Dodao je da je širenu rekreacijsku ovdje priča malo jekt ‘zarazi’ još neke mlade ljude zonu i javni prodrukčija i tran- da pokrenu nešto slično, negdje stor nasipa Save, milijuna kuna a novi će centar sparentnija te da drugdje, u Zagrebu ili u drugim ukupna je vrijednost osigurati kulturni u njoj nema pro- gradovima, da razmisle o upravulaganja u projekt sadržaj na 3800 Budući multifunkcijski četvornih metara. centar Pogon Jedinstvo "Iz EU-ovih fondova očekuje se pokrivanje 85 posto troškova rekonstrukcije i uređivanja okoliša.

Prema uvjetima EU-ova natječaja, ostatak sredstava, odnosno sufinanciranje obveznih 15 posto troškova pokrivaju jedinice lokalne samouprave koje su vlasnici objekata, u ovom slučaju Grad Zagreb", objasnio je pročelnik Gradskog ureda za kulturu Tedi Lušetić. Što će biti?

"Prostor kakav je sada u većini Od zatvaranja tvornice do danas, zgrada je stekla status uspješnog aspekata ne zadovoljava potrepromotora nezavisne kulture, a obnovom stare zgrade to bi mjesto trebe programa nezavisne kulture i balo postati centar za kulturu s više prostora, više umjetnika i prihvamladih, s prostorne kao ni s tehtilište mladih. Obnovljeni će prostor unaprijediti umjetničku produkciju i predstavljanje radova te omogućiti još bolju međunarodnu kulturnu ničke strane. S obzirom na velike suradnju, a osim toga ponudit će i obrazovne i informacijske aktivnosti, potrebe za takvim prostorima ističu iz Pogona. Planiraju centar otvoriti za građane i tijekom dana. u Zagrebu, nova će zgrada osim

90

ljanju, o dijeljenju, o sudjelovanju korisnika u osmišljavanju sadržaja", rekao je Bakal.

Udruga Restrict, jedna od korisnica Pogonovih prostora, projekt vidi izrazito pozitivno jer su to "prostori koje nezavisna scena često koristi i stvarno su aktivni."

"Obnova će osigurati veće mogućnosti i za nas koji koristimo prostor – nama kao udruzi koja nema svoj prostor to mnogo znači. Pogon služi kao primjer i trebao bi dokazati Gradu da je moguće iskoristiti mnogobrojne prostore koji zjape prazni", nadodali su iz udruge.

Jedan prostor nije dovoljan Unatoč dobroj ideji i pozdravljanju projekta, mnoge su udruge i dalje bez vlastitog prostora, a one koje ga imaju također su u derutnim zgradama, koje nisu na popisu prioritetnih projekata Grada Zagreba.

"Mi smo članica platforme koja Pogonom upravlja, prema tome smatramo da je važno da Zagreb ima takav prostor, iako jedino taj prostor nije dovoljan da zadovolji sve potrebe nezavisne kulture i mladih u Zagrebu. Smatramo da bi Grad trebao ugovorima i infrasturukturom omogućiti rad još nizu nezavisnih prostora, među kojima je i prostor Autonomnog kulturnog centra, kako bi mogli nesmetano provoditi svoje programe i biti mjesto za inkubacije novih organizacija i inicijativa", objasnili su iz Autonomnog kulturnog centra Attack.

Što je bilo?

Nezavisna scena počinje borbu za smještajne kapacitete još 2000-ih, kada sastavljaju točke svojih zahtjeva.

Od 2000. do 2008. trajala je prava politička borba, koja je uključivala čak i ilegalna useljenja u stare tvorničke komplekse Badel i Gorica na Kvaternikovu trgu, u dvorište bivše klaonice Zagrepčanke da bi se naposljetku ilegalno naselila i tvornica Jedinstvo.

Problemi završavaju 2008. potpisivanjem Ugovora o stvaranju Zagrebačkog centra za nezavisnu kulturu i mlade – Pogona, na temelju civilno-javnog partnerstva. Tada je Pogonu dodijeljena tvornica Jedinstvo uz obećanje skore rekonstrukcije. Problemi tu završavaju, ali i počinju. Od obećanja rekonstrukcije do stvarne prijave na natječaj prošlo je gotovo 10 godina, a natječaj još nije ni otvoren.

Zamjetna je i situacija iz 2015. godine, kada je javnost pratila „skoru realizaciju projekta“. Novinarka portala Novosti, u svom intervjuu s tadašnjom predsjednicom Pogona, Eminom Višnić, istaknula je kako je izrada arhitektonske dokumentacije u završnoj fazi te se očekuje finalizacija građevine do 2017. Sada, 2018. godine, ponovno se ističe završna faza projektiranja.

Što je sada?

U tvornici Jedinstvo svoj su dom našle udruga, ustanova u kulturi i kuća kazališta – riječ je o Udruženju za razvoj kulture - osnivaču kluba Močvare, Zagrebačkom centru za nezavisnu kulturu i mlade - Pogonu te o DB Indošu – Kući ekstremnog muzičkog kazališta.

Svaka od njih ostvarila je svoje programe i brojila vlastite uspjehe, ali kod razgovora o kulturi smatraju se partnerima u cilju – žele promovirati alternativnu i suvremenu kulturu te ponuditi što kvalitetniji i raznolikiji sadržaj. Pogon je ustanova koja je pružila prigodu za prezentaciju rada mnogim udrugama, a posebno se posvetila uključivanju zajednice u kulturne sadržaje.

Močvara se istaknula koncertima, a publiku privlači i drugim zabavnim i edukativnim sadržajima, kao što su književne ili filmske večeri, fotoizložbe ili sajmovi ploča i stripova.

18 Kultura

Tekst: Antonija Grbavac Zaintrigirati gledatelje jednostavno je ako iskoristite kompleksno stanje struke novinarstva i tereta koje nosi donošenje odluka koje se odražava na cijelo naše društvo.

Kada New York Times počne objavljivati povjerljive dokumente koji ne idu na ruku američkoj vladi, njihovi novinari se susreću sa sudskom zabranom daljnjih objavljivanja. Washington Post, unatoč svim zabranama, hrabro ih objavljuje i pobjedom na sudu dokazuje važnost slobode prava na informaciju.

Film "Novine" (The Post) prije svega karakterizira njegova glumačka postava. Meryl Streep i Tom Hanks koji utjelovljuju glavne aktere bez ikakve sumnje odličan su odabir za iznošenje ovako bitne teme na filmska platna. Nije lak zadatak na publiku prenijeti emocije koje u vama izazivaju rastrganost između održavanja obiteljskog naslijeđa, natjecanja s konkurentnim novinama i

borbe za slobodu tiska. Streep je dokazala da Steven Spielberg nije pogriješio kada ju je odabrao da glumi Kay Graham, ženu na čelu Washington Posta. Ženu u koju ne vjeruju, a od koje se očekuje sve.

Na čijoj su strani novine? Pitanje je to koje si je svatko od nas barem jednom postavio. Postavlja ga i Tom Hanks kao glavni urednik Washington Posta, Ben Bradlee. Koliko daleko je vlast spremna ići da ih zaustavi? Jesu li novinari spremni riskirati apsolutno sve za vijest? "Teoretski, naravno", složio bi se poznati novinar i kritičar Ben Bagdikian.

