Global 29, rujan 2017

Rok za ispravak ispita

Str. 3

Str. 4-6

Intervju: Dražen Siriščević

Mladi glazbenici nude čuda, ali ih mediji ignoriraju Str. 13

Broj 29

Godina III, rujan 2017.

NOVINE PO MJERI STUDENATA /GlobalNovine @GlobalNovine @global_novine ISSN 1849-4722

NE KMEČITE, POČELO JE!

LUKA ŠATARA/GLOBAL

U strahu od 'osvete' profesora studenti čekaju i - šute

VODIČ ZA BRUCOŠE Bez straha krenite u novu pustolovinu

BROJ 29, rujan 2017.

Vrijedimo više Mladi prosvjedovali protiv manjkavog stručnog osposobljavanja

Ministar Pavić: SOR nije dobar, ali ostaje. Jačamo pripravništvo

NOVINE STUDENATA FPZG-a

Izdavač Fakultet političkih znanosti Lepušićeva 6, Zagreb

Voditelj projekta doc. dr. sc. Igor Kanižaj Glavni urednik Igor Weidlich Zamjenica glavnog urednika Zrinka Medak Urednik – mentor Zlatko Herljević Uredništvo Studentski život, Srednja: Hana Ivković Božica Kopić Željka Škreblin Društvo, Reportaža: Tamara Horvat Svijet: Mihael Gelo Intervju: Zrinka Medak Novac: Mia Musulin Kultura: Tina Ozmec-Ban Vanessa Curman Lara Perošević Sport: Ivan Pavić Edi Džindo Karijera: Antonija Šipušić Tehnologija: Marija Edita Feldi Lifestyle: Patricija Topić Zadnja: Patricia Ivić Fotografija: Matea Petrović Lektura Snježana Babić Višnjić Voditeljica promocije Kristina Balun promocija@GlobalNovine.eu

Promocija: Dora Slivar, Nives Jekić, Alen Kozić, Patricija Topić, Lara Lovrek Društvene mreže: Mia Planinić, Natalija Kolar, Nikolina Žužul, Ivana Buljan Fotoagencija Pixsell Dizajn i prijelom Atlantis Tehnička podrška Story Editor redakcijski sustav Tisak Tiskara Zagreb Radnička cesta 210, Zagreb Kontakt za čitatelje redakcija@GlobalNovine.eu

/GlobalNovine @GlobalNovine @global_novine ISSN 1849-4722

'SOR može biti koristan osobama u teškom društvenom položaju, ali nikako osobama s visokom stručnom spremom', kaže Josip Miličević, predsjednik MMH Tekst: Ivor Kruljac

M

ladi vrijede više - krilatica je prosvjeda protiv stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa (SOR) koji se nedavno održao na zagrebačkom Markovu trgu. Prosvjed je organizirala inicijativa "Vrijedim više" koju čine Mreža mladih Hrvatske (MMH) i Savez samostalnih sindikata Hrvatske, a glavni je zahtjev povratak pripravništva umjesto SOR-a.

Uzrok nezadovoljstvu težak je položaj mladih nakon što završe SOR, što je potvrdila i bivša studentica agronomije koja unatoč završenom SOR-u ne može naći posao. Uz nemogućnost zapošljavanja i iskorištavanje mladih kao jeftine radne snage, prosvjednici navode i nedostatak radničkih prava kao što su pravo na bolovanje.

Josip Miličević, predsjednik MMH, ističe kako biti pripravnik znači da vas poslodavac obučava za položaj koji mu je potreban.

"Kada prođete pripravništvo, imate sigurnost da ostajete na tom mjestu", kazao je Miličević, pritom istaknuvši i financijsku prednost pripravništva. Naime, SOR isplaćuje za osamostalje-

Prosvjed je organizirala inicijativa 'Vrijedim više'

'To je užasan problem jer nema oglasa za posao koji ne traži SOR', istaknuo je sindikalist Darko Šeperić probleme pri zapošljavanju starijih od trideset godina nje nedostatan minimalac od 2620 kuna, a pripravništvo 70 posto plaće položaja za koji se pripremate.

Osim toga, SOR je od 2017. ograničen samo na osobe mlađe od 30 godina. Sindikalist

Darko Šeperić objašnjava kako je uzrok u financiranju SOR-a iz europskog socijalnog fonda za mlade.

"To je napravilo užasan problem zato što nema oglasa za posao koji ne traži SOR", istaknuo je Šeperić probleme pri zapošljavanju starijih od trideset godina.

Miličević tvrdi kako "MMH dugo upozorava na probleme sa SOR-om, ali do sada rješenja nije bilo". Iako je aktualni ministar rada Marko Pavić kao državni tajnik kritizirao SOR, MMH nije zadovoljan što je na ministarskoj dužnosti najavio da se od te mjere neće odustati.

"Ministar je u srpnju najavio da se od SOR-a ne odustaje, čime jasno pokazuje koliko prati zadovoljstvo mladih s ovom mjerom", tvrdi Miličević. Ministar Pavić došao je uoči prosvjeda i izjavio kako je dvije trećine SOR-a ograničeno u javni sektor, stavljena je obveza plaćanja prijevoza do radnog mjesta na poslodavce i da se planira ići dalje u jačanje pripravništva. Na upit Globala o poslodavcima koji izbjegavaju plaćanje prijevoza biranjem ljudi prema mjestu prebivališta, Pavić je prokomentirao i da su svjesni toga problema.

"Regulirali smo to jedinstvenim pravilnikom zavoda za zapošljavanje", tvrdi ministar i ističe da će se provoditi sve kontrole da do takvih zloporaba ne dođe. Ministar smatra da SOR nije dobar, ali ukidanje nije opcija.

"Postoje ljudi koji to trebaju, ali idemo na jačanje pripravništva", zaključio je. S tim se slaže i Miličević ustvrdivši da bi SOR mogao ostati, ali ne u trenutačnom obliku.

"SOR može biti koristan osobama u teškom društvenom položaju, ali nikako ne osobama s visokom stručnom spremom", zaključuje Miličević.

Kurikularna reforma Premijer na čelu, Dijana Vican dala ostavku

Ekspertna skupina i dalje ne zna tko joj 'nosi glavu' Tekst: Stjepan Pavić

P

osljednjih nekoliko tjedana u Vladi se vode gotovo rovovske bitke zbog nove kurikularne reforme, a došlo je i do nekih novih promjena.

Iako će se tek vidjeti je li sve to samo dio političke nagodbe između vladajuće koalicije HDZ-a i HNS-a, prošli je tjedan Dijana Vican dala ostavku, a bivšim članovima ekspertne skupine poslan je upitnik o tome žele li nastaviti s radom na reformi.

Kako je potvrdio pomoćnik ministrice Vlado Prskalo portalu srednja.hr, stručna radna skupina za nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje sastat će se početkom listopada te nastaviti s radom iako još nema ekspertne radne skupine. Također, ministrica Blaženka Divjak potvrdila je da se u školskoj godini

Ministrica Blaženka Divjak potvrdila je da se u školskoj godini 2018./2019. počinje s pilotprojektom realizacije obrazovne reforme 2018./2019. počinje s pilot-projektom realizacije obrazovne reforme. Na mjesto predsjednika posebnog stručnog povjerenstva za provedbu strategije obrazovanja zasad će zasjesti premijer Andrej Plenković, a u međuvremenu raspisan je novi natječaj za ekspertnu radnu skupinu.

Unatoč tome što je Vican s još nekolicinom stručnjaka radila na izradi akcijskog plana, sada je podnijela ostavku. Nakon pisma predsjednici Kolindi Grabar Kitarović, u kojem izražava svoje nezadovoljstvo podcjenjivanjem rada svojih kolega i nje same, zaključila je kako predsjednica svojim "izjavama pothranjuje profesionalno sektaštvo", zbog čega će "napraviti odstupnicu

od davanja sebe javnom dobru". Predsjednica je, naime, izjavila kako kurikularna reforma kasni, te kako Hrvatska "sprinta" za zemljama koje su je već provele, očito je da će sada biti još više u zaostatku.

Sama odluka je iznenađujuća s obzirom na to da joj je još u kolovozu premijer Plenković iskazivao javnu "bezuvjetnu potporu" i ohrabrivao je BORIS ŠČITAR/VEČERNJI LIST/PIXSELL

Za izdavača prof. dr. sc.

Lidija Kos-Stanišić

JURICA GALOIĆ/PIXSELL

impressum

2 Studentski život

kako odlično radi svoj posao.

Resorna ministrica Blaženka Divjak s druge strane, od početka nije iskazivala osobito povjerenje prema profesorici Vican. Uz Vican, koja je dobrovoljno odstupila, smijenjena je i Jasminka Buljan Culej, bivša pomoćnica ministra znanosti i obrazovanja.

"Ovo je tema o kojoj svatko u Hrvatskoj ima mišljenje, jer mu je važno kroz kakav će obrazovni sustav proći njihova djeca", istaknuo je premijer nakon pokretanja novog natječaja.

Studentski život 3

Rok za ispravak ispita Rezultati se ponekad čekaju i više od dva tjedna Nije rijetkost da neki profesori malo 'razvuku' ispravljanje ispita

Studenti se moraju pridržavati dogovorenih rokova ako nastoje izaći na ispite ili gube ispitni rok. Od profesora bi se trebala očekivati ista odgovornost

students of UniZG Ime: Klara Komen

Dob: 20

Studij: Ekonomija PRZEMYSLAW POKRYCKI/MAMEL PICTUR

BROJ 29, rujan 2017.

Od iskustva jeftina letenja do nagrađene aplikacije

U strahu od 'osvete' profesora studenti radije čekaju i - šute

Studentska pravobraniteljica pretpostavlja da studenti nisu upoznati s time da postoji rok u kojem se ispravljanje ispita mora završiti te koliko traje taj rok Tekst: Tamara Horvat

U

natoč tome što je rok do kojeg profesori trebaju objaviti studentima rezultate ispita u većini slučajeva pet dana, mnogi od njih toga se ne pridržavaju. Statut Sveučilišta u Zagrebu (Članak 72.) to jasno određuje, ali i dalje je mnogo odstupanja kada je riječ o stvarnoj slici u sustavu hrvatskog obrazovanja.

Student Ivan Zovak s Poljoprivrednog fakulteta Vinkovci ističe kako se mnogo puta događalo da su rezultate ispita čekali i do dva tjedna. Na njihov upit profesorici o datumu kada mogu očekivati rezultate ispita, odgovorila im je da nitko nije prošao te ih zato nisu ni dobili. Očekivali su barem uvid u ispit, ali ni to se se nikad nije dogodilo.

Mali broj pritužbi Studenti se moraju pridržavati dogovorenih rokova ako nastoje izaći na ispite ili gube ispitni rok.

Od profesora bi se trebala očekivati ista odgovornost.

Prodekanica Fakulteta političkih znanosti doc. dr. sc. Marta Zorko kaže da uvijek postoje iznimne situacije u kojima je profesorima dopušteno produ-

ljivanje dogovorenog roka, a to su radne obveze, poslovni put ili bolovanje.

Stegovne povrede mogu biti lakše i teže. Ako je riječ o lakšima, njima se bave prodekani, a teže povrede se prosljeđuju stegovnom povjerenstvu. Zorko ističe da je na FPZG-u dosad primila samo jednu pritužbu na kašnjenje rezultata, a razlog je bio opravdan.

Na razini Sveučilišta, kako doznajemo, nije bilo pritužbi studenata zbog zakasnjelog objavljivanja rezultata. Studentska pravobraniteljica Barbara Šimić pretpostavlja da je razlog za to što studenti nisu upoznati s time da postoji rok u kojem se ispravljanje ispita mora završiti te koliko traje taj rok.

Prof. dr. sc. Mirjana Lenček, prodekanica za nastavu Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, također govori da dosad nisu dobili pritužbe vezane za tu temu. Dodaje i kako je u tijeku izrada pravilnika o stegovnoj odgovornosti zaposlenika ERF-a te će dio biti usmjeren i na reguliranje prava i obveza nastavnika.

"Iskreno, ne znam koja prava imamo mi, studenti, što se tiče objavljivanja rezultata, a bojim se tražiti neka prava da se

profesori ne bi osvećivali nama studentima", rekao je Ivan s početka priče.

Prodekanica Fakulteta političkih znanosti doc. dr. sc.

Marta Zorko kaže da uvijek postoje iznimne situacije u kojima je profesorima dopušteno produljivanje dogovorenog roka, a to su radne obveze, poslovni put ili bolovanje

Studenti u strahu Ovakvo razmišljanje često je u studenata koji kažu da čak i kada bi znali da mogu nešto poduzeti i promijeniti situaciju, odluče šutjeti zbog straha da im se profesori ne odluče na neki način "osvetiti".

Josipa Škrget, studentica Fakulteta ekonomije i turizma u Puli, ističe situaciju u kojoj je čekala rezultate jednog od najtežih kolegija više od dva tjedna.

Požalila se svojim kolegama koji su također bili nezadovoljni, no nitko se nije odlučio za prvi korak.

Studentica PMF-a Ivana Zgurić također govori kako je rezultate ispita često morala čekati dulje od pet dana, a kolokvije i po mjesec dana. No i ona navodi kako nitko od studenata nije postavljao pitanja zašto još nema rezultata, niti se netko ikad žalio studentskom zboru ili dekanatu kako bi zaštitio svoja prava.

"Smatram da se studenti ipak boje poduzimati neke mjere jer se jednostavno ne žele zamjerati asistentima i profesorima", zaključuje Ivana.

Klara Komen, studentica ekonomije, sa svojom je sestrom Leonardom i Markom Dunđerom osmislila još neimenovanu aplikaciju o turneji Europom, povezujući više gradova niskoproračunskim letovima. Odlukom zrakoplovne tvrtke Wizz Air aplikacija je proglašena najboljim projektom i iznenada im promijenila život.

"Projekt doslovno donosi revoluciju u dosadašnji način putovanja zrakoplovom", tvrdi Klara.

Više ne postoje presjedanja nego u svakom gradu putnik može provesti nekoliko dana, istražiti taj grad i nastaviti dalje. Korisnik bira razdoblje u kojemu želi putovati, početak i kraj putovanja, zemlje koje želi posjetiti, a aplikacija nudi popis letova za koje se karta odmah može kupiti.

"Na primjer, u 17 dana putovanja i za 130 eura ovo ljeto možete posjetiti Budimpeštu, Bukurešt, Kijev, Bruxelles i Varšavu ne trošeći vrijeme na autobuse i vlakove nego putujući iz grada u grad na brzih pet letova", ističe Klara.

Sve je počelo nakon što su Klara, Leonarda i Marko prošlo ljeto našli sedam iznimno jeftinih letova, što je na kraju rezultiralo trotjednim putovanjem Europom. Aplikacija je bila 'Ako stvarno rješenje problema vezanih uz dugotrajni proces pronalaska vjeruješ u letova. O projektu su razgonešto i ako za to mnogo varali i razmišljali o njemu radiš, uspjeh oko pola godine, a intenzivje zajamčen' no su radili mjesec dana. U projekt su vjerovali od samog početka, ali doznavši da su ušli u finale natječaja Wizz Aira ostali su u nevjerici. Izbor među 978 prijavljenih timova činio se nestvarnim, priznaje Klara. U suradnji sa zračnom tvrtkom razvijat će projekt, koji će uključivati i otvaranje YouTube kanala, gdje će se promovirati usluge aplikacije.

"Wizz Air je entuzijastičan i optimističan te vjeruje u uspjeh tog projekta", tvrdi. Sada Klara može otići bilo kamo jer joj tvrtka nudi godinu dana besplatnih avionskih karata.

"Gotovo pa u četvrtak netko od nas može reći: Ajmo za vikend u Glasgow!", veseli se Klara.

Lara Perošević

ŠTO TE MUČI, PROUČI! Mihael: Poštovani, do kada imam pravo na obvezno zdravstveno osiguranje ako završni rad napišem u lipnju te ga obranim prije završetka akademske godine?

Odgovor: Prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju, obvezno se osiguravaju redoviti studenti visokih učilišta stariji od 18 godina života koji su državljani Hrvatske i imaju prebivalište ili boravište u Hrvatskoj s tim da to pravo mogu koristiti najdulje do završetka akademske godine u kojoj su završili redovito školovanje.

4 Studentski život

BROJ 29, rujan 2017.

VO D I Č Z A B RU C O Š E

SVE ŠTO TREBATE ZNATI O STUDIRANJU

Kako se zaposliti kao student?

Studentima koji planiraju raditi, potrebno je članstvo u studentskom servisu, u Zagrebu je to najčešće putem Studentskog centra u Savskoj 25.

Studentski servis je svojevrsna agencija koja omogućuje studentski rad i povezuje studente s poslodavcima širokog spektra poslova. Za učlanjenje je potrebno imati osnovno zdravstveno osiguranje, cjelovitu prijavnicu, potvrdu o upisu na visoko učilište, studentsku i osobnu iskaznicu, dvije fotografije i potvrdu o ugovorenom žiroraču-

nu ili sam ugovor. Nakon ispunjenja osobnog kartona, novi član servisa preuzet će svoju iskaznicu kojom će potvrđivati svoj identitet studenta radnika. Ključan je uvjet da se učlanjenje mora obaviti osobno. Čitav spektar poslova moguće je pronaći na mrežnoj stranici studentskog servisa ili u poslovnici, a na oba mjesta može se naći i popis zakonski određenih satnica za pojedine poslove. Isplata se provodi na mjesečnoj razini – poslodavac je obvezan ispuniti i ovjeriti ugovor najkasnije do 15. u mjesecu za posao obavljen mjesec dana prije.

Od točke A do točke B - sve o javnom prijevozu

MATEA PETROVIC/GLOBAL

Zagrebački električni tramvaj – ZET, javni je prijevoz s petnaest dnevnih i četiri noćne tramvajske linije i 146 autobusnih linija. Cijene karata variraju ovisno o zoni i trajanju vožnje. Uže gradsko područje čini jednu zonu, a karte se mogu kupiti za četiri kune za polusatnu vožnju ili deset kuna za vožnju od 90 minuta. Dnevna karta stoji 30 kuna, a karta u noćnoj liniji 15 kuna. Druga mogućnost je izrada beskontaktne pretplatne karte – pokaza, koji može biti mjesečni ili godišnji.

Pokaz se može kupovati na mjesečnoj razini po 100 kuna i mora se redovito obnavljati, ili godišnji za 960 kuna. Godišnju kartu možete otplaćivati na rate. Oni koji putuju vlakom mogu koristiti jedinstveni pokaz za ZET i Hrvatske željeznice (HŽ) za 200 kuna na mjesec mjesečno, odnosno 2400 kuna na godinu.

Za izradu, studenti moraju podnijeti ispravno popunjen zahtjev, koji je potvrdio mjerodavni fakultet i fotografiju snimljenu u posljednjih šest mjeseci s ovjerenim pečatom obrazovne ustanove.

Zahtjev se može pronaći na mrežnoj stranici ZET-a ili u jednoj od poslovnica a potvrde je moguće ovjeriti u referadi fakulteta. Oni koji već posjeduju takav pokaz trebaju priložiti prošlogodišnju iskaznicu te na prednjoj strani zahtjeva upisati broj pretplatne karte. Studenti uz ovjeren zahtjev na uvid donose i osobnu te studentsku iskaznicu (iksicu) ili indeks s upisanim semestrom tekuće akademske godine.

Što kad se razbolimo?

Da bi se izbjegle komplikacije pri liječenju bolesti ili ozljeda, važno je imati karton kod liječnika.

Studenti koji dolaze u Zagreb iz drugih gradova morali bi razmisliti o preseljenju svog kartona nekom od zagrebačkih liječnika. Preseljenje kartona spriječilo bi neugodnosti kao što je odlazak na hitan prijam.

HZZO dopušta biti pacijentom samo jednog liječnika, ali je u određenim slučajevima moguć premještaj. Promjena se obavlja kod novog liječnika, koji vas je pristao primiti. Liječnik vam predaje obrazac za promjenu liječnika ili vas upućuje da ga nabavite s mrežnih stranica HZZO-a. Promjena se obavlja jednom u godinu dana uz valjane razloge kao što su promjena mjesta stanovanja, prestanak rada starog

liječnika, planirano izbivanje iz mjesta stanovanja dulje od tri mjeseca, ako se stari liječnik skrbi za više pacijenata nego je propisana kvota ili ako su narušeni međuljudski odnosi između vas i liječnika.