Ovo je već drugi zapaženiji film u posljednje dvije godine koji ulazi u srž novinarstva (prisjetimo se filma "Spotlight" koji je dobio čak dva Oscara, među njima i onaj za film godine) što je vrlo važno, jer očito se ljudi još nisu pomirili s jadikovkama kako je novinarstvo na "labavim nogama". Upravo suprotno, ovakvi filmovi mogu biti poticaj za potraživanje pravde i osjećaja dužnosti da se iznese istina u javnosti, s kojom god cijenom došla. Ostaje nam nada da je Spielberg ovim filmom otvorio novo/staro poglavlje za novinarstvo i društvo kojem ono služi.

Stoka 'prosuo dušu' u Kerempuhu

Tekst: Antonija Grbavac

M

arin Ivanović Stoka, poznati hrvatski reper koji uskoro slavi 20 godina karijere, u Kerempuhu je premijerno održao svoju autobiografsku monodramu 'Stara škola kreka – iz tame u svijetlo'. U njoj progovara o svojim počecima, zašto se zaljubio u rep te kada je sve krenulo prema tamnoj strani.

Emotivno i iskreno, kroz smijeh i suze progovara o svim ovisnostima i ružnim događajima koje je proživio. Nitko u publici nije ostao ravnodušan na Marinovu priču, a ni suza nije nedostajalo. Velikim pljeskom, uzvicima i ovacijama publika je pozdravila trud uložen u ovu priču. Iako nije bio raspoložen za davanje izjava o premijeri, osmijeh i zadovoljstvo na licu poznati reper nije mogao skriti.

Redatelj Mario Kovač prihvatio je ovaj projekt samo ako Marin bude spreman "prosuti" dušu pred ljude i bude autentičan, priznao nam je Kovač nakon premijere.

"Ima urođenu karizmu za scenu, osjeća se kao doma na pozornici. Ponekad se mučiš s ljudima koji su profesionalci, oni nemaju to", rekao je Kovač. Kroz smijeh napominje da mu je ipak nedo-

'On ima urođenu karizmu za scenu, osjeća se kao doma na pozornici', rekao je redatelj Mario Kovač

DALIBOR URUKALOVIC/PIXSELL

Jedna žena, jedne novine, mnogo problema

Kazalište Monodrama 'Stara škola kreka - iz tame u svijetlo' ne ostavlja publiku ravnodušnom

Emotivno i iskreno reper Stoka progovara o najtamnijim danima svoje ovisnosti

stajalo malo discipline, ali sve to pripisuje emocijama prema odabranoj publici koje su ga vidljivo držale cijeli nastup.

Srđan Ćuk, poznatiji kao General Woo, Marko Lasić Nered, Target, Andrija Jarak, Marija Husar, Alan Hržica, samo su neki od poznatih koji su uz obitelj i prijatelje došli podržati Marina.

Impresivno, iskreno i autentično svjedočanstvo, prokomentirao nam je kazališni glumac i redatelj Marko Torjanac.

General Woo, Marko Lasić Nered, Target, Andrija Jarak, Marija Husar, Alan Hržica samo su neki od poznatih koji su uz obitelj i prijatelje došli podržati Marina Ivanovića

"Najvredniji dio predstave je onaj gdje on govori o svojim iskustvima. Bitno je da iz jedne vrste prevencije ljudi vide gdje ih neumjerenost može odvesti. Isto tako smatram da je vjera intimna stvar, nije riješenje u propagiranju religije. Crkveni PR je u ovoj zemlji prejak, i tu predstava prestaje biti uvjerljiva. Koliko god mislim da je zdravo progovoriti o problemima droge, štetno je za društvo stvari vraćati na vjeru i religiju'', zaključio je Torjanac.

Debitantska uspješnica Paul The Walrus novo je glazbeno ime na zagrebačkoj sceni

Kreativci demo-benda imaju i spot

Tekst: Lucija Ptičar

N

ovonastali zagrebački pop-rock bend Paul The Walrus osnovao je Borna Mijolović. Mjesecima rada i truda uz mnogo muka i entuzijazma mladi je bend objavio prvi singl i spot za pjesmu "Not So Sweet". Pjesmu je napisao Borna, a za spot su zaslužne studentice dizajna: Dora Doko, Mirta Filipović i Martina Petrić. Stvaranje spota za njih bilo je kompleksno i uzbudljivo. Vjeruju da su u svakom aspektu dopli do granica znanja i mogućnosti. Iako je sve bilo detaljno isplanirano, ovo je debitantski projekt koji je uspio.

Borna svira, snima i piše pjesme od sedamnaeste godine te je za njega bend bio sljedeći logični korak. Najlakše mu je dobiti ideju, a najteže snimiti sve instrumente da lijepo zvuče i zajedno imaju smisla.

"Cijeli proces oduzima mnogo sati, energije i živaca dok ne prođem beskonačan broj

Pjevanje i sviranje ipak je za nijansu bolje od konobarenja i rada u skladištu, ističe Mijolović verzija i sitnih promjena", rekao je Borna koji vjeruje da je pjevanje i sviranje za nijansu bolje od konobarenja i rada u skladištu.

Okupio je prijatelje Branimira Kuruca, Miru Kadijevića, te Martina Trgoveca Greifa u bend - snimili su prvu pjesmu i spot.

Ideja za spot pjesme bila je prikazati vrstu "slatkoće",

doslovno i pretjerano. Tijekom spota prati se jutarnja rutina djevojke, koja za razliku od uobičajenih djevojaka, mora uklanjati slatkiše i šljokice sa svoga tijela. Spotom se uočava uloga benda u priči, odnosno sugestija gledateljima da je njihov svijet u njoj.

Najviše su ih pogodile prepreke na koje su naišli. Nekoliko tjedana pokušavali su

Mladi Borna snimio je spot uz pomoć studentica dizajna

PRIVATNA ARHIVA

recenzija

BROJ 34, veljača 2018.

otkriti recept za golemu kocku šećera. Uz pet pokušaja i sedam kilograma šećera, uspjelo im je, no na dan snimanja pripremljena kocka previše se stvrdnula, a trebala je izaći svježa iz pećnice. Dora je tako na dan snimanja još jednom pekla "Not So Sweet" rekvizit.

No prije svega najvažniji je dojam jednostavnosti koji je postignut. Istakli su da iako imaju koju sijedu više, na kraju su ipak zadovoljni. Bend ima mnoštvo projekata u planu, a daljnji korak je izdavanje albuma od četiri pjesme "Dolphin And Whale Watching", prvi izlazi u ožujku.

I dalje će im pomagati studentice dizajna koje su istakle da su od početka do kraja projekta svi zajedno prošli mnogo emocionalnih faza, ali da je sreća sigurno bila negdje pri vrhu. Upravo zato na novim stvarima već rade, a na stres koji dolazi kažu da će se kao i njihova šećerna kocka, s vremenom stvrdnuti.

Sport 19

BROJ 34, veljača 2018.

Nevjerojatna životna priča Idući Miočićev protivnik, Daniel Cormier, do vrha je došao trnovitim putem

Poginuli su mu i otac i kći, ali nije dopustio da ga to zaustavi Nakon hrvanja D.C. se u samo nekoliko treninga navukao na slobodnu borbu i već je tri tjedna nakon prvog treninga nastupio u prvoj borbi, porazivši Garya Fraziera tehničkim nokautom

Priča za film Dosta je ljudi upoznato s njegovom sportskom karijerom i uspjesima koje postiže prilično redovito, ali tko je, zapravo, Daniel Cormier?

Trenutačno je prvak poluteške kategorije, izazivač za titulu u teškoj kategoriji, suprug Saline Cormier te otac šestogodišnjeg Daniela i petogodišnje Marquite. Međutim, jedna od najvećih MMA zvijezda na svijetu imala je nevjerojatan životni put. Put za dokumentarce ili filmsku priču.

D.C., kako ga navijači vole nazivati, možda je i najjači borac svijeta u psihološkom smislu, samo uzevši u obzir sve što je prošao.

Cormier je rođen u američkom Lafayetteu 1979. Do sedme mu je godine život bio normalan, a onda mu je na Dan zahvalnosti ubijen otac Joseph. Ubojstvo je počinio otac Josephove druge supruge, ali tada je već Danielova majka Audrey bila u drugom braku i Cormier se već navikao na očuha koji je uvijek bio dobar prema njemu, što mu je, kako i sam kaže, spasilo život u tim trenucima.

"Nakon što sam izgubio oca bilo mi je jako teško, iako sam bio dijete i nisam potpuno sve razumio. Stanje je dosta ublažio moj očuh Percy koji me je, s majkom, naučio da su prirodni zakoni takvi da, nažalost, više nikad neću vidjeti oca, ali da, bez obzira na to, imam svoju obitelj koja će uvijek biti tu za mene i dati mi najvažnije smjernice za život. Uz Percya sam naučio kako biti prava osoba, i to me je oblikovalo u osobu kakva sam danas", izjavio je Cormier.

UFC.COM

P

rije nekoliko tjedana doznali smo da će, na oduševljenje mnogih ljubitelja slobodne borbe, prvak poluteške kategorije Daniel Cormier (201-1) biti sljedeći izazivač našem Stipi Miočiću (18-2) u borbi za naslov u teškoj. Dvoboj 7. srpnja u Las Vegasu definitivno će biti jedan od vrhunaca godine za sve koji vole MMA. Cormier je dominantan u poluteškoj, dok je Stipe dominantan u teškoj, i to je zapravo ono što ovaj meč, uz činjenicu da je Cormier iznimno uspješan teškaš, čini posebnim.

vojkom Salinom te igrajući NBA videoigricu u kojoj je bio među najboljima na svijetu, što mu je upalilo novu lampicu u glavi.

"Ako sam toliko kompetitivan, zašto ne bih mogao ponovno biti dobar u pravom sportu, ali u nečem novom", prisjeća se Cormier svojih razmišljanja.

Uz hrvanje, DC zna i udariti

Nevjerojatno ali istinito, to nije bila najveća tragedija koja se dogodila Cormieru. Kad je već počeo razvijati hrvačku karijeru i osvajati američka državna prvenstva, u ožujku 2003., Cormierova tadašnja djevojka Carolyn Flowers rodila je djevojčicu kojoj su dali ime Kaedyn Imry. Nakon samo tri mjeseca Kaedyn je poginula u prometnoj nesreći kad se kamion zabio u vozilo u kojem su bili Daniel, njegova djevojka i kći. Svi uspjesi koje sad postiže posvećeni su kćeri koja nije živjela dovoljno čak da bi njezin otac čuo prve riječi.

"Nisam znao kako se nositi s tim gubitkom. Ništa i nitko ti u takvoj situaciji ne može pomoći. Izgubio sam svoje prvo i do tad jedino dijete, mislio sam da se nikad neću psihički oporaviti.

Najgori osjećaj na svijetu je tako rano izgubiti nekog tko ti je toliko drag i blizak srcu. Onda sam se počeo oslanjati na bliske ljude, svoju tadašnju suprugu Robin, svoje trenere i prijatelje te sam došao do razine da si postavim ključno pitanje: Hoće li me to koštati života ili će loše okolnosti biti inspiracija da sve napravim za Kaedyn? Imam sreće što sam

Bio je jedan od najboljih hrvača svoje generacije

AKA

Tekst: Edi Džindo

'Idoliziram Kurta Anglea'

Svaki vrhunski sportaš ima svojeg idola i onoga čijim je putem krenuo, a za Daniela Cormiera bio je to hrvač, poslije sve popularniji kečer Kurt Angle, osvajač zlatne olimpijske medalje na OI u Atlanti 1996. u hrvanju slobodnim stilom. Zanimljivo je da se Angle borio u polufinalu i finalu slomljena vrata. "Pogledajte što je Angle napravio. Osvojiti zlato na olimpijskim igrama vrh je sportašu, a još to učiniti na takav način je spektakularno. Još nakon toga je u kečerima dvadeset godina radio salta unazad s visine od 10 metara i slične stvari. Takav čovjek koji nikad ne odustaje najveći mi je idol", oduševljeno je rekao D.C.

uspio takve tragedije pretvoriti u nešto što će me gurati dalje i motivirati me.

Svakog dana želim biti veći borac i bolji čovjek i primjer svojoj sadašnjoj djeci, Danielu i Marquiti", rekao je Cormier.

Nadomak OI medalje Cormierova dnevna rutina ne podrazumijeva nikakvu nedorečenost. Svakog dana odradi tri treninga, dok je nedjelja slobodna. Tako je bilo u hrvačkim danima, tako je ostalo i u MMA-u.

Nakon svih tragedija eksplodirao je na hrvačkoj svjetskoj sceni.

Kako je htio biti što bolji i jači za svoju pokojnu kćer Kaedyn, to se vidjelo na borilištima. Rezultat je već došao iduće godine na OI 2004. u Ateni gdje je Amerikanac bio nadomak bronce u hrvanju slobodnim stilom, ali je izgubio u borbi protiv Iranca Alireze Heidarija. D.C. i dalje nije stao.

Došla je napokon medalja s velikih hrvačkih natjecanja 2007. u Bakuu, gdje je Cormier bio brončani na Svjetskom prvenstvu, također slobodnim stilom, te je u hrvanju proveo još godinu dana.

Nakon toga Cormier je odustao od hrvanja zbog problema s bubrezima koji su ga udaljili s Olimpijskih igara 2008. u Pekingu, ali mu gotovo i oduzeli život.

Međutim, Cormier se spasio te je proveo godinu dana odmarajući se, provodivši vrijeme s tada dje-

Stipe , pazi se!

Glavna karika u njegovim MMA počecima bio je Cormierov dobar prijatelj Muhammed Lawal, poznatiji kao King Mo, koji mu je preporučio slobodnu borbu kao novi početak. D.C. se nakon samo nekoliko treninga navukao i već je tri tjedna nakon prvog treninga nastupio u prvoj borbi porazivši Garya Fraziera tehničkim nokautom.

Cormier se ubrzo isprofilirao kao jedan od najboljih boraca u svijetu, porazivši velikane kao što su Antonio Silva, Dion Staring i Josh Barnett protiv kojeg je i osvojio teškaški naslov Strikeforcea. Cormier je definitivno uspješniji u MMA karijeri nego li u svojoj hrvačkoj karijeri, što je nastavio pokazivati i u UFC-u.

U svojem debiju Cormier je svladao jednog od najboljih teškaša svih vremena, Franka Mira, pa je zatim slijedio snažni Roy Nelson, to dok naš Stipe Miočić nije još bio ni blizu UFC-a. Sad je bez premca na vrhu poluteške, a jedine dvije borbe koje u Cormierovoj karijeri nisu zabilježene kao pobjede su dva meča s Jonom Jonesom, no nakon oba meča Jones je pao na dopinškim testovima, što Cormiera, barem prema nekim načelima logike, čini neporaženim borcem u svoje 22 borbe.