Dok traje redovito školovanje, zdravstveno osiguranje je besplatno i nije potrebno donositi potvrdu jer HZZO status studenta utvrđuje putem eMatice.

Dobna granica koja je nekad bila 26. godina, sada je produljena te studenti mogu uživati prava dopunskog zdravstvenog osiguranja do kraja školovanja.

Uvjeti su da je student prijavljen na privremeno ili trajno boravište ili prebivalište u Hrvatskoj te ne posjeduje zdravstveno osiguranje u nekoj od drugih članica Europske unije.

Kolokviji, ECT bez straha k Vodič pripremile: Terezija Bošnjaković

Hana Ivković

P

očetkom akademskog životnog razdoblja počinje važno i vrlo zanimljivo doba. No početak nikad nije lagan, a biti brucošem možda je jedno od najtežih razdoblja s kojem se studenti suočavaju. Gubljenje po velikom fakultetu i još većem gradu, polusatno traženje učionica, izbjegavanje pogleda profesora i starijih studenata – svi su studenti to prošli. Srećom, da bi se smanjila zbunjenost i olakšao početak, pripremili smo vodič za brucoše – u kojem ima za svakoga ponešto.

Nastava na prvom mjestu Prije svega, važno je znati kako fakultet uopće funkcionira.

Pohađanje pojedinih predmeta (odnosno kolegija) najčešće je obvezno, ali i ne mora biti, što ovisi o profesoru. Na predavanja profesora koji je dolaske na svoj predmet "proglasio" obveznima, mora ići svaki student, a koliko je puta dopušteno izostati, profesor pojašnjava na uvodnom predavanju. Za sve ostale izostanke potrebno je donijeti ispričnicu. Uvodno predavanje jedno je od najvažnijih – profesor predstavlja sebe i svoj kolegij te postavlja pravila rada i uvjete, što je ključno za uspješno polaganje i izbjegavanje nesporazuma nastalih zbog pogrešna prenošenja informacija.

Predmeti se mogu položiti na dva načina – kolokviranjem ili

polaganjem ispita. Najčešće su dva kolokvija u semestru i ako ih se položi, nije potrebno izlaziti na ispit – osim ako profesor nije postavio drukčije uvjete. Kolokviranje je jedan od najboljih "popusta" jer rješavanje kolegija tijekom semestra ostavlja cijeli ispitni mjesec za praznike.

Knjižnice su zakon Ako padnete na kolokviju ili odlučite ne izaći, možete izaći na ispit, a svaki predmet može se polagati četiri puta u akademskoj godini, ali nakon sedmog pada, ispit se polaže pred ispitnom komisijom. Predmeti vrijede različit broj ECTS bodova, ali kada se zbroje ECTS-i svih kolegija u godini, iznos mora biti 60. Bolonja dopušta prebacivanje pet ECTS-a u drugu godinu besplatno. Drugim riječima,

Na predavanja profesora koji je svoj predmet 'proglasio' obveznim, mora ići svaki student, a koliko je puta dopušteno izostati, profesor pojašnjava na uvodnom predavanju padnete li jedan predmet od pet ECTS-a odnosno dva od 2,5, ne morate platiti naknadu. Prijenos više od pet ECTS-a plaća se u prosjeku 120 kuna po ECTS-u, ali iznos određuje svaki fakultet zasebno.

Da bi se uopće pripremili za ispite, kolokvije i druge ispite

Studentski život 5

BROJ 29, rujan 2017.

I ŽIVOTU KAO STUDENTI U METROPOLI

studentsk@psiha

TS bodovi, demosi i silabusi krenite u novu pustolovinu Fakultet je izazovno i stresno, ali i zabavno iskustvo, stoga treba naći zdravu ravnotežu zabave i obveza za učinkovito studiranje

Važni studentski pojmovi AAI Identitet - Iznimno

važan elektronički identitet. Svaki akademski građanin dobiva jedinstveno korisničko ime i zaporku s kojima se uključuje u Studomat.

MATEA PETROVIĆ/GLOBAL

I mnogo rada, ali i zabave očekuje vas za vrijeme studiranja, samo treba dobro organizirati vrijeme

znanja, potrebno je mjesto za učenje i nabavu potrebne literature. Za učenje to mogu biti vlastita soba, ali i specijalizirane čitaonice i učionice. U svakom od studentskih domova su učionice – prostorije za čitanje i učenje.

Druga vrsta prostorija za učenje su one koje nude knjižnice. Najvažnije knjižnice u Zagrebu su NSK – Nacionalna sveučilišna knjižnica i KGZ – Knjižnice grada Zagreba.

NSK je jedno od središnjih mjesta koja mnogi studenti po-

sjećuju redovito.

S obzirom na to da po jedan primjerak svake tiskovine u Hrvatskoj mora završiti tamo, NSK je najbolje mjesto za nabavu literature. Godišnja je članarina 100 kuna, a iskaznica omogućuje pristup velikom broju knjiga i časopisa, te bazama podataka.

Nedostatak je što se mnogi sadržaji ne mogu posuđivati jer su zbog osjetljivosti namijenjeni za unutarknjižničnu upotrebu.

No za one koji vole knjige i časopise ponijeti kući, postoji opcija učlanjivanja u Knjižnice grada Zagreba. Godišnja članarina iznosi 50 kuna, a iskaznicom je moguće posuđivati na svim lokacijama – knjižnice su

IVONA BENE/GLOBAL

Demonstratori - Studenti viših godina koji su veza između profesora i studenata. Najčešće drže vježbe i pomažu profesoru u izvođenju kolegija.

na svakom koraku. KGZ nudi i čitaonice koje su mnogim studentima najbolji izbor za učenje.

Treća opcija su fakultetske knjižnice. Svaki fakultet ima svoj prostor za boravak, učenje, posuđivanje knjiga i surfanje internetom, no nerijetko su takvi prostori nemirni i bučni.

Zdrava ravnoteža Studiranje je izazovno i stresno iskustvo koje stvara mnogo briga i besanih noći. No također je i zabavno i jedinstveno iskustvo u kojem se najčešće pronalaze prijatelji za cijeli život, uče nove i zanimljive stvari, odlazi na zanimljiva mjesta i prvi se put može iskusiti izvjesna osobna sloboda. Stoga treba napraviti zdravu ravnotežu zabave i obveza za učinkovito studiranje bez pretjerana stresa. Sretno!

Ispitni rok - Razdoblje unutar kojeg traju ispiti. Postoji jedan za zimski semestar (veljača) i jedan za ljetni (lipanj) unutar kojih postoje po dva roka za svaki predmet. Dodatak je jesenski ispitni rok – to je razdoblje koje traje od kraja kolovoza do sredine rujna i tada se "popravljaju" zadnja dva ispitna roka.

JMBAG - Jedinstveni matični

broj akademskog građanina. Praktički OIB za studiranje i jednako važan. Koristi se na svim važnim studentskim dokumentima.

Kolokvij - Način polaganja

ispita tako da se ispitni materijal "podijeli" na dva dijela, čime se smanjuje količina gradiva za pripremu odjednom. No kolokviji se polažu usred redovne nastave i potrebno je položiti oba da bi se položio ispit.

Prijava/odjava ispita Student/ica na ispit ne može izaći ako ga nije prethodno prijavio/la na Studomatu. Ako odluči da ipak ne želi pristupiti ispitu, može se odjaviti, ali vrlo je važno istaknuti da, ako se ispit ne odjavi a student njemu ne pristupi, računa se kao izlazak i k tome pad!

Potpis - Nakon što je student zadovoljio sve uvjete: dolaske na predavanja i seminar, profesor daje potpis bez kojeg se ne može pristupiti ispitu.

Referada - Studentska služba

Menze - spas za novčanik i želudac U Zagrebu posluje 16 restorana sa subvencijom za studente – menza.

Popis 12 glavnih i četiriju privatnih menzi može se naći na mrežnoj stranici Studentskog centra (SC-a), gdje je vidljiv i dnevni izbor jela. Cijene variraju ovisno o vrsti hrane, ali i o samoj menzi. Privatne su menze koju kunu skuplje, ali zbog kvalitete i veličine porcija na boljem su glasu od ostalih. Oni koji uzimaju dnevni meni ručak platit će šest do sedam kuna, ali na prosječan obrok studenti troše između 10 i 15 kuna. Ono na što odlazi većina računa su sokovi, voće i kolači. Osigurani su i obroci za vegetarijance, ali je ponuda ograničena.

Subvencija na obrok se ostvaruje iksicom koja dolazi u tri kategorije ovisno o udaljenosti od kuće. Najmanji iznos subvencije imaju studenti iz Zagreba i Zagrebačke županije s limitom od 16,10 kuna za dnevnu potrošnju. Druga razina su studenti izvan svoje matične županije koji imaju na raspolaganju 32,20 kuna na dan. Posebna kategorija je kategorija 2,5 koja omogućuje 40,25 kuna na dan studentima u domu bez menze, studentima s izrazito niskim socijalnim statusom te vrhunskim sportašima izvan svog mjesta prebivališta. Svaka menza ima vlastito radno vrijeme, ali više-manje sve rade u isto doba dana - ručak ćete dobiti u svakoj menzi između 12 i 15 sati. Vikendom i blagdanima rade samo menze u domovima, a točno radno vrijeme navedeno je na internetu.

fakulteta. Tamo se obavljaju sve administrativne djelatnosti, od upisa na fakultet do dobivanja potvrde o studiranju.

Silabus - Dokument na kojem

pišu sve važne informacije o kolegiju, uključujući raspored kolegija po temama i popis ispitne literature.

Studentski zbor - Predstavničko tijelo studenata.

Svaki fakultet ima svoj zbor, uz jedinstveni Zbor Sveučilišta u Zagrebu. Predstavnici se biraju na izborima, koji se obavljaju svake dvije godine.

Studomat - Elektronički sustav na kojem su svi podaci studenta, od statusa studija i prehrane, do statusa i ocjena pojedinih kolegija. Također se koristi za prijavu i odjavu ispita.

prof. psih. Ivana Mrgan kognitivno-bihevioralna terapeutkinja

Centar za osobni razvoj Apsiha E-mail: ivana@apsiha.hr

Upisao sam se!

I što sad?

Početak akademske godine može biti izrazito stresan, pogotovo ako ste brucoš. Preseljenje u drugi grad može donijeti brige o gubitku postojećeg i tjeskobu zbog stvaranja novog socijalnog kruga kao i kulturološku promjenu. Ako prvi put dobivate cimera u domu ili se samostalno brinete za kućanstvo, to znatno komplicira situaciju. Ako pridodamo drukčije zahtjeve vezano uz tip nastave, radne zadatke i način učenja, popis izazova postaje sve duži. Preuzimanje nove životne uloge uključuje svladavanje niza životnih i akademskih vještina. S druge strane, to što ste u novim i neistraženim vodama može biti prigoda za razvoj vještina. Tu pomaže jačanje psihološke otpornosti, tj. poticanje i razvoj pozitivne prilagodbe na pojačane zahtjeve koji mogu biti izvor stresa. A kako uvježbati svoje vještine?

Ostanite u kontaktu s osobama s kojima ste bliski, ali su sada možda u drugom gradu ili na drugom studiju. Svakako budite realistični o vremenu koje im možete posvetiti i obratno.

Uključite se u aktivnosti i organizacije u sklopu fakulteta ili novog mjesta/grada. Upoznavanje ljudi sa sličnim interesima i ciljevima može biti koristan i ugodan način da proširite socijalni krug i naučite nešto novo.

Održavajte dnevnu rutinu, usmjerite se na dnevne i tjedne zadatke. Korisno je paziti na higijenu spavanja i zdravu prehranu unatoč gustom rasporedu.

Ne zaboravite fizičku aktivnost!

Osluškujte što se događa i zadržite kontakt sa svojim potrebama i unutarnjim stanjima.

Svjesno prihvaćanje unutarnjih iskustava i reakcija kako dolaze, bez nastojanja da ih mijenjamo, smanjuje pritisak i otvara prostor za učinkovito djelovanje, a ne emocionalnu blokadu.

Osvijestite tipične sklonosti u zaključivanju ili formulacije koje crpe energiju. Ako u svemu vidite katastrofu ili ste sebi najveći kritičar, vjerojatno je da ćete pronalaziti nove probleme, biti u "moranjima" i konstantno nezadovoljni - dajte si oduška.

Osim akademskih razvijajte i druga znanja te praktične vještine - rješavanja problema, upravljanja stresom, organizacije vremena, socijalnih vještina i sl. Time hvatate kontrolu u akademskom, ali i širem kontekstu.

6 Studentski život VO D IČ Z A B RU C O Š E

BROJ 29, rujan 2017.

SVE ŠTO TREBATE ZNATI O STUDIRANJU I ŽIVOTU KAO STUDENTI U METROPOLI

Tko štiti prava studenata?

Svi studenti koji smatraju da su im na neki način povrijeđena studentska prava, mogu se obratiti Uredu studentskog pravobranitelja.

Pravobranitelj rješava pitanja akademskih odnosa i štiti akademska prava i slobodu studenata, ali samo i isključivo u akademskoj zajednici. To znači da se studenti mogu obratiti pravobranitelju ako imaju kakvu pritužbu o uvjetima svog studiranja, a tu ulaze i pitanja vezana uz studentski standard kao npr. prehrana, smještaj ili stipendije, kao i studentski rad. Osim na razini sveučilišta, pojedine sastavnice također imaju svoje pravobranitelje.

Trenutačna je pravobraniteljica Sveučilišta u Zagrebu Barbara Šimić koja ističe da, osim što reagira u slučajevima kad su studentima prava povrijeđena, to nije njezina jedina dužnost.

"Istaknula bih i ovu drugu dužnost, a to je preventivno djelovanje", kaže Šimić.

"Savjetujem studentima o pravima koja im pripadaju i također kako postupiti u određenim nelagodnim situacijama", dodaje.

Pravobraniteljici se studenti mogu javiti na email: pravobranitelj.unizg@gmail.com ili osobno (Savska 25) četvrtkom, od 17 do 18 sati, uz prethodnu najavu.

Studenti s invaliditetom imaju i svog predstavnika Sveučilište u Zagrebu osnovalo je Ured za studente s invaliditetom, za studente s oštećenjima vida, sluha kao i motoričkim i drugim poremećajima. Uloga Ureda je osigurati uvjete za uspješno studiranje svim sadašnjim, ali i budućim studentima s invaliditetom, kako bi se svim kandidatima s invaliditetom osiguralo ustavom zajamčeno pravo na jednak pristup obrazovanju.

Ured nudi i izravnu pomoć pri rješavanju specifičnih problema koji se mogu pojaviti tijekom studiranja, i tako je mehanizam za osiguravanje jednakih mogućnosti. Važnu ulogu u radu Ureda ima i Koordinacija za

studente s invaliditetom Sveučilišta u Zagrebu. Nju čini po jedan predstavnik studenata s invaliditetom sa svake od sastavnica Sveučilišta u Zagrebu. Koordinaciju imenuje rektor Sveučilišta u Zagrebu sa zadaćom iznošenja potreba, predlaganja aktivnosti i evaluacije učinjenoga.

Ured se može kontaktirati osobno na adresi Trg Republike Hrvatske 14, Sveučilište u Zagrebu, od ponedjeljka do petka, od 8 do 16 sati, uz prethodnu najavu termina na broj telefona 01/4564-210, odnosno mobitel 099/4593-578 ili putem e-pošte na uredssi@unizg.hr.

Studentska zlatna karta knjižica je koju možete naći na porti fakulteta, a sastavljena je od kupona s popustima za posjet ustanovama, prodavaonicama i mnogočemu drugom. Neka od atraktivnih mjesta nude popuste cijele godine, a druga isključivo donosiocu kupona. Karta je namijenjena svakoj vrsti studenata pa se mogu naći popusti za kazalište i muzeje ili one za posjet solariju i kozmetičkom salonu.

Također je u karti lako pronaći i fotokopiraonice s najjeftinijom ponudom, trenutačne ponude ZET-a i HŽ-a ili kebabdžini-

ZLATNAKARTA.COM

Studentska zlatna karta - ključ za jeftiniju zabavu

ce koje studentima nude posebnu cijenu.

U ponudi su kuponi za prodavaonice obućom, autoškole, putovanja autobusom te mnoge druge jeftine i vrlo atraktivne ponude. Studentska zlatna karta izlazi

jednom po semestru te ima određeni rok do kojega kuponi vrijede.

Zagreb je osigurao i cijelu godinu studentskih zabava, a sezona počinje brucošijadom. Brucošijada – zabava

koju organizira svaki fakultet za svoje brucoše, nema fiksan datum. Vrijeme i mjesto svake brucošijade nerijetko se doznaje mjesec dana do mjesec i pol prije. Sezona počinje sredinom listopada, a traje do mjesec dana. Jedna od najvećih i najzanimljivijih je Sveučilišna brucošijada koja se održava u SC-u, a prošle je godine okupila 4000 posjetitelja koji su se zabavljali na tri plesna podija: tamburaškom, alternativnom i komercijalnom.

Među ostalim brucošijadama cijenjene su one FER-a, Medicine i Filozofskog fakulteta.

SPONZORIRANI ČLANAK

Plaćanje računa putem Vibera od sada je moguće i u Hrvatskoj

V

Danas Viber svakog dana koristi više od 800 milijuna korisnika, a broj korisnika u Hrvatskoj poveća se za 15 posto na godinu, te oni mjesečno pošalju više od 600 milijuna poruka

elik izazov s kojim se bankarstvo danas suočava jest ubrzani tempo promjena zahtjeva i preferencija potrošača koji je u najvećoj mjeri pod utjecajem tehnoloških noviteta. Nove tehnologije utemeljene na samouslužnim platformama omogućuju još neposrednije poslovanje te će od novih klijenata, poput milenijalaca ili generacije Z (rođeni 1995.) stvoriti prvu bezgotovinsku generaciju. Generaciju od koje će većina 2020. godine kročiti na tržište rada i koja od banaka već sada očekuje sasvim drukčiju uslugu.

Na tom je tragu Addiko banka 12.rujna predstavila Addiko Chat Banking, inovativnu digitalnu uslugu plaćanja putem Vibera, prvu te vrste u Hrvatskoj, te je klijentima omogućila ne samo izravnu komunikaciju s bankom već im je osigurala i jedinstvenu uslugu plaćanja, putem jedne od globalno najpopularnijih komunikacijskih platformi.

Dovoljno je aktivirati uslugu putem internetskog bankarstva i plaćanje prema fizičkim i pravnim osobama u dnevnom iznosu od 1250 kuna, bez dodatne naknade, može početi. Dapače, primatelj novca pri tome ne mora uopće imati ni račun u Addiko

banci, niti mora imati Addiko Chat Banking.

Time je Addiko banka postala jedna od prvih banaka na svijetu koja pruža usluge plaćanja putem Vibera.

Tako čini osnovne bankarske usluge jednostavnijima, izravnijima i učinkovitijima kako bi odgovarale svakodnevnim potrebama klijenata. Korisnici Addiko Chat Bankin-

ga mogu praktično i brzo obavljati plaćanja u domaćem platnom prometu, koristiti predloške plaćanja, provoditi interne prijenose, provjeravati stanje na svom računu, pratiti transakcije, locirati najbliže poslovnice i bankomate, te primati informacije o novim uslugama. „Digitalizacija iz temelja mijenja finan-

cijske institucije i zahtijeva promjene u bankarstvu. Današnji klijenti traže moderne, brže, praktičnije i dostupnije usluge Addiko Chat Banking čini upravo to, omogućava našim klijentima da na učinkovit i jednostavan način šalju i primaju novac.

Ponosan sam što suradnjom s globalnim brendom poput Vibera uvodimo inovaciju koja modernizira bankarsko poslovanje.

Ipak, najvažnije je što smo stvorili dodanu vrijednost za svoje klijente“, izjavio je na predstavljanju Mario Žižek, predsjednik Uprave Addiko Bank d.d.