Iduća, 23. borba sigurno je jedna od najtežih karijeri 38-godišnjeg Amerikanca jer će unatoč svojem nepobjedivom teškaškom omjeru (13-0) i nenadmašivim hrvačkim vještinama u ring protiv vrlo vjerojatno najboljeg teškaša svih vremena i najboljeg teškaškog prvaka u povijesti UFC-a. Stipu čeka čovjek koji je od malih nogu bio borac, tako da se američki Hrvat treba pripremiti jače no ikad.

20 Sport

BROJ 34, veljača 2018.

Analiza Čak četiri ovogodišnja zimska transfera srušila rekord

U nogometu se 'okreće' sve više novca, a klubovi ne štede ni zimi

D

olazak 2018. godine ljubiteljima najvažnije sporedne stvari na svijetu pozornost je usmjerio i na velika trošenja na transfere igrača. Razlog je jednostavan - transfer groznica.

Nije uobičajeno da se ovoliko troši zimi jer ljetni je prijelazni rok onaj za koji su vezani veliki transferi, ali, čini se, da je stanje u nekim klubovima bilo toliko teško da su velika imena bila neizbježna. Ili je pak možda riječ o velikom ulazu novca u moderni nogomet i nečemu što treba prihvatiti kao normalno?

Najskuplji branič Prvi je na toj listi brazilski nogometaš Philippe Coutinho.

On je iz Liverpoola u Barcelonu prešao za enormnih 120 milijuna eura, a uz dodatne varijable iznos bi mogao ići i do 160 milijuna eura. Tako je srušen rekord za najviši zimski transfer svih vremena. Koliko je Coutinho želio prijeći u redove katalonskog diva najbolji govori podatak da je sam odlučio financirati dio svog transfera. Tim transferom, uz onaj ljetni Dembelea, Barcelona je pomladila i pojačala, prije svega, napadački svoju ekipu jer je očito da Messi i Suarez ne mogu

Brazilski nogometaš Philippe Coutinho iz Liverpoola je u Barcelonu prešao za enormnih 120 milijuna eura

sve sami na svim frontovima.

Drugi transfer po vrijednosti je onaj Virgila van Dijka. Nizozemski je branič prešao iz Southamptona u Liverpool. Želja čelnih ljudi Redsa bila je osnažiti obranu koja slovi za najslabiji dio momčadi.

Upravo zbog toga nije im bilo teško iskeširati 78,8 milijuna eura za jednog stopera, a Nizozemac je time postao najskuplji branič u povijesti, ali i i velika konkurencija našem Lovrenu za mjesto u prvih 11. I nije neka novost da se u Engleskoj

raspolaže s poprilično novca na svim razinama pa tako ni ovaj transfer ne čudi pogotovo nakon što je blagajna Liverpoola napunjena odlaskom Coutinha.

Treće mjesto zauzima Alexis Sanchez sa svojim prelaskom iz Arsenala u Manchester United.

Bilo je dosta polemika zbog toga gdje će Čileanac započeti novu polusezonu jer je osim crvenog dijela Manchestea za njega bio zainteresira i plavi, no ostaje dojam da

Pep Guardiola nije izrazio pretjeranu želju za tim ofenzivcem.

Transfer ne zauzima mjesto na ljestvici svih vremena po vrijednosti jer je u cijeni transfera bio i Armenac Henrikh Mkhitaryan koji je otišao u suprotnom smjeru.

Transfer koji je bio završen i prije početka zimskog prijelaznog roka zauzima četvrto mjesto, a riječ je o povratku Diega Coste u Atletico Madrid. Španjolski reprezentativac je iz Chelsea prešao u španjolsku

TOP 5 ZIMSKIH TRANSFERA SVIH VREMENA

1.

FCBARCELONA.COM

Tekst: Vehmir Džakmić

Koliko je Coutinho želio prijeći u redove katalonskog diva najbolji govori podatak da je sam odlučio financirati dio svog transfera

Philippe Coutinho (Liverpool - Barcelona, 2018) 120 mil. €

2.

Virgil van Dijk (Southampton - Liverpool, 2018) 78,8 mil.€

3.

Diego Costa (Chelsea – Atletico Madrid, 2018) 66 mil. €

4.

5.

Aymeric Laporte (Bilbao - Manchester City, 2018) 65 mil. €

Oscar (Chelsea - Shanghai, 2017) 60 mil. €

metropolu za 66 milijuna eura.

Kako je Chelsea doveo Alvara Moratu, a Costa nije bio u Conteovim planovima za narednu sezonu ovaj transfer i nije preveliko iznenađenje, a i cijena je pristojna iako ostaje dojam da je Španjolac brazilskih korijena mogao pristati i na manju svotu s obzirom na privrženost Atleticu i prijateljski odnos s tim klubom.

Englezi prednjače I naravno, kakav bi to bio transfer rok u kojem jednu od najvećih uloga nije odigrao Manchester City. Građani ove sezone igraju maestralno, no još je dosta skeptika zbog obrambenog kadra svijetloplavih. Kao rješenje se nametnuo Aymeric Laporte, a Pep Guardiola odmah je to iskoristio i doveo ga u lidera Premiershipa za poprilično vrtoglavih 65 milijuna eura.

Po svršetku tog prijelaznog roka mogu se zaključiti dvije stvari. Prva je da prva četiri mjesta u povijesti svih zimskih transfera čine ovogodišnji transferi što dovoljno govori o rastu cijena igrača. Druga, ne toliko iznenađujuća, jest da u svim najvećim transferima sudjeluju engleski klubovi, bilo kao prodavači igrača ili kao kupci. Jedno je sigurno, ovaj trend će se nastaviti u još većim razmjerima.

Paraolimpijske igre Dino Sokolović naš je najveći adut za medalju u Koreji

'Ljudi su počeli shvaćati koliko vrijedimo'

T

raje još jedna olimpijska godina, ovaj put u južnokorejskom gradu Pjongčangu. Nakon što su olimpijci otvorili Zimske olimpijske igre, ožujak je rezerviran za paraolimpijce koji će se od 9. do 18. ožujka boriti za medalje.

Hrvatsku će u Južnoj Koreji predstavljati sedam sportaša u tri sporta: Dino Sokolović, Damir Mizdrak, Eva Goluža i Lovro Dokić (alpsko skijanje) Josip Zima i Antun Bošnjaković (nordijsko skijanje) te Bruno Bošnjak (snowboard).

Sport kao rehabilitacija Sjajni rezultati Dine Sokolovića u ovogodišnjim utrkama daju nadu da bi se mogao popeti na postolje na Igrama. Sokolović dolazi u Pjongčang kao drugi

'Rekreativan ili profesionalan, sport za osobe s invaliditetom jedan je od načina rehabilitacije, povratka čovjeka u društvo, način da prihvati svoj invaliditet i da spozna svoje mogućnosti', ističe Sokolović najbolji slalomaš u sjedećoj kategoriji Svjetskog kupa.

"Iznenadio sam samog sebe tim postoljima, tim dobrim rezultatima, pogotovo u Svjetskom kupu gdje je najjača konkurencija", otkrio je Sokolović.