Predstavljajući novu digitalnu uslugu Momchil Elenkov Viberov menadžer za globalna partnerstva s telekomima rekao je kako je cilj povezati privatne korisnike i kompanije i tako im olakšati svakodnevno poslovanje. „Viber je nastao kao aplikacija za pozive, ali danas više od 90 posto korisnika Viber koristi za slanje poruka, a 66 posto ga je počelo upotrebljavati i za poslovnu komunikaciju s poslovnim partnerima“, objasnio Elenkov.

Addiko banka je ujedno i prva banka u Hrvatskoj koja ima i Viber Stickere.

SPONZORIRANI ČLANAK

Studentski život 7

BROJ 29, rujan 2017.

MEDIJSKO POKROVITELJSTVO

SAJAM STIPENDIJA

U organizaciji Instituta za razvoj obrazovanja održat će se 17. listopada u NSK

Potpore za studente nadohvat ruke U svrhu boljeg informiranja u Hrvatskoj se svake godine održava Sajam stipendija i visokog obrazovanja koji organizira IRO - Institut za razvoj obrazovanja. Ove će se godine Sajam održati 17. listopada

Pripremila: Hana Ivković

IRO

A

ko ste student s iznimnim akademskim uspjehom, imate neki poseban dar (npr. sport ili glazba), slabijeg ste imovinskog stanja ili pak pripadate određenoj etničkoj ili društvenoj skupini, možda ste pogodni za neku od pregršt stipendija koje se svake godine nude studentima.

Stipendije su oblik financijske pomoći koji se dodjeljuje pojedincima za potrebe njihova obrazovanja, profesionalnog usavršavanja ili istraživanja, prema propisanim kriterijima, pri čemu se ipak ističu kriteriji izvrsnosti (izniman akademski uspjeh ili talent u nekom području), slabo imovinsko stanje ili status osobe s posebnim potrebama itd.

Stipendije mogu biti potpune ili djelomične, što znači da potpune stipendije pokrivaju troškove školarine, smještaja, hrane, osobnih troškova i dodatnih studijskih materijala, dok djelomične stipendije pokrivaju jedan ili više navedenih troškova, ali ne sve.

Stipendija je zaista jako mnogo i dijele se prema mnogim kriterijima, stoga se

u svrhu boljeg informiranja u Hrvatskoj svake godine održava Sajam stipendija i visokog obrazovanja koji organizira IRO - Institut za razvoj obrazovanja.

Ove će se godine Sajam odr-

žati u Zagrebu 17. listopada u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. Sajam stipendija i visokog obrazovanja organizira se s ciljem olakšavanja pristupa visokom obrazovanju za sve građane Hrvatske

Za inozemne stipendije treba se početi pripremati i do godinu dana unaprijed!

Prijavne rokove, kao i ostale uvjete natječaja (dob, prosjek, studijsko područje), određuje institucija ili organizacija koja dodjeljuje stipendiju.

Većina stipendija ima otvorene prijavne rokove od listopada do siječnja, ali isto tako postoje razne stipendije čiji su natječaji otvoreni u preostalim mjesecima.

No također treba pripaziti na to da za pripremu prijavne dokumentacije treba mnogo vremena, dva ili tri mjeseca.

U slučaju da za dobivanje stipendije morate položiti standardizirane testove, priprema traje čak nekoliko mjeseci dulje, stoga s procesom prijave treba početi dovoljno rano, ponekad čak i godinu dana prije.

i tu se predstavljaju stipendije i drugi oblici financijske potpore, studijski programi i šira obrazovna ponuda dostupna za visoko obrazovanje u Hrvatskoj i inozemstvu.

Stipendije znatno olakša-

vaju studiranje jer pomažu u pokrivanju studijskih troškova, a određene društvene skupine mogu se stipendijama dodatno motivirati da pristupe i uspješno završe studij.

Želim studirati u inozemstvu - kako?

Ako želite studirati u inozemstvu, postoji nekoliko načina na koji možete istraživati opcije. Prvi i jednostavniji je onaj gdje se u isto vrijeme prijavljujete na studijski program i za financijsku potporu za određeni program, ali vas taj način poprilično ograničava u izboru jer je najčešće zadan i program i institucija, pa tako i država u kojoj se studira.

Drugi način na koji možete istraživati studijske mogućnosti jest da sami pronađete program u Europi, SAD-u ili ostalim državama koji vam najbolje odgovara pa da zatim od institucije na koju se prijavljujete, pa potom ako je potrebno i iz drugih izvora (zaklada u inozemstvu i Hrvatskoj, partnerskih institucija vašeg potencijalnog sveučilišta) zatražite financijsku potporu za program na koji ste primljeni (neka međunarodna sveučilišta imaju programe financijske potpore/stipendije za međunarodne studente).

MEDIJSKO POKROVITELJSTVO

8 Studentski život

BROJ 29, rujan 2017.

MEDIJSKO POKROVITELJSTVO

SAJAM STIPENDIJA U organizaciji Instituta za razvoj

S

Od države do tvrtki - svi nude priliku

tipendije dodjeljuje čitav niz institucija i organizacija iz svih društvenih sektora – vladina, nevladina i privatnoga. Među njima su najčešće visoka učilišta, tijela državne ili lokalne vlasti (vlade, ministarstva, županije/pokrajine, gradovi), međunarodne organizacije, zaklade, nevladine organizacije i privatne tvrtke. Od tijela državnih vlasti razlikujemo općinske, županijske i državne stipendije. Državne se stipendije

dodjeljuju u tri kategorije. Općenita je preporuka studentima da najprije provjere uvjete i mogućnosti ostvarivanja prava na stipendiju na internetskoj stranici jedinice lokalne, odnosno područne samouprave u kojoj imaju prebivalište.

Natječaji se objavljuju na internetskoj stranici općine, grada odnosno županije uglavnom u rujnu, iako to nije pravilo.

Sveučilišta također daju stipendije, a kriteriji ovise o sveučilištu. Sveučili-

šte u Zagrebu, na primjer, dodjeljuje stipendije u četiri kategorije. Natječaji se objavljuju početkom kalendarske godine. Zaklade pružaju financijsku potporu za visoko obrazovanje i znanstveno-istraživački rad, kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu. Te zaklade uglavnom imaju otvorene natječaje za stipendije, ali uvijek im se može uputiti otvorena molba s upitom o financijskoj potpori ili otvaranju natječaja.

Jedna od najistaknutijih zaklada kojoj se studenti mogu obratiti jest Nacionalna zaklada za potporu učeničkom i studentskom standardu. Napokon, privatne tvrtke često dodjeljuju stipendije kako bi privukle i zaposlile visokoobrazovane mlade ljude. Nevladine organizacije i zaklade dodjeljivanjem stipendija često nastoje olakšati pristup visokom obrazovanju podzastupljenim i ranjivim društvenim skupinama.

Tko sve dodjeljuje stipendije?

SVEUČILIŠTA I VISOKA UČILIŠTA VISOKA UČILIŠTA (UNIZG) a. za izvrsnost b. studentima u STEM područjima c. za uspješne studente sportaše d. stipendije za studente slabijega socioekonomskoga statusa, visoka učilišta

DRŽAVNE/LOKALNE VLASTI

a) Općinske

b) Županijske

D-1 – studenti koji su djeca osoba poginulih, umrlih i nestalih ili djeca mirnodopskih vojnih i civilnih invalida

MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE

kategorija 1 deficitarni studijski programi

⚫ privlačenje i zapošljavanje visokoobrazovanih mladih ljudi

kategorija 2 osobe s invaliditetom

P – studenti s invaliditetom i studenti bez odgovarajuće roditeljske skrbi upisani na poslijediplomske sveučilišne studije.

mirnodopski vojni i civilni invalidi

PRIVATNE TVRTKE

(NZZPUSS)

c) Državne

E – studenti slabijega socioekonomskog statusa

ZAKLADE

⚫ olakšavaju pristup visokom obrazovanju podzastupljenim i ranjivim društvenim skupinama

kategorija 3 pripadnici romske nacionalne manjine kategorija 4 aktivni kategorizirani sportaši kategorija 5 studenti bez roditeljske skrbi kategorija 6 mladi umjetnici

Koliko iznosi stipendija u Hrvatskoj?

Prema istraživanju EUROSTUDENT V iz 2016. godine, prosječan iznos stipendija za studij u Hrvatskoj iznosi 949 kuna na mjesec.

Pritom jedinice lokalne samouprave dodjeljuju stipendije u najnižim iznosima (u prosjeku 765 kuna na mjesec), nešto više iznose stipendija dodjeljuju hrvatska ministarstva (u prosjeku 908 kuna na mjesec), dok visoka učilišta dodjeljuju najviše iznose stipendija (u prosjeku 1375 kuna na mjesec).

Kako 'preživjeti' složeni prijavni proces?

Nakon što ste se odlučili za određenu inozemnu stipendiju, morate proći prijavni proces. Prijavni proces obuhvaća pripremu prijavnih dokumenata, ispunjavanje prijavnog obrasca, ispunjavanje i prikupljanje ostalih prijavnih dokumenata, polaganje određenih testova (najčešće je riječ o standardiziranim testovima provjere znanja stranog jezika), predaju svih dokumenata administracijskom centru u zadanom vremenskom roku i, napokon, intervju koji je često dio procesa prijave (obično slijedi nakon prve ili druge predselekcije). Ima različitih vrsta standardiziranih ispita: oni mogu biti testovi poznavanja stranih jezika, testovi sposobnosti i vještina, testovi za prijam na akademske programe, itd. Pri prijavljivanju na programe stipendiranja u inozemstvu, najčešći ispiti su upravo oni vezani uz poznavanje jezika na kojemu se provodi program na koji se kandidat prijavljuje.

Sastavni dio procesa prijave u pojedinim slučajevima može biti i intervju. Ako ste pozvani na intervju, to znači da je vaša prijavna dokumentacija potpuna i odgovara uvjetima natječaja te da ste uspješno prošli prvi krug selekcije, ali i da vam je to još jedna prigoda da se dokažete.

Prosjek

949 kn/mjesec

Ministarstva

908 kn/mjesec

Lokalna samouprava

765 kn/mjesec

Visoka učilišta

1.375

kn/mjesec

300,00 kn

600,00 kn

900,00 kn

1.200,00 kn 1.500,00 kn

Koji se dokumenti traže pri prijavi?

Popis prijavnih dokumenata naveden je u tekstu natječaja ili u prijavnom obrascu, a najčešće obuhvaća: Prijavni obrazac

- osnovni i obvezan dio prijavnih dokumenata, najčešće priložen uz natječaj.

Ovisno o pojedinom natječaju, ispunjava se na internetu ili u tiskanom obliku.

U prijavni obrazac kandidati upisuju svoje osobne podatke (ime, prezime, kontakte), podatke o svojim akademskim (obrazovanje, nagrade, itd.) i izvanakademskim postignućima.

Pismo motivacije

- kratak esej u kojemu navodite što želite postići tijekom studija ili programa stipendiranja na koji se prijavljujete, te zašto smatrate da ste upravo vi najbolji kandidat za dobivanje stipendije.

Pismo motivacije je vrlo važan dio prijavnih dokumenata kojim pokazujete selekcijskoj komisiji koje su vaše osobine te kako namjeravate pridonijeti i što želite od samog programa na koji se prijavljujete.

Akademski esej

- tekst na temelju kojega selekcijska komisija dobiva uvid u kvalitetu vašeg pisanja i izražavanja.

Ovisno o pojedinom natječaju, potrebno je napisati jedan ili više akademskih eseja (ili priložiti sažetke već napisanih radova). Zadana tema je najčešće vezana uz jedan od predmeta koje namjeravate studirati unutar programa na koji se prijavljujete.

Obrazovni dokumenti

- to su prijepisi ocjena (eng. transcripts) i potvrde o završenim stupnjevima školovanja (diplome, certifikati itd.), koji se najčešće moraju dostaviti zajedno s ostalim dokumentima. Ako obrazovni dokumenti nisu izdani na jeziku programa ponuđenog natječajem, moraju se prevesti i ovjeriti.

Prijevod i ovjera obavljaju se kod sudskog tumača.

Životopis

- kronološki opis vaših akademskih, izvanakademskih i poslovnih postignuća. Sastavljanje životopisa iznimno je važan korak u prijavi za obrazovni program ili u potrazi za poslom.

Cilj životopisa je izbornoj komisiji/poslodavcu učinkovito predstaviti svoje kvalifikacije, vještine i sposobnosti i time ih potaknuti da vas pozovu na intervju.

Pismo preporuke

- pismo koje za vas piše profesor (akademsko pismo preporuke) ili poslodavac (profesionalno pismo preporuke), opisujući vaše osobine u skladu s osobinama koje se traže natječajem za program stipendiranja, studija ili pak posao na koji se prijavljujete. Cilj preporuke je pomoći selekcijskoj komisiji da dobije bolji uvid u vaše vrline kako bi lakše odlučila jeste li poželjan kandidat za program ponuđen natječajem.

Studentski život 9

BROJ 29, rujan 2017.

obrazovanja održat će se 17. listopada u NSK

Privatne stipendije rudnici su zlata za izvrsne studente

'Studenti čiji su obiteljski prihodi malo iznad dogovorenog imovinskog cenzusa imat će više sreće u traženju stipendija u privatnim zakladama nego kod države', kaže studentica Dora Klindžić Autor: Zrinka Medak Foto: Matea Petrović/Global

U

natoč uvriježenu mišljenju da samo studenti slabijeg socioekonomskog statusa trebaju stipendiju, neke udruge i zaklade prepoznale su problem onih koji se itekako trude ostvariti vrhunske rezultate na fakultetima, pa su osnovale fondove za njihovo stipendiranje. Među studentima koji se prijavljuju za privatne stipendije je i Hrvoje Mlinarić. Prošle je godine dobio stipendiju, zbog čega se osjeća povlaštenim.

"Stipendija za mene znači kvalitetniji fokus na fakultetske obveze jer zbog nje ne moram misliti o tome opterećujem li kućni proračun svojih roditelja previše ili ne. A koliko ju je teško dobiti mogu procijeniti na temelju broja prijavljenih i dodijeljenih stipendija", kaže Mlinarić.

Nije na svakom fakultetu isto Dora Klindžić još je jedna sretna dobitnica stipendije.

"Dobivena sredstva omogućit će mi pokrivanje troškova boravka u Zagrebu tijekom ljetne prakse na Institutu Ruđer Bošković", kaže Klindžić i objašnjava da je stipendija koja iznosi 2500 kuna na mjesec pitanje prestiža jer studenti međusobno

Većina stipendija namijenjena je studentima slabijeg socioekonomskog statusa

dija za koju znam da evaluira studente samo po uspjehu, a ne po imovinskom kriteriju, tako da će studenti čiji su obiteljski prihodi imalo viši od dogovorenog imovinskog cenzusa imati više sreće u traženju stipendija u privatnim zakladama nego kod države", zaključuje.

Među poznatijima privatnim stipendijama su stipendije Zaklade Adris, Zaklade Ivane Ho-

dak, Zaklade FOHS, dobrotvora hrvatskih studenata, Zaklade Kajo Dadić i Zaklade Zlatko Crnić. Sve one prepoznale su i potrebe studenata kojima su nužna dodatna novčana ulaganja da bi postigli uspjeh u području u kojem studiraju.

Nagrađuju izvrsnost Broj stipendija koje na godišnjoj razini pojedina zaklada dodjeljuje varira između 10 i 20, ali i to je dobro, ako uzmemo u obzir stanje u Hrvatskoj prije deset godina, kada ovakve stipendije gotovo nisu postojale. Novčani iznosi stipendija razlikuju se od zaklade do zaklade, a kreću se od 1000 do 2500 kuna na mjesec.

Najviša stipendija u Hrvatskoj

državna je stipendija, koju svake godine dodjeljuje Ministarstvo znanosti i obrazovanja za više od 5000 studenata. MZO osigurava i 4600 dodatnih socijalno-ekonomskih stipendija te, prvi put, najmanje 3000 STEM stipendija za studij u Hrvatskoj.

Postoji i sveučilišna stipendija koja se dodjeljuje otprilike 500 studenata. Najviše stipendija je za izvrsnost, a dio dobiju studenti koji studiraju nastavničke studijske programe u području matematike, prirodnih znanosti i informatike, uspješni studenti sportaši i studenti slabijeg socioekonomskog statusa.

Nacionalna zaklada za potporu učeničkom i studentskom standardu dodjeljuje stipendije u iznosu od 1000 kuna na mjesec, deset mjeseci u godini.

Iz Zaklade kažu da im se na posljednjem natječaju "drastično smanjio broj prijava, ali zbog tehničkih problema jako je kasno raspisan natječaj za prošlu akademsku godinu, pa je to bio razlog. U nas broj prijava uvelike ovisi o kategorijama za koje raspisujemo, a znale su se mijenjati tijekom godina". Dodaju da, ukupno, imaju isti broj prijava posljednjih godina, ali se broj prijava smanjio u odnosu prema prve dvije godine kada se stipendija tek počela dodjeljivati.

Savjeti i informacije na internetskom portalu, ali i na čak tri grupe na Facebooku

nstitut za razvoj obrazovanja nudi ažurne, nepristrane i potpune informacije kao i usluge savjetovanja o visokom obrazovanju u Hrvatskoj i inozemstvu. IRO je osmislio i uređuje portal www. stipendije.info, prvi hrvatski internetski portal posvećen stipendijama koje su dostupne hrvatskim građanima za studij u Hrvatskoj i u inozemstvu. Institut za svoje korisnike istražuje dostupne stipendije i na portalu objavljuje stipendije hrvatskih, ali i međunarodnih institucija koje

IRO studentima pomaže i besplatnim savjetima o prijavi i polaganju određenih standardiziranih testova (TOEFL iBT, GMAT, UKCAT, ACT)

Kontakt

EDIN TUZLAK

I

konkuriraju ne samo fakultetskim uspjehom nego i znanstvenim radovima.

"U našem je sustavu velika stvar napisati rad tijekom studija, jer se u nas u Hrvatskoj, a posebno na Fizičkom odsjeku PMF-a, stavlja naglasak na klasično obrazovanje, a ne na samostalan rad. Zbog toga je fantastično što Zaklada prepoznaje i nagrađuje samostalne studentske znanstvene radove", ističe Klindžić.

Stipendije nekih privatnih zaklada, kao i dio sveučilišne stipendije, dodjeljuju se studentima prema uspjehu, što ih razlikuje od većine drugih stipendija koje se dodjeljuju na temelju slabijeg socioekonomskog statusa.

"Malo je stipendija 'krojeno' za fakultete kao što je Fizika.

Sveučilišna stipendija izvrsnosti nagrađuje samo deset posto najboljih studenata, što možda funkcionira na većim fakultetima, kao što je Filozofski fakultet ili Fakultet elektrotehnike i računarstva, gdje se za stipendiju prijavljuju deseci ili stotine studenata, dok je u nas deset posto najboljih samo tri osobe od 30 ljudi. Tako se ja, s prosjekom 4,9 na smjeru istraživačke fizike, ne mogu prijaviti za sveučilišnu stipendiju", objašnjava Klindžić.

"To je jedna od rijetkih stipen-

Za sve upite, možete se obratiti IRO-u putem e-pošte i telefona dostupnih na njihovoj internetskoj stranici ili osobnim dolaskom u uredovno radno vrijeme za stranke: utorkom i četvrtkom od 16 do 20 sati i srijedom od 9 do 13 sati na adresi Trg Nikole Zrinskog 9/I u Zagrebu.

objavljuju natječaje za stipendije u različitim područjima studija, na različitim razinama studija i u različitim državama.

Portal također pruža i informacije o procesu prijave na natječaje za stipendije i potrebnim dokumentima. Natječaji se mogu pretraživati prema području studija, razini studija te prema državama.

IRO je ujedno i EducationUSA centar za informiranje o studiranju u SAD-u. Korisnici društvenih mreža također mogu pratiti grupe na Facebo-

oku "EducationUSA Croatia", "Tražim stipendiju" ili "Želim studirati u inozemstvu".

Dobivanje stipendije u inozemstvu često podrazumijeva polaganje standardiziranih testova, stoga IRO pomaže studentima besplatnim informiranjem i savjetovanjem o prijavi i polaganju određenih standardiziranih testova, a održava i pripreme uz pripremne tečajeve, knjige i multimediju i omogućava samo polaganje određenih standardiziranih testova (TOEFL iBT, GMAT, UKCAT, ACT).

MEDIJSKO POKROVITELJSTVO

10 Srednja

BROJ 29, rujan 2017.

Što ti sad hoćeš? Projekt Udruge studenata socijalne pedagogije - Pupovci

Mladi pomažu mladima u prilagodbi srednjoj školi

Od listopada do prosinca u goričkom klubu mladih organizirat će se osam radionica i dvije javne tribine

Tekst: Željka Škreblin

Kako se prijaviti

U

'Bilo bi super da se ovakav projekt provodi u svakoj srednjoj školi i da je besplatan. Pogotovo danas kada su srednjoškolci toliko zauzeti tehnologijama koje su im olakšale život', smatra Lara Ščuric, srednjoškolka iz Vrbovca

OPĆA EKONOMIJA

FARMACIJA

(Farmaceutsko-biokemijski fakultet)

FOTO: FARMACEUTSKO-BIOKEMIJSKI FAKULTET

(Stomatološki fakultet)

dicinskih znanosti. Studijski program daje širok spektar znanja, a pojedinac se može razvijati u smjeru kojem voli i želi. Za uspješno studiranje stomatologije trebat će vam mnogo ljubavi i motivacije jer faks zahtijeva mnogo, ali daje još više. Fakultet se može pohvaliti širokim spektrom studentskih aktivnosti u sklopu Udruge studenata dentalne medicine.

KUĆA EUROPE

ROMANA FRANJKOVIĆ: Politologija se bavi proučavanjem teorije države, unutarnje i vanjske politike, društvenih pokreta, političkih stranaka i ponašanja birača.

Nakon završetka fakulteta možemo raditi kao profesori, glasnogovornici, savjetnici, politički analitičari. Već se u prve dvije godine odlučimo u kojem smjeru želimo ići. Što se tiče kolegija, ima onih teških i zahtjevnih, ali svi se mogu položiti i dobra su podloga za budući posao.

DENTALNA MEDICINA MIA KRANJČEC: Dentalna medicina, odnosno stomatologija izvrstan je izbor ako vas zanima područje biome-

Potpora grada "Bilo bi super da se takav projekt provodi u svakoj srednjoj školi i da je besplatan. Pogotovo danas kada su srednjoškolci toliko zauzeti tehnologijama koje su im olakšale život", smatra Lara

(Fakultet političkih znanosti)

IVANA IVANDIĆ

IVANA NOVAK: Ekonomski fakultet ima mnoge smjerove poput turizma, marketinga, informacijskih znanosti, financija. Možete i studirati na engleskom jeziku, što je prednost ako želite raditi u inozemstvu. Studenti mogu upisati poslovnu i opću ekonomiju, a ja studiram opću. Taj studij se okreće povijesti i otkriva kako se uopće utemeljila ekonomija kao znanost. Uče se teorije koje su iznijeli poznati ekonomisti te praktičnost tih teorija.

jeti", pojasnila je Lucija. Teme poput organizacije vremena, komunikacijske vještine, nošenje sa stresom i školskim izazovima o kojima će se govoriti na radionicama trebale bi pridonijeti tim ciljevima.

POLITOLOGIJA

(Ekonomski fakultet)

FOTO: STOMATOLOŠKI FAKULTET

studenti budućim kolegama predstavljaju svoje smjerove

Premalo sličnih projekata Tim iz Udruge studenata socijalne pedagogije - Pupovci na područradionice organiju Velike Gorice zirati jednom na organizirat će tjedan i trajat će osam radionica i po 90 minuta. Na dvije javne tribine javnim tribinama Lucija za prve i druge raraspravljat će se o Lamešić mentalnom zdravlju zrede srednjoškolaca. mladih i o nasilju u mlaProjekt "Što ti sad hoćeš?" održavat će se u goričkom klubu denačkim vezama. mladih, od listopada do prosin"Cilj nam je osnažiti srednjošca. Lucija Lamešić, studentica kolce da se nakon provedenih socijalne pedagogije na Eduka- radionica bolje snalaze u svome cijsko-rehabilitacijskom fakulte- okruženju, da budu uspješniji u tu, i jedna od petero pokretača školi, putem usvajanja vještina projekta rekla nam je da će se koje ćemo im nastojati preni-

fakulteti na pladnju

Svi zainteresirani srednjoškolci na području Velike Gorice koji se žele prijaviti za radionice mogu se javiti na stranicu na Facebooku "Što ti sad hoćeš" ili na e-adresu stotisadhoces@ gmail.com.

Potrebno je samo ispuniti obrazac na internetu.

FOTO: ANA VEBLE

vijek se teško prilagoditi novom životnom razdoblju, a dolaskom u srednju školu, tinejdžeri se moraju nositi s mnogim izazovima.

Na pitanje kako to napraviti, najčešće odgovor moraju potražiti sami.

Projekt "Što ti sad hoćeš?" pokušava pomoći srednjoškolcima da se bolje prilagode novom okruženju i želi im se pokazati da u tom procesu nisu sami.

Ščuric, srednjoškolka iz Vrbovca kojoj bi također dobro došla pomoć od nekoga tko razumije kako je to biti tinejdžer u današnjem svijetu.

Možda će ovaj projekt potaknuti druge udruge, škole i gradove da osvijeste koliko su važni emocionalna pomoć i učenje socijalnih vještina. Grad Velika Gorica svake godine raspisuje javni poziv za predlaganje programa/projekata udruga mladih i udruga za mlade. Na najbolji su način time pokazali kako prepoznaju mlade ljude kao poduzetne i sposobne organizirati i pomagati svojim vršnjacima. Projekt "Što ti sad hoćeš?" realizirat će se zahvaljujući ljudima koji su ga osmislili, ali i gradu koji je prepoznao njegovu vrijednost.

Zasad nemaju daljnjih planova te se samo nadaju uspješno realiziranu projektu.

"Vidjet ćemo kako će projekt teći te koje opcije i natječaje ćemo pratiti i prijaviti se", govori Lucija. Do srednjoškolaca nastoje doći putem medija, ali i prezentiranjem projekta u srednjim školama. Za sve zainteresirane srednjoškolce na području Velike Gorice prijave su otvorene još ovaj mjesec.

EDVIN BRUSAČ: Farmaceuti su stručnjaci u izradi i oblikovanju lijekova, ali i poznavanju ljudske anatomije i fiziologije te međusobnoj interakciji organizma i lijeka. Osim u ljekarni (javnoj ili bolničkoj), farmaceuti se mogu zaposliti u laboratorijima, industriji, kliničkim odjelima, administraciji te javnim predstavništvima. Studij zahtijeva mnogo rada i dobro predznanje kemije i biologije, ali trud se isplati. Ako vas zanimaju kemizam, dizajn i djelovanje lijekova te odgovor ljudskog organizma na terapiju i želite pomoći ljudima savjetovanjem, ovo je fakultet za vas!

Društvo 11

BROJ 29, rujan 2017.

STUDENTI I BRAK Mogu li se uskladiti ljubav i fakultetske obveze?

Dok jedan šeta s djetetom, drugi uči Pripremanje ispita nije ništa teže uz supruga nego uz dečka, ali dijete je sasvim druga razina odgovornosti

Tekst: Tanja Krivačić Matea Jurina

N

'Imali smo plan. U tri godine odradili smo tri sezone kako bismo mogli financijski biti samostalni, i to je, uz odlične ocjene, bio dovoljan dokaz odgovornosti našim roditeljima', kaže studentica Mateja

Katarina i Vlado Rosančić

PRIVATNA ARHIVA

Blagoslov roditelja Mateja Glavaš, studentica politologije, udala se po završetku druge godine fakulteta. Ističe kako brak njoj i suprugu nije bio problem i nije utjecao na njihovo ispunjavanje obveza na fakultetu. Za ulazak u brak ipak su najprije trebali dobiti pristanak roditelja.

"Imali smo plan. U tri godine odradili smo tri sezone kako bismo mogli financijski biti samostalni, i to je, uz odlične ocjene, bio dovoljan dokaz odgovornosti našim roditeljima", kaže Mateja.

Ono što bi ipak moglo biti problem jest prinova koja dolazi nakon vjenčanja. Pripremanje ispita uz supruga nije ništa teže

Katarina i Vlado Rosančić

FOTO: IVAN DIMNJAKOVIĆ

ije rijetkost da se tijekom studija studenti odluče uploviti u bračnu luku. Hrvatska se smatra tradicionalnom zemljom i često je uvriježeno mišljenje da najprije treba završiti fakultet, zaposliti se i biti "svoj čovjek".

No sve više studenata slaže se da brak ne narušava postizanje uspjeha na fakultetu. Roditelji su uglavnom skeptični prema vjenčanju zbog straha da će njihovo dijete potom zapostaviti studij.

Mateja i Kristijan Glavaš

nego uz dečka, ali dijete je sasvim druga razina odgovornosti.

"Nakon što smo dobili dijete, s obzirom na to da smo oboje redovni studenti, suprug je morao dati otkaz na puno radno vrijeme jer nije bilo moguće ispunjavati moje obvezne dolaske na predavanja i pisanje njegova diplomskog rada", govori Mateja.

Veliku podršku ovdje pružaju roditelji i prijatelji, ali ipak najveću odgovornost na sebi imaju roditelji djeteta. Kako bi što učinkovitije uspjeli riješiti ispite na fakultetima, Mateja i njezin suprug uskladili su obveze: dok jedan šeta s novorođenčetom, drugi uči i obratno.

Studentica Katarina Rosančić uz brak uspjela je uskladiti čak dva fakulteta: na Učiteljskom je fakultetu bila na petoj godini, a na Katoličkom bogoslovnom na trećoj. ​Smatra kako brak nije nikakav teret nego olakšanje jer je sve utjecalo na to da i ona i suprug budu sretniji i motiviraniji da završe svoje obrazovanje kako bi mogli razmišljati o proširenju obitelji.

Izlazaka im ne nedostaje "Uvijek smo bili jedno drugom podrška pri obvezama na faksu i čak mislim da se tako i lakše podnosi stres kojeg realno ima dosta na faksu. Brak znači da imaš pored sebe osobu koja te bezuvjetno voli i podrška ti je u svemu, a ne da ja moram skuhati ručak umjesto učiti pa da zbog toga na kraju ne prođem ispit", priča Katarina.

Kao i kod Mateje, i njihovi su roditelji bili skeptični, ali su ih ipak podržali u odluci, a oni su na kraju i opravdali to povjerenje.

Unatoč velikoj potpori obitelji i prijatelja, studenti koji ulaze u brak moraju imati na umu da je studij ujedno i vrijeme s najviše provoda, izlazaka i druženja s prijateljima. Kako nam kaže Katarina, ni toga ne nedostaje u braku.

"Nakon faksa je vrijeme za zajednička druženja. Imamo zbilja hrpu prijatelja pa smo počeli sve više prakticirati okupljanje kod nas ili kod njih u stanu. Iskreno, stvarno nemamo frke s organizacijom vremena", kaže ona.

Red button Internetska stranica prilagođena djeci, ali još nedovoljno poznata u javnosti

Dječja prava štite educirani studenti volonteri Na stranici se mogu anonimno prijaviti slučajevi dječje pornografije, MUP je već zaprimio određen broj prijava Tekst: Petra Vuka, Sara Zrinušić Foto: Dorian Višnjić/Global

U

redu je i ako volontirate da pomognete sebi - kaže koordinatorica Zrinka iz Nacionalnog pozivnog centra. Naime, Nacionalni pozivni centar surađuje s internetskom stranicom Red Button na kojoj se anonimno prijavljuju slučajevi dječje pornografije. Stranica je namijenjena svima, ali je posebno prilagođena djeci. Omogućuje brzo i učinkovito, a što je najvažnije, anonimno prijavljivanje dječje pornografije ili bilo kojeg drugog iskorištavanja i seksualnog zlostavljanja djece.

Već od samog početka rada

stranice, Ministarstvo unutarnjih poslova zaprimilo je nekolicinu prijava nezakonitih sadržaja. Anonimne prijave najčešće donose stranice prepune eksplicitnog sadržaja, ali nije zanemariv ni broj prijava žrtava ili trećih osoba. Hrvatska je prihvatila međunarodne standarde o zaštiti djece od zanemarivanja i raznih oblika zlostavljanja te prilagodila svoje zakonodavstvo kako bi se što učinkovitije zaštitila djeca.

Ipak, od upitanih deset studenata samo je jedna studentica čula za stranicu, i to zato što je istraživala o seksualnom nasilju na internetu. Ostali stranici zamjeraju nedovoljnu promovira-

nost. Iako je Red Button izvrsna aplikacija za sigurnost i zaštitu djece, kao i odraslih, ne pruža trenutačnu zaštitu te se zbog toga svaka hitna intervencija još mora prijaviti na broj 192, upozorava MUP.

Iako je Red Button izvrsna aplikacija za sigurnost i zaštitu djece i odraslih, ne pruža trenutačnu zaštitu te se zbog toga svaka hitna intervencija još mora prijaviti na broj 192, upozorava MUP

Koordinatorica Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih djela i prekršaja Maja Štahan kaže da je njihova linija otvorena 12 sati na dan, a podršku pružaju većinom educirani studenti. Dvije anonimne studentice volon-

terke s nama su podijelile svoja iskustva. Studentica socijalnog rada kaže da su joj najstresniji pozivi žrtava seksualnoga i obiteljskog nasilja, a kaže da je dosad shvatila da je ponekad žrtvama dovoljna samo riječ utjehe, podrška i razumijevanje.

Studentica Pravnog fakulteta pak ističe da počela s volontiranjem jer smatra da njezinoj struci nedostaje empatija. Govori da se uz volontiranje susrela i s pozitivnih situacijama.

"Na Silvestrovo smo dobili poziv zahvale - gospodin je zvao i htio nam je poželjeti sve najbolje za blagdane jer je uz pomoć naše usluge riješio svoju tešku situaciju", ističe ona.

12 Svijet

BROJ 29, rujan 2017.

One Belt One Road Ambicioznim projektom najmnogoljudnija zemlja širi utjecaj u Euroaziji

Kina u Uniju ulazi ofenzivom šarma Tekst: Mihael Gelo

U

rujnu 2017. navršile su se četiri godine od pokretanja inicijative One Belt One Road, megaprojekta kojim Kina nastoji razviti mrežu trgovinskih veza na euroazijskom prostoru, sredstvima kao što su ulaganja, gradnja infrastrukture, željeznica i luka. Projekt je inicirao sam vrh kineske vlade pa ima i geopolitičku dimenziju, a to znači i određene prepreke u realizaciji. One Belt One Road (Jedan pojas, jedan put) uključuje kopneni i morski koridor pod imenom Put svile, prema istoimenoj mreži važnih trgovačkih ruta što su povezivale Europu s Azijom u antičko doba.

Najveći projekt u povijesti Prof. dr. sc. Ljubo Jurčić, pročelnik Katedre za međunarodnu ekonomiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, kaže da je ovo najveći projekt u ljudskoj povijesti.

"Kad bi se realizirao u cijelosti, prolazio bi kroz šesnaest zemalja (uz Kinu) te se vezivao na još pedesetak zemalja. Put svile sastavni je dio ukupnog kineskog razvoja; ne samo u trgovinsko-ekonomskom nego i u političkom smislu te dolazi u doba kad Kina prvi put u svojoj dugoj povijesti pokazuje da želi postati hegemon", objašnjava.

Govoreći o dosadašnjim postignućima Puta svile, Kristijan Kotarski, stručnjak za međunarodnu političku eko-

'Put svile sastavni je dio ukupnog kineskog razvoja; ne samo u trgovinskom nego i u političkom smislu', ističe prof. dr. sc. Ljubo Jurčić

Kina radi i na povezivanju svojih pokrajina, čime će smanjiti nesrazmjer između razvijenih gradova i unutrašnjih dijelova zemlje

nomiju s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, ponajprije ističe stvaranje Azijske banke za infrastrukturalne investicije (AIIB) koja broji čak 59 država članica (od čega 15 članica Europske unije), kao i BRICS Banke za razvoj, alternative Međunarodnoj banci za obnovu i razvoj. Djelovanjem takvih institucija, Kina nastoji ojačati svoj regionalni položaj i zamijeniti slične "zapadne" modele.

Ono što Kini ipak treba, čega (za razliku od SAD-a) nema dovoljno, jest soft power, sposobnost širenja vlastitog utjecaja koji ne počiva na izravnoj prisili nego na određenim privlačnim faktorima - ekonomskim, kulturološkim, socijalnim, zbog kojih bi joj se države

Važno je postignuće osnivanje Azijske banke za obnovu i razvoj s 59 članica, navodi Kristijan Kotarski bile voljne "prikloniti". Što se tiče djelovanja na području EU-a, Jurčić i Kotarski ističu fokus Kine na produbljivanje veza s državama srednje Europe, članicama poput Mađarske i Poljske, onima koje se u liberalno-demokratskim vrijednostima najviše udaljuju od Europske unije.

"Kinezi su manjim EU-ovim članicama dali ponešto veća

glasačka prava u AIIB-u u odnosu prema uplaćenom kapitalu, dok veće članice poput Njemačke, Francuske i Velike Britanije imaju više uplaćenih sredstava u AIIB-u u odnosu prema njihovim pravima.

Zaštitnica manjih država Takvo odstupanje dio je kineske ofenzive šarma kojom se ona nastoji profilirati kao zaštitnik interesa manjih država koje nemaju velikog utjecaja u globalnim poslovima", navodi Kotarski i dodaje da Kina mnogo radi i na bilateralnoj osnovi s manjim državama "gladnima kineskih investicija".

Ipak, s obzirom na to da je relativno novi igrač u međunarodnoj areni, pitanje je hoće

li društveno uređenje Kine (s elementima autoritarizma: regulacija internetskog sadržaja, manjak karakteristika tržišne ekonomije) naštetiti njenim ambicijama za širenje utjecaja, jer takav sustav nije kompaktibilan s mnogim državama koje su u planu One Belt One Road inicijative.

"Dok EU 80 posto svoje javne nabave drži otvorenom za partnere iz cijelog svijeta, Kina taj broj drži na samo 14 posto, štiteći svoje sektore", navodi Kotarski kao primjer te dodaje da sumnja u dugoročnu učinkovitost projekta, osim navedenog i zbog toga što kineski instituti ne provode koordiniranu politiku u pogledu provođenja kontakata sa srednjoeuropskim državama.

Stotine malih projekata No Jurčić s Ekonomskog fakulteta objašnjava da Kinezi ovaj projekt ionako ne doživljavaju kao jedan jedinstveni nego kao stotinu malih i zasebnih projekata, te da premda neće svi, mnogo njih će uspjeti. Uostalom, treba imati na umu da je u One Belt One Road inicijativi važan aspekt povezivanje same unutrašnjosti Kine koja je u odnosu prema brzo rastućim kineskim obalnim gradovima u prošlosti bila zanemarena. Tim će činom najmnogoljudnija država na svijetu postati povezanija i jača, sposobna za nove geopolitičke korake: osvajanje regije i širenje utjecaja prema zapadu u idućim desetljećima.

O stanju Unije Predsjednik Europske komisije održao je tradicionalni govor u EU-ovu parlamentu

Juncker: Turska ne može u EU do daljnjega Tekst: Mihael Gelo

U

sklopu tradicionalnog godišnjeg govora pred zastupnicima Europskog parlamenta u Strasbourgu predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker govorio je o problemima i prijetnjama Europskoj uniji, poput vanjskih cyber napada, ali i unutrašnje neravnoteže zbog nepravednog tretmana proizvođača nekih članica. Njegovo obraćanje dolazi u trenutku kad je EU suočen s mnogim izazovima; od posljedica Brexita do migrantske krize, sigurnosnih prijetnji i manjka solidarnosti među članicama. Iako se već neko vrijeme spominje mogućnost

Podržan je ulazak Hrvatske u Schengen, baš u trenutku kad se najavljuje slovenska blokada stvaranja "Europe više brzina" (što bi značilo da bi se one članice koje su voljne jače povezale), Juncker je u govoru objavio kako se on ipak zauzima za homogen EU, koji će počivati na ravnopravnosti i jednakim odnosima među svim zemljama.