Unatoč prometnoj nesreći u kojoj je sa samo 14 godina ostao bez nekoliko članova obitelji i obje noge, nije se predao. Nastavio se baviti sportom koji ističe kao izrazito važan: "Rekreativan ili profesionalan, sport za osobe s invaliditetom jedan je od načina rehabilitacije, povratka u društvo, prihvaćanja svog invaliditeta i spoznaje svojih mogućnosti".

Danas, Sokolović je najbolji hrvatski skijaš među osobama s invaliditetom.

Iako se može pohvaliti brojnim pobjedama i postoljima u natjecanjima Svjetskog kupa, nikad nije osvojio medalju na nekom velikom natjecanju. No on se s time ne opterećuje.

"Idem se boriti. Konkurencija je strašna, a ako se sve posloži, onda možda uspijem doći do

IGOR KRALJ/PIXSELL

Tekst: Ana Brenčić

medalje. Ako ne, što je tu je, takav je život. Na meni je samo da dam sve od sebe i da prezentiram i Hrvatsku, i paraolimpijsko skijanje, i sport, najbolje što mogu i znam", rekao je hrvatski skijaš.

Podatak da smo na prethodnim igrama imali samo dva predstavnika, a ove godine čak sedam, govori nešto i o tome da se počelo više ulagati u zimske sportove. Prvi put imamo i predstavnike u nordijskom skijanju te snowboardu, ali i nove mlade nade, Evu Golužu i Lovru Dokića.

Sljeme u kalendaru Od ove godine Sljeme nema samo utrku Snježna kraljica nego je u siječnju prvi put odr-

žana i utrka Svjetskog kupa za osobe s invaliditetom. Zagreb se tako može pohvaliti da je jedna od sedam postaja u Svjetskom kupu koja ugošćuje najbolje skijaše s invaliditetom.

Sjajni rezultati, brojne medalje i rekordi s velikih natjecanja potaknuli su i napredak u medijskom prostoru koji dobivaju sportaši s invaliditetom.

"Mislim da smo se mi, paraolimpijci, pokazali i dokazali koliko vrijedimo svojim rezultatima.

I, zapravo, primorali medije da počnu pisati o nama. Bit će bolje u budućnosti jer su ljudi počeli shvaćati koliko vrijedi paraolimpijski sport, na kojoj se vrhunskoj razini ja i drugi paraolimpijci bavimo sportom i koliko smo predani tome. Tako da mislim da smo zaslužili, danas-sutra, ako ništa, barem jednaku pažnju i uvjete“, zaključio je Sokolović.

Sport 21

BROJ 34, veljača 2018.

Najboljih 11 prema vašem izboru Interaktivnim putem s više od 3000 glasova izabrana momčad godine

Modrić prikupio najviše glasova, slijede Messi i Ramos

Tekst: Edi Džindo

N

apokon je došao i taj trenutak. Na portalu Globala 16. siječnja objavljene su nominacije nogometaša za najbolju momčad godine, a vi ste marljivo glasali prošlih mjesec dana za najbolju momčad godine te ju na kraju pošteno i poprilično brojčano izglasali. U konkurenciji su bila 53 igrača, od kojih je svatko od vas birao najboljih jedanaest.

Podsjetimo, putem Strawpoll anketa birali ste po jednog vratara, četiri braniča te po tri vezna igrača i napadača kako bi kompletirali najbolju jedanaestorku u prepoznatljivoj i kompaktnoj 4-3-3 formaciji, a naknadno smo nadodali i sedam pričuva za one koji su bili blizu najboljoj jedanaestorki. Valja istaknuti

Najmanje pozornosti (što i dalje ne umanjuje njegovu zaslugu za nominaciju) dobio je Emile Forsberg iz RB Leipziga s jednim glasom

da ste nadmašili sva očekivanja sportske redakcije Globala s fantastičnih 3227 glasova od kojih je, očekivano, najviše glasova prikupio Luka Modrić, a slijede ga Barcelonin Lionel Messi te Lukin klupski kolega i kapetan Real Madrida, Sergio Ramos.

Velika konkurencija u obrani S druge strane, najmanje vaše pozornosti (što i dalje ne umanjuje njegovu zaslugu za nominaciju) dobio je Emile Forsberg iz RB Leipziga sa samo jednim glasom. Nemanja Matić dobio je tri glasa, dok su po jedan više dobili njegov klupski kolega iz Uniteda Alexis Sanchez te vratar Tottenhama Hugo Lloris.

Od šest nominiranih vratara s 32 posto, točnije 112 glaso-

U napadu nismo imali prevelikih iznenađenja. Lionel Messi dobio je najviše glasova, dok su jednak broj imali Cristiano Ronaldo i Neymar va, za najboljeg je izabran vratar španjolske reprezentacije i Manchester Uniteda David De Gea. Španjolac je tijesno slavio u vašem izboru nadvladavši legendarnog Gianluigija Buffona za samo sedam glasova, koji će tako pronaći svoje mjesto među pričuvama. Poprilično zasluženo mjesto u momčadi godine za španjolsku hobotnicu, koja nije

pomogla doći Unitedu do većih uspjeha, ali De Gea je jednostavno najbolji u svijetu.

U obrani je bila najbrojnija konkurencija. Od čak 22 braniča izabrali ste po četiri koje biste stavili na teren, a lijepo je za poštivanje formacije ispalo što su među braničima za koje ste glasali dva stopera te po jedan desni i lijevi bočni. Svoje mjesto na terenu zaslužuju Sergio Ramos, Samuel Umtiti, Marcelo i Daniel Alves. Na klupi za pričuve su završili Gerard Pique i Giorgio Chiellini, što dovoljno govori koliko je lani konkurencija braniča bila jaka.

Iniesta ispred Kantea Vezni red je bio dosta jasan, barem što se tiče prvog favorita

u toj konkurenciji. Najbolje mjesto je zauzeo Luka Modrić koji s 262 glasa zarađuje ulogu kapetana Globalovih 11. Uz njega su još mjesto pronašli i belgijska "zvijer" Kevin de Bruyne te čarobnjak Blaugrane Andres Iniesta, koji je iznenađujuće nadmašio N'Goloa Kantea. Veznjak Chelseaja je na kraju završio na klupi za pričuve uz Tonija Kroosa.

U napadu nismo imali prevelikih iznenađenja. Lionel Messi zadobio je najviše glasova, dok su jednak broj glasova imali Cristiano Ronaldo i Neymar. Harry Kane i Mohamed Salah zavrijedili su mjesto na klupi.

Još jednom vam zahvaljujemo na vašoj uključenosti te na svakom glasu. Pratite nas dalje i u novinama i na portalu, imat ćemo još zanimljivih i interaktivnih sadržaja za vas i u nastavku 2018.