Juncker je na tome tragu osudio problem različite kvalitete proizvoda za tržišta pojedinih članica, što su pozdravili Predsjednik EK osudio je problem različite kvalitete proizvoda za tržišta pojedinih članica, što su pozdravili hrvatski europarlamentarci s obzirom na to da su nedavni testovi pokazali kako pripadamo među potrošače drugog reda

hrvatski europarlamentarci s obzirom na to da su nedavni testovi pokazali kako pripadamo potrošačima drugog reda, odnosno onima koji dobivaju proizvode lošije kvalitete u odnosu prema, na primjer, Njemačkoj.

Za Hrvatsku je pozitivno i to što je Juncker u govoru eksplicitno podržao ulazak zemlje u Schengen (dakako, u skladu s uvjetima), i to u doba kad se najavljuje moguća slovenska blokada zbog arbitražnog spora.

Juncker je za daljnji razvoj Europske unije istaknuo važnost načela slobode, ravnopravnosti i vladavine prava te u tom kontekstu isključio članstvo Turske "u dogledno vrijeme".

"Javno apeliram na Tursku

da oslobodi naše novinare i prestane vrijeđati naše članice i političare nazivati fašistima i nacistima", kazao je, nakon čega je uslijedio pljesak u parlamentu.

No neki su dijelovi govora izazvali negodovanje zastupnika. Mnogima se nije svidjela predložena inicijativa o ujedinjavanju dužnosti predsjednika EU-ova vijeća i EU-ove komisije kao ni ideje o osnivanju posebnog instituta europskog ministra gospodarstva i financija te uspostave transnacionalnih izbornih lista. Eurozastupnici koji su protiv toga smatraju kako je tu riječ o neprihvatljivu oduzimanju suvereniteta članicama.

RAZGOVOR USUSRET NOVOJ SEZONI LISINSKOG, OKRENUTOJ MLADIMA

Mladi glazbenici nude čuda, ali ih mediji ignoriraju

Bez obzira na raznoliku ponudu i brojne velike popuste, mladi i dalje nisu dovoljno zainteresirani za kulturu - osim ako se njome i sami ne bave. A i oni često nisu međusobno solidarni...

Tekst: Tina Ozmec-Ban, Ivor Kruljac univerzalni ili su se pojačali prošlih godina?

Prije je apsolutno bilo lakše doći do sponzora. Lisinski je nekad imao mnogo više sponzora koji su davali više novca.

Danas je to sve na simboličkoj razini. Kako je došla recesija, tako je pao interes za kulturu i najprije se tu rezao proračun.

Sportskom klubu ili estradnoj zvijezdi bit će mnogo lakše doći do sredstava nego čak i etabliranom glazbeniku koji je postigao velik uspjeh na svjetskoj razini. Slično je s medijima - glazbeni uspjesi ostaju nezabilježeni, a kad je riječ o nekome sporta-

SLAVKO MIDŽOR/PIXSELL

P

oznato je da kultura u medijskom prostoru ne uživa isti tretman kao, na primjer, sport, a samim time je i na margini interesa mladih. Ususret novoj sezoni brojnih kulturnih događanja u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, koja to namjerava barem pokušati promijeniti, razgovarali smo s ravnateljem te cijenjene kulturne institucije, Draženom Siriščevićem. ◼◼ Uskoro će početi nova sezona u Lisinskome. Što ona donosi za mlade?

U svakoj sezoni nastojimo napraviti atraktivan program tako da ga ne dijelimo na dob nego da privuče sve, da bude s različitim izvođačima, sadržajem, instrumentima, sastavima, skladateljima te da si doista svatko nađe nešto u ovom ciklusu.

Ono što je novo ove godine ciklus je koji je baš posebno napravljen za mladu publiku, Lisinski Gaudeamus ili Mladi u Lisinskom. Odlučili smo pozvati u dvoranu mlade, istaknute, darovite i uspješne glazbenike koji su uspjeli ne samo ovdje u Hrvatskoj nego i u svijetu. Tako da će nastupiti jedan hrvatski mladi glazbenik i jedan inozemni mladi glazbenik istu večer na velikoj pozornici dvorane uz simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije te predstaviti sve svoje umijeće.

Naime, već godinama njegujemo suradnju s mladim glazbenicima, ali su dosad bili smješteni u "geto" Male dvorane koja može primiti do 300 posjetitelja. Odlučili smo prostor proširiti te im samim time dati mogućnost da nastupe uz veliki simfonijski orkestar - do čega također mladi jako teško mogu doći. ◼◼ Prema vašem dugogodišnjem iskustvu, što to mladi glazbenici mogu ponuditi?

Mladi glazbenici nude čuda!

Kapa dolje svim mladim glazbenicima. To su sve mladi ljudi koji počinju naporno raditi već kao djeca jer da biste bili vrhunski glazbenik u umjetničkoj glazbi morate početi s time doista kao dijete. Taj trud koji ulažu, a danas se sve više govori da se mladi ne žele "oznojiti" da bi došli do rezultata, ovdje se stvarno istakne.

Tako je to i kod sportaša, nažalost, daroviti i uspješni mladi glazbenici ne zarađuju niti približno koliko zarađuju sportaši. ◼◼ Jesu li ti problemi

Sportskom klubu ili estradnoj zvijezdi lakše je doći do novca nego etabliranom glazbeniku sa svjetskim uspjesima

šu, naravno bez uvrede, onda se to u medijima ponovi 20 puta na dan. To je, naravno, za sport, ali nije dobro tako ne gledati druge koji se podjednako trude i ostvaruju iste rezultate u kulturi. ◼◼ Koliko, prema vašim informacijama, srednjoškolska i studentska populacija prati događanja u Lisinskom?

Populacija koja dolazi u naše dvorane većinom je starija, ali to vani nije tako. Imam prigodu dosta putovati po Europi i njihove dvorane imaju više mlađe publike. Zato smo osmislili projekt "Mladost Lisinskog" gdje smo svim učenicima i studentima bez obzira na fakultet omogućili da, ako dođu dva sata prije koncerta ili predstave na blagajnu te ako ima ulaznica, a, nažalost, najčešće ih ima, može uzeti kartu za cijenu od 10 kuna.

Nešto se malo povećao broj mladih posjetitelja, ali jako malo u odnosu prema prijašnjem stanju.

Interesa za glazbu ima samo ona mlada populacija koja se njome bavi. Imamo raznih tragikomičnih situacija u kojima student dođe na blagajnu, kupi kartu za 10 kuna i tu kartu preda svojoj baki koja stoji pokraj njega. Baka ode u dvoranu, a mladić s prijateljima u kafić potrošiti barem 50 kuna. Mlade je najbolje privući u dvoranu pristupačnom cijenom te vrhunskim programom.

Sve ostalo nije u našim mogućnostima nego u samom društvu na koje

utječu mediji i obrazovanje. ◼◼ Koji su neki inozemni primjeri dobrog obrazovanja i medijske promocije?

Najviše se volim referirati na Beč, doduše, on je doista jedinstven. Tamo ćete na svakome koncertu i operi vidjeti "rijeke" mladih. Da bi se došlo do ulaznice formiraju se redovi u vrećama za spavanje dan prije - mladi ljudi! Oni u školi uče i svirati, a tako ćemo na najbolji način naučiti što onaj na pozornici ima za prezentirati. ◼◼ Što bi se u glazbenom odgoju u školama moglo promijeniti uz aktualnu kurikularnu reformu?

Djecu treba animirati, a ne ih bombardirati činjenicama.

Treba predstaviti Bacha, tog "dosadnog" Bacha, kao čovjeka koji je u ono vrijeme bio velika zvijezda. No za to treba napraviti dobar program i profesori trebaju biti sposobni za to. Drugi dio je to da djecu doista motiviraju da sviraju - neka svako izabere neki instrument i neka proba. Nitko ne očekuje da će bilo koji učenik postati virtuoz.

Samo neka uzmu instrument u ruke i osjete to čudo kad proizvedu neki zvuk. ◼◼ Jeste li imali prigodu razgovarati s mladim glazbenicima o njihovu položaju danas?

Mladim je glazbenicima neizmjerno teže nego što je bilo prije, upravo zato što se cijeli svijet promijenio. Konkurencija je mladima nevjerojatna i jako je teško, ali se bore i vjerujem da ih najviše boli to da taj vrijedan posao ostaje nezamijećen.

Volio bih da postoji malo više razumijevanja i solidarnosti među mladima, pa kad nastupa neki mladi glazbenik pa da dođu svi mladi poslušati. Malo smo se razišli, otuđili, izgubili ljestvicu vrijednosti, a u tome veliku ulogu imaju obrazovanje i mediji. ◼◼ Imaju li sami mladi glazbenici inicijative kojima pokušavaju pobuditi interes u drugima?

Inicijativa je takva da oni dolaze i pitaju mogu li svirati.

Pa kad im damo Malu dvoranu od 300 mjesta svrha je toga da dođe netko i posluša, a da to nisu samo vaši prijatelji i obitelj kojih je 30. Nemamo otkud platiti radijsku i televizijsku reklamu da im privučemo publiku dok su još nepoznati. Mladi žele nastupati, ali nemaju vremena baviti se pitanjem kako privući publiku. Talent je ono na pozornici, ali treba imati i sreće i malo trgovačkog talenta. Mladi ovdje moraju imati malo sreće, barem dok se ne promijeni sustav.

DRAŽEN SIRIŠČEVIĆ glazbeni znalac i ravnatelj KD Vatroslava Lisinskog

Intervju 13

BROJ 29, rujan 2017.

14 Reportaža

BROJ 29, rujan 2017.

FraMaFu festival Biciklom po virovitičkom kraju putovima legendarnog novinara Franje Martina Fuisa

'Nema ti kod nas, sinko, škrtih i sebičnih'

Strikomanova 577. milenijska Uz ceste su beskrajni redovi začinske paprike. Berba uskoro završava i biti će spremna za sušenje, pa potom kameni mlin. Ovo malo, slikovito mjesto uskoro će biti prekriveno slatkastim mirisom. Mirisom koji priziva jednako slatke uspomene na dom, kuhanje ajvara, zavičaj i običaje, a to je ono što čini dušu Slavonije, odnosno Podravine. Ovisno o tome koga se pita jer granice su Hrvatima oduvijek bile pitanje rasprave. Tako zahvaljujući slatkim paprikama, šećerani te proizvodnji meda Virovitičko-podravska

Autor reportaže s gospođom Anicom Vuzem u selu Cabuna

FOTO: STJEPAN PAVIĆ/GLOBAL

I

ako je jesen na vratima, nebo je bilo zadivljujuće plavo i čisto. Nije se nazirao nijedan spužvasti oblak. Autobus HND-a polako se zaustavljao uz cestu. Dok se jedan za drugim iskrcavamo, na čistini uz cestu dočekuje nas nasmiješeni Franjo Martin Fuis. Doduše, ne onaj legendarni virovitički novinar, fotoreporter i pisac nego izgledom njegov vjerni utjelovitelj, Goran Koši. Kao glumac, odrađuje to s lakoćom, ali i zbog toga što goste FraMaFu festivala ovako dočekuje već treću godinu. Tu su i organizatori festivala, sjajni i uporni virovitički novinari Goran Gazdek i Ivan Žada.

U trenu nismo više stranci, nismo gosti festivala nego prijatelji i kolege. Možda je tome pridonijelo njegovo entuzijastično povlačenje za rukav i poziv na prvu zajedničku fotografiju. Franjo iz 2017., odjeven u Franju tridesetih godina prošlog stoljeća, nije mogao ne ostaviti dobar dojam.

Uz slaninu, kobasice, kruh iz krušne peći i ostale delicije čovjek zaboravlja da smo samo jedna skupina starih i mladih koji stoje uz cestu i njišu se uz zvukove s radija. Dok sam tako zaokupljen svojim mislima, shvaćam da osim žamora koji stvara nas 30ak okupljenih mjesto je prilično mirno, toplina gotovo primjetno lebdi nad cestom. Zapravo mala općina Lukač sa samo 3600 stanovnika potpuno je pokrivena asfaltiranim cestama. Tako barem tvrdi njezin načelnik. Mogli smo se zateći uz neasfaltiranu cestu ili zarasli makadam. Tada bi naša priča bila potpuno drukčija.

Gospođa Anica iz Cabune prodaje pred kućom plodove koje je uzgojila i maše mi u znak pozdrava. 'Svi sve dijelimo, pomažemo si, ljude i dalje gledamo ko ljude. Kuću ne zaključavamo, nemamo potrebe. Ali nema ni ljudi više kao prije, naše selo je gotovo pusto', pokazuje prazne kuće

Zapisi FraMaFua: Priča o izgubljenom gradu Virovitici Dani su prolazili…Promatrao sam u sumrak ulice i zanosio se slikama koje su imale posebno ozračje.

U tim su se trenucima vraćali s pašnjaka čordaši i svinjari sa stadima stoke i svinja. Ulicama bi odjekivalo njihovo mukanje i pucketanje čuvarskih bičeva.

Otvaraju se vrata dvorišta i blago se samo vraća u svoja skloništa.

Skitao sam se ulicama s nekim posebnim osjećajem koji je nastao još davno u prošlosti. Slušao sam govor i jezik rodnoga grada, tipičan i originalan dijalekt Slavonije u raznim rečenicama kao: "Oš

županija, koja je zapravo dijelom u Slavoniji, s pravom nosi epitet najslađe županije.

Ako još uzmemo u obzir i da proizvodi poveće količine mlijeka, možemo reći da je to prva regija u Hrvatskoj u kojoj teku med i mlijeko. Iza svega toga stoji marljiv narod, onaj kojem u očima vidiš svaku žetvu, svaku zimu. Onaj mali čovjek, kojeg se često zaboravi, koji neprimjetno pokreće svijet. Takvog malog čovjeka odlučio je zabilježiti i Šime

jabuku? Paz ti gospodina!"

U riječima koje je najčešće karakterizirao manjak nekih slova bilo je nešto posebno, narodno. Nigdje se to nije tako živo i posebno kao u Slavoniji isticalo. "Oš dojt k nama? Oću." I tako sam se sve više upoznavao sa starim prijateljima. Neki od njih orali su zemlju, vozili drva, odali se trgovanju. Svi su me pomalo prepoznavali, zaustavljali i ispitivali. Odavno nisam znao imena kada sam s njima razgovarao, počesto nisam ni znao s kime sam govorio. No redovito sam bio sa svima na "ti".

Strikoman, svjetski poznati fotograf i snimatelj, najpoznatiji po svojim milenijskim fotografijama. Za 577. fotografiju odabrao je upravo ovu malu općinu. Visoko na ljestvama vatrogasnih kola namještao je objektiv u koji su stali svi. Djeca i stariji, bogati i oni koji su to malo manje, svi isti i jednako maleni dok nas promatra s visine i daje posljednje upute.

"Gledajte gore, čučnite, popunite prazna mjesta. Gledaj gore!",

FOTO: STJEPAN PAVIĆ/ GLOBAL

Tekst: Stjepan Pavić

Uz novinare na festivalu gostuju i književnici: Šibenčanka Jagoda Sablić predstavila je slikovnicu "Čarobni svijet" Nacionalnog parka Krka

ponavlja nestrpljivo. Nakon kratka naguravanja i malo duljeg čučanja, milenijska fotografija je gotova.

Pustara Višnjica: Seljački doručak na balama slame Naše utočište sljedeća tri dana bajkovito je imanje Pustara Višnjica. Brzo sam se uvjerio da nije riječ o pustari nego da tako nazivaju velika imanja s konjima. Lokalni stanovnici tu se okupljaju s obiteljima, uživaju u tom bijegu od stvarnosti, dok turisti kušaju ukusnu hranu koja se poslužuje u staroj pastuharnici. U zraku se osjeća mir, i tako u tišini razmišljam kako nikakvo blještavilo grada ne može zamijeniti ovaj spokoj koji odmara dušu i tijelo, regenerira i pomlađuje. Spoj čovjeka i prirode!

Zato je s razlogom Pustara Višnjica u općini Sopje pobjednica natječaja za europsku destinaciju izvrsnosti EDEN 2010./2011.

Gospođa Ksenija Plantak, suvlasnica, dala je sve od sebe da nam

pokaže da su zasluženo dobili nagradu. Nekada ruševno gospodarstvo danas blista obnovljeno, nema ništa ljepše nego probuditi se u odlično uređenim sobama s pogledom na ravnicu. A tek hrana! Seljački doručak na balama slame – kruh i mast s paprikom, čvarci i bijeli žganci posuti slaninom s domaćim krvavicama, a onda ručak – fiš paprikaš, šarani na ražnju i riba u maslinovu ulju našeg pulskog kolege Budimira Žižovića Žiže.

Uz financiranje iz Europskih fondova radi se na obnovi kurija i dvoraca u Virovitici i okolici, planira se gradnja sustava za natapanje koji će dovesti vodu na više od pola polja u županiji. Iako turisti ne čekaju u redu za posjet novim i starim atrakcijama, potencijal je prisutan i mađarska je javnost to prepoznala.

Projekt mikeškog jestvenika Jasmina Jurković iz Gradskog muzeja Virovitica u duhu toga pokrenula je projekt očuvanja mikeške tradicije. Riječ je o kuharici sa zbirom jela izvornih Virovitičana, Mikeša - Mikeškom jestveniku.

Učenici strukovne te industrijsko obrtničke škole u Virovitici uz taj će projekt naučiti očuvati vlastitu kulturu, educirati se o navikama našeg kraja i pripremati te jestive suvenire. Uz školarce planiraju surađivati i s lokalnim slastičarnicama koje će proizvode dalje distribuirati. Nakon obnove dvorca Pejačević namjerava se otvoriti kafić s hranom prema Mikeškom jestveniku.

Kako bih doživio ono što sam čuo, prema uzoru na legendarnog FraMaFua, kome je cijeli ovaj događaj i bio posvećen, odlučio sam to učiniti kao i on.

Biciklirajući. Buđenje u maglovitu zoru i gledanje kako se magla povlači u daljinu, otkrivajući beskonačna polja, ispunjava me srećom. No bilo je vrijeme za povratak. U 27 kilometara udaljenu Viroviticu pošao sam na izložbu stripa u sklopu festivala. Iako sam krenuo neustrašivo, na putu se pojavljuju prve sumnje.

Trebam li uopće ići, hoću li moći pedalirati do kraja? Početak je rujna, ali dok klizim praznim ulicama, više se ne osjeća ona očekivana vrućina, kao da je i ona napustila ove krajeve. Mjesta kojima prolazim pusta su. Male

Reportaža 15

BROJ 29, rujan 2017.

FOTO: ZLATKO HERLJEVIĆ/GLOBAL

Goran Koši, glumac Kazališta Virovitica, već treću godinu za redom glumi FraMaFua

GL OB AL

vena Petrića, koji ću pogledati na festivalu. Film o teškom stanju u novinarstvu u Hrvatskoj koji prst krivnje ne usmjerava samo na loše vlade i političare nego i na neorganizirane novinare, jer kakvo je društvo, takvo je i novinarstvo. Mislim i na predavanje Milovana Buhenbergera, čovjeka koji je istražio zagonetnu smrt

FOTO: ZLATKO HERLJEVIĆ/GLOBAL

ručaju u dvorištima, i svega onoga što nazivamo običajem. Pokušavam usredotočiti misli na dokumentarac "Pogled iznutra" bivšeg novinara Vjesnika Marinka Petkovića i redatelja Sla-

Svojim rukama proizvedene praline dijelile su učenice strukovne škole iz Slatine

FOTO: STJEPAN PAVIĆ/GLOBAL

Delicije Pustare Višnjica: Za doručak, kruh, mast i paprika, sir i bijeli žganci... za ručak fiš paprikaš i šarani na rašljama

FOTO: ZLATKO HERLJEVIĆ/GLOBAL

Mjesta kojima prolazim pusta su. Male i neugledne kućice, izgubljene u zaraslu travu i drač.

Poneko luksuzno zdanje, bilo bi impresivno da i ono nije napušteno.

Spuštene rolete i navučene zavjese skrivaju svoju priču.

Da mogu govoriti vrisnule bi vlasnicima: Vratite se!

trči za loptom, biciklista koji vozi polako. Nikamo ne žuri jer vrijeme ovdje ionako prolazi sporo.

Iako je bila nedjelja, nedostajalo je veselih glasova, obitelji koje FOTO: STJEPAN PA VIĆ /

i neugledne kućice, izgubljene u zaraslu travu i drač. Poneko luksuzno zdanje, bilo bi impresivno da i ono nije napušteno. Spuštene rolete i navučene zavjese skrivaju svoju priču. Da mogu govoriti, vrisnule bi glasno svojim vlasnicima: Vratite se! Čak i tada, oni ih ne bi čuli. Dok ona sreća prelazi u sjetu, vidim poneko dijete koje

FraMaFua čiji je zrakoplov pao na Plitvičkim jezerima 1943.

U stvarnost me vraća gospođa koja ispred kuće prodaje plodove koje je uzgojila i maše mi u znak pozdrava. Kako me poziva na okrepu, odlučujem da ću prihvatiti jer nisam navikao na ovakvo gostoprimstvo. Uz pregršt slatkog voća koje mi nesebično gura u džepove i istodobno nudi piće potvrđuje mi već viđeno.

Tko se kamo odselio "Nema ti kod nas, sinko, škrtih i sebičnih. Svi sve dijelimo, pomažemo si, ljude i dalje gledamo ko ljude. Kuću ne zaključavamo, nema potrebe. Ali nema ni ljudi više kao prije", govori sjetno. Samozatajni gospodin na štandu pored njezina tužno se osmjehuje i potvrdno kima glavom.

"Slušajte Anicu, mladi gospon, zna ona o čemu govori, naša Cabuna je pusta".

Pokazuje usput na kuće i nabraja kamo se tko odselio. Uz moju ugodnu sugovornicu Anicu Vuzem ima još nekolicina ljudi.

Vjeruje da ljudima ne treba mnogo da ih se zadrži. Samo im dati vjeru da za njih ima sutra. Dok automobil prilazi i traži šljive, odlazim uz osmijeh i pozdrav, ali i nadu da će se planovi krenuti realizirati prije nego što se iz Aničina sela odseli još stanovnika. Sjedam na bicikl i ubrzano se udaljavam, kasnim, organizatori Gazdek i Žada neće biti sretni.

16 Novac

BROJ 29, rujan 2017.

sponzor rubrike*

* Sponzorstvo rubrike oglašivačima omogućuje plasman logotipa na istaknuto mjesto na vrhu stranice, ali ne uključuje mogućnost utjecaja na uređivanje rubrike

Studentske razmjene Kako s novcem tijekom višemjesečnog boravka u inozemstvu?

Velike troškove u prvih mjesec dana stipendije neće pokriti

Neki studenti otvaraju račune u stranoj banci jer je to brza i jednostavna, ali i jeftinija opcija. Uz to u inozemstvu se češće plaća karticama Tekst: Mia Musulin

H

rvatska se smatra jednom od jeftinijih zemalja Europske unije, stoga svakom našem studentu prije odlaska na razmjenu probleme zadaje planiranje troškova u nekoj od najčešće osjetno skupljih zemalja. Često je upravo nedobivanje stipendije, dobivanje u malom postotku ili to da je "svagdje skuplje nego

u nas" razlog zbog kojeg studenti čak odustanu od Erasmusa.

Ipak, studenti koji se odluče za odlazak na razmjenu složni su - u početku su troškovi najveći i tada je važno napraviti dobar financijski plan.

"U početku se najviše potroši, svi trebaju biti spremni za to, ja nisam bila, pa sam imala osjećaj da sam potrošila unaprijed za dva mjeseca. Prvi se mjesec plaća depozit za stan, koji je u

mom slučaju bio golem, a tu su bile i još neke stvari za fakultet", ističe Rebeka Škulić, studentica psihologije koja je razmjenu provela u Italiji. S njom se slaže i Doria Tonković, studentica Ekonomskog fakulteta u Zagrebu koja kaže da se je najprije teško priviknuti na drugu državu i cijene, ali da se nakon prvih mjesec dana lakše funkcionira.

Većina studenata odluči se

SPONZORIRANI ČLANAK

Studentska prava na besplatno bankarstvo Ponuda za studente

Indeksom do besplatnog OTP Indeksa

Poslovanje s bankom jednostavno je ako si student jer u OTP banci sve usluge i proizvode koji su ti potrebni možeš koristiti besplatno u studentskom paketu.

Ugovori paket OTP Indeks online!

Ugovaranje je jednostavno, u tri klika!

Trebaš tekući i žiro račun, tri klika: na stranici OTP banke beskontaktnu kupnju i kupnju www.otpbanka.hr • 072 201 555 odaberi usluge koje želiš koriOTP banka Opravdava tvoje uz povjerenje putem interneta stalnu konmožda devizni račun?

Besplatno! Ne da ti se baš ići u poslov- stiti u svom paketu, svrati do trolu troškova. Ako ti tijekom nicu? Internet i mobilno bankar- poslovnice s osobnom iskazni- studiranja troškovi malo porastvo su tu, također besplatno! com i indeksom ili potvrdom o stu, omogućit ćemo ti korištenje Kupuješ na internetu? Za tebe upisanoj akademskoj godini i odgovarajućeg iznosa dopušteje besplatna i Visa web prepa- riješi pitanje upravljanja svojim nog prekoračenja po tekućem računu uz nižu kamatnu stopu. id kartica – sve u paketu Indeks Ugovaranjem paketa OTP Indeks Korisnici paketa OTP Indeks OTP banke! dobiti ćeš tekući, žiro i devizni također mogu ostvariti povoljUgovaranjem paketa OTP račun, internetsko i mobilno Indeks dobiti ćeš tekući, žiro i nije uvjete kreditiranja gotobankarstvo te karticu Visa web devizni račun, internetsko i movinskim kreditom za studente. prepaid - sve besplatno Gotovinski kredit namijenjen je bilno bankarstvo te karticu Visa studentima na preddiplomskim, web prepaid - sve besplatno, diplomskim i poslijediplomskim što će ti donijeti godišnju ušte- financijama – za nula kuna!

Za one studente koji uz studij studijima, sa statusom redovdu više od 500 kuna! Sve možeš jednostavno ugovoriti popu- i rade i žele štedjeti OTP banka nog ili izvanrednog studenta. njavanjem obrasca na stranici je osigurala i 50 posto popusta Kredit se u cijelosti isplaćuje na banke www.otpbanka.hr, gdje za vođenje tekućeg i deviznog studentski tekući račun otvoren ćeš pronaći i mali vodič kroz sve računa OTP Dinamik štednje te u OTP banci i odobrava u iznosu ugovaranje kartice Mastercard od 1000 do 10.000 eura uz rok usluge koje ti paket pruža.

Ugovaranje je jednostavno, u contactless prepaid, idealne za otplate do sedam godina.

SPONZORIRANI ČLANAK

prihvatiti razmjenu uz uvjet da im se pruži financijska pomoć u obliku stipendije. One se ne isplaćuju odjednom u cijelom iznosu, a pokrivaju najčešće fiksne troškove kao što su smještaj, režije i pokaz te djelomično troškove hrane. Međutim, države izrazito dobro povezane s ostatkom Europe često sa sobom nose troškove putovanja, na koje studenti onda ponekad troše i višemjesečne ušteđevine. "Što se tiče novčane potpore, dobila sam je dva tjedna prije nego što sam otišla, najprije daju 80 posto i onda nakon povratka još 20 posto, za slučaj da se prije vratiš. Ja sam imala svoju ušteđevinu, to sam zbrojila s onim što su mi dali i podijelila na pet mjeseci koliko sam ostajala, zatim sam od toga oduzela onoliko koliko sam trebala dati svaki mjesec za stanarinu i režije. Onaj ostatak trošila sam na hranu, ostale potrepštine i putovanja", ističe Škulić i dodaje da s novcem nije mogla paziti baš "u lipu", ali da se dobro držala toga te joj je čak nešto novca i ostalo nakon što se vratila.

Kada je u pitanju plaćanje, studenti su složni u tome da je u inozemstvu uriježenija navika plaćanja karticom, a ne gotovinom. Neki odmah po dolasku u drugu zemlju otvaraju račune u stranoj banci jer ističu da je to vrlo brz i jednostavan proces, ali i jeftinija opcija.

'Znam studente koji su dizali po 100 kuna s hrvatske kartice na što bi im provizija bila oko 20 kuna, što smatram nelogičnim', ističe Hana Paleka koja je Erasmus provela u Češkoj "Moja je preporuka otvoriti račun u banci te zemlje. Konkretno, u Nizozemskoj je otvaranje računa u domaćoj banci brzo i naplaćuje se minimalna provizija. Bankomati i poslovnice tamo su na svakom koraku, a i većina toga plaća se karticom pa je jednostavnije imati njihovu", ističe Doria.

Međutim, u slučaju korištenja hrvatske kartice studentica Arhitektonskog fakulteta u Splitu Hana Paleka savjetuje podizanje višeg iznosa na bankomatima jer je tako provizija niža.

"Otac mi je internetom uplaćivao novac, a na bankomatima bih podizala veće svote, po nekolikotisuća kuna odjednom jer je provizija na veće iznose prihvatljiva. Znam studente koji su dizali po 100 kuna s hrvatske kartice na što bi im provizija bila oko 20 kuna, što smatram nelogičnim", ističe Paleka koja je Erasmus provela u Češkoj.

U Španjolskoj i do 1000 eura na mjesec

Mate Antičević, bivši student Fakulteta elektrotehnike i računarstva, proveo je semestar u glavnom gradu jedne od najskupljih europskih država. "Trošio sam oko tisuću eura na mjesec, ovisi o tome u kojem ste gradu, a Madrid je jedan od skupljih. Za stan koji nije bio u središtu izdvajao sam 400 eura, tu sam mogao bolje proći. Bitno je raspitati se i informirati", ističe Mate i dodaje da im je cijena hrane kao i kod nas, ali je za mjesečnu kartu izdvajao 50 eura. Imao je otvoren španjolski račun (beskontaktnu karticu), a za njegovo otvaranje bila mu je potrebna putovnica i broj za strance koji se dobije u policijskoj upravi. Ako se napravi određen broj uplata na mjesec ne treba se ništa plaćati, ali je pri potpisivanju ugovora morao platiti 50 eura osiguranja.

Karijera 17

BROJ 29, rujan 2017.

e-Tvrtke Što se u Hrvatskoj skriva pod 'olakšanim' i 'brzim' otvaranjem tvtke elektroničkim putem

On-line za nas i dalje znači hodanje od šaltera do šaltera

Iako EU nalaže da se otvaranje poduzeća preko interneta treba ostvariti u roku od tri dana, s početnim kapitalom od 750 kuna, u Hrvatskoj otvaranje tvrtke, prema našem izračunu, oduzima minimalno osam radnih dana

Č

itajući informacije na hitro.hr o otvaranju tvrtke ostao sam oduševljen.

Rezervacija imena elektroničkim putem, zakonski rok za provjeru imena tri dana, upis na trgovački sud u roku od 24 sata. Iako se vani tvrtka putem interneta otvara za nekoliko sati, uzimajući iskustva kolega koji su otvarali tvrtku u Hrvatskoj ovih potencijalnih tjedan dana za otvaranje tvrtke je zvučalo savršeno. Presavršeno, napisao je Matija Srbić, voditelj startupa Juvo - Home Friend koji se prije pola godine upustio u pravnu pustolovinu otvaranja tvrtke u Hrvatskoj. Očekivao je kako će tvrtku otvoriti za tri dana, ali je već pri odabiru imena imao problema.

Teško je smisliti ime Ova objava potaknula nas je na istraživanje je li u Hrvatskoj moguće otvoriti tvrtku potpuno putem interneta. No već su same informacije s hitro.hr-a nas razuvjerile. Iako Europska unija nalaže da se otvaranje tvrtke

onda kada dokumentaciju i provedene uplate servis internetski šalje Trgovačkom sudu. Prijava društva, vlasnika društva i zaposlenika u sustave mirovinskog i zdravstvenog osiguranja također ide internetski. Ostalo se i dalje obavlja hodanjem od šaltera do šaltera. To je bio i Srbićev slučaj.

putem interneta treba ostvariti u roku od tri dana, s početnim kapitalom od 750 kuna, u Hrvatskoj otvaranje tvrtke, prema našem izračunu, oduzima minimalno osam radnih dana. Uz to, temeljni kapital, koji nije potrebno imati odmah, jest 20.000 kuna. Otvaranje se u nas obavlja u četiri koraka. Najprije je potrebno odabrati ime trgovačkog društva, a tu se mora proći čak 12 kriterija. Zatim slijedi ovjera kod javnog bilježnika, treći korak je predaja dokumentacije i uplata pristojbi, a posljednji je preuzimanje dokumentacije te otvaranje računa. Već na prvom koraku zapeo je poduzetnik Srbić. Njegov prvi, kao i drugi i treći prijedlog su odbijeni.

"Drugo ime ('Home Guardians', ime koje smo koristili na Microsoftovu natjecanju) je

FOTO: MARKO LUKUNIĆ/PIXSELL

Tekst: Antonija Šipušić Denis Gaščić

Internet bi trebao potpuno zamijeniti šaltere, ali to se nije dogodilo

Elektroničko otvaranje tvrtke ne postoji. Postojalo bi da svatko preko interneta može poslati svu potrebnu dokumentaciju

odbijeno jer se riječ 'guardian' može koristiti u kontekstu 'guardian angel', a sve vezano za crkvu se odbija", napisao je.

Osnivaje trgovačkog društva

samo je dijelom internetsko, i to kada servis za klijenta provjerava dostupnost imena tvrtke, kada javni bilježnik prosljeđuje dokumentaciju natrag u servis,

Djelomično virtualno "'Elektroničko' otvaranje tvrtke ne postoji. Postojalo bi da svatko putem interneta može poslati potrebnu dokumentaciju.

Odlazak do ureda Hitro.hr i sjedenje pored djelatnice dok ona popunjava prijavu koju će poslati e-poštom nije otvaranje tvrtke elektroničkim putem", istaknuo je. Na sreću, javio nam je kako je svoju tvrtku otvorio nedugo nakon što je na stranicama Vlade napisao svoju objavu, a za to mu je trebalo oko mjesec dana.

Iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) ipak smatraju kako je e-Tvrtka olakšala poslovanje.

"Sigurno je da bi smanjenje obveznih doprinosa, administrativnih zahtjeva u obliku ukidanja nepotrebnih potvrda i uvjerenja definitivno imalo utjecaja za daljnji razvoj", smatraju u HGK.

MEDIJSKO POKROVITELJSTVO

ARCA 2017. Jubilarna 15. izložba inovacija od 19. do 21. listopada u NSK

Šimpraga: Cilj nam je da Sveučilište postane najveće inovacijsko središte u Hrvatskoj

N

ajpoznatija međunarodna izložba inovacija na ovim prostorima, ARCA, jubilarnu 15. godinu u Zagrebu okuplja kreativce i inovatore iz cijelog svijeta. U tri dana, od 19. do 21. listopada, u organizaciji Udruge inovatora Hrvatske u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) inovatori će predstaviti više od dvije stotine inovacija iz raznih područja ljudskog rada, od znanosti i tehnologije preko elektrotehnike i medicine do rekreacije i zabave.

"Poznato je da su inovacije pokretači gospodarstva i društva, i zato nastavljamo i ovu jubilarnu godinu s izazovom da

Inovatori će predstaviti više od 200 inovacija od znanosti i tehnologije, preko elektrotehnike i medicine, do rekreacije i zabave

GORAN STANZL/PIXSELL

Tekst: Antonija Šipušić

na jednom mjestu predstavimo domaće i strane inovacije, povežemo sve subjekte inovacijskog lanca i nastavimo razvijati inovacijsku kulturu u Hrvatskoj", rekao je Ivan Bračić, predsjednik Udruge inovatora Hrvatske, inovator i poduzetnik.

Na ARCI će se uz uspješne inovacijske tvrtke, samostalne inovatore, udruženja inovatora te znanstvene institucije predstaviti i velik broj domaćih fakulteta i mladih inovatora, mahom studenata koji su obilježili i prošlogodišnju ARCU. Stoga ne čudi da je suorganiza-

tor izložbe, uz Hrvatsku zajednicu tehničke kulture, NSK u Zagrebu i Međunarodnu federaciju nacionalnih organizacija inovatora (IFIA), i zagrebačko sveučilište.

"Cilj nam je da Sveučilište u Zagrebu postane najveće inovacijsko središte u Hrvatskoj", istaknuo je prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, prorektor za inovacije i transfer tehnologija Sveučilišta. Dodao je da uz akademsko poduzetništvo, Sveučilište želi aktivirati kreativni i inovativni potencijal studenata.

"U razvijenim je zemljama svijeta takva inicijativa dugogodišnja praksa, a najbolji primjer svakako je Silicijska dolina, sinonim za tehnološki razvoj i napredak", rekao je prorektor.

MEDIJSKO POKROVITELJSTVO

18 Kultura

BROJ 29, rujan 2017.

Fotoreporteri Medijsko tržište stručnjake dovelo na niske grane

Nagrade i zaštita prava - ne, sve lošija kvaliteta - da!

Zbor fotoreportera, kao samostalna udruga, aktivno je djelovao od 2009. do 2015., kada je i održan posljednji profesionalni natječaj u Hrvatskoj Tekst: Lara Perošević

Tekst: Vanessa Curman

U

N

SLAVEN JANDJEL/INFO@SLAVENJAND

Skrivene je dr na društv

z vrlo zgusnut raspored prosječnog srednjoškolca vrlo je lako propustiti obilje kulturnih događanja koje nas okružuje.

Ako biste kao student to htjeli promijeniti, prelazak na fakultet (i u slučaju mnogih, na skromniji studentski proračun), može zvučati obeshrabrujuće. Bez straha, uz organizaciju vremena i s iksicom u ruci, svijet kulture vam nikad nije bio dostupniji.

edostatak udruga namijenjenih profesionalnim fotoreporterima postao je ozbiljan problem jer su oni danas svoje radove, u nedostatku domaćih prilika, prisiljeni predstavljati gotovo isključivo izvan Hrvatske. Promicanje uloge i važnost fotografa u svijetu medija važna je za kvalitetno novinarstvo, a fotoreporteri ističu da se kvaliteta gubi dolaskom dostupne tehnologije i užurbana tržišta.

Zbor fotoreportera, kao samostalna udruga, aktivno je djelovao od 2009. do 2015. godine, kada je ujedno i održan posljednji profesionalni natječaj u Hrvatskoj. Od tada su suočeni s kroničnim nedostatkom motivirajućih uvjeta za rad.

trebno mišljenje i potpora struke, ono što je donedavno radio Zbor fotoreportera.

'Problem je u tržištu i medijima koji, u želji da što prije objave vijest, prihvaćaju bilo kakve fotografije, koje su često tehnički i estetski vrlo loše napravljene', pojašnjava Slaven Janđel koja moraju poštivati, su Zakon o medijima te Kazneni zakon.

Digitalizacija, rezanje troškova i sve veći opseg posla zbog povećanja produktivnosti nerijetko vodi upravo u suprotnom smjeru - padanju kvalitete rada.

Problem koji sve češće stvara tržište komentirao je i profesionalni fotograf Slaven Janđel.

"Problem je u tržištu i medijima koji u želji da što prije objave vijest prihvaćaju bilo kakve fotografije, koje su često tehnički i estetski vrlo loše napravljene", pojašnjava.