GLOBALOVIH XI Neymar (PSG, BRA) 125 glasova

Marcelo (RMA, BRA) 172 glasa Luka Modrić (c) (RMA, HRV) 262 glasa

Sergio Ramos (RMA, ŠPA) 204 glasa

David De Gea (MNU, ŠPA) 112 glasova

Cristiano Ronaldo (RMA, POR) 125 glasova

Kevin De Bruyne (MCI, BEL) 140 glasova

Samuel Umtiti (BAR, FRA) 106 glasova

Andres Iniesta (BAR, ŠPA) 87 glasova Lionel Messi (BAR, ARG) 211 glasova

Daniel Alves (PSG, BRA) 119 glasova

PRIČUVE

Gianluigi Buffon (JUV, ITA) 105 glasova

Gerard Pique (BAR, ŠPA) 68 glasova

Giorgio Chiellini (JUV, ITA) 68 glasova

N'Golo Kante (CHE, FRA) 76 glasova

Toni Kroos (RMA, NJE) 55 glasova

Harry Kane (TOT, ENG) 107 glasova

Mohamed Salah (LIV, EGI) 50 glasova

22 Tehnologija

Dronovi Bespilotne letjelice koriste se, osim u vojne, sve češće i u civilne svrhe

Hobi koji pruža najbliži osjećaj pravom letenju

Tekst: Silvio Šipušić

NINTENDO LABO

Igraće konzole postaju sve više interaktivne i Nintendo je napravio još jedan korak koji nas vraća u djetinjstvo.

Nintendo Labo kreativan je dodatak prijenosnoj igraćoj konzoli Nintendo Switch. S Labom dobivate dijelove kartona koje možete jednostavno složiti, a zovu se "Toy-Con". Postoje "Variety" i "Robot Kit", koji sadrže razne igračkice. Možete svirati klavir, voziti autiće ili motor, pecati ribe ili čak postati robot i uništavati izvanzemaljce. Za razliku od običnih videoigara, Labo povezuje digitalni svijet igara sa stvarnošću i stvara neočekivano iskustvo. Na tržište Labo izlazi u travnju ove godine, a ako ste zainteresirani, možete ga naručiti za 69,99 dolara (oko 426 kuna).

Naravno, da biste Labo mogli koristiti, potreban vam je Nintendo Switch.

INTEL VAUNT

Mnogi su pokušali stvoriti "pametne" naočale koje se prirodno uključuju u naš život. Projekti poput Google Glass ili Sony SmartEyeglass, iako high tech, bili su previše komplicirani i skupi da bi postali obvezna sprava.

Osim toga izgledale su vrlo nepoželjno. Intel Vaunt prve su "pametne" naočale koje pokušavaju pronaći omjer ljepote i funkcionalnosti. Na prvi pogled izgledaju kao obične naočale, dok ih ne stavite na oči i pogledate kroz njih. Vaunt sadrži jednobojni laserski zaslon na 15 stupnjeva ispod normalne razine vidnog polja. Time se zaslon pojavljuje samo kada ga želite pogledati, a nestaje kada ne. Vaunt su prilično jednostavne - nemaju razne gumbe i dodirne trake, kamere i mikrofone, što ih čini manje složenijima, ali intuitivnijima za korištenje. Vaunt je zasad koncept i nije osmišljen za prodaju na tržištu, ali Intel planira otvoriti razvojni kit za programere zainteresirane za stvaranje aplikacija.

Tekst i foto: Ivana Turković

J

e li to ptica? Je li avion? Ne, to je dron, bespilotna letjelica!

Te su se "pametne" sprave nedavno mogle naći sama u vojsci, i to je jedan od razloga zašto su stekli svoju nezavidnu reputaciju. Prva asocijacija na dronove većini je DJI Phantom, letjelica s četiri motora (ili quadrocopter) namijenjena za snimanje iz zraka. Taj je model pogodan za početnike zbog svog softvera i infracrvenih senzora koji obavljaju većinu letenja umjesto korisnika, tako mu dopuštajući da se usredotoči na fotografiranje.

Iako su posljednjih nekoliko godina mnogo pristupačniji, za kvalitetan dron koji nije samo jeftina kineska kopija treba izdvojiti oko 3000 kuna. No tu nije kraj investicijama. Dok se ne uvježbaju, piloti dronova moraju prihvatiti rizik gubljenja kontrole nad letjelicom i čestih padova koji letjelicu mogu oštetiti. Da su dronovi zavladali svijetom potvrđuje i to da se mogu kupiti i u samoposluživanjima. Taj model zapravo je napredna igračka i cijene mu se kreću od 200 kuna. Za njih ne postoje regulacije jer su premaleni i prespori da bi ikome nanijeli štetu.

Velik dio zajednice bavi se First Person View letenjem.

Upravljaju letjelicom noseći naočale povezane s kamerom koja je na dronu. Opremu za FPV dronove korisnici moraju odvojeno kupiti te ih oni najčešće sami i sastavljaju.

Ljudi koji se bave freestyle letenjem dronovima izvode trikove poput petlji u zraku, ponekad uz prepreke. Jedan od njih je i Franjo Žilić,

Za kvalitetan dron treba izdvojiti oko 3000 kuna, ali oni manje napredni mogu se kupiti i u samoposluživanjima za samo 200 kuna

Letjelica s četiri motora namijenjena je za snimanje iz zraka

Dok se ne uvježbaju, piloti dronova moraju prihvatiti rizik gubljenja kontrole nad letjelicom te čestih padova koji ju mogu oštetiti

programer kojeg su oduvijek privlačili tehnologija i zrakoplovstvo. "Rekreacijski dronovi zahtijevaju mnogo teh-

ničkog znanja i održavanje nakon gotovo svakog leta. Taj je hobi najbolja solucija u financijskom smislu, relativno je sigurno i najbliže moguće osjećaju da letiš", izjavio je Žilić. Osim freestyle letenja, postoji i racing letenje, gdje se nekolicina pilota utrkuje kroz postavljene prepreke.

Takve utrke se održavaju i u Hrvatskoj, no osim za bezazlenu zabavu, dronovi sve više sudjeluju i u spašavanju ljudskih života. Mogu detektirati katastrofu prije no što se dogodi, a nakon katastrofe se koriste najčešće u potrazi za nestalima. Često ih koristi i policija za nadzor, naročito za vrijeme velikih okupljanja poput festivala ili prosvjeda. Ne zahtijevaju veliko znanje da se njima upravlja, lako su prenosivi i mogu dospjeti na teško dosežna područja.

Zakonska regulativa Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo svim je zainteresiranim korisnicima dronova dala precizna i detaljna pravila ponašanja, čije kršenje za sobom povlači novčane kazne. Prije samog letenja treba poslati zahtjev Državnoj geodetskoj upravi, a postoje i određene zabrane.

Tako nije dopušteno: ⚫ letjeti na udaljenosti manjoj od 30 metara od ljudi, objekata, vozila ili cesta ⚫ letjeti na udaljenosti manjoj od 150 metara od grupa ljudi ⚫ letjeti više od 300 metara iznad tla ⚫ letjeti 30 minuta nakon zalaska sunca ni 30 minuta prije izlaska sunca ⚫ letjeti u kontroliranom zračnom prostoru ⚫ letjeti izvan vidnog polja rukovatelja ili na udaljenosti većoj od 500 metara od rukovatelja ⚫ izbacivanje predmeta tijekom leta

Dronovi na Olimpijskim igrama ušli u Guinnessovu knjigu rekorda Otvaranje Zimskih olimpijskih Igara u Pjongčangu bilo je u klasičnoj shemi svakog svečanog otvaranja Igara.

Predstavljanje nacije domaćina, predstavljanje reprezentacija, tu i tamo koji zanimljivi natjecatelj, nerijetko iz egzotičnih zemalja, vojske američkih, njemačkih, austrijskih sportaša, ali i hvaljenje vlastitom uporabom tehnologije, zbog koje otvaranje u Južnoj Koreji postaje dio kultne Guinnessove

knjige rekorda.