Veći portali, tvrdi, fotografije obično preuzimaju od fotoagencija (Pixsell, Cropix, FaH), a manji nemaju novca ili ne žele platiti fotografije slobodnih fotografa, a nekad im i plaćaju sramotno malo. Janđel smatra kako je fotoreporterima i fotografima u Hrvatskoj upravo poSANDRA ŠIMUNOVIĆ

Problem u tržištu "Nije tu riječ samo o vanjskim pritiscima na struku nego i o općoj društvenoj apatiji koja je sveprisutna i koja cijeloj Hrvatskoj radi brojne probleme", ističe bivši predsjednik Zbora fotoreportera Igor Nobilo. Prema njegovu mišljenju, fotoreporteri dijele sudbinu i status svih medijskih djelatnika koji su suočeni s divljim tržištem rada, kroničnim nedostatkom motivirajućih uvjeta za rad te negacijom činjenice da su mediji važan element demokratskog društva. Upravo je najveći problem, ističe Nobilo, rad u redakcijama i agencijama.

"Većina je fotoreportera stalno zaposlena ili u usko vezanom odnosu s poslodavcima, koji su iskoristili stanje na tržištu te uvjetovali daljnju suradnju s fotoreporterima brojnim odricanjima od autorskih prava", pojašnjava Nobilo. Za bolje funkcioniranje u redakcijama i agencijama, Nobilo preporučuje fotografima i fotoreporterima da se upoznaju sa svojim pravima i zakonom te ističe kako je većina profesionalnih autora, ali i građana, nedovoljno informirana o njima.

Zakoni koji štite prava fotografa, ali određuSlaven ju i njihova Janđel ograničenja

Kulturni vodič I za skroman studentski proraču

Ivan Klindić

Bez potpore struke "U Hrvatskoj trenutačno ne postoji nijedna udruga profesionalnih fotoreportera koja bi promicala ulogu i važnost nas fotografa u svijetu medija", komentira Janđel i dodaje kako su natječaji koje je Zbor raspisivao itekako poticali kvalitetniji rad i bili dobra prigoda, posebice za mlade fotografe. Trenutačna situacija fotografe tjera da svoje radove šalju na inozemne natječaje.

Donedavno su postojale svake godine izložbe i nagrade koje je dodjeljivao Zbor, poput putujuće izložbe 100 najboljih fotoreporterskih radova koja se održavala pod nazivom "Hrvatska novinska fotografija" i godišnje nagrade koje su promovirale fotoreporterstvo i nagrađivale najvrednije.

"Prestankom tih aktivnosti, izgubili smo prigodu da podižemo ugled struke, a javnost u današnjem užurbanom ritmu života prigodu za samorefleksiju na prošlu godinu kroz profesionalno i stručno oko", istaknuo je Nobilo. S njime se slaže i urednik Lica grada, Ivan Klindić, koji smatra da u Hrvatskoj nedostaju natječaji koji će aktualizirati fotografiju te okupiti vrsne fotografe i fotoreportere.

"Nažalost, natječaji zahtijevaju volontersko vrijeme, a ljudima se ne da raditi (čast iznimkama) na takvim projektima zbog potencijalno slaba odziva i interesa uopće", pojašIgor Nobilo njava Klindić.

Studenti za studente Za početak ne morate ni napustiti fakultet. Mnoge sastavnice Sveučilišta u Zagrebu imaju amaterske dramske i glazbene sekcije, kao što su mješoviti pjevački zbor Concordia Discors Filozofskog fakultet i Dramska skupina Fakulteta političkih znanosti. Ne zaboravimo studente

Dramske i Muzičke akademije, koji na putu do diplome sudjeluju u realizaciji brojnih predstava.

Tijekom godine obično održavaju predstave i koncerte na kojima ih se može podržati.

Radove izlažu i studenti drugih umjetničkih usmjerenja, poput studija dizajna ili slikarstva, čije radove fakulteti često izlažu u svojim galerijskim prostorima.

Studentski centar također daje prostor studentskim umjetničkim projektima. Ako se uz učenje za kolokvije bavite i umjetnošću, za održavanje izložbe možete se prijaviti na neprekidno otvoren natječaj Kulture u Studentskom centru. U SC-u također možete pogledati razne kazališne predstave u Teatru &TD. Šetnja muzejima odličan je način provođenja stanki između predavanja, a stajat će vas otprilike kao kava u obližnjem kafiću. Uz predočenje iksice studenti ostvaruju po-

Šetnja muzejima odličan je način provođenja stanki između predavanja, a stajat će vas otprilike kao kava u obližnjem kafiću

MEDIJSKO POKROVITELJSTVO

Pacijenti Jubilarna deseta izvedba u Lisinskom

'Zbog ovog mjuzikla n

'Uvijek je dobro vidjeti da se mladi interesiraju za kazalište, a mjuzikli često znaju prevagnuti između sjedenja kod kuće i odlaska na dramsku predstavu', ističe redatelj Igor Barberić

R

ijetko se tko može pohvaliti da je našu najveću koncertnu dvoranu, onu Vatroslava Lisinskog, uspio u godinu dana rasprodati čak deset puta. To je uspjelo otkačenom mjuziklu "Pacijenti", autora Mire Gavrana i Tončija Huljića, u režiji Igora Barberića. I upravo 2. listopada Lisinski će zatresti jubilarna izvedba, a razigrano suvremeno djelo o zavrzlamama u jednoj duševnoj klinici u kojoj pacijente liječe glazbom, na svojim leđima nosi mahom mlada ekipa izvođača.

Nadmašilo očekivanja

O tome kako se mjuzikl uopće našao u Lisinskom, osvrnuo se za Global ravnatelj dvorane Dražen

Siriščević. "S velikim smo ambicijama ušli u projekt 'Pacijenata', ali i s malo straha. Zašto? Jer dvorana Lisinski bila je poznata po velikim produkcijama, a bili su tu i veliki mjuzikli. No takva je produkcija zamrla i gotovo se dvadeset godina ništa u tom smislu nije događalo.

Ideja je bila Mire Gavrana i Tončija Huljića da vratimo mjuzikl na velika vrata, a riječ je o autorima koji iza sebe imaju velike uspjehe. Kad se radi takvo nešto, koliko god realizirali projekata, nikad ne znate što će se dogoditi s novim djelom, ali svi smo ušli zajedno u tu priču. Na sreću, naša su očekivanja i premašena i ovo je golem iskorak", ističe Siriščević.

Dodaje da možda zvuči skro-

Kultura 19

BROJ 29, rujan 2017.

un ima lijeka, institucije mladima otvaraju vrata i mogućnosti

Mnoge sastavnice Sveučilišta u Zagrebu imaju amaterske dramske i glazbene sekcije kao što su mješoviti pjevački zbor Concordia Discors Filozofskog fakulteta i Dramska skupina Fakulteta političkih znanosti

Brojne izložbe studenti mogu pogledati i besplatno

pust na cijenu ulaznice u gotovo svim muzejima. Tako primjerice možete razgledati postav Arheološkog, Etnografskog ili MSU-a (Muzeja suvremene umjetnosti) za 15 kuna, ili prošetati Mimarom za 30 kuna. Osim popusta, određenih dana neki muzeji imaju besplatan ulaz. Tako u Arheološki možete ući besplatno svake prve nedjelje, a u MSU svake prve srijede u mjesecu.

Osim muzeja, studenti mogu ostvariti pogodnosti i u drugim kulturnim institucijama. Primjerice, u Kerempuhu predstavu možete pogledati za 35 kuna, a u Komediji možete dobiti popust od 20 posto za jednu ulaznicu.

U Gavelli pak možete napraviti studentsku karticu uz koju vas ulaznice stoje 35 kuna. Ako više volite "ozbiljnije" kazalište, HNK u Zagrebu studentima nudi 50

posto popusta na ulaznice, te pretplate već od 190 kuna.

Ponešto za svakoga Nemojte zaboraviti iskoristiti ni brojne popuste koje na fakultetu možete pronaći u studentskim Zlatnim kartama, a u kojima su također popusti za spomenuta kazališta. Osim kazališta, muzeja i koncerata, svijet kulture nudi i mnogo više. Tije-

HGM WEB SITE

ragulje najlakše naći venim mrežama

o kulturi KULTURNO

HGM Kulturni pokaz

Ako ste stvarno kulturni frik i ne možete izdržati cijeli tjedan u predavaonici bez kazališta, koncerta ili nečeg trećeg, Hrvatska glazbena mladež nudi Kulturni pokaz s kojim možete na raznim događanjima ostvariti popuste od 20 do 100 posto. HGM surađuje s Koncertnom dvoranom Vatroslava Lisinskog, HNK, Zagrebačkim kazalištem mladih, Komedijom, Zagreb film festivalom, brojnim muzejima u Zagrebu, Zagrebačkim plesnim centrom, raznim manifestacijama, knjižarama, Kinom Europa te brojim drugim institucijama. Sve što trebate napraviti jest ispuniti prijavnicu na stranici HGM-a.

kom godine održavaju se mnogi festivali raznih umjetničkih disciplina, od suvremenog plesa do audiosvjetlosnih instalacija.

Završetkom ljetne sezone brojne kulturne organizacije započinju s takvim programima.

Najave nezavisnih festivala obično možete pronaći negdje u fusnotama tiskanih novina, stoga je najlakši način otkrivanja različitih događanja čitanje kulturnih portala. Osim novina, mali festivali za promociju se često oslanjaju na društvene mreže. Ako čekanje u menzama kratite na Facebooku, pogledajte događaje u blizini jer nešto zanimljivo možda čeka iza ugla.

m pokazuje da ovaj otkačeni spektakl vraća publiku u dvorane

ROMEO IBRIŠEVIĆ

neki nam ljudi prvi put dolaze u dvoranu!'

mno da se u Lisinskom igra deseta izvedba, ali treba znati da je Lisinski mnogo veći od, recimo Komedije, pa i Opera HNK prima gotovo tri puta manje posjetitelja od Lisinskog. Zato je, kako kaže, velik uspjeh i napor održati tako veliku produkciju, ali i velika radost. Također, nada se da su s "Pacijentima" stvorili i zdrave temelje za nove slične projekte.

A da publika, pogotovo mlađa,

sve više voli pogledati mjuzikle potvrđuje i redatelj Igor Barberić.

"Može se reći da u mjuziklima generalno prevladava mlada energija.

Brz tempo radnje, emocija pojača-

'Jednak broj kilometara morate proći da biste došli do cilja i u operi i u mjuziklu, a mlada ekipa Pacijenata pokazala je da to itekako može i zna', kaže Dražen Siriščević

na glazbom i, ako produkcija ima novca, dobar light show. Šalu na stranu, uvijek je dobro vidjeti da se mladi interesiraju za kazalište, a mjuzikli često znaju prevagnuti između sjedenja kod kuće i odlaska na dramsku predstavu. 'Pacijenti' su mladi. Riječ je o originalnom hrvatskom mjuziklu koji zakone žanra okreće malo naopačke", kaže Barberić.

Da mjuzikl ima pristup koji je uz vrhunske izvođače sposoban privući publiku, misli i ravnatelj Siriščević.

Mladi talenti

"Drago mi je da sam na 'Pacijentima' gotovo svaki put vidio da nam dolaze ljudi koji nikad nisu bili u našoj dvorani. Dolaze prvi put, privuklo ih je. I to je ono što smo htjeli – dovesti novu publiku i pobuditi u njima znatiželju i za druge programe", dodaje ravnatelj.

A ono što je "Pacijente" posebno izdvojilo svakako je - mlada postava, u kojoj su mnogi prvi put zaigrali u tako velikom projektu.

"Očaran sam radom svih tih mladih ljudi. Naime, premijera je bila lani u listopadu, a pripreme su trajale cijelo ljeto prije toga, bile su to cjelodnevne probe. Jednak broj kilometara morate proći da biste došli do cilja i u operi i u mjuziklu, a mlada ekipa 'Pacijenata' pokazala je da to itekako može i zna. Nekim smo mladim talentima i otvorili i prostor da pokažu svoje mogućnosti pa se nadamo da će s tim iskustvom i u nekim novim projektima moći napraviti nešto pozitivno za napredak glazbene umjetnosti", zaključuje Siriščević. Jubilarni "Pacijenti" s izlaženjem novoga Globala čekaju svoju publiku, a Global će, kao medijski pokrovitelj, sretnike među svojim čitateljima nagraditi i ulaznicama za taj spektakl.

MEDIJSKO POKROVITELJSTVO

g

Tina Ozmec-Ban

Kultura, raznolika poput ljudi Mnogi će vam reći da je odlazak na kulturna događanja potreban kako biste bili pametniji, rječitiji, više rangirani na pub-kvizu ili općenito - bolji. No možda samo ovaj put pogledajte drukčiju perspektivu.

Kultura je poput ljudi, raznolika. Neka je visoka, uštogljena i trebate kravatu ili lijepe cipele da biste joj mogli prići. Ponekad je kultura na nekom mostu u obliku ulične umjetnosti ili grafita i možete biti potpuno ležerni.

Kultura može biti što god želite, dokle god imate volju istraživati. Sve što vam oduzima dah - za vas je kultura.

Ponekad najljepša sjećanja bude čvrsti podsjetnici na neki događaj. Možda straničnik kupljen na izložbi Picassa, DVD čudnog njemačkog filma koji vas je netko drag natjerao da pogledate, mnoge ulaznice za plesne predstave ili CD Carlosa Santane.

Kultura nije karta za viši sloj.

Ona je dio svakoga i nerijetko povezuje slične umove te ih potiče na raspravu. Nije neobično da u prvih nekoliko minuta razgovora s novim znancem izmijenite nekoliko riječi o omiljenoj glazbi, bendu ili izvođaču - i to je kultura. Poveznica među ljudima koja uzdiže svakodnevicu na neku višu razinu.

Izlika za spoj, potencijalna tema za razgovor ili, ako idemo u potpunu suprotnost, izlika da na nekoliko sati budete sami sa svojim mislima.

Zato istražujte sve što možete.

Možda zbog nekog dragog zavolite antičku arhitekturu ili nekog džez-basista iz '70-ih.

Međutim, ne očajavajte ako vam se nešto odmah ne svidi.

Za svakog postoji nešto od čega mu se naježe nadlaktice ili mu izmami osmijeh na lice.

Važno je istraživati, zabaviti se i pronaći ono nešto, sliku, fotografiju, pjesmu ili isječak iz knjige koji će za vas biti poseban dio vaše osobnog kulturnog repertoara i kojim ćete se, na kraju krajeva, moći razbacivati na pub-kvizu!

Nekad ste plaćali Ä?ekom.

Danas platite chatom uz Addiko Chat Banking na Viberu!

Sport 21

BROJ 29, rujan 2017.

Triatlon Europski juniorski kup u Zagrebu ugostio je 400 sportaša iz 20 zemalja

Preko Jaruna do Olimpijskih igara

Nogometni debiji TOP 5 NAJBOLJIH Recoba - heroj u debiju

Raduje i vijest da su i drugi hrvatski gradovi te klubovi zainteresirani za organizaciju utrka višeg ranga kao što su prvenstvo Balkana i Alpe-Adria kup Tekst: Edi Džindo GOAL.COM

Z

agrebački Jarun na jedan je dan postao europska, ali i svjetska meka triatlonaca. Mladi kandidati iz čak 20 europskih zemalja, uz još neke zemlje izvan europskog tla, 10. rujna nadmetali su se na Europskom juniorskom kupu, koji drugu godinu u nizu organiziraju Zagrebački i Hrvatski triatlonski savez u suradnji s Upravom grada Zagreba, Uredom za sport grada Zagreba te Športskim rekreativnim centrom Jarun.

"Ovo natjecanje je za sve natjecatelje iznimno važno zato što svi sportaši na Europskom juniorskom kupu skupljaju bodove koji im određuju mjesto na europskoj juniorskoj triatlonskoj ljestvici, a dobrim plasmanom mogu ući u razvojne programe Europske triatlonske federacije te Hrvatskog olimpijskog odbora", objasnio je predsjednik Hrvatskog triatlonskog saveza Dorijan Pavliša. "To znači da će u budućnosti imati veće izglede za odlazak na velika natjecanja kao što su olimpijske igre, a već si mogu i osigurati plasman na Olimpijskim igrama za mlade koje se iduće godine održavaju u Buenos Airesu", nadodao je.

Međutim, juniorsko natjecanje nije jedino koje se održavalo početkom rujna na Jarunu.

2.

Osvajači medalja na juniorskim utrkama

4.

Pierre-Emerick Aubameyang (DORTMUND - Augsburg, 2013.)

Prvi Gabonac u povijesti Bundeslige zasjao je već svojim prvim udarcem prema golu nakon dolaska iz Saint-Etiennea. Pretvorio ga je u zgoditak, kao i iduća dva udarca koja je uputio u okvir. Kao šećer na kraju, Aubameyang je asistirao za pogodak Marca Reusa za konačnih 4-2.

Tony Cottee (EVERTON - Newcastle, 1988.)

Tad najskuplji igrač s Otoka koji je za samo tri milijuna eura došao iz West Hama, Cotte je svoj prvijenac Sergio Aguero (MAN. postigao nakon samo 34 CITY - Swansea, sekunde. Do kraja utakmi2011.) ce Svrakama je utrpao još dva, a Everton je slavio 4-0. Mancini je u prvom kolu prvenstva odlučio ne početi Wayne Rooney s Aguerom jer nije bio sigu(MAN. UNITED - Feran u njegovu kondiciju nanerbahče, 2004.) kon što je tek netom prije Ovog je ljeta otišao u suutakmice stigao iz Atletico protnom smjeru, ali u ljeto Madrida. Talijan je Aguera 2004. mladi Rooney je iz ubacio u igru u 60. minuti, Evertona otišao u United a on se odužio s dva poza golemih 26 milijuna gotka i jednom asistencieura. Nije Rooneyu trebalo jom u samo pola sata igre.

5.

3.

Rezultati natjecatelja Hrvatska je na Europskom juniorskom kupu imala šest predstavnica u konkurenciji od 42 triatlonke te šest predstavnika u konkurenciji od 68 triatlonaca. U utrci za djevojke, u kojoj se plivalo 750 metara, vozilo bicikl 20 kilometara te trčalo pet kilometara, prvo mjesto je odnijela Austrijanka Magdalena Frueh sa završnim vremenom od jedan sat i 44 sekunde, dok su iza nje na postolje došle i drugoplasirana Ruskinja Valentina Rijasova s 19 sekundi zaostatka te trećeplasirana Poljakinja Julia Sanecka s 32 sekunde zaostatka. Najbolji hrvatski plasman pripao je Zari Baković, koja je zauzela solidno 14. mjesto sa zaostatkom od dvije minute i 46 sekundi. Od preostalih hrvatskih predstavnica Karla Šešelja bila je 26., Lucija Petrović

27., Ivana Granosa 31., Paola Horvat 32. te Lea Šešelja koja je zauzela 34. mjesto.

U muškoj konkurenciji pobjedu u utrci koja je imala identičnu duljinu slavio je jedan od rijetkih neeuropljana na natjecanju, Australac Callum McClusky s rezultatom od 53 minute i 35 sekundi. Drugoplasirani je bio Mađar Levente Karai s 19 sekundi zaostatka, a treće mjesto je uzeo Slovak Matuš Verbovskij s 28 sekundi zaostatka. Četiri od šest Hrvata uspjeli su završiti utrku.

Luka Grgorinić došao je do 38. mjesta, Fran Tisaj je zauzeo 48. mjesto, dok su pri dnu ljestvice plasirani Luka Penić na 58. mjestu te Emil Novosad samo mjesto nakon njega.

Luka Dumančić i Filip Filošević nisu uspjeli završiti utrku.

Snage su u plivanju, biciklizmu i trčanju odmjerili i kadeti u nadmetanju koje je također na iznimno visokoj razini, a isto su mogli učiniti i ostali triatlonci u otvorenoj klasi koja je bila otvorena svima koji su htjeli osjetiti kako izgleda nastup na visokoj razini, a ujedno i odraditi odličan test za nadolazeća državna prvenstva pod svojim zastavama.

Organizacija za pohvalu Treba dodati da su svi na Jarunu dobili pohvale tehničke delegatkinje Dore Rozse i predstavnika Izvršnog odbora ETU-a Herwiga Grabnera te će se natjecanja na međunarodnoj razini definitivno nastaviti i u budućnosti. Raduje i vijest da su i drugi hrvatski gradovi te klu-

dugo da se privikne, što je i pokazao veličanstveni hat-trick u Ligi prvaka u 6-2 pobjedi protiv turske momčadi.

Snage su u plivanju, biciklizmu i trčanju odmjerili i kadeti

bovi zainteresirani za organizaciju utrka višeg ranga kao što su prvenstvo Balkana i Alpe-Adria kup koji nakon uspješne epizode u organizaciji Triatlonskog kluba Rab pomalo pušta svoje korijenje i na jadranskoj obali.

Sve je to iznimno važno za rast hrvatskog triatlona općenito.

"Važno je dobro organizirati ovakav događaj zato što daje prigodu našim sportašima da nastupaju na domaćem tlu među najboljom konkurencijom, a ujedno je ovo i dobra promidžba ne samo hrvatskog triatlona nego i hrvatskog sporta općenito. Također nam je drago što smo dobili zeleno svjetlo baš za juniorski kup jer u sportu uvijek treba biti naglasak na mladim nadama", zaključio je Pavliša.

TOP 5 NAJGORIH Woodgate se pošteno osramotio

GOAL.COM

Svi su uložili maksimalan trud kako bi infrastruktura popularnog zagrebačkog jezera odgovarala zahtjevima triatlonskih natjecanja i pružila najbolje uvjete za nadmetanje svima koji su nastupali

Alvaro Recoba (INTER - Brescia, 1997.)

Od jednog su se čovjeka pri ulasku u novu sezonu talijanske lige očekivala čuda u prvoj utakmici protiv Brescije, a to je brazilski Ronaldo. Međutim, Urugvajac Recoba ga je zasjenio s dva fantastična pogotka u posljednjih deset minuta utakmice te je donio Interu preokret i pobjedu 2-1.

TS

Snage odmjerili i kadeti Svi su uložili maksimalan trud kako bi infrastruktura popularnog zagrebačkog jezera odgovarala zahtjevima triatlonskih natjecanja i pružila najbolje uvjete za nadmetanje svima koji su nastupali, a kandidata na Jarunu bilo je čak 400, što je velik napredak u odnosu prema prošlogodišnjem natjecanju.

1.

1.

Jonathan Woodgate (REAL MADRID - Atl. Bilbao, 2005.)

Woodgate je u svojem debiju protiv baskijske momčadi zabio autogol u 25. minuti, a u 66. je zaradio drugi žuti karton te napustio Bernabeu uz ovacije. Da, publika je bila sretna što Woodgate nije na terenu.

dvije minute nakon ulaska u igru Lionelu je pokazan crveni karton. Sva sreća pa se u idućim godinama iskupio.

4.

Stanley Milton (HALIFAX - Stockport, 1934.)

Mečevi Halifaxa i Stockporta oduvijek su bili napeti i podjednaki. Nažalost po novog Jason Crowe (ARSE- vratara Halifaxa, Stanleya NAL - Birmingham, Miltona, tako nije bilo u 1997.) siječnju 1934. Milton je na Desni bočni s potencijalom svojem debiju vadio loptu napokon je dobio prigodu iz svoje mreže čak 13 puta, u kup utakmici protiv Birvećinom zbog svojih gafova. minghama kad je ušao u Gaetano Berardi igru u sudačkoj nadoknadi.

(LEEDS - Accrington, Međutim, Crowe je postao 2014.) rekorder, zaradivši crveni karton nakon ružnog starta Švicarac je na ljeto 2014. prešao u Leeds iz Sampsamo 33 sekunde nakon ulaska u igru i tako upropa- dorije te se doimao kao veliko pojačanje. Uvijek stio karijeru. igrači žele ostaviti trag na svojem debiju, ali ne baš Lionel Messi (ARovako. Berardi je nakon GENTINA - Mađarsamo dvije minute igre ska, 2005.)

Mladi Messi dobio je prigo- posve nepotrebnim kungdu zaigrati za svoju zemlju fu udarcem zaradio crveni u srazu s našim susjedima, karton. A kažu da su Šviali se nije proslavio. Samo carci uvijek neutralni...

2.

5.

3.

22 Tehnologija gadgeti

BROJ 29, rujan 2017.

Beat Busters Tehnologija u rukama izvornog hrvatskog glazbeno-kostimiranog sastava

Tekst: Silvio Šipušić

Nedavno su nastupili u Berlinu na Music Tech Festivalu i tamo bili headlineri

Jedinstveni u svijetu: svoja tijela i odijela koriste kao glazbene instrumente

O U današnjem svijetu mnoge high-tech sprave, koje su nekoć bile nezamislivo komplicirane i skupe, postaju široko dostupne potrošačima. To pokušava učiniti Cubiio, maleni kockasti uređaj za lasersko graviranje koji može stati u običnu torbu. Cubiio je vrlo jednostavan za korištenje, a za graviranje dizajna možete koristiti računalo ili tablet te ih na Cubiio spajati kablom ili Wi-Fi vezom.

Gravirati možete razne materijale, poput plastike, drva, papira, kože i akrila. Uz pomoć raznih algoritama i posebnog procesora, Cubiio može precizno i točno gravirati razne dizajne na raznim materijalima. Cubiio izlazi u studenom, a stajat će 449 dolara (oko 2800 kuna).

vo nije još jedan američki proizvod popularne kulture nego izvorni hrvatski glazbeno-kostimirani sastav koji čini skupina mladih izvođača i odnedavno nova članica tima, robotizirana pjevačica Neem.

Techno, house i breakbeat, samo su neke vrste glazbe koju Beat Bustersi stvaraju - dodirima. Tijela koriste kao instrumente. Zahvaljujući tehnologiji i inovativnosti, osmislili su posebna odijela koja imaju senzore, te dodirom proizvode glazbu u kombinaciji sa svjetlom i zvukom. Svaki član pokriva određeni instrument.

Odijela sa senzorima "Odijela koja nosimo sadrže svako četiri senzora osjetljiva na dodir. Kada dotaknete jedan senzor, šalje podatak preko antene u poseban sempler koji onda svira neki ton, udarac bubnja, riječ ili bilo što drugo", kaže Valent Samardžija, član Beat Bustersa.

Objašnjava da nije važno samo stvarati glazbu, svjetlosne efekte i spektakl nego i povezati se s publikom koja dodirivanjem njihovih glazbenih

Techno, house, breakbeat, samo su neke vrste glazbe koju Beat Bustersi stvaraju dodirima, a posebnim senzorima proizvode i zvuk i svjetlo

MATEJ ČELAR

Tekst: Ramona Ščuric

odijela sudjeluje u nastupu.

"Odlučili smo se istraživati, pomicati granice i inovirati.

Svatko tko je nosio Beat Busters odijelo pripada u kategoriju vrhunskog glazbenika.

To su ljudi aktivni glazbenici iz često vrlo popularnih ben-

MATEJ ČELAR

CUBIIO

MATEJ ČELAR

BITTBOY

BittBoy je malena igraća konzola nalik na Gameboy Pocket. Konzola ima zbirku 300 retro NES igrica koje možete igrati na 2.2 inčnom IPS zaslonu ili uključiti u TV jednako retro RCA konekcijom.

Za razliku od već arhaičnih Gameboyja, BittBoy punite MicroUSB standardom, a na litijskoj bateriji unutar BittBoya klasične NES igrice moći ćete igrati satima. Jedna od mana jest iako sadrži MicroSD utor za SD kartice, s nje nećete moći proširiti zbirku NES igara. Ako ste ljubitelj klasičnih NES igrica, BittBoy i njegova zbirka vrlo je primamljiva, a cijena od 39,99 dolara (oko 250 kuna) sasvim prihvatljiva.

'Potrebno je veliko glazbeno znanje jer su mogućnosti sviranja ograničene', kaže Valent Samardžija

dova. Potrebno je veliko muzičko znanje jer su mogućnosti sviranja ograničene", rekao je Valent.

"Hrvatska ima nevjerojatne potencijale i potpuno ih je nesvjesna", objasnio je Valent i dodao da su oni "u nekom smislu uvjereni da zemlja vrijedi toliko koliko joj cijene kulturu pa ulažemo vlastita sredstva i ponašamo se kao da je sve normalno i da ćemo jednoga dana doživjeti svjetsko priznanje".

Ovakva vrsta stvaranja glazbe jedinstvena je u svijetu, ali i u Hrvatskoj, te nije čudo da su i izvan Hrvatske popularni i pravi multimedijski spektakl.

Izvozni proizvod "Da Hrvatska ima neku izvoznu kulturnu politiku, mogli bismo predstavljati našu kulturu izvan Hrvatske. Nedavno smo nastupili u Berlinu na Music Tech Festivalu i tamo bili headlineri", izjavio je Valent. Trenutačno Beat Bustersi žive od turneja po klubovima po cijeloj Hrvatskoj, ali teže priznavanju svog talenta na svjetskoj razini.

U travnju ove godine najavili su nove inovacije na kojima su radili kako bi poboljšali svoje nastupe, ali i novu članicu Beat Bustersa, robotiziranu pjevačicu Neem.

Lifestyle 23

BROJ 29, rujan 2017.

Pravila odijevanja Treba pokazati poštovanje, ali ne i zabraniti slobodu izražavanja

namirnica mjeseca

'Profesori su tu da nas uče, ne da budu modni žiri'

Tekst: Nika Romek

'Ako sam cijeli dan na terenu, sigurno neću izgledati kao tratinčica, ali je neprihvatljivo da jednako odjeven idem na sastanak', rekao je Franc Matijević, student Geodetskog fakulteta

Smokva, kraljica Sredozemlja

Tekst: Patricija Topić

I

Nekima se možda ne čini neumjesno, ali ustrajanje na određenom stilu odijevanja, lako se može protumačiti kao znak nepoštovanja

razgraničiti primjereno od neprimjerenoga", nadodao je.

Unatoč rečenome, podržava ideju o uvođenju pravilnika, ali u nekoj općoj i jednostavnoj formi.

S druge strane, Milena Božić, studentica Filozofskog fakulteta, smatra da je pojam odijevanja nevažan u akademskoj zajednici i da je stupanjem na snagu određenih pravila o odijevanju sloboda izražavanja ograničena.

"Akademska zajednica bi se trebala fokusirati na učenje, a ne ga ometati nepotrebnim

'Odjeća je ipak prvi oblik komunikacije kojom poručujemo nešto o sebi i o našem odnosu prema sugovorniku', rekla je doc. dr. sc. Katarina Nina Simončič, prodekanica s Tekstilno-tehnološkog fakulteta

Na tuđim se pogreškama uči

MATIJA HABLJAK/PIXSELL

Prvi dojam Druga prigoda za ostavljanje prvog dojma ne postoji. Čovjek kroji sudbinu svakog odnosa u prvih sedam sekundi svojeg pojavljivanja. Ne mora govoriti jer ljudsko tijelo govori samo za sebe. Izgled, hod, kretnje, odijevanje, izraz lica pa tek onda govor – svojim izgledom komuniciramo, izražavamo (ne) poštovanje prema osobi, događaju ili mjestu.

Iznimka nisu ni studenti na svom "radnom mjestu".

Sveučilište u Zagrebu nema propisan kodeks odijevanja, ali neka "nepisana pravila" ipak postoje.

"Pojam odijevanja je važan u svakoj zajednici i uvijek treba biti odjeven prikladno okolnostima. Ako sam cijeli dan na terenu, sigurno neću izgledati kao tratinčica, ali je neprihvatljivo da jednako odjeven idem na sastanak", rekao je Franc Matijević, student Geodetskog fakulteta.

A što se tiče uvođenja službenog pravilnika o odijevanju, Matijević smatra da bi taj postupak bio kontraproduktivan jer ako se odijevanje smatra jednim od ključnih elemenata prikaza samih sebe u javnosti, onda taj dio mora biti osobna odgovornost.

"Naravno, potrebno je strogo

IVANA IVANOVIĆ/PIXSELL

zgledam, dakle postojim – izmišljena je poslovica na koju bi Descartes vjerojatno kolutao očima i pitao se što se dogodilo s onim "čovjek je misaono biće". Zvuči suviše površno, a opet uspijeva upozoriti na paradoks današnjeg ljudstva – kako biti rob modnih trendova i gospodar svojih komunikacija, to jest, ophođenja s drugim ljudima u iznova različitim okolnostima.

Mađarsko sveučilište Kaposvár propisalo je odjevna pravila djelatnicima i studentima 2013. godine.

Njihov je kodeks studentima propisao nošenje tamnih odijela i zatvorene cipele, a studenticama sakoe, košulje i hlače. Zabranjeno je nošenje kratkih suknji, odjeće koja "previše otkriva", prenaglašena šminka, neuredna kosa, sandale i lak za nokte u intenzivnoj boji. Dio studenata s profesorima odlučio je svoje nezadovoljstvo novim pravilnikom izraziti neposluhom i otporom, sjedeći razgolićeni za vrijeme nastave. Pojasnili su da će nastaviti protestirati tako da svaki ponedjeljak obuju natikače i prebace ručnike za plažu preko ramena. Od 2013. godine njihov se pravilnik pojednostavio. Sveo se na urednu, jednostavnu i "pristojnu ili prikladnu" odjeću.

odredbama", rekla je Božić.

"Tu su da nas uče, a ne da budu modni žiri", kritizirajući ideju o pravilniku Božić je nadodala: "Još će nas i slati kući ako su nam ramena gola". Institucija je tu za promoviranje znanja, a ne nečeg trećeg, objasnila je Božić.

Nije alarmantno Doc. dr. sc. Katarina Nina Simončič, prodekanica za znanstveno-istraživački rad s Tekstilno-tehnološkog fakulteta, ne smatra lošim ako se uvede pravilnik o odijevanju kao jedan oblik ''podsjetnika'' ili ''naputka''.

"Odjeća je ipak prvi oblik komunikacije kojom poručujemo nešto o sebi i o svom odnosu prema sugovorniku", rekla je Simončič.

Na temelju kretanja među hrvatskom studentskom populacijom, ne vidi alarmantnu potrebu za uvođenjem pravilnika.

"No ako bi se i radio, trebalo bi ga svesti na nekoliko osnovnih uputa koje ne bi smjele ugroziti slobodu izražavanja", nadodala je.

Iznimaka uvijek ima, objašnjavala je Simončič, kako među studentima, tako i među zaposlenicima.

Gloria Gudelj, studentica Pravnog fakulteta, smatra da se pravila doličnog odijevanja moraju poštivati i da "osim za studente, to treba vrijediti i za nastavničko osoblje".

Ostaci smokve stari čak 11.000 godina nađeni su na Bliskom istoku. Smokva dolazi iz Indije i u njoj su uživali Sumerani i Kleopatra pa se s razlogom smatra najstarijom kultiviranom voćkom.

"Smokve obnavljaju. Osnažuju mlade, a starima održavaju zdravlje i brišu bore da izgledaju mlađe." Tako ih je opisao antički pisac Plinije Stariji.

Smokva se u narodu smatra jednom od najzdravijih voćki.

Uz to što je izvor minerala i vitamina, smokva sadrži i magnezij. Upravo zato, konzumiranje ove voćke (svježe ili suhe) preporučuje se u borbi protiv stresa, PMS-a, anksioznosti i depresije. Osim ploda i ostali dijelovi biljke služe kao ljekovito sredstvo. List djeluje protuupalno i antibakterijski.

Također, lišće smokve dobro je za dijabetičare. Sok lišća smokve najčešće se koristi u čaju koji se popije svako jutro uz doručak. Smokva sadrži čak 80 posto vode i velik broj prirodnih šećera pa su tako odlične kao izvor energije.

Ono što većinu može razveseliti jest to da ova slasna voćka pomaže pri mršavljenju, ali i donosi dobro raspoloženje zbog vitamina B kompleksa koji sadrži.

RECEPT:

Suhe smokve Predlažemo vam poslasticu za koju je potrebno imati malo više strpljenja.

Sastojci: ‣ neoštećene smokve s peteljkom ‣ slana voda ili more ‣ sunce ‣ pamučna plahta ‣ strpljenje

Postupak može trajati i do sedam dana. Ubrane i neoštećene smokve s peteljkom treba oprati u slanoj vodi ili moru. Zatim ih raširiti na pamučnu plahtu i jednom na dan ih okrenuti. Preko noći bi bilo dobro smokve držati u zatvorenom prostoru, kako ih ne bi uništila rosa. Kada procijenite da su smokve dovoljno suhe, na 30 sekundi ih uronite u vrelu slanu vodu.

Za sam kraj, osušite ih još jedan dan na suncu te zapakirajte po želji. U slast!

travel tips

24 Zadnja

AUTOR:

XANT

BROJ 29, rujan 2017.

Visit a city

Od ove akademske godine čitajte nas ONLINE

Odredište znate, ali niste još napravili plan putovanja niti istražili što tamo vidjeti? Visit a city prava je internetska stranica/mobilna aplikacija za vas! Sve što trebate jest odabrati grad u koji putujete, izabrati koliko dana ostajete i aplikacija će vam ponuditi njihov vodič za putovanje kroz svaki vaš dan. Na vama je samo da odaberete ritam putovanja, ali postoji mogućnost slaganja vlastitog itinerara. Također, možete skinuti kartu grada, koja je dostupna za offline upotrebu, te pročitati neke općenite savjete o pojedinoj lokaciji. Mia Meglić

Lagana vatra

Zemljin polutnik

Cijev za dimnjak; Pećnica

Naš slikar, Vinko; Nagrđen

www.GlobalNovine.eu

križaljka Švicarski poli�čar, Gustave

Igračica ragbija

Uređaj za startanje; starter

Vodik

U nadi je ...

Žena koja se liječi

Hrvatska stranka prava Meci

Kolumbijska glumica, Sofia

Sastavni veznik Zavariva�

Akordaš

1 2

Tvrdoglav čovjek

Radij

pet za pet Koja je knjiga prva napisana na pisaćem stroju? a) Pustolovine Toma Sawyera b) Odiseja c) Dekameron d) Nikomahova etika Za koliko je prodana najskuplja knjiga "Codex Leicester" Leonarda Da Vincija?

a) 15 milijuna dolara b) 90,6 milijuna dolara c) 30,8 milijuna dolara d) 60 milijuna dolara

Albanci (Zadar!)

Uzvik u koridi Rijeka u Münchenu Pajcek

Rijeka u Francuskoj

3

„Joule“ Znak za glazbeni ton

Koja je najprodavanija i najčitanija knjiga na svijetu? a) Harry Potter

4 5

The Library of Congress, najveća knjižnica u svijetu, u kojem je gradu u SAD-u? a) New Yorku b) Houstonu c) Dallasu d) Washingtonu Powell's City of Books, naziv je knjižare koja zauzima cijeli gradski blok (68.000 četvornih metara).

U kojoj je državi u SAD-u? a) Oregonu b) Ohiju c) Pennsylvaniji d) Kaliforniji

Ojedi na koži, ojedice Dušik

Mjera za dužinu, palac (Zoll)

Glazbeni zvuk Kaša od krumpira

Zakupnik arende Glumac Brad Cvjetni ili livadni

„Osnovna Škola“

Allen Iverson Alfred Nobel

Čuveni gitarist Hendrix

Rimska sto�ca Ugljik

Grad starih Acerana Modulacija glasa; Virtuozni odlomak

ODGOVORI:

1. a, 2. c, 3. c, 4 d, 5. a

sudoku

1

šok i vjeverica U šest sati pustinje dobivaju više energije od sunca nego što je ljudi potroše u jednoj godini.

2

Albert Einstein bio je oženjen svojom dalekom rođakinjom, Elsom Einstein.

3

Naš se mozak sastoji od gotovo 60 posto masti.

globalko

b) Kur'an c) Biblija d) Da Vincijev kod

4

Zečevi, osim slijepe točke ispred nosa, imaju gotovo panoramski vid koji im omogućuje otkrivanje grabežljivaca iz svih smjerova.

5 6

Jedan mrav može živjeti do 29 godina.

Zalasci sunca na Marsu su plave boje.

7 8

Bostonski maraton nije dopuštao ženske trkače do 1972. godine.

Bluetooth tehnologija nazvana je po kralju Haraldu Bluetoothu iz 10. stoljeća. On je ujedinio Dansku i Norvešku - baš kao što je i bežična tehnologija ujedinila računala i mobitele.

premetaljka A ON VIDRIĆ?

——— ——————

Autor: XANT