Rekord su, naime, postavili brojem dronova koji su formirali olimpijske krugove, korišteno je čak 1218 malih letjelica. Video s dronovima nije emitiran uživo zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta za mirnoću dronova u zraku, pa je stoga tijekom otvaranja prikazan već snimljen materijal. Sve ovo djelo je tehnološke koordinacije Intela, brenda najpoznatijeg po krei-

ranju procesora.

"Ovo nam nije bilo zahtjevno po logistici koliko smo očekivali jer smo već vježbali s 300 dronova odjednom što je dosta slično formaciji od 1200 dronova, uzevši u obzir da je riječ o 3D dizajn programu. Više dronova daje dublji smisao snimci pa smo se zbog toga odlučili ići na više od tisuću", kazao je Anil Nanduri iz Uprave Intela. Edi Džindo

INTEL

gadgeti

BROJ 34, veljača 2018.

Lifestyle 23

BROJ 34, veljača 2018.

Nikad nije kasno Za vježbače početnike najvažnije je znati - kako uopće početi

Tekst: Lara Perošević

N

ajteže je motivirati ljude, smatra Lukrecija Dragić, studentica kineziologije i dio tima Aktivna Hrvatska koja je zajedno s Vidom Rabuzinom, kondicijskim trenerom i studentom Kineziološkog fakulteta, u čestoj interakciji s vježbačima početnicima. Današnji užurbani ritam življenja i previše obveza, koji ispunjavaju život ljudi, dovode do toga da se većina najmanje brine o sebi i svojem zdravlju.

"Zbog prezaposlenosti, ljudi najmanje vremena ostavljaju za sebe", ističe Lukrecija i dodaje kako je svaki početak izazov i da treba odabrati prave vježbe.

"Treba misliti na krajnji cilj, te prihvatiti da promjene ne dolaze preko noći", kaže. S njom se slaže i Vid koji ističe kako uživa u svom poslu, iako on nosi bolje i lošije dane.

'Treba misliti na krajnji cilj, te prihvatiti da promjene ne dolaze preko noći', kaže Lukrecija Dragić, studentica kineziologije Lukrecija Dragić

Važnost prehrane "Ima početnika Današnji užurkojima je tehnika bani ritam življeizvođenja loša te nja i previše obveza su motorički sladovode do toga da se biji, međutim, većina najmanje briuz stalan nadzor ne o sebi i svojem i ispravljanje pozdravlju grešaka svi su vrlo brzo u stanju početi Lacković, također ima treninga kao i sadržaj, metode, ozbiljnije vježbati", ističe savjet za vježbače početni- opterećenja i vremenski ciklus Vid. Pri odabiru vježbi, slažu se ke. ostvarenja ciljeva, koje znaju oboje, treba obaviti konzultacije "Poželjno je birati svježe i mi- odrediti vrstu i način nadohrane, s svojim kineziologom ili višim nimalno prerađene proizvode te koje znaju demonstrirati vježbe stručnim trenerom. pokušati unositi što više kuhane te uočiti i ispraviti pogreške", "Uglavnom su to vježbe koje hrane, iako poneka pečena šnicla objašnjava Lukrecija. obuhvaćaju sve dijelove tijela i neće biti na odmet", kaže Lackozadovoljavaju tjelesne potrebe vić.

Vaga ne smije biti vodilja pojedinca", tvrdi Lukrecija.

Osim redovitosti u vježbanju, S druge strane, i pri odabiru A za kvalitetan početak vježba- trenera ili teretane važno je do- Vid ističe nekoliko ključnih stvari kojih početnici moraju biti svjenja treba misliti i na nutricioni- bro se informirati.

"Treba se raspitati rade li u toj sni. stičke izazove. Započeti treninge "Prvo, vježbajte uz nadzor bez isplanirane prehrane može teretani stručne osobe koje znaju izazvati nezadovoljstvo vježbača napraviti plan i program vježba- stručne osobe (trenera, njegovim rezultatima. nja, odrediti intenzitet i opseg kineziologa). DruIvan "Prehrana i redovitost su Bezinović vrlo važni. Optimalna prehrana Osobni trener Bezinović: unapređuje tjelesnu aktivnost, sportsku izvedbu i oporavak od Čak i iskusne osobe moraju vježbanja. Redovitost stvara popočinjati s osnovama zitivne navike, poboljšava kvaIdealno bi bilo naviknuti tijelo na vrijeme litetu života i do cilja dolazimo treninga te svaki dan ili svaki put trenirati u isto okvirno vrijeme, savjetuje dugogodišnji jedino ako smo redoviti", objašosobni trener Ivan Bezinović. Osoba bi, kaže, njava Vid. trebala početi sa statičkim vježbama: plankovima, "Ako automobil brže vozi, troši bočnim plankovima... "Čak i utrenirane osobe koje dođu na moje treninge za početak rade osnovne vježbe i više goriva, pa tako i ljudski ors vlastitom težinom te stabilizacijske treninge kod kojih aktiviramo ganizam. Ako se više troši, treba mišiće corea (čine ga duboki mišići podupirači kralježnice)", ističe ga nadohranjivati i vitaminiziraBezinović. Najčešće pogreške onih koji počinju vježbati su nerealna ti. Preporučuje se povećani odočekivanja, žene pohrle na kardio sprave, a muškarci se odluče "nabildati" do ljeta pa odmah krenu podizati prevelike kilaže. Takvi nosno smanjeni energetski unos, ishitreni potezi nisu poželjni jer s jedne strane gubi se masno tkivo, te se prehrana regulira ovisno dok s druge vježbači često ne znaju samostalno aktivirati mišićne o dobi i vrsti treninga", dodaje skupine koje žele aktivirati, objašnjava taj osobni trener.

Lukrecija. Nutricionist Mario

brojke

Ego ostavite pred teretanom i ne tražite savršenstvo 52,9

posto ljudi u Hrvatskoj vježba manje od 60 minuta na tjedan

59,6

posto ljudi hoda manje od pola sata tijekom uobičajenog dana *Prema podacima iz istraživanja Hrvatske zdravstvene ankete za razdoblje 2014.-2015.

Nutricionist: Uz vježbu idu zeleni čaj ili crna kava

Za međuobroke možete konzumirati nešto kao što je orašasto voće, jabuka, banana, jogurt, sirni namaz, domaći džem, kako biste ostali siti. Konzumacija zelenog čaja ili crne kave zbog svojih aktivnih spojeva izazvat će bolju koncentraciju tijekom treninga, pospješiti termogenezu što dovodi do ubrzanja metabolizma i učinkovitijeg trošenja masnih rezervi. A nakon treninga preporučuje se unos bijele riže, krumpira ili njoki uz dobar izvor lako probavljivih proteina kao što je pileće meso, koji su potrebni za rast mišića, preporučuje nutricionist Mario Lacković.

go, ostavite svoj ego ispred vrata teretane. Treće, vjerujte u proces: napredak, ne savršenstvo", kaže.

Vaga ne smije biti vodilja, nego promjene na tijelu, ističe nutricionist Lacković, jer jer onaj tko ne zna što raditi većinom prati vagu te uz masno tkivo gubi i mišićno što je kritična pogreška.

"Uz masno tkivo gubi se i mišićno što je kritična pogreška koja gotovo osigurava povratak na prvotno stanje organizma, dodatnim usporavanjem metabolizma, zbog gubitka mišićne mase" upozorava.

Ono što se nikako ne smije zaboraviti jest umjerenost jer prije svega treba misliti na zdravlje i užitak, a zatim napredak.

"Ljudi vježbaju da bi bili zdravi i dobro se osjećali, a odabirom nestručne osobe mogu narušiti zdravlje. Forsiranje velikih opterećenja i pogrešno izvođenje vježbi najčešće su pogreške početnika koje vode k ozljedi.

Uživanje u aktivnosti najbolji je pokazatelj napretka", zaključuje Lukrecija.

namirnica mjeseca Tekst: Lara Perošević

Datulje, zdravi 'slatkiš' koji spašava i od mamurluka Datulje, najzdravije voće na Zemlji. Barem tako tvrde mnoga istraživanja. To je voće iznimno važno veganima i vegetarijancima jer sadrži niz tvari potrebnih za funkcioniranje organizma koje je teško naći u ostalim biljnim namirnicama. Sadrže čak 23 aminokiseline, a vjeruje se da potječu iz Sjeverne Afrike.

Sjemenka datulje sadrži oko 50 posto oleinske kiseline, a puna je i minerala poput kalija, kalcija, kobalta, bakra, željeza, natrija i cinka. Ta namirnica zlatno smeđe boje sadrži i vitamine za oči - lutein i zeaksantin.

Datulje pomažu u zaštiti zuba od karijesa jer sadrže fluor i elementarni klor. Njihova konzumacija odlična je za mozak i odličan je saveznik u borbi protiv anemije, sve zahvaljujući bogatom izvoru željeza i fosfora. Taj zdravi slatkiš može

biti dobra zamjena u trenucima krize jer smanjuje osjećaj gladi i nevjerojatno je sladak.

Zbog toga mogu konkurirati industrijskim slatkišima.

Sportašima su od velike koristi jer sadrže proteine i tako pomažu u održavanju mišića. Štite i kosti, a mogu pomoći i pri osteoporozi jer su bogate selenom, bakrom i magnezijem. Redovitim konzumiranjem pomažu pri mršavljenju i detoksikaciji organizma, a zahvaljujući vitaminima C i D poboljšavaju izgled kože.

Najnevjerojatnije svojstvo tog supervoća jest da je prirodan lijek za smanjenje boli jer djeluje protuupalno i smanjuje oticanje, ali i ublažava bolove izazvane artritisom.

Sjajan su saveznik i u borbi protiv mamurluka! Stoga, za vrijeme trajanja studentskih partyja priskrbite si vrećicu datulja. Datulje možete usitniti nakon što ste ih neko vrijeme ostavili potopljene u vodi - u superzdravi namaz ili ih možete dodati u voćne salate. U prodavaonicama ih uglavnom možete pronaći među suhim voćem.

travel tips

24 Zadnja

BROJ 34, veljača 2018.

Triplt - da vas putovanja ne izbace iz takta

Ja sam Hrvatska

Napokon ste rezervirali ili platili sve letove, smještaj, rent-a-car ako je potreban, i našli se zatrpani desecima e-poruka. U takvoj zbrci, Triplt mobilna aplikacija vrlo je dobar pomagač u organizaciji putovanja. Sve što trebate jest proslijediti aplikaciji mailove s potvrdama o rezervacijama, a ona će sve te podatke posložiti u interaktivni plan putovanja koji vam je uvijek pri ruci. Aplikacija je vrlo jednostavna za korištenje pa je mnogi hvale, a podržavaju je Android i iOS sustavi. Mia Meglić

Što za mene znači biti znanstvenica u Hrvatskoj?

Biti znanstvenica za mene znači veliku slobodu za kvalitetan i kreativan rad, uzbuđenje sa svakim novim otkrićem te bogatstvo suradnje s cijelim svijetom. Biti mladi znanstvenik u Hrvatskoj često znači biti prepušten sam sebi.

Dr. sc. Tea Žakula, dipl. ing.

križaljka Amerikanac kraće

Film 96 sati (original)

Veoma, vrlo

Hrvatski inovator (sa slike)

Slovenska pjevačica (po hrv.)

DSDASDASDADASDAS

Prljav, neuredan čovjek (porco)

pet za pet Područja

Likovi iz cr�ća A je to!

Uvijanje trakom, zamatanje Ucjenjivač, reketaš Hrskavi slani keksi

… u oku ili … u peti

Okruglo slovo Japanska manga Enejina draga

Kisik Rimski: 500 Nestašan dječak

Hrvatski otok

Ja, …, on Sustav Azrina pjesma Devet pjevača

Bit, suš�na Glumica Dern

Popularni bosanski pjevač

Hit Katy Perry Na drugi način (lat.) … Sofija

Eduard odmilja

Radijus Ribonucleic acid

P�ca močvarica (veliki …)

Prvi dio dana Karlovac

3

ODGOVORI:

šok i vjeverica Na ljudskom tijelu uši i nos nikad ne prestaju rasti.

U Irskoj je do devedesetih bilo zabranjeno prodavati kondome.

Svake se godine oko 11.000 ozljeda prijavi u SAD-u zbog "seksualnog eksperimentiranja".

4

Sovjetski tenor Victor Ivanović Nikitin imao je tako očaravajuć

glas da su, kad je pjevao za svoje suborce u Drugom svjetskom ratu, i njemačke trupe prestale s paljbom kako bi ga slušali.

5 6

7

Australija sadrži tri slova 'A' od kojih se svako čita drukčije.

Sok od naranče ima bolji okus nakon pranja zuba jer pasta za zube blokira receptore za slatko na jeziku.

premetaljka U Engleskoj postoji selo Shitterton. Natpis s imenom sela bio je toliko popularan među turistima da su lokalne vlasti na kraju morale ispisati ime na kamen težak tonu i pol, samo kako bi prestala krađa ploča s imenom.

8

VIDIS DA SMO STVORENI JEDNO ZA DRUGO! VOLIMO ISTU MJUZU, STUDIRAMO ISTI FAKS, FURAMO SE NA ASTROLOGIJU...

globalko

5

Mafija je zabranila korištenje riječi "mafija" u kojem filmu? a) Tragač b) Lice s ožiljkom c) Kum d) Dobri momci

1. a, 2. c, 3. b, 4. d, 5. c

sudoku

1 2 3

4

Koji film je snimljen prema ubojstvima koja su se događala '90-ih na Floridi? a) Zodiac b) Voajer c) Imitator d) Vrisak

2

Djela kojeg autora su dosad bila najveća inspiracija za filmove? a) Philip K. Dick b) Dante Alighieri c) William Shakespeare d) J. K. Rowling

Glumac Bukvić (ne Amir!)

Glumica Janjić

a) Erie, Pennsylvania b) Centralia, Pennsylvania c) Elgin, Illinois d) Evanston, Illinois

Silent Hill je horor koji je snimljen prema kojem stvarnom mjestu?

Grčka Cirena 25. slovo abecede

Lucije …

Seneka

1

Koji je naslov prvog filma snimljenog u Hollywoodu, godine 1910.? a) U staroj Kaliforniji b) Pjevač jazza c) Izlazak radnika iz tvornice Lumière d) Scena u roundhayskom vrtu

Kad poližete poštansku marku, unijeli ste 0,1 kaloriju.

Ljepota na Jadranu

AH, TO VIS? TO KRK?

———————— ————

Autor: XANT

MAMA.

A TKO TI PERE GACE?

'6'ENJA